TRŽIŠNA POZICIJA MALIH TRGOVACA U UVJETIMA … · poslovni subjekti tipa pravnih osoba i b) trgovci obrtnici. Poslovnih subjekata tipa pravnih Poslovnih subjekata tipa pravnih osoba

TRŢIŠNA POZICIJA MALIH TRGOVACA U UVJETIMA

RECESIJE

Prof. dr. sc. Nikola Knego

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

[email protected]

Saţetak

Mali trgovci su u izrazito teškoj tržišnoj situaciji koju okolnosti, kakve su danas. na hrvatskom

tržištu čine još težom i njihov tržišni opstanak čine upitnim. Neki od suvremenih trendova u

trgovini ne idu u prilog malim trgovcima jer za posljedicu imaju pogoršanje njihove tržišne

pozicije. Ciljevi koji se radom žele postići su: prepoznavanje suvremenih trendova u trgovini

koji otežavaju tržišnu poziciju malih trgovaca, utvrđivanje njihovih ključnih slabosti te

stvaranje pretpostavki za njihovo duže tržišno preživljavanje. Da bi se stvorile pretpostavke

za njihovo duže tržišno preživljavanje nužno je prepoznati potrebu njihovog međusobnog

poslovnog povezivanja. Okrupnjavanje je u funkciji postizanja prednosti koje proizlaze iz

ekonomije obima koja je imperativ tržišnog opstanka ne samo malih nego i srednje te velikih

trgovaca koji preko poslovnih saveza stvaraju povoljnije uvjete nabavljanja trgovačke robe.

Rad će utvrditi perspektivu malih trgovaca. Svrha rada je ukazati na probleme s kojima se

susreću mali trgovci te predložiti način njihovog rješavanja.

Kljuĉne rijeĉi: mali trgovci, tržišna pozicija, recesija, suvremeni trendovi u trgovini

1. UVOD

Prema kriteriju veličine mjerene prosječnim brojem zaposlenih hrvatska distributivna

trgovina je u kategoriji malih gospodarskih subjekata ili još uţe u kategoriji mikro subjekata

koji u prosjeku zapošljavaju do deset zaposlenika. Značajan segment hrvatske trgovinske

strukture su obrtnici koji u ukupnosti predstavljaju segment malih trgovaca.

Suvremeni trendovi u trgovini koji ugroţavaju trţišnu poziciju malih trgovaca su:

a) koncentracija koja za posljedicu ima porast trţišnog značaja sve manjeg broja

vodećih trgovinskih poduzeća ili trgovinskih grupa,

b) internacionalizacija kojom na hrvatsko trţište dolaze veliki inozemni trgovci koji

utječu na koncentraciju i doprinose razvoju suvremene prodajne tehnologije,

c) smanjivanje broja prodavaonica uz istovremeno povećanje mase prodajne površine

što za posljedicu ima uvođenje na trţište sve većih prodajnih formata koji omogućavaju

primjenu najsuvremenijih prodajnih tehnologija,

d) smanjivanje zaliha uz istovremeni porast lepeze usluga koju veliki trgovinski

sustavi pruţaju kupcima i

e) pad prometa po četvornom metru prodajne površine uz istovremeni porast marţi.

Pored spomenutog, izraziti problemi malih trgovaca su:

a) značajno niţa produktivnost rada mjerena ostvarenim prometom po zaposleniku u

odnosu na srednje velike i velike trgovce. To je posebno naglašeno u segmentu

trgovaca obrtnika,

b) niţi koeficijenti obrtaja trgovačke robe koji poskupljuju financiranje zaliha i

povećavaju troškove poslovanja,

c) nepovoljniji uvjeti nabavljanja uslijed nemogućnosti korištenja prednosti

ekonomije obima,

d) viša razina cijena kao ključ niţe trţišne konkurentnosti malih trgovaca,

e) niska bruto marţa koja problematizira sve elemente koji se pokrivaju iz marţe, a

posebno mogućnost ulaganja u tehnološku modernizaciju prodajnih objekata malih

trgovaca.

Navedeno trţišnu poziciju malih trgovaca čini upitnom, a u uvjetima recesije koju

karakterizira pad: gospodarskih aktivnosti, kupovne moći i smanjenja potrošnje još više

problematizira njihovu trţišnu poziciju i trţišni opstanak većine malih trgovaca čini krajnje

upitnim.

Sve spomenuto je motiv bavljenja naslovnom problematikom. Prisutna je potreba da se svaki

od otegotnih činitelja po trţišnu poziciju malih trgovaca detaljnije obradi te da se sugeriraju

rješenja koja bi usporila njihov trţišni nestanak.

STRUKTURA HRVATSKE DISTRIBUTIVNE TRGOVINE PREMA VELIĈINI

POSLOVNIH SUBJEKATA

Poslovni subjekti u hrvatskoj distributivnoj trgovini

Razlikuju se dvije skupine poslovnih subjekata u hrvatskoj distributivnoj trgovini. To su: a)

poslovni subjekti tipa pravnih osoba i b) trgovci obrtnici. Poslovnih subjekata tipa pravnih

osoba je bilo ukupno registriranih 92 199, a od čega je njih 36 417 ili 39,5% bilo aktivno u

2008. godini. Od ukupnog broja aktivnih pravnih osoba, u hrvatskoj distributivnoj trgovini,

njih 91,9% su bila trgovačka društva, 7,6% su poduzeća i zadruge i 0,5% su ustanove, tijela,

udruge, fondovi i organizacije (SLJRH-2009). Vidjeti grafikon 1.

Značajna su odstupanja u broju aktivnih pravnih osoba u segmentu hrvatske distributivne

trgovine iskazanih u SLJRH-2009, za 2008. godinu i broja poduzetnika iz područja trgovine

koji su u 2008. godini kao obveznici poreza na dohodak podnijeli financijska izvješća Fini.

Takvih je bilo 27 208 ili 74,7% od ukupno aktivnih pravnih osoba.

U tablici 1 su sadrţani osnovni financijski pokazatelji rezultata poduzetnika iz područja

trgovine obveznika poreza na dohodak koji su duţni predati financijske izvještaje Fini. Moţe

se zapaziti da se kontinuirano u razdoblju 2005-2008. godina smanjivao broj poduzetnika u

trgovini koji su predavali financijska izvješća te se po toj osnovi smanjio njihov udio u

ukupnom broju poduzetnika obveznika poreza na dohodak sa početnih 37,3% u 2005. godini

na 30,3% u 2008. godini. Neki drugi pokazatelji udjela poduzetnika u trgovini u odnosu na

ukupnu vrijednost pokazatelja u RH su ostali tijekom promatranog razdoblja relativno stabilni

uz zanemarive oscilacije. Spomenut ćemo pokazatelje kakvi su udio u: broju zaposlenih,

ukupnom prihodu, ukupnim rashodima i dobiti prije oporezivanja. Značajno je smanjen udio

poduzetnika u trgovini u pokazateljima kakvi su pokazatelji gubitka prije oporezivanja i

gubitka nakon oporezivanja. Porez na dobit i dobit nakon oporezivanja su tijekom

promatranog perioda ostvarili rast u odnosu na početnu godinu da bi u dvije zadnje godine

imali relativnu stabilnost.

Grafikon 1: Poslovni subjekti u hrvatskoj distributivnoj trgovini u 2008. godini

Izvor: SLJRH-2009, str. 71, 387 i 394.

Tablica 1: Osnovni financijski pokazatelji rezultata poduzetnika iz područja trgovine

-financijski pokazatelji u milijunima kuna Opis Godina

2005. 2006. 2007. 2008.

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Broj poduzetnika 26683 37,3 27375 34,9 27408 32,8 27208 30,3

Broj zaposlenih 180919 22,2 193766 22,4 202862 22,6 208654 22,6

Ukupni prihod 188647 36,0 215574 36,3 233598 35,6 256472 35,8

Ukupni rashodi 183742 36,6 208942 36,9 225316 36,1 249514 36,1

Dobit prije

oporezivanja

6905 21,2 8504 22,8 9817 22,4 9426 22,4

Gubitak prije

oporezivanja

2000 18,4 1872 17,8 1535 13,0 2468 13,0

Porez na dobit 1224 25,1 1539 24,7 1764 24,6 1824 24,6

Dobit nakon

oporezivanja

5699 20,6 6980 22,4 8062 22,0 7608 22,0

Gubitak nakon

oporezivanja

2017 18,6 1887 17,8 1544 13,0 2474 13,0

Izvor: str. 3 (2005), str.2-3(2006), str. 3(2007), str.3 (2008)

Poslovni subjekti u

hrvatskoj distributivnoj

trgovini u 2008. godini

Poslovni subjekti tipa

pravnih osoba

Obrtnici

20770

Ukupno registriranih

pravnih osoba 92 199

Ukupno aktivne pravne

osobe 36 417 (39,5%)

Trgovačka društva

33478 (91,9%)

Ustanove, tijela, udruge,

fndovi i organizacije 179 (0,5%)

Poduzeća i zadruge

2760 (7,6%)

Odjeljci unutar područja distributivne trgovine (G) (G50; G51 i G52)

Poduzetnici u trgovini RH prema njihovoj veliĉini

Obrti su jedan od pojavnih oblika hrvatske distributivne trgovine koji, u većoj ili manjoj

mjeri, doprinose ukupnom porastu značaja hrvatske distributivne trgovine iskazano

navedenim parametrima. Spadaju u kategoriju malog gospodarstva. Općenito, njihova

poslovna pozicija je izrazito nepovoljna. Procesi okrupnjavanja i koncentracije u segmentu

distributivne trgovine koji za posljedicu imaju porast značaja ograničenog, malog broja,

najvećih (vodećih) poduzeća poziciju obrta u segmentu distributivne trgovine čine još teţom.

Obrtnici u segmentu distributivne trgovine su onaj njezin dio koji čine mali nezavisni trgovci

koji u pravilu raspolaţu sa jednom poslovnom jedinicom tipa prodavaonice ili servisa. Takva

poslovna jedinica nedostatnom veličinom prodajne površine onemogućava uvođenje temeljne

prodajne tehnologije na kojoj se zasnivaju svi suvremeni prodajni formati u rasponu od

supermarketa do elektroničke prodaje. Ta temeljna prodajna tehnologija je samoizbor i

samoposluţivanje koja doprinosi racionalizaciji troškova poslovanja, prvenstveno sniţenju

troškova rada, i porastu učinkovitosti kroz mogućnost porasta propusne moći prodavaonica

odnosno sposobnosti opsluţivanja većeg broja kupaca u istoj jedinici vremena. Pokušaji

implementacije spomenute prodajne tehnologije u nedovoljno velike prodavaonice za

posljedicu su imali značajno reduciran prodajni asortiman. Tehnološka osnova prodaje

značajno određuje ekonomsku poziciju trgovaca. Da je to tako moţe se potkrijepiti

spoznajama koje potvrđuju da formati prodaje kakvi su supermarketi, hipermarketi i tvrdi

diskonti povećavaju trţišni udio i ostvaruju veći obim prodaje na trţištima europskih zemalja.

Usitnjenost prodajnih kapaciteta i njihova tehnološka zaostalost u značajnoj mjeri određuju

ekonomsku snagu malih nezavisnih trgovaca kako ukupno tako i njihovog segmenta kakav su

trgovci obrtnici. Istraţivanja provedena na temu vrijednosnih udjela različitih formata

prodavaonica u ostvarenom prometu na hrvatskom trţištu pokazuju da udio malih trgovaca

ima kontinuirani trend smanjenja. Njihov udio se smanjio sa 53% u 2001. godini na 35% u

2007. godini. Trgovci-obrtnici u pravilu posluju u malim prodavaonicama i nemaju

diversificiranu prodajnu strukturu kada je riječ o formatima prodavaonica.

Tablica 1: Značaj trgovaca obrtnika u distributivnoj trgovini Republike Hrvatske u 2008.

godini

Republika Hrvatska Ukupno Prodavaoni

ce/servisi

Zaposleni Promet s PDV

u 000 kuna

Trgovci obrtnici 20770 21658 46384 15068271

Pravne osobe 36417 27322 222988 287297294

Ukupno: 57187 48980 269372 302365565

Udio trgovaca obrtnika

u ukupnom broju u %-

ku

36,3

44,2

17,2

5,0

Po jednom obrtu - 1,04 2,23 725,5

Po jednom poduzeću - 0,75 6,12 7889,1

Ukupno (obrtnici +

poduzeća):

- 0,86 4,71 5287,3

Izvor: SLJRH-2009, str. 71, 387. i 394. Napomena: Vlastiti obračun.

Tablica 2: Poduzetnici u trgovini prema veličini u RH

Godina

Mali Srednje veliki Veliki Ukupno

Broj Udio u

%-ku

Broj Udio u

%-ku

Broj Udio u

%-ku

Ukupno Udio u

%-ku

2005. 25200 94,4 1111 4,2 372 1,4 26683 100,0

2006. 26852 98,1 419 1,5 104 0,4 27375 100,0

2007. 26820 97,9 471 1,7 117 0,4 27408 100,0

2008. 26727 98,2 371 1,4 110 0,4 27208 100,0

Izvor: Analiza poslovanja poduzetnika trgovine Republike Hrvatske u 2008. godini-Prema

obrađenim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja zaprimljenih u registar godišnjih

financijskih izvještaja, Fina, Zagreb, srpanj 2009, str.8. i naša obrada.

Zapaţanja: a) mali poduzetnic u trgovini su u periodu 2005-2008. godine povečali udio u

strukturi ukupnog broja za 3,8%, Istovremeno su srednje veliki smanjili udio za 2,8%, a

veliki poduzetnici za 1%. U promatranom četverogodišnjem periodu struktura

poduzetnika prema njihovoj veličini značajn je izmjenjena. Dakle, prisutan je trend

porasta malih poduzetnika uz istovremeno smanjivanje udjela srednje velikih i velikih

poduzetnika u ukupnom broju.

Kakav je doprinos pojedinih kategorija poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini

pojedinim financijskim pokazateljima?

Tablica: Doprinos poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini nekim pokazateljima

poslovanja u 2008. godini u %-ku

Pokazatelji Poduzetnici prema veličini Ukupno

Mali Srednje veliki Veliki

Broj zaposlenih 55,6 14,9 29,5 100,0

Ukupni prihodi 40,3 18,3 41,4 100,0

Ukupni rashodi 40,0 18,1 41,9 100,0

Dobit razdoblja 54,5 21,2 24,3 100,0

Gubitak razdoblja 67,0 8,6 24,4 100,0

Neto dobit (dobit minus

gubitak razdoblja)

48,5 27,3 24,2 100,0

Izvor. 2008, str.9.

Koeficijenti obrtaja zaliha

Nuţno je povečavati koeficijent obrtaj zaliha u trgovini jer se na taj način moţe utjecati

na kvalitetu poslovanja. Povečavanjem koeficijenta obrtaja moguće je financirati isti obim

prometa s manje angaţiranih sredstava ili s istim angaţiranim sredstvima finacirati veći

obim prometa. Porastom koeficijenta obrtaja se smanjuje trajanje jednog obrtajnog

ciklusa.

Koeficijenti obrtaja zaliha su u hrvatskoj distributivnoj trgovini za razdoblje 2005-2008.

godina imali kontinuirano smanjivanje. S početnih 8,25 u 2005. godini na 7,34 u 2008.

godini, a što je na godišnjoj razini imobiliziralo zalihe u trajanju od 40,4 dana u odnosu na

vrijednost koeficijenta obrtaja prve promatrane godine. Posljedice smanjenja koeficjenta

obrtaja bi se mogle obrazloţiti na način da je za stotinu kuna prometa pri koeficijentu

obrtaja zaliha od 8,25 (2005. godina) bilo potrebno raspolagati s prosječnim zalihama od

12,12 kuna. Potrebna vrijednost prosječnih zaliha je porasla na 13,62 kune za stotinu kuna

prometa uz koeficijent obrtaja od 7,34 (2008. godina). Prosječna vrijednost potrebnih

zaliha za isti obim prometa je porasla za 12,4%.

Posljedice smanjenja koeficijenta obrtaja bi se mogle provjeriti na primjeru ostvarenog

prometa u hrvatskoj distributivnoj trgovini u 2008. godini.

Godina

Ostvareni

promet u

tis.kuna s PDV

Vrijednost prosječnih zaliha

u tis. kuna

Razlika u vrijednosti prosječnih

zaliha

Ko=8,25 Ko=7,34 U tis. kuna U %-ku

2008. 302 365 565 36 650 372 41 194 219 4 543 847 12,4

Slijedeća tablica sadrţi podatke o koeficijentima obrtaja kako za ukupnu distributivnu

trgovinu tako i za pojedine njene segmente te za poslovne subjekte tipa pravnih osoba i

obrtnika.

Tablica: Koeficijenti obrtaja zaliha u hrvatskoj distributivnoj trgovini 2005-2008. godina

Koeficijenti obrtaja u trgovini

Distributivna trgovina 2005. 2006. 2007. 2008.

Ukupno (pravne osobe + obrtnici) 8,25 8,30 7,59 7,34

Trgovina na veliko 9,56 9,70 8,68 8,29

Posredovanje u trgovini na veliko 55,15 43,40 26,48 17,46

Trgovina na malo 6,95 6,82 6,31 6,18

Djelatnost popravaka 6,98 9,47 10,86 10,86

Ostale djelatnosti 20,25 26,02 36,07 27,44

Pravne osobe 8,75 8,84 7,93 7,66


Trgovina na malo 7,54 7,40 6,72 6,58

Obrtnici 4,26 4,16 4,25 4,06


Trgovina na malo 4,18 4,11 4,02 3,85

Napomena: Vlastiti izračun prema podacima sadrţanim u SLJRH-2008, str.409 i 408. i

SLJRH-2009, str. 386. i 387.

Zapaţanja za period 2005-2008. godina

a) Obrtnici kao segment hrvatske distributivne trgovine imaju znatno niţi koeficijent

obrtaja. To je vidljivo iz podataka sadrţanih u prethodnoj tablici. Pravne osobe su u

segmentu distributivne trgovine su imale veći koeficijent obrtaja zaliha u odnosu na

obrtnike u distributivnoj trgovini od 2,13 puta (u 2006. godini) do 1,87 puta (u 2007.

godini);

b) Razlika u koeficijentima obrtaja je još naglašenija u segmentu distributivne trgovine

kakav je trgovina na veliko (G51). Pravne osobe u segmentu distributivne trgovine su

imale koeficijente obrtaja veće u odnosu na obrtnike u rasponu od 1,91 puta (u 2007.

godini) do 3,48 puta ( u 2006. godini);

c) U segmentu distributivne trgovine kakav je trgovina na malo (G52) ti su rasponi bili

najmanji i kretali su se u rasponu od 1,67 puta (u 2007. godini) do 1,80 puta ( u 2005. i

2006. godini).

Obrtnička trgovina ima značajno niţu razinu produktivnosti rada po jednom zaposleniku.

Tako je promet po zaposleniku u prodavaonicama/servisima pravnih osoba bio 5,6 puta veći

nego u prodavaonicama/servisima obrtničke trgovine. Slično je i sa skromnim iznosom

prosječne bruto marţe po zaposleniku. Nizak promet po zaposleniku te niska bruto marţa po

zaposleniku predstavljaju ključne ograničavajuće činitelje slabe ekonomske pozicije

prosječnog obrtnika trgovca čime su ograničene ili do kraja sputane mogućnosti unapređenja

njihovog poslovanja kroz ulaganja u prodajni prostor, njegovu modernizaciju i uvođenje

suvremenijih prodajnih tehnologija.

Sve gore navedeno, u značajnoj mjeri, ocrtava poziciju obrtničke trgovine u hrvatskoj

prodajnoj strukturi u kojoj je oko 44,4% svih naselja (njih 3000) bez prodavaonice bilo

kakvog tipa odnosno mogućnosti snabdijevanja stanovništva u mjestu njihovog prebivališta.

Riječ je o malim naseljima, preteţito staračkog stanovništva, ograničenih potreba u odnosu na

ponudu trgovačke robe , a što je uvjetovano niskom razinom njihove kupovne moći. Inače

standard zemlje kakva je Švicarska upućuje na potrebu da se stanovništvo moţe snabdijevati

asortimanom trgovačke robe koji sluţi za podmirenje dnevnih i tjednih potreba u

prodavaonicama koje su locirane u radijusu do pet minuta laganog hoda.

Trgovci obrtnici su s 48,2% udjela u ukupnom broju prodavaonica/servisa značajno

doprinijeli dimenzijama širine i gustoće hrvatske maloprodajne strukture. Time su utjecali na

porast kvalitete ţivljenja onih kojima je njihova usluga postala dostupna posebno na

lokacijama za koje veliki trgovci ne pokazuju interes. Bilo bi za pretpostaviti da bi detaljnije

spoznaje do kojih bi se moglo doći snimanjem stanja potvrdile da je značaj trgovaca obrtnika

s aspekta njihova udjela u ukupnoj prodajnoj površini drastično manji od njihova udjela u

broju prodavaonica/servisa. To je ono što konstatiramo kada govorimo o kvaliteti dvaju

ključnih pokazatelja razvijenosti maloprodajne strukture nekog uţeg ili šireg lokaliteta. Prvi

pokazatelj koji se temelji na prodavaonicama kao poslovnim jedinicama i koji dovodi u vezu

stanovništvo s brojem prodavaonica jeste od koristi, ali u značajnoj mjeri zamagljuje sliku

stvarnog stanja. Prodavaonica kao poslovna jedinica je pretpostavka da se kupac moţe

snabdjeti s onim što je asortiman njezine ponude, ali nije svejedno o kakvim tipovima

prodavaonica je riječ. Tako se tipovi prodavaonica kakvi su kiosk i hipermarket tretiraju kao

dvije prodavaonice. Drugi pokazatelj razvijenosti prodajne strukture iskazan veličinom

prodajne površine po stanovniku uvaţava tipove prodavaonica i njihove veličine. Pokazatelj

kakav je prodajna površina po stanovniku je jasniji u odnosu na pokazatelj stanovnika po

prodavaonici. Oba spomenuta pokazatelja razvijenosti prodajne strukture se koriste u

komercijalnom urbanizmu.

Prof. dr. sc. Nikola KNEGO

NEKE NAZNAKE ZNAĈAJA TRGOVACA OBRTNIKA U

DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI REPUBLIKE HRVATSKE

1. UVOD

Distributivna trgovina Republike Hrvatske je značajan segment hrvatskog gospodarstva.

Spomenuto se moţe potvrditi doprinosom distributivne trgovine u stvaranju BDP (druga

pozicija po značaju odmah iza prerađivačke industrije), udjelom u broju zaposlenih (druga

pozicija po značaju odmah iza prerađivačke industrije), udjelom u broju registriranih

poduzeća (prva pozicija) i udjelom u broju aktivnih poduzeća (prva pozicija). Obrti su jedan

od pojavnih oblika hrvatske distributivne trgovine koji, u većoj ili manjoj mjeri, doprinose

ukupnom porastu značaja hrvatske distributivne trgovine iskazano navedenim parametrima.

Spadaju u kategoriju malog gospodarstva. Općenito, njihova poslovna pozicija je izrazito

nepovoljna. Procesi okrupnjavanja i koncentracije u segmentu distributivne trgovine koji za

posljedicu imaju porast značaja ograničenog, malog broja, najvećih (vodećih) poduzeća

poziciju obrta u segmentu distributivne trgovine čine još teţom. Obrtnici u segmentu

distributivne trgovine su onaj njezin dio koji čine mali nezavisni trgovci koji u pravilu

raspolaţu sa jednom poslovnom jedinicom tipa prodavaonice ili servisa. Takva poslovna

jedinica nedostatnom veličinom prodajne površine onemogućava uvođenje temeljne prodajne

tehnologije na kojoj se zasnivaju svi suvremeni prodajni formati u rasponu od supermarketa

do elektroničke prodaje. Ta temeljna prodajna tehnologija je samoizbor i samoposluţivanje

koja doprinosi racionalizaciji troškova poslovanja, prvenstveno sniţenju troškova rada, i

porastu učinkovitosti kroz mogućnost porasta propusne moći prodavaonica odnosno

sposobnosti opsluţivanja većeg broja kupaca u istoj jedinici vremena. Pokušaji

implementacije spomenute prodajne tehnologije u nedovoljno velike prodavaonice za

posljedicu su imali značajno reduciran prodajni asortiman. Tehnološka osnova prodaje

značajno određuje ekonomsku poziciju trgovaca. Da je to tako moţe se potkrijepiti

spoznajama koje potvrđuju da formati prodaje kakvi su supermarketi, hipermarketi i tvrdi

diskonti povećavaju trţišni udio i ostvaruju veći obim prodaje na trţištima europskih zemalja.

Usitnjenost prodajnih kapaciteta i njihova tehnološka zaostalost u značajnoj mjeri određuju

ekonomsku snagu malih nezavisnih trgovaca kako ukupno tako i njihovog segmenta kakav su

trgovci obrtnici. Istraţivanja provedena na temu vrijednosnih udjela različitih formata

prodavaonica u ostvarenom prometu na hrvatskom trţištu pokazuju da udio malih trgovaca

ima kontinuirani trend smanjenja. Njihov udio se smanjio sa 53% u 2001. godini na 35% u

2007. godini. Trgovci-obrtnici u pravilu posluju u malim prodavaonicama i nemaju

diversificiranu prodajnu strukturu kada je riječ o formatima prodavaonica.

2. TRGOVCI OBRTNICI U HRVATSKOJ DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI

Obrti u hrvatskoj distributivnoj trgovini predstavljaju njezin značajni dio. Spomenuto

moţemo potvrditi udjelom trgovinskih obrta u pokazateljima kakvi su: udio trgovinskih obrta

u ukupnom broju poslovnih subjekata (55,7%), udjelom trgovinskih obrta u ukupnom broju

poslovnih jedinica kakve su prodavaonice/servisi (48,2%), udjelom u broju zaposlenih u

distributivnoj trgovini od nešto više od 1/5 svih zaposlenih (20,9%). Značajan je nesrazimjer

između dostignutih udjela u spomenutom u odnosu na udio trgovaca obrtnika u ostvarenom

prometu. Tako je udio trgovaca obrtnika u ukupno ostvarenom prometu hrvatske distributivne

trgovine bio svega 5,8% krajem 2006. godine. Vidjeti tablicu jedan i grafikone 1, 2 i 3.


godini (stanje 31.12.2006.)


ce/servisi


u 000 kuna

Trgovci obrtnici 19 091 20 727 45 349 14 104 861

Poduzeća 15 173 22 284 171 333 230 843 287

Ukupno: 34 264 43 011 216 682 244 948 148



ku

55,7

48,2

20,9

5,8

Po jednom obrtu - 1,09 2,40 739

Po jednom poduzeću - 1,47 11,30 15 214

Ukupno (obrti +

poduzeća):

- 1,26 6,32 7 149

Izvor: SLJRH-2007, str.409. i 691. Napomena: Vlastiti obračun.


godini


ce/servisi


u 000 kuna

Trgovci obrtnici 20770 21658 46384 15068271

Pravne osobe 36417 27322 222988 287297294

Ukupno: 57187 48980 269372 302365565



ku

36,3

44,2

17,2

5,0

Po jednom obrtu - 1,04 2,23 725,5

Po jednom poduzeću - 1,47 11,30 15 214

Ukupno (obrti +

poduzeća):

- 1,26 6,32 7 149

Izvor: SLJRH-2009, str. 71, 387. i 394. Napomena: Vlastiti obračun.

Graf 1: Udio obrta u hrvatskoj

distributivnoj trgovini u 2006. godini

44,3%

55,7%

Obrti Trgovačka društva

Graf 2: Udio obrta u

prodavaonicama/servisima hrvatske

distributivne trgovine u 2006. godini

Trgovačka

društva

51,8%

Obrti

48,2%

Graf 3: Doprinos obrta zapošljavanju u

hrvatskoj distributivnoj trgovini u 2006.

godini

Obrti

20,9%

Trgovačka

društva

79,1%

Obrtnička trgovina ima značajno niţu razinu produktivnosti rada po jednom zaposleniku.

Tako je promet po zaposleniku u prodavaonicama/servisima pravnih osoba bio 5,6 puta veći

nego u prodavaonicama/servisima obrtničke trgovine. Slično je i sa skromnim iznosom

prosječne bruto marţe po zaposleniku. Nizak promet po zaposleniku te niska bruto marţa po

zaposleniku predstavljaju ključne ograničavajuće činitelje slabe ekonomske pozicije

prosječnog obrtnika trgovca čime su ograničene ili do kraja sputane mogućnosti unapređenja

njihovog poslovanja kroz ulaganja u prodajni prostor, njegovu modernizaciju i uvođenje

suvremenijih prodajnih tehnologija.

Sve gore navedeno, u značajnoj mjeri, ocrtava poziciju obrtničke trgovine u hrvatskoj

prodajnoj strukturi u kojoj je oko 44,4% svih naselja (njih 3000) bez prodavaonice bilo

kakvog tipa odnosno mogućnosti snabdijevanja stanovništva u mjestu njihovog prebivališta.

Riječ je o malim naseljima, preteţito staračkog stanovništva, ograničenih potreba u odnosu na

ponudu trgovačke robe , a što je uvjetovano niskom razinom njihove kupovne moći. Inače

standard zemlje kakva je Švicarska upućuje na potrebu da se stanovništvo moţe snabdijevati

asortimanom trgovačke robe koji sluţi za podmirenje dnevnih i tjednih potreba u

prodavaonicama koje su locirane u radijusu do pet minuta laganog hoda.

Trgovci obrtnici su s 48,2% udjela u ukupnom broju prodavaonica/servisa značajno

doprinijeli dimenzijama širine i gustoće hrvatske maloprodajne strukture. Time su utjecali na

porast kvalitete ţivljenja onih kojima je njihova usluga postala dostupna posebno na

lokacijama za koje veliki trgovci ne pokazuju interes. Bilo bi za pretpostaviti da bi detaljnije

spoznaje do kojih bi se moglo doći snimanjem stanja potvrdile da je značaj trgovaca obrtnika

s aspekta njihova udjela u ukupnoj prodajnoj površini drastično manji od njihova udjela u

broju prodavaonica/servisa. To je ono što konstatiramo kada govorimo o kvaliteti dvaju

ključnih pokazatelja razvijenosti maloprodajne strukture nekog uţeg ili šireg lokaliteta. Prvi

pokazatelj koji se temelji na prodavaonicama kao poslovnim jedinicama i koji dovodi u vezu

stanovništvo s brojem prodavaonica jeste od koristi, ali u značajnoj mjeri zamagljuje sliku

stvarnog stanja. Prodavaonica kao poslovna jedinica je pretpostavka da se kupac moţe

snabdjeti s onim što je asortiman njezine ponude, ali nije svejedno o kakvim tipovima

prodavaonica je riječ. Tako se tipovi prodavaonica kakvi su kiosk i hipermarket tretiraju kao

dvije prodavaonice. Drugi pokazatelj razvijenosti prodajne strukture iskazan veličinom

prodajne površine po stanovniku uvaţava tipove prodavaonica i njihove veličine. Pokazatelj

kakav je prodajna površina po stanovniku je jasniji u odnosu na pokazatelj stanovnika po

prodavaonici. Oba spomenuta pokazatelja razvijenosti prodajne strukture se koriste u

komercijalnom urbanizmu.

3. PRETEŢNA DJELATNOST OBRTA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI

Informacije o prodavaonicama/servisima u obrtništvu ne daju odgovor na pitanje o preteţnoj

djelatnosti obrta u distributivnoj trgovini prema ţupanijskom teritorijalnom ustroju. Detaljnije

istraţivanje na tu temu bi moglo biti, pored ostalih činitelja koje bi trebalo istraţiti, u funkciji

traţenja odgovora na pitanje što sve utječe, pa i u kojoj mjeri preteţna djelatnost obrta u

distributivnoj trgovini utječe na visinu ostvarenog prometa po jednom obrtu. Odstupanja u

visini ostvarenog prometa su značajna, a što je vidljivo iz sadrţaja navedenog pod točkom 4

ovog rada.

Tablica 2: Obrti u distributivnoj trgovini prema preteţnoj djelatnosti (stanje.31.12.2006.)

Preteţna djelatnost

obrta u distributivnoj

trgovini

Poslovni subjekti Prodavaonice/servisi Zaposleni

Broj % Broj % Broj %

Ukupno 19 091 100,0 20 727 100,0 45 349 100,0

G-50 2 837 14,9 2 909 14,0 6 404 14,1

G-51 894 4,7 957 4,6 2 336 5,2

G-52 15 360 80,4 16 861 81,4 36 609 80,7

Napomena:

G-50 Trgovina motornim vozilima i motociklima, odrţavanje i popravak motornih vozila i

motocikla, trgovina na malo motornim gorivima i mazivima;

G-51 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini na veliko, osim trgovine motornim

Vozilima;

G-52 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, popravak

predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo.

Izvor: SLJRH-2007, str.409. Napomena: Vlastita obrada.

4. OSTVARENI PROMET PO JEDNOM TRGOVCU OBRTNIKU

Trgovci obrtnici su prosječno po obrtu ostvarili promet s PDV-om od 738,8 tisuća kuna u

2006. godini. Značajne su oscilacije ostvarenog prosječnog prometa prema njihovoj

ţupanijskoj lociranosti. Rasponi ostvarenog prometa po obrtu su bili 1: 3,18. Najniţi prosječni

promet po obrtu je ostvaren u Međimurskoj ţupaniji, a najveći prosjek ostvarenog prometa po

jednom obrtu je bio u Istarskoj ţupaniji. Drugim riječima kazano po svakoj kuni ostvarenog

prometa u trgovačkim obrtima lociranim u Međimurskoj ţupaniji ostvareno je 3,18 kuna

prometa po trgovačkom obrtu lociranom u Istarskoj ţupaniji. Obrti locirani u ostalim

ţupanijama su interpolirani između navedenih krajnosti. Navest ćemo prvih pet ţupanija

prema padajućem slijedu ostvarenog prometa po jednom obrtu. To su: Istarska, Zadarska,

Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska ţupanija. Detaljnije

vidjeti podatke o prometu po obrtu i indeksna odstupanja ostvarenog prometa po obrtu u

odnosu na ostvareni prosjek Republike Hrvatske prema ţupanijskom ustroju sadrţane u

tablici 3. Bilo bi nuţno detaljnijim istraţivanjem utvrditi što je utjecalo na značajna indeksna

odstupanja ostvarenog prometa od prosjeka ostvarenog u RH. U kojoj su mjeri na to utjecali

veća ili manja prisutnost kapaciteta velikih trgovačkih lanaca (domaći i inozemni), porast

uvjetnog domicilnog stanovništva (turizam), razlike u kupovnoj moći stanovništva ili nešto

drugo?

Tablica 3: Ostvareni prosječni promet po obrtu i indeksna odstupanja ostvarenog prometa po

obrtu u odnosu na ostvareni prosjek RH

Ţupanija

Promet

po obrtu

s PDV u

000 kuna

Indeksna odstupanja

ostvarenog prometa

po obrtu u odnosu na

ostvareni prosjek RH

Zagrebačka ţupanija 667,9 90,4

Krapinsko-zagorska ţupanija 589,6 79,8

Sisačko-moslavačka ţupanija 773,6 104,7

Karlovačka ţupanija 764,4 103,5

Varaţdinska ţupanija 796,7 107,8

Koprivničko-kriţevačka

ţupanija

610,9 82,7

Bjelovarsko-bilogorska ţupanija 787,5 106,6

Primorsko-goranska ţupanija 697,1 94,3

Ličko-senjska ţupanija 644,1 87,2

Virovitičko-podravska ţupanija 832,1 112,6

Poţeško-slavonska ţupanija 403,1 54,6

Brodsko-posavska ţupanija 847,2 114,7

Zadarska ţupanija 908,2 122,9

Osječko-baranjska ţupanija 811,3 109,8

Šibensko-kninska ţupanija 678,8 91,9

Vukovarsko-srijemska ţupanija 882,4 119,4

Splitsko-dalmatinska ţupanija 751,5 101,7

Istarska ţupanija 1142,4 154,6

Dubrovačko-neretvanska

ţupanija

812,8 110,0

Međimurska ţupanija 359,1 48,6

Grad Zagreb 547,0 76,8

Republika Hrvatska 738,8 100,0

Napomena: Vlastita obrada podataka sadrţanih u SLJRH-2007, str.409 i 691.

Na grafikonu 4 su prikazana indeksna odstupanja ostvarenog prometa po obrtu u odnosu na

ostvareni prosjek RH. Ţupanije su označene rimskim brojevima idući redoslijedom kako su

navedene u tablici 2.

Graf 4: Indeksna odstupanja ostvarenog prometa po

jednom obrtu prema ţupanijama u odnosu na prosjek

ostvarenog prometa po obrtu u RH u 2006. godini

020406080

100120140160180

I III V VII IX X

IXIII X

VXVII

XIX

XXI

ţupanije

ind

eksi

5. NAZNAKE MOGUĆEG PRORAĈUNA PROSJEĈNE EKONOMSKE SNAGE

OBRTA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI

Preteţita djelatnost obrta u distributivnoj trgovini Republike Hrvatske je djelatnost trgovine

na malo (52.1-6) unutar G-52. Dajemo neke naznake mogućeg proračuna prosječne

ekonomske snage obrta u distributivnoj trgovini RH.

Polazne pretpostavke:

a) prosječan promet po jednom obrtu na razini RH kakav je sadrţan u tablici 3;

b) umanjenje ostvarenog prometa za iznos PDV (22%) daje promet bez PDV. Hrvatska

ima nultu stopu PDV-a za neke prehrambene proizvode (primjer: kruh, mlijeko) i niţu

stopu PDV-a na neke tiskovine. Bilo bi nuţno detaljnije istraţiti strukturu prometa s

aspekta udjela prodajnih asortimana prema diferenciranim stopama PDV-a kako bi se

dobila preciznija osnova ostvarenog prometa bez PDV-a;

c) za iznos nabavne vrijednosti trgovačke robe koristimo spoznaje o udjelima nabavne

vrijednosti trgovačke robe u strukturi prodajne cijene u hrvatskoj distributivnoj trgovini

kao cjelini, stanje 2000. i 2004. godine. Kako trgovci obrtnici nisu u mogućnosti

koristiti prednosti koncentriranog nabavljanja s obzirom na mali raspoloţivi prodajni

kapacitet i po tom osnovu prednosti ekonomije obima bilo bi realno pretpostaviti da

nabavu realiziraju manje efikasno u usporedbi s velikim trgovcima. Na razini našeg

proračuna kretat ćemo se u rasponu 77-81,3% udjela nabavne vrijednosti trgovačke robe

u strukturi prometa;

d) utvrđujemo iznos bruto marţe na godišnjoj razini;

e) prethodni iznos podijeljen s 12 daje prosječni mjesečni iznos bruto marţe;

f) prethodni iznos dijelimo s prosječnim brojem zaposlenih po jednom obrtu u hrvatskoj

distributivnoj trgovini kako bi dobili prosječnu mjesečnu bruto marţu po zaposleniku;

g) vidjeti elemente proračuna u tablici 4.

Tablica 4: Proračun prosječne ekonomske snage obrta iskazane ostvarenim prometom u

distributivnoj trgovini RH u 2006. godini prema podacima SLJRH-2007, a

odnose se na stanje 31.12.2006. godine

Elementi U kunama

Promet s PDV 739 000

- PDV (22%) 162 580

=Promet bez PDV 576 420

-Nabavna cijena trgovačke robe (81,3%) 468 629 (77%= 443 843)

=Bruto marţa 107 791 (132 577)

Bruto marţa (neka zapaţanja)

a) ukupno na godišnjoj razini: 107 791 kuna (132577)

b) prosječna mjesečna bruto marţa: 8983 kuna (11 048)

c) prosječna mjesečna bruto marţa po zaposleniku (2,4 zaposlenika): 3743 kune (4603)

3743 kune (4 603)

d) bruto marţa sluţi za pokriće troškova poslovanja (materijalni troškovi, amortizacija,

troškovi rada, ostali troškovi) i za ostvarenje dobiti koja bi mogla biti u funkciji

unapređenja poslovanja.

Otvorena pitanja:

a) koji iznos troškova rada moţe podnijeti utvrđena mjesečna bruto marţa po zaposleniku

i

b) uzimajući u obzir odgovor pod a) i dodajući ostale elemente koji se pokrivaju iz bruto

marţe o kakvoj mogućoj razini dobiti bi bila riječ u našem primjeru?

6. NAZNAKE MOGUĆEG PRORAĈUNA PROSJEĈNE EKONOMSKE SNAGE

PRAVNIH OSOBA U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI

Polazne pretpostavke iste kao u točci 5 ovog rada, ali aplicirane na podatke koji se odnose na

pravne osobe (poduzeća) u distributivnoj trgovini RH u 2006. godini.

Tablica 5: Proračun prosječne ekonomske snage pravnih osoba iskazane ostvarenim

prometom u distributivnoj trgovini RH u 2006. godini prema podacima SLJRH-2007, a

odnose se na stanje 31.12.2006. godine

Elementi U kunama

Promet s PDV 15 214 000

- PDV (22%) 3 347 080

=Promet bez PDV 11 866 920

-Nabavna cijena trgovačke robe (81,3%) 9 647 806 (77%=9 137 528)

=Bruto marţa 2 219 114 (2 729 392)

Bruto marţa (neka zapaţanja)

d) ukupno na godišnjoj razini: 2 219 114 kuna (2 729 392)

e) prosječna mjesečna bruto marţa: 184 926 kuna (227 449)

f) prosječna mjesečna bruto marţa po zaposleniku (11,3 zaposlenika): 16 365 kune (20

128)

16 365 (20 128)

Proraĉun prometa po prodavaonici/servisu obrta u 2006. godini u kunama

Godišnje Mjeseĉno

Promet s PDV po prodavaonici: 680 507 56 709

PDV po prodavaonici/servisu: 149 712 12 476

Promet po prodavaonici bez PDV 530 795 44 233

Proraĉun prometa po zaposlenom u prodavaonici/servisu u 2006. godini u kunama

Promet s PDV po zaposleniku: 311 029 25 919

PDV po zaposleniku: 68 426 5 702

Promet po zaposleniku bez PDV 242 603 20 217

Napomena: Neka zapaţanja o prometu po zaposleniku u prodavaonicama/servisima

u obrtima u usporedbi s prometom u prodavaonicama pravnih osoba (poduzeća)

Promet po zaposleniku u pravnim osobama: 1 347 337 kuna (godišnje) ili 112 278 kuna

mjesečno.

Napomena: Izraziti je problem produktivnosti rada u obrtima u hrvatskoj

distributivnoj trgovini. Promet po zaposleniku u prodavaonicama/servisima pravnih

osoba je 5,6 puta bio veći nego u kapacitetima prodavaonica/servisa obrta.

7. UMJESTO ZAKLJUĈKA

Spomenuto sugerira zaključak da postoji značajan nesklad između fizičkih pokazatelja

značaja obrtničke trgovine i njezinog financijskog doprinosa ukupnom rezultatu hrvatske

distributivne trgovine. Slaba financijska snaga trgovaca obrtnika sputava mogućnosti

modernizacije i tehnološkog inoviranja prodavaonica te izbora primjerenijih formata prodaje.

Moţe se konstatirati da su prisutne oscilacije u broju trgovaca obrtnika i broju njihovih

raspoloţivih poslovnih jedinica tipa prodavaonica/servisa uz istovremeni blagi porast

prosječnog broja zaposlenih po jednoj poslovnoj jedinici tipa prodavaonice/servisa. Obrtnička

trgovina po jedinici ostvarenog prometa zapošljava značajno više nego što je to kod trgovine

koju obavljaju trgovačka poduzeća. Posljedica je to niţe tehnološke opremljenosti

prodavaonica u segmentu obrtničke trgovine, a time i slabijih mogućnosti supstitucije

ljudskog rada suvremenom prodajnom tehnologijom koja je usko povezana sa suvremenijim

formatima prodavaonica.

Fizička snaga segmenta distributivne trgovine kakav je obrtnička trgovina, a koja proizlazi iz

njihovog broja nije prepoznata, prije svega, od strane samih trgovaca obrtnika kojima je ta

činjenica trebala posluţiti kao argument za otpočinjanje procesa njihovog međusobnog

poslovnog povezivanja. Nuţno je u opće prisutnom procesu koncentracije u trgovini koji se

manifestira smanjivanjem broja vodećih trgovaca i njihovim sve većim trţišnim udjelima i u

segmentu obrtničke trgovine stvarati pretpostavke za prakticiranje i korištenje prednosti

ekonomije obima.

Neprepoznavanje potreba za poslovnim povezivanjima prvenstveno proizlazi iz nedovoljne

educiranosti velikog broja nosilaca aktivnosti u segmentu obrtničke trgovine. Ona po tome

nije nikakav izuzetak u odnosu na ukupno malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj. Nameće

se nuţnim potreba kontinuiranog rada na različitim oblicima kontinuirane edukacije kako bi

se mogli anticipirati trţišni trendovi.

Prof. dr. sc. Nikola Knego

RAZINA CIJENA: KLJUĈ TRŢIŠNE NEKONKURENTNOSTI MALIH TRGOVACA

Razina cijena

Istraţivanja potvrđuju da pet ključnih činitelja utječe na donošenje kupčeve odluke gdje kupiti

i što kupiti. To su slijedeći činitelji: cijena, kvaliteta, usluga, lokacija i asortiman. Cijena je

vodeći činitelj od utjecaja na kupčevu odluku gdje i što kupiti u društvima koja su značajno

razvijenija od hrvatskog mjereno pokazateljem kakav je pokazatelj visine bruto domaćeg

proizvoda po stanovniku.

Kakva je situacija što se tiče opće razine dostignutih cijena pokušat ćemo utvrditi našim

snimanjem cijena deset artikala koji se učestalo, dnevno, kupuju u šest prodavaonica velikih

mnogofilijalni trgovaca (Konzum, Ipercoop, Getro, Billa, Lidl, Mercator) i u tri prodavaonice

malih nezavisnih trgovaca od kojih su dvije locirane na prostoru jedne trţnice, a treća negdje

u susjedstvu.

Tablica 1: Cijene nekih odabranih proizvoda

Redni

broj

Proizvod Trgovci

Konzum Ipercoop Getro Billa Lidl Mercator M1 M2 M3

1. Dukat

mlijeko,

3,2% PET

ambalaţa

5,69

5,68

4.75

5,79

5,69

5,67

6,2

5,8

7,0

2. Coca Cola

2l

12,49 12,49 12,49 11,99 12,49 12,49 13,0 13,0 15,5

3. Šećer, 1kg 5,65 5,99 5,76-

5,97 5,59 5,59 5,77 6,5 6,5 7,0

4. Sol, morska

sitna

3,59 3,99 4,00 3,69 3,69 3,67 3,50 4,0 4,0

5. Brašno

oštro, T-400

5,15 5,99 4,99 4,99 4,89 5,97 7,0 6,0 6,3

6. Brašno

glatko, T-

550

4,09 4,99 4,12 3,99 3,89 3,67 6,5 7,0 5,5

7. Vegeta, 250

g.

12,69 12,69 12,69 12,99 12,69 12,69 12,0 12,0 15,5

8. Ulje

Zvijezda,

suncokret,

1l.

12,99

12,99

12,99

12,99

12,99

14,79

14,0

13,5

14,9

9. Riţa, 1kg,

dugo zrno,

najlonsko

pakiranje

5,29

8,99

9,46

5,19

4,99

4,97

5,50

7,0

5,7

10. Franck

kava,

jubilarna

vakumirana,

250 g.

15,99

15,99

15,99

15,99

15,99

15,99

17,0

17,0

19,9

Ukupno: 83,62 89,79 87,24 83,31 82,90 86,09 91,2 91,8 101,3

Indeksna odstupanja

od najpovoljnije

kupnje:

100,9

108,3

105,2

100,5 100,00

100,00

103,8

110,0

110,7

122,2

Redoslijed

povoljnosti kupnje: 3 6 5 2 1 4 7 8 9

Indeksna odstupanja

od najpovoljnije

kupnje:

100,9

108,3

105,2

100,5

100,00

103,8 Prosjek

114,4

Napomena: a) Snimanje izvršio osobno dana 10.04.2008.; b) M1, M2 i M3 su mali trgovci odabrani slučajnim

odabirom; c) bold italic= najniţa cijena i d) bold underline=najviša cijena .

Tablica 2: Indeksna odstupanja cijena navedenih proizvoda u odnosu na najniţu cijenu

Redni

broj

Proizvod Trgovci

Konzum Ipercoop Getro Billa Lidl Mercator M1 M2 M3

1. Dukat

mlijeko,

3,2% PET

ambalaţa

119,8

119,6

100,00

121,9

119,8

119,4

130,5

122,1 147,4

133,3

2. Coca Cola

2l

104,2

104,2

104,2

100,00 104,2 104,2 108,4 108,4 129,3

115,4 3. Šećer, 1kg 101,1 107,2 103,0 100,00

100,00 103,2 116,3 116,3 125,2

119,3 4. Sol, morska

sitna

102,6

114,0

114,3

105,4

105,4

104,9

100,00

114,3

114,3

109,5 5. Brašno

oštro, T-400

105,3 122,5 102,0 102,0 100,00

122,1

143,1 122,7 128,8

131,6 6. Brašno

glatko, T-

550

111,4

136,0

112,3

108,7

106,0

100,00

177,1

190,7

150,0

172,6

7. Vegeta, 250

g.

105,8

105,8

105,8

108,3

105,8

105,8 100,0

100,0

129,7

109,7

8. Ulje

Zvijezda,

suncokret,

1l.

100,0

100,0

100,0

100,0

100,0

113,9

107,8

103,9 114,7

108,8

9. Riţa, 1kg,

dugo zrno,

najlonsko

pakiranje

106,4 180,1

190,3

104,4

100,4

100,0

110,7

140,8

114,7

122,1

10. Franck

kava,

jubilarna

vakumirana,

250 g.

100,0

100,0

100,0

100,0

100,0

100,0

106,3

106,3 124,4

112,4

Indeksna odstupanja

od najpovoljnije

kupnje:

103,3

108,3

106,4

100,5

100,00

103,8

110,0

110,7

122,2

Napomena: Naša obrada prikupljenih podataka sadrţanih u tablici 1.

Proizvodi kakvi su šećer, brašno i riţa u pakiranju od kilograma proizvodi su koji se kod

trgovaca kakvi su: Getro, Konzum i Billa mogu kupiti i kao njihove trgovačke marke koje su

jeftinije od istovrsnih proizvoda nekih drugih njihovih dobavljača. Tu smo kvalitetnije

usporedbe radi pokušali snimiti cijenu istog dobavljača. To je bilo moguće jedino kod artikla

kakav je šećer u kilogramskom pakiranju. Kod brašna smo išli na T-400 i T-550 najjeftinije

pakiranje od jednog kilograma. Kod riţe s obzirom na bogatstvo izbora, a onda i drastično

različitih cijena pošli smo od uvjeta da je dugo zrno, najlonsko pakiranje i najniţa cijena.

Ostalih šest proizvoda (svjeţe Dukat mlijeko, 3,2%m.m., PET ambalaţa; Coca-Cola 2l; sol

morska, sitna-Pag; Vegeta-250 g.; ulje Zvijezda, suncokret-1l i Franck kava, jubilarna,

vakumirana-250g.) su proizvodi istovrsnih dobavljača.

Svih šest velikih trgovaca imali su istu prodajnu cijenu spomenute kave, ali je samo na polici

Mercatora ispod te cijene stajalo istaknuto "Trajno niska cijena".

Nabava: ključni razlog viših cijena kod malih trgovaca

Mali trgovci (naš primjer) imali su drastično višu cijenu ukupno odabranih proizvoda u

usporedbi s drugim navedenim trgovcima. Njihov paket odabranih proizvoda bio je skuplji za

14,4% od mogućnosti kupnje istog paketa proizvoda po najpovoljnijoj cijeni. Na primjerima

pojedinačnih malih trgovaca ta su se odstupanja kretala u rasponu od 10 do 22,2%. Detaljnije

vidjeti podatke u tablici 1.

Detaljnija analiza cjenovnih odstupanja po svakom pojedinačnom artiklu je dana u tablici 2.

Indeksna odstupanja cijena u odnosu na najpovoljniju cijenu su enormna. Tu ima odstupanja u

rasponima od 9,7 do 90,3%.

Naše malo istraţivanje je bilo u funkciji potvrditi ili odbaciti pretpostavku da se mali

nezavisni trgovci (ne)mogu nositi s cijenama istovrsnih artikala koje prodaju veliki trgovci.

Visina prodajnih cijena je ključni razlog zašto se u susjedstvu kupuje samo kada se mora i

kada to nije moguće uraditi drugdje. Visoke cijene istovrsnih artikala u prodajnim

kapacitetima malih trgovaca su prvenstveno posljedica neefikasnosti u realizaciji nabavne

funkcije. Naša je teza da oni trgovci koji dobiju "rat" u nabavi imaju šansu duţeg trţišnog

trajanja. Kolikog? Nije im moguće garantirati vremenski rok trajanja, ali je sigurno da

kontinuiranim poboljšanjima i racionalizacijom nabave njihovo uspješno trajanje moţe se

produţiti.

Napominjemo da je udio nabavne cijene trgovačke robe u strukturi prodajne cijene (bez PDV-

a) u hrvatskoj distributivnoj trgovini iznad 4/5 (81,3%).

Mali trgovci nisu iskoristili mogućnost da se na interesnoj osnovi međusobno značajnije

poslovno poveţu i tako stvore pretpostavke za nabavljanje po povoljnijim uvjetima od

izvornih dobavljača (proizvođača). Ima tu nekih događanja uz konstataciju: a) da su krenula s

vremenski značajnom zadrškom; b) da ne okupljaju broj malih trgovaca koji bi bilo očekivati;

c) nedovoljna educiranost i sposobnost procjene što se dobiva ometa stvaranje njihovih

kvalitetnih asocijacija.

Spomenut ćemo primjer vodećeg svjetskog trgovca (Wal-Mart) koji racionalizira nabavu što

za posljedicu ima kontinuirano smanjenje udjela nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto

prodaji. Udio nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto prodaji smanjen je za 0,97% u

intervalu 2004-2007. godina. Uštede koje su ostvarene u nabavi po toj osnovi iznosile su 3,4

milijarde USA $.

Racionalizacija nabave je jedan od ključnih segmenata njegove robne politike (politika

asortimana i politika cijena). Racionalizacija nabave je njegovo dugoročnije obiljeţje. To

moţemo konstatirati analizirajući podatke za nešto duţi vremenski interval. Tako je udio

nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto prodaji smanjen za 1,41% u šestogodišnjem

intervalu 2002-2007. godina. Spomenuto primijenjeno na vrijednost ostvarene neto prodaje u

2007.godini predstavlja uštedu od 4,9 milijardi USA $.

Kako utječe promjena opće razine cijena nekih trgovaca na kvalitetu njihovog poslovnog

rezultata

Mnogofilijalni trgovci najčešće prakticiraju neki od poznatih prodajnih sustava s kojima

mogu postići trţišne prednosti i usporiti porast troškova robnog prometa, odnosno troškova

trgovine kao njihovog najznačajnijeg dijela. To su sustavi koji postiţu prednosti na osnovu:

redukcije naraslih usluga, depersonalizacije prodaje na osnovu primjene najsuvremenije

prodajne tehnologije i koncentracije nabavljanja odnosno ekonomije obima.

Snimili smo pojedinačne cijene navedenih proizvoda u METRO, Cash & Carry, Zagreb.

Cijene istovrsnog ulja i kave su iste kao u šest navedenih velikih trgovaca, ali je ukupna

razina cijena deset obuhvaćenih proizvoda niţa za 5,5% u odnosu na prvog slijedećeg

trgovca. Detaljnije vidjeti podatke sadrţane u tablici 3.

70

66

36

25

25

20

19

15

0 10 20 30 40 50 60 70

Kroger

Metro

Costco

Albertson

Carrefour

Tesco

Wal-Mart

Aldi

trg

ovin

ska p

od

uzeća

Grafikon: Utjecaj porasta cijena od 1% na

povećanje dobiti nekih trgovaca na malo

Porast dobiti u %-ku

Izvor: Krafft, M. & Mantrala, M.K. (urednici), Retailing in the 21st Century-Current and

Future Trends, Springer, Berlin, 2006, str. 271.

Drugi trgovac po redoslijedu imao je ukupnu razinu cijena navedenih proizvoda za 5,5 % višu

od ukupne razine cijena u Metrou. Snimanjem obuhvaćeni mali trgovci imali su opću razinu

cijena veću za 16% (M1), 16,8% (M2) i 28,9% (M3). Spomenuta razina cijena je moguća

samo pod uvjetom da kupac prihvati komercijalno pakiranje brašna T-400 i T-550 od

ukupno10 kilograma (1kg x 10).

Spomenuti prodajni sustav je izvorno prodaja na veliko koja opsluţuje kupce koji su vlasnici

poduzeća ili obrta na osnovu čega dobivaju kartica koja je uvjet kupnje jer bez nje plaćanje na

blagajni nije moguće. Dobar dio kupnje obavljaju fizičke osobe jer nije problem u

raspolaganju karticom.

Neki kupci su spremni prihvatiti i platiti proizvod po višoj cijeni uz odgodu plaćanja. Kod

Metroa to nije moguće jer je dokinuto plaćanje kreditnim karticama.

Tablica 3: Cijene nekih odabranih proizvoda u METRO, Cash & Carry u Zagrebu

Redni

broj

Proizvod

METRO

Cash &

Carry

1. Dukat mlijeko, 3,2% PET ambalaţa 5,69

2. Coca Cola 2l 11,94

3. Šećer, 1kg 5,48

4. Sol, morska sitna 3,32

5. Brašno oštro, T-400 2,87

6. Brašno glatko, T-550 2,35

7. Vegeta, 250 g. 12,36

8. Ulje Zvijezda, suncokret, 1l. 12,99

9. Riţa, 1kg, dugo zrno, najlonsko pakiranje 5,60

10. Franck kava, jubilarna vakumirana, 250 g. 15,99

Ukupno: 78,59

Napomena: Naše snimanje cijena na dan 10.04.2008. godine

Mali trgovci pojedinačno nisu u mogućnosti koristiti prednosti bilo kojega od spomenutih

sustava. Istraţivanja također potvrđuju da je sve teţe traţiti prostor za buduće sniţenje

troškova u istim oblicima prodaje. Samo ulaganja u suvremenu prodajnu tehnologiju stvaraju

pretpostavke za otvaranje mogućnosti budućih sniţenja (ili rezanja) troškova.

Procesi u suvremenoj maloprodaji koji ugrožavaju tržišnu poziciju malih trgovaca

Procesi u suvremenoj europskoj maloprodaji mogli bi se navesti kako slijedi:

a) Sporiji rast, više segmentacije;

b) Manje nacionalnih, više internacionalnih trgovaca;

c) Manje prodavaonica, više prodajne površine;

d) Manje zaliha, više usluga kupcima;

e) Manje nezavisnih, više mnogo filijalnih trgovaca i

f) Niţi promet po četvornom metru prodajne površine, veće marţe.

Sve je to samo slabijim intenzitetom prisutno i na hrvatskom maloprodajnom trţištu. Procesi

navedeni pod b, c i f značajno ugroţavaju trţišnu poziciju malih nezavisnih trgovaca.

Proces naveden pod c) moţe se grafički predočiti kako je to na slikama 1-3:

Što raditi i kakva je perspektiva malih trgovaca?

Nuţno je poslovno povezivanje malih nezavisnih trgovaca u saveze ili udruţenja nezavisnih

trgovaca uz istovremeno zadrţavanje poslovne samostalnosti i postizanja prednosti u

realizaciji nekih poslovnih funkcija, prvenstveno nabave.

Tablica 4: Osnovni pokazatelji veličine i strukture maloprodajne mreţe u Republici

Hrvatskoj u 2004.godini

Pokazatelji Pravne osobe Obrtnici

Broj Udio u %-ku Broj Udio u %-ku

Broj poslovnih subjekata 14 292 43,1 18 855 56,9

Broj prodajnih mjesta 43 229 62,0 26 515 38,0

Broj prodavaonica 24 050 60,3 15 843 39,7

Broj prodajnog osoblja 105 025 72,8 39 225 27,2

Promet po prodavaonici u

mil.kuna s PDV-om

67 293 84,3 12 519 15,7

Prodajni prostor po

prodavaonici u tis.m²

2 902 82,8 601 17,2

Prosječna površina

prodavaonice u m²

120,7 - 37,9 -

Prosječni broj radnika po

prodavaonici

3,5 - 1,9 -

Broj prodavaonica na tisuću stanovnika 9,0

Broj stanovnika po prodavaonici 111,2

Prodajni prostor prodavaonica po stanovniku

u m²

0,79

Izvor: SLJRH-2007, str.426.

Tablica 4: Osnovni pokazatelji veličine i strukture maloprodajne mreţe u Republici

Hrvatskoj u 2008.godini

Pokazatelji Pravne osobe Obrtnici

Broj Udio u %-

ku

Broj Udio u %-ku

Broj poslovnih

subjekata 14 292 43,1 20770 56,9

Broj prodajnih mjesta 43 229 62,0 26 515 38,0

Broj prodavaonica 27322 60,3 21658 39,7

Broj zaposlenih 227441 72,8 46384 27,2

Promet po

prodavaonici u tis.

kuna s PDV-om

10515 84,3 696 15,7

Prodajni prostor po

prodavaonici u tis.m² 2 902 82,8 601 17,2

Prosječna površina

prodavaonice u m² 120,7 - 37,9 -

Prosječni broj radnika

po prodavaonici 3,5 - 1,9 -

Broj prodavaonica na tisuću stanovnika 9,0

Broj stanovnika po prodavaonici 111,2

Prodajni prostor prodavaonica po stanovniku

u m²

0,79

Izvor: SLJRH-2009, str. 367,386, 388,394.

Mislimo na stvaranje saveza ili udruţenja malih trgovaca u koja se dobrovoljno ulazi, ali i

izlazi i gdje biti članom jednog udruţenja nije nikakva zapreka biti istovremeno članom i

drugog ili trećeg udruţenja.

Imajući na umu navedene procese i izrazitu usitnjenost malih trgovaca u Hrvatskoj

perspektiva većine njih je krajnje problematična. To potvrđuju i iskustva europskih razvijenih

zemalja u kojima je u određenim vremenskim intervalima nestalo na desetke tisuća

prodavaonica, ali je istovremeno narasla masa prodajne površine i kvaliteta maloprodajne

usluge. Tako intenzivan proces svojevrsnog čišćenja hrvatske maloprodajne scene tek

predstoji i najjači udar će pretrpjeti sitni trgovci u prometu mješovitog i prehrambenog

asortimana trgovačke robe.

Koeficijenti obrtaja

Tablica: Koeficijenti obrtaja u hrvatskoj distributivnoj trgovini 2005-2007. Godina

Koeficijenti obrtaja u trgovini (Promet u tisućama kuna s PDV-om/zalihe /godišnji promet)

Distributivna trgovina 2005. 2006. 2007.

Ukupno (pravne osobe + obrtnici) 8,25 8,30 7,59

Trgovina na veliko 9,56 9,70 8,68

Posredovanje u trgovini na veliko 55,15 43,40 26,48

Trgovina na malo 6,95 6,82 6,31

Djelatnost popravaka 6,98 9,47 10,86

Ostale djelatnosti 20,25 26,02 36,07

Pravne osobe 8,75 8,84 7,93



Obrtnici 4,26 4,16 4,25



Napomena: Vlastiti izračun prema podacima sadrţanim u SLJRH-2008, str.409 i 408.

d) Obrtnici kao segment hrvatske distributivne trgovine imaju znatno niţi koeficijent

obrtaja. To je vidljivo iz podataka sadrţanih u prethodnoj tablici. Pravne osobe su u

segmentu distributivne trgovine imale koeficijent obrtaja zaliha veći u odnosu na

obrtnike u distributivnoj trgovini od 2,13 puta (u 2006. godini) do 1,87 puta (u 2007.

godini);

e) Razlika u koeficijentima obrtaja je još naglašenija u segmentu distributivne trgovine

kakav je trgovina na veliko (G51). Pravne osobe u segmentu distributivne trgovine su

imale koeficijente obrtaja veće u odnosu na obrtnike u rasponu od 1,91 puta (u 2007.

godini) do 3,48 puta ( u 2006. godini);

f) U segmentu distributivne trgovine kakav je trgovina na malo (G52) su ti rasponi bili

najmanji i kretali su se u rasponu od 1,67 puta (u2007. godini) do 1,80 puta ( u druge

dvije analizirane godine).

Tablica 1: Osnovni financijski pokazatelji rezultata poduzetnika iz područja trgovine

-financijski pokazatelji u milijunima kuna Opis Godina

2005. 2006. 2007. 2008.

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Iznos Udio u

%-ku u

RH

Broj poduzetnika 26683 37,3 27375 34,9 27408 32,8 27208 30,3

Broj zaposlenih 180919 22,2 193766 22,4 202862 22,6 208654 22,6

Ukupni prihod 188647 36,0 215574 36,3 233598 35,6 256472 35,8

Ukupni rashodi 183742 36,6 208942 36,9 225316 36,1 249514 36,1

Dobit prije

oporezivanja

6905 21,2 8504 22,8 9817 22,4 9426 22,4

Gubitak prije

oporezivanja

2000 18,4 1872 17,8 1535 13,0 2468 13,0

Porez na dobit 1224 25,1 1539 24,7 1764 24,6 1824 24,6

Dobit nakon

oporezivanja

5699 20,6 6980 22,4 8062 22,0 7608 22,0

Gubitak nakon

oporezivanja

2017 18,6 1887 17,8 1544 13,0 2474 13,0

Izvor: str. 3 (2005), str.2-3(2006), str. 3(2007), str.3 (2008)

Odjeljci unutar područja distributivne trgovine (G) (G50; G51 i G52)

Tablica 2: Poduzetnici u trgovini prema veličini u RH

Godina

Mali Srednje veliki Veliki Ukupno

Broj Udio u

%-ku

Broj Udio u

%-ku

Broj Udio u

%-ku

Ukupno Udio u

%-ku

2005. 25200 94,4 1111 4,2 372 1,4 26683 100,0

2006. 26852 98,1 419 1,5 104 0,4 27375 100,0

2007. 26820 97,9 471 1,7 117 0,4 27408 100,0

2008. 26727 98,2 371 1,4 110 0,4 27208 100,0

Izvor: Analiza poslovanja poduzetnika trgovine Republike Hrvatske u 2008. godini-Prema

obrađenim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja zaprimljenih u registar godišnjih

financijskih izvještaja, Fina, Zagreb, srpanj 2009, str.8. i naša obrada.

Poduzetnici prema veličini Godina

2005. 2006. 2007. 2008

Mali 25200 26852 26820 26727

Srednje veliki 1111 419 471 371

Veliki 372 104 117 110

Ukupno: 26683 27375 27408 27208

2005. 2006. 2007. 2008.

Veličina

poduzetnika

M S V M S V M S V M S V

94,4 4,2 1,4 98,1 1,5 0,4 97,9 1,7 0,4 98,2 1,4 0,4

Zapaţanja: a) mali poduzetnic u trgovini su u periodu 2005-2008. godine povečali udio u

strukturi ukupnog broja za 3,8%, Istovremeno su srednje veliki smanjili udio za 2,8%, a

veliki poduzetnici za 1%. Tako da je promatranom četverogodišnjem periodu struktura

poduzetnika prema njihovoj veličini značajno izmjenjena. Dakle, prisutan je trend porasta

malih poduzetnika uz istovremeno smanjivanje udjela srednje velikih i velikih

poduzetnika u ukupnom broju.

Kakav je doprinos pojedinih kategorija poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini

pojedinim financijskim pokazateljima?

Tablica: Doprinos poduzetnika u trgovini prema njihovoj veličini nekim pokazateljima

poslovanja u 2008. godini u %-ku

Pokazatelji Poduzetnici prema veličini Ukupno

Mali Srednje veliki Veliki

Broj zaposlenih 55,6 14,9 29,5 100,0

Ukupni prihodi 40,3 18,3 41,4 100,0

Ukupni rashodi 40,0 18,1 41,9 100,0

Dobit razdoblja 54,5 21,2 24,3 100,0

Gubitak razdoblja 67,0 8,6 24,4 100,0

Neto dobit (dobit

minus gubitak

razdoblja)

48,5 27,3 24,2 100,0

Izvor. Isti kao u prethodnoj tablici za 2008, str.9.

Documents

TRŽIŠNA POZICIJA MALIH TRGOVACA U UVJETIMA … · poslovni subjekti tipa pravnih osoba i b) trgovci obrtnici. Poslovnih subjekata tipa pravnih Poslovnih subjekata tipa pravnih osoba