Troškovi kvalitete – povijesni razvoj spoznaja i perspektive

  • View
    222

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

  • Trokovi kvalitete povijesni razvoj spoznaja i perspektive

    Miroslav Drljaa

    Zrana luka Zagreb d.o.o.

    Razvoj ljudske vrste obiljeen je i uvjetovan razvojem sredstava za rad i modalitetima

    prakseolokog komuniciranja koje promatramo kroz djelovanje ovjeka na predmete rada. Od

    razdoblja obrade predmeta rada pomou ive sile ovjeka, pa sve do rada pomou

    sofisticirane informatike, ovjek je kroz svoje aktivnosti generirao trokove. Strukturu tih

    trokova ine opravdani (neophodni) trokovi koji su morali nastati u procesu djelovanja

    ovjeka na predmete rada, kao i neopravdani trokovi (trokovi koji nisu neophodni). Obje

    vrste trokova ine ukupne trokove u strukturi kojih se krije sasvim osobita vrsta trokova

    koje nazivamo "trokovi kvalitete". Unato injenici da su trokovi kvalitete egzistirali u svim

    razvojnim epohama, svijest o njihovom postojanju i spoznaje o njima javljaju se tek u

    dvadesetom stoljeu. Stoga povijesne faze razvoja spoznaja o trokovima kvalitete moemo

    grubo podijeliti na dva vremenska razdoblja: 1)razdoblje do velike svjetske ekonomske krize

    tridesetih godina 20. stoljea, i 2) razdoblje nakon velike svjetske ekonomske krize, koje

    moemo podijeliti u pet razvojnih faza. Svaka razvojna faza gradila je svoj doprinos na

    postignuima prethodnih.

    Kljune rijei: trokovi kvalitete, trokovi za kvalitetu, trokovi zbog (ne)kvalitete, razvojna

    faza, kvaliteta.

    Uvod

    Kroz sve stupnjeve bioloke i kulturne evolucije ovjeka kvaliteta je njegov pratitelj.

    Kvaliteta, ne kao imaginaran pojam ili nestvarna karakteristika, ve kao vrlo oskudan resurs

    koji ima ekonomsku vrijednost. U razdoblju robne proizvodnje kvaliteta ima utjecaj na visinu

    zarade, bez obzira na njezin pojavni oblik (nadnica, profit, renta). Kvaliteta ima povijest staru

    kao i ljudska vrsta.

    Ta ekonomska vrijednost ne postoji sama po sebi, ve njezino stvaranje podrazumijeva

    odgovarajue trokove. Shvaena kao resurs koji ima svoju ekonomsku vrijednost, kvaliteta

    zahtijeva promatranje kroz svoj polaritet: kvaliteta (ne)kvaliteta. Konstantu ljudskog

    djelovanja kroz sva razdoblja evolucije ini "upravljanje" konfliktom unutar tog polariteta.

    Izvor: Zbornik radova 5. Simpozija Suvremena stremljenja u upravljanju kvalitetom, Hrvatsko drutvo

    menadera kvalitete i Oskar, Zagreb, Trogir, 2003, str. 151-159.

  • U svim razvojnim fazama ljudske vrste kvaliteta je, kao i danas, podrazumijevala

    odreenu sposobnost: proizvoda, procesa ili sustava. U razdobljima ljudske povijesti u kojima

    je ravnotea polariteta bila naruena u korist kvalitete stvorena su brojna neponovljiva

    materijalna1 i duhovna

    2 dobra neprocjenjive vrijednosti kojima se divimo i danas. Jednako

    vrijedi i za sustave.3 S druge pak strane, razdoblja u kojima je ravnotea polariteta bila

    naruena u korist (ne)kvalitete obiljeena su drastinim negativnim posljedicama nad kojima

    se zgraamo i danas. Uzmimo primjer inkvizicije u srednjem vijeku. Priznanje i isprika za

    zlodjela jednog (ne)kvalitetnog degenerinog sustava dolazi nekoliko stoljea kasnije, tek

    poetkom 21. stoljea iz usta Pape Ivana Pavla II. Ljudska je povijest protkana brojnim

    sukobima koji su odreda produkt (ne)kvalitetnih sustava i procesa, uglavnom drutvenih.

    Stvarajui povijest ovjek je stvarao materijalna i duhovna dobra. U procesu stvaranja,

    po nunosti, nije uvijek donosio ispravne odluke i optimalno kombinirao resurse. Kroz cijelu

    svoju povijest, koristio je, pored ostalih, oskudni resurs u obliku svojstava nekog entiteta koja

    osiguravaju zadovoljenje odreene ljudske potrebe, resurs koji nazivamo kvaliteta. Ulaui u

    taj resurs poduzimao je odreene trokove koje danas prepoznajemo kao trokove za kvalitetu.

    Svaki put kad je taj resurs koriten neracionalno stvarao je trokove koje danas prepoznajemo

    kao trokove zbog (ne)kvalitete. Sve do poetka 20. stoljea nije bio svjestan da svojim

    ponaanjem i prakseolokim djelovanjem presudno utjee na kretanje sasvim osobite vrste

    trokova koja se, kao i kvaliteta, redovito manifestira u svom polaritetu: trokovi za kvalitetu

    trokovi zbog (ne)kvalitete.

    1. Povijesne faze razvoja spoznaja o trokovima kvalitete

    Razvoj ljudske vrste obiljeen je i uvjetovan razvojem sredstava za rad i modalitetima

    prakseolokog komuniciranja koje promatramo kroz djelovanje ovjeka na predmete rada, u

    cilju stvaranja produkata koji trebaju zadovoljiti odreene potrebe, u poetku egzistencijalne.

    Modaliteti prakseolokog komuniciranja vezani su uz rad u pojedinoj razvojnoj epohi, a

    moemo ih podijeliti na slijedei nain:4

    1. Obrada predmeta rada s pomou ive sile ovjeka. 2. Primjena ive sile ovjeka, preko alata, na predmet rada. 3. Rad pomou strojeva.

    1 "O kvaliteti starih majstora govore i elementarni detalji tadanjih sedam svjetskih uda. U sedam svjetskih uda

    antike (starog svijeta) spada: 1) Keopsova piramida kod Gizeha u Egiptu, 2) Samiramidini visei vrtovi u

    Babilonu, 3) Artemidin hram u Efesusu u Turskoj, 4) Zeusova statua u Olimpiji u Grkoj, 5) Kolos s Rodosa u

    Grkoj, 6) Faroski svjetionik u Aleksandriji u Egiptu i 7) Mauzolej u Halikarnisu u Turskoj." Nenad Injac, Mala

    enciklopedija kvalitete III. dio Moderna povijest kvalitete, Oskar, Zagreb, 2001, str. 32. 2 Homerovi epovi Ilijada i Odiseja ostavili su neizbrisiv trag u knjievnosti i uope u umjetnosti nae civilizacije

    na ijem su pragu stvoreni. Epska kvaliteta djela (Ilijada 15.696 heksametara, razvrstanih u 24 knjige), odskae

    svojom vrsnoom. Mahabharata, velika pjesma o plemenu Bharata, staroindijski junaki ep nastao do IV. st. n.

    e. Zavrna redakcija epa sadri 100.000 dvostiha rasporeenih u 19 knjiga. Neprocjenjivu vrijednost predstavlja i Ramayana, indijski umjetniki ep sazdan na temelju epskog narodnog pjesnitva u III. st. Ep. ima 24.000 strofa

    razdijeljenih u 7 knjiga. 3 Periklo, atenski dravnik i vojskovoa, roen izmeu 495. i 490., umro 429. g. pr. n. e. Najsjajnije razdoblje

    atenske povijesti, od kraja perzijskih ratova do poetka Peloponeskog rata, stoji u znaku Periklove linosti

    (Periklovo doba). Svom gradu, u prvom redu osigurava politiku slobodu i golema materijalna sredstva. Krug

    njegovih intimnih prijatelja: muziara Damona, pa Anaksagore, Protagore, Sofokla, Herodota, Fidije, postaje

    sredite uz koje je vezana intenzivna znanstvena i umjetnika aktivnost. Neposredno prije smrti izjavljuje da je

    ponosan to svojim djelovanjem nije nikada zavio u crninu ni jednog Atenjanina. 4 Mario Plenkovi, Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991, str. 95-96.

  • 4. Intelektualizacija fizikog rada i materijalizacija intelektualnog rada. 5. Rad pomou polu automatike i automatike. 6. Rad pomou informatike.

    Kroz sve razvojne epohe i modalitete prakseolokog komuniciranja ovjek je svojim

    djelovanjem generirao odreene trokove. Strukturu tih trokova inili su opravdani

    (neophodni) trokovi koji su morali nastati u procesu djelovanja ovjeka na predmete rada,

    kao i neopravdani trokovi (trokovi koji nisu neophodni). Obje vrste trokova ine ukupne

    trokove u strukturi kojih se krije sasvim osobita vrsta trokova koje nazivamo "trokovi

    kvalitete". Unato injenici da su trokovi kvalitete egzistirali u svim razvojnim epohama

    svijest o njihovom postojanju i spoznaje o njima javljaju se tek u 20. stoljeu, poetkom

    tridesetih godina, dakle dvadesetak godina prije nego to kvaliteta postaje samostalnom

    znanstvenom disciplinom.5 Povijesne faze razvoja spoznaja o trokovima kvalitete grubo

    moemo podijeliti na dva razdoblja:

    - razdoblje do velike svjetske ekonomske krize tridesetih godina 20. stoljea, i

    - razdoblje nakon velike svjetske ekonomske krize.

    1.1. Razdoblje do velike svjetske ekonomske krize

    U dugom razdoblju ljudske povijesti do velike svjetske ekonomske krize tridesetih

    godina 20. stoljea trokovi kvalitete su postojali, ali ne i svijest i spoznaja o njihovom

    postojanju kao sasvim osobitoj vrsti trokova na koje se moe svrhovito djelovati. U cijelom

    tom razdoblju trokove kvalitete kao ekonomsku kategoriju koja se eksplicite spominje,

    neemo pronai u radovima najistaknutijih teoretiara pojedinih razvojnih razdoblja, koji

    ekonomski promiljaju svijet; od prethodne ekonomske misli, preko njezina nastajanja, do

    klasine politike ekonomije. Nasuprot tome, pojam kvalitete nije novost u ekonomici.6 U 17.,

    18. i 19. stoljeu spominje se kao kvaliteta zemlje u teoriji zemljine rente i kvaliteta rada u

    okviru teorije radne vrijednosti.

    1.1.1. Kvaliteta i ekonomska misao Williama Pattya

    Prethodnik klasine politike ekonomije William Petty7 kvalitetu kao ekonomsku

    kategoriju spominje u kontekstu rasprava o diferencijalnoj zemljinoj renti koja nastaje

    uslijed razliite plodnosti jednakih parcela zemljita. On kae da " dobra ili loa kvaliteta ili

    vrijednost zemlje zavisi od veeg ili manjeg udjela proizvoda koji se za nju daju u razmjeru

    prema prostom radu koji se na njoj primjenjuje da se uzgoji navedeni proizvod. Ako se

    5 "U drugoj polovini dvadesetog stoljea, tonije reeno, nakon zavretka Drugog svjetskog rata kvaliteta postaje

    samostalna znanstvena disciplina." Nenad Injac, Mala enciklopedija kvalitete III. dio Moderna povijest

    kvalitete, Oskar, Zagr