Upload
polipko
View
229
Download
1
Embed Size (px)
TRANJA I PONUDAPREDAVANJE 3Prof. dr Jovo Jednak
EKONOMIJA
TriteTrite je skup kupaca i prodavaca, koji putem svojih stvarnih ili potencijalnih meusobnih delovanja odreuju cenu proizvoda (skupine proizvoda) i usluga.Trite je proces u kome se putem cena i konkurencije usklauju odluke grupe kupca i prodavaca za odreena dobra ili usluge.Sastavni elementi trita su: potranja, ponaanje kupca, ponuda i ponaanje prodavca.
EKONOMIJA
Vrste tritaVrste trita:Trite roba i usluga (odluke decentralizovane);Trite inputa (rada, kapitala i zemljita)Finansijsko trite, odnosno trite novca i kapitala, odnosno hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata.
EKONOMIJA
Veliina tritaPod veliinom trita se podrazumevaju njegove granice, geografske i u smislu asortimana proizvoda koji bi trebalo da budu ukljueni u to trite.
EKONOMIJA
Funkcije trita
a) informativnu; b) selektivnu; c) alokativnu d) distributivnu
EKONOMIJA
a) Informativna funkcijaUporeujui postojee informacije sa informacijama sa trita, privredni subjekti i domainstva donose svoje odluke o privrednim aktivnostima, odnosno kupovini roba i usluga.
EKONOMIJA
b) Selektivna funkcija Zakon ponude i tranje motivie i nagrauje privredne subjekte koji su efikasniji i produktivniji, a kanjava one koji su ekonomski neefikasni i nedovoljno produktivni.
EKONOMIJA
c) Alokativna funkcija Alokaciju ogranienih ekonomskih resursa na razliite privredne grane, oblasti itd.
EKONOMIJA
d) Distributivna funkcija Dohoci vlasnika inputa proizvodnje predstavljaju nacionalni dohodak i njihov zbir jednak je veliini domaeg proizvoda, tako da se odreivanjem cena inputa proizvodnje opredeljuje raspodela nacionalnog dohotka.
EKONOMIJA
Trite, cene i konkurencijaTrite moe biti centralizovano (hartije od vrednosti, akcije, obveznice, penica, pirina i sl.) ili decentralizovano (kue, polovni automobili i sl.) ili elektronsko (finansijska sredstva i usluge).
EKONOMIJA
Trite, cene i konkurencijaTrite je mehanizam putem kojeg kupci i prodavci meudeluju da bi nekoj robi odredili cenu i koliinu.U trinoj privredi svaka roba ima svoju cenu, koja predstavlja vrednost nekog dobra izraenu u novanom obliku.
EKONOMIJA
Trite, cene i konkurencijaCene koordiniraju odluke proizvoaa i potroaa na tritu. Vie cene smanjuju tranju potroaa, a podstiu proizvodnju. Nie cene podstu potronju i obeshrabruju proizvodnju. Cene su ravnoteni tas na vagi u trinom mehanizmu. Cene po kojima kupci ele da kupe tano onoliko koliko prodavci ele da prodaju postiu ravnoteu ponude i tranje.
EKONOMIJA
Trite, cene i konkurencija i autputa Copyright 2004 South-Western
EKONOMIJA
Trite, cene i konkurencijaSavrena konkurencija je isto tehniki izraz koji predstavlja trite na kojem nijedno preduzee ili potroa nisu dovoljno veliki da mogu uticati na trinu cenu i podelu trita. Na primer, trite penice je potpuno konkurentno, jer ni najvea firma u poljoprivredi ne moe uticati na cenu i podelu trita, poto proizvodi samo mali deo penice.
EKONOMIJA
Analiza ponude i tranje Sistem cena i trite odreuju veinu ekonomskih aktivnosti. Analizi ponude i tranje - kako potroake preferencije odreuju tranju za robama, dok su trokovi proizvodnje preduzea, osnova za proizvodnju, odnosno ponudu roba.
EKONOMIJA
Analiza tranje i krive tranjeTranja je koliina dobara i usluga koje kupci ele da kupe po trinoj ceni. Zakon tranje podrazumeva da se, uz sve ostalo nepromenjeno, traena koliina nekog dobra smanjuje kada raste cena tog dobra.
EKONOMIJA
Analiza tranje i krive tranjeOdnos cena i koliina dobara koja se kupuju nazivamo tranjom, odnosno krivom tranje. Tabela 3.1. predstavlja hipotetiki primer tranje za penicom.
EKONOMIJA
Tranja za penicom
Cena
( po mtc)
Traena koliina
(milion mtc godinje)
P
QD
A
B
C
D
E
5
4
3
2
1
9
10
12
15
20
Tabela 3.1. Tranja stavlja u odnos koliinu i cenu
Po svakoj trinoj ceni potroai e hteti da kupe odreenu koliinu penice. Kako pada cena penice, tako raste traena koliina penice, i obrnuto.
Kriva tranje Kriva tranje predstavlja grafikon koji pokazuje odnos izmeu cene dobra i traene koliine. Kriva ima negativan nagib nanie, od severozpada ka jugoistoku. Ovo vano svojstvo zove se zakon opadajue tranje. Ovaj odnos izmeu koliine koja se potrauje i cene moemo napisati u obliku jednaine: QD = QD (P)
EKONOMIJA
Kriva tranje100200300400500600koliina01020304050cenaTranjaSmanjenje cene...Poveava koliinu tranje.Grafikon 3.1. Kriva tranje nagnuta nanie je opadajua i izraava odnos traene koliine i cene
Pomeranje krive tranje Kriva tranje na grafikonu 3.1. pokazuje koliko se kupuje penice pri bilo kojoj datoj ceni, pod uslovom da su ostali parametri nepromenjene. Ona je tokom vremena stabilna, ali ako se desi neto to menja traenu koliinu pri svakoj datoj ceni, kriva tranje se pomera udesno ili ulevo.
EKONOMIJA
Pomeranje krive tranje Grafikon 3.2. Pomeranje krive tranjeSvaka promena koja poveava koliinu proizvoda od penice koju kupci trae (ele) da kupe po datoj ceni, pomera krivu tranje iz poloaja D, D udesno, u D1,D1. Svaka promena koja smanjuje tranju proizvoda od penice koju kupci ele da kupe po datoj ceni, pomera krivu tranje ulevo, iz poloaja D, D u D2,, D2.
EKONOMIJA
Koliina proizvoda od penice
Q
Cena proizvoda od penice
P
D
D
D1
D1
D2
D2
0
inioci koji utiu na tranju (krivu tranje)Pitanje je zato se traena koliina dobara smanjuje kada cena raste. Efekat supstitucije im se cena nekog dobra poveava, potroa odluuje da to dobro supstituie nekim drugim slinim dobrom. Na primer, ako se poveava cena svinjskog mesa, konzumirae se vie pileeg mesa Efekat dohotka Ovaj razlog dolazi do izraaja u uslovima rasta cena, jer rastom cena svako postaje siromaniji ako ostali uslovi ostaju nepromenjeni. Na primer, ako se udvostrue cene benzina, a svako ko koristi benzin za vonju automobila ima manji dohodak, uslovie se smanjena potronja benzina i ostalih dobara.
EKONOMIJA
Komplementarnost Dobra su komplementarna kada porast cene jednog dobra dovodi do pada tranje za drugim dobrom. Na primer, automobili i benzin Specifini - specijalni elementi, na primer vreme, utiu na veliinu tranje. Na primer, ako je kino vreme odlika neke klime, poveava se tranja za kiobranima, visoki sneni pokriva u skijakim centrima utie na poveanu tranju za skijama, a temperatura na moru utie na poveanu tranju dasaka za jedrenje.
inioci koji utiu na tranju (krivu tranje)
EKONOMIJA
Ukusi ili preferencije potroaa predstavljaju mnotvo istorijskih i kulturnih uticaja. Mogu odravati potrebe: za vodom, ljubavlju, uzbuenjem i sl, a mogu biti i rezultat zavisnosti za cigaretama, sportskim aktivnostima i sl. Mogu da sadre elemente tradicije i religioznosti, npr. konzumiranje govedine ili post u odreenim danima.Oekivanja u pogledu budunosti Ako po zaposlenju oekujete vei dohodak, lake ete troiti deo sadanje uteevine, pogotovo ako oekujete ekonomski rast, smanjenje inflacije i stope nezaposlenosti. Stanovnitvo ili broj kupaca Beograd sa dva miliona ljudi kupuje vie nego Novi Sad sa 700.000 ljudi.
inioci koji utiu na tranju (krivu tranje)
EKONOMIJA
inioci koji utiu na tranju (krivu tranje)
EKONOMIJA
Promenljiva ili inioci
Promene krive tranje po osnovu raznih inilaca
Cena
Uslovljava kretanje du krive tranje. Nie cene poveavaju tranju za dobrima i uslugama, i obrnuto.
Dohodak
Pomera krivu tranje ulevo ili udesno.
Komplementarnost ili
cena srodnih dobara
Pomera krivu tranje ulevo ili udesno. Rast cene jednog dobra uslovljava smanjenje tranje za drugim dobrom, i obrnuto.
Specifini inioci
Posebni uticaji podrazumevaju dostupnost alternativnih oblika zadovoljenja potreba, zbog ega su mogua pomeranja krive tranje ulevo ili udesno.
Ukusi ili preferencije
Pomeranje krive tranje ulevo ili udesno, zavisno od preferencija.
Oekivanja
Pomeranje krive tranje ulevo ili udesno, zavisno od rasta ivotnog standarda.
Stanovnitvo ili
broj kupaca
Pomeranje krive tranje ulevo ili udesno, zavisno od broja kupaca i kupovne moi.
Tabela 3.2. Promenljive (inioci) koje utiu na ponaanje kupaca
i pomeranje krive tranje
Kada se kriva tranje pomeri pod uticajem raznih inilaca, osim cene dobra, te promene nazivamo promenama tranje. Tranja se poveava ili smanjuje kada se traena koliina pri svakoj ceni poveava ili smanjuje. Obratite posebnu panju na cenu dobra, jer promena cene uslovljava kretanje du krive tranje, a promene bilo kog drugog inioca (promenljive) pomeraju krivu tranje ulevo ili udesno.
Promene krive tranje
POTROAI POTRAUJU MANJE PRI SVAKOM NIVOU CENE (D)POTROAI POTRAUJU VIE PRI SVAKOM NIVOU CENE (D)PQDDD
EKONOMIJA
Analiza ponude i krive ponude
Ponuda predstavlja koliinu nekog dobra koju su preduzea voljna da proizvedu i ponude u odreeno vreme, na odreenom mestu, po odreenim cenama.
Ponuda, za neko dobro, pokazuje odnos izmeu njegove trine cene i koliine tog dobra koju su proizvoai voljni prizvesti i prodati, uz pretpostavku da ostale stvari ostanu nepromenjene, posebno trokovi proizvodnje. Ovu odliku moemo nazvati zakon ponude.
EKONOMIJA
Analiza ponudePonuda je koliina dobara i usluga koje prodavci ele da prodaju po odreenoj, odnosno bilo kojoj realnoj ceni.
Tabela 3.3. Ponuda pokazuje odnos izmeu ponuene koliine i cene nekog dobraTabela prikazuje koliinu ponuene penice koju proizvoai ele da proizvedu i prodaju pri svakom nivou cena. Uoite direktnu ili pozitivnu vezu izmeu cene i koliine koja se nudi. Via cena - vea ponuda, nia cena manja ponuda.
EKONOMIJA
Ponuda penice
Cena
( po mtc)
Koliina koja se nudi
(milion mtc godinje) QS
P
QS
A
B
C
D
E
5
4
3
2
1
18
16
12
7
0
Kriva ponudeGrafikon 3.3. Kriva ponude prikazuje kako se menja ponuena koliina dobra kada se menja cena to je cena via, vie se nudi penice, a to je cena nia, manja je ponuda penice. Kako via cena poveava ponuenu koliinu, kriva ponude je u pozitivnoj korelaciji s cenom tog dobra.Svaki par (P, QS) brojeva iz tabele 3.3. prikazan je takama E, D, C, B, A na ovom grafikom prikazu, a kriva dobijena spajanjem navedenih taaka daje krivu ponude (S, S).
EKONOMIJA
E
Ponuda100200300400500600koliina01020304050cenaPonuda: nagib navie i udesnoPoveanje cena...Poveava koliinu ponude.
31