KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Tumačenje Kolektivnog ugovora

za djelatnost zdravstva i zdravsrvenog osiguranja

07.ožujka 2005.g. konstituirano je Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Napominjemo da zaključci Povjerenstva imaju snagu Kolektivnog ugovora.

2. sjednica održana 15. ožujka 2005.godine Upit- Da li liječnik specijalist kirurgije u domu zdravlja (kiruška ambulanta) ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.1: Prema članku 65. Kolektivnog ugovora dodatak od 20% odnosi se na sve liječnike bez obzira u kojoj zdravstvenoj ustanovi rade tako da pripada i liječniku specijalistu kirurgije u domu zdravlja. Upit -Da li liječnik specijalist anesteziologije i reanimatologije u domu zdravlja sa stacionarom i rađaonom (nekoliko intervencija godišnje) ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.2: Liječniku specijalistu anesteziologije i reanimatologije u domu zdravlja pripada dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora . Upit - Da li liječnik specijalist radiologije u domu zdravlja ostvaruje pravo na dodatak od 20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.3: Liječnik specijalist radiologije ne ostvaruje pravo na dodatak jer je člankom 65. Kolektivnog ugovora dodatak od 20% određen jedino za liječnike specijaliste radiologije-intervencijske radiologe. Upit - Utvrđeno je pravo zdravstvenog radnika specijalista u bolnici na dodatak od 16%. Da li to znači da to pravo ostvaruje liječnik specijalist u domu zdravlja? Zaključak br.4: Liječnik specijalist u domu zdravlja ne ostvaruje pravo na dodatak od 16% jer je dodatak od 16% propisan isključivo za zdravstvenog radnika specijalista u bolnici. Upit - Koje pravo na dodatak ima liječnik koji se nalazi na specijalizaciji na koju je upućen iz doma zdravlja u kojem je u radnom odnosu? Zaključak br.5: Za liječnika koji se nalazi na specijalizaciji na koju je upućen iz doma zdravlja u kojem je u radnom odnosu nije određen Kolektivnim ugovorom posebni dodatak već je propisan dodatak od 6% za izabranog liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao voditelju tima ili dodatak od 5% koji je određen za ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste.

Upit - Izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti- voditelj tima ostvaruje pravo na dodatak od 6%. Što je sa pravom dipl. ing. medicinske biokemije u dijagnostičkom laboratoriju koji su potpisnici ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje? Zaključak br.6: Dipl. ing. medicinske biokemije u dijagnostičkom laboratoriju nije izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ima pravo na dodatak od 5% koji je predviđen za ostala radna mjesta i poslove I, II, III i IV vrste. Upit - Glavna sestra županijske ustanove ostvaruje dodatak od 45%. Da li glavnoj sestri doma zdravlja također pripada dodatak od 45%? Zaključak br.7: Glavnoj sestri doma zdravlja pripada dodatak od 45% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Osnivanjem jedinstvenog doma zdravlja bivši domovi zdravlja postali su ispostave te je nakon provedene privatizacije i nove sistematizacije radno mjesto glavne sestre bivših domova zdravlja ukinuto te su imenovane sestre koordinatori u ispostavama. Da li po osnovi obavljanja poslova koordinatora medicinske sestre ostvaruju pravo na dodatak? Zaključak br.8: Kolektivni ugovor ne određuje poseban dodatak za medicinske sestre-koordinatore u ispostavama domova zdravlja. Upit - Da li se pravo vozača u domu zdravlja koji je i vozač sanitetskog prijevoza i HMP smatra isto tj. ostvaruje li pravo na dodatak od 15% , a medicinska sestra u istoj službi dodatak od 12%? Zaključak br.9: Nije isto. Ugovorom o radu poslodavac treba točno odrediti da li je određena osoba vozač sanitetskog prijevoza ili vozač hitne medicinske pomoći pod uvjetom poštivanja stručne spreme koja se traži za vozača HMP. Upit -Da li diplomirani farmaceuti specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima imaju kao i liječnici specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima dodatak na plaću od 10%? Zaključak br.10: Diplomirani farmaceuti specijalisti u državnim zdravstvenim zavodima nemaju pravo na dodatak od 10%. Upit - Ima li izvršitelj poslova radnog mjesta ''glavni sanitarni inženjer'' pravo na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada od 45% koliko je propisano u članku 65. Kolektivnog ugovora za radno mjesto ''glavna sestra županijske ustanove'' (radno mjesto navedeno pod 2. - Položaj II. vrste)? Zaključak br.11: "'Glavni sanitarni inženjer"' nema pravo na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada od 45%.

Upit - Dom zdravlja ima sklopljen ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje o pružanju hitne medicinske pomoći i to kroz 1 standardni tim dežurstva, 2 standardna tima sanitetskog prijevoza i 2 standardna tima pripravnosti.Da li se vozači u tim timovima koji svi prema rasporedu, pored sanitetskih prijevoza obavljaju i hitne intervencije kroz tim dežurstva i pripravnosti, prema Uredbi raspoređuju na radno mjesto III vrste: vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći s koeficijentom 0,98 ili kao Ostala radna mjesta III vrste s koeficijentom 0,80. Odgovoreno. Zaključak br. 9. Upit - Da li glavna sestra samostalnog doma zdravlja (neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja) koji je isto kao takav županijska ustanova ostvaruje dodatak od 45%? Zaključak br.12: Glavnoj sestri doma zdravlja neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja pripada dodatak od 45% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Da li se medicinska sestra /tehničar ugovorena sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kroz timove sanitetskog prijevoza i tim dežurstva prema Uredbi raspoređuje na: Radno mjesto III vrste - zdravstveni djelatnik u hitnoj službi sa koeficijentom 1,10 ili zdravstveni djelatnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) sa koeficijentom 0,98? Zaključak br.13: Povjerenstvo nije nadležno za davanje odgovora u vezi primjene koeficijenata.

3. sjednice održana 22. ožujka 2005.godine Upit- Dom zdravlja Korenica ima 4 liječnika, 4 medicinske sestre i 4 vozača koji obavljaju dežurstvo u Domu. Kako rasporediti djelatnike prema članku 61. Kolektivnog ugovora, ako dežurstvo traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati, a nakon određenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan? Zaključak br.14: Organizacija rada u domu zdravlja prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (" Narodne novine "' br. 121/03) u nadležnosti je ravnatelja koji mora organizirati rad u skladu s člankom 61. Kolektivnog ugovora. Upit- Dom zdravlja ima ugovoren: a. sanitetski prijevoz b. punkt dežurstva (liječnik, sestra i vozač) c. punkt pripravnosti ( liječnik i vozač) Sestre i liječnici dežuraju radnim danom od 22-06 sati. Subotom, nedjeljom i blagdanom dežurstvo je 24 sata.U koju vrstu radnih mjesta bi nas svrstali i sa kojim koeficijentom (liječnik, sestra i vozač) - do sada je liječnik imao koeficijent 1,85, sestra 1,10, a vozač 0,98.? Odgovoreno. Zaključak br.13. Upit- Statutom Opće bolnice Zadar u ustroju organizacionih jedinica, između ostalih organizacionih jedinica zdravstvenih djelatnosti tipa odjela su i:

- Odjel za laboratorijsku dijagnostiku, - Odjel za kliničku citologiju, - Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, - Odjel za ljekarničku djelatnost. Kod primjene članka 65. Kolektivnog ugovora zdravstveni radnici radnih mjesta 2. i 3. vrste gore navedenih odjela svrstani su prema točci 7. s dodatkom od 8%. Da li zdravstveni radnici na radnim mjestima 2. i 3. vrste gore navedenih odjela imaju pravo na dodatak iz točke 6 od 10%? Zaključak br.15: Zdravstvenim radnicima navedenih odjela pripada dodatak od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit- S kojim dokumentima radnik može ostvariti na pomoć u visini jedne proračunske osnovice sukladno članku 75. podstavku 2. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.16: Zdravstveni radnik može ostvariti pomoć sukladno članku 75. podstavku 2. Kolektivnog ugovora na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Upit- Da li se rad u Jugoslavenskom Crvenom križu, Gradski odbor Zagreb, u razdoblju od 20. srpnja 1971. godine do 31. prosinca 1972. godine te rad u Jugoslavenskom Crvenom križu, Crveni križ grada Zagreba, OOUR centar za njegu bolesnika u kući u razdoblju od 001. siječnja 1973. godine do 31.srpnja 1975. godine, može smatrati radnim stažem u zdravstvenim ustanovama i Zavodu? Zaključak br.17: Radni staž ostvaren u Jugoslavenskom Crvenom križu, Gradski odbor Zagreb, u razdoblju od 20. srpnja 1971. godine do 31. prosinca 1972. godine te rad u Jugoslavenskom Crvenom križu, Crveni križ grada Zagreba, OOUR centar za njegu bolesnika u kući u razdoblju od 01. siječnja 1973. godine do 31.srpnja 1975. godine sukladno članku 1. Kolektivnog ugovora ne smatra se radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te radnik ne ostvaruje pravo na primjenu članka 67. Kolektivnog ugovora, za to razdoblje. Upit- U članku 65. stavak 2 (tablica ) u točkama 4. i 5. Granskog kolektivnog ugovora za grupu " 'Položaj II. vrste " utvrđeni su dodaci za: 4. glavna sestra, zdravstveni radnik - voditelj odjela dodatak 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. 5. voditelj odsjeka dodatak 10% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odsjeku. Da li; A) glavna sestra, zdravstveni radnik -voditelj odjela ako je na primjer najviši dodatak na odjelu 20% ostvaruje dodatak 20% +15% = 35% ili 20%+ 15% od 20% = 23% B) voditelj odsjeka ako je ako je na primjer najviši dodatak na odsjeku 20% ostvaruje dodatak 20% +10% = 30% ili 20%+ 10% od 20% = 22% ?

Zaključak br.18: Na odjelima na kojima svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 15% (npr. 20% +15% = 35%). Na odjelima na kojima svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u odjelu dodaje se 15%. Zaključak br.19: Na odsjecima na kojima svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 10% (npr. 20% +10% = 30%). Na odsjecima na kojima svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u odjelu dodaje se 10%. Upit- Kako glasi izračun osnovice vezano za položaj II. vrste točke 4., 5. i 6.tj. što znači 15% u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu? Odgovoreno. Zaključak br.18 i Zaključak br.19. Upit-Da li se dodatak od 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu misli na postotak ili na indeksni poen? Odgovoreno. Zaključak br.18 i zaključak br.19. Upit - U članku 65. Kolektivnog ugovora u radnim mjestima II. i III. vrste u točci 8. određen je dodatak za vatrogasca i kotlovničara sa ATK ispitom. O kojem je ispitu riječ? Zaključak br. 20: Radi se o ispitu koji se polaže sukladno propisima na području zaštite od požara, odnosno sukladno propisima koji uređuju rad kotlovničara s posudama pod tlakom. Upit- Da li medicinska sestra u stacionaru doma zdravlja u čijem je sklopu i rađaona sa 2-4 poroda mjesečno ostvaruje pravo na dodatak od 10% ili 12%? Zaključak br. 21: Medicinska sestra u stacionaru doma zdravlja u čijem je sklopu i rađaona sa 2-4 poroda mjesečno ostvaruje pravo na dodatak od 6% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit- Da li se medicinska sestra /tehničar ugovorena sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kroz timove sanitetskog prijevoza i tim dežurstva ostvaruje dodatak iz članka 65. Kolektivnog ugovora od 12%, 20% ili 6%? Odgovoreno. Zaključak broj 9. Upit - Dom zdravlja obavlja hitnu medicinsku pomoć putem 2 standardna tima dežurstva u hitnoj medicinskoj pomoći i 3 standardna tima sanitetskog prijevoza. Da li se vozači u domu zdravlja koji svi prema rasporedu, pored sanitetskog prijevoza obavljaju i hitne intervencije kroz tim dežurstava, prema Uredbi raspoređuju na radno mjesto III vrste: vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći sa koeficijentom 0,98 ili kao Ostala radna mjesta III. vrste sa koeficijentom 0,80? Odgovoreno. Zaključak br.13.

Upit- Da li ovi vozači imaju pravo na dodatak od 15% ili 5%, sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora? Odgovoreno. Zaključak br.9. Upit- Da li glavna sestra Doma zdravlja (neobjedinjenog u jedinstveni županijski dom zdravlja) koji je isto kao takav županijska ustanova ostvaruje dodatak od 45%? Odgovoreno. Zaključak br.12. Upit- Koji koeficijent po Uredbi pripada voditelju ekonomskog ili financijskog odsjeka, te voditelju općeg, pravnog i personalnog odsjeka, oba sa VSS, u Domu zdravlja? Odgovoreno. Zaključak br.13. Upit- Kako se plaća rad po pozivu iz članka 63. Kolektivnog ugovora? Zaključak br. 22: Kolektivnim ugovorom nije riješeno pitanje plaćanja rada po pozivu.

4. sjednica održana 5. travnja 2005.godine Upit – Da li se prilikom određivanja 2/3 radnog vremena na terenu liječnika u hitnoj medicinskoj pomoći i zdravstvenog radnika u hitnoj medicinskoj pomoći za dobivanje dodatka od 20 % podrazumijeva ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija na terenu ili se pod tim podrazumijeva 2/3 radnog vremena u obavljanju poslova na terenu zbog intervencija? Što je sa pravom liječnika, medicinske sestre i vozača u hitnoj medicinskoj pomoći koji rade po ugovorenim punktovima (u domu zdravlja ima osam punktova) a nemaju 2/3 radnog vremena na terenu, a udaljeni su od najbliže bolnice i do 25 km (Mali Lošinj, Rab)? Zaključak br.23: Pod pojmom 2/3 radnog vremena na terenu podrazumijeva se ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija na terenu. Navedeno se odnosi na radnike čije je radno mjesto isključivo u Ustanovama za hitnu medicinsku pomoć ili u jedinicama hitne medicinske pomoći. Upit- Da li radnom mjestu rukovoditelju bolničke prehrane pripada dodatak utvrđen u članku 65., za položaje II vrste točka 4.? Zaključak br.24: Rukovoditelju bolničke prehrane ne pripada dodatak utvrđen u članku 65., za položaje II vrste točka 4. Upit-Prema članku 61. stavku 4. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati.

Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan. Kako organizirati dežurstvo subotom za ostatak od 16 sati, a nedjeljom i blagdanom za ostatak od 8 sati? Zaključak br.25: Članak 61. stavak 4. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na organizaciju rada u hitnoj medicinskoj pomoći. Upit- Koliko u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti iznosi naknada za dežurstvo radnim danom (od ponedjeljka do petka)? Molimo pojašnjenje stavka 4. članka 61. Kolektivnog ugovora u odnosu na trajanje dežurstva i u odnosu na pravo na slobodan dan. Odgovoreno. Zaključak br.25. Upit- Kako ćemo Ťprevestiť terminologiju iz Kolektivnog ugovora u sistematizaciju Županijskih i općih bolnica budući da one nemaju klinike i odsjeke? Zaključak br.26: Kolektivni ugovor primjenjuje se u pojedinačnim slučajevima prema pojedinačnim ugovorima o radu. Upit- Koji dodatak na uvjete rada ima ing. radiologije koji ima profesionalno oboljenje te je iz tog razloga premješten na rad na šalteru, a ima ugovor na radno mjesto ing. radiologije? Zaključak br.27: Sukladno članku 68. Kolektivnog ugovora radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen. Upit- Koji dodatak na uvjete rada ima farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni? Zaključak br.28: Farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni ostvaruju pravo na dodatak od 5% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit- Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju? Zaključak br.29: Medicinskim sestrama u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju pripada dodatak od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstvenom radniku koji radi u poliklinici. Upit- Koji dodatak na uvjete rada imaju medicinske sestre na odjelu infektologije? Zaključak br.30: Medicinske sestre koje rade na odjelu infektologije pripada dodatak od 12% ako na tom odjelu rade 2/3 radnog vremena prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

Upit- Koji dodatak na uvjete rada imaju laborant koji isključivo radi na šalteru? Zaključak br.31: Laborant koji isključivo radi na šalteru pripada dodatak od 5% prema članku 65. Kolektivnog ugovora.

5. sjednica održana 12. travnja 2005.godine

Upit- Da li dodatak od 12% koji je određen za zdravstvene i nezdravstvene radnike (2/3 radnog vremena ) koji rade s infektima, otrovima i na citoskineru pripada i serviserima na hemodijalizi? Zaključak br.32: Dodatak od 12% koji je određen za zdravstvene i nezdravstvene radnike (2/3 radnog vremena) koji rade s infektima, otrovima i na citoskineru pripada i serviserima na hemodijalizi. Upit- Radna mjesta I. vrste liječnik specijalista infektolog na Odjelu za liječenje AIDS-a ima dodatak 20%.Radna mjesta II. i III. vrste za liječenje AIDS-a imaju dodatak od 25% s 2/3 radnog vremena s tim bolesnicima. Kod I. vrste nije ograničen rad na 2/3 radnog vremena, što smatramo da nije uredu budući liječnik i sestra sačinjavaju jedan tim i morali bi imati iste uvjete? Zaključak br.33: Zahtjevi za izmjenu Kolektivnog ugovora nisu u nadležnosti Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit- Da li u obračun za prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%)? Zaključak br.34: U obračun za prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja za rad subotom (25%) odnosno rad nedjeljom (35%) sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Upit- Da li u obračun za drugih osam sati rada u dežurstvu radnim danom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulazi i uvećanje za rad u drugoj smjeni? Zaključak br.35: Da, ako redovni rad obavlja sukladno članku 58. stavku 4. Kolektivnog ugovora - Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni. Upit- Da li u obračun za prvih osam i drugih osam sati dežurstva radnim danom i prvih osam sati rada u dežurstvu subotom i nedjeljom koji se obračunavaju kao redoviti rad (redoviti radni dan) ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl. 67.)?

Zaključak br.36: U sate koji se obračunavaju kao redovni rad ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl.67). U sate koji se obračunavaju kao dežurstvo ne ulaze i uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada (čl. 65.) i s osnova ostvarenog radnog staža u zdravstvenim ustanovama i HZZO (čl.67). Upit- Ima li viši fizioterapeut pravo na uvećanje osnovne plaće - dodatak od 16%, s osnova posebnih uvjeta rada ako pretežno radi na bolničkom odjelu, a djelomično i kao asistent na EMG-u? Zaključak br.37: Viši fizioterapeut ima pravo na uvećanje osnovne plaće ovisno potpisanom Ugovoru o radu. Upit- Da li medicinska sestra koja radi u timu sa liječnikom specijalistom interne medicine - intervencijski gastroenterolog ima pravo na dodatak i koliko je dodatak za taj rad? Zaključak br.38: Medicinska sestra ima pravo na dodatak sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora prema ugovoru o radu tj. ovisno o tome da li radi na bolničkom odjelu (10%) ili u poliklinici (8%). Upit- Da li se svaki magistar farmacije koji radi u ljekarničkoj jedinici može smatrati voditeljem tima i temeljem toga imati pravo na dodatak od 6% ili se to odnosi samo na voditelja te ljekarničke jedinice? Zaključak br.39: Dodatak od 6% koji je utvrđen člankom 65. kolektivnog ugovora pripada zdravstvenim radnicima u zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao voditelju tima. Sukladno navedenom, taj dodatak ne pripada magistrima farmacije koji radi u ljekarničkoj jedinici. Upit- U članku 65. stavak 2. (tablica) za grupu ŤRadna mjesta II. i III. vrste u točki 7. utvrđen je dodatak od 8% za zdravstvene radnike: u laboratoriju, fizioterapeuti, u poliklinikama, centralnoj sterilizaciji, analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavoduť. U toj grupi nema farmaceutskih tehničara, te Vas molimo tumačenje da li farmaceutski tehničari koji rade u bolničkim ljekarnama imaju pravo na dodatak od 8% ili ostvaruju dodatak od 5% prema Granskom kolektivnom ugovoru? Odgovoreno. Zaključak broj 28. Upit- Koliko glavna sestra odjela dobiva dodatka ako radi u intenzivnoj skrbi gdje svi zdravstveni radnici druge i treće vrste imaju dodatak 25%. Da li glavna sestra tog odjela ima dodatak 25+15% u odnosu na 25%, što iznosi 28,75%, ili kako većina bolnica u Hrvatskoj tumači i primjenjuje 25 + 15, što iznosi 40% dodatka glavne sestre na intenzivnoj skrbi? Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit- Vozači koji obavljaju sanitetski prijevoz sudjeluju, prema utvrđenom rasporedu i u pripravnosti te Vas molimo da na nam odgovorite:

- da li tim vozačima pripada koeficijent 0,80 (N.N. 112/01 pod d) Radna mjesta III. vrste) ili im pripada koeficijent 0,98 (N.N. 62/02 pod e) Radna mjesta III. vrste, pod 3. vozač (samo u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći)?

- Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit- da li vozači iz prethodnog stavka imaju pravo na dodatak od 15% prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja? Odgovoreno. Zaključak broj 9. Upit- Vezano uz primjenu članka 61. i 62. Kolektivnog ugovora da li naknada za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnim danom iznosi 9% i da li se to odnosi na dane od ponedjeljka do subote? Odgovoreno. Zaključak broj 25. Upit- Dom zdravlja nema organiziranu hitnu medicinsku pomoć kao posebnu službu; već je ona organizirana u obliku DEŽURSTVA I PRIPRAVNOSTI. S HZZO-om imamo sklopljen ugovor o obavljanju djelatnosti: - dežurstvo (1 tim) - pripravnost (1 tim) - sanitetski prijevoz (2 tima). Da li se VOZAČI raspoređuju prema Uredbi na radno mjesto III. vrste - vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći s koeficijentom 0,98 ili na koeficijent 0,80, kao ostala radna mjesta III. vrste? Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit- Da li VOZAČI iz prethodnog stavka, prema članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak od 15%? Odgovoreno. Zaključak broj 9. Upit- Da li medicinska sestra, koja je u ugovoru s HZZO-om ugovorena u timu sanitetskog prijevoza, ali sudjeluje u dežurstvu i pripravnosti ima pravo na dodatak od 12% prema članku 65. KU, ili 6%? Zaključak br.40: Ugovorom o radu poslodavac treba točno odrediti da li je zdravstveni radnik-medicinska sestra u timu sanitetskog prijevoza ili u timu hitne medicinske pomoći. Upit- Budući u članku 61. nije naveden postotak za dežurstvo RADNIM DANOM, da li se to dežurstvo plaća 9%, kako je navedeno u članku 60. Kolektivnog ugovora (od ponedjeljka do subote)? Odgovoreno. Zaključak broj 25. Upit- Koji dodatak na plaću pripada liječnicima, medicinskim sestrama / tehničarima i vozačima zaposlenima u HMP organiziranoj pri domovima zdravlja?

Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit- Da li se na vozače u sanitetskom prijevozu (to radno mjesto im je utvrđeno Sistematizacijom poslova i Ugovorima o radu) primjenjuje koeficijent 0,80 (ostala radna mjesta III. vrste) ili im se zbog činjenice organiziranja hitne službe kroz dežurstvo i pripravnost u kojoj isti sudjeluju, ima utvrditi koeficijent 0,98 (vozač u hitnoj medicinskoj pomoći i stanici hitne medicinske pomoći) te sukladno tome i dodatak od 5% ili 15% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Odgovoreno. Zaključci broj 13 i broj 23. Upit- Da li liječnici i tehničari u timu hitne medicinske pomoći koja je organizirana u domu zdravlja imaju pravo na dodatak od 10% (S obzirom da je riječ o timu hitne medicinske pomoći koji izlazi na teren samo po pozivu pacijenta ili u slučaju dojave o potrebi hitne medicinske intervencije, dok ostatak radnog vremena provode stacionirani u ordinaciji. Zbog ovakvog načina rada tim hitne medicinske pomoći ne provede 2/3 radnog vremena na terenu). Ukoliko im ne pripada dodatak od 20%, da li zdravstvenim djelatnicima III. vrste može biti obračunat dodatak od 12% za rad u hitnoj službi u trajanju 2/3 radnog vremena, a liječnicima dodatak od 6% kao voditelju tima? Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit- Da li glavnoj sestri Doma zdravlja pripada dodatak od 45% (kao glavnoj sestri županijske ustanove), s obzirom da u našoj županiji nije provedeno spajanje domova zdravlja u jedinstveni, županijski dom zdravlja? Odgovoreno. Zaključak broj 7. Upit- Da li se ortodontima može obračunati dodatak od 6% na ime vođenje tima (iako pripadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, ali također rade u timu koji se ugovara sa HZZO-om, kao i primarna zdravstvena zaštita)? Zaključak br.41: Ako je ugovoren kao polivalentni stomatološki liječnik, doktoru stomatologije - spec. ortodoncije pripada kao voditelju tima i izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatak na plaću od 6% sukladno članku 65. kolektivnog ugovora. Upit- Da li specijalizanti u zdravstvenoj ustanovi imaju pravo na dodatak od 5% na osnovnu plaću? Odgovoreno. Zaključak broj 5.

6. sjednica održana 19. travnja 2005.godine

Upit-Da li se dodatak od 15% odnosi na vozače u hitnoj medicinskoj pomoći koji nisu zdravstveni radnici, jer još uvijek nije saživio ustroj hitne medicinske pomoći po Pravilniku o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći (NN 146/03)?

Zaključak br.42: Dodatak od 15% iz točke 4. Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, odnosi se na sve vozače u hitnoj medicinskoj pomoći. Upit-Kako obračunati dežurstvo i pripravnost u domu zdravlja za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan? Odgovoreno. Zaključak broj 14. Upit-Da li se na medicinske sestre u sanitetskom prijevozu koje imaju obvezu dežurstva prema unaprijed utvrđenom rasporedu primjenjuje koeficijent 0,98 (radna mjesta III. vrste 3. zdravstveni djelatnik u PZZ) ili koeficijent 1,10 (radna mjesta III. vrste 1. zdravstveni djelatnik u hitnoj službi) te sukladno tome i dodatak od 6% ili 12,20% prema članku 65. Kolektivnog ugovora? Odgovoreno. Zaključak broj 13. i broj 40. Upit-Molimo Vas da slijedom članka 21. Kolektivnog ugovora predložite slijedeće izmjene: 1. Uvesti dodatak na posebne uvjete rada za nezdravstvene radnike na otvorenim izvorima zračenja -2/3 radnog vremena od 25% 2. Za radna mjesta I. vrste zdravstveni i nezdravstveni radnik na otvorenim izvorima zračenja -2/3 radnog vremena dodatak od 25% Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit- U našoj Bolnici položaji I. vrste (ravnatelja, pomoćnik ravnatelja, glavna sestra Bolnice i voditelji odjela) ostvaruju dodatak na plaću, da li je to ispravno, s obzirom da prema odredbama GKU položaji I. vrste nisu predviđeni s pravom na bilo kakav dodatak i to:

- glavna sestra Bolnice s koeficijentom 1,28 (dakle, također položaj I. vrste) 45%, -

Odgovoreno. Zaključak broj 7 i broj 13. - voditelji odjela liječnici specijalisti 20%. -

Zaključak br.43: Voditelju odjela liječniku specijalisti pripada dodatak od 20% ako ispunjava uvjete određene člankom 65 stavkom 2. točkom 1. za radna mjesta I vrste. Upit- Djelatnica sam u Poliklinici SUVAG. Želim podići stambeni kredit u Raiffeisen banci. Svi djelatnici Poliklinike SUVAG primaju osobni dohodak preko Zagrebačke banke. Molim Vas tumačenje članka 56. KU o isplati plaća. Rečenica toga članka glasi: "Radnici imaju pravo izabrati Banku preko koje će primati osobni dohodak". Zanima me da li ja kao pojedinac imam pravo izabrati neku drugu banku za primanje osobnog dohotka. U mojoj Ustanovi tumače da se to pravo izbora banke odnosi na cijeli kolektiv i izbor jedne banke za cijeli kolektiv. Zaključak br.44: Svaki radnik kao pojedinac ima pravo izabrati banku preko koje želi primati svoju plaću. Upit- Da li dodatak od predviđenih 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu (za rad zdravstvenog radnika � voditelja odjela) znači uvećanje za 15%

na utvrđeni dodatak od 10% (dakle 15%); ili to znači uvećanje od 15% na 10% (dakle 11,5%)? Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit- Sukladno postojećoj organizaciji poslove voditelja tima obavlja medicinska sestra koja ima SSS da li je u tom slučaju opravdano da se taj rad vrednuje sa povećanjem od 5% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu? Zaključak br.45: Medicinskoj sestri kao voditelju tima pripada pravo na povećanjem od 5% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom timu, sukladno ugovoru o radu. U timu u kojem svi zdravstveni radnici imaju isti dodatak na taj dodatak se dodaje 5% (npr. 10% +5% = 15%).U timu u kojem svi zdravstveni radnici nemaju isti dodatak, na prosjek tih dodataka u timu dodaje se 5%. Upit- Da li se rad na inhalacijama i rad na dječjem odjelu može i u kom postotku vrednovati kao rad izložen radu s infektima, te da li tim radnicima pripada pravo na utvrđeno uvećanje plaće? Zaključak br.46: Rad na inhalacijama i rad na dječjem odjelu ne može se vrednovati kao rad izložen radu s infektima. Upit- Da li specijalizant Ustanove koji dio specijalističkog staža (specijalizacija se provodi po planu i za potrebe Ustanove) u kontinuiranom trajnju dužem od 30 dana izvan mjesta stalnog boravka, neovisno o bračnom stanju, ima pravo na naknadu za odvojeni život. Zaključak br.47: Zdravstveni djelatnik- specijalizant nema pravo na naknadu za odvojeni život sukladno članku 78. Kolektivnog ugovora s obzirom da se ne radi o premještaju na rad izvan sjedišta poslodavca. Upit- Može li se radniku koji ostvaruje pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno odrediti da još 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) radi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima? Zaključak br.48: Radnik koji ostvaruje pravo sukladno članku 31. Kolektivnog ugovora na rad sa skraćenim radnim vremenom od 35 sati tjedno ne može još 5 sati tjedno (do punog radnog vremena od 40 sati tjedno) raditi na poslovima gdje nije izložen štetnim utjecajima. Upit - Kako rad od 8,00 - 16,00 sati svakodnevno uključuje i dva sata rada u drugoj smjeni (14,00 -16,00) da li u smislu stavka 3. navedenog članka (smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca), radniku za ta dva sata rada pripada pravo na uvećanje plaće od 10%? Zaključak br.49: Ne radi se o smjenskom radu te radniku koji radi od 8,00 -16,00 sati ne pripada za razdoblje od 14,00 -16,00 pravo na uvećanje plaće od 10%.

Upit- Da li se višak sati rada iznad mjesečnog fonda sati koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada (najčešće iz rada u turnusu) kod izračuna slobodnih dana tretira 1 sat = 1 sat ili se taj višak sati smatra prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana? Zaključak br.50: Višak sati rada iznad mjesečnog fonda sati koji je ostvaren temeljem redovnog dnevnog rasporeda rada smatra se prekovremenim radom pa je 1 sat = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora. Upit-Da li se kod izračuna naknade za dežurstvo prvih 8 (osam) sati dežurstva subotom i nedjeljom plaća uvećano za postotak iz stavka 1. članka 58. (25% odnosno 35%)? Odgovoreno. Zaključak broj 34. Upit-Da li se za radna mjesta koja pripadaju položaju II. vrste kod određivanja dodatka na plaću radi o pribrajanju dodataka ili se prethodno računa postotak, a nakon toga se pribraja Npr.:Zdravstveni radnik u odjelu ostvaruje pravo na dodatak od 25%. Kako glavna sestra odjela ima pravo na 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu, da li to znači da glavna sestra u tom slučaju ima pravo na dodatak od 40% (25% + 15%) ili njen dodatak iznosi 28.75% što proizlazi iz slijedećeg izračuna: 15% od 25% = 3.75% 25% + 3.75% = 28.75% Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit-Da li voditeljima smjene u jedinicama intenzivnog liječenja, intenzivne njege i hitnih prijama pripada uvećanje od 5% kao voditelju tima? Odgovoreno. Zaključak broj 45. Upit-Nemamo zaseban odjel za liječenje AIDS-a. Takvi bolesnici u našoj ustanovi liječe se na Odjelu za zarazne bolesti. Da li zbog toga liječnicima specijalistima infektolozima tog Odjela pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 20%? Zaključak br.51: Liječnicima specijalistima infektolozima Odjela za zarazne bolesti ne pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 20%. Upit-Koliko dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada odrediti pomoćnoj radnici (radno mjesto IV. vrste) koja radi na poslovima prikupljanja i eliminiranja citostatskog i infektivnog materijala ili na poslovima gdje dolazi u dodir s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja? Zaključak br.52: Pomoćnoj radnici (radno mjesto IV. vrste) koja radi na poslovima prikupljanja i eliminiranja citostatskog i infektivnog materijala i poslovima gdje dolazi u dodir s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora određen je dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada od 5%.

7. sjednica održana 3. svibnja 2005.godine Upit- S obzirom da je u članku 65. stavku 2. Kolektivnog ugovora za radna mjesta II i III vrste u točki 7. predviđen dodatak od 8% za zdravstvene radnike u laboratoriju, da li laboratorijski tehničari i inženjeri u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju Opće bolnice imaju pravo na dodatak od 8% ili od 12% sukladno točki 5. istog članka? Zaključak br.53: Željela bih istaći da rad u laboratoriju nije strogo podijeljen te da laboratorijski tehničari i inženjeri započinju rad s bolesnicima vađenjem njihovih uzoraka krvi i sakupljanjem mokraće, nakon čega slijedi centrifugiranje uzoraka i njihovo odvajanje za analitički dio laboratorijskog rada. Taj dio obično je završen oko 10h. Dio tehničara u to vrijeme završava preostale analize od prethodnog dana, a nakon toga svi tehničari i inženjeri sudjeluju u analitičkom radu. Stoga sam mišljenja da bi svi laboratorijski tehničari i inženjeri trebali dobiti dodatak od 12% na posebne uvjete. (mišljenje neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biok. sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora). Upit- Da li radnom mjestu rukovoditelju pulmologije pripada dodatak od 20%- kao liječniku specijalisti koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC (2/3 radnog vremena) iako izvršiteljica stvarno ne radi 2/3 radnog vremena sa spomenutim bolesnicima te da li medicinskoj sestri na pulmologiji pripada dodatak od 25% na liječenju od aktivne TBC (2/3 radnog vremena) iako izvršiteljica stvarno ne radi 2/3 radnog vremena na liječenju aktivne TBC? Zaključak br.54: Pod pojmom 2/3 radnog vremena s bolesnicima koji se liječe od aktivne tuberkuloze podrazumijeva se ukupan broj sati provedenih na radnom mjestu bez obzira na broj intervencija kod pacijenata koji boluje od aktive tuberkuloze pluća. Navedeno se odnosi na liječnike i medicinske sestre čije je radno mjesto na odjelima i poliklinikama gdje se vrši dijagnostika i terapija aktivne tuberkuloze pluća. Isto se odnosi i na rukovoditelja pulmologije jer kao takav prvenstveno obavlja posao specijaliste pulmologa uz dodatne poslove rukovoditelja koji su također vezani uz neposredni rad s pacijentom. (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. prim. dr. Nevena Rakušića, sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora). Upit- Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak -Dodatak na osnovnu plaću za poslove -Položaji II. vrste, red. Br. 4. glavna sestra, zdravstveni radnik -voditelj odjela -15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu.Da li se dodatku od 15% pribraja dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu -primjerice radnici na poslovima radnih mjesta II. i III. vrste u laboratoriju red. br. 7. ostvaruju 8%, a voditelj odjela 8% + 15% (23% uvećanje osnovne plaće) ili 8% + 15% od 8% (9,2% uvećanje osnovne plaće)? Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit- Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak -Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste -zdravstveni i nezdravstveni radnika (2/3 radnog vremena) rad s infektima 12% (red. br. 5.) ili zdravstveni radnik u laboratoriju 8% (red. br. 7.)Koji dodatak se primjenjuje za radna mjesta i poslove u Djelatnosti Mikrobiološki laboratorij?

Odgovoreno. Zaključak broj 53. Upit- Članak 30. Kolektivnog ugovora -Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena -preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni rada a kojim se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju još jedan dan imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U tom slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti je potreba za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest dana u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje. Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti a ne da se rad organizira u ovom slučaju osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 sati rada odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta stanke jer u taj dan djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet dana (da li je isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili započet u ponedjeljak i završio u petak) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 sati rada tjedno. Da li radnik može raditi šest dana u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku da s tom jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond sati rada odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada? Da li radnik koji je radio u subotu mora imati slobodan dan u ponedjeljak ili neki drugi dan u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom sati rada jer mu je dnevno radno vrijeme određeno sa sedam ili sedam i pol sati rada? Da li je potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne? Zaključak br.55: Obveza je ravnatelja sukladno članku 57. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) te članku 30. Kolektivnog ugovora da u okviru redovnog tjednog radnog vremena organizira rad u zdravstvenoj ustanovi. Upit- Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora -pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike koji rade osamsatno dnevno radno vrijeme te rade u subotu s manjim brojem izvršitelja odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju jedan dan tijekom radnog tjedna slobodan odnosnu u tjednu kada je radna subota imaju šest radnih dana te u slijedećem tjednu četiri radna dana. Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. - radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će tako tim koji će raditi prvu subotu u mjesecu raditi petu te će u tom mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedana i 40 sati rada tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada će radnik imati manjak sati

rada na razini kalendarske godine.Da li se takav višak sati rada smatra prekovremenim radom?Da li radnici poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva. Odgovoreno. Zaključak br.55. Upit- ČLANAK 65. (POLOŽAJI II. VRSTE) pod točkom 4,5 i 6 gdje zdravstveni djelatnik dobiva određeni postotak više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Da li se taj postotak i postotak koji se dobiva na uvjete rada pojedinog odjela zbrajaju? Odgovoreno. Zaključci broj 18. i 19. Upit- ČLANAK 59. (RAD NA BLAGDAN) koji govori da sati određeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec? Zaključak br.56: Sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Upit- ČLANAK 63. (RAD PO POZIVU) -Da li je potrebno na nivou ustanove definirati koji su djelatnici koji će se odazivati na rad po pozivu (pripravnost nije određena), kako će ti sati biti materijalno riješeni i da li postoji limit, odnosno maksimalna granica broja dotičnih sati? Odgovoreno. Zaključak broj 22. Upit- Kako organizirati dežurstvo koje samo traje 16 sati uz odredbu članka 34. Članak 34. stavak 2. koji glasi:Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebne hitne intervencije. Zaključak br.57: Sukladno članku 156. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (''Narodne novine'', br. 121/03 i 48/05) dežurstvo jest poseban oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu nakon redovitoga radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene. Upit-Primjena članka 60. zadnji stavak koji glasi:Stječe li radnik pravo na 2 (dva) slobodna dana nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom? (Primjer dežurstvo nedjeljom = 2 slobodna radna dana) Zaključak br.58: Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan sukladno članku 60. stavku 2. Upit- Uvećanje plaća s osnova posebnih uvjeta rada te u svezi s ovim poglavljem Kolektivnog ugovora primjena članka 67. koji govori o uvećanju osnovne plaće radnicima koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili više od 20 - 29 godina radnog staža za 4% i tako dalje. Dakle pitanje glasi. Kako utvrditi radni staž za radnike "Daruvarskih toplica" koji su u

bivšem sistemu zasnivali radni odnos u Radnoj zajednici zajedničkih službi i OOOR-u Ugostiteljstvo i turizam koji je bio u sastavu pravnog i poslovnog subjekta pod nazivom "Daruvarske toplice "Radne organizacije za liječenje, rekreaciju, turizam i ugostiteljsko sa neograničenom solidarnom odgovornošću? Dakle, može li se radni staž u RZZS i ovom OOUR-u smatrati radnim stažem u zdravstvenoj ustanovi? Obrazloženje pravnog slijedništva: "Daruvarske toplice" Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, su pravni slijednik Radne organizacije je u svom sustavu imala dvije osnovne organizacije udruženog rada i Radnu zajednicu zajedničkih službi (RZZS) kao samostalne upravne i poslovne subjekte. Jedan OOUR je imao status specijalne bolnice i poslovao pod nazivom "Daruvarske toplice" Specijalna bolnica za liječenje ženskih i reumatskih bolesti i rehabilitaciju, dok je drugi OOUR bio organizacija udruženog rada koji je poslovao pod nazivom ŤDaruvarske topliceť OOUR Ugostiteljstvo i turizam. Godine 1989. brišu se OOUR-i RZZS, i nastaje jedinstvena radna organizacija koja se sukladno Zakonu o društvenim poduzećima registrira pri Trgovačkom sudu Bjelovar pod nazivom Daruvarske toplice Specijalna bolnica za liječenje rehabilitaciju, rekreaciju, turizam i ugostiteljstvo s p.o., pa se svi radnici odjavljuju sa Mirovinskom i Zdravstvenom osiguranju bivših OOUR-a odnosno RZZS-i i prijavljuju na pravnog slijednika, a to je društveno poduzeće sa posebnom odgovornošću od koga je sukladno Zakonu o ustanovama i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nastao današnji pravni oblik, dakle Specijalna bolnica. Danas također, Daruvarske toplice kao Specijalna bolnica imaju registriranu zdravstvenu djelatnost i vlastitu djelatnost. Zaključak br.59: Pod pojmom javne službe podrazumijevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno člankom 2. Zakona o plaćama u javnim službama (''Narodne novine'', br. 27/01). Sukladno tome, neprekidni rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas prema navedenoj definiciji smatraju javnim službama, smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora. Upit- Da li se članak 68. vezano na uvjet 5 godina pred starosnu mirovinu odnosi na dob tj. 65 godina muškarci i 60 godina žene ili na puni radni staž (40 godina muškarci i 35 godina žene)? Zaključak br.60: Prema odredbama zakona o mirovinskom osiguranju. Upit - Pripada li dodatak od 16% za stomatologe specijaliste u Stomatološkoj poliklinici Zagreb, kao zdravstvenom radniku specijalistu u bolnici prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, imajući u vidu da stomatolozi specijalisti oralne kirurgije imaju dodatak od 20%? Zaključak br.61: Stomatologu specijalistu u Stomatološkoj poliklinici ne pripada dodatak od 16% kao zdravstvenom radniku specijalistu u bolnici. Pripada li dodatak od 45% glavnoj sestri Stomatološke poliklinike Zagreb kao glavnoj sestri županijske ustanove prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, imajući u vidu da je prema uredbama o dodacima na plaću (koje su stavljene van snage) imala dodatak od 35%?

Odgovoreno. Zaključak broj 7. Upit- Pripada li dodatak od 25% medicinskoj sestri na odjelu stomatološke oralne kirurgije Stomatološke poliklinike Zagreb kao zdravstvenom radniku i intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija) prema Kolektivnom ugovoru, imajući u vidu da su medicinske sestre na odjelu oralne kirurgije u Stomatološkoj poliklinici Zagreb imate dodatak od 20% prema uredbi koja je stavljena van snage? Zaključak br.62: Sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora medicinskoj sestri na odjelu stomatološke oralne kirurgije Stomatološke poliklinike pripada dodatak na plaću od 25% kao zdravstvenom radniku u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija). Upit- Obraćamo Vam se ovim putem jer smatramo da smo zakinuti, nepažnjom, neznanjem ili samo nespretnom formulacijom u Kolektivnom ugovoru u dijelu koji se odnosi na dodatke na plaću.Naime, kao kriterij za dodjelu 20% - tnog dodatka na plaću navode se oni liječnici u HMP koji provode 2/3 radnog vremena na terenu.Međutim mi se pitamo: tko to može i tko mjeri vrijeme ekipe hitne medicinske pomoći odnosno liječnika provedeno na terenu. Mislimo da se to ne može i ne smije mjeriti. Mi smo služba koja radi puno radno vrijeme po pozivu na broj 94, i koliko vremena provedemo na terenu ne ovisi o nama, nego samo o slučaju. To je ono što se ne može proračunati. Mi liječnici u organiziranoj hitnoj pomoći ne tražimo povlastice (jer smo na otoku, udaljeni 60-tak i više km od bolnice, jer smo često odsječeni od kopna lošim vremenskim uvjetima, itd.) mi samo tražimo da se naša prava izjednače s pravima ostalih liječnika hitnih pomoći koji rade u gradovima (UHMP). Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit- Zanima nas da li radnik sa stalnim prebivalištem izvan sjedišta Doma zdravlja - Senj gdje mu trajno boravi i obitelj, a sa privremenim boravištem u Senju gdje je zaposlen u našoj ustanovi, te mu je osiguran smještaj i prehrana ima pravo na terenski dodatak ili naknadu za odvojeni život? Zaključak br.63: Ako u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu zaposlenik bude premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život sukladno članku 78. Kolektivnog ugovora. Upit-Članak 32. Ugovora: Može li zdravstveni radnik raditi u svojoj struci izvan punog radnog vremena u drugoj Ustanovi, (ali ne duže od jedne trećine) temeljem Ugovora o suradnji između svoje matične ustanove i te druge zdravstvene ustanove, a da takav rad nije suprotan članku 158. Zakona o zdravstvenoj zaštiti? Zaključak br.64: Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora. Upit-Članak 35. Ugovora: Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Što je sa slučajevima kada je radnik dežuran npr. u nedjelju, nakon slobodne subote? Da li

mora i u tom slučaju koristiti 48 sati tjednog odmora neprekidno, što bi značilo 2 radna dana usprkos slobodnom danu u subotu? Odgovoreno. Zaključak br. 58. Upit- Članak 36. st. e) Ugovora: Da li pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije ako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala (ne rade obdukcije)? Zaključak br. 65: Pravo na dodatnih 5 radnih dana godišnjeg odmora imaju radnici u djelatnosti patologije iako rade samo na poslovima patohistološke analize materijala sukladno članku 36. točci e) Kolektivnog ugovora. Upit- Člankom 53. Kolektivnog ugovora kao jedan od dodataka na osnovnu plaću navodi se " stimulacija". Na kakvu stimulaciju se misli? Zaključak br. 66: Kolektivnim ugovorom nije utvrđen iznos navedene stimulacije. Upit- Članak 63. Ugovora: Da li se rad po pozivu odnosi samo na zaposlenike bolnice a koji trenutno nisu u radnom mjestu ili i na ostale osobe izvan radnog odnosa u ustanovi? Zaključak br.67: Rad po pozivu odnosi samo na zaposlenike bolnice. Upit-Na koji se način rad po pozivu plaća? Odgovoreno. Zaključak broj 22. Upit -Članak 65. Ugovora: U popisu radnih mjesta II. i III. vrste nisu odvojena radna mjesta II. vrste od radnih mjesta III. vrste. Da li to znači da neovisno o stručnoj spremi radnici na određenim poslovima dobivaju isti dodatak? Zaključak br.68: Neovisno o stručnoj spremi radnici na radnim mjestima II. i III. vrste dobivaju isti dodatak. Upit- Da li pravo na dodatak od 5% imaju i službenici i namještenici na položajima, I., II. i III. vrste? Zaključak br.69: Službenici i namještenici na položajima, I., II. i III. vrste imaju pravo na dodatak od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit-Da li radnici u dijagnostičkom laboratoriju imaju pravo na dodatak od 12%, na ime rada s infektima? Odgovoreno. Zaključak broj 53. Upit- Članak 67. Ugovora: Da li se uzima u obzir i radni staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu?

Zaključak br.70: Radni staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu ne uzima se u obzir prilikom ostvarivanja prava na temelju članka 67. Kolektivnog ugovora. Upit-Da li su zdravstvene ustanove, ustanove koje su osnovane rješenjem Ministarstva zdravstva? Te na koji način utvrditi koje ustanove su osnovane rješenjem Ministarstva (npr. da li su ustanove za kućnu njegu zdravstvene ustanove)? Zaključak br.71: U smislu Kolektivnog ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zdravstvene ustanove su ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Upit- Članak 68. Ugovora: Da li je za zaštitu radnika iz tog članka uvjet smanjenje njegove radne sposobnosti utvrđene Rješenjem nadležnog tijela i jednog od slijedećih uvjeta, ili umjesto navedeno i, treba staviti ili? Zaključak br.72: Moraju se kumulativno ostvariti oba uvjeta propisana člankom 68. Kolektivnog ugovora. Upit-Članak 86. Ugovora: Da li je obveza poslodavca da osigura radnike tijekom 24 sata, pokrivena s policom osiguranja koju zaključuje Ministarstvo financija RH za sve radnike u javnim službama? Zaključak br.73: Obveza poslodavca da osigura radnike tijekom 24 sata pokrivena je s policom osiguranja koju zaključuje Ministarstvo financija RH za sve radnike u javnim službama Upit- Na koje godine radnog staža se misli u odredbi članka 53 stavka 2.? Da li u izračunu osnovne plaće treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene) ili godine radnog staža ostvarene samo kod poslodavca koji isplaćuje tekuću plaću po ovom ugovoru? Zaključak br.74: U izračunu osnovne plaće sukladno članku 53. stavku 2. Kolektivnog ugovora treba uzeti ukupne ostvarene godine radnog staža (bez obzira na poslodavca i djelatnost u kojoj su ostvarene).

8. sjednica održana 24. svibnja 2005. godine Upit-Koji se to poslovi i radna mjesta u zavodu za javno zdravstvo svrstavaju pod dodatak s Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak - Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste -zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red. br. 7.)? Zaključak br. 75: U pogledu dodataka na osnovnu plaću za poslove radnog mjesta II. i III. vrste zvanja - zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red. br. 7.)

dajemo slijedeće mišljenje: Podtočka 5. analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo odnosi se na analitičke laboratorije koji provode analize zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe u službama za zdravstvenu ekologiju (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. prim.mr.sc. Željka Baklaića, sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora). Upit-Da li se prekovremenim radom smatra rad duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati i u slučaju preraspodjele radnog vremena, što konkretno znači ukoliko u jednom mjesecu radnik ima više odrađenih sati od mjesečnog fonda sati, u slijedećem mjesecu po rasporedu ima manji fond sati od predviđenog mjesečnog fonda radnih sati (članak 35. Zakona o radu)? Zaključak br.76: Preraspodjela radnog vremena može se vršiti samo sukladno članku 43. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04 - pročišćeni tekst). Upit-Članak 71. Ugovora: Da li se u navedenoj situaciji plaća isplaćuje u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na kojem je bio raspoređen prije smanjenja radne sposobnosti, iz čega proizlazi da je u tom članku pogrešan navod "plaće radnog mjesta na koje je preraspoređen"? Zaključak br.77: Nije pogrešan navod "plaće radnog mjesta na koje je preraspoređen". Upit- Članak 79. Ugovora: Da li radnik koji stanuje izvan sjedišta ustanove ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza? Zaključak br.78: Radnik koji stanuje izvan sjedišta ustanove ostvaruje pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza sukladno članku 79. Kolektivnog ugovora. Upit- Da li se temeljem čl. 54. Kolektivnog ugovora može drukčije regulirati vrijednost odnosno visina koeficijenata složenosti poslova i radnih mjesta i položaja (a ne samo dodaci na plaće iz čl. 65. Kolektivnog ugovora), budući smo ustanova koja izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu. Naime, čl. 54. utvrđuje da takav poslodavac "može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca." Iz navedenog nije jasno da li se to povećanje plaže može realizirati i povećanjem vrijednosti odnosno visine koeficijenta složenosti poslova općim aktom ustanove iznad onog kojeg utvrđuje Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, ili samo povećanjem dodataka iznad kojih su utvrđeni čl. 65. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.79: Ne mogu se povećavati koeficijenti koji su propisani Uredbom Vlade Republike Hrvatske o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (''Narodne novine'' br. 38/01, 112/01, 62/02, 156/02 i 162/03) niti se mogu povećati dodaci propisani člankom 65. Kolektivnog ugovora. Upit Da li u čl. 65. u Tabeli - Položaji II. vrste, redni brojevi 4. 5. i 6. (voditelj odjela, voditelj odsjeka, voditelj tima) - formulacija: "15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu" znači da se ti postoci zbrajaju (npr. 10% + 15% = 25%) ili se po istoj izračunava postotak od dodatka koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu,

koji izračun se onda dodaje prvotnom postotku (npr. 15% od 10% = 1,5%; 10% + 1,5% = 11,5%) Dakle koji od postotaka pripada npr. voditelju odjela II. vrste, 25% ili 11,5%)? Odgovoreno. Zaključak broj 18. i broj 19. Upit -Da li u čl. 65., u Tabeli -Radna mjesta II. i III. vrste fizioterapeuti iz točke 7. za koje je utvrđen dodatak u iznosu od 8% imaju pravo na 10% kada rade na odjelima budući su fizioterapeuti zdravstveni radnici (točka 6.) koji su često angažirani na bolničkim odjelima (fizikalne terapije nepokretnih pacijenata)? Zaključak br.80: Fizioterapeut ima pravo na uvećanje osnovne plaće ovisno o potpisanom ugovoru o radu. Upit- Da li radnicima koji rade u kotlovnici, na poslovima " rukovalac centralnog grijanja " a u kojoj se ne koriste parni kotlovi, imaju pravo na dodatak od 7%, kako je to utvrđeno čl. 65. Tabela - Radna mjesta II. i III. vrste redni broj 8., s naglaskom da jedan od njih ima ATK ispit a ostali nemaju (navedeni ispit nije uvjet za to radno mjesto - budući ustanova nema parne kotlove sa automatskom komandom - ATK)? Zaključak br.81: Kotlovničar s položenim ATK ispitom ima sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pravo na dodatak na plaću od 7%, a radnici bez položenog ATK ispita imaju pravo na dodatak na plaću od 5%. Upit- Člankom 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", br. 9/2005) utvrđene su naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom, nedjeljom i blagdanom. Stavkom 4. citiranog članka utvrđeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Dežurstvo radnim danom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije predviđeno odnosno naknada za izvršeno dežurstvo radnim danom nije utvrđena. Dom zdravlja Slunj temeljem zaključenih Ugovora s HZZO usluge hitne medicinske pomoći pruža kroz jedan tim dežurstva u Slunju i jedan tim pripravnosti u Rakovici. Radnim danom usluge hitne medicinske pomoći pružaju liječnici opće/obiteljske medicine za vrijeme svog redovnog rada u prvoj odnosno drugoj smjeni kao i subotom u prvoj smjeni obzirom je svaka subota za barem jedan tim radna. Dežurstvo radnim danom utvrđeno je samo za noć kada dežurni tim čini doktor medicine i medicinska sestra i to prema unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava za cijeli mjesec. Rad vozača je organiziran kao smjenski rad te oni nemaju dežurstva radnim danom. Dežurstvo subotom traje 16 sati, nedjeljom i blagdanom 24 sata.Važećim Kolektivnim ugovorom ovakav način organiziranja pružanja usluga hitne medicinske pomoći kroz jedan tim dežurstva i jedan tim pripravnosti očito nije predviđen pa slijedom toga molimo Vaše tumačenje u smislu utvrđivanja naknade za dežurstvo radnim danom kao i smislu organiziranja dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom u trajanju od 8 odnosno 16 sati. Razvidno je naime da, ukoliko bi se dosljedno primijenile odredbe članka 61. Kolektivnog ugovora na Ustanove primarne zdravstvene zaštite kao što je Dom zdravlja Slunj, dežurstvo radnim danom ne bi bilo organizirano, odnosno iza poslijepodnevne smjene nitko ne bi pružao usluge HMP, subotom bi ostalo nepokriveno 8 poslijepodnevnih sati, a nedjeljom i blagdanom prvih 8 sati. Obzirom sa svim djelatnicima koji imaju obvezu dežurstva moramo zaključiti Ugovore o visini naknade za izvršena dežurstva, molimo Vaše tumačenje glede primjene Kolektivnog ugovora odnosno organizacije dežurstva i visine naknada.

Odgovoreno. Zaključak broj 14. Upit-Da li se sudjelovanje u pružanju usluga hitne medicinske pomoći kroz ugovoreni tim dežurstva ima tretirati na način kao da postoji posebna služba hitne medicinske pomoći odnosno da li sama činjenica obveze sudjelovanja u dežurstvu istovremeno znači i veće koeficijente a time i dodatke predviđene Kolektivnim ugovorom na osnovne plaće bez obzira na radna mjesta utvrđena Ugovorom o radu odnosno Rješenjem o rasporedu na određeno radno mjesto (med. sestre, vozači u san. prijevozu). Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit-Da li VSS ugovorni zdravstveni djelatnik primarne zdravstvene zaštite - stomatolog, koji je izabrani doktor stomatologije i voditelj tima temeljem Ugovora o pružanju zdravstvene zaštite sa HZZO, ima pravo na dodatak na plaću od 6% temeljem Kolektivnog ugovora kao " izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - voditelj tima" ? Odgovoreno. Zaključak broj 41. Upit-Kako odrediti dodatak na plaću zdravstvenom radniku na radnim mjestima II. i III. vrste (medicinske sestre i tehničari) koji obavlja poslove radnog mjesta u Odjelu za hitnu medicinsku pomoć Doma zdravlja? U čemu je razlika između "zdravstvenog radnika u HMP (2/3 radnog vremena na terenu)" i "zdravstvenog radnika (2/3 radnog vremena) u hitnoj službi"? Konkretno pitanje je koji dodatak na plaću pripada:

- zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri - tehničaru) koji je ugovoren u timu hitne medicinske pomoći, - zdravstvenom radniku (medicinskoj sestri - tehničaru) koji je ugovoren u timu sanitetskog prijevoza,

- Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit- Kako odrediti dodatak na plaću VSS zdravstvenom radniku - inženjeru medicinske biokemije, koji je voditelj tima PZZ medicinsko-biokemijskog laboratorija (ugovorenog sa HZZO)? Zaključak br.82: VSS zdravstvenom radniku - inženjeru medicinske biokemije, koji je voditelj tima PZZ medicinsko- biokemijskog laboratorija sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%. Upit-Na koji način obračunati naknadu za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnim danom, budući ista nije predviđena člankom 61. K.U.? Navedenim člankom nije predviđeno niti dežurstvo radnim danom pred neradni dan kao u bolnici. Naime prema ugovoru sa HZZO, hitna medicinska pomoć u manjim domovima zdravlja još se uvijek ugovara kroz obavljanje dežurstava i pripravnosti, te koje se provodi svakoga dana. Zaključak br.83: Članak 61. Kolektivnog ugovora ne odnosi se na dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Upit- Stavkom 4. članka 61. određeno je da dežurstvo subotom traje 8 sati, a nedjeljom i blagdanom 16 sati. Kako temeljem navedenoga organizirati rad u preostalim satima (subotom

drugih 8 sati, jer se prvih 8 sati odrađuje kroz preraspodjelu radnog vremena, a nedjeljom i blagdanom prvih 8 sati), te kako izvršiti obračun naknade? Smatramo da je članak 61. u cijelosti pogrešno napisan te bi ga trebalo revidirati. Odgovoreno. Zaključak broj 14. Upit-Temeljem potpisanog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u članku 74. govori se o pomoći na koju ima pravo radnik ili njegova obitelj u određenim smrtnim slučajevima gdje je i predviđena određena novčana pomoć. Naša ustanova zapošljava između ostalog braće i sestre te nas zanima da li u slučaju smrti jednog ili obaju roditelja pomoć dobivaju oboje ili samo jedan od njih? Dobiva li novčanu pomoć onaj koji ne živi u zajedničkom domaćinstvu s preminulim roditeljima kao i onaj koji živi? Zaključak br.84: Svaki zaposlenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti roditelja sukladno članku 74. Kolektivnog ugovora, pri čemu nije propisano ograničenje u smislu postojanja zajedničkog kućanstva zaposlenika i njegovog roditelja. Upit-Člankom 71. Kolektivnog ugovora određena je obveza poslodavca prema radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen. Poslodavac, Gradska ljekarna Zagreb moli za tumačenje navedene odredbe predmetnog ugovora, vezano za isplaćivanje naknade u visini razlike između naknade koju radnik ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen, a sukladno članku 18. st. 3. točka 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak br.85: Naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja određuje se sukladno odredbama zakona o mirovinskom osiguranju, a razliku do pune plaće radniku osigurava poslodavac. Upit-Postoji li mogućnost umanjenja plaće sukladno broju osiguranika u timu, kao što je ta mogućnost postojala po čl. 54. bivšeg Kolektivnog ugovora. Imamo timove ispod standarda, odnosno na granici minimuma, koji ne ostvaruju glavarinu dostatnu za isplatu punih plaća liječnika i sestre u timu te osnovnih materijalnih troškova ordinacije. Može li Upravno vijeće pravovaljano donijeti Odluku o umanjenju osnovne plaće takovih timova, zbog negativnog poslova zdravstvene ustanove, odnosno zbog činjenice da navedeni timovi ne ostvaruju sredstava potrebna za isplatu punih plaća. Kako postupiti? Zaključak br.86: Kolektivni ugovor ne predviđa mogućnost umanjenja plaće sukladno broju osiguranika u timu. Upit-Članak 67. Pojasniti radni staž u zdravstvenim ustanovama. Računa li se ukupni staž, neovisno o prekidima. Računa li se samo staž ostvaren u zdravstvenoj ustanovi u kojoj radnik

trenutno radi (odnosno pravnom predniku te zdravstvene ustanove) ili računa sav radni staž u zdravstvenim ustanovama, neovisno kojima? Zaključak br.87: Prilikom računanja radnog staža uzima se ukupan radni staž u zdravstvenim ustanovama neovisno o prekidima. Upit-Članak 67. Može se staž ostvaren u okviru tzv. " međunarodne tehničke pomoći" (radu inozemstvu, npr. Libija i sl. koji je u radnu knjižicu upisan kao Ťzaposlenje u inozemstvu - obvezno osiguranjeť računati kao staž u zdravstvenoj ustanovi? Odgovoreno. Zaključak broj 70. Upit-Pravo na dodatak iz čl. 65. djelatnika na snimanju zubi (rtg dijagnostika - zubni rtg), koji je ing. med. radiologije i radi samo na poslovima rtg dijagnostike - snimanja zubi. Ima li pravo na dodatak kao ing. medicinske radiologije od 25%? Zaključak br.88: Djelatnik na snimanju zubi (rtg dijagnostika - zubni rtg), koji je ing. med. radiologije i radi samo na poslovima rtg dijagnostike - snimanja zubi ima pravo na dodatak kao ing. medicinske radiologije od 25%. Upit-Pravo na dodatak dr. stomatologije koji su ugovorni zdravstveni djelatnici? Imaju li pravo na dodatak iz čl. 65., Radna mjesta I. vrste, toč. 5., "izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti-voditelj tima - 6%" . Napominjemo da prema ranijem tumačenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, prema Uredbi.. dr. stomatologije nisu imali pravo na dodatak. Zaključak br.89: Ako je ugovoren kao polivalentni stomatološki liječnik, doktoru stomatologije pripada kao voditelju tima i izabranom liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatak na plaću od 6% sukladno članku 65. kolektivnog ugovora. Upit-Želimo postaviti pitanje koje se tiče obavezne edukacije. Zanima nas imamo li pravo da nam se nadoknade slobodni dani, ukoliko smo za vrijeme svojih slobodnih dana prisustvovali nekom kongresu ili tečaju (po kolektivnom ugovoru imamo pravo na 7 dana). Zaključak br.90: Sukladno članku 44. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na plaćeni dopust za obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalni rad od 7 dana.

9. sjednica održana 9. lipnja 2005.godine

Upit- Da li doktoru medicine specijalisti radiologu (radno mjesto po Uredbi "VSS zdravstveni djelatnik specijalist") koji je zaposlen u Odjelu za radiologiju i UZV u Domu zdravlja pripada dodatak na plaću od 20%? Naime, prema Kolektivnom ugovoru predviđen je dodatak od 20% samo za liječnika specijalistu radiologije-intervencijskog radiologa i za zdravstvenog i nezdravstvenog radnika na otvorenim izvorima zračenja (2/3 radnog vremena). Radi

otklanjanja dosadašnjih nejasnoća molimo za tumačenje što obuhvaćaju pojmovi "intervencijski radiolog", a što pojam "otvoreni izvori ionizirajućeg zračenja". Da li, slijedom navedenog, specijalista radiolog u Odjelu radiologije i UZV u Domu zdravlja radi na otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja i to 2/3 radnog vremena, sa pripadajućim dodatkom na plaću od 20%? Zaključak br.91: Zakonskim je rješenjem, danim u Pravilniku o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućih zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima (''Narodne novine'', br. 84/00), jasno definirano što su radioaktivni izvori, te njihova podjela na zatvorene i otvorene, citiram odgovarajući dio članka 2: 1. Radioaktivni izvor jest izvor ionizirajućih zračenja koji sadrži radioaktivnu tvar iznad granica utvrđenih za pojedini radionuklid u Tablici 1. Priloga I. ovoga Pravilnika koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, 2. Zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj ovojnici od neradioaktivne tvari tako da radioaktivna tvar ne može doći u dodir s okolišem, 3. Otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a može biti u krutom tekućem ili plinovitom stanju...''Slijedom navedenog je nepobitno da se kod otvorenih radioaktivnih izvora radi o tvarima koje mogu kontaminirati okoliš, većinom su u upotrebi samo u zavodima za nuklearnu medicinu i ne nalaze se u domovima zdravlja. (mišljenje neutralnog stručnjaka gosp. Hrvoja Šobata, dr.med., sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora). Upit- Da li fizioterapeuti koji rade u Centru za neurorazvojne poremećaje imaju pravo na dodatak od 8% ili imaju pravo na neki drugi dodatak kako to smatra i obrazlaže voditelj Djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i djece cit.: ''Fizikalni terapeuti i logoped u Centru za neurorazvojne poremećaje rade na specifičnim poslovima habilitacije djece sa cerebralnom paralizom te usporenim motornim i govorno-jezičnim razvojem. Postoje posebni uvjeti rada koji se sastoje u radu na stručnjaci sa izrazitim fizičkim i psihičkim naporom. Predlaže se dodatak od 16% na nivou postotka zdravstvenog radnika na neurologiji. Cerebralna paraliza je jedan od najtežih neuroloških poremećaja (biopsihosocijalni model oštećenja mozga).'' Povjerenstva je zatražilo pojašnjenje od strane ravnatelja Opće bolnice Varaždin kako je u konkretnom ugovoru o radu sukladno članku 17. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04- pročišćeni tekst) navedeno konkretno mjesto rada za svakog fizioterapeuta. Zaključak br.92: Nije moguće odgovoriti na upit iz razloga što ugovori o radu sklopljeni između Opće bolnice Varaždin i fizioterapeuta nisu sklopljeni sukladno članku 17. stavku 1. točki 2. Zakona o radu (''Narodne novine'', br. 137/04 - pročišćeni tekst) koji izrijekom određuje da ugovor o radu mora imati točno određeno mjesto rada. Upit- Da li se tumačenja Povjerenstva primjenjuju od dana njihovog donošenja ili se primjenjuju od dana početka primjene Kolektivnog ugovora sukladno odredbi članka 102. Zaključak br.93: Zaključci se primjenjuju od početka primjene Kolektivnog ugovora.

Upit- S obzirom na nejasno određenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz prosinca 2004. godine o korištenju slobodnih dana za dežurstvo subotom, nedjeljom i blagdanom molimo Vas da nam pismenim putem dostavite tumačenje istog od strane pravne službe.(članak 60. stavak 2. vezano uz članak 35. stavak 1. Kolektivnog ugovora). Odgovoreno. Zaključak broj 58.

11. sjednica održana 20. rujna 2005.godine Upit - Da li stomatolog specijalist ortodont, stomatolog specijalist stomatološke protetike i stomatolog specijalist za dentalnu i oralnu patologiju s parodontologijom zaposlen u Stomatološkoj poliklinici Zagreb ostvaruje pravo na dodatak od 16%, imajući u vidu da je zdravstvenom radniku specijalisti u bolnici i zdravstvenom radniku bez specijalizacije u bolnici utvrđeno pravo od 16% u čl. 65. (radna mjesta I. vrste pod točkom 2.) Odgovoreno. Zaključak broj 61. Upit - Da li stomatolog specijalist oralne kirurgije ostvaruje dodatak od 20% ako je zaposlen u Stomatološkoj poliklinici Zagreb u Odjelu oralne kirurgije (prema opisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak u čl.65. Kolektivnog ugovora svrstan pod radna mjesta prve vrste točka 1.) Zaključak br.94: Stomatolog specijalist oralne kirurgije ne ostvaruje dodatak na plaću od 20%. Dodatak na plaću od 20 % ostvaruje sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora specijalist oralne kirurgije - operater. Upit - Djelatnica sam Pulmološkog odjela 13 godina i do sada sam imala 5% dodatka na uvjete rata kao i ostalo osoblje ovog odjela. Stupanjem na snagu novog kolektivnog ugovora ukinuto mi je pravo na uvjete rada iako su ostali djelatnici dobili 25% na uvjete. Smatram da i meni pripada dodatak od 12% jer je moj radni prostor u samom odjelu u kojem sam izložena direktnom kontaktu sa pacijentima oboljelim od TBC-a i ostalih zaraznih plućnih bolesti. Moj je posao u direktnom kontaktu sa pacijentima jer vodim evidenciju svaki dan po sobama (kad je pacijent došao, koliko dugo leži, rješavam socijalne probleme, ukratko sa pacijentom moram razgovarati i u zatvorenom prostoru tj. odjelu boraviti 8 sati). Kod nas pacijent koji boluje od TBC-a leži od 2-3 mjeseca ne smije ići kući da ne bi širio zarazu. Moj posao se sastoji u kontaktu sa takvim pacijentima svakodnevno, tako da sam izložena opasnosti od zaraze. Zaključak br.95: Nezdravstvenom radniku -administratoru u zdravstvenoj ustanovi sukladno članku 65. Kolektivnom ugovoru pripada dodatak na plaću od 5%. Upit - U svrhu konstruktivne suradnje ovim putem izražavam svoje osobno mišljenje o KU, kao manjkavom.Diplomirala sam na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1978. g. u roku, stara sam 50 g. imam 26 godina radnog staža, specijalizirana sam medicinsku mikrobiologiju s parasitologijom, imam više od 20 g. specijalističkog staža (1983.).Zaposlena sam u ZZJZ Sisačko-moslavačke županije u Službi za medicinsku mikrobiologiju, na mjestu voditelja

Službe, a isti mikrobiološki laboratorij vodim već 18 godina. Tijekom tih godina mikrobiološki laboratorij je mijenjao ustrojnu pripadnost (Medicinski centar, Bolnica, Zavod...) ali nikada djelatnost. U mikrobiološkom laboratoriju, osnovna uslužna djelatnost je ciljana mikrobiološka dijagnostika da u korisnom vremenu bakteriološkim tehnikama omogući etiološku dijagnozu bolesti. Liječeni mikrobiolog savjetuje, daje preporuke i mišljenje, educira bavi se znanstvenim istraživanjem, odnosno to je polikliničko-konzilijarna djelatnost. Opća bolnica u Sisku nema svoj bakteriološki laboratorij, kao ni neke druge bolnice u nekim drugim županijama, stoga su korisnici bakterioloških usluga Zavoda, tako je koncipirna dijagnostika kao i prilagođen rad bolnici. Priroda posla, cijelo radno vrijeme u laboratoriju djelatnici s izloženi infektivnom materijalu, biološkim i inim tvarima. Glede svega navedenog KU je dobro zamišljen za radna mjesta II. vrste, razrađeni su njihovi položajni dodaci, ali nije dorađen i nejasan je u dodacima za posebne uvjete rada, uvećanja plaća (?)...Poglavito je neprihvatljiv za radna mjesta I. vrste prema članku 53. KU jer nisu ugrađeni položajni dodaci u ovaj KU kao ni dodaci za uvjete rata. S tog aspekta liječnici specijalisti mikrobiolozi su oštećeni već samom vrstom ustanove u kojoj rade. U bolnicama, ista priroda posla 16%, a ako su zaposlenici Zavoda 10% dodatak (?!), zatim više od 2/3 radnog vremena rade s infektivnim materijalom, biološki agensi i ino, a nemaju i dodatak od 12% (?!) a ako su još i na rukovodećem položaju?! Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Radim na poslovima višeg fizioterapeuta, na Hubbardovim kadama. Tretiram isključivo neurološke pacijente. Prema rješenju koje sam primio 29. ožujka ove godine, dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada iznosi 10%. Smatram da to nije u skladu sa Kolektivnim ugovorom, jer je za rad sa neurološkim pacijentima predviđeno povećanje od 16%. Odgovoreno. Zaključak broj 37. Upit - Hubbardove kade, u kojima se tretiraju neurološki pacijent, najteže je radno mjesto u našoj ustanovi. Uvjeti u kojima radim izuzetno su teški, a rizici zaraze veliki (radim sa neurološkim pacijentima koji su često u komi, te su i inkontinentni). Zbog toga sam u nekoliko navrata upućen od strane specijalista za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, a nedavno i od dermatologa na bolovanje. U periodu kada sam bio na bolovanju: -2003. -27 radnih dana bolovanja, -2004. -35 radnih dana bolovanja i -2005. -21 radni dan bolovanja. Bolnica mi nije isplatila putne troškove. Molim Vas: "Recite, imam li pravo na isplatu putnih troškova za navedene godine, ako imam, kako to ostvariti?" Zaključak br.96: Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine te sukladno članku 79. Kolektivnog ugovora ostvarujete pravo na naknadu troškova prijevoza za 21 radni dan bolovanja u 2005. godini. Upit - Radnici VSS dipl. ing. kemijsko - tehnološkog fakulteta po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu " Poslovi kemijskih i mikrobioloških analiza - VSS nezdravstveni djelatnik" prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama utvrđen je koeficijent složenosti poslova 1,49 (čl. 3.c. Radna mjesta I. vrste pod

6.c.).Radnica se žali na ovako utvrđeni koeficijent i smatra da bi joj trebalo utvrditi koeficijent 1,71 (čl. 3. c. Radna mjesta I. vrste pod 5.c.) kao medicinskom biokemičaru? Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit - Radnici VSS dipl. ing. kemijsko - tehnološkog fakulteta po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu "Poslovi kemijskih i mikrobioloških analiza - VSS nezdravstveni djelatnik" prema članku 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja utvrđen je Dodatak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 5% (točka 1. ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste). Radnica navodi da su njezini uvjeti rada u ekološkom laboratoriju isti kao i za zdravstvene djelatnike (VŠS i SSS) u tom laboratoriju, jer prilikom rada na kemijskim analizama koristi niz kemikalija koje su hlapive, a ujedno su i otrovi. Iz navedenog razloga, smatra da bi umjesto 5% i ona trebala imati dodatak 8% kao zdravstveni radnici VŠS i SSS, a prema kolektivnom ugovoru i nezdravstveni radnik ŤVSSť u bolnici ima pravo na dodatak na plaću 8%? Zaključak br.97: Nezdravstvenom djelatniku -VSS dipl. ing. kemijsko -tehnološkog fakulteta sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%. Upit - Radnici VŠS ing. prehrambene tehnologije po sistematizaciji Zavoda na radnom mjestu "Poslovi inženjera prehrambene tehnologije" u Laboratoriju zdravstvene ekologije, prema članku 65. Kolektivnog ugovora utvrđen je Dodatak uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 5% (točka 1. ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste). Radnica navodi da su njezini uvjeti rada isti kao i zdravstvenih radnika u tom laboratoriju te smatra da bi i ona trebala imati dodatak na uvjete rada od 8%? Zaključak br.98: Nezdravstvenom djelatniku - VŠS ing. prehrambene tehnologije sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%. Upit - U svezi s odredbom članka 18. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (" Narodne novineť, br. 5/05 - u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor), molimo obvezujuće tumačenje članka 65. Kolektivnog ugovora koji utvrđuje uvećanja plaće s osnova posebnih uvjete rada radniku koji radi na poslovima kontrole i revizije u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Temeljem dogovora Poslovodstva Zavoda i Sindikalnog vijeća Zavoda navedeni dodatak na plaću s osnova rada poslovima kontrole i revizije u Zavodu priznat je radnicima Zavoda na poslovima radnih mjesta I. vrste u Službama za nadzor i kontrolu Direkcije Zavoda te u Odjelima za vanjski nadzor i kontrolu u Područnim uredima Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, zatim kontrolorima Zavoda, te radnicima koji obavljaju kontrolu u bolnicama, a na tim poslovima rade najmanje 2/3 radnog vremena, kao što je to Kolektivnim ugovorom utvrđeno za pojedina radna mjesta u zdravstvenim ustanovama. Prigovori radnika Zavoda kojima nije utvrđen dodatak na plaću od 8% odnose se na obavljanje poslova radnih mjesta: -predsjednik liječničkog povjerenstva -kontrolor Zavoda -član liječničkog povjerenstva -kontrolor Zavoda -rukovoditelj Odsjeka za medicinsku kontrolu računa -viši stručni savjetnik za medicinske poslove Na navedenim radnim mjestima radnici obavljaju poslove stručno-medicinskog vještačenja i daju ocjenu radne sposobnosti, a samo povremeno po nalogu neposrednog rukovoditelja

obavljaju poslove kontrole u zdravstvenim ustanovama.Budući da radnici Zavoda na navedenim poslovima ne obavljaju kontrolu i reviziju svakodnevno, a najmanje 2/3 radnog vremena, smatrali smo da ne ostvaruju pravo na dodatak od 8%. Nepoštivanjem kriterija od 2/3 radnog vremena dnevno na poslovima kontrole i revizije pravo na dodatak od 8% ostvarila bi većina radnika na poslovima I. vrste u Zavodu. Zaključak br.100: Ako se radi o radnicima koji rade na poslovima kontrole i revizije u Zavodu a u skladno potpisanom ugovoru o radu, prema članku 65. stavku 2. točki 4. pripada im pravo na dodatak na plaću od 8%. Upit - Kako Vam je poznato bivša Komisija za tumačenje bivšeg Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja donosila je Zaključke kojima je pored ostalog pod rednim brojem 143. i 183. neprijeporno utvrdila: “da diplomiranom inženjeru medicinske biokemije pripada osobni dohodak utvrđen za zdravstvenog djelatnika VSS, a ne pripada mu koeficijent ugovornog zdravstvenog djelatnika” Dana 30. ožujka 2005. godine Hrvatska komora medicinskih biokemičara svojim pismom broj 01-12/03-05, pozivajući se na mišljenje HZZO, dala je tumačenje statusa inženjera medicinske biokemije suprotno narečenim zaključcima. Naprijeporna je činjenica (članak 18. Kolektivnog ugovora) da pravno obvezujuće mišljenje može dati samo zajedničke povjerenstvo, što Vas uljudno i molimo. Odgovoreno. Zaključak broj 13. Upit - U DOMU ZDRAVLJA OSIJEK pored djelatnosti primarne zdravstvene zaštite obavljaju se i djelatnosti specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite koje u timu sa medicinskom sestrom obavljaju: specijalist radiolog (u timu su i inžinjeri medicinske radiologije) i specijalist pulmolog, djelatnost specijalističko konzilijarne zubozdravstvene zaštite koju u s timu sa medicinskom sestrom obavlja specijalist ortodont kao i djelatnost specifične zdravstvene zaštite koju u timu sa medicinskom sestrom obavlja specijalist medicine rada. Činjenica je da navedeni specijalisti nisu niti izabrani liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti -voditelji tima niti su zdravstveni radnici specijalisti u bolnici, niti ih možemo pronaći svrstane niti u jednoj točki tabele čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Napominjemo da smo inžinjerima medicinske radilogije koji vrše RTG snimanje lokomotornog i kardiovaskularnog sustava dali 25% dodatka za uvjete rada sukladno točki 1. radnih mjesta II. i III. vrste navedene tabele, a isti rade u timu sa specijalistom radiologom i medicinskom sestrom u istom radnom prostoru. Molimo Vaše tumačenje koji postotak na ime dodatka na uvjete rada trebamo dati: -specijalistu radiologu i medicinskoj sestri u timu, -specijalistu pulmologu i medicinskoj sestri u timu, -specijalistu ortodontu i medicinskoj sestri u timu i -specijalistu medicine rada i medicinskoj sestri u timu Zaključak br.101: Specijalistu radiologu, specijalistu pulmologu, specijalistu ortodontu i specijalistu medicine rada sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora pripada dodatak na plaću od 5%, a medicinskim sestrama pripada dodatak na plaću od 6%. Upit -U DOMU ZDRAVLJA OSIJEK također se obavlja i djelatnost RTG snimanja zubi. Ovu djelatnost obavljaju medicinske sestre koje su pohađale i položile ispit na tečaju

"Tehnika rukovanja i zaštita od zračenja pri radu sa zatvorenim izvorima zračenja". Molimo Vaše tumačenje koji postotak na ime dodatka na uvjete rada trebamo dati ovim zdravstvenim radnicima. Zaključak br.102: Sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora medicinskoj sestri pripada dodatak na plaću od 6%.

12. sjednice održane 23. rujna 2005.godine

Upit - U svezi primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine, br. 9/05) molimo Vas da nam odgovorite jesu li sanitarni tehničari, sanitarni inženjeri i diplomirani sanitarni inženjeri zdravstveni radnici? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Zaposlena sam u Klinici za traumatologiju, Draškovićeva 19, na poslovima administrativnog djelatnika u hitnoj ambulanti poliklinike, te molim gore navedeni naslov za tumačenje Kolektivnog ugovora, članka br. 75. S obzirom da mi je 2004. godine dijagnosticirana celijakija, te je jedina terapija bezglutenska hrana i hrana bez konzervansa, od socijalnog osiguranja dobivam brašno na recept, ali samo za pečenje kruha (jer se od istoga ne da ništa drugo ispeći osim ako se doda brašno koje košta 42,00 kune po kilogramu). Sve ostalo moram kupovati u trgovini " Gea ", Domjanićeva ulica po abnormalno visokim cijenama. U te namirnice koje moram kupovati spada nadomjestak za jaja, nadomjestak za mlijeko (zbog laktoze), sokove bez konzervansa, tjesteninu, peciva za gablec, jer ne smije jesti hranu koja se spravlja u našoj kuhinji, mrvice za pohanje te gore navedeno brašno za kolače, po cijeni 4 po kilogramu. Moj osobni dohodak. iznosi 3.200 kuna stoga me zanima da li imam pravo na isplatu godišnje pomoći po članku 75. Kol. ugovora u visini 1 proračunske osnovice, radi gore navedene terapije, koju sam plaćam (hrana bez konzervansa bez glutena) a da ne nabrajam od mesa što mi je dozvoljeno u toj strogoj dijeti (teletina, junetina, piletina). Sve to košta i previše obzirom na moj osobni dohodak., a s celijakijom ću živjeti doživotno. Zaključak br.102: Po članku 75. Kolektivnog ugovora radnik ima pravo na pomoć za kupnju medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova, ali ne i za kupnju posebnih namirnica. 2004. godine bila sam na bolovanju 4,5 mjeseca, radi gore navedene dijagnoze te po istom članku imam pravo na jednokratnu pomoć, za bolovanje duže od 90 dana, također u visini 1 proračunske osnovice, koju mi do sada nisu isplatili. Jedino je rješenje sudska tužba putem sindikata, koja za sobom povlači netrpeljivost nadležnih organa, koja se očituje prema ostalim zaposlenicima koji su podnijeli sudsku tužbu putem sindikata za tu istu pomoć (bolovanje duže od 90 dana). Upit Molim Vas da mi odgovorite da li postoji drugi način za ostvarivanje pomoći koja mi zakonski pripada. Zaključak br.103:

Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nije nadležno za rješavanje ovoga upita jer se Kolektivni ugovor primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine. Upit - Da li se radni staž zdravstvenog radnika ostvaren u INA-NAFTAPLINU, RADNOJ ZAJEDNICI ZAJEDNIČKE SLUŽBE, organizacionoj jedinici KADROVSKA - ZDRAVSTVENA STANICA, smatra radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, te da li radnik ostvaruje pravo na primjenu članka 67. Kolektivnog ugovora za to razdoblje? Zaključak br.104: Radni staž zdravstvenog radnika ostvaren u INA-NAFTAPLINU, RADNOJ ZAJEDNICI ZAJEDNIČKE SLUŽBE, organizacionoj jedinici KADROVSKA � ZDRAVSTVENA STANICA, ne smatra se radnim stažem ostvarenim u zdravstvenim ustanovama i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te radnik ne ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora za to razdoblje. Upit - O čemu se radi? Imam punih 29 godina radnog staža. Dio radnog staža od 1976. do 1989. godine sam ostvarila u Domu umirovljenika Šibenik kao smjenska medicinska sestra, ostatak u ex medicinskom centru, tj. u Općoj bolnici Šibenik također kao smjenska medicinska sestra u službi interne medicine na odjelu za TBC i plućne bolesti. Stupanjem na snagu novoga kolektivnog ugovora 01. 01. 2005. g. Opća bolnica Šibenik ne uvećava moju osnovnu plaću za 4% (primjenom članka 67. za rad od 20 - 29 godina) i članka 51. ovog kolektivnog ugovora koji kaže da se staž kod istog poslodavca računa neprekinuti staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Nakon mog prigovora Upravnom vijeću Opće bolnice Šibenik na rješenje o plaći prigovor mi je odbačen kao neosnovan iako cijeli radni staž radim kao medicinska sestra. Smatram da su povrijeđena moja stečena prava po kolektivnom ugovoru te vas molim za posredovanje u ostvarenju istih. Zaključak br.105: Za dio radnog staža od 1976. godine do 1989. godine radnica ne ostvaruje pravo na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora jer nije radila u zdravstvenoj ustanovi. Upit - Sati odrađeni na blagdan koji pada na radni dan - ako djelatnik radi 12 sati dan od 7 -19 da li se za obračun plaće evidentira 12 sati rada na blagdan, a u fond sati za slobodne dane 8 sati. Ako je djelatnik slobodan na blagdan koji pada na radni dan, da li se u fond sati za slobodne dane evidentira 8 sati ili 0. Kada se ne bi evidentiralo 8 sati djelatnik koji radi samo redovno radno vrijeme bi bio u manjku jer je fond sati mjeseca radni dani x8 sati. Ako bi se evidentiralo 8 sati djelatniku koji je bio slobodan tog dana tada bi djelatnik koji je radio i onaj koji nije radio jednako imali 8 sati evidentirano. Da li se sati odrađeni na blagdan koji pada na neradni dan trebaju evidentirati u fond sati za slobodne dana (uskrsni ponedjeljak) članak 59. stavak 4. Odgovoreno. Zaključak broj 56. Upit - Molim cijenjeno povjerenstvo da mi pojasni članak 60. koji se odnosi na dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom. Naime u tom je članku navedeno: ŤNakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan. Da li to podrazumijeva da ako radnik odradi dežurstvo u subotu ima pravo koristiti taj plaćeni

slobodan dan u ponedjeljak ili bilo koji drugi dan, ili je nedjelja (dan kad izlazi iz dežurstva) taj plaćeni dan. Isto se odnosi i na nedjelju tj. ako je radnik odradio dežurstvo u nedjelju, u ponedjeljak izlazi iz dežurstva da li je ponedjeljak taj plaćeni slobodan dan ili to može biti utorak ili bilo koji drugi dan. Isto se pitanje odnosi i na dežurstvo blagdanom. Naime, kako se slobodni dani koji su navedeni u Ugovoru mogu koristiti ako blagdan pada pred neradni dan ili su blagdani dan za danom (Uskrs i Uskrsni ponedjeljak). Odgovoreno. Zaključak broj 58. Upit - Molimo pojašnjenje uz odredbu članka 60. Kolektivnog ugovora, o korištenju jednog plaćenog slobodnog dana nakon dežurstva određenog nedjeljom. To dežurstvo odrađeno u bolničkoj ustanovi završava tek u ponedjeljak ujutro u 8,00 sati. Ukoliko radnik potom koristi jedan slobodan plaćeni dan (ponedjeljak) on taj tjedan nema zagarantirani tjedni odmor od 48 sati kako to određuje odredba članka 35. Kolektivnog ugovora. Je li ispravno tumačenje da radnik nakon takvog dežurstva ima pravo koristiti dva dana (ponedjeljak i utorak) ili tek ima pravo koristiti samo jedan plaćeni radni dan tj. ponedjeljak. Odgovoreno. Zaključak broj 58. Upit - Člankom 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, točkom e pod točkom 4. propisano je da se radnicima na patologiji dodaje 5 radnih dana godišnjeg odmora, prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena. U Općoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" Koprivnica postoji jedinstvena cjelina "Djelatnost za patologiju i citologiju". U istim prostorima rade patohistološki i citološki laboratorij, te imaju radne prostorije u koje se ulazi iz istog hodnika. U posebnoj zgradi nalazi se prosektura u kojoj rade liječnici specijalisti patolozi za vrijeme obdukacija, te pomoćnik obducenta koji je smješten tijekom cijelog radnog vremena u toj zgradi. Navedenom odredbom Kolektivnog ugovora nije definirano na koje radnike se odnosi ista, tako da se može shvatiti da se odnosi na sve radnike zaposlene u toj djelatnosti. Pitanje: Da li radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici imaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora, ili se to odnosi samo na radnike koji rade 2/3 radnog vremena u prosekturi? Zaključak br.106: Radnici u patohistološkom laboratoriju i citološkom laboratoriju, bez obzira na to da li su medicinski ili nemedicinski radnici nemaju pravo na dodatnih 5 dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora Upit - 1. U članku 58. definiran je prekovremeni rad, no Ravnateljstvo naše ustanove tvrdi da je to preraspodjela radnog vremena, te da nema prekovremenog rada u našoj ustanovi. Molimo da odredite u kojem vremenskom razdoblju se mora utvrditi da li djelatnik ima višak radnih sati, te ih platiti kao prekovremeni rad ili pretvoriti u slobodne dane. Odgovoreno. Zaključak broj 76. Upit - 2. U članku 59. definiran je rad na blagdan. U našoj ustanovi dobiven je naputak o izračunu redovne mjesečne satnice glede rada na blagdan. Molimo da odgovorite da li je taj naputak u skladu s ovim KU: Naputak u prilogu. Naputak

1. Svaki radnik po zakonu dužan je raditi 40 sati tjedno, ukoliko zbog nekih drugih razloga ne radi u nepunom radnom vremenu. 2. Obzirom da se u bolnici radi neprekidno od 0-24 sata sve dane u tjednu, subota i nedjelja nisu za sve radnike neradni dani, već radnici rade prema unaprijed utvrđenom rasporedu koji bi trebao biti napravljen tako da u pravilu tjedno rade 40 sati. 3. Ukoliko radnik tjedno radi manje odnosno više od 40 sati, radi se o preraspodjeli radnog vremena, a ne o nepunom radnom vremenu odnosno prekovremenom radu. 4. kada blagdan pada na radni dan svi koji taj dan ne rade u evidenciji rada imaju 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Oni koji po svom rednovnom rasporedu taj dan rade, u evidenciji rada imaju također 8 sati i nadoknadu plaće 100%, t e još plaću za rad na blagdan onoliko sati koliko rade, uvećano za 150%. Za rad na blagdan radnik nema pravo na slobodan dan ni prekovremene sate. 5. Kada blagdan pada na neradni dan (subota i nedjelja) oni koji taj dan rade prema redovnom rasporedu rada u evidenciji rada imaju evidentirano onoliko sati rada koliko rade i plaću uvećanu za 150%. 6. Kada radnici rade u turnusima, ako blagdan pada u radni dan, za one koji rade u evidenciji rada evidentira se 12 sati, a isplaćuje se uvećano za 150%. Radnici u turnusnom radu koji taj dan ne rade imaju u evidenciji 8 sati i nadoknadu plaće 100%. Za rad na blagdan u neradni dan oni koji rade u evidenciji rada imaju 12 sati i plaću uvećanu 150%. UKRATKO: Kada se radi na blagdan sati u evidenciji rada su brojčano jednaki kao da blagdana nije bilo. Razlika je jedino u većoj plaći za one koji na blagdan rade. Odgovoreno. Zaključak broj 56. Upit - 3. U članku 45. Da li se vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije za potrebe licence za samostalan rad bez obzira tko vas je uputio smatra vremenom provedenim na radu? Zaključak br.107: Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije smatra se vremenom provedenim na radu samo ako je radnik na njih upućen od strane poslodavca sukladno članku 45. Kolektivnog ugovora. Upit - 4. U našoj ustanovi rad u hitnim ambulantama za urologiju, ginekologiju, otorinolaringologiju, oftalmologiju, pedijatriju obavljaju se na odjelima. Odjelna med. sestra obavlja svoj posao i posao u tim ambulantama više od 2/3 radnog vremena. Te ambulante su priznate od HZZO-a i evidentirano je njihovo radno vrijeme. Da li med. sestre koje rade na takvim poslovima imaju pravo na dodatak hitne službe 12% ili na odjelni dodatak 10%. Zaključak br.108: Odjelne medicinske sestre sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak na plaću od 10%. Upit - U Zaključcima Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine, br. 9/05) sa 2. sjednice od 15. ožujka 2005. godine, zaključkom broj 6 dano je tumačenje da diplomirani inženjer medicinske biokemije u medicinsko-dijagnostičkom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite nije izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te da ima pravo na dodatak od 5%.

Molimo Povjerenstvo da izmijeni ovo tumačenje u smislu da diplomirani inženjer medicinske biokemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima pravo na dodatak od 6% tj. kao izabrani liječnik.Ovaj zahtjev obrazlažemo činjenicom da diplomirani inženjer medicinske biokemije u domovima zdravlja supotpisuje ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te je time u jednakom statusu kao i izabrani liječnik u domu zdravlja. Naime, i izabrani liječnik u domu zdravlja samo supotpisuje ugovor s HZZO-om koji zaključuje dom zdravlja. Dakle, oba ova zdravstvena radnika supotpisuju ugovor i jednako pružaju zdravstvenu zaštitu pa je logika stvari da imaju i jednaki dodatak. Pravno je pravilo da se nedostatak propisa u pojedinom slučaju rješava na način da se na pojedini slučaj ili slučajeve primijeni najbliži propis. U tom smislu smatramo da Povjerenstvo može dati tumačenje da je diplomirani inženjer medicinske biokemije izabrani zdravstveni djelatnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da mu pripada dodatak od 6%. Odgovoreno. Zaključak broj 6. Upit - Molimo da Povjerenstvo dade tumačenje da se je u članku 65. u položajima II. vrste pod točkom 4. podrazumijevalo, uz glavne sestre, zdravstveni radnik -voditelj odjela, da se ovaj dodatak primjenjuje i na glavne laboratorijske tehničare. Naime, u primjeni je došlo do tumačenja da se ova odredba odnosi samo na glavne sestre, dok se u tekstu izričito iza riječi: -glavna sestra- stavlja zarez i navode zdravstveni radnici pa je sasvim jasno da se pod pojmom zdravstvenog radnika podrazumijevaju ostali profili zdravstvenih djelatnika koji su voditelji odjela, kao što su to glavni laboratorijski tehničari. Navedeni stavovi izneseni u ovom podnesku razmotreni su i zaključeni na zajedničkom sastanku Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva medicinskih biokemičara i Samostalnog sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske koji je održan 18. travnja 2005. godine. Na istom sastanku utvrđeno je da prilikom pregovaranja i zaključivanja Kolektivnog ugovora nisu bili prisutni svi staleži u zdravstvu pa tako nisu bili prisutni medicinski biokemičari, a nažalost nisu niti konzultirani kao stručnjaci pa je došlo do pojedinih propusta ili nedorečenosti. Stoga molimo da Povjerenstvo posebno pažljivo razmotri naše primjedbe, iste usvoji i donese kao tumačenja koja imaju snagu Kolektivnog ugovora. Zaključak br.109: Glavni laboratorijski tehničar, ako se radi o položaju II. vrste sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odjela na 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Obraćam Vam se sa zamolbom da u pregovore sa Vladom RH i resornim ministrom, vezano uz dodatke na uvjete rada uključite i liječnike specijaliste RADIOLOGE U DOMOVIMA ZDRAVLJA, koji su jedini izuzeti od dodatka, a kojeg primaju njihove kolege u svim bolnicama, a ing. medicinske radiologije s kojima dijele radni prostor dobivaju dodatak od 25%. Time su radiolozi u Domovima zdravlja gotovo izjednačeni u primanjima sa svojim inženjerima med. radiologije. Postavljam pitanje ministru u pregovorima:

1. Da li su RADIOLOZI U DOMOVIMA ZDRAVLJA IMUNI NA ZRAČENJE KAD RADE U DIJASKOPIJI I U DIRETNOM SU SNOPU ZRAČENJA ??? 2. Da li su ing. med. radiologije OSJTLJIVI NA ZRAČENJE DOK RADE IZA ZAŠTITNOG ZIDA, ILI ZAŠTITNOG OLOVNOG STAKLA???

Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - medicinske sestre (s PSIHIJATRIJSKE POLIKLINIKE U Puli) i mene, zanima imamo li pravo na dodatak uz osobni dohodak (prema Kolektivnom ugovoru) u iznosu od 8% ili 16%, odnosno spadaju li navedena radna mjesta pod stavak 3. ili stavak 7. Radnih mjesta II. i III. vrste. Sporno pitanje glasi: Jesmo li mi zdravstveni radnici na PSIHIJATRIJI (sa svim njezinim specifičnostima) ili POLIKLINICI (bilo kojoj)?Napominjem da uz ovu zamolbu dostavljam i zahtjev koji sam u ožujku 2005. uputila Pravnoj službi Opće bolnice Pula, te Vas molim da mi potvrdite ima li osnove za ostvarivanje dodatka (prema stavku 3.) na osobni dohodak koji je u zahtjevu tražen. Objašnjenje Upita: Obraćam se Pravnoj službi Opće bolnice Pula sa zahtjevom za razmatranje (i preispitivanje) dodatka na dohodak zbog posebnih uvjeta rada. Situacija koja me navela da se obratim Pravnoj službi je sljedeća: Po novom KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA kao zdravstvenom radniku psihijatrije pripada mi dodatak na dohodak u iznosu od 16% (RADNO MJESTO II. i III. vrste, stavak 3.) i dodatak od još 10% za radno mjesto odgovorne sestre psihijatrijske poliklinike (POLOŽAJ II. VRSTE, stavak 5. � voditelj odsjeka).Međutim, ja sam od primjene novog Kolektivnog ugovora dobila dodatak na dohodak od samo 8% (u kategoriji RADNO MJESTO II. i III. vrste svrstana sam pod stavak 7. kao zdravstveni radnik poliklinika), a dodatak za radno mjesto odgovorne sestre nisam ni primila. Prije nego što sam se obratila Pravnoj službi Opće bolnice Pula, kontaktirala sam i neke druge odjele kao i druge psihijatrijske poliklinike u nekim našim gradovima i potvrdile su se moje sumnje da sam zakinuta u primanju dohotka na plaću budući da svi zdravstveni radnici psihijatrije spadaju pod stavak 3. (RADNO MJESTO II. i III. vrste) s pripadajućim dodatkom od 16%, bez obzira da li su djelatnici poliklinike ili odjela, a ne pod stavak 7. gdje su smješteni zdravstveni radnici ostalih poliklinika. Ono što želim naglasiti je da psihijatrijski odjel i poliklinika zbog specifičnosti svog poslovanja spada pod stavak 2., dok ostali bolnički odjeli spadaju pod stavak 6, a poliklinike drugih odjela pod stavak 7. po klasifikaciji u KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA. Smatram stoga, da u određivanju dodatka na dohodak, nije postupano ispravno te da me treba tretirati kao zdravstvenog radnika na psihijatriji (RADNO MJESTO II. i III. vrste, stavak 3.) kao što je učinjeno i sa kolegicama u ostalim psihijatrijskim poliklinikama u cijeloj Hrvatskoj. Osim toga smatram da me pripada i dodatak od još 10% za radno mjesto odgovorne sestre psihijatrijske poliklinike. Molim pravnu službu da razmotri moj zahtjev i ispravi nastalu pogrešku jer smatram da se na ovaj način nije postupilo u skladu s novim KOLEKTIVNIM UGOVOROM ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDR. OSIGURANJA te sam time ostala osjetno oštećena u visini primljenog osobnog dohotka. Zaključak br.110: Ako sukladno sklopljenom ugovoru o radu radnica radi u poliklinici pripada joj pravo na dodatak od 8%. Ako se radi o položaju II. vrste radnica sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odsjeka na 10% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odsjeku prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Od rujna 2004. godine obnašam funkciju glavnog inženjera Službe za mikrobiologiju u Hrvatskom zavodu za javno i za taj položaj mi je dodijeljen dodatak na osnovnu plaću od 5%. Stupanjem na snagu Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvo i zdravstveno osiguranje izdana mi je Potvrda o obračunu osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću kojom mi Položajni dodatak II. vrste zvanja i dalje iznosi 5% (po osnovi članka 65. GKU-a). Kako sam smatrala oštećenom, uputila sam poslodavcu prigovor smatrajući da mi pripada dodatak od 15% koji imaju moje kolegice koje obnašaju istu funkciju u drugim zdravstvenim ustanovama

(primjerice KBC Zagreb). Poslodavac mi je negativno odgovorio objašnjenjem da Kolektivni ugovor izričito navodi glavne sestre, a ne i glavne inženjere te da moje radno mjesto nije voditelj organizacijske jedinice pa se položajni dodatak ne može primijeniti. Dobivši takav odgovor, zatražila sam njegovo obrazloženje jer je potpuno kontradiktorno da mi je položajni dodatak dodijeljen temeljem točke 4. članka 65. GKU-a, a u Odgovoru na prigovor poslodavac kaže da me se, kao glavnog inženjera službe, taj članak ne tiče. Smatram taj odgovor potpuno nelogičnim pa Vas ljubazno molim da mi pojasnite sljedeće:

1.Da li se točka 4. članka 65. GKU-a jednako odnosi na glavnog inženjera kao i na glavnu sestru? 2. Koji mi položajni dodatak, kao glavnom inženjeru službe koja broji oko 90 radnika, zakonski pripada?

Zaključak br.111: Glavni inženjer, ako se radi o položaju II. vrste sukladno sklopljenom ugovoru o radu ima pravo kao voditelj odjela na 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu prema članku 65. Kolektivnog ugovora Upit - Molim za pravnu pomoć te posredovanja za ispravnu primjenu odrednice iz članka 51. Kolektivnog ugovora u rješavanju stečenih prava u radnom stažu. Opća bolnica Šibenik u svom Rješenju br. 02-40/***-01, od 15. 2. 2005., u točki 4., rješava uvećanje moje osnovne plaće za 0% iako se u točci 1., istog rješenja utvrđuje staž od 34 godine i 5 mjeseci. Prema utvrđenom stažu osnovnu plaću treba uvećati za 8% prema članku 67. Kolektivnog ugovora, a u vezi s člankom 51. Kolektivnog ugovora u kojem se navodi da se radni staž kod istog poslodavca računa kao neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Nakon mog pravovremenog prigovora na spomenuto rješenje o plaći Odlukom Opće bolnice Šibenik prigovor mi je odbačen kao neosnovan, iako sam cijeli radni staž radila kao medicinska sestra. Ne znam da li se na spomenuti odluku mogu žaliti jer nema pouke o pravnom lijeku, pa Vas molim da posredujete u rješavanju mojih prava između mene i poslodavca Opće bolnice Šibenik. Smatra da su moja prava povrijeđena neuvećanjem plaće za 8% na temelju stečenih prava iz radnog staža, a pozivanjem poslodavca na Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2001. godine, u kojem se zdravstvena zaštite organizira na propisan način tek stupanjem tog Zakona na snagu 2001. godine. Objašnjenje upita: Stavljam prigovor na rješenje o plaći tj. na radni staž u zdravstvu. U radni staž u zdravstvu nije mi uračunat radni staž proveden na radu u Domu umirovljenika Šibenik i to od 1970. do 1990. godine. U Domu umirovljenika sam radila kao medicinska sestra. Molim da mi se isti izračuna i pribroji radu u zdravstvu. Zaključak br.112: Za dio radnog staža od 1970. godine do 1990. godine radnica ne o stvaruje pravo na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora jer nije radila u zdravstvenoj ustanovi. Upit - Molimo Povjerenstvo da razmotri prigovor koji se odnosi na uvećanje plaće s osnove posebnih uvjeta rada tj. članak 65. Radi se o glavnim sestrama Klinika i Zavoda i to:Gl. Sestre Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu,Gl. Sestra Zavoda za plućne bolesti i TBC i Gl. Tehničar Zavoda za radiologiju, Koji ne mogu ostvariti dodatak radnih mjesta II. i III. vrste, stavak 1. i to za slijedeća radna mjesta: na liječenju aktivne TBC na primjeni citostatika

na otvorenim izvorima zračenja i ing. med. radiologije, iz razloga navedenog u članku 66., a to je da se uvećanja ne mogu kumulirati. Smatramo da se navedeni uvjeti nisu smjeli svrstati u radna mjesta II. i III. vrste, već izdvojiti u zaseban članak, koji govori o poslovima, odnosno regulira pravo koje proizlazi iz obavljanja poslova na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja. Time bi svi zaposlenici, pa i gl. Sestra Klinike ili Zavoda, mogli ostvariti jednaka prava. Da za to postoje razlozi, potkrijepljujemo time što glavna sestra Klinike odnosno Zavoda nema statično radno mjesto, već većinu radnog vremena provodi u prostorima gdje postoji zračenja ili izloženost infekciji. Tako je na Klinici za onkologiju i nuklearnu medicinu dokazano (službena mjerenja), da nema prostora koji se može izdvojiti od tih opasnosti. Navodimo kao primjer, upravo gl. Sestru Zavoda za plućne bolesti, koja je unatrag nekoliko godina, profesionalno oboljela od TBC-a. Također treba znati da gl. tehničar Zavoda za radiologiju uz ostalo, radi i sve poslove kao i svi drugi ing. med. radiologije. Iz svega ovoga je proizašao apsurd, da gl. sestra ili tehničar odjela na navedenim radilištima ima (iste ili veće?) plaće od gl. sestre ili tehničara Klinike (odj. sestra 25 + 15% više, a gl. sr. Klinike 40% - u prilogu komparativni prikaz). Ovim izračunom nanesena je nepravda, ne samo za navedene glavne sestre, već su obezvrijeđena radna mjesta gl. sestra Klinika i Bolnice u cjelosti. Mislimo da položajne dodatke za radna mjesta II. vrste treba valorizirati kroz koeficijente, kao što je učinjeno za radna mjesta I. vrste. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Medicinske sestre više i srednje stručne spreme koje rade u kirurškoj ambulatni podnijele su prigovor na dodatak od 8% koji se odnosi na zdravstvenog radnika u laboratoriju, fizioterapeute, u poliklinikama i u centralnoj sterilizaciji, a koji je utvrđen temeljem članka 65. radna mjesta II. i III. vrste točka 7. Navedene djelatnice smatraju da su oštećene u odnosu na Kolektivni ugovor, jer kirurška ambulanta obavlja i zbrinjavanje hitnih kirurških pacijenata u prijepodnevnoj smjeni, te da ih je trebalo razvrstati u točku 3. zdravstveni radnik na hemodijalizi, na psihijatriji, na neurologiji i prosekturi, na intrahospitalnim infekcijama, te u hitnoj kirurškoj službi, sa dodatkom od 16%. Zaključak br.113: Medicinske sestre više i srednje stručne spreme sukladno sklopljenom ugovoru o radu imaju pravo na dodatak na plaću od 16% ako rade u hitnoj kirurškoj službi ili dodatak na plaću od 12% ako rade 2/3 radnog vremena u hitnoj službi. U protivnom sukladno ugovoru o radu radnice imaju pravo na dodatak na plaću od 8%. Upit - U Općoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" Koprivnica formiran je poseban Hitni bolnički odjel kao ustrojbena jedinica, koji zbrinjava hitne pacijente kroz 24 sata, i to za kirurške, internističke, neurološke i psihijatrijske i sve ostale pacijente. Svi zdravstveni djelatnici II. i III. vrste razvrstani su u grupu V., kao zdravstveni radnika sa 2/3 radnog vremena u hitnoj službi. Navedeni djelatnici traže razvrstavanje u točku III. kao zdravstveni djelatnici u Hitnoj kirurškoj službi sa dodatkom od 16%. Odgovoreno. Zaključak broj 113. Upit - medicinske sestre koje radu u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante razvrstane su u točku 7 zdravstveni radnik u poliklinikama, sa 8% dodatka. Kako obavljaju u pretežitom dijelu poslove endoskopije u gastroenterološkoj ambulanti i u

okviru toga i asistiraju i instrumentiraju liječnicima interventnim gastroenterolozima, smatraju da trebaju biti razvrstane u točku I. zdravstveni radnik u intenzivnoj skrbi i operaciji (instrumentiranje i anesteziologija). Isto tako smatraju da su zakinute na broj dana godišnjeg odmora sukladno čl. 36. točki e Kolektivnog ugovora. Smatraju da s obzirom na svoje poslove i potrebu obavljanja hitnih intervencija kada dolaze i izvan redovnog radnog vremena po pozivu, imaju pravo na 5 radnih dana kao radnik na interventnoj gastroenterologiji. Interventni gastroenterolog liječnik specijalista kojemu one asistiraju ima pravo na 5 radnih dana godišnje odmora sukladno točki e čl. 36. Kolektivnog ugovora. U privitku dostavljamo prigovor navedenih djelatnica. Zaključak br.114: Medicinske sestre koje rade u internističkoj poliklinici u endoskopiji gastroenterološke ambulante imaju pravo na dodatak na plaću od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora te nemaju pravo na 5 radnih dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora. Upit - Člankom 36. točkom d pod točkom 2. utvrđeno je da radnik ima pravo na 2 radna dana godišnjeg odmora ukoliko radi uz specifično otežane uvjete rada određene Pravilnikom Zavoda uz suglasnost sindikata. Zaključak br.115: Ovaj upit se odnosi na specifična radna mjesta određena pravilnikom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za radnike u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Upit - Obraćamo Vam se sa molbom da ispravite grešku koja je nastala prilikom donošenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Naime, mi smo okupaciono-radni terapeuti, VŠS, nezdravstveni djelatnici kojima je do potpisivanja granskog kolektivnog ugovora bio priznat dodatak od 6%, jer smo bili svrstani u grupu nezdravstvenih radnika u bolnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja. Naš djelokrug rada odnosi se isključivo na rad s bolesnicima na bolničkom odjelu. Po ovom ugovoru degradirani smo u skupinu administrativnog i sličnog osoblja s dodatkom od 5%. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Prema članku 65. Kolektivnog ugovora radnika u djelatnosti zdravstva na pojedinim radnim mjestima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. U popisu radnih mjesta koji imaju pravo na takav dodatak pravi se razlika između zdravstvenih i nezdravstvenih radnika. S obzirom na to da posebni štetni uvjeti rada djeluju na sve zaposlene jednako, molimo da date tumačenje o tome da li i nezdravstveni radnici na odjelima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak kao i zdravstveni radnici, na kojim poslovima i koji radnici. Na primjer: Zdravstveni radnici I, II i III vrste koji rade 2/3 radnog vremena na liječenju aktivne TBC imaju po toj osnovi odgovarajući dodatak, ali to nemaju i nezdravstveni radnici na tom odjelu, administrativno osoblje i spremačice. Ovo se isto odnosi i na odjele s otvorenim izvorima zračenja (administratori, spremačice, perači laboratorijskog suđa), rad na patologiji i prosekturi (spremačice i perači laboratorijskog suđa, pomoćni obducenti).Ujedno molimo i odgovor na naš dopis od 18. 3. 2005. godine, koji smo uputi faxom. Odgovoreno. Zaključak broj 33.

Upit - Molimo Vas da nam sukladno članku 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dadete tumačenje u svezi primjene članka 65. tj. koji dodatak na uvjete rada pripada radnicima na radnom mjestu elektrotehničara sa srednjom stručnom spremom, a koji rade na održavanju uređaja za hemodijalizu bolesnika na Odsjeku za hemodijalizu Odjela za unutarnje bolesti. Navedene poslove obavljaju u punom radnom vremenu te nas prvenstveno zanima da li se mogu svrstati u skupinu za radna mjesta II i III vrste, točka 5. zdravstveni i nezdravstveni radnici (2/3 radnog vremena rad s infektima, rad sa otrovima) sa dodatkom s osnova posebnih uvjeta rada od 12%. Odgovoreno. Zaključak broj 32. Upit - Doktor sam medicine, zaposlena u Domu zdravlja Sisačko-moslavačke županije, Ispostava Petrinja 30 godina, od toga 25 godina - specijalista radiolog, koji radi neprekidno u zoni ionizantnog zračenja. Dakle, pri svakodnevnim dijaskopskim pregledima nalazim se u istoj prostoriji, neposredno uz bolesnika. NE radnim na teledirigiranom rtg aparatu - udaljena nekoliko metara od bolesnika, niti odvojena olovnim staklom, već sam samo olovnom pregačom zaštićena od zračenja. Glava, vrat i ruke nisu mi zaštićeni - nikada. Dnevno ne očitavam samo rtg snimke, već radim i ultrazvučne preglede, te dijaskopski uz snimanje, pregledavam pacijente. Veoma sam iznenađena što nakon 25 god. rada, u zoni ionizantnog zračenja, sada odjednom ne radim pod posebnim uvjetima rada. "Ne postoji tako mala doza ionizantnog zračenja koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima izloženim zračenju".Da ne duljim, lijepo Vas molim odgovor:

1. Zašto ja, kao specijalista radiolog koja se svakodnevno zračim dijaskopirajući i snimajući, imam na uvjete rada 5%, a moji inžinjeri med. radiologije, koji su UVIJEK odvojeni olovnim vratima i udaljeni od bolesnika kojeg snimaju, dobivaju 25% zbog rada u zoni ionizantnog zračenja? Naravno, to im pravo ne osporavam ni u kojem slučaju. 2. Znači li to da više ne moram dijaskopirati i snimati (praćenje akta gutanja pasaža jednjaka, želuca, prosvjetljivanje debelog crijev (irigografija)? 3. Znači li to da više ne moram nositi film - dozimetar, niti ići na godišnje sistematske preglede zbog rada U ZONI IONIZANTNOG ZRAČENJA kao moji inž. med. radiologije?

Zaključak br.116: Liječniku specijalistu radiologije u domu zdravlja pripada pravo na dodatak na plaću od 5%, dok pravo na dodatak na plaću od 20% pripada isključivo liječniku specijalistu radiologije- intervencijski radiolog sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Vezano za izmjenu Kolektivnog ugovora Zajedničko povjerenstvo upućuje na zaključak broj 33.

13. sjednice održane 7. listopada 2005.godine

Upit - Ukoliko zbog prirode posla radnici u poslijepodnevnoj smjeni rade efektivno tj. direktno s pacijentima od 13 do 19 sati, da li se rad od 14 do 19 sati smatra smjenskim radom tj. da li se za te sate radnicima osnovna plaća uvećava za 10% ? Napominjem da se radi o radnicima koji jedan tjedan rade ujutro, a drugi poslijepodne. Zaključak br.117:

Rad od 14 do 19 sati smatra se smjenskim radom sukladno članku 58. stavcima 4. i 7. Kolektivnog ugovora te se radnicima za te sate osnovna plaća uvećava za 10%. Upit - Ukoliko se zbog preraspodjele radnog vremena radi subotom, imaju li radnici pravo na 25% - tno povećanje plaće za te sate ? Zaključak br.118: Za rad subotom sukladno članku 58. stavku 1. podstavku 2, radnik ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 25%. Upit - Jesu li jubilarne nagrade oporezive i u kojem dijelu? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - U članku 58. stavak 9. kolektivnog ugovora određen je prekovremeni rad. U navedenoj odredbi određeno je da " umjesto uvećanja plaće po osnovi ". Molimo Vas da nam odgovorite da li radnik ima pravo izbora da li želi prihvatiti prijedlog poslodavca i umjesto uvećanja plaće koristiti slobodne dane ili je poslodavac taj koji donosi odluku o tome da li će radnik koristiti slobodne dane ili uvećanu plaću. Zaključak br.119: Sukladno članku 58. stavku 9. Kolektivnog ugovora , po osnovi prekovremenog rada poslodavac može radniku predložiti uvećanje osnovne plaće ili korištenje slobodnog dana, ali pravo izbora ima radnik. Upit - U kolektivnom ugovoru nejasan je čl. 60. i čl. 61. Naime, u većini općina Karlovačke županije (Vojnić, Ozalj, Slunj, Ogulin) HMP je organizirana u obliku 24 satnog dežurstva subotom i nedjeljom te 16 h radnim danom, a obavljaju je liječnici primarne zdravstvene zaštite (dakle HMP nije zasebno organizirana već je na posebnim punktovima obavljaju liječnici opće prakse izvan redovitog radnog vremena u svojoj ambulanti). Sporno je da li se naknada za dežurstvo za petak i subotu računaju 9% (članak 61.) ili 13,5% (članak 60.) od osnovne plaće radnika. Smatram da članak 61. nije primjenjiv u ovim opisanim slučajevima jer mi ne obavljamo dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nego mi liječnici iz primarne zdravstvene zaštite obavljamo dežurstvo (ili pripravnost) u sklopu hitne medicinske pomoći. Također, mi ne dežuramo 8 sati subotom, odnosno 16 sati blagdanom i nedjeljom kako se u članku 61. navodi već smo u dežurstvu (ili pripravnosti) neprestano 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom. Osim toga, ako HZZO nije smanjio iznos glavarine koju Domovi zdravlja dobivaju za organiziranje HMP zašto postoji tendencija da se nama smanji naknada za dežurstvo po pitanju izračuna naknade za petak i subotu? Stoga Vas molim da odgovorite da li se treba primijeniti članka 60. ili članak 61. kod izračuna naknade za dežurstvo u slučaju kada liječnici opće prakse (koji redovito rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u ugovornom su odnosu sa HZZO-om) obavljaju dežurstvo 16 sati radnim danom i 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom u sklopu HMP organiziranoj na gore opisani način. Zaključak br.120: Naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti propisane su člankom 61. Kolektivnog ugovora.

Upit - Članak 67. definira pravo na uvećanje osnovne plaće s obzirom na ostvareni radni staž. Utječe li dulje bolovanje (preko 42 dana) na ostvarivanje tog prava? Primjer: Djelatnica Bolnice sa 30 godina radnog staža nije ostvarila to pravo, uz obrazloženje da je to zbog toga što se nalazi na dužem bolovanju (bolovanje nakon operativnog zahvata na srcu) Zaključak br.121: Sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora radnica ima pravo na uvećanje osnovne plaće, ali dok se radnica nalazi na bolovanju prima naknadu plaće, a ne plaću. Upit - Molimo da nam dadete tumačenje članka 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Može li se staž ostvaren u zdravstvenoj tzv. " vojnoj " ordinaciji na poslovima zdravstvenog radnika (doktora medicine, med. lab. ing., ili drugim zdravstvenim poslovima) računati kao staž u zdravstvenoj ustanovi? Ovaj radni staž u radnu knjižicu upisan je pod nazivom "Vojna pošta" (u čijem je sastavu bila ordinacija). Zaključak br.122: Staž ostvaren u zdravstvenoj tzv. vojnoj ordinaciji na poslovima zdravstvenog radnika (doktora medicine, med. lab. ing., ili drugim zdravstvenim poslovima) ne može se računati kao radni staž u zdravstvenoj ustanovi. Upit - Obraćamo se Naslovu radi tumačenja čl. 67. članka K.U. Naime, u Ljekarni Šibenik postoji radnica koja radi na neodređeno vrijeme već punu 21. godinu, ali na pola radnog vremena, odnosno 4 sata dnevno. Da li na nju primijeniti članak 67. K.U. iako radnica ima tek 10 - tak godina punog radnog staža? Zaključak br.123: Ako radnica ima 21 godinu radnog staža pripada joj pravo na uvećanje plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora. Upit - Podnosimo žalbu na član 65. KU, koji se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada, jer se osjećamo zakinuti u svojim pravima, te molimo da istu razmotrite. Kao nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, radimo u istim uvjetima kao i zdravstveni radnici. To je poglavito izraženo i specifično u psihijatrijskim zdravstvenim ustanovama, gdje je naglašen koordinirani stručni timski rad svih terapeuta (gdje i mi kao stručni radnici u obavljanju svojih poslova neposredno radimo na psihijatrijskim bolesnicima, ovisnicima i drugim bolesnicima u procesu dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, kako u individualnom, tako i u grupnom radu, radu s obiteljima, u terapijskoj zajednici i dr.). Stoga predlažemo da se socijalnim radnicima kao i svim drugim nezdravstvenim radnicima koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada poveća, odnosno izjednači sa zdravstvenim radnicima u psihijatriji, i to za radna mjesta I. vrste i za radna mjesta II. vrste (koji su u sadašnjem KU "zaboravljeni". Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Molimo Vas da razmotrite našu žalbu na čl. 65. Kolektivnog ugovora koji se odnosi na uvećanje plaća s osnova posebnih uvjeta rada. Pri tome Vam želimo skrenuti pozornost na činjenicu da su socijalni radnici, psiholozi, defektolozi, radni terapeuti fiskulturnog smjera

zdravstveni suradnici (nezdravstveni radnici) koji neposredno rade s psihijatrijskim bolesnicima, te čiji je rad neophodan za neometano i profesionalno odvijanje dijagnostičkih i terapijskih procesa u bolničkim i ambulantnim uvjetima u psihijatrijskim ustanovama. Unatoč tome je ovaj profil radnika godinama sustavno različito tretiran u odnosu na zdravstvene djelatnika u profesionalnom pogledu i u pogledu plaća. I prema dosadašnjem obračunu plaća su zdravstveni suradnici znatno potplaćeni s obzirom na svoje obrazovanje i znanje, a čl. 65 KU postojeću situaciju dodatno pogoršava.Naime, iako kao i zdravstveni radnici rade s psihijatrijskim bolesnicima u jednakim uvjetima, suradnici su ovim KU dobili uvećanje plaće od samo 2% na posebne uvjete rada (uz do sada priznatih samo 6%). Radni terapeut fiskulturnog smjera je u još nepovoljnijoj pozicji jer na uvjete rada je dobio samo 5%. S druge strane neki profili zanimanja u zdravstvenim ustanovama koji ne rade s psihijatrijskim bolesnicima su praktično izjednačeni sa zdravstvenim suradnicima (npr. vatrogasac i kotlovničarr s ATK ispitom imaju 7% na uvjete rada, a ostala radna mjesta I., II., III i IV. vrste 5%). Stoga s obzirom na gore navedeno, predlažemo izmjenu KU prema čl. 4. u smislu povećanja od 20% kako ovaj profil radnika ne bi bio ponovo zakinut u odnosu na zdravstvene radnike za iste uvjete rada. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Defektolozi, logopedi, socijalni radni, sociolog i psiholozi rade na provođenju osnovne zdravstvene djelatnosti tj. neposredno rade s bolesnicima na psihijatriji, alkoholizmu i drugim ovisnostima, u jedinicama intenzivne skrbi, rehabilitaciji, pedijatriji, ginekologiji. Sudjeluju u dijagnostici i liječenju djece i odraslih u grupnom i individualnom radu, obiteljskoj terapiji i rehabilitaciji bolesnika. Nezdravstveni djelatnici po KU koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju rade u istim uvjetima sa zdravstvenim djelatnicima, a po ovom kolektivnom ugovoru imaju, bez obzira na kojem odjelu rade, manji postotak na uvjete rada, jer im ovaj KU pruža samo jednu mogućnost od 8% (kao i djelatnicima koji nisu u neposrednom kontaktu s bolesnicima). Treba uvažiti kategoriju zdravstvenih suradnika u koju pripadaju osobe nemedicinske izobrazbe a aktivno sudjeluju u pružanju dijela zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama (čl. 111. Zakona o zdravstvenoj zaštiti NN 1/97). Smatramo da je potrebno dodati nove kategorije u popis radnih mjesta iz čl. 65. KU koje se odnose na zdravstvene suradnike (VSS, VSŠ), koji sudjeluju u procesu dijagnostike, liječenja, rehabilitacije. S obzirom na sve gore navedeno predlažemo povećanje do 20%, te uvođenje više kategorije za bodovanje, kako ovaj profil stručnih djelatnika ne bi bio zakinut u odnosu na zdravstvene djelatnike za iste uvjete rada. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Pregledom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljenog 8. prosinca 2004. godine utvrđeno je da je došlo do nelogičnosti u dodjeljivanju dodataka na posebne uvjete rada za neka radna mjesta. Molimo Vas da slijedom članka 21. Kolektivnog ugovora predložite slijedeće izmjene: Uvesti dodatak na posebne uvjete rada za NEZDRAVSTVENE RADNIKE NA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA - 2/3 radnog vremena od 25% Za radna mjesta I. vrste - ZDRAVSTVENI I NEZDRAVSTVENI RADNIK NA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA - 2/3 radnog vremena uvesti dodatak od 25% Obrazloženje: Uredba o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu od 7. veljače 2003. godine odredila je u nazivima poslova zaposlenih u zdravstvu koji imaju pravo na dodatak, pod točkom 5. u tabeli - NEZDRAVSTVENI RADNIK NA OTVORENIM IZVORIMA

ZRAČENJA dodatak od 20%, kao i svi ostali zdravstveni radnici na otvorenim izvorima zračenja. U ovom Kolektivnom ugovoru ta skupina radnika nije nigdje navedena. Budući da su svi zdravstveni na otvorenim izvorima zračenja dobili dodatak od 25% vjerojatno se potkrala greška. Konkretno, radi se o našim pomoćnim djelatnicima kojima se dodatak sa 20% smanjio na 5%, te su im i tako mala primanja novim Kolektivnim ugovorom još smanjena. Za radna mjesta I. vrste za ZDRAVSTVENE I NEZDRAVSTVENE RADNIKE NA OTVORENIM IZVORIMA ZRAČENJA predviđen je dodatak od 20%. Budući da su svi na otvorenim izvorima zračenja dobili povećanje od 5% u odnosu na prethodne dodatke trebao bi i njima pripasti dodatak od 25%. Nadam se da ćete slijedom Temeljnog načela članka 3. Kolektivnog ugovora naše primjedbe uvažiti i za njih se založiti. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - U Klinici za dječje bolesti Zagreb rade 4 fizioterapeuta kontinuirano na odjelima za intenzivno liječenje, onkologiji, neurokirurgiji, opeklinama, traumatološkom, pulmološkom i neurološkom odjelu. Svaki fizioterapeut ispunjava više od 2/3 radnog vremena na odjelima gdje je predviđena posebna naknada za teže uvjete rada. Neovisno od radnoga mjesta, svi fizioterapeuti u našoj Klinici dobili su na uvjete rada 8%. Smatramo da uvjeti rada u poliklinici i navedenim odjelima nisu isti, stoga molimo da na m se dodijeli postotak za teže uvjete rada. Fizioterapeuti se povremeno unutar Klinike raspoređuju i rotiraju na odjele za što ne dobivaju rješenje o rasporedu na navedene odjeli niti odgovarajuću plaću koja se odnosi na uvjete rada. Odgovoreno. Zaključak broj 80. Upit - Čl. 58. Da li poslodavac može sastaviti raspored po kojem liječnik završava tekući mjesec s minus satima i da li se ti sati preraspodjeljuju u slijedeći mjesec? Odgovoreno. Zaključak broj 76. Upit - Čl. 65. Da li liječnik u timu UHMP ima pravo na dodatak od 5% kao voditelj tima? Zaključak br.124: Liječnik u timu ustanove za hitnu medicinsku pomoć ima pravo na dodatak na plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Čl. 63. Da li se u tekućem mjesecu može mijenjati raspored tako da, na temelju preraspodjele , rad po pozivu postane redovni rad? (Skine se jedna smjena te liječnik ima minus sate i u tom slučaju rad po pozivu ispunjava redovnu mjesečnu satnicu. Rad po pozivu odnosi se na osiguranja javnih manifestacija, pratnju pacijenata na liječenje u bolnicu izvan Rijeke i sl. Ponekad je riječ o poslovima koje Ustanova ne ugovora s HZZO nego ih naplaćuje izravno od korisnika usluga) Zaključak br.125: Sukladno članku 63. Kolektivnog ugovora rad po pozivu je poseban oblik rada te se ne može uračunavati u redovnu mjesečnu satnicu. Upit -Čl. 54. Da li poslodavac može rad iz čl. 54. staviti u mjesečni raspored kao redovni rad ili je redovni rad samo djelatnost ugovorena HZZO?

Zaključak br.126: Rad iz članka 54. Kolektivnog ugovora ne može se uračunati u redovnu mjesečnu satnicu kao redovni rad. Upit - Koji članci KU se primjenjuju na obračun plaće i kako se isplaćuje dnevnica za službeni put tijekom kojeg liječnik prati pacijenta na liječenje ukoliko taj put traje dulje od 8 sati, a mora se obaviti u kontinuitetu (bez odmora) zbog zdravstvenog stanja pacijenta? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Čl. 59. Da li rad na blagdan / neradni dan ulazi u mjesečni fond sati onima koji taj dan rade? Zaključak br.127: Rad na blagdan / neradni dan ulazi u mjesečni fond sati radnicima koji na taj dan rade. Upit - Da li je poslodavac dužan namirit dugovanje za protekle 3 godine na ime neisplaćenog dodatka za poslijepodnevni rad prema tumačenju Komisije za tumačenje TKU osnovane 14. 02. 2002.? (Poslodavac nije isplaćivao spomenuti dodatak jer se uvažavalo tumačenje TKU iz 1997.). Odgovoreno. Zaključak broj 103. Upit - Čl. 65. Koji dodatak na plaću (8% ili 10%) imaju zdravstveni radnici II. i III. vrste (laboranti, fizioterapeuti), ako su Statutom ustanove organizacione jedinice u kojima rade svrstane u odjele medicinskih djelatnosti? Zaključak br.128: Vezano za dodatak na plaću za laborante upućujemo na zaključak Zajedničkog povjerenstva broj 53. Fizioterapeutima pripada dodatak na plaću sukladno potpisanom ugovoru o radu, odnosno ako je u ugovoru o radu navedeno radno mjesto na odjelu pripada im dodatak na plaću od 10% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Čl. 65. Koji dodatak na plaću ima zdravstveni radnik II. i III. vrste (fizioterapeut) ako 2/3 radnog vremena provodi na odjelu neurologije, ili traumatologije i neurokirurgije? Zaključak br.129: Zdravstveni radnik II. i III. vrste ako prema potpisanom ugovoru o radu radi na odjelu neurologije pripada mu dodatak na plaću od 16%, a ako radi na odjelu traumatologije i neurokirurgije pripada mu dodatak na plaću od 20% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Čl. 67. Kako se tretira radni staž kojeg je zaposlenik ostvario u industrijskim ambulantama? Zaključak br.130: Ako su zdravstveni radnici radili u industrijskim ambulantama, a bili su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi pripada im pravo na uvećanje osnovne plaće na temelju članka 67. Kolektivnog ugovora.

Upit - Čl. 67. Kako se tretira radni staž kojeg je zaposlenik ostvario u farmaceutskoj firmi " Krka Novo mesto " na odjelu za fizikalnu terapiju, a koja se u to vrijeme tretirala kao zdravstvena djelatnost? Zaključak br.131: Radni staž ostvaren u farmaceutskoj firmi na odjelu za fizikalnu terapiju ne uzima se u obzir prilikom ostvarivanja prava na temelju članka 67. Kolektivnog ugovora. Upit - Obraćamo Vam se sa zamolbom da razmotrite mogućnost izmjene Kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost i djelatnost zdravstvenog osiguranja, u poglavlju Uvećanje plaća s osnova uvjeta rada, članak 65. Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, a koji se odnosi na Radna mjesta II. i III. vrste gdje u točki 6. dodatak zdravstvenim djelatnicima na bolničkom odjelu iznosi 10%, a u točki 7. za zdravstvene djelatnike u laboratoriju i fizioterapeute i tako dalje 8%. U specijalnim bolnicama za fizikalnu medicinu su fizioterapeuti nosioci djelatnosti i smatramo da bi oni trebali biti izjednačeni sa ostalim zdravstvenim djelatnicima na bolničkom odjelu, što znači da za njih predlažemo primjenu dodatak od 10% povećanja. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Obrazloženje: Defektolozi- socijalni pedagozi, socijalni radnici, psiholozi rade u zdravstvenim ustanovama na provođenju osnovne - zdravstvene djelatnosti tj. neposredno rade s psihijatrijskim bolesnicima, ovisnicima, djecom i omladinom (u dijagnostici, grupnom i individualnom radu, s obiteljima, u terapijskoj zajednici). Smatramo da je potrebno dodati nove kategorije u popis radnih mjesta iz čl.65. Ku koje se odnose na nezdravstvene radnike (VSS) koji sudjeluju u procesu liječenja, dijagnostike i rehabilitacije. Nezdravstveni radnici koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju rade na svim odjelima u istim uvjetima sa zdravstvenim radnicima a po ovom kolektivnom ugovoru imaju bez obzira o kojem se odjelu radi , manji postotak na uvjete rada, jer im ovoj KU pruža samo jednu mogućnost od 8% ( prije je bila 6%) S obzirom na gore navedeno predlažemo povećanje od 20% kako ovaj profil djelatnika ne bi bio zakinut u odnosu na zdravstvene djelatnike liječnike i medicinske sestre s kojima rade u istim uvjetima. Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Smatramo da su u popisu radnih mjesta neopravdano izostavljena radna mjesta I vrste nezdravstvenih djelatnika koji direktno sudjeluju u analitici laboratorija u Zavodima za javno zdravstvo i nosioci su razvoja i uopće postojanja jedne od osnovnih djelatnosti Zavoda - Zdravstvene ekologije. Procjenom opasnosti za našu ustanovu koju je obavila tvrtka " 'Kontrolbiro' " iz Zagreba , utvrđeno je postojanje specifičnih vrsta opasnosti - biološka opasnost, buka, kemijske štetne i opasne tvari (popis 175 opasnih tvari sa kojima se svakodnevno radi i koje se posebno zbrinjavaju).To je razlog da djelatnici koji rade u takvim uvjetima podliježu obaveznim godišnjim pregledima u sklopu Pravilnika o zaštiti na radu, što smatramo potvrdom specifičnih uvjeta rada. Budući da su ta radna mjesta I vrste izostavljena u Kolektivnom ugovoru, Poslodavci su dovedeni u neugodnu situaciju da različito vrednuju uvjete rada po pojedinim ustanovama. Plaćom za siječanj 2005. g. Poslodavac nas je uvrstio u kategoriju ostala radna mjesta sa dodatkom od 5% na plaću. Smatramo da time nisu pravilno vrednovani stvarni uvjeti rada, koji su potvrđeni i u aktima naše ustanove. Tražimo da se Zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora odredi prema našoj

grupaciji ( nezdravstveni djelatnici I vrste u analitici laboratorija Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo), odnosno da se odredi u koju kategoriju pripadamo obzirom na uvjete rada. Radi pojašnjenja, navodimo nekoliko osnovnih elemenata koje obuhvaća rad navedenih djelatnika VSS: rad u analitičkim laboratorijima na visoko soficiranim aparatima koji su osim svoje analitičke zahtjevnosti izvori zračenja i emisije štetnih plinova prilikom izgaranja na visokim temperaturama, priprema uzoraka koje uključuje ekstrakcije s organskim otapalima i razaranja u agresivnim medijima, rad na terenu prilikom uzimanja uzoraka odnosno mjerenja koja obuhvačaju i rad na visini te rad sa štetnim tvarima , rad sa uzorcima koji sadrže patogene i potencijalno patogene mikroorganizme, rad sa čistim kulturama itd Odgovoreno. Zaključak broj 33. Upit - Temeljem dopisa Direkcije ( klasa:470-03/05-01/8, urbroj: 338-01-07-05-1 , 1.03.2005.g) ovlašteni kontrolori Zavoda provode kontrolu primjene koeficijenata i dodataka za obračun plaća u bolnici te su tom prilikom uočili određene nejasnoće u primjeni istih. Stoga vas molimo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja čl.65. u naslovu Položaj II. vrste točka 4., 5. i 6., a vezano s točkom 6. istog članka u naslovu Radna mjesta II i III vrste. Nedoumica je sljedeća: Da li se zbraja postotak 15% (Položaj II. vrste točka 4.) i 10% Radna mjesta II i III vrste točka 6) pa ukupni dodatak za glavna sestru iznosi 25% ili se računa na način da se od 10 % izračunava 15% što iznosi 1,5% te bi ukupni dodatak za glavnu sestru u tom slučaju iznosio 11,5%. Odgovoreno. Zaključak broj 18. i Zaključak broj 19. Upit - Također nam je nejasno koji se postotak dodatka primjenjuje na rad zdravstvenog radnika II. i III. vrste u poliklinikama da li 8% kako je navedeno u članku 65 radna mjesta II i III vrste točka 7. ili točka 9. gdje je navedeno 6%. Zaključak br.132: Ako se radi o bolničkoj poliklinici, sukladno sklopljenom ugovoru o radu, radnik ima pravo na dodatak na plaću od 8% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Molimo tumačenje odredbi čl. 65. st. 2 položaji II vrste toč. 4 i 5 Kolektivnog ugovora: da li voditelju odjela, odnosno odsjeka pripada pravo na 15% više odnosno 10% više na način da se pribroji postotku za uvjete rada zdravstvenih radnika na tom odjelu ili odsjeku ili se računa postotni račun te se konačan rezultat postotnog računa pribroji na uvjete rada koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu odnosno odsjeku, kojem postotku se sestri odjela odnosno odsjeka pribraja dodatak na uvjete rada ako su zdravstveni radnici kojima rukovodi na tom odjelu odnosno odsjeku različito valorizirani s osnova uvjeta rada ( npr. Iuma slučajeva gdje na odjelu odnosno odsjeku zdravstveni radnici imaju 10%, 16% i 25%) Npr. ako je najviši dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu 25% da li glavna sestra zdravstveni radnik voditelj odjela ostvaruje dodatak 25% + 15%=40% ili 25%+15% od 25%= 28, 75% Npr. ako je najviši dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odsjeku 25% da li voditelj odsjeka ostvaruje dodatak 25% + 10%=35% ili 25%+10% od 25%= 27, 50%

Odgovoreno. Zaključak broj 18. i Zaključak broj 19. Upit - Molimo tumačenje primjene članka 65. u odnosu na radna mjesta ugovorenog tim HMP u Domu zdravlja ( liječnik, medicinska sestra, vozač)- ugovoreno sa HZZO pet timova HMP sukladno Odluci o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima za 20058. godinu Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Ujedno molimo tumačenje značenja uvjeta 2/3 radnog vremena na terenu. Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Liječnik sam specijalist anesteziolog u Općoj bolnici Zabok. Imam 31. godinu radnog staža ali mi se obračunava samo 4% dodatka na staž. Pretpostavljam da mi se odbija vrijeme koje sam proveo na drugim dužnostima. Na prvim višestranačkim izborima 1990.izabran sam u Hrvatski sabor i na dužnosti zastupnika bio sam do rujna 1992. Tada prelazim u diplomatsku školu , na funkciju Generalnog konzula RH-e u Munchen, i ostajem do 1. kolovoza 1994. Nakon toga radim u Zagrebačkoj županiji na mjestu pročelnika za društvene djelatnosti dakle i zdravstvo. God. 1997. vraćam su u svoju struku te radim na mjestu liječnika spec. anesteziologije, gdje radim i sada. Uz ove mizerne plaće pa i ovaj dodatak za kojeg ćemo se boriti štrajkom ne će puno popraviti naš materijalni status molim povjerenstvo da mi prizna gore navedeni staž. Zaključak br.133: Za dio radnog staža od 1990. godine do 1997. godine radnik ne ostvaruje pravo na uvećanju osnovne plaće sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora jer nije radio u zdravstvenoj ustanovi. Ujedno Vas molim da li se dodatak na plaću od 20% odbija tijekom bolovanja i godišnjeg odmora? Zaključak br.134: Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće sukladno članku 37. Kolektivnog ugovora.Za vrijeme bolovanja radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema članku 70. Kolektivnog ugovora

14. sjednica održana 28. listopada 2005.godine Upit - Da li djelatnik koji dežura u subotu ima pravo koristiti slobodan dan u ponedjeljak, tj. ako je djelatnik dežuran u nedjelju da li ima pravo koristiti u utorak dan tjednog odmora? Zaključak br.135: Ako zaposlenik dežura u subotu ima pravo na slobodan dan koji koristi u pravilu sljedeći tjedan. Nakon dežurstva nedjeljom slobodan dan je ponedjeljak. Upit - Kako se prikazuje radno vrijeme i kako se isplaćuje dnevnica za službeni put tijekom kojeg liječnik prati pacijenta na liječenje ukoliko taj put traje dulje od 8 sati a mora se obaviti u kontinuitetu (bez odmora) zbog zdravstvenog stanja pacijenta? Zaključak br.136:

Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada sukladno članku 58. Kolektivnog ugovora. Radniku pripada pravo na dnevnicu kada je upućen na službeno putovanje u zemlji sukladno članku 76. Kolektivnog ugovora. Upit - koji su uvjeti i procedura za stjecanje primarijata? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Kako se u radnoj knjižici regulira kumulativni radni odnos (radim u HZZJZ 4 sata i 4 sata na Medicinskom fakultetu, a u radnoj knjižici mi je od 1995. godine do 2002. godine upisan cjelokupni radni staž u medicinskom fakultetu, a nigdje se ne spominje staž u HZZJZ. Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit - Kad je radnik na godišnjem odmoru iz čl. 37. GKU, da li to utječe na osnovnu plaću kao osnovicu za primjenu izračuna postotka dodatka iz čl. 65. i postotka uvećanja za staž u zdravstvu iz čl. 67. Da li su, dakle, dodatak iz čl. 65. i uvećanje iz čl. 67. u mjesecu u kojem je radnik na godišnjem odmoru, su manji za dio manje odrađenih sati, ili su isti kao i kad nije na godišnjem odmoru, odnosno radi? Zaključak br.137: Sukladno članku 37. stavku 2. Kolektivnog ugovora, radniku pripada naknada plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. U prosječnu mjesečnu plaću uračunavaju se i dodaci temeljem članka 65. i 67. Kolektivnog ugovora. Upit - Također, da li se dodatak na plaću računa samo na efektivni rad, dakle, na vrijeme provedeno na radu, te da li se dodatak računa i na bolovanje, odnosno, da li se dodatak na plaću računa prema radnom mjestu ili prema radniku? (konkretan slučaj: radnik je bio na bolovanju 6 dana, i na taj iznos bolovanja nije mu izračunat dodatak na plaću od 5%, već mu je dodatak izračunat samo na efektivni rad). Da li je to ispravno, jer treba uzeti u obzir da i naknada plaće za bolovanje ulazi u osnovnu plaću, te da će ona u budućnosti činiti osnovicu plaće za utvrđivanje bolovanja ili nekog drugog prava, a neobračunavanjem dodataka u ovom slučaju konstantno umanjuje osnovicu za izračun plaće? Zaključak br.138: Sukladno članku 70. Kolektivnog ugovora radniku pripada naknada plaće za vrijeme bolovanja u visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Upit - Koja je razlika između intenzivne skrbi i intenzivne njege s obzirom na primjenu dodatka - da li se intenzivna skrb odnosi samo na skrb poslije operacije, dok bi intenzivna njega bila samo pojačana njega pacijenta bez obzira na operativni zahvat? Odgovoreno. Zaključak broj 64. Upit -. Da li položaji I. vrste (ravnatelj, pomoćnici, glavna sestra Bolnice, voditelji odjela i dr.) imaju pravo na dodatak? Zaključak br.139:

Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članka 65. Kolektivnog ugovora. Glavnoj sestri KBC-a, Kliničke bolnice i klinike kao samostalne ustanove pripada pravo na dodatak na plaću od 50%, Glavnoj sestri županijske ustanove 45%, glavnoj sestri klinike 40% dodatka na plaću te voditelju odjela pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu sukladno zaključku Zajedničkog povjerenstva br. 18. Uvećanje osnovne plaće zaposlenicima na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. Kolektivnog ugovora ne mogu se međusobno kumulirati. Upit - Da li u Bolnici za plućne bolesti i TBC u Klenovniku sve medicinske sestre imaju pravo na dodatak od 25%, a liječnici specijalisti, voditelji odjela, pa i ravnatelj, od 20%, kao da svi rade 2/3 radnog vremena s aktivnom TBC (mada svaka TBC nije i aktivna)? Mi smo ipak Bolnica koja liječi i plućne bolesti, karcinome, pneumonije, astme, dakle, ne samo TBC. Posebno je nelogično da ravnatelj i voditelji odjela ostvaruju dodatak od 20% kao da rade 2/3 radnog vremena s aktivnom TBC. Zaključak br.140: Liječnik specijalist koji radi s bolesnicima koji se liječe od aktivne TBC(2/3 radnog vremena) ima pravo na dodatak na plaću od 20 % sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Zdravstveni radnik II. i III. vrste koji radi na liječenju aktivne TBC(2/3 radnog vremena) ima pravo na dodatak na plaću od 25 % sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora. Voditelju odjela - položaj II. vrste pripada dodatak na plaću od 15% -više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Upit - Da li i fizioterapeut ima pravo na dodatak od 25% kao da radi na liječenju aktivne TBC? Odgovoreno. Zaključak broj 80. Upit -. Koji su to otvoreni izvori zračenja (da li je to samo nuklearna medicina, ili i rtg)? Odgovoreno. Zaključak broj 91. Upit - Temeljem članka 60. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja naknada za dežurstvo se obračunava na opisani način. Stavkom dva je predviđeno, cit: Nakon odrađenog dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan. Pitanje koje postavljamo i tražimo objašnjenje glasi:Ukoliko se npr. dežura nedjeljom, da li je radnik u ponedjeljak doma, ali ima PLAĆENI slobodni dan. Naime, ukoliko bi dan bio plaćen, ulazi u satnicu čime se povećava fond sati i ostvaruju prekovremeni sati. Da se spriječe prekovremeni koji su nedozvoljeni, trebalo bi dati slobodan dan (NEPLAĆENI). Drugim riječima, za dežurstvo npr. nedjeljom, radnik ima pravo na dva slobodna dana - jedan plaćeni i jedan neplaćeni. Odgovoreno. Zaključak broj 135.

15. sjednica održana 2. prosinca 2005.godine

Upit - Da li djelatnik koji dežura u ljekarni: - od subote od 14 sati od nedjelje u 7 sati ima pravo na slobodan dan?

- Od nedjelje od 7 do ponedjeljka do 7 sati ima pravo na slobodan dan? -

Zaključak br.141: Sukladno članku 61. stavku 4. Kolektivnog ugovora dežurstvo subotom traje 8 sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan. Upit - Da li se naknada za dežurstvo u ljekarni obračunava prema članku 61. Kolektivnog ugovora? Zaključak br.142: Naknada za dežurstvo u ljekarni obračunava se sukladno članku 61. Kolektivnog ugovora. Upit - Molim Vas da mi pojasniste kako se plaćaju prekovremeni sati u ovoj kombinaciji: naime, ja i moje kolegice u Djelatnosti za transfuzijsku medicinu u Dubrovniku radimo u smjenskom radu 12 - 24 - 12 - 48 i ponekad se zbog organizacije posla iz noćne smjene mora produžiti još 4 sata kako bi se organizira služba jer su ostale kolegice koje nisu u smjeni raspoređene na terenski rad. Naravno u našoj ustanovi prekovremeni rad se ne plaća, već se raspoređuje u slobodne sate koji se tretiraju kao sati zarađeni u višku mjesečno smjenskog rada i kada pođemo na slobodne dane ti se sati plaćaju puno manje nego kada se pođe na godišnji odmor. Zašto? Kada sam to pitanje postavila našoj šefici, ona je to provjerila kod našeg pravnika, gosp. Vujnovića, na što je on odgovorio da se to odnosi na sate zarađene prije 01. 01. 2005. dakle prije novog kolektivnog ugovora, te da će se sve što bude zarađeno u 2005. god. preraspodijeliti po KU 1 ODRAĐENI SAT ZA 1,5 SLOBODNI SAT. Sada mene interesira kada pođem na slobodne dane zarađene u 2005. god. da li će oni i dalje biti plaćeni po onoj manjoj satnici nego kada se pođe na godišnji odmor, jer do sada je bilo da ako ste prekovremeno radili niste bili nagrađeni povišicom ili nekako drugačije, već smo bili "KAŽNJENI" sa još manjom satnicom, a raditi se mora ako to od Vas šef zatraži jer je takva priroda posla i zbog terenskog i smjenskog rada. Molimo Vaše tumačenje! Zaključak br.143: Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine te Zajedničko povjerenstvo nije nadležno za davanje tumačenja vezana uz prava koja proizlaze iz ranijeg Kolektivnog ugovora koji je vrijedio za područje zdravstva. Uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada uređeno je člankom 58. stavkom 9. Kolektivnog ugovora, a vezano uz organizaciju rada u zdravstvenoj ustanovi, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ('" Narodne novine ", br. 9/05 i 48/05) u nadležnosti je ravnatelja. Upit - Imam nekoliko upita, to jest nejasnoća od strane poslodavca glede poštovanja kolektivnog ugovora te vas molim da to iznesete na sastanku komisije i želio bih da se komisija pismeno očituje 1996. godine komisija koja je tada radila odgovorila je na slične upite i oni su se uredno primjenjivali dok je Dom zdravlja Poreč kao takav funkcionirao sve do ovog nesretnog spajanja u Istarske domove zdravlja. Pitanje prvo 1) -nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do sada smo koristili iza noćne smjene 2 dana, jedan dan iza smjene, a drugi kao tjedni dan odmora, osim ako bi u tom tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bi samo 1 dan jer smo tjedni dan odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Sada su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan dan nakon noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. kolektivnog ugovora.

Zaključak br.144: Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 - 24 -12 - 48 sukladno članku 58. stavku 6. Kolektivnog ugovora. Člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora definiran je odmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada i tjedni odmor Upit - 2) Što se tiče korištenja godišnjih svih ovih godina godišnji odmor koristili smo u dva djela, ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja pa do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o. Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih godina do 31. svibnja. Zaključak br.145: Sukladno članku 39. stavku 1. Kolektivnog ugovora radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela. Članak 54. stavci 2. i 3. Zakona o radu ('" Narodne novine, br. " 137/0 4- pročišćeni tekst) određuju da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Upit - U svezi primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja molim Vas da nam date tumačenje članka 61. KU., a naš upit je: Da li se članak 61. KU odnosi i na plaćanje Posebnog dežurstva u Domu zdravlja - po punktu (za djelatnost opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece)? Dom zdravlja Beli Manastir ima ugovor sa HZZO-om o obavljanju posebnog dežurstva u Domu zdravlja - po punktu (za djelatnost opće/obiteljske medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece), te će za 2005. godine HZZO platiti to dežurstvo 136 003,25 kn. Kada se izračun mjesečni prihod po navedenom dežurstvu on iznosi 11 333,60 kn. Ako bi se navedeno dežurstvo plaćalo prema čl. 61. onda bi ukupna naknada koju bi Dom zdravlja Beli Manastir trebao isplatiti na ime tog dežurstva za siječanj 2005. g. iznosila 23 401, 97 kn. Kako je razlika između prihoda od HZZO-a i izdatka značajna i iznosi 12 068,37 kn, što će za cijelu godinu iznositi oko 144 820,00 kn, koje dom zdravlja Beli Manastir neće moći isplaćivati, ovo pitanje je od velikog značenja za poslovanje Doma. Dom zdravlja Beli Manastir do sada je cjelokupni iznos dobiven za posebno dežurstvo isplaćivao liječničkim timovima, no sada je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja člankom 61. zakomplicirao isplaćivanje naknada za posebno dežurstvo. Zaključak br.146: Navedeni upit nije u nadležnosti Zajedničkog Povjerenstva te će se proslijediti na nadležno postupanje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. U svezi navedenog članka postavljam i pitanje.Da li dežurstvo nedeljom i blagdanom koje traje 16 sati mora raditi jedna liječnička ekipa ili mogu raditi i dvije ekipe po 8 sati? Odgovoreno. Zaključak br. 14.

16. sjednica održana 21. prosinca 2005.godine Upit - Dopis ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb g.prof.dr.sc. Željka Reinera U vezi dopisa broj: 166 od 8.prosinca 2005. godine Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji Vam je upućen u vezi isplate dodatka na posebne uvjete rada za inžinjere medicinske laboratorijske dijagnostike i laboratorijske tehničare obavještavamo Vas o slijedećem: Sindikat je uputio Kliničkom bolničkom centru dopis sa zahtjevom da se navedenim zaposlenicima isplaćuje 12% za posebne uvjete rada, a temeljem Zaključka br.53. Zajeničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Na 23. sjednici Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra od 22. studenoga 2005. godine razmatran je zahtjev Sindikata i primjena Zaključka br.53. Tom prilikom Upravnom vijeću prezentirana su dva podatka: 1). Zaključak br.53 obrazlaže se s time da laboratorijski tehničari i inžinjeri započinju rad s bolesnicima vađenjem njihovih uzoraka krvi i sakupljanjem mokraće. U Kliničkom bolničkom centru uzimanje materijala za laboratorijske pretrage obavljaju medicinske sestre u skladu s odredbom iz popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim ustanovama - šifra usluge 1910(0). 2).Isplata od 12 % je povećanje ukupne mase sredstava za plaće od oko 400 000.00 kn godišnje. Nakon primljenih informacija Upravno vijeće je zaključilo da se Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora postavi upit s navođenjem podataka da u KBC-u medicinske sestre uzimaju materijale za laboratorijske pretrage te da li u tom slučaju treba primjeniti ovaj Zaključak na sve laboratorijske tehničare i inžinjere, ili samo na one koji uistinu uzimaju materijale od bolesnika. Nakon što dobijemo odgovor od Zajedničkog povjerenstva postupit ćemo prema stavu tog Povjerenstva i isplatiti dodatak na posebne uvjete rada onako kako zaključi Zajedničko povjerenstvo. Prema tome, Klinički bolnički centar neće oštetiti zaposlenike i poštivat će Kolektivni ugovor, kao što je to uvijek činio, ali želi imati jasno tumačenje iz kojeg će proizaći pravilna primjena Kolektivnog ugovora. Zaključak br.147: Zaključak broj 53. odnosi se na laboratorijske tehničare i inžinjere u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Upit - U Zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba, radi ostvarenja prava pacijenata na redovitu, sveobuhvatnu kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, kao i hitnog djelovanja u slučajevima izvanrednih okolnosti i ekoloških incidenata, tradicionalno je bila organizirana pripravnost, a bilo je i potreba za korištenjem instituta " rad po pozivu". Stupanjem na snagu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br.09/95) pripravnost i rad po pozivu kao posebni oblici organiziranja rada regulirani su člancima 65.,64. i 65 Kolektivnog ugovora. Za uvođenje pripravnosti uvjet je da je potreba za istom u primarnoj zadravstvenoj zaštiti ( odnosi se na higijensko -- epidemiološku djelatnost u Zavodu ) utvrđena ugovorom sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Usluge Službe za zdravstvenu ekologiju nisu predmet ugovaranja s Hrvatskim zavodom zazdravstveno osiguranje, stoga neće biti ostvaren prethodni uvjet utvrđivanja potrebe za istom od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Molimo uputu kako organizirati rad u Službi za zdravstvenu ekologiju sukladno dogovorenoj razini prava u Kolektivnom ugovoru i poterbama hitnog djelovanja prilikom ekoloških incidenata ( primjerice analize

uzoraka i obrađenih u kratkom vremenu nakon požara ili zagađenja vode određuju sadržaj odluka o postupanju i koriste se kao dokaz u kasnijim eventualnim sudskim postupcima ). Podredno je li moguće na djelatnost Službe za zdravstvenu ekologiju primjeniti odredbu članka 62. ili se radi o primjeni članka 63. koji regulira rad po pozivu. Ako bi se u konkretnom slučaju primjenio članak 63. Kolektivnog ugovora ( " rad po pozivu ") , molimo uputu o načinu obračuna naknade za " rad po pozivu " odnosno da li se isti obračunava kao prekovremeni rad. Zaključak br.148: Organizacija rada je u nadležnosti ravnatelja zdravstvene ustanove, a pripravnost se plaća sukladno članku 62. Kolektivnog ugovora. Upit - Člnak 43. U svezi plaćenog dopusta za dobrovoljno darivanje krvi. Naše je pitanje da li radnik za svako darivanje krvi ima pravo na dva dana plaćenog dopusta ili samo jednom godišnje bez obzira na broj darivanja. Zaključak br149: Za svako darivanje krvi radnik ima pravo na dva radna dana sukladno članku 43. Kolektivnog ugovora. Upit - Članak 59. rad na blagdan. Naše je pitanje: Kako se obračunava uvećanje plaće za osamsatni rad na državni blagdan med.sestre u slučaju da državni blagdan pada u subotu i/ili nedjelju (Uskrs)? da li sestre imaju pravo i na slobodan dan bez obzira da ili praznik pada radnim danom, subotom ili nedjeljom ? Odgovoreno.Zaključak br.56. Upit - Članak 37. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplačuje naknada plaće kao da je radio u redovitom radnom vremenu, da li to znači da mu se isplaćuje osnovna plaća bez dodataka ? Ukoliko se radniku obračunava naknada za god. odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u predhodna tri mjeseca koji je to prosjek, sa ili bez dodataka na plaću ? Odgovoreno. Zaključak br 137. Upit - Molimo Gornji Naslov da nam to tumačenje vezano za članak 59. KV za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. U stavku 2. navedenog članka iskazana su povećanja plaće za dane blagdana ili neradnog dana, te na Uskrs od 10% odnosno 40%, dok je u slijedečem stavku navedeno da ta povećanja isključuje dodatke iz članaka 58. Stoga Vas molim da nam konkretno odgovorite da li radnik koji radi u turnusu npr.subotom ima uvećanje plaće od 25% za rad subotom i uvećanje od 10% za popodnevni i 40% za noćni rad odnosno da li se ti dodaci kumuliraju ili radnik ostvaruje samo dodatak od 25% za rad subotom ili 150% ukoliko se radi o blagdanu subotom. Zaključak br150: Dodatak na plaću za radne dane blagdana pdređen je stavkom 2.članka 59. Kolektivnog ugovora. Upit - Isto tako, vezano za stavak 3.istog članka, da li radniku koji radi u turnusu rad na dan blagdana ili neradnog dana u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima, te na Uskrs,

ukoliko neki od tih blagdana pada na subotu, sati rada računaju u satnicu ili samo plaća rad na blagdan ( uvećanje za 150%) jer bi u tom slučaju došlo do viška sati. Odgovoreno. Zaključak br.56. Upit - Ovim putem Vas molim da mi prikažete svoje očitovanje, odnosno pravno tumačenje prava radnika - zaposlenika na pomoć u slučaju bolovanja duljeg od 90 dana. Naime zaposlen sam ( u stalnom radnom odnosu ) u Domu zdravlja Drniš, područna ambulanta primarne zdravstvene zaštite u Kljacima - kao liječnik, voditelj tima obiteljske / opće medicine; a u opseg mojih radnih zadaća ulaze i dežurstva: radnim danima noćna, subotom, nedjeljom i blagdanom 24 satna; prema rasporedu poslodavca. Godine 2003., iz objektivnih razloga, na bolovanju sam proveo slijedeće dane: 15.do 22. kolovoza 20033.godine, te 6.listopada do 31.prosinca 2003.godine, što ukupno broji 93 dana. Vodeći se Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama ( u daljnjem tekstu TKU ) iz prosinca 2001. godine, koji je tada bio na snazi, od poslodavca sam pismenim putem tražio pomoć u slučaju bolovanja duljeg od 90 dana na osnovu gore navedenog temeljnog kolektivnog ugovora, članka 62., koji glasi: " zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju: bolovanja duljeg od 90 dana - jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice itd." Pošto poslodavac nije bio u mogućnosti da izađe u susret mom zahtjevu, a a usmeno mi je najavljeno da na gore navedenu pomoć imam pravo, svoja potraživanja sam pokušao realizirati na Općinskom susu u Drnišu kod suca gosp.Ljudevita Zorčića. Naime, u gore citiranom izvatku TKU-a , tada važećega, nigdje izrijekom ne piše da bolovanje mora biti u trajanju od 90 dana bez prekida., podnio sam tužbu smatrajući da na već navedenu pomoć imam pravo, s obzirom na citirani članak 62. TKU jer je ukupno trajanja mog bolovanja brojilo 93 dana. Dana 21.ožujka 2005. na zakazanoj raspravi imenovani sudac je članak 62. TKU tumačio u smislu da bolovanje mora biti neprekinuto, a što ne piše izričito u imenovanom članku, a ni u članku 75. novog Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz prosinca 2004., a pravomočnog od siječnja ove godine. Mojim prijedlogom ročište zakazano za 21.ožujka 2005. se dogovorno odgodilo za mjesec dana zbog mojeg boljeg upoznavanja s objašnjenjem "spornog" članka, u kojem sam se dužan pismenim podneskom očitovati o tijeku daljnjeg postupka. Ročište glavne rasprave se odložilo na neodređeno vrijeme te će novo biti zakazano pismenim putem nakon što tužitelj, odnosno ja. dostavi pismeni podnesak. Zbog gore navedenog Vas usrdno molim da mi dostavite malo detaljnije obješnjenje te pravno tumačenje prava radnika na pomoć u slučaju bolovanja duljeg od 90 dana s posebnim, osvrtom na moj slučaj. Odgovoreno.Zaključak br.103. Upit - Prilokom primjene čl.67. kolektivnog ugovora i zbrajanja godina staža u zdravstvenim ustanovama u kojima radnik radi naišli smo na upite naših radnika koji su radili kao npr. medicinske sestre u vojnim ambulantama (Vojna pošta), Domovima umirovljenika zbog čega im navedeni staž nije obračunat kao staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama. Stoga molimo da nam preciznije objasnite što podrazumijevate kao staž određen u zdravstvenim ustanovama. Zaključak br.151: Radnim stažom ostvarenim u zdravstvenim ustanovama prema članku 67. Kolektivnog ugovora smatra se i radni staž u zdravstvenim ustanovama pravnim prednicima zdravstvenih

ustanova čiji su osnivači sukladno važećim propisima Republika Hrvatska i županija, odnosno Grad Zagreb. Upit - Da li zaposleni na položajima I. vrste ( voditelji medicinskih odjela u bolnici - liječnici specijalisti, glavna sestra bolnice, pomoćnici i drugi), koji osim vođenja rade i poslove struke kao i ostali kolege, imaju pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada po čl.65. i kakve. Pojedini su do sada ostvarivali dodatke po Uredbi o izmjeni Uredbe o dadacima na plaću za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu ("Narodne novine" br.47/03) po popisu poslova, dok granski Kolektivni ugovor u ovoj godini u popisu radnih mjesta i poslova ne navodi dodatke za položaje I vrste, već samo za radna mjesta I. vrste s određenim dodacima, te na kraju članka ostala radna mjesta i poslove I,II,III i IV vrste s dodatkom od 5 %. Npr. Naš voditelj odjela intezivne - liječnik specijalist radi poslove specijaliste u intezivi, dežura i dijagnosticira. Do sada je imao dodatak od 20% po Uredbi o izmjeni uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu ( "NN" br.27/2003) po popisu poslova od 20%. Da li je isopravan dodatak za navedeno 20% ili 16 % kao zdravstveni radnik specijalist u bolnici ili 5% kao ostali poslovi ili nema dodatak pošto je na položaju a ne na radnom mjestu I.vrste. Usporedbe radi razlika u koeficijentu voditelja specijaliste i liječnika specijaliste je 12.44%. Zaključak br.152: Plaću ravnatelja i pomoćnika ravnatelja čini osnovna plaća i dodatak na osnovnu plaću od 5% sukladno članka 65. Kolektivnog ugovora. Glavnoj sestri županijske bolnice pripada pravo na dodatak na plaću od 45 %. Voditelju odjela - položaj II. vrste pripada dodatak na plaću od 15 % više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu sukladno zaključku Zajedničkog povjerenstva br.18.Voditelju odjela - liječnik specijalist u jedinici intezivnog liječenja pripada pravo na dodatak na plaću od 20%. Upit - 2.Da li se postotak uvećanja osnovne plaće radnika na položajima II.vreste prema čl. 65. zbraja, tj. dodaje na dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu, ili se računa kao postotno uvećanje dodataka, kako se može protumačiti iz formulacije teksta. Vezano na navedeni članak, da li se uvećanja u postotku na dodatke odnose i na nezdravstvene radnike - primjerice voditelje odsjeka. NPR.: Ako sestre na odjelu imaju dodatak 25% ili li odjelna sestra tog odjela dodatak 40% ( 25+15), ili 28.75% (25+15% od 25). Odgovoreno.Zaključak br.18 Upit - 4.Da li se u ostvareni radni staž ubraja i staž u zdravstvenim ustanovama i zavodima u inozemstvu, a za ostvarivanje prava na uvećanje plaće radnicima po čl. 67. granskog Kolektivnog ugovora. Da li se inozemstvom smatraju ili ne SR Slovenija i druge zemlje i u kojem vermenu, pošto nam svojevremeno nisu bile inozemstvo. Zaključak br.153: Radni staž ostvaren u zdravstvenoj ustanovi u Republikama bivše SFRJ-e do dana 8. listopada 1991. godine uračunava se u radni staž za ostvarivanje pravo po članku 67. Kolektivnog ugovora.

17. sjednica održana 10. veljače 2006. godine

Upit - Obraćam Vam se u ime med.sestara Spec. bolnice za med. rehabilitaciju Krap. Toplice te Vas molimo da nam odgovorite da li su dodaci na plaću isti neovisno da li je opća bolnica, klinička bolnica ili specijalna (Krap.Toplice). Neslužbena informacija je da će dodatak na plaću biti 8% s obzirom da smo mi rehabilitacija. Kako u bolnici postoje neurološka rehabilitacija, ortopedsko-traumatska, kardiološka te dječji odjel ( neuro razvojne smetnja i neuro-trauma ) dodatak bi morao biti veći. Neurološka rehabilitacija se sastoji od četiri odsjeka sa oko 140 bolesnika. Većina bolesnika dolazi kao direktni premještaji iz KBC, KB ili OB neposredno nakon preboljelog inzulta ili trume glave, op. tumori mozga. Oko polovice pacijenata Barthel indeks je od 0-10, kod 30% pacijenata Barthel indeks je od 10-50, ostalih 20% pacijenata ima BI od 50-80. Unutar NRL-rehabilitacije nalazi se i odsjek na kojem je smješteno 35 bolesnika koji su doživjeli KCO od toga oko 15 osoba u stanju come ili PVS-a.Kako bolesnici dolaze na rehabilitaciju već sedmi ili deseti postoperativni dan u teškom stanju nepokretnosti (NG-sonde, gastrosonde, infuzije, endotrahealne kanile, tubusi, dekubitusi), smatramo da bi nam trebali pripasti dodaci kao i ostalim sestrama u bolnicama. Zaključak br. 154: Dodaci na plaću utvrđeni Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isti su neovisno o vrsti bolnice u kojoj zaposlenik radi. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje dr. Babića: Medicinskoj sestri pripada isti postotak kao i fizioterapeutu. Upit - Završila sam Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, smjer prehrambeno-sanitarno-kemijski te stekla zvanje dipl.ing. prehrambeno-sanitarne kemije. Nakon toga specijalizirala sam sanitarnu kemiju na Republičkom zavodu za javno zdravstvo u trajanju od 3 godine prema programu Ministarstva zdravstva te položila specijalistički ispit i stekla zvanje specijalista sanitarne kemije. Završila sam i poslije diplomski studij iz zdravstvene ekologije Škole narodnog zdravlja " Andrija Štampar " u Zagrebu. U zdravstvu radim punih 38,5 godina, a od toga 27 godina imam specijalističkog staža.Internim tumačenjem KU (u našem Zavodu), ali i dobivenim rješenjem - moje radno mjesto specijaliste sanitarne kemije je svrstano u radna mjesta II. i III. vrste (zdravstveni radnik u laboratoriju s dodatkom od 8%). Mišljenja sam, da bih kao zdravstveni radnik specijalist trebala imati dodatak od 10% kao i liječnici specijalisti u Županijskim zavodima za javno zdravstvo. Zaključak br. 155: Rješenje navedenog pitanja odgađa se za iduću sjednicu te je potrebno odlučiti koga imenovati za neutralnog stručnjaka što se tiče pitanja da li je navedena gospođa zdravstveni radnik. Također, potrebno je uputiti dopis gđi. Karnovšek da precizira na kojem radnom mjestu radi. Zaključak je donesen sa četiri glasa ZA. Izdvojeno mišljenje gđe. Avberšek i dr. Babića: Potrebno je tražiti tumačenje neutralnog stručnjaka što se tiče pitanja da li je navedena gospođa zdravstveni radnik te se isto povjerava prof. Stavljenić-Rukavina. Upit - Upućujemo Vam ovaj dopis u namjeri da se ispravi jedna "nepravda". Naime, prema koeficijentima određenim djelatnicima u zdravstvu (Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama - Narodne novine br. 38 od 27. travnja 2001.) specijalisti medicinske mikrobiologije koji rade u bolnicama već su u startu u boljem položaju glede koeficijenata od izvanbolničkih specijalista medicinske mikrobiologije: njihov osnovni koeficijent je 2,09, a izvanbolničkim mikrobiolozima je koeficijent 2,00/čl. 3.c)-2.c) i 2.f) / Uredbom o izmjeni uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove

zaposlenih u zdravstvu - Narodne novine br. 47 od 25. ožujka 2003. određeni su dodaci na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu: specijalisti u bolnicama 16%, specijalisti u dijagnostici za koju je potreban 3. i 4. stupanj biozaštite + liječenju aktivne TBC 20%, a specijalisti mikrobiolozi u javnom zdravstvu 10%. Potpuno jednakom riziku od zaraze s: Mycobacterium tuberculosis, HIV-om, virusima hepatitisa B i C, Legionella pneumophila, Chlamydia pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae, Neisseria meningitidis, Yersinia pestis, Corona virusima (SARS), v.influenzae, vv. Parainfluenzae, virusima hemoragijske vrućice itd. izloženi su i liječnici Odjela za bakteriologiju- pri kontaktu s bolesnicima, oduzimanje briseva i ostalih uzoraka, kao i radu s krvi i izlučevinama - uzorci za mikrobiološku obradu su isti i obrađuju se na jednaki način. Valja naglasiti, da su pretrage na B. anthracis poštanskih pošiljaka sumnjivih na bioterorističku upletenost krajem 2001.g. obavljali upravo liječnici bakteriolozi. Stoga držimo potpuno opravdanim, da se liječnicima specijalistima medicinske mikrobiologije na Odjelu za bakteriologiju HZZJZ-a izjednači koeficijent s koeficijentom kliničkih mikrobiologa, kao i dodatak na plaće-20%. Zaključak br. 156: Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje dr. Babića: Zahtjev se smatra opravdanim te je također potrebno da se liječnicima specijalistima medicinske mikrobiologije na Odjelu za bakteriologiju HZZJZ-a izjednači koeficijent s koeficijentom mikrobiologa. Upit - Rješenjem nadležnog organa raspoređena sam na radno mjesto voditelja Ispostave Solin doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije sa utvrđenim koeficijentom složenosti poslova.Predmetno radno mjesto Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama utvrđeno je kao službeničko radno mjesto Položaja I. vrste bez ikakvih položajnih dodataka. Člankom 65. Kolektivnog ugovora na kraju tablice pod rednim brojem 1. utvrđen je dodatak na plaću u visini od 5% za ostala radna mjesta i poslove I., II., III. I IV vrste. Molim Vas da mi stoga odgovorite : 1. Pripada li ovaj dodatak na plaću i radnom mjestu "Položaj I. vrste" ukoliko za taj položaj nije predviđen nikakav položajni dodatak, osim utvrđenog koeficijenta 2. Jesu li Položajna radna mjesta I. vrste (bez ikakvih položajnih dodataka) jedna u sustavu zdravstva ostala bez utvrđenog dodatka na plaću, budući je odgovarajući dodatak na plaću citiranim člankom predviđen za sva radna mjesta u sustavu zdravstva osim za položajna I. vrste. 3. Odnosi li se ovaj dodatak na plaću od 5% na sve nezdravstvene radnike koji nemaju dodatak na plaću po drugom osnovu, jer se dodaci ne mogu međusobno kumulirati (što je i utvrđeno člankom 66. K.U.), isključujući dodatak previđen člankom 67. K.U. ili je predviđen samo za navedena radna mjesta i poslove, ali ne i položaje I. vrste. Zaključak br. 157: Svi nezdravstveni radnici koji nisu obuhvaćeni ostalim dodacima određenim člankom 65. stavkom 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja imaju pravo na dodatak od 5%. Upit - Uvidom u Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranja uočili smo previd u svezi dodataka po vrstama. Radna mjesta I vrste liječnik specijalista infektolog na Odjelu za liječenje AIDS-a ima dodatak 20%. Radna mjesta II i III vrste za liječenje AIDS-a imaju dodatak od 25% s 2/3 radnog vremena s tim bolesnicima.

Kod I vrste nije ograničen rad na 2/3 radnog vremena, što smatramo da nije u redu budući liječnik i sestra sačinjavaju jedan tim i morali bi imati iste uvjete. U nadi povoljnog rješenja naše zamolbe, unaprijed zahvalne medicinske sestre ODJELA ZA ZARAZNE BOLESTI K.B. SPLIT. Zaključak br. 158: Navedeni upit nije predmet tumačenja ovog Kolektivnog ugovora. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Dr. Babić je suzdržan. Upit - 1. Da li radnik za određena 2 sata na poziv (nema dežurstvo niti pripravnost) na dan blagdana ima pravo na uvećanje plaće za 300% (rad + dodatak za rad na državni praznik 250% + prekovremeni rad 50%)? Zaključak br. 159: Plaćanje po pozivu nije definirano Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje dr. Babića:Smatra se da je rješenje kako je predloženo upitom ispravno. Upit - 2. Za koji postotak će se uvećati plaća bolničarima koji rade na neurologiji, psihijatriji, interni ..? Naime do sada su bolničari imali isti postotak kao i sestre na pojedinim odjelima. Zaključak br. 160: Plaća će se uvećati za 5%. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje dr. Babića:Bolničari koji rade na neurologiji, psihijatriji, interni imaju pravo na isti postotak kao i sestre jer rade isti posao. Upit - 3. Kako primijeniti čl. 59. st. 3 GKU s obzirom na zaključak 291. (broj 3) tumačenja Komisije za tumačenje TKU koja imaju snagu TKU-a? Pitanje povoljnijeg prava ? Zaključak br. 161: Pitanje nije usmjereno na tumačenje odredbe članka 59. stavka 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje dr. Babića: Treba se primjenjivati načelo povoljnijeg prava. Upit - U svezi primjene odredbe čl. 79. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (ŤNarodne novineť br. 9/05), glede naknade troškova prijevoza na posao i s posla, obraćamo se naslovu radi utvrđivanja naknade troškova prijevoza u slučaju udaljenosti većoj od 100 km od mjesta stanovanja do mjesta rada (čl. 79. st. 8 K.U.). Naime, ova ustanova ima u radnom odnosu 1 (jednog) zdravstvenog radnika VSS, liječnika u Hitnoj medicinskoj pomoći Doma zdravlja Slavonski Brod, s mjestom stanovanja (Petrinja) na udaljenosti većoj od 100 km od mjesta rada, a koji troškovi prijevoza, prema pojedinačnim kartama, iznose cca 2.500,00 kn.S obzirom na gore cit. Odredbu važećeg Kolektivnog ugovora, da se pitanje naknade troškova prijevoza u navedenim okolnostima utvrđuje posebnom odlukom Ministarstva zdravstva, to molim Vaše očitovanje, radi valjanog utvrđivanja naknade i isplate troškova prijevoza u konkretnom slučaju. Napominjemo da smo na predmetnu problematiku ukazali i našim ranijim dopisom Br.: 45/02.g. od 30.01 2002. g., te također zatražili Vaš stav o tome. Zaključak br. 162:

Upit se upućuje Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi sukladno članku 79. stavku 8. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Povjerenstvo zahtijeva odgovor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na uvid. Upit - U ime djelatnika srednjeg i višeg stručnog naobrazovanja laboratorijskog usmjerenja, a s osvrtom na 7. sjednicu Zajedničkog povjerenstva za tumačenje GKU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 03. svibnja 2005. i uvidom u njen zaključak br. 53., postavljamo nekoliko upita. Zaključkom br. 53. donesena je odluka da se svim djelatnicima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju prema Uredbi na Radna mjesta II. i III. vrste dodjeli dodatak na uvjete rada od 12% (prema mišljenju neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biokemije sukladno članku 19. KU). Medicinsko-biokemijski laboratorij kao KZZLD se sastoji od općeg i specijalnog dijela.U opći dio spadaju laboratoriji: opće i hitne biokemije, hematologije i koagulacije, a u specijalni dio svi ostali laboratoriji: imunologija, citologija, metabolički lab., citogenetika, molekularna, toksikologija, endokrinologija, neurobiokemija, lab. za dg. proteina i enzima, itd. U specijalnom dijelu, a koji nisu za sada u sklopu našeg Zavoda spada još niz laboratorija: mikrobiološki, zavoda za tipizaciju tkiva, institut za medicinska istraživanja, kao i niz malih specijalističkih laboratorija razbacanih po raznim klinikama.Djelatnici laboratorija su tokom svog radnog vremena stalno izloženi biološkom infektivnom materijalu i raznoraznim kemijskim i organskim otapalima i otrovima. Smatramo da ne postoji tako mala doza toksičnosti, otrovnosti i agresivnosti koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima koji su time svakodnevno izloženi. Zaključak br. 53 je dat kao odgovor na još nekoliko sličnih upita koje je rješavala Vaša komisija za tumačenje GKU kao recimo: decidiran rad u mikrobiološkom lab. i rad u dijagnostičkim laboratorijima na ime rada sa infektima.Stoga se zaključak ove Komisije odnosi na djelatnike u svim dijagnostičkim laboratorijima: biokemijskom, hematološkom, koagulacijskom, imunološkom, citogenetskom, mikrobiološkom, citološkom, molekularnoj dijagnostici, toksikološkom, metaboličkom, endokrinološkom, lab. za tipizaciju tkiva. Upit - 2. Kako jedan poslodavac kao što je veliki KBC-Zagreb može toliko vremena na poštivati odluku ove Komisije i ne sprovoditi je u djelo, te tražiti izdvajanje pojedinih laboratorija? Upit - 3. Na koji način Vaša Komisija može kontrolirati provedbu svojih Zaključaka u RH i da li je to u njenoj nadležnosti? Ako Vi niste nadležni, tko jeste? Zaključak br. 163: Potrebno je za iduću sjednicu dobro pogledati pitanja i odgovore i ustanoviti o kojim se svim djelatnicima radi. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje gđe. Avberšek. Na sva je navedena pitanja Povjerenstvo već odgovorilo na 7. sjednici (stranice 17. i 23. zapisnika) te navedeni radnici imaju pravo na 12% pozivajući se na zaključak br. 53.

18. sjednica održana 13. ožujka 2006. godine

Upit br. 1 - U ime djelatnika srednjeg i višeg stručnog naobrazovanja laboratorijskog usmjerenja, a s osvrtom na 7. sjednicu Zajedničkog povjerenstva za tumačenje GKU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 03. svibnja 2005. i uvidom u njen zaključak br. 53., postavljamo nekoliko upita.

Zaključkom br. 53. donesena je odluka da se svim djelatnicima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju prema Uredbi na Radna mjesta II. i III. vrste dodjeli dodatak na uvjete rada od 12% (prema mišljenju neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biokemije sukladno članku 19. KU). Medicinsko-biokemijski laboratorij kao KZZLD se sastoji od općeg i specijalnog dijela. U opći dio spadaju laboratoriji: opće i hitne biokemije, hematologije i koagulacije, a u specijalni dio - svi ostali laboratoriji: imunologija, citologija, metabolički lab., citogenetika, molekularna, toksikologija, endokrinologija, neurobiokemija, lab. za dg. proteina i enzima, itd. U specijalnom dijelu, a koji nisu za sada u sklopu našeg Zavoda spada još niz laboratorija: mikrobiološki, zavoda za tipizaciju tkiva, institut za medicinska istraživanja, kao i niz malih specijalističkih laboratorija razbacanih po raznim klinikama. Djelatnici laboratorija su tokom svog radnog vremena stalno izloženi biološkom infektivnom materijalu i raznoraznim kemijskim i organskim otapalima i otrovima. Smatramo da ne postoji tako mala doza toksičnosti, otrovnosti i agresivnosti koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima koji su time svakodnevno izloženi. Zaključak br. 53 je dat kao odgovor na još nekoliko sličnih upita koje je rješavala Vaša komisija za tumačenje GKU kao recimo: decidiran rad u mikrobiološkom lab. i rad u dijagnostičkim laboratorijima na ime rada sa infektima. Stoga se zaključak ove Komisije odnosi na djelatnike u svim dijagnostičkim laboratorijima: biokemijskom, hematološkom, koagulacijskom, imunološkom, citogenetskom, mikrobiološkom, citološkom, molekularnoj dijagnostici, toksikološkom, metaboličkom, endokrinološkom, lab. za tipizaciju tkiva. Upit br. 2. - Kako jedan poslodavac kao što je veliki KBC-Zagreb može toliko vremena na poštivati odluku ove Komisije i ne sprovoditi je u djelo, te tražiti izdvajanje pojedinih laboratorija? Upit br. 3. - Na koji način Vaša Komisija može kontrolirati provedbu svojih Zaključaka u RH i da li je to u njenoj nadležnosti? Ako Vi niste nadležni, tko jeste? Zaključak br. 164: Kao Povjerenstvo zaprimili smo Upit 1 te vezano uz mišljenje dr. Topić upućujemo joj dopis sa upitom da li se njezino mišljenje odnosi na specijalni dio laboratorija. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje gđe. Avberšek.Slaže se sa svime što je već napisano. Za specijalni dio svih ostalih laboratorija koji su navedeni u dopisu slaže se da se odredi koji je postotak dodatka. Zaključak br. 165: Gđa. Elizabeta Topić određuje se kao neutralni stručnjak. Zaključak br. 166: Upiti 2. i 3. riješit će se kada stigne odgovor dr. Topić. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje gđe. Avberšek. Ministar zdravstva i socijalne skrbi dopisom je obavijestio ravnatelje zdravstvenih ustanova da tumačenja Povjerenstva imaju snagu Kolektivnog ugovora i da se odluke moraju poštivati. Upit - Dom zdravlja Vinkovci uputio je zahtjev za tumačenje odredbe čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja dana 18. veljače 2005. godine. Kako do danas nismo dobili trženo tumačenje koje se konkretno odnosi na pojam " 2/3 radnog vremena na terenu" za koji nismo sigurni da li se primjenjuje na djelatnike u hitnoj

medicinskoj pomoći organiziranoj u okviru doma zdravlja, molimo Povjerenstvo za žurnu dostavu tumačenja, kako bismo izvršili korektan obračun plaća za djelatnike na koje se sporna odredba odnosi. Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Zaposlenik sam Opće bolnica Šibenik (farmaceutski tehničar) 26 godina. Putujem svaki dan na posao Murter-Šibenik /40 km/ Prilikom spajanja Šibenske i Kninske bolnice moje bi putovanje trajalo više od 100 km. Ja bih molila tumačenje kolektivnog ugovora. 1. Do koliko km dnevno zaposlenik mora prihvatiti posao i koliko bi vremenski taj prijevoz trajao u jednom smjeru ? 2. Kolektivni ugovor kaže da putovanje preko 100 km mora odrediti nadležno ministarstvo (što bi bilo u mom slučaju) kome da se obratim ? 3. Ako odbijem taj posao mogu li dobiti otkaz ? Zaključak br. 167: Upiti nisu predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Zaključak je donesen sa pet glasova ZA. Izdvojeno mišljenje gđe. Avberšek. Gđa. Avberšek je protiv. Upit - Molimo Vas da razmotrite našu zamolbu vezanu uz donošenje o Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 8. prosinca 2004. Mi medicinske sestre u Zagrebu za javno zdravstvo u Službi za školsku medicinu svrstane smo u tehničko osoblje. Tim statusom nismo zadovoljne. Naš posao najvećim dijelom obavljamo na terenu (rad u školama više od 2/3 radnog vremena � tu smo izostavljene). Bez obzira na vremenske prilike svakodnevno koristimo službeni automobil te smo time izloženi stalnim prometnim rizicima, s obzirom da svakodnevno sudjelujemo pri sistematski pregledima te cijepljenju djece po školama izloženi smo raznim infekcijama itd. Na terenu doživljavamo razne stresne situacija kao i većina ostalih kolegica na svim ostalim radnim mjestima. Prema Kolektivnom ugovoru o popisu radnih mjesta zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, naše radno mjesto ima dodatak od 6% (Točka 9. Radna mjesta II. I III. Vrste) gdje smo svrstani u istu kategoriju s nezdravstvenim ranicima (na poslovima čišćenja u operacijskoj Sali i prosekturi). Smatramo da je navedeni dodatak neprimjeren s obzirom na uvjete i uglavnom terenski način obavljanja našeg posla. Stoga smatramo da bi bilo primjereno da smo u grupi patronažnih sestara (15%). U toj grupi su i vozači hitne pomoći, a mi pri obavljanju naših svakodnevnih poslova istovremeno obavljamo posao i vozača i sestara. Želimo i nadamo se uz Vašu pomoć riješiti naš nepovoljni status. U nadi povoljnog rješenja naše zamolbe srdačan pozdrav od sestara iz Vukovarsko-srijemske županije. Zaključak br. 168: Upiti nisu predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Molimo Vas da razmotrite i uvežite naš zahtjev za izmjenom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Naime, defektolozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici i psiholozi rade u provođenju osnovne zdravstvene djelatnosti neposredno s psihijatrijskim, neurološkim i pedijatrijskim

bolesnicima, i to u području dijagnostičke, terapije, poslovima savjetovanja, edukacije i prevencije, i u individualnom i u grupnom radu. Navedeni nezdravstveni djelatnici tj. zdravstveni suradnici, koji direktno sudjeluju u dijagnostici i liječenju rade u mnogim bolničkim odjelima i ambulantama u uvjetima kao i zdravstveni djelatnici. S obzirom na to, tražimo da se u ovom kolektiv ugovora i za njih predvidi povećanje plaća od 16%. Zaključak br. 169: Upit se prosljeđuje Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Upit - Da li je poslodavac, bez obzira na financijsku situaciju, dužan primijeniti odredbu članka 37. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i isplatiti radniku naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca, ako je to za radnika povoljnije od odredbe stavka 1. istoga članka? Zaključak br. 170: Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Upit - U članku 74. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (N.N. br 6/05) stoji da pomoć za slučaj smrti užeg člana obitelji pripada djelatniku kojemu je preminuo član obitelji. Svrha pomoći je podmirenje i djelomično podmirenje posmrtnih troškova pokojnika koji su pozitivnim propisima predviđeni u gore navedenom iznosu. Iznosimo konkretan primjer : U ustanovi u kojoj radim u više navrata se dogodilo da radi i nekoliko članova uže obitelji (braća i sestre) kojima je preminuo jedan člana (otac ili majka), te svatko od njih (na primjer troje djece zaposlenih u istoj ustanovi na raznim poslovima) smtra da ih pripada navedena pomoć. Smatramo da je isplata višestrukog iznosa za posmrtnu pomoć jedne osobe nezakonita, a sam propis nedorečen, jer u normiranju nedostaje dio koji bi se odnosio na maksimalni iznos koji se može namjenski isplatiti za posmrtnu pomoć na ime jedne umrle osobe. Situacije da se namjenski stvarni trošak u visini koju je zakonodavac predvidio višestruko premaši smatramo neopravdanim, a navedenu isplatu protuzakonitom. Kako ne bi bilo dvojbi oko ukupne visine posmrtne pomoći koja se može isplatiti po jednom pokojniku, iako ima više članova uže obitelji zaposlenih u jednoj ustanovi, molimo Vas tumačenje navedenog članka KU. Zaključak br. 171: Prema članku 74. podstavku 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja svaki radnik prilikom smrti jednog od roditelja ima pravo na pomoć u visini jedne proračunske osnovice. Upit - Ravnatelji Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, Rijeka, Osijek i Split uputili su Ministarstvu zdravstva dopis kojim se traži suglasnost na primjenu članka 63. i 64. Kolektivnog ugovora, a koji se odnosi na povećanje plaće ravnatelja po osnovi naknade kroz standardnu pripravnost. Dopis je upućen Ministarstvu zdravstva 28.01. 19997. godine, a zaprimljen je i evidentiran u Ministarstvu zdravstva 10.01. 1997. godine pod brojem: 500-01/97-01/68 (381-97-1), koji Vam u privitku prilažemo. Budući da u našoj arhivi nismo u

mogućnosti pronaći dopis, odgovor ili suglasnost Ministarstva zdravstva na povećanje plaće ravnatelja Ustanove za hitnu medicinsku pomoć po osnovi zatražene naknade kroz standardnu pripravnost, a imamo saznanje da je isti prihvaćen, molimo da nam se očitujete i odgovorite da li je Ministarstvo zdravstva odobrilo ili dalo pismenu suglasnost za povećanje plaće ravnateljima po predloženom osnovu. Drugi naš upit i zamolba za tumačenjem odnosi se na primjenu odredbe članka 62. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji se primjenjuje od 01. siječnja 2005. godine a odnosi se na naknadu za pripravnost, pa u odnosu na naprijed navedeno, vezano za povećanje plaće po osnovu naknade za pripravnost, molimo Vaše tumačenje da li se odredba navedenog članka može primijeniti i na povećanje plaće ravnatelja Hitne medicinske pomoći, a po osnovi naknade za pripravnost. Slijedom iznijetog, a temeljem članka 18. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u cilju razrješavanja navedeni nedoumica u primjeni Kolektivnog ugovora, molimo Vaše tumačenje i odgovor na postavljene upite. Upit br. 1. Zaključak br. 172: Ovo je Povjerenstvo nadležno za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine. Upit br. 2. Zaključak br. 173: Budući da pripravnost nije ugovorena ravnatelj nema pravo na povećanje plaće Upit - U svezi primjene čl. 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranja (N.N. 9/05) i utvrđivanja dodataka na plaću, prema propisu radnih mjesta i poslova zdravstveni i nezdravstvenih radnika (tablica iz čl. 65.), molimo tumačenje visine dodatka za poslove glavne sestre, zdravstvenog radnika - voditelja odjela (toč. 4. položaj II vrste), kojim se utvrđuje pravo na dodatak 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu, odnosno za voditelja odsjeka (točka 5 položaja II vrste) 10% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu. Postavlja se pitanje određenja visine dodatka na plaću u konkretnom slučaju glavne patronažne sestre - voditelja patronaže, odnosno glavne sestre u Službi hitne medicinske pomoći sa sanitetskim prijevozom, kao ustrojbene jedinice u okviru Doma zdravlja. Naime, prema našim saznanjima, različita su tumačenja i određivanja visine dodatka u slučajevima iz toč. 4. i 5. propisa položaja II vrste Kolektivnog ugovora. Stoga, a pod uvjetom da se poslovi voditelja patronaže i glavne sestre hitne medicinske pomoći Doma zdravlja mogu razvrstati u navedenu kategoriju, pitanje je da li npr. Voditelja odjela (toč. 4. položaja II vrste), ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini utvrđenoj u postotnoj vrijednosti na način 15% + (15% od 15%) ili ostvaruje dodatak u visini 15% + 15%. Zbog takvog stanja stvari, molimo za mišljenje, odnosno tumačenje narečenih odredaba Kolektivnog ugovora, a sve to i s obzirom na odredbu čl. 66. st. 1. Kolektivnog ugovora da se uvećanja osnovne plaće zaposlenima na radnim mjestima i poslovima iz čl. 65. ne mogu međusobno kumulirati. Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit - U popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, a dio je Kolektivnog ugovora od 8. prosinca 2004. godine nema VMS dijetetičara.

Do sada smo bili svrstani u radna mjesta II. i III. Vrste pod rednim brojem 7. - u poliklinikama, te Vas molimo da kod primjene Kolektivnog ugovora budemo u toj skupini. Zaključak br. 174: Ovo Povjerenstvo nije nadležno za izmjenu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Upit - a) Nezdravstveni djelatnici III vrste zvanja imaju dodatak od 5% b) Zdravstveni djelatnici II i III vrste zvanja imaju dodatak od 8% c) Djelatnici IV vrste zvanja imaju dodatak od 5% Rad u mikrobiološkom laboratoriju podrazumijeva UZGOJ-NAMNAŽANJE-KONCENTRACIJU I EKSTRAKCIJU ČISTIH KULTURA MIKROOORGANIZAMA. Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada N.N. 3/84 (proglašen kao važeći 1991.) čl. 18. i čl. 56. rad u mikrobiološkom laboratoriju spada među poslove pri kojima je radnik u toku pretežitog dijela punog radnog vremena izložen biološkim agensima. Prema Naputku o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštiti N.N. 50/00 opasni medicinski otpad-infektivni otpad je otpad koji sadrži patogene biološke agense koji zbog svojeg tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest u ljudi koji su im izloženi, a to su kulture i pribor iz mikrobiološkog laboratorija. Naš laboratorij kao jedan od manjih proizvodi mjesečno oko 700 kg OPASNOG MEDICINSKOG OTPADA - infektivnog otpada i mora imati Petogodišnji plan o postupanju s istim prema Naputku Ministarstva zdravstva N.N. 50/00. Molim tumačenje : 1. Da li uvjeti rada u ovoj Službi prema čl. 65. KU za radno mjesto II i III vrste zvanja odgovaraju stavku 5. gdje zdravstveni i nezdravstveni radnik radi s infektima i ostvaruje pravo na dodatak na uvjete rada od 12%? 2. Da li djelatnici IV vrste zvanja-čistačice tj. peračice koje peru lab. Suđe zagađeno inf. materijalom, te vrše sterilizaciju inf. otpada imaju pravo na dodatak ne uvjete rada veći od 5%. Napomena : Mnogi Zavodi u Hrvatskoj ocijenili su rad u mikrobiološkim lab. sa dodatkom na uvjete rada sa 12% npr. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Hrvatski Zavod za jasno zdravstvo, ZZJZ Rijeka, ZZJZ Pula, ZZJZ Šibenik, ZZJZ Osijek, ZZJZ Split� Upit br. 1. Zaključak br. 175: Ima pravo na dodatak od 12%. Upit br. 2. Zaključak br. 176: Djelatnici IV vrste zvanja -čistačice tj. peračice koje peru lab. suđe zagađeno inf. materijalom, te vrše sterilizaciju inf. otpada nemaju pravo na dodatak na uvjete rada veći od 5%.

19. sjednica održana 21. travnnja 2006. godine Upit - U ovoj službi djelatnici I.,II.,III i IV vrste zvanja su prema članku 65.KU dobili različite dodatke na uvjete rada iako su izloženi istom štetnom djelovanju otrova: jakih kiselina, organskih otapala ( acetonitril, tetraklorugljik, kloroform, diklormetan ...), standarnih smjesa teških metala, pesticida, PCBa, PAHova i mikotoksina koji djeluju mutageno,

kancerogeno o teratogeno. Ove štetne tvari navedene su u članku 18.Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada Ministarstva zdravstva NN 50/2000 gdje izričito navodi što je to KEMIJSKI OTPAD i kako ga zbrinjavati. Mi ga mjesečno proizvodimo u prosjeku 15 litara. Molimo tumačenje:

1) Da li uvjeti rada u ovoj službi odgovaraju članku 65.KU stavku 5.(radna mjesta II.i III vrste) gdje zdravstveni i nezdravstveni djelatnici ostvaruju dodatak od 12% za rad s otrovima? 2) Molimo komisiju da odredi dodatak za iste uvjete rada za I. vrstu zvanja u ZZJZ ( nezdravstveni djelatnik) 3) Molimo komisiju da odredi za iste uvjete rada za IV. vrstu zvanja - čistačice koje peru laboratorijsko suđe zagađeno gore navedenim kamijskim štetnostima. Upit br.1.

Zaključak br 177: Pitanje da li navedeni kemijski odjel radi 2/3 radnog vremena s otrovima i infektima upućuje se g.prof.dr.sc. Mati Ljubičiću koji se određuje kao neutralni stručnjak. Upit br.2. Zaključak br.178: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br.3. Zaključak br179: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Prema pravilniku o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja od 28.04.2004.. tablica 1.točka7. glasi: Tim higijensko epidemiološke službe čini: 1 spec.epidemiologije ili higijene ili ekologije, 1 zdravstveni ili sanitarni tehničar (VŠS), 1 zdravstveni ili sanitarni tehničar (SSS). U članku 65 KU točka 3. ( radna mjesta I. vrste) stoji da liječnik specijalist epidemiolog u ZZJZ ostvaruje pravo na dodatak od 10%. Molim tumačenja: Mogu li članovi epidemiološkog tima II i III vrste koji sada imaju dodatak na uvjete rada 6% ( st.9 -radana mjesta II i III vrste) ostvariti dodatak na uvjete rada od 10% ako 2/3 radnog vremena provode na terenu ? Zaključak br:180: Ne, zdravstveni radnici II i III vrste imaju pravo na 6%. Prema rješenju o utvrđivanju koeficijenata složenosti poslova i dodataka na plaću, koje sam primio 17. ožujka 2005.godine, smatrama da nije pravično određen koeficijent složenosti za radno mjesto na koje sam određen na neodređeno radno vrijeme. Također, nije pravično određen dodatak na plaću temeljem kolektivnog ugovora. Molim gore navedene da daju ispravno tumačenje koeficijenta složenosti poslova i dodataka na plaću u ispostavi Mali Lošinj Doma zdravlja PGŽ Rijeka. Napominjem da analizirajući kolektivni ugovor, osobno i od strane konzultiranih pravnih osoba, isti kolektivni ugovor ne razlikuje specijaliste kirurgije u zdravstvenim ustanovana Rijeke,Karlovca,Nove Gradiške,Zagreba i drugih gradova od specijaliste Kirurga u Zdravstvenoj ustanovi Malog Lošinja - kada je riječ o pravu na koeficijent složenosti poslova i dodataka na plaću. Zaključak br182: Povjerenstvo nije nadležno za određivanje koeficijenata. Zaključak je donesen jednoglasno. Zaključak br.182:

Sukladno ugovoru o radu ako je raspoređen na poslove specijalista kirurga ima pravo na dodatak od 20%. Zaključak je donesen jednoglasno: Temeljem članka 63.KU uveden je kao peseban oblik rada u zdravstvu - rad po pozivu. iz nerečenog članka nije razvidno kako će se obračunati taj oblik rada ( da li kao redovan rad ili kao naknada za prekovremene sate), kao ni od kada će se taj rad obračunavati ( da li od trenutka prijema poziva, uvažavajući potrebno vrijeme do radnog mjesta i povratak kući, ili će se obračunavati efektivni radni sati). Nadalje, člankom 65. stavak 2. položaj II.vreste, točka 4.određuje pravo na dodatak glavnoj sestri, zdravstvenom radniku - voditelju odjela u iznosu 15% više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Iz narečenog nejasno je da li se 15% više obračunava u odnosu na dodatak zdravstvenog radnika na odjelu (15%+dodatak), ili u postotku, a ne zbrajanjem dodataka (primjerice dodatak 25% radnika na odjelu X 15% =3,75, što je ukupno dodatak glavnoj sestri odjela 28.75, a ne 25%+15%=40%. Upit br.1.-rad po pozivu: Odgovoreno. Zaključak broj 22: Upit br.2.: Odgovoreno.Zaključak broj 18. Upit - Predmet: Tumačenje naknade za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sukladno članku 61.KU. I.) Kako se obračunava naknada za dnevno dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Ljekarni,(ukoliko radnik tjedno ostvari 40 sati rada, a dnevno dežurstvo ne ide u preraspodjelu radnog tjednog vremena), 1) kda radnik radi dnevno dežurstvo subotom u II.smjeni od 15 do 20 sati (5sati) 2) kada ranik radi dnevno dežurstvo nedjeljom u I.smjeni od 07 do 14 sati (7 sati) 3) kada radnik radi dnevno dežurstvo nedjeljom u II.smjeni od 13 do 20 sati(7sati) 4) kada radnik radi dnevno dežurstvo blagdanom u I.smjeni od07 do 14 sati, au II.smjeni od13 do 20 sati (7sati) II:)kako se obračunava naknada za noćno dežurstvo radnim danom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Ljekarni,(ukoloko radnik tjedno ostvari 40 sati rada, a noćno dežurstvo ne ide u preraspodjelu radnog tjednog vremena), 1) kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom od 20 do 07 sati (11sati) 2) kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom od 20 do 07 sati (11sati) 3) kada radnik radi noćno dežurstvo radnim danom uoči blagdana od 20 do 07 sati (11sati) 4) kada radnik radi noćno dežurstvo blagdanom od 20 do 07 sati (11sati) Zaključak br.178: Člankom 61.KU regulirano je dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: Radnice smo Doma zdravlja u Šibeniku i imamo zaključen ugovor o radu za radno mjesto med.sestre u sanitetskom prijevozu. Prema pravilniku o organizaciji rada i sistematizaciji poslova u Domu zdravlja Šibenik navedeno je da medicinska sestra u sanitetskom prijevozu obavlja sljedeće poslove: obavlja sve poslove zdravstvene zaštite iz djelokruga rada med.sestre, posebno obavlja poslove medicinske skrbi bolesnika u toku transporta, a za svoj rad odgovorna je ravnatelju odnosno zaposleniku kojem ravnatelj povjeri organizaciju i vođenje sanitetskog prijevoza, obavlja i druge poslove iz djelokruga svog rada na temelju Zakona i drugih propisa,općih akata Doma zdravlja i ravnatelja, odnosno zaposlenika kojem ravnatelj povjerio organizaciju i vođenje sanitetskog prijevoza. Nadalje med.sestra u snitetskom prijevozu u Sistematizaciji smještena je u poglavlju 10.Sanitetski prijevoz, zajedno sa vozačima sanitetskog prijevoza, voditelja motornog broda i mornara. Pravilnikom o

standardima i normativima iz obvezatnog osiguranja, pod Kadrvski normativi u zdravstvenim djelatnostima na primarnoj razini i standardni broj osiguranih osoba po timu vidljivo je da standardni tim sanitetskog prijevoza smješten u točki 9.odnosno pod poglavljem Hitna medicinska pomoć, gdje se navode: 1.standardni tim pripravnosti, 2. standrdni tim dežurstva i stanica za hitnu medicinsku pomoć,3. standradni tim sanitetskog prijevoza (2 vozača - 1 med.sestra),4.standardni tim prijavno - dojavne stanice. Odlukom o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim i privatnim zdravstvenim djelatnicima, navedene su zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini koje obuhvaćaju pored opće medicine ,patronaže, zdravstvene njege u kući,z.z.,predškolske djece. z.z.žena,polivalentna stomatološka zaštitta...I djelatnosti hitne medicine. Pregledom tablice Cijene zdravstvene zaštite na primarnoj razini vidljivo je da određena točka 8.HITNA MEDICINSKA POMOĆ i da se pod podtočkama navode Standardni tim HMP, Standardni tim dežurstva po punktu,Standradni tim Pripravnosti po punktu,Standardni tim sanitetskog prijevoza (godišnja vrijednost u kn po timu). Za djelatnost hitne medicinske pomoći, cijena se utvrđuje prema vrijednosti standardnog tima za hitnu medicinsku pomoć, sanitetski prijevoz,prijavno dojavnu stanicu, dežurstvo i pripravnost: Za izvršene usluge prijevoza u hitnoj medicinskoj pomoći i sanitetskom prijevozu, cijena se eutvrđuje po prijeđenom kilometru, prema priloženim radnim odnosno putnim nalozima. Rezimirajući navedeno i po logici stvari nakon dugogodišnjeg rada u zdravstvu, poznavajući organizaciski sustav, jedini pravilan zaključak je da sanitetski prijevoz spada u djelatnost hitne medicinske pomoći kao jedan segment poslova. Ovaj zaključak je bitan zbog pravilne primjena KU koji je sada u primjeni, a posebno kada se ima u vidu da smo i do sada permanentno zakidani i za koeficijent i za uvjete rada. Konzultiralući se sa pravnikom koji radi u zdravstvu već 30-tak godina, iznosimo svoje mišljenje glede našeg problema: Poslove koje obavljamo kao medicinske sestre u sanitetskom prijevozu obuhvaćaju neprekidno pdsustvo od kuće, što se ima smatrati terenskim radom s pripadajućim dodatkom, pravo na prekovremeni rad, pravo na dodatak za smjenski rad, kao i dodatak na noćni rad kada je određena takva vožnja. Po sadašnjoj plaći doređen nam je koeficijent 1.10 kao med.sestra u sanitetskom prijevozu dok je vozačima određen koeficijent 0.98, dakle s koeficijentima smo izjednačeni sa medicinskim sestrama u HMP. Prema sadašnjem kolektivnom ugovoru, članku 65.naveden je popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih radnika i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak. Analizom istog teško da smo mogle sbe uvrstiti u neku od kategorija, ali da vama pomognemo, s obzirom da je naš posao med sestra u sanitetskom prijevozu vezan za neprestrani rad na terenu u to više od 2/3 radnog vremena, po slobodnoj procjeni na terenu smo cca 80% radnog vremena ( za razliku od timova u HMP koji nikad nisu ostvarili 2/3 radnog vremena na terenu s obzirom da posao u ambulanti obavljaju više od 90% svog radnog vremena), pa stoga smatramo da nas pripada dodatak od 20% predviđen u tablici -položaj II. vrste odnosno radna mjesta II.i III.vrste točka 2.(zdravstveni radnik u HMP 2/3 radnog vremena na terenu) ili iz točke 5.zdravstveni radnik 2/3 radnog vermena u hitnoj službi. Kako sanitetski prijevoz čini dio cjelokupni poslova HMP, smatramo da pravilno zaključujemo. Radi rješenja postojećih sporova odnosno nesuglasnosti sa poslodavcem,nakon što smo iznijeli svoja mišljenja, molimo da nam odgovorite na slijedeća pitanja: 1. gdje spada sanitetski prijevoz 2. koji su poslovi medicinske sestre u sanitetskom prijevozu 3. da li medicinska sestra mora stalno biti s vozačem pri svakom prijevozu pacijenta 4. da li medicinska sestra ima pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem KU 5. da li medicinska sestra ima pravo na plaćen smjenski rad 6. da li medicinska sestra ima pravo na plaćen noćni rad kad se prijevoz vrši noću hitno,isto se

odnosi i na rad nedjeljom,blagdanom isl. 7. da li medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši, nakon završetka radnog vremena 8. kako se sanitetski prijevoz u većini sličajeva odvija na relaciji Šibenik-Zagreb-Šibenik,Varaždinske toplice,Krapinske toplice, dakle mislimo na relacije u oba smjera više od 900 km, da li se sanitetski tim (vozač i med sestra) moraju vratiti u istom danu i sutra biti na radnom mjesu, neovisno od umora,prekovremenog rada,putnog stresa i sl. ili ima pravo na plaćeni slobodan dan. Zaključak br.184: Upit br.1. Upit nije predmet nije tumačenja ovog Povjerenstva. Zaključak br.185: Upit br.2. Upit nije predmet nije tumačenja ovog Povjerenstva. Zaključak br.186: Upit br.3. Upit nije predmet nije tumačenja ovog Povjerenstva. Zaključak br.187: Ne,medicinska sestra nema pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada od 20% po sadašnjem KU. Zaključak br.188: Da, medicinska sestra ima pravo na plaćeni smjenski rad kada radi u smjenama Zaključak br.189: Da, sukladno članku 58. KU Zaključak br.190: Da, medicinska sestra ima pravo i na prekovremeni rad kad se sanitetski prijevoz vrši nakon završetka radnog vremena. Zaključak bt.191: Sukladno članku 58. KU Upit - Radnici smo Doma zdravlja u Šibeniku i imamo zaključen ugovor o radu za radno mjesto vozača u sanitetskom prijevozu. Prema Pravilniku o organizaviji rada i sistematizaciji poslova u Domu zdravlja Šibenik navedeno je da vozač u sanitetskom prijevozu obavlja sljedeće poslove: a) obavlja sve poslove zdravstvene zaštite iz djelokruga rada vozača b) pomaže med.sestri prilikom pružanja HMP unesrečenom c) pomaže primjenom reanimacije, intubacije, imobilizacije d) educira se poradi primjene znanja u pružanju HMP Pregledom tablice cijene zdravstvene zaštite na primarnoj razini vidljivo je da je određena točka (8) HMP i da se dalje pod točkama navode Standardni tim HMP.Standardni tim dežurstva po punktu,Standardni tim pripravnosti,Standardni tim sanitetskog prijevoza. Za izvršene usluge prijevoza u HMP i sanitetskom prijevozom cijena se utvrđuje po prijeđenom kilometru, prema priloženim nalazima. Za izvršenu gore navedenu usluge sami naplačujemo uslugu hitnog prijevoza i HMP. Rezimirajući navedeno pravilan zaključak je da spadamo u djelatnost vozača HMP. Ovaj zaključak je bitan zbog pravilne primjene KU koji je sad u

primjeni,a posebno kada se ima u vidu da smo i do sada permanentno zakidani i za koeficijent i za uvjete rada. Poslove koje obavljamo kao vozači u sanitetskom prijevozu obuhvačaju neprekidno odsustvo od kuće, što se treba smatrati terenskim radoms pripadajućim dodatkom. Poradi složenosti poslova koje obnašamo isključivo na terenu sa više od 2/3 svog radnog vremena svrstavamo se na položaj radnog mjesta II.i III. vrste točka 2. (zdravstveni radnik u HMP koji više od 2/3 radnog vremena provodi na terenu ).Stoga smatramo da nas pripada uvećan dohodak za 20% predviđen tablicom PRAVO NA DOHODAK POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA. Radi rješenja postojećih sporova i nesuklastica o tumačenju KU ,poradi poštene njegove primjena molimo da nam odgovorite na slijedeća pitanja: 1. koje su dužnosti vozača u sanitetskom prijevozu 2. ako radi na poslovima pružanja HMP, ima li pravo na dodatak prema posebnim uvjetima rada uvećanim za 20% po sadašnjem KU 3. dužnosti sanitetskog prijevoza 4. da li vozaču koji raspoređen na punkt udaljen 30 km izvan sjedišta poslodavca i mjesta njegovog stalnog boravka pripada pravo na terenski dodatak u visini kaoja mu pokriva troškove života na terenu 5. naknada na dežurstvo subotom,nedjeljom uvećanom za 13,5% od osnovne plaće radnika Zaključak br.192: Upit br.1,Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Zaključak br.193: Upit br.2, Ima pravo na dodatak sukladno svome ugovoru o radu. Zaključak br.194: Upit br3.,Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Zaključak br.195: Upit br.4.,Ne,ne pripada mu pravo na terenski dodatak. Zaključak br.196: Upit br.5.,Da, ako dežura u primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom i nedjeljom pripada mu naknada u visini od; subota - 9% osnovne plaće radnika, nedjelja - 13,5% osnovne plaće radnika. Upit - Šaljem Vam pristupnice novih članova tako da po mojoj evidenciji sada imamo 30 članova, od ukupno 57 djelatnika Zavoda. Također napominjem da imamo veliki broj članova nezdravstvenih radnika, koji su ogorčeni i revoltirani kolektivnim ugovorom, odnosno svojim statusom u zdravstvu. Osobito su nezadovoljni sa plaćom koja proizlazi iz toga što: 1.pojedini djelatnici nisu cijeli radni staž radili u zdravstvu pa se na njih ne odnosi povećanje plaće s obzirom na staž 2.općenito nezdravstveni radnici su svrstani u najnižu kategoriju povećanja plaća 3.nije se vodilo računa o tome da pojedini nezdravstveni radnici rade poslove zdravstvenih radnika, ili da obavljaju poslove potpuno punopravno sa njima, tako da su nezdravstveni radnici zakinuti ovim kolektivnim ugovorom. Zaključak br.197: Dopis vratiti sindikatu.

Upit - Po KU koji je zaključen dana 8.prosinca 2004.godine između Vlade Republike Hrvatske i četiri Sindikata u čl.65. koji govori o uvećanju plaće radnicima na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Pod točkom 3. navedeni su liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3 radnog vremena na terenu). Kako u našem Županijskom zavodu za javno zdravstvo svi timovi službe školske medicine provode 2/3 radnog vremena na terenu, molimo Vas za mišljenje o pravu na dodatak na plaću, o pravu na terenski dodatak i pravu na godišnji odmpr prema uvjetima rada. Napominjemo da svi timovi školske medicine svakodnevno obavljaju rad na terenu udaljenom od 1-80 km. Budući da se nismo prepoznali u Kolektivnom ugovoru, molimo Vas za mišljenje. Zaključak br.198: Zaposleni u zavodima za javno zdravstvo u službi školske medicine sukladno članku 65.točki5.KU ostvaruju pravo na dodatak od 6%.

20. sjednice održane 31. svibnja 2006. godine Upit - Da li kolektivni ugovor (od 1.1.2005.) u zdravstvu vrijedi i za zdravstvene radnike koji su zaposleni u zakupu? Tumačenje je različito, pa Vas molim Vaš stručan odgovor. Zaključak br. 199: Člankom 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine», br. 9/05 i 20/06) propisano je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Za-kona o zdravstvenoj zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika Zavoda. Sukladno članku 99. Kolektivnog ugovora ugovorne strane utvrđuju da su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovoga Ugovora sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika – zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri godine od dana potpisivanja sporazuma. Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada. 1. Hitna medicinska pomoć u našoj ustanovi organizirana je kao jedinica hitne medicinske pomoći u domovima zdravlja u skladu sa člankom 4. Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći (NN br. 146/03). Kako je iz odredbi članka 4. i 5. Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći vidljivo, u ravnopravnom su statusu ustanova za hitnu medicinsku pomoć i jedinica hitne medicinske pomoći u domovima zdravlja, te nije predviđeno pružanje hitne medicinske pomoći vezivanjem radnog vremena na 2/3 radnog vremena na terenu. Molimo Vas da nam odgovorite u koju grupu i koliki dodatak pripada radnicima – liječnicima i med. sestrama u jedinicama HMP u našoj ustanovi.

Također, molimo Vas da nam date tumačenje koji dodatak na uvjete rada pripadaju vozaču u HMP koji nije zdravstveni radnik. Da li za primjenu dodatka od 15% za vozača, vozač mora biti zdravstveni radnik, ili dodatak od 15% pripada i vozaču koji je educiran u skladu s Pravilnikom o HMP (NN br. 146/03). 2. U našoj ustanovi postoji stacionar i dijaliza. Molimo Vas da nam odgovorite da li se oni smatraju kao bolnički odjeli i da li liječnici ostvaruju pravo na 16% dodatka iz točke 2. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik specijalist-zdrav. radnik bez specijalizacije u bolnici, odnosno da li medicinske sestre ostvaruju pravno na dodatak iz točke 6. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste na bolničkim odjelima za rad na stacionaru i dodatak iz toč. 3. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste za rad na dijalizi. Upit br. 1.: Odgovoreno. Zaključak broj 23. Zaključak br. 200: Vozaču koji nije zdravstveni radnik pripada pravo na dodatak od 15%, liječniku dodatak od 20% te medicinskoj sestri dodatak od 20%. Upit br. 2.: Zaključak br. 201: Odgađa se za sljedeću sjednicu kada će Povjerenstvo biti u punom sastavu. Upit - Molim povjerenstvo za tumačenje: ČLANAK 65 (POLOŽAJI II. VRSTE) pod točkom 4., 5. i 6. gdje zdravstveni djelatnik dobiva određeni postotak više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdr. radnici na tom odjelu. Da li se taj postotak i postotak koji se dobiva na uvjete rada pojedinog odjela zbrajaju. ČLANAK 59 (RAD NA BLAGDAN) koji govori da sati odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Molim da mi na primjeru trećeg mjeseca (ožujka) kažete koji je to fond sati od kojeg se izračunava višak, odnosno manjak sati za taj mjesec. ČLANAK 63 (RAD PO POZIVU) – Da li je potrebno na nivou ustanove definirati koji su djelatnici koji će se odazivati na rad po pozivu (pripravnost nije određena), kako će ti sati biti materijalno riješeni i da li postoji limit, odnosno maksimalna granica broja dotičnih sati. Upit br. 1.: Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit br. 2.: Zaključak br. 202: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

Upit br. 3.: Odgovoreno. Zaključak broj 22. Upit - Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije je prema odredbi članka 53. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 9/2005) izvršio obračun plaća te svakom radniku uručio novo Rješenje o plaći. Na uručena Rješenja za plaću nije bilo prigovora, ali su grupe radnika Rukovodstvu ovog Zavoda u pisanoj formi postavile određene upite, pa Vas molimo da nam date tumačenje pojedinih točaka članka 65. GKU, i to: 1. Radnici više i srednje stručne spreme Službe za higijenu i epidemiologiju, Službe za zdravstvenu ekologiju i Službe za mikrobiološko-serološku dijagnostiku smatraju da imaju pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada iz članka 65. GKU u visini 12% zbog rada sa infektima i otrovima (Radna mjesta II. i III. vrste, točka 5. – rad s infektima i otrovima), ili bar na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini od 8% - rad u laboratoriju (Radna mjesta II. i III. vrste, točka 7. – rad u laboratoriju). Napominjemo da su svi radnici na radnim mjestima II. i III. vrste dobili uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini 6%. Molimo Vas za tumačenje i stav Povjerenstva koji smo spremni u cijelosti primijeniti. 2. Dio radnika Službe za zdravstvenu ekologiju visoke stručne spreme također smatra da ima pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini 12% zbog rada sa otpadnim vodama, komunalnim i tehnološkim vodama, rad s otrovima i opasnim kemikalijama, kao što su organska otapala, fenoli, koncentrirane kiseline, lužine i dr. Radnici visoke stručne spreme na radnim mjestima I. vrste dobili su uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada u visini 10% liječnici specijalisti, te 6% svi ostali zdravstveni radnici na radnim mjestima I. vrste. Molimo Vaše tumačenje i stav Povjerenstva. 3. Molimo Povjerenstvo za obrazloženje navoda iz članka 65. GKU, Radna mjesta II. i III. vrste redni broj 7. – analitičke službe u Zavodima za javno zdravstvo (8% s osnova posebnih uvjeta rada). Naime, molimo za pojašnjenje da li se to uvećanje odnosi na financijsko računovodstvene službe, Službu za zdravstvenu statistiku ili neku drugu Službu. Upit br. 1.: Zaključak br. 203: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja točno je određeno tko ima pravo i pod kojim uvjetima na uvećanje plaće. Upit br. 2.: Zaključak br. 204: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja točno je određeno tko ima pravo i pod kojim uvjetima na uvećanje plaće.

Upit br. 3.: Zaključak br. 205: Uvećanje od 8% odnosi se na zdravstvene radnike kao što je regulirano člankom 65. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, radna mjesta II. i III. vrste, redni broj 7. Upit - Stupanjem na snagu novog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja našli smo se u nepovoljnoj situaciji. D.Z. Slunj ima trenutno 28 zaposlenika, 5 ordinacija opće medicine od kojih su tri u zakupu. I liječnici i sestre pružaju usluge u Hitnoj medicinskoj pomoći. Dom zdravlja Slunj je od prve bolnice tj. Od Opće bolnice Karlovac udaljen preko 50 km, a svojom službom HMP uz ogromno rijetko naseljeno područje (802 km2) sa oko 12000 stanovnika pokriva preko 50 km državne ceste D1. Osim liječnika i sestara u HMP zaposlena su i četiri vozača koji rade u turnusu 12-24-12-48 također sa pripravnošću. Napominjem da vozači rade dvije trećine radnog vremena na terenu. D.Z. Slunj ima ugovoren: 1. sanitetski prijevoz 2. punkt dežurstva (liječnik, sestra, vozač) 3. punkt pripravnosti (liječnik i vozač) Sestre i liječnici dežuraju radnim danom od 22-06 h. Subotom, nedjeljom i blagdanom dežurstvo je 24 sata. Slijedom navedenih podataka, molim Vas da mi odgovorite: 1.u koju vrstu radnih mjesta bi nas svrstali i sa kojim koeficijentom (liječnik, sestra i vozač) – do sada je liječnik imao koeficijent 1,85, sestra 1.10, a vozač 0.98 2.kako obračunati dežurstvo i pripravnost za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan. S obzirom da je u tijeku izrada novih rješenja, molim Vas da mi žurno odgovorite na ova pitanja. Upit br. 1.: Zaključak br. 206: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 2.: Zaključak br. 207: Odgađa se za sljedeću sjednicu Povjerenstva.

21. sjednica održana 04. srpnja 2006. godine Upit - U ime djelatnika srednjeg i višeg stručnog naobrazovanja laboratorijskog usmjerenja, a s osvrtom na 7. sjednicu Zajedničkog povjerenstva za tumačenje GKU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 03. svibnja 2005. i uvidom u njen zaključak br. 53., postavljamo nekoliko upita.

Zaključkom br. 53. donesena je odluka da se svim djelatnicima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju prema Uredbi na Radna mjesta II. i III. vrste dodjeli dodatak na uvjete rada od 12% (prema mišljenju neutralne stručnjakinje gđe. Elizabete Topić, dipl.ing.med.biokemije sukladno članku 19. KU). Medicinsko-biokemijski laboratorij kao KZZLD se sastoji od općeg i specijalnog dijela. U opći dio spadaju laboratoriji: opće i hitne biokemije, hematologije i koagulacije, a u specijalni dio – svi ostali laboratoriji: imunologija, citologija, metabolički lab., citogenetika, molekularna, toksikologija, endokrinologija, neurobiokemija, lab. za dg. proteina i enzima, itd. U specijalnom dijelu, a koji nisu za sada u sklopu našeg Zavoda spada još niz laboratorija: mikrobiološki, zavoda za tipizaciju tkiva, institut za medicinska istraživanja, kao i niz malih specijalističkih laboratorija razbacanih po raznim klinikama. Djelatnici laboratorija su tokom svog radnog vremena stalno izloženi biološkom infektivnom materijalu i raznoraznim kemijskim i organskim otapalima i otrovima. Smatramo da ne postoji tako mala doza toksičnosti, otrovnosti i agresivnosti koja ne bi mogla izazvati oštećenja na ljudima koji su time svakodnevno izloženi. Zaključak br. 53 je dat kao odgovor na još nekoliko sličnih upita koje je rješavala Vaša komisija za tumačenje GKU kao recimo: decidiran rad u mikrobiološkom lab. i rad u dijagnostičkim laboratorijima na ime rada sa infektima. Stoga se zaključak ove Komisije odnosi na djelatnike u svim dijagnostičkim laboratorijima: biokemijskom, hematološkom, koagulacijskom, imunološkom, citogenetskom, mikrobiološkom, citološkom, molekularnoj dijagnostici, toksikološkom, metaboličkom, endokrinološkom, lab. za tipizaciju tkiva… Zaključak br. 208: Laboratorijski tehničari i inžinjeri u medicinsko biokemijskim laboratorijima, kuda pripada i hematološki laboratorij te mikrobiološkim laboratorijima (ako rade za potrebe dijagnostike u zdravstvu), imaju pravo na dodatak od 12% prema članku 65. Kolektivnog uzgovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Obrazloženje: zdravstveni tehničari i inženjeri u medicinsko biokemijskim laboratorijima te u mikrobiološkim laboratorijima rade 2/3 radnog vremena: s potencijalno zaraznim materijalom (krv, mokraća i ostali biološki materijal) reagencije s kojima svakodnevno rade u analitičkom radu sadrže otrovne supstance. Upit - Kako jedan poslodavac kao što je KBC-Zagreb može oštećivati radnike kasnijim isplatama plaća? Zaključak br. 209: Upit nije predmet tumačenja ovoga Povjerenstva. Upit - Na koji način Vaša Komisija može kontrolirati provedbu svojih Zaključaka u RH i da li je to u njenoj nadležnosti? Ako Vi niste nadležni, tko jeste? Zaključak br. 210:

Člankom 18. stavkom 3. Kolektivnog ugvora propisano je da Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora: – daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane, – prati izvršavanje ovoga Ugovora, – izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga Ugovora. Upit - Molimo Vas da nam dadete tumačenje dijela odredbe članka 65. Kolektivnog ugovora koje se odnosi na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada. U našoj ustanovi postoji stacionar i dijaliza. Molimo Vas da nam odgovorite da li se oni smatraju kao bolnički odjeli i da li liječnici ostvaruju pravo na 16% dodatka iz točke 2. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik specijalist-zdrav. radnik bez specijalizacije u bolnici, odnosno da li medicinske sestre ostvaruju pravno na dodatak iz točke 6. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste na bolničkim odjelima za rad na stacionaru i dodatak iz toč. 3. članka 65. Kolektivnog ugovora kao zdravstveni radnik II i III vrste za rad na dijalizi. Zaključak br. 211: Liječnici i medicinske sestre u stacionaru i dijalizi u domovima zdravlja ostvaruju pravo na dodatak od 6% prema članku 65. Kolektivnog ugovora. Upit - Stupanjem na snagu novog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja našli smo se u nepovoljnoj situaciji. D.Z. Slunj ima trenutno 28 zaposlenika, 5 ordinacija opće medicine od kojih su tri u zakupu. I liječnici i sestre pružaju usluge u Hitnoj medicinskoj pomoći. Dom zdravlja Slunj je od prve bolnice tj. Od Opće bolnice Karlovac udaljen preko 50 km, a svojom službom HMP uz ogromno rijetko naseljeno područje (802 km2) sa oko 12000 stanovnika pokriva preko 50 km državne ceste D1. Osim liječnika i sestara u HMP zaposlena su i četiri vozača koji rade u turnusu 12-24-12-48 također sa pripravnošću. Napominjem da vozači rade dvije trećine radnog vremena na terenu. D.Z. Slunj ima ugovoren: 1. sanitetski prijevoz 2. punkt dežurstva (liječnik, sestra, vozač) 3. punkt pripravnosti (liječnik i vozač) Sestre i liječnici dežuraju radnim danom od 22-06 h. Subotom, nedjeljom i blagdanom dežurstvo je 24 sata. Slijedom navedenih podataka, molim Vas da mi odgovorite: u koju vrstu radnih mjesta bi nas svrstali i sa kojim koeficijentom (liječnik, sestra i vozač) – do sada je liječnik imao koeficijent 1,85, sestra 1.10, a vozač 0.98 kako obračunati dežurstvo i pripravnost za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan. S obzirom da je u tijeku izrada novih rješenja, molim Vas da mi žurno odgovorite na ova pitanja. Upit br.1.: Zaključak br. 212.: Upit nije predmet tumačenja ovoga Povjerenstva.

Upit br.2.: Zaključak br. 213.: Dežurstvo i pripravnost za radni dan, subotu, nedjelju i blagdan regulirano je člankom 60. i 61. Kolektivnog ugovora. Zaključak br. 214.: Zbog čestih upita Povjerenstvo ima saznanja o kršenju odredbi Kolektivnog ugovora i nepoštivanju zaključaka Povjerenstva te stoga sukladno članku 18. Kolektivnog ugovora Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja o kršenju odredbi Kolektivnog ugovora treba izvijestiti obje ugovorne strane (ministra i sindikate). Upit - Nakon noćne smjene u trajanju od 12 sati do sada smo koristili iza noćne smjene 2 dana, jedan dan iza smjene a drugi dan kao tjedni dan odmora, osim ako bi u tom tjednu radili dvije noći onda nakon druge noći koristili bismo samo 1 dan jer smo tjedni dan odmora iskoristili nakon prve noći u tjednu. Sada su nam smjene zgusnute i imamo samo jedan dan nakon noći što smatram da se kosi sa člancima 34. i 35. Kolektivnog ugovora. Zaključak br. 215: Definicija rada u turnusu i smjenski rad regulirani su člankom 58. Kolektivnog ugovora. Upit - Godišnji odmor koristili smo u dva dijela,ali drugi dio uglavnom bismo prenosili u narednu godinu. S obzirom da u ljetnom periodu od 15. lipnja do 01. rujna ne možemo koristiti g.o. zbog turističke sezone i povećanog obima posla u tekućoj godini ne bismo uspjeli iskoristiti g.o.Od sada godišnji moramo iskoristiti u tekućoj godini, a ne smijemo ga prenositi te iskoristiti zaključno kao svih ovih godina do 31. svibnja. Zaključak br. 216: Vrijeme korištenja godišnjih odmora određuje se u skladu s potrebama organizacije rada i na temelju odluke poslodavca uz poštivanje Zakona o radu i članka 40. Kolektivnog ugovora. Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene? Zaključak br. 217: Radnicima koji rade u posebnim uvjetima rada radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu. Upit br. 1.: Upit - Zaposlenik sam OB «Dr. Josip Benčević» Slavonski Brod, liječnik specijalist kirurg, trenutno na subspecijalizaciji iz torakalne kirurgije u Klinici za torakalnu kirurgiju Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» Zagreb. Subspecijalistički staž mi traje do 1. prosinca 2006. godine. Oženjen sam i otac troje djece. Moja obitelj trenutno živi u Slavonskom Brodu. Za dosadašnje vrijeme trajanja subspecijalizacije (odd2.12.2004.) imao sam pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu od 1.000,00 kuna. Zadnja dva mjeseca mi nije isplaćena nakanada za odvojeni život uz obrazloženje pravne službe moje ustanove da više nemam pravo na naknadu za odvojeni život.

Moj upit se odnosi na to da li prema Kolektivnom ugovoru imam ili nemama pravo na naknadu za odvojeni život za vrijeme trajanja subspecijalizacije? Upit br. 2.: Djelatnik sam DZ Požeško-slavonske županije, trenutno na specijalizaciji iz ginekologije na Klinici za ženske bolesti i porode, Petrova 13 u Zagrebu. Moja supruga je također liječnica na specijalizaciji iz fizikalne medicine i rehabilitacije, djelatnica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku. Specijalistički staž oboje odrađujemo u Zagrebu, a moja supruga dio staža po progamu specijalizacije u Krapinskim i Varaždinskim Toplicama. Moje pitanje za Vas bi bilo: «Da li imamo pravo na naknadu za odvojeni život po članku 78. Kolektivnog ugovora kda sam ja u Zagrebu, a supruga npr. u Krapisnkim Toplicama?» Zaključak br. 218: Povodom navedenih upita, Povjerenstvo je preispitalo zaključak br. 47. sa 6. sjednice Povjerenstva i donijelo sljedeći zaključak: «Specijalizanti imaju pravo na naknadu za odvojeni život, sukladno članku 78. Kolektivnog ugovora. Pravo na navedenu naknadu ostvaruje se po verifikaciji ovoga zaključka, bez retroaktivne primjene.»

22. sjednica održana 13. rujna 2006. godine Upit - Koji dodatak na plaću pripada liječnicima, medicinskim sestrama /tehničarima i vozačima zaposlenima u HMP organiziranoj pri domovima zdravlja ? Zaključak br. 219: Liječnici i medicinske sestre zaposleni u hitnoj medicinskoj pomoći organiziranoj pri domovima zdravlja sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora imaju pravo na dodatak od 20%, a vozači 15%. Upit - Stupanjem na snagu novog Kolektivnog ugovora u našoj Ustanovi došlo je do nekih nejasnoća u provođenju i tumačenju, posebno u vezi s članom 65. istog ugovora. Naime, radi se o slijedećem. Nazivi položaja pojedinih radnih mjesta ne odgovaraju nazivima položaja po sistematizaciji OB Šibenik iako organizacijski ta radna mjesta postoje. OB Šibenik nema klinike niti odsjeke već odjele, službe ili djelatnosti koji se dijele u manje organizacijske jedinice. Tako npr. Služba Anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja ima dvije organizacijske jedinice i to anesteziju i JIL. Služba ima glavnu sestru i voditelja JIL-a i anestezije (više medicinske sestre). Problem je nastupio radi nepostojanja riječi odsjek da bi te iste sestre koje vode gore spomenute jedinice dobile dodatak na plaću od 10%. Isti problem imaju i drugi odjeli gdje postoje voditelji slični jedinica npr. U Službi interne gdje imamo glavnu sestre, a isto tako voditelja Koronarne jedinice, kardiologije, hemodijalize i sl.

Pitanje : Kako ćemo «prevesti» terminologiju iz Kolektivnog ugovora u sistematizaciju Županijskih i općih bolnica budući da one nemaju klinike i odsjeke? Zaključak br. 220: Opći akti zdravstvenih ustanova o unutarnjem ustroju moraju biti usklađeni sa zakonom i Kolektivnim ugovorom. Upit - Pitanje : Koji dodatak na uvjete rada ima ing. radiologije kojim ima profesionalno oboljenje te je iz tog razloga premješten na rad na šalteru, a ima ugovor na radno mjesto ing. radiologije? Zaključak br. 221: Ima pravo na dodatak od 25%. Upit - Pitanje : Koji dodatak na uvjete rada imaju farmaceutski tehničari koji rade u bolničkoj ljekarni? Odgovoreno. Zaključak broj 28. Upit - Pitanje : Koji dodatak na uvjete rada imaju :medicinske sestre u odjelnoj gastroenterološkoj odjelnoj ambulanti gdje rade i invazivnu endoskopiju; Odgovoreno. Zaključak broj 29. medicinske sestre na odjelu infektologije; Odgovoreno. Zaključak broj 30. medicinske sestre na internom odjelu s bolesnicima oboljelim od TBC-a; Zaključak br. 222: Ako rade na odjelu ili odsjeku na kojem se dijagnosticira i liječi TBC, medicinska sestra ima pravo na dodatak od 25%. laborant koji isključivo radi na šalteru? Odgovoreno. Zaključak broj 31. Upit - Budući da su ovo sporna pitanja naša Kadrovska služba nije u mogućnosti napraviti izmjene koeficijenata dok ne dobijemo Vaše tumačenje, a shodno tome i isplata plaća po novom kolektivnom ugovoru nije moguća djelatnicima koji rade na gore spomenutim spornim radnim mjestima. Upućujemo Vam zahtjev za tumačenjem slijedećih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor): 1. Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove – Položaji II. vrste, red.br. 4. glavna sestra,

zdravstveni radnik – voditelj odjela – 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Da li se dodatku od 15% pribraja dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu – primjerice radnici na poslovima radnih mjesta II. i III. vrste u laboratoriju red.br. 7. ostvaruju 8%, a voditelj odjela 8% + 15% (23% uvećanje osnovne plaće) ili 8% +15% od 8% (9,2% uvećanje osnovne plaće). 2. Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) rad s infektima 12% (red.br.5.) ili zdravstveni radnik u laboratoriju 8% (red.br.7.). Koji dodatak se primjenjuje za radna mjesta i poslove u Djelatnosti Mikrobiološki laboratorij? 3. Koji se to poslovi i radna mjesta u zavodu za javno zdravstvo svrstavaju pod dodatak s Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red.br. 7.). 4. Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni rada, a kojima se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju još jedna dan imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U tom slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti je potreba za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest dana u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje. Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti, a ne da se rad organizira u ovom slučaju sa osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 sati rada, odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta stanke jer u taj dan djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet dana (da li je isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili je započet u ponedjeljak i završio u petak) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Da li radnik može raditi i šest dana u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku da s tom jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond sati rada, odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada? Da li radnik koji je radio u subotu mora imati slobodan dan u ponedjeljak ili neki drugi dan u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom sati rada jer mu je dnevno radno vrijeme određeno sa sedam ili sedamipol sati rada? Da li je potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne?

5. Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike koji rade osamsatno dnevno radno vrijeme te rade u subotu s manjim brojem izvršitelja, odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju jedan dan tijekom radnog tjedna slobodan odnosno u tjednu kada je radna subota imaju šest radnih dana te u slijedećem tjednu četiri radna dana. Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će tako tim koji se radi prvu subotu u mjesecu raditi i petu te će u tom mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada će radnik imati manjak sati rada na razini kalendarske godine. Da li takav višak sati rada smatra prekovremenim radom ? 6. Da li radnici i poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena ? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva. Upit br.1: Odgovoreno. Zaključak broj 18. Upit br. 2: Odgovoreno. Zaključak broj 208. Upit - Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja je Zaključkom br. 54. utvrdilo da svi zdravstveni djelatnici I, II i III vrste zaposleni u Klinici za plućne bolesti «Jordanovac» imaju pravo na dodatak na plaću od 20% (I vrsta), odnosno 25% (II i III) vrsta), a na temelju rada s bolesnicima koji se liječe od aktivne tuberkuloze (TBC) u trajanju od 2/3 radnog vremena. Na temelju ovog obvezujućeg zaključka izdvajanja za plaće zaposlenika Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» porasla su za iznos od oko 2.400.000,00 kuna godišnje što izravno ugrožava materijalno poslove ove ustanove. Razmatrajući nastalu situaciju Upravno vijeće Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» na sjednici održanoj 24.07.2006. godine zaključilo je sljedeće : Interpretacija termina 2/3 radnog vremena na način iz Zaključka je neprimjerena. Na taj se način Kolektivni ugovor ne tumači niti u bilo kojoj drugoj pulmološkoj ustanovi. Nadalje, analogna formulacija o 2/3 radnog vremena za zaposlenike izložene radijacijskom zračenju ili primjeni citrostatika ne vrijedi za sve zaposlenike koji rade u radiološkim odjelima niti za sve one koji rukuju citostaticima. Treba istaknuti da se od aktivne TBC u Klinici za plućne bolesti «Jordanovac» liječi samo 1,7% ukupno hospitaliziranih bolesnika koji će se prema naputku Upravnog vijeća Upravi bolnice hospitalizirati samo na jednom od bolničkih odjela.

Na ovaj će način mogućnosti kontakta s aktivnom TBC za ostale zaposlenike biti značajno manja, tj. Na razini rizika u bilo kojoj drugoj zdravstvenoj ustanovi. Konačno, ovakva organizacija će zaštiti i druge hospitalizirane bolesnike na Klinici od eventualne infekcije tuberkulozom. Nadalje, treba istaknuti da je sporni Zaključak donesen na temelju mišljenja nezavisnog eksperta, prim. dr.sc. Nevena Rakušića. Prim. dr.sc. Neven Rakušić nipošto nije nezavisni ekspert. Evidentan je sukob interesa jer i sam prim. Rakušić kao zaposlenik Klinike za plućne bolesti «Jordanovac» dobiva Zaključkom određeni dodatak na plaću. Upravno vijeće moli Povjerenstvo da preispita sporni Zaključak, te odredi uistinu neovisnog eksperta (jednog ili više) eventualno zaposlenika Republičkog Zavoda za zaštitu zdravlja. Smatramo da će ispravnom primjenom Kolektivnog ugovora sporni dodatak na plaću dobiti samo zaposlenici koji su uistinu izloženi aktivnoj TBC (zaposlenici novoformiranog bolničkog odjela), a pri čemu će se zaštiti materijalni interesi Klinike. Zaključak br. 223: Povjerenstvo ostaje pri svom tumačenju, odnosno pri zaključku 54. koji je donijelo na 7. sjednici Povjerenstva održanoj 3. svibnja 2005. godine

23. sjednica održana 20. rujna 2006. godine Zaključak br. 224: Zaključak br. 207. «Odgađa se za sljedeću sjednicu Povjerenstva» briše se. Upit - Jedna od nejasnoća je obračun sati prilikom praznika za osobu koja se nalazi na odmoru iza noćne smjene. Da li se toj osobi uz to što joj se plaća osam sati i bilježi tih osam sati u satnicu bez obzira što se nalazi na odmoru iza odrađene smjene? Zaključak br. 225: Povodom navedenog upita, Povjerenstvo je preispitalo zaključak br. 217. sa 21. sjednice Povjerenstva i donijelo sljedeći zaključak: «Za radnike na koje se odnosi navedeni upit radno vrijeme se evidentira prema stvarno odrađenom radu.» Upit - Upućujemo Vam zahtjev za tumačenjem slijedećih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor): 1. Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove – Položaji II. vrste, red.br. 4. glavna sestra, zdravstveni radnik – voditelj odjela – 15% - više u odnosu na dodatak koji dobivaju zdravstveni radnici na tom odjelu. Da li se dodatku od 15% pribraja dodatak koji dobivaju radnici na tom odjelu – primjerice radnici na poslovima radnih mjesta II. i III. vrste u laboratoriju red.br. 7. ostvaruju 8%, a voditelj odjela 8% + 15% (23% uvećanje osnovne plaće) ili 8% +15% od 8% (9,2% uvećanje osnovne plaće).

2. Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) rad s infektima 12% (red.br.5.) ili zdravstveni radnik u laboratoriju 8% (red.br.7.). Koji dodatak se primjenjuje za radna mjesta i poslove u Djelatnosti Mikrobiološki laboratorij? 3. Koji se to poslovi i radna mjesta u zavodu za javno zdravstvo svrstavaju pod dodatak s Popisa radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak – Dodatak na osnovnu plaću za poslove Radna mjesta II. i III. vrste – zdravstveni radnik analitičke službe u zavodima za javno zdravstvo i Zavodu 8% (red.br. 7.). 4. Članak 30. Kolektivnog ugovora – Da li radnici koji zbog drukčijeg rasporeda dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena – preraspodjela radnog vremena s jednom ili dvije radne subote u mjesecu (sedamsatno ili sedamipolsatno dnevno radno vrijeme) u jutarnjoj smjeni rada, a kojima se slijedeći tjedan organizira rad u popodnevnoj smjeni rada kako bi im se osigurao neprekinuti tjedni odmor od 48 sati, moraju još jedna dan imati slobodno radi okvira petodnevnog radnog tjedna. U tom slučaju radnici će imati manjak sati jer nemaju 8 satno dnevno radno vrijeme niti je potreba za takvim radnim vremenom jer se prostori zdravstvene djelatnosti moraju čistiti svih šest dana u tjednu (mikrobiološki laboratorij) te bi osamsatno radno vrijeme zahtijevalo novo zapošljavanje. Važno je napomenuti da je preraspodjela radnog vremena poslova spremačica prilagođena potrebama zdravstvenih djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, odnosno da radnik u subotu nema potrebe raditi 8 sati već samo 6 sati. Prilikom organiziranja radnog vremena pratećih službi kao što su poslovi čišćenja smatramo da isti trebaju biti prilagođeni potrebama djelatnosti, a ne da se rad organizira u ovom slučaju sa osamsatnim dnevnim radnim vremenom i spremačicom u subotu koja neće moći efektivno odraditi svih 8 sati rada, odnosno 7,5 uz smanjenje od 30 minuta stanke jer u taj dan djelatnost ne radi sa punim brojem izvršitelja već samo sa jednim mikrobiološkim timom. Ako za svakog radnika radni tjedan traje pet dana (da li je isti započet u utorak te završio u subotu ili je isti započet u srijedu i završio u nedjelju ili je započet u ponedjeljak i završio u petak) što učiniti sa potrebom preraspodjele u dane subote ili nedjelje kada nije potreban rad u punoj smjeni rada već kraći? Naznačujemo da radnici u tako preraspoređenom radnom vremenu ostvaruju redovnu godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Da li radnik može raditi i šest dana u tjednu kada prema potrebi preraspodjele radnog vremena ima radnu subotu uz naznaku da s tom jednom ili dvije radne subote u mjesecu ostvaruje redovni mjesečni fond sati rada, odnosno ostvaruje na razini kalendarske godine redovnu godišnju satnicu rada? Da li radnik koji je radio u subotu mora imati slobodan dan u ponedjeljak ili neki drugi dan u slijedećem tjednu te što s njegovim manjkom sati rada jer mu je dnevno radno vrijeme određeno sa sedam ili sedamipol sati rada? Da li je potrebno uvesti 8 satno dnevno radno vrijeme bez obzira da li potreba posla to traži ili ne? 5. Primjena članka 58. stavak 9. Kolektivnog ugovora – pitanje je vezano uz preraspodjelu radnog vremena za radnike koji rade osamsatno dnevno radno vrijeme te rade u subotu s manjim brojem izvršitelja, odnosno u ovom slučaju sa jednim mikrobiološkim timom te na osnovi sporazuma sa radničkim vijećem tijekom slijedećeg tjedna imaju jedan dan tijekom radnog tjedna slobodan odnosno u tjednu kada je radna subota imaju šest radnih dana te u slijedećem tjednu četiri radna dana. Kod takve preraspodjele radnog vremena mjesečni fond sati može imati manjak ili višak ovisno o godišnjem kalendaru i datumima te danima u tjednu

pojedinog mjeseca. Primjerice mjesec listopad 2005. – radom u subotu izmjenjuju se četiri tima mikrobiologije te će tako tim koji se radi prvu subotu u mjesecu raditi i petu te će u tom mjesecu imati višak od 8 sati. Godišnjim rasporedom rada svi radnici se raspoređuju tako da ostvare godišnju satnicu rada na razini izračuna petodnevnog radnog tjedna i 40 sati rada tjedno. Ako se spomenuti višak od 8 sati odredi kao prekovremeni rad tada će radnik imati manjak sati rada na razini kalendarske godine. Da li takav višak sati rada smatra prekovremenim radom ? 6. Da li radnici i poslodavci mogu sklopiti sporazum kojim će drugačije uređivati određeno pravo iz Kolektivnog ugovora u odnosu na pitanje preraspodjele radnog vremena ? Pitanje je vezano uz pitanja pod rednim brojem 4. i 5. ovog zahtjeva. Upit br. 4: Odgovoreno. Zaključak broj 55. Upit br. 5: Odgovoreno. Zaključak broj 55. Upit br. 6: Zaključak br. 226: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva.

24. sjednica održana 04. listopada 2006. godine Upit - U prilogu Vam šaljemo naše primjedbe na Nacrt Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (svibanj 2004. g.), a isti smo zahtjev ponovili i 7.7.2004. godine. Zahtjev je upućen i tadašnjem Ministru zdravstva RH, na njegovo traženje. Na spomenute zahtjeve nismo dobili odgovor, niti su oni u sadašnjem Kolektivnom ugovoru uvaženi. Pri našem zahtjevima za promjenu Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostajemo i dalje. U najmanju ruku molili bismo očitovanje u vezi sa epidemiološkim poslovima i uvjetima u kojima se oni rade naprama poslovima sa visokim koeficijentima u zdravstvu, a koji se rade u bolničkim uvjetima. Isto tako molimo odgovor zašto je rad epidemiologa na terenu u svim vremenskim uvjetima, sa poznatim i nepoznatim zaraznim bolestima i drugim posebno zahtjevnim poslovima suzbijanja epidemija vrednovan manje od rada bilo kojeg liječnika koji radi u zaštićenim uvjetima bolnice. Upit br. 1. Primjedba na Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (svibanj 2004.) Uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada Članak 60. U tablicu dodati : Radna mjesta I vrste

1. sa dodatkom od 25% - specijalist epidemiolog na poslovima suzbijanja zaraznih bolesti i epidemija Obrazloženje : Radi se o najsloženijim specijalističkim epidemiološkim poslovima uz odgovornost za sprečavanje obolijevanja i umiranja desetaka, a potencijalno i znatno više ljudi. U toku svojeg rada specijalist epidemiolog izložen je visokom razliku od infekcije od poznatih i nepoznatih bioloških agensa, uključivao i potencijalnom biološkom napadu, jer pregledava pacijente, uzima uzorke krvi, stolice, urina, briseve, kao i uzorke iz vanjske sredine. U većini slučajeva medicinska intervencija se obavlja u terenskim uvjetima rada, gdje je osim pacijentima, epidemiolog izložen i nepoznatom izvoru zaraze iz okoline, kao u slučaju zoonoza, legioneloza i dr. U toku ovog posla postoji i izloženost visokim koncentracijama kemijskih agensa visoke toksičnosti (toksične koncentracije dezinficijensa u protuepidemijskim intervencijama na terenu), a nužno intervenira i u slučaju kemijskog incidenta kod grupiranja oboljelih, dok se još ne zna etiološki agens, kao i potencijalnog incidenta s ionizirajućim zračenjem. Ovaj posao je najvećeg stupnja fizičkog napora u uvjetima svih vremenskih prilika i nepogoda, uključivao i rad noću, vikendom i praznikom. U suzbijanju epidemija nužan je neprekidani rad (epidemija legionarske bolesti često zahtjeva 14 h neprekidni rad, a kod velikih objekata i duže, uz istovremeno prelaženje kilometarskih distanci pješice ili nedavni primjer Q-groznice na terenu gradilišta autoceste na -10˚C ili suzbijanje psitakoze uz epidemiološki rad na krovovima zgrade itd.). Svi ovi poslovi obavljaju se na terenu izvan zaštićenih uvjeta zdravstvene ustanove, te mislimo da ovi poslovi trebaju biti kategorizirani više od svih poslova u bolnici, ali s obzirom da nije predviđena veća kategorija u Kolektivnom ugovoru, to predlažemo najvišu navedenu kategoriju od 25%. Radna mjesta II i III vrste: sa dodatkom od 25% - zdravstveni i nezdravstveni djelatnik u epidemiologiji na poslovima suzbijanja zaraznih bolesti i epidemija Obrazloženje : kao i gore, sa napomenom da su sanitarni ing. I drugi nezdravstveni radnici dio epidemiološkog tima 6. sa dodatkom 12% nezdravstveni djelatnik na poslovima epidemiologije zaraznih bolesti Obrazloženje kao gore 9. sa dodatkom 8% zdravstveni djelatnik u epidemiološkoj službi koji ne radi na poslovima suzbijanja i sprečavanja zaraznih bolesti. Upit br. 2: Slijedom izdavanja Potvrde o obračunu osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću izdane na temelju Zakona o plaćama u javnim službama (N.N. br. 27/2001), Uredbe o nazivima radnih

mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (N.N. br. 127/2002)-TKU, Granskog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja – GKU (N.N. br.9/2005) te ugovora o radu s radnikom i odluke o razvrstavanju, prilažem prigovor na stavku II. toč.2, Dodatak na uvjete rada (radno mjesto I, II, II i IV vrste). Na temelju članka 65. Granskog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdrav. osiguranja, smatram da moje radno mjesto spada pod radna mjesta II. i III. vrste, grupa 5. (zdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) – rad s infektima i otrovima i time mi pripada dodatak od 12% na uvjete rada. Napominjem da sam svrsta u kategoriju radna mjesta II i III vrste s dodatkom na plaću od ٭ 8%. Pojašnjenje : jedini sam sanitarni inženjer na Odjelu i veliki dio radnog vremena provodim na terenu, na poslovima suzbijanja zaraznih bolesti i epidemija, i izložen sam visokom riziku od infekcije od poznatih i nepoznatih bioloških agenasa, uključivo i potencijalnom biološkom napadu, jer uzimam uzroke krvi, stolice, urina, brisove i uzorke iz vanjske sredine (i to sve u terenskim uvjetima rada, gdje sam osim pacijentima izložen i nepoznatim izvorima zaraze iz okoline, kao u slučaju zoonoza, legioneloza i dr.U izvođenju ovog posla postoji i izloženost visokim koncentracijama kemijskih agenasa visoke toksičnosti (toksične koncentracije dezinficijensa u protuepidemijskim intervencijama na terenu), a nužno se intervenira i u slučaju kemijskog incidenta kod grupiranja oboljelih, dok se još ne zna etiološki agens, kao i potencijalnog incidenta s ionizirajućim zračenjem. Ovaj posao zahtjeva i vožnju automobilom bez profesionalnog vozača i sa vozilom koja nema prednost, niti signalno svijetlo (kao vozilo HMP). Ovaj posao je izrazito visokog stupnja fizičkog napora u uvjetima svih vremenskih prilika i nepogoda, uključivo i rad noću, vikendom i praznicima. Svi ovi poslovi obavljaju se na terenu izvan zaštićenih uvjeta zdr. ustanove, te mislim da zbog specifičnosti i složenosti ovih poslova koje radim u sklopu epidemiološkog tima spadam u kategoriju radnika na radu s infektima i otrovima te pripadajućem postotku na uvijete rada. Osim terenskog rada također radim u ambulanti za posebne imunizacije i na zdravstvenom nadzoru osoba koje rade u proizvodnji, prometu i distribuciji namirnica, te zdravstvenom nadzoru povratnika iz zemalja u kojima ima malarije i kolere – (rad sa krvlju, stolicom). Zaključak br. 227: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Od 01.01.2005. počeo se primjenjivati novi Kolektivni ugovor u zdravstvu, koji je donio neke novine ali i nejasnoće. Budući da ga svako na svoj način u našem domu zdravlja, mislim na ravnatelja uglavnom, pa je došlo i do značajnog pada plaća za siječanj i veljaču. Plaća za veljaču je isplaćena pred dva dana i s njom je i ujedno i obustavljena razlika plaće za siječanj, jer se za siječanj isplatila po starom načinu obračuna. Najviše je nejasnoća oko obračuna dežurstava u HMP pa Vas molim da mi tj. nema pojasnite taj obračun, uz još nejasnoće koje navodim u daljnjem tekstu.

I U tom ugovoru se spominju dvije vrste dežurstava u članovima 60 i 61 (za PZZ), međutim u nijednoj članu se ne spominje dežurstvo u hitnoj medicinskoj pomoći te način na koji bi trebalo provoditi to dežurstvo, a niti kako ga obračunati.

Pod člankom 60 se opisuje dežurstvo na koji mi način obavljamo u našoj hitnoj pomoći i mislim da to bio taj pravi način, jer smo i do sada tako dežurali po 24 sata svaki dan. Pod člankom 61 se opisuje neko dežurstvo koje bi subotom trajalo 8 sati i nedjeljom 16 sati. Mene zanima ko bi onda dežurao ili obavljao pacijente ostale sate, jer po tome ispada da bi na posao u dežurstvo dolazili subotom u 23 sata i nedjeljom u 15 sati, tj. ne znam kako bi uopće trebali dolaziti u dežurstvo. Ovo dežurstvo, mišljenja sam, osmišljeno je za ordinacije opće medicine u nekim domovima zdravlja, a nikako za hitnu medicinsku pomoć. Nama bi se umjesto 24 sata obračunavalo samo 8 ili nedjeljom 16 sati, to bi bilo kao da nekom ko radi 8 sati obračunate 2,5 sata. Subotom je 9% a nedjeljom 13,5%, po meni to nije u redu jer mi smo ipak u hitnoj 24 sata i subotom i nedjeljom. Dom zdravlja Ogulin obavlja hitnu medicinsku pomoć preko dva ugovorena tima za dežurstvo sa HHZO na dva punkta u Ogulinu i Josipdolu. Dežurstvo obavljaju privatni liječnici sa svojim med. sestrama, kao i liječnici koji rade u DZO, po unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava, te se izmjenjuju u Ogulinu i Josipdolu. Radnim danom liječnici su u svojim ordinacijama te u 14 i 30 ili u 15 sati dolaze u ambulantu HMP. U Ogulinu vozači dežuraju svaki 3 ili 4 dan, ovisi o godišnjim odmorima, po 24 sata, dok se u Josipdolu izmjenjuju svaka 3 dana te rade od 14 i 30 do 07 sati idućeg dana, dok su vikendom i blagdanom od 7 do 7 i nakon svake određene smjene su slobodni, dok u Ogulinu vozač ostaje raditi u sanitetskom prijevozu do 15 sati nakon određenog dežurstva. E sada prilikom novog obračuna ti vozači su najviše oštećeni jer im se i petak (dan pred neradni dan) i subota sada računaju kao obični dani, dok su do sada bili tretirani kao vikend dežurstvo zajedno sa nedjeljom. Molim Vas da nam to pojasnite.

II Ima još problema sa dodatkom na plaću za rad tj. da li mi kao vozači imamo ikakav dodatak na plaću zbog doticaja sa eventualnim pacijentima koji boluju od neke zarazne bolesti i sl. Evo pred dva dana vožena je pacijentica koja je imala zaraznu bolest Menimgoencephalitis iz OB Ogulin u Kliniku Fran Mihaljević, bez da bi itko upozorio mene kao voditelja voznog parka, da poduzmem neke mjere zaštite za vozača i da bi se to vozilo nakon prijevoza dezinficiralo. Tek u večernjim satima se krenulo sa traženjem svih onih koji su bili u doticaju sa zareženom pacijenticom, da bi im se dala po jedna tableta, radi sprečavanja pojave te bolesti kod osoblja.

III Još jedan manji problem, koji se odnosi na dodatak na moju plaću. Naime ja sam raspoređen na mjesto voditelja voznog parka i sanitetskog prijevoza pa mi je do sada bio i dodjeljen dodatak na plaću za poslove koje obavljam uz one ostale poslove vozača u HMP i PB. Novim KU taj dodatak neću dobiti jer u dodacima za voditelje timova, odsjeka nema i mog radnog mjesta, a donošenjem novog TKU svi dosadašnji akti su stavljeni van snage pa tako i ja nemam taj dodatak na plaću, a obavljam posao većeg opsega i imam više odgovornosti i zaduženja. Odgovor možete poslati na : Dom zdravlja Ogulin, B. Frankopana 14 RJ Vozni park i sanitetski prijevoz /nr Salamon Damira Upit br. 2.: Zaključak br. 228: Ne. Upit br. 3.:

Zaključak br. 229: Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nije predviđen dodatak za mjesto voditelja voznog parka. Upit - Obraćamo Vas se ovim putem jer smatramo da smo zakinuti, nepažnjom, neznanjem ili samo nespretnom formulacijom u Kolektivnom ugovoru u dijelu koji se odnosi na dodatke na plaću.Naime, kao kriterij za dodjelu 20%-tnog dodatka na plaću navode se oni liječnici u HMP koji provode 2/3 radnog vremena na terenu. Međutim mi se pitamo: tko to može i tko mjeri vrijeme ekipe hitne medicinske pomoći odnosno liječnika provedeno na terenu. Mislimo da se to ne može i ne smije mjeriti. Mi smo služba koja radi puno radno vrijeme po pozivu na broj 94, i koliko vremena provedemo na terenu ne ovisi o nama, nego samo o slučaju. To je ono što se ne može proračunati. Mi liječnici u organiziranoj hitnoj pomoći ne tražimo povlastice (jer smo na otoku udaljeni 60-tak i više km od bolnice, jer smo često odsječeni od kopna lošim vremenskim uvjetima, itd.) mi samo tražimo da se naša prava izjednače s pravima ostalih liječnika hitnih pomoći koji rade u gradovima (UHMP). Odgovoreno. Zaključak broj 23. Upit - Dostavljamo Vam pitanja dr. Nenada Srdoča i dr. Čabrijan Lea oba članova izvršnog odbora Podružnice sa zamolbom da nam obrazloženje date pismeno a ukoliko je potrebno da nam na njega odgovori pravni tim. 1. dr. Srdoč Zašto zdravstveni radnici (SSS i VŠS) koji rade na radnim mjestima II. i III. vrste imaju 25% dodatka na plaću, a liječnici na istim radnim mjestima (operaciona sala, intenzivno liječenje, liječenje AIDS-a, liječenje akutne TBC, na otvorenim izvorima zračenja …, imaju 20% dodatka na plaću? Npr. Anesteziolog specijalista koji stalno radi u operacionoj sali i šok sobi (dežura 24 sata), i nije ništa manje izložen štetnim utjecajima radne okoline od srednjeg i višeg kadra ima manje 5%? 2. dr. Čabrijan Zbog čega se za radna mjesta II i III vrste prema Granskom kolektivnom ugovoru plaća 8-12% dodatak na rad u laboratoriju, odnosno rad s otrovima, samo srednjem odnosno višem medicinskom osoblju a liječnicima specijalistima koji rade u istim uvjetima ne daje se taj dodatak. Konkretno na Klinici za kožne i spolne bolesti Rijeka prema dopisu od Kadrovske službe od 31. siječnja 2005. iz kojeg je evidentno da se na Klinici u laboratoriju radi s otrovima Ksilenom i Dietileterom radnici imaju pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada, a odnosi se samo na laborante, a ne i na liječnika koji radi pod istim uvjetima. Upit br. 1.: Zaključak br. 230:

Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit br. 2.: Zaključak br. 231: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - 1. molim da odgovorite da li dodatak na staž u zdravstvu se ubraja u osnovicu za dežurstva, pripravnost i smjenski rad 2. da li tijekom bolovanja liječnik ima pravo na dodatak na staž u zdravstvu i dodatak na plaću od 16%. Upit br. 1.: Zaključak br. 232: Dodatak iz članka 67. Kolektivnog ugovora nije dio osnovne plaće te se ne uračunava u osnovicu za izračun dežurstva, pripravnosti i smjenskog rada. Upit br. 2.: Zaključak br. 233: Tijekom bolovanja radnik ima pravo na naknadu plaće sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Upit - Obraćam Vam se s molbom da mi razjasnite jednu nejasnoću u vezi plaće sestre u timu primarne zdravstvene zaštite po Kolektivnom ugovoru. Zanima me da li plaća ovisi o broju pacijenata toga tima odnosno o novčanom iznosu sredstava za taj tim. Odgovoreno. Zaključak broj 86. Upit - Stomatološka poliklinika Zagreb, u više je navrata obraćala se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH u svezi rješavanja nedorečenosti i nelogičnosti Uredbe o dodacima na plaće uposlenih specijalista u ustanovi. Stomatološka poliklinika Zagreb se 12.03.2003. i 17.03.2003. godine, a predsjednik Upravnog vijeća 26.05.2003. godine obratili su se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH s prijedlogom rješavanja dodatka na plaću stomatologa specijalista. Također se predsjednik Upravnog vijeća 05.07.2004. godine obratio Ministarstvu s prijedlogom za dopune Uredbe o dodacima na plaće uposlenih specijalista u ustanovi. Ovaj prijedlog dostavljen je i državnom tajniku prof. dr.sc. Velimiru Božikovu, predsjedniku Hrvatskog liječničkog sindikata dr. Ivici Babiću, predsjedniku Hrvatske stomatološke komore dr. Željku Zuboviću, predsjedniku Hrvatskog stomatološkog društva prof.dr.sc. Goranu Kneževiću, predsjedniku Zbora liječnika Hrvatske prof. dr. Dubravku Orliću i ravnatelju Udruge poslodavaca u zdravstvu Mili Klepi, dipl.iur. Upravno je vijeće višekratno raspravljalo o Uredbi kao i Kolektivnom ugovoru u kojim se stomatolozi specijalisti spominju samo jedanput i to jedino stomatolog specijalist oralne kirurgije- operater, kojim je jedinom utvrđen dodatak na plaću od 20%.

Kako u Stomatološkoj poliklinici Zagreb rade stomatolozi specijalisti gotovo svih stomatoloških specijalizacija, to primjenjivanje spomenute Uredbe sve više i više izaziva opravdano nezadovoljstvo svih ostalih specijalista, kojima se ne isplaćuje nikakav dodatak. Upravno je vijeće, poštujući Zakon, primijenilo navedenu Uredbu i time sve ostale specijaliste lišilo bilo kakav dodatak. Odredba Uredbe o dodatku na plaću od 20% samo oralnim kirurzima favorizira samo jednu stomatološku specijalističku disciplinu, a diskreditira i zanemaruje sve ostale discipline, koje isto tako obavljaju odgovorne, složene, pa i «kirurške» zahvate na zubima i okolnim tkivnim strukturama pacijenata. Molim da odobrite svim ostalim stomatološkim specijalistima isplatu od barem 16%, kako je to učinjeno medicinskim specijalistima u bolnicama. Mislim da sindikat ne bi imao ništa protiv, ako se predloženo ugradi u Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Materijalna pokrića za navedenu isplatu imamo u tekućem poslovanju i time ne bi Ustanovu dovodili u neadekvatno financijsko stanje. Zaključak br. 234: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Slobodan sam ukazati Vam na neke nepravilnosti koje ste predvidjeli u načinu plaćanja pripravnosti.Pripravnost ste praktički ostavili onakvu kakva je i bila dok smo svi bili zaposleni u domu zdravlja odnosno bolnicama. Međutim, već dugo nije tako jer su mnogi izgurani u primarnu zaštitu kao privatne specijalističke ordinacije ginekologija i porodništvo. U većim gradovima to i nije problem jer se točno razdijelilo što je primarna a što sekundarna ginekologija. Međutim, u domovima zdravlja koji imaju rodilišta iako su ginekolozi po zakonu otišli u primarnu zaštitu, naravno da su morali ostati u pripravnosti i voditi mala rodilišta poput Metkovića, Makarske, Sinja, Imotskog, Đakova itd., a tu bi spadali i Mali Lošinj i Brač. Nije na odmet spomenuti da naše malo rodilište ima više poroda nego bolnička rodilišta poput Knina, Ogulina i Gospića. Ako ostane dobar politički tretman trudnica ubrzo ćemo se vratiti na našu staru mjeru 360-100 poroda. Oprostite možda je uvod prevelik, ali pravi razlog ovog pisma jest taj da mi skrbimo za rodilište 24 sata na dan a plaća nam se minimum od 30% od dežurstva, samo za 16 sati znači od 14,00 – 7,00 ujutro. Tih 16 sati odnosno druga i treća smjena je uredna stvar ako radite u državnoj ustanovi, jer radili u ambulanti s receptima ili porađali ženu vaših 8 sati je vaše radno jutro i plaća vas isti gospodar kako prva tako i preostale dvije smjene. Mi dakle skrbimo 24 sata za malo rodilište, koje je nota bene veće od mnogih bolničkih a dobiveno 30% dežurstava za 16 sati. Lijepo Vas molim da to ispravite te da liječnicima koji su u zakupu kod HZZO-a skrbe se o malom rodilištu pri Domovima zdravlja priznate pripravnost 24 sata i 60% od dežurstva. To nam je jedina šansa da pokažemo Upravnom vijeću i ravnatelju da ta solucija postoji i da bi je trebalo uvažiti. Postavlja se i jedno pošteno pitanje da li nam u velikom-malom rodilištu pripada samo 30% od dežurstava, kad za manji broj poroda u bolnicama kolege primaju puno dežurstava, kad za manji broj poroda u bolnicama kolege primaju puno dežurstvo, a još imaju jednog pripravno

za eventualne operacije, i kad ga pozovu daju mu i dežurstvo toga dana. Za spomenuti je da je rodilište Sinj podiglo odavno razinu pripravnosti na 60% od dežurstva. Ukratko, u malim rodilištima vlada potpuna anarhija i neujednačenost velikih razmjera glede primanja i budite sigurni da ni jedno nema isti ili barem ujednačen pristup osnovan na Kolektivnom ugovoru u odnosu na veličinu posla. Što se tiče primanja bolničkih rodilišta mi smo uistinu diskriminirani, a broj poroda je nivo posla. Ne samo broj poroda već smo mi u mnogo većoj opasnosti jer je u smjeni jedan čovjek a Split je 150 km, a Dubrovnik 100 km teške ceste. Što se tiče pomoći na odjelu, za razliku od bolnice koja ima i kirurge i slično, možemo se samo prisjetiti starogrčkog Narcisa i pregledati se u ogledalo. Pored svega sva se mala rodilišta mogu pohvaliti vrlo niskim perinatalnim mortalitetom. To znači da su u strahu velike oči. Ako nas shvatite, a nadam se da hoćete pokloniti će Vam se ginekolozi koji skrbe za malo rodilišta i njihove nadnice za strah neće više biti tako male. Zaključak br. 235: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - Radim u zdravstvu kao liječnik 37 godine i 100% sam tjelesni invalid. Po članku 62. dosadašnjeg Kolektivnog ugovora dobila sam jednom godišnju pomoć. Molila bi za tumačenje čl. 75 novog Kolektivnog ugovora da li i dalje imam pravo za novčanu pomoć jednom godišnje. Zaključak br. 236: Radnik sukladno članku 75. podstavku 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ima pravo na jednokratnu pomoć ako je invalidnost nastala za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora (od 1. siječnja 2005. godine).

25. sjednica održana 06. studenoga 2006. godine

Upit - Od 01.01.2005. počeo se primjenjivati novi Kolektivni ugovor u zdravstvu, koji je donio neke novine ali i nejasnoće. Budući da ga svako na svoj način u našem domu zdravlja, mislim na ravnatelja uglavnom, pa je došlo i do značajnog pada plaća za siječanj i veljaču. Plaća za veljaču je isplaćena pred dva dana i s njom je i ujedno i obustavljena razlika plaće za siječanj, jer se za siječanj isplatila po starom načinu obračuna. Najviše je nejasnoća oko obračuna dežurstava u HMP pa Vas molim da mi tj. nema pojasnite taj obračun, uz još nejasnoće koje navodim u daljnjem tekstu.

I U tom ugovoru se spominju dvije vrste dežurstava u članovima 60 i 61 (za PZZ), međutim u nijednoj članu se ne spominje dežurstvo u hitnoj medicinskoj pomoći te način na koji bi trebalo provoditi to dežurstvo, a niti kako ga obračunati. Pod člankom 60 se opisuje dežurstvo na koji mi način obavljamo u našoj hitnoj pomoći i mislim da to bio taj pravi način, jer smo i do sada tako dežurali po 24 sata svaki dan. Pod člankom 61 se opisuje neko dežurstvo koje bi subotom trajalo 8 sati i nedjeljom 16 sati. Mene zanima ko bi onda dežurao ili obavljao pacijente ostale sate, jer po tome ispada da bi na posao u dežurstvo dolazili subotom u 23 sata i nedjeljom u 15 sati, tj. ne znam kako bi uopće

trebali dolaziti u dežurstvo. Ovo dežurstvo, mišljenja sam, osmišljeno je za ordinacije opće medicine u nekim domovima zdravlja, a nikako za hitnu medicinsku pomoć. Nama bi se umjesto 24 sata obračunavalo samo 8 ili nedjeljom 16 sati, to bi bilo kao da nekom ko radi 8 sati obračunate 2,5 sata. Subotom je 9% a nedjeljom 13,5%, po meni to nije u redu jer mi smo ipak u hitnoj 24 sata i subotom i nedjeljom. Dom zdravlja Ogulin obavlja hitnu medicinsku pomoć preko dva ugovorena tima za dežurstvo sa HHZO na dva punkta u Ogulinu i Josipdolu. Dežurstvo obavljaju privatni liječnici sa svojim med. sestrama, kao i liječnici koji rade u DZO, po unaprijed utvrđenom rasporedu dežurstava, te se izmjenjuju u Ogulinu i Josipdolu. Radnim danom liječnici su u svojim ordinacijama te u 14 i 30 ili u 15 sati dolaze u ambulantu HMP. U Ogulinu vozači dežuraju svaki 3 ili 4 dan, ovisi o godišnjim odmorima, po 24 sata, dok se u Josipdolu izmjenjuju svaka 3 dana te rade od 14 i 30 do 07 sati idućeg dana, dok su vikendom i blagdanom od 7 do 7 i nakon svake određene smjene su slobodni, dok u Ogulinu vozač ostaje raditi u sanitetskom prijevozu do 15 sati nakon određenog dežurstva. E sada prilikom novog obračuna ti vozači su najviše oštećeni jer im se i petak (dan pred neradni dan) i subota sada računaju kao obični dani, dok su do sada bili tretirani kao vikend dežurstvo zajedno sa nedjeljom. Molim Vas da nam to pojasnite. Zaključak br. 237: Odredba članka 61. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja odnosi se na naknadu za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje se organizira u pojedinim gradovima (po posebnoj odluci/ugovoru s HZZO-m) subotom, nedjeljom i blagdanom za opću/obiteljsku medicinu i zdravstvenu zaštitu predškolske djece. Takvo dežurstvo traje subotom 8 sati (od 14 do 22), nedjeljom i blagdanom 16 sati (od 8 do 22), a naknada se isplaćuje sukladno stavcima 1., 2. i 3. navedenog članka. Ostali oblici dežurstva obračunavaju se sukladno odredbama članka 60. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

26. sjednica održana 30. studenoga 2006. godine

Upit - Pozivom na odredbe članka 18-20. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, postavljamo slijedeći upit : Da li svakom radniku – roditelju, djeteta mlađem od 15 godina koji je zaposlen u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, pripada pravo na isplatu dara djeci u prigodu Dana Sv. Nikola s obzirom na stipulaciju stavak 1. članka 82. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, da se tu radi o pravu djeteta, a ne pravnu radnika-roditelja. Zaključak br. 238: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Sukladno važećem Kolektivnom ugovoru za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» br. 09/05), bolnica je u obvezi isplate dara za djecu prigodom dana Svetog Nikole u iznosu 400.00 kn. Sredstva se isplaćuju svakom roditelju djeteta mlađeg od 15 godina (čl. 82. stavak 3, Kolektivnog ugovora).

Opća bolnica Nova Gradiška nije isplatila novčani iznos svakom roditelju djeteta mlađeg od 15 godina sukladno citiranoj odredbi Kolektivnog ugovora, tj. u slučaju kada su oba roditelja zaposlena u našoj ustanovi, isplaćeno je jednom roditelju, što je u suprotnosti sa citiranom odredbom Kolektivnog ugovora. Na pisani upit ravnatelju Opće bolnice Nova Gradiška zašto nije isplaćeno svakom roditelju, sukladno Kolektivnom ugovoru, nismo dobili odgovor. Neformalno smo usmeno dobili odgovor da to pravo ne pripada za oba roditelja ako su zaposleni u Općoj bolnici Nova Gradiška.Stoga, sukladno članku 18. stavak 3. Kolektivnog ugovora molimo Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, obvezujuće tumačenje odredbi članka 82. Kolektivnog ugovora, tj. da li Opća bolnica Nova Gradiška mora isplatiti svakom roditelju djeteta mlađeg od 15 godina dar za djecu predviđenom novčanom iznosu. Zaključak br. 239: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Članak 82. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja («Narodne novine» 9/05) regulira isplatu dara za djecu, kako slijedi : «Darovi za djecu» Članak 82. Djetetu radnika mlađem od 15 godina pripada pravo za dar u prigodi dana Svetog Nikole. O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna. Stvarni iznos utvrdit će se najkasnije do 1. studenoga.Dar za djecu ne može se isplatiti u iznosu manjem od 400,00 kuna. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina». Upit – treba li dar za djecu isplatiti djeci koja su mlađa od 15 godina odnosno koja su tijekom 2005. godine navršila 15 godina ili samo djeci koja su na dan 6. prosinca 2005. godine tj. blagdan Sv. Nikole mlađa od 15 godina? Upit – ako 2 roditelja rade u zdravstvu odnosno u istoj zdravstvenoj ustanovi da li svaki roditelj ima pravo na isplatu dara za djecu ili samo jedan? Upit br. 1.: Zaključak br. 240: Dar u povodu dana Svetog Nikole pripada svakom djetetu koji na dan 6. prosinca nema navršenih 15 godina života. Upit br. 2.: Zaključak br. 241: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina.

Upit - Molimo za pomoć i odgovor na slijedeće pitanje :Člankom 82. predviđena je isplata svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina dar u iznosu od 400,00 kn. Ako u zdravstvenoj ustanovi radi bračni par, da li to znači da oba roditelja imaju pravo na isplatu, za isto dijete. Zaključak br. 242: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Molim tumačenje članka 82. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji se odnosi na darove za djecu prigodom Sv. Nikole. Naime, u stavku 4. navedeno je da sredstva iz stavka 1. ovog članka se isplaćuju svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Ako oba roditelja rade u istoj ustanovi, da li se ovo pravo odnosi na oba roditelja. U praksi dar za dijete dobiva samo jedan roditelj. Na taj način su djeca roditelja koji radu u istoj ustanovi oštećena za razliku od djece čiji roditelji rade u različitim djelatnostima, jer u tom slučaju svaki roditelj dobije dar od svog poslodavca. Obzirom da dar za djecu nije više uvjetovan zdravstvenim osiguranjem ili poreznom olakšicom nositelja-roditelja, smatram da na dar za djecu imaju pravo oba roditelja i kad su zaposlena u istoj ustanovi. Zaključak br. 243: Dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Molimo objašnjenje može li poslodavac, s obzirom na članak 82. Kolektivnog ugovora, proizvoljno isplatiti dar u prigodi dana Svetog Nikole samo djeci koja su zdravstveno osigurana preko njihovih zaposlenika ili su na njihovim poreznim karticama ? Zaključak br. 244: Ne, dar u prigodi dana Svetog Nikole isplaćuje se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina. Upit - Kao punomoćnik farmaceuta zaposlenih u «LJEKARNI SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE» sa sjedištem Kraj sv. Marije 1., molim da date tumačenje stavka 2. članka 57. K.U. kojim se javnost plaća osigurava pravom uvida s sindikalnog povjerenika u obračun plaća.Budući da u toj ustanovi nema sindikalnog povjerenika, već je izabrano radničko vijeće, pitanje glasi, to u tom slučaju osigurava javnost plaća. Naime, predsjednik radničkog vijeća odbija osigurati javnost plaća uz obrazloženje da K.U. to pravo daje isključivo sindikalnom povjereniku. U privitku dostavljamo i odgovor Informatora. Molim za hitnost jer konflikt između radnika i predsjednika radničkog vijeća u svezi navedenog traje već skoro godinu dana. Zaključak br. 245: Javnost plaća osigurava se sukladno članku 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja isključivo putem sindikalnog povjerenika.

Upit - U kolektivnom ugovoru članak 72. navodi se da radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.Ukoliko zaposlenik počne raditi (nakon bolovanja ili porodiljnog dopusta) pred kraj tekuće kalendarske godine te ostvari pravo samo na 1/12 (jednu dvanaestinu) godišnjeg odmora u toj godini pripada li mu pravo na regres, i ako pripada, u kojem iznosu – punom ili samo 1/12 regresa koji je za tu godinu dogovorila Vlada RH i sindikati javnih službi? Ukoliko gore navedeni zaposlenik ne iskoristi tu 1/12 godišnjeg odmora u tekućoj godini već prenese tu 1/12 godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu («stari godišnji odmor») i iskoristi je tek u slijedećoj kalendarskoj godini pripada li mu pravo da u toj kalendarskoj godini dobije regres i za «stari godišnji odmor» kao i za novi godišnji odmor (koji je dakle zarađen u toj tekućoj godini nakon 6. mj. Neprekidna rada). Da li u tom slučaju mogu biti isplaćena dva regresa u jednoj tekućoj kalendarskoj godini – naime regres za korištenje godišnjeg odmora iz prošle godine a koji zaposlenik nije bio u mogućnosti da iskoristi u prošloj godini kao i regres za korištenje godišnjeg odmora u tekućoj kalendarskoj godini? Upit a): Zaključak br. 246: Radnik ima pravo na regres u punom iznosu koji je za tu godinu dogovorila Vlada Republike Hrvatske i sindikati. Upit b): Zaključak br. 247: Radnik ima pravo na regres u godini u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor. Upit - Slobodan sam Vam dostaviti pitanja za Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a odnosi se na isplatu regresa : Da li kolegama koji su pravo na korištenje godišnjeg odmora ostvarili sukladno članku 42. KU pripada i pravo na isplatu regresa po članku 72. KU. Zaključak br. 248: Da, radnicima koji su pravo na korištenje godišnjeg odmora ostvarili sukladno članku 42. Kolektivnog ugovora pripada i pravo na isplatu regresa po članku 72. Kolektivnog ugovora. Upit - Zbog različitog tumačenja čl. 51. za neprekinuti staž u javnim službama molimo odgovor.Koji od navedenih službi spadaju u javnu službu : dom umirovljenika, Zajednica općina, Radna zajednica zajednice općina, Općina, Mjesna zajednica, Tajništvo medicinskog fakulteta, SIZ-e, stručne službe SIZ-e, osnovne škole, Općinsko javno tužilaštvo, sudovi, MUP, ministarstva? Odgovoreno. Zaključak br. 59. Upit - U postupku primjene Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva iz zdravstvenog osiguranja (N.N. br. 9/2005) molimo Vas za pomoć i odgovor na slijedeće pitanje : članak 44. i 92. omogućava radnicima odnosno sindikalnim povjerenicima korištenje plaćenog dopusta u trajanju određenog broja dana ovisno o razlogu odsustvovanja. Kako se u ostalim člancima

Kolektivnog ugovora kod korištenja prava na odsustvovanje koriste radni dani, pitamo da li se u dva navedena članka radi o propustu u pisanju ili je to namjerno tako propisano. Zaključak br. 249: Upit nije predmet tumačenja ovog Povjerenstva. Upit - U svezi primjene odredbe čl. 80. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ističemo da su se pojavila neka tumačenja, primjerice o časopisa Računovodstvo i financije, koja dopuštaju isplatu naknade u visini određenoj za korisnike proračuna (trenutno, 2 kune po prijeđenom kilometru), a uz obrazloženje da su zdravstvene ustanove korisnici državnog proračuna. S obzirom da odredba čl. 80. Kolektivnog ugovora iznos naknade određuje u visini 30% cijene litre benzina euro super, molimo za vaše tumačenje koju od iznesenih mogućnosti primijeniti. Zaključak br. 250: Članak 80. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje se u slučaju kada je radniku odobreno korištenje osobnog automobila u službene svrhe.