Turisticka geografija (skripta)

8/12/2019 Turisticka geografija (skripta)

1/35

TURISTIKA GEOGRAFIJA znanstvena disciplina koja prouava prostorna kretanja turista, utvrujeelemente i faktore tih kretanja, izdvaja razliite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih istrukturnih vrijednosti, prouava prirodne i antropogene turistike resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti,naine valorizacije prostora te predlae metode i naine zatite resursa i prostora u cjelini.- ona definira tipove turistikih regija i zemaljaPREDMET: prouavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske initelje turistikog kretanja i utjecajturizma na preobraaj stanovnitva i kretanjaZADACI:

- prouavanje faktora turistikog kretanja- upoznavanje vrsta turizma- diferenciranje turistikih objekata- uoavanje tokova kretanja turista- izdvajanje turistikih podruja- utvrivanje razlika u opsegu turistikog prometa

Pojam turizma

ime (naziv turizam franc. TOUR! kruno putovanje (poinje i zavrava u istoj toki franc. TOURISME "tourism# ! izletnitvo lat. TORNUS ! toilo$ gr. TORNOS! lonarsko kolo fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava biljei se od %&'.g.

)odina*roj turista

u mil.+rihod od

meunarodnog turizma%&'. ' ,% mlrd %&. / /, mlrd %&/. % %0, mlrd %&0. 0' %, mlrd %&0'. 112 '', mlrd %&&. 2% 20%, mlrd %&&'. 1 1'', mlrd

turizam stoji uz bok vode3im svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna

definicija turizma4 prva definicija turizma (vicarci 5unziker i 6rapp turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz

putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i daboravak nije povezan s gospodarskom djelatno3u

7ogli3 gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju 8urizam zadovoljava potrebe za4 odmorom, razonodom, oporavkom, lijeenjem, podizanjem kulturne

razine stanovnitva, upoznavanjem i zbliavanjem ljudi i naroda

o turizmu ovise i na turizam utjeu brojne gospodarske djelatnosti4 promet, hotelijerstvo, ugostiteljstvo,trgovina,, ku3na radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd.

TURIST posjetitelj koji ostvari najmanje jedno no3enje u nekom smjetajnom objektu u mjestu koje jeposjetio.9otiv putovanja4 odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, portski i diplomatskiskupovi, posjet prijateljima i roacima, vjerske potrebe (hodoa3a i ostali razlozi (promjena ivotne i radnesredine. :naajke ; dobrovoljnost i privremenost putovanja

Tko nisu turisti? osobe koje dolaze u neko mjesto radi namjetenja ili pokretanja vlastite djelatnosti osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivalita (preseljenje studenti i uenici u domovima


2/35

Turistik !"o!r#$

radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke pogranino stanovnitvo koje ivi u jednoj, a radi u drugoj dravi putnici u tranzitu, ako se ne zadravaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit moe biti dulji

od 1h

Rekreacija

definicija; ljudska djelatnost, izvan profesionalnog rada, koju ovjek odabire prema vlastitim potrebamai eljama

ona doprinosi4 razvoju linosti, zadovoljavanju potreba i interesa, psihikom rastere3enju, kvaliteti ivota obuhva3a razliite vrste ljudske aktivnosti4 tjelesno vjebanje, aktivnosti u kulturi i umjetnosti, drutveno-

zabavne aktivnosti, sakupljake aktivnosti, znanstvene i tehnike aktivnosti, aktivnosti u prirodi znaajka ; aktivnosti se ne obavljaju iz nude ili iz potrebe za materijalnim koristima 7


3/35

Turistik !"o!r#$

Povijesni razvoj turizma

iako je pojava turizma jo starija, promatramo je od razdoblja Stare Grke putovanja iz portskih pobuda (Dlimpijske igre od //0. pr. 6r. do 202.

//. odrane ?. Dlimpijske igre (prve moderne D? odrane su %0&. koje su okupile )rke i na nekovrijeme prekinule ratovanja

putovanja iz vjerskih motiva proroite Eelfi na 6reti i 9ikeni pronaene su badarene posude to svjedoi o organiziranom preno3itu i prehrani za

putnike

u Rimskom razdobljuzapoinje gradnja prometnica putovanja i posjete amfiteatrima

postojale su arene (amfiteatri koje u prvom redu slue za odmor i razonodu vojnika (Fkruha i igaraF gladijatorske igre

putovanja iz zdravstvenih razloga terme za okrijepu i lijeenje ville rustice svojevrsne vikendice, ku3e na osami kako bi se odmaknulo od grada

u Srednjem vijekukontrolu nad ivotom preuzima >rkva organiziraju se brojna hodoa3a u sveta mjesta (7im ; ?talija, Aantiago de >ampostela ; Gpanjolska,

Hourdes ; Irancuska, @eruzalem ; ?zrael, 9eka i 9edina ; Aaudijska =rabija, Baranasi ; ?ndija ta putovanja ponekad traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana preno3ita i prehrana za

hodoasnike omogu3uje upoznavanje stranih kultura bogati slojevi stanovnitva odlaze na viteke turnire i u lov koritenje toplica u potpunosti je zanemareno

u prijelaznom razdoblju(do %&. stolje3a stvara se kulturna i socijalna podloga koja 3e omogu3iti kasnijuekspanziju turizma pisci reagiraju protiv izvjetaenog naina ivota, javljaju se brojni kulturni pokreti

(npr. romantizam, propagira se povratak prirodi (@.@. 7ousseau %/% - %//0 tekoe sa smjetajem, prometnicama i nesigurne politike prilike u Europi

ur!oaske revolucije, procesi uranizacije, ogaenje gra"anske klase

%/0/. @acJues *almat osvaja 9t *lanc 8alijani ureuju prva turistika naselja na Hiburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete 7imu i Beneciji

(godinje %'.-. putnika brojni pronalasci krajem %0. stolje3a %0'. prva eljeznica Hiverpool-9anchester$ izum parobroda$

makadamske ceste (nazvane prema kotu 9c=damu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po6ini

veliki problem predstavljaju smjetajne (nemogu3nosti %0'. na 8urskom jezeru u Gvicarskojorganizirano je prvo masovno no3enje za posjetitelje iz Belike *ritanije, pri emu je ugu3eno ' osoba

smatra se preteom modernog turizma putuju samo povlateni, tj. bogati slojevi stanovnitva

%&. st. stabilizacija prilika u ook4

%01%. organizirao izlet za ' osoba (prvo skupno putovanje vlakom na relaciji Heicester ;Houghborough (Belika *ritanija pri emu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovnoputovanje eljeznicom ('./.%01%. K taj dogaaj se uzima kao poetak modernog turizma

%01'. osniva prvu turistiku (putniku agenciju F>ook and AonF %0'%. uslugama njegove agencije za potrebe puta na ook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se ponu baviti turizmom, pa se osnivaju idruge turistike agencije

&


4/35

Turistik !"o!r#$

jaaju prometne veze4 eljeznica apsolutno vlada do prve polovice . stolje3a (unapreuje se, rade se bolji vagoni ;

pullmanovi vagoni, M> kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-restorani...

nakon otkri3a benzinskog motora i automobilizacijske ere (nakon ??. NN eljeznica dobiva jakukonkurenciju automobilizacije uvjetuje znaajne promjene u prostoru koje utjeu na njegovu

turistiku valorizaciju (ceste, parkiralita, moteli, autoceste ; grade se od %&1. kao drugi konkurent pojavljuje se avion masovni razvoj nakon %&., a u turistikom smislu

naroito vaan nakon pojave charter-letova (omogu3uju turistiki razvoj udaljenih dijelova svijeta ibrojnih otoka

brodski promet, unato unaprijeenjima, ne postaje konkurent eljeznici, jer se meusobnonadopunjuju$ dananji vodeni promet u turistikom smislu svodi se na nautiki turizam, a manifestirase preko trajekata, amaca, glisera, jahti (zahtjevaju gradnju marina i ostalih plovila

Pr' (uto'n$ i turistiki 'o)ii =lpe (At. 9oritz (Gvicarska, termalno i klimatsko ljeilite 9editeran (Cice, >annes na =zurnoj obali (Irancuska, Aan remo (?talija, Dpatija (57

putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorniari, trgovci,O smjetajni objekti visokog standarda probrani gosti dug prosjeni boravak visoka potronja

6arl *edecker ; krajem %&. st. prvi turistiki vodi

*


5/35

Turistik !"o!r#$

#unkcije turizma

dvije osnovne skupine funkcija4=. neekonomske

a. zdravstvenab. zabavna

c. kulturnad. socijalnae. politika

*. ekonomske pretvaraju neprivredne stvari (npr. sunce, more, plae... u privredni resursa. preraspodjela narodnog dohotka (ve3ina turista potjee iz bogatih zemaljab. platna bilanca (turizam kompenzira gubitke vanjskotrgovinske bilancec. zaposlenost stanovnitva (uglavnom sezonskad. razvoj nedovoljno razvijenih krajevae. indirektni ekonomski utjecaji

Faktori razvoja turizma

a. Pokretaki faktori ("push faktori" ili faktori potra!njeb. radna i !ivotna sredina

trai se suprotnost svakodnevici i bijeg od urbane sredine K potreba za odlaskom naodmor i za rekreacijom u i3em okoliu

ambijent u kojem ovjek ivi (porast broja stan.$ odnos grada i sela$ urbanizacija ;svjetski proces$ onei3enje okolia$ buka K sve to dovodi do elje za promjenomsredine

c. slobodno vrijeme tjedni i godinji odmor %. svibnja %0. u >hichagu odran trajk kojim radnici zahtjevaju bolje uvjete ivota (0

sati rada, 0 sati odmora, 0 sati zabave

danas se u prosjeku radi 1 sata tjedno dvodnevni vikend (prvi ga uvode


6/35

Turistik !"o!r#$

dolinski (fluvijalni reljef du toka rijeke smijenjuju se stijene razliite otpornosti,pa uslijed diferencirane erozije dolazi do nastanka kompozitnih dolina u kojima sesmjenjuju suenja (sutjeske, klisure, kanjoni i proirenja$ npr. Perdapska klisura,kanjon >olorada, kanjon Erine, slapovi Ciagare...

krki reljef privlai panju zbog brojnih povrinskih (krape, vrtae, polja,ponornice i podzemnih (spilje, jame, ponori, ledenice fenomena koji nastajupukotinskom cirkulacijom vode i procesima korozije (otapanja vapnenakih stijena$

npr. +aklenica, Ilinth-9ammoth >ave AQstem (A=E, Dptimistieskaja spilja(7usija, +ostojna (Alovenija

vulkanski reljef prepoznatljiv po stoastim uzvisinama iji su vrhovi okrnjeni zbogstvaranja kratera, npr. >rater Hake (A=E, Bezuv (?talija, Iujijama (@apan...

morske obale njihov izgled uvjetovan je reljefom kopna i sastavom obale, toutjee na horizontalnu (npr. stvaranje klifova i vertikalnu ralanjenost (razvedenostobala$ koeficijent obalne razvedenostipredstavlja odnos ukupne duine obalnelinije i zrane linije koja spaja odreene toke na obali i bitan je preduvjet kupalinogturizma

7azvedenost obala @adranskog mora4zrana udaljenost koeficijent

5rvatska ' %%,%

*i5 %,')rka %& 2,01>rna )ora & ,02Alovenija %/ ,=lbanija ' %,'2?talija %,2/

hidrolo%ka osnova hidrografski turistiki resursi4 voda na povrini :emlje i u podzemlju koja privlai

turiste more vanu ulogu u turistikoj valorizaciji imaju hidroloka obiljeja mora poput

temperature, saliniteta, prozirnosti, gibanja morske vode (plima i oseka, morskestruje...

jezera privlaan element krajolika$ mogu biti prirodna ili umjetna$ od prirodnih

jezera turistiki su znaajna ledenjaka (npr. *odensko jezero (Gvicarska, Hago9aggiore (?talija, *led i *ohinj (Alovenija, vulkanska (npr. >rater Hake (A=E,tektonska (npr. Dhrid (9akedonija, jezera u kru (npr. Akadarsko jezero, rijenajezera (npr. +litvice

rijeke meusobno se razlikuju prema reljefu kroz koji protjeu (krke, planinske,nizinske rijeke... i reimu vode (pluvijalne, nivalne, mjeovite$ turistiki su privlanezbog izvora, vrela, slapova (obruavanje vode sa stepenicama, vodopada(obruavanje vode bez stepenica ; najve3i u Benezueli, brzaka, bukova, slikovitihrijenih dolina, te kao sportsko-ribolovna podruja i kupalita

mineralni izvori imaju pove3an sadraj otopljenih minarala koji vodi dajuspecifian miris i okus, imaju znaaj u zdravstvenom turizmu

termalni izvori imaju temperaturu vode koja je via od prosjene temperaturezraka u tom podruju, dijele se na hipotermalne (R-21R>, homeotermalne (21R-20R> i hipertermalne (vie od 20R>, imaju znaaj u ljeilinom turizmu

klima klimatski elementi vani za razvoj turizma4 osunavanje (insolacija, temperatura

zraka, vlaga zraka (visoka temperatura S visoka vlaga ! sparina, a maestral !osvjeava i pogodan za jedrenje, vjetrovi, padaline, naoblaka$ klimatski faktori4geografska irina, odnos kopna i mora, nadmorska visina, reljef, vrsta tla, biljnipokrov.

insolacija predstavlja trajanje sijanja sunca u nekom mjestu u odreenomvremenskom razdoblju$ sunevo zraenje pozitivno utjee ne raspoloenje(stvaranje melatonina i serotonina, potie stvaranje E vitamina, izaziva promjene upigmentaciji koe, ubrzava zacjeljivanje rana...

temperatura zraka ima fizioloki utjecaj na ovjekov organizam$ optimalni uvjeti

za rad i odmor su R> i relativna vlaga zraka od T vjetar predstavlja strujanje zraka iz podruja relativno vieg u podruje relativnonieg tlaka, a razlikuju se prema brzini i svojstvima$ za turizam su znaajni zbogutjecaja na zdravlje (npr. maestral pozitivno utjee na zdravlje, a fen nepovoljno i

,


7/35

Turistik !"o!r#$

ugodu turista, igraju vanu ulogu u prometu (npr. bura ponekad onemogu3avavonju trajekata, vjetar omogu3uje sportsko jedrenje...

padaline turistiku vanost imaju kia (nepovoljan utjecaj i snijeg (povoljanutjecaj ; razvoj zimskog, skijalinog turizma

biljni pokrov i !ivotinjski svijet flora biljni pokrov ima zdravstveno (proizvodnja kisika, praktino (npr. smjetaj

kampova u boricima, estetsko (pove3ava kolorit i pitomost krajolika i kuriozitetno(npr. stabla gigantskih dimenzija iUili tisu3ljetne starosti znaenje$ zati3ena prirodnapodruja spadaju u turistiki atraktivna mjesta

fauna u mnogim je zemljama sastavni dio turistike ponude (npr. safari, lovniturizam...

b. dru%tveni faktori kulturno&povijesna ba%tina

ostaci iz prapovijesnog razdoblja npr. 6rapina, pilja =ltamira (Gpanjolska =ntiki spomenici datiraju iz razdoblja starog rkve, turistiki su

znaajni ostaci naselja na uzvisinama, crkve$ znaajni su i kulturni tragovi stoljetne8urske vladavine, srednjovjekovni muzej-gradovi (npr. Benecija, Eubrovnik...,

arhitektonska dostignu3a islamske (arapske kulture... spomen obiljeja ??. NN npr. At. +etersburg, =uschNitz

kulturne ustanove i do$a'anja (ne nastaju primarno zbog turizma, ali ga direktno iindirektno potiu muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke, arhivi... npr. *ritish 9useum, Houvre, ambridge, 5arvard$ turistiki su

znaajni zbog organizacije ljetnih teajeva festivali npr. Aalzburger Iestspiele (posve3en 9ozartu, Eubrovake ljetne igre,

filmski festivali (>annes, Benecija, 9otovun, zabavni festivali (Aan 7emo folklorne priredbe npr. Ainjska =lka, 9oreka karnevali npr. 7io de @aneiro, Benezia, 7ijeka kongresi vani jer potiu rad hotela u Xmort-sezoniX sportska dogaanja npr. Dlimpijada, Yniverzijada gospodarske priredbe npr. :agrebaki velesajama svjetske izlobe (


8/35

Turistik !"o!r#$

u sklopu turistikog mjesta razlikujemo dvije osnovne skupine faktora materijalniobjekti (hoteli, apartmani... i rad (kojim se oplemenjuje prostor

turistiki kapaciteti mogu biti direktni (dolaze u izravan kontakt sa turistima smjetajni objekti,

prometnice, servisi, pote, kulturno-zabavni i sportski objekti... i indirektni(ne ubiruprihod od turizma, ali ih turisti koriste parkovi, vidikovci...

kapaciteti su najbolji odraz razvijenosti turizma nekog podruja najvaniji receptivni kapaciteti4

hoteli objekt za smjetaj gostiju s najmanje %' smjetajnih jedinica$ usluga seprua u vidu garnita (soba s dorukom, prolaznog hotela (samo no3enje, danasse gotovo ne koristi ili pansiona (puni ili polupansion$ kategorizirani su premastandardu koji pruaju (, E i -e, kuhinje...

.


9/35

Turistik !"o!r#$

putnike a$encijesu posredniki faktorturizma

distanca ponude i potranje skra3uje se putem posrednika, tj. agencije danas u svijetu postoji oko . velikih turistikih agencija najstarije turistika agencija je F8homas >ook Z AonF, a druga najstarija F=merican . prema samostalnosti4a. samostalneb. u sklopu ve3e organizacije

E. prema sudjelovanju na turistikom tritua. inicijalneb. receptivnec. mjeovite


10/35

Turistik !"o!r#$

G0'n turistik (o)ru$ s'i$"t

R"!ion0ni (r"!0") turi12

8uristi i primanja od meunarodnog turizma %&&&.

9akroregija svijeta8uristi +rihod od turizma

u mil u T u mlrd u TSvijet ))* +,, *-- +,,=frika / 1 % =merike %2 %0 % / =ngloamerika 0 % 01 %0 Arednja =merika i 6aribi 1 @una =merika %' % 2?stona =zija i +acifik &/ %' /2 % =ustralija s Dceanijom & % %2 2


11/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 An!0o2"rik"

povrina od oko mil kmdvostruko vie od


12/35

Turistik !"o!r#$

kupalini turizam zbog hladne kalifornijske struje mogu3 je tek junije od rta >oncepcion nizturistikih mjesta (Aanta *arbara, Aanta 9onica, Hong *each, Haguna *each, Dceanside, +acific*each, Aan Eiego, ?mperial *each$ za razliku od Iloride ovdje je ve3inski priljev turista ljeti

gradovi privlae prometnim poloajem, kozmopolitizmom i arhitekturom Aan Irancisco()olden )ate *ridge, =lcatraz, Hos =ngeles (uz koji se veu zabavni parkovi EisneQland,9arineland, te centar filmske industrije 5olQNood

5aNaii zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obiljeja (vulkani 6ilauea, 9auna Hoa i 9auna

6ea, te gostoljubivosti doma3ina i originalnog folklora$ najpoznatija plaa Maikiki (u glavnom gradu5onoluluu

(- ljaska u novije vrijeme sva znaajnija u turistikom smislu turistiki privlana zbog egzotine prirode i kulture i obiaja starosjedilakog stanovnitva


13/35

Turistik !"o!r#$

Bancouver luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon zavretka gradnjekanadske transkontinentalne eljeznice %00'.$ istoimeni otok je najve3i kanadski otok

3&


14/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 7tinsk" A2"rik"

s obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloamerikog prostora prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje jos nisu dosegle stadij tercijarnih (i kvartarnih

drutava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam zajednika osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turistikih kapaciteta ve3ina

hotela u vlasnitvu je A=E$ taj problem se pokuava rijeiti nacionalizacijom postoje3ih hotela, teulaganjem doma3eg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta najvaniji atraktivni turistiki faktori ovog podruja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidroloka osnova,

bogata kulturna batina ?ndijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovnitva

u svim dijelovima Hatinske =merike turizam nije jednako razvijen, pa se u turistikom smislu izdvajaju triregije4 5e6ico# ntilsko otoje i 7u!na merike

Turi12 M"8i9

razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu 9eWico ima negativnuU-pozitivnu turistiku platnu bilancu ve3ina turista su stanovnici A=E (2U1ukupnog broja posjetitelja faktori razvoja turizma4

duga obala dinamian reljef znaajni kulturni spomenici (povijesne starosti vie od 2 tisu3lje3a

turistike regije4 (+ 8stona obala (obala 5eksiko$ zaljeva

najmanje privlaan turistiki prostor zbog nepovoljne klime (pasati donose vlagu i kiu turizam razvijen samo na poluotoku Vucatanu spomenici kulture 9aQa (glavni grad 9aQa

>hitzen ?tza ; piramida, hram ratnika, zvjezdarnica$ grad YWmal ; lijepe palae (1 5eksika visoravan

smjetena izmeu planinskih lanaca Aierra 9adre Driental i Aierra 9adre Dccidental brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti okosnica drave koncentracija ve3ine gospodarskih djelatnosti i stanovnitva >iudad de 9eWico glavni grad, turistiki vrlo privlaan zbog povoljnog poloaja i ugodne klime

(iako u tropskom pojasu, smjeten je na nmUv od 2 m, pa ima tzv. Xklimu vjenogprolje3aX

jezero 8eWcoco nedaleko >iudad de 9eWica, tu je smjeten 8enochititl\n (prijestolnica =stekakoji u %1. stolje3u pokoravaju 8osteke

vulkani +opocatapetl ('1' nmUv, +aricutin (jedno od % prirodnih svjetskih uda 8eotihuac\n glavni grad kulture 8osteka (piramida Aunca i piramida 9jeseca, hram s

karijatidama (2 Pacifiki obalni pojas

suha obala (pasati na putu do pacifikog primorja izgube svu vlagu, utjecaj hladne kalifornijskestruje mala koliina padalina omogu3ila je razvoj kupalinog turizma

kupalina mjesta =capulco (nekad pacifika trgovaka luka 9eWica, danas mondeno ljetovaliteamerikanaca, 9anzanillo, 9azatlan, +uerto Ballarta, Ha +az

Turi12 Anti0sko! oto$

turistiki jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatak doma3eg kapitala faktori razvoja turizma4

klima Xvjenog ljetaX temperatura mora ni zimi ne pada ispod 'R> omogu3uje neprekidnuturistiku sezonu tijekom cijele godine

pjeane plae, egzotini krajolik flora tropske vegetacije

lak pristup zahvaljuju3i brojnim aerodromima turistiki je najrazvijenije *ahamsko otoje (zbog blizine A=E turistiki centri Cassau (*ahami,9ontego *aQ (@amaica, te +ort of Apain (8rinidad

3*


15/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 Ju6n" A2"rik"

turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Arednje =merike turistika ponuda koncentrirana je u nekoliko toaka faktori razvoja turizma4

reljef, klima, voda drevni spomenici ?ndijanske kulture ?nka odlino sauvan folklor i tradicionalni nain ivota ?ndijanaca arhitektura i kulturna dogaanja modernih gradova

turistike regije4 (+ 8stona obala

obuhva3a prostor zemalja koje izlaze na =tlantik Benezuela, *razil, =rgentina i Yrugvaj turistiki najrazvijeniji prostor brojne uvale (bahie s pjeanim plaama razil

odnosi ] ukupnih turistikih no3enja @une =merike turistiki su najprivlaniji gradovi 7io de @aneiro (karnevali, festivali sambe, plaa

>opacabana, statua >risto 7edendor ; jedno od %0 modernih svjetskih uda, Aao +aolo,Aantos, *elo 5orizonte, 7ecife, *rasilia (prijestolnica poznata po planskoj gradnji i modernoj

arhitekturi planinska turistika mjesta +etropolis i 8eresopolis u zaleu 7io de @aneira jezero +atos turistiko sredite je grad +orto =legre vodopadi ?guassu slapovi visine / m, vrlo bogati vodom, jedno od % prirodnih uda

svijeta r$entina

najve3a prepreka turizmu =rgentine je velika udaljenost od glavnih svjetskih emitivnihturistikih podruja

gradovi *uenos =ires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesni spomenici iz kolonijalnograzdoblja, moderna arhitektura, 9ar Eel +lata (kupalite i najve3e turistiko sredite

=nde planinski masiv u kojem je smjeteno %% C+ najpoznatiji C+ je Cahuel 5uapi(prema istoimenom jezeru uz koji je smjeteno turistiko sredite *ariloche

9ru$vaj najmanja junoamerika zemlja gospodarstvo je orijentirano na izvoznu poljoprivredu, razvoj turizma biljei se tek u novije

vrijeme 9ontevideo glavni grad kupalini centri +iriapolis, +unta del aracas prijestolnica slap =ngel Aalto (u )vajanskom visoju voda rijeke 6arone (koja je pritok Drinoca rui

se s visine od oko % m, jedno od % prirodnih uda svijeta

(1 ;apadna obala turistika valorizacija vezana uz obale +acifika, te =nde turizam slabije razvijen zbog loije prirodne osnove (strma i slabo razvedena obala, ali i zbog

slabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora )uaQaJuil jedini ve3i zaljev na pacifikoj obali s nekoliko kupalinih mjesta ^ile turistika mjesta Bina del 9ar i Ha Aerena =nde oduvijek sredite ivota i naseljenosti, zbog klimatskih pogodnosti koje proizlaze iz

smjetaja na viim nmUv nekadanje carstvo ?nka danas je turistiki znaajan prostor >uzco(glavni grad ?nka, dananji +eru i 9achu +icchu, jezero 8iticaca (*olivija, poznate graevine BrataAunca, te hram 6opakabana

suvremeni gradovi privlae modernom arhitekturom i muzejima _uito (grad u =ndama,prijestolnica hile, Balparaiso

3+


16/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 Austr0i$" i O9"ni$"

turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita(%2. km od Aueskog kanala i isto toliko od Aan Irancisca

prostor povrine /,/ mil kmbrojni prirodni kontrasti (potencijalni faktor razvoja turizma

u turistikom smislu razlikuju se ustralija i 4ceanija

Turi12 Austr0i$"

nerazvijen turizam (izoliranost turisti dolaze preteno avionom (&T godinji promet oko & mil turista, ve3ina turista su Covozelanani, *ritanci, @apanci i =merikanci negativna turistika bilanca faktori (potencijali razvoja turizma4

endemina flora i fauna (ivi fosili brojni C+ i sanktuariji raznolikost klime i reljefa suvremena arhitektura

turistike regije4 (+ 4bala

AQdneQ najve3i grad =ustralije, kupalini turizam (plae *ondi i 9anlQ, parkovi, Dpera 5ouse(jedno od %0 modernih svjetskih uda

*risbane na obali 8ihog oceana, kupalini turizam ()olden >oast i Aun >oast, Beliki koraljnigreben (sjeverno od grada, vana turistika destinacija

(1 otok Tasmanija glavno naselje 5obart (2 ustralske lpe

6osciusko najvii vrh =ustralije (2' m nmUv i C+ gradovi >anberra (glavni grad, 9elbourne

Turi12 O9"ni$"

sve vie dobiva turistiki znaaj najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i strateke vanosti sastoji se od tri glavne otone skupine4 9elanezija, 9ikronezija i +olinezija$ najve3i otok je Covi :eland faktori (potencijali razvoja turizma4

endemina flora i fauna (ivi fosili raznolikost klime i reljefa vulkanski otoci, postvulkanske pojave (gejziri, topli izvori, koraljni

grebeni, slikovite pjeane plae, ledenjaci, glacijalna jezera visok narodni dohodak stanovnitva

turistika podruja vezana su uz Covi :eland 9t >ook (2/1 m nmUv, 8asmanov ledenjak

3,


17/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 A1i$"

turistiki slabo razvijeno podruje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turistikih arita prostor povrine 11,1 mil km gotovo neograniene mogu3nosti turistikog razvoja zbog prirodnih

(netaknuta priroda, specifina flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost... i kulturnihsadraja (ishodita sve 1 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela kojima

raspolae

u turistikom smislu razlikuju se 8stona# 7u$oistona# 7u!na i 7u$ozapadna zija

Turi12 Iston" A1i$"

?stonu =ziju ine tri meusobno razliite prirodne sredine unutranje visoravni, nizine ue 6ine, teotoni niz koji se protee od 6urilskog otoja do Iilipina

prostor u kojem ivi ] svjetskog stanovnitva ?stona =zija obuhva3a @apan, 6inu, 9ongoliju, Ajevernu 6oreju, @unu 6oreju i 8ajvan

7apan otona zemlja 1 velika (5onu, Gikoku, 5okaido i 6Quu i oko 2 malih otoka gospodarski najrazvijenija zemlja =zije standard se odraava i na stupanj turistikog razvoja ve3ina stranih turista su gosti iz A=E (%U2 ima izrazito negativnu turistiku platnu bilancu prihod 2, mlrd , a rashod ak 1,& mlrd (%&& vulkanski reljef turistiki najvaloriziranija planina-svetite Iujijama (2// m nmUv termalni izvori ljeilini turzam i izvor geotermalne energije izraen osje3aj za zatitu prirode 2 C+, %%' prirodnih rezervata, te 2 sanktuarija turistika privlanost gradova 8okio (glavni grad, )inza- trgovaka ulica, politiko,

gospodarsko i kulturno sredite, 6Qoto (nekadanja carska prijestolnica, brojni hramovi,5iroima (ratni turizam, 6agoima (obalni grad sa lijepim pjeanim plaama i toplim moremzahvaljuju3i toploj 6uroshio struji, Aaporo (:imske D? %&/., skijake planine 8eine i Dkura

0ina najmnogoljudnija zemlja svijeta ima velik turistiki potencijal, no nije turistiki razvijena turistike destinacije +eking (nebeski hram i >arska palaa, te u okolici carska grobnica 8ien

Ahushan, 6ineski zid (jedina graevina koja se vidi s 9jeseca`, Gantung (6onfucijev hram, Gangaj(+agoda zmijske ljepote

Sjeverna 0orejazbog zatvorenosti razvijen je samo doma3i turizam

7u!na 0orejadestinacije su Aeul i +usan


18/35

Turistik !"o!r#$

Thailandturistiki razvijeniji od svojih susjeda kupalini turizam (hoteli uz plae privlae sve vie turista,

seks turizam & C+ gradovi *angkok (budistiki hramovi, =QuthaQa

0ambod!a turistiki nerazvijena zbog ratnih razaranja najznaajnija destinacija je hram =ngkor-Bat, te potom glavni grad +hnom +ehn (kraljevski

dvor

8ndonezija turizam slabo razvijen osnova su vulkanski krajolici i tropska vegetacija

aliivopisni folklor

>ilipini glavna destinacija je glavni grad manila ve3ina turista su stanovnici A=E

Sin$apurkao i 5ong-kong, zbog vanog geografskog poloaja vaan je tranzitni turistiki centar

5alezija turistiki se razvija u zadnjih %'- godina, danas zauzima . mjesto meu turistiki najrazvijenijim

zemljama =zije (nakon @apana turizam se bazira na povoljnoj prirodnoj osnovi (plae, tropske praume i zanimljivoj

gradskoj arhitekturi

Turi12 Ju6n" A1i$"

podruje ?ndijskog potkontinenta (odvojen planinskim bedemima 5imalaje od ostatka =zije razlikujemo tri razliite prirodne cjeline 5imalaja (s najviim vrhom svijeta 9t alcutta

Pakistan gradovi 7aNalpindi, Hahore, 6arachi (luka

?epalishodite za 5imalaju$ 6atmandu (glavni grad, brojne pagode i samostani

@ri Aanka turistiki najvaloriziraniji prostor ove regije turizam se temelji na prirodnim ljepotama i starim kulturno-povijesnim spomenicima gradovi 6andQ (staro vjersko sredite, >olombo (glavni grad

Turi12 Ju!o1()n" A1i$"

podruje kontakta 2 kontinenta ;


19/35

Turistik !"o!r#$

prostor najstarijih kultura i ljudskih civilizacija (mezopotamska, asirska, perzijska, fenika prostor odakle izniu tri svjetske religije judaizam, kr3anstvo i islam ogroman turistiki potencijal nedovoljno je iskoriten zbog politike nestabilnosti i ratnih sukoba drave4 Hibanon, ?zrael, Aaudijska =rabija, ?rak, ?ran

Aibanon turistiki najrazvijenija zemlja ovog prostora sve do poetka ratnih sukoba stacionarni hotelski turizam na mediteranskoj obali turistiko mjesto *atrun stari feniki gradovi *eirut (glavni grad planina Hibanon skijalini turizam ostaci rimskog grada *aalbeka (@upiterov hram u unutranjosti zemlje

8zrael kupalini turizam na istonim (mediteranskim obalama 8el =viv, 5aifa

vjerski turizam

@eruzalem, Cazareth, *etlehem, @erihon veliki problem su ratni sukobi (od %&/. rat sa Aaudijskom =rabijom

Saudijska rabija vjerski turizam 9eka i 9edina (islamska hodoasnika mjesta uvjetovali su razvoj luke @idda kao

tranzitnog turistikog mjesta

8rak*agdad (glavni grad i ruevine *abilona

8ran 8eheran ishodina toka za sve druge

turistike destinacije u zemlji Eemavend ugasli vulkan ('1 m nmUv i najvii vrh 9t


20/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 Arik"

prostor povrine oko 2 mil km, a broji oko mil. stanovnika blizina


21/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 Iston" Arik"

iako spada u tropsko-ekvatorski prostor, prosjena nmUv od % m osigurava zatitu od negativnostitropske klime povoljno za razvoj turizma

osnovu turizma ini autohtona flora i fauna (safari-turizam, brojni C+, te prirodne ljepote

0enija brojni C+ najvaniji 8savo, Cairobi, Cakuru (flamingosi, 6ilimanjaro kupalita na ?ndijskom oceanu 9ombasa i malindi

Tanzanija zemlja vjenog prolje3a (prosjena godinja temperatura 'R> turizam vezan uz plae, jezera, / C+ (najpoznatiji Aerengeti

9$anda safari-turizam C+ 9urchinson Ialls slap na Cilu visine ' m, nilski konji, slonovi, bivoli, krokodili Biktorijini slapovi na rijeci :ambezi, visine %0-% m, jedno od prirodnih svjetskih uda

Republika Sej%eli arhipelag od 01 otoka u ?ndijskom oceanu turistika osnova su prirodne ljepote (klima, plae, koraljni grebeni, egzotini pejsa zanimljivost ; hoteli ne smiju biti vii od palmi kako se ne bi naruio prirodni sklad

Turi12 Ju6n" Arik"

bazira se na istim atraktivnostima kao i ?stona =frika prirodne ljepote i safari-turizam 7u!noafrika Republika C+ najpoznatiji 6rger (u pokrajini 8ransvaal, =ddo


22/35

Turistik !"o!r#$

Turi12 Euro("

ima arinu ulogu u turistikom ivotu svijeta apsorbira vie od /T ukupnih turistikih kretanja, te vieod 'T dobiti iz turistikih kretanja

glavni razlozi takvog razvoja su4 strateki poloaj u sreditu :emljine kopnne polutke

pejsana zanimljivost povoljna klimatska osnova politika rascjepkanost bogata kulturna tradicija prometna razvijenost visok ivotni standard stanovnitva

turistika aktivnost koncentrirana ja na dva najve3a podruja4 9editeran i =lpe

Turi12 Euro(sko! M")it"rn

najrazvijenije turistiko podruje svijeta turizam je obiljeje razdoblja 9editerana u Covom vijeku (nakon starih kultura i civilizacija u Atarom

vijeku, te trgovine i pomorstva u Arednjem vijeku i bitno utjee ne gospodarsku strukturu i izgled togprostora

u 9editeranske zemlja ubrajaju se4 @panjolska# >rancuska# 8talija# Slovenija# osta Berde (:elena obala puno kie no ona ne spreava razvoj turizma (blizina emitivnih

arita$ turistika sredita Aantader (polazite za pilju =ltamira, Aantiago de >ompostela

(religiozni turizam (* aleari

mala otona skupina (otoci 9allorca, 9enorca i ?biza u 9editeranu, povrine ' km%U%povrine Gpanjolske sadri %U2smjetajnih kapaciteta te zemlje

%%


23/35

Turistik !"o!r#$

imaju vode3u ulogu u panjolskom turizmu putnici dolaze uglavnom aerodromima (sagraeni na svim otocima +alma de 9allorca najstarije turistiko sredite (prvi hotel jo %&.

(- 0anarski otoci skupina otoka u =tlantiku blizina =frike obale osnovni privlani faktor je vulkanski reljef, suptropska vegetacija i povoljna klima (jedina godinja

doba su prolje3e i ljeto$ ljeilini turizam za plu3ne bolesnike glavna sredita Has +almas (na otoku )ran >anaria i +uerto de la >ruz (otok 8enerife turizam je u ovom podruju uspio zaustaviti emigraciju stanovnitva i potaknuti gospodarski rast

Portu$al u turistikoj sjeni Gpanjolske osnova turistikog razvoja je dobro ouvana antika, vizigotska i maurska arhitektura, te raznolika

prirodna osnova turistiki se izdvajaju etiri regije (iako cijeli +ortugal nudi turistike zanimljivosti (+ eira Aitoral

%' km dug obalni pojas uz =tlantik, specifian zbog eolskih oblika (dine gradovi Iigueira da Ioz (kupalini centar, >oimbra (sveuilite, Iatima (svetite, Aierra de


24/35

Turistik !"o!r#$

turistika sredita *iaritz, =rcachon, Ha 7ochelle, *rest, 9t At. 9ichelle (do izgradnje ceste,dva puta dnevno je bio otok, a dva puta pouluotok zbog velike razlike izmeu plime i oseke, te8rouville i Eeauville (plae +ariza

(2 >rancuske lpe najstarija turistika regija zemlje

gostionica )rande >hartreuseu datiraiz %2. stolje3a

u %0. st postaju popularne @[email protected] ; X+ovratak prirodiX

%/0/. @acJues *almat osvaja 9t.*lanc (10% m nmUv, najvii vrhhamberrQ

C+ Benoise

(* Pirineji vano turistiko podruje Irancuske velik broj termalnih izvora toplice Huchon, =W-les-8hermes, *agneres-de-*igorre utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 0. stolje3a koje su nastale kako bi sprijeile prodor

=rapa i ?slama s juga Hourdes nakon 7ima najve3e katoliko hodoasniko mjesto

(- Centralni masiv kupe ugaslih vulkana, vuklanska jezera, termalni izvori, kr i krki fenomeni BichQ toplice >lermond Ierrrand grad poznat po graevinama od crnog vulkanskog tufa

() Pari%ki bazen zauzima ] teritorija Irancuske u porjeju Aeine i Hoire raskr3e vanih prometnih puteva +ariz glavni grad, sveuilite Aorbonne, muzeji, umjetniki saloni, dvorci Houvre i Bersailles,

hapelle i Cotre Eame, =rc de 8riomphe$ godinje gaposjeti 2 mil stranih turista

katedrale u 7eimsu i 7ouenu

8talija jedan od turistikih divova rkva Av. +etra, +apinska palaa u okolici 7ima ugasli vulkani i vulkanska jezera

pokrajina >ampagnie

Capulj (vulkan Bezuv da iskopinama zatrpanih gradova 5erkulanej i+ompei gradi3i na obali Aorrento, Aalerno, =malfi otoci ?schia (rimske terme, >apri (9odra pilja

%*


25/35

Turistik !"o!r#$

Aicilija >osta =ranci (Dbala Carani sa centrom +alermom Aardinija >osta Ameralda

(2 7adransko primorje biljei znaajniji turistiki razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih plaa i

povoljan poloaj u odnosu na emitivna sredita atollica (zbirni naziv 7iviera 7omagnola u zaleu dravica Aan 9arino gradovi 7avenna, *ologna, =ncona, Benezia (mletake graevine, karneval, filmski biennale,

kupalite Hido terme Aalsomaggiore

(* lpsko&predalpski prostor bitno razliit od ostalih regija ledenjaka jezera (Hago 9aggiore, >omo, ?seo, )arda ()ardaland rekreacijsko vikend-

podruje industrijskog sjevera ?talije razvoj zimskih sportova (oko 21 skijalita ime su omogu3ene dvije turistike sezone turistika mjesta Aestriere (nedaleko 8orina, >ervini, >ortina dX=mpezzo (:imske D? %&'.

Crna Gora iako povrinom mala, prua brojne mogu3nosti razvoja turizma, no on nije pretjerano razvijen

razlikuju se dvije osnovne regije (+ Crno$orsko primorje

od rta Dtra do =lbanske granice, duine /% m brojne uvale, rtovi i grebeni akumulacijski oblici nastali selektivnom abrazijom mimoze, maslina, morganj turistika sredita 5erceg-Covi (Aahat kula, ?galo (medicinska rehabilitacija, 6otor (od %&/&

proglaen YCD- vom svjetskom kulturnom batinom, *udva, *ei3i, 9iloer, AanAtefan (grad-hotel, +etrovac, *ar, Ylcinj (srednjovjekovna orijentalna arhitektura

C+ Akadarsko jezero i Hov3en gradovi >etinje i +odgorica

(1 Planinska re$ija Eurmitor (%&0. proglaen prirodnom svjetskom batinom YCD-a glacijalna

jezera (*iogradsko i +lavsko, skijaki tereni$ naselje abljak (najvie gradsko naselje @ugoistone


26/35

Turistik !"o!r#$

() Poluotok


27/35

Turistik !"o!r#$

zanimanje za =lpe zapoinje u %0. stolje3u kad ih pod parolom Xpovratak prirodiX popularizira @ean@acJues 7ousseau, a razvija se paralelno s razvojem planinarstva i alpinizma (%/0/.g.@acJues *almat osvaja 9t *lanc

Gvicarska i =ustrija se izdvajaju kao tipino alpske zemlje, jer je ve3ina njihova teritorija smjetena u=lpama

@vicarska nekadanja zabaena rimska provincija 5elvetia, danas je jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja

i prva zemlja u svijetu u kojoj se meunarodni turizam zapoeo razvijati u oblikunajslinijem dananjem turizmu

%&%. na podruju Gvicarske izbija buna uzrokovana pritiskom feudalaca, koju je predvodioMilhelm 8ell, nakon koje je stvorena 5elvetska konfederacija od tri prakantona smjetenih uz prijevojAt. )otthard ; AchNQz, Yri i YnterNalden

u %0. i %&. st. jaa turistika valorizacija i popularnost tog kraja (posjete filozofa, knjievnika,prirodoslovaca, umjetnika i bogataa

danas razvija luksuzni, a ne masovni turizam i ima pozitivnu turistiku bilancu u Gvicarskoj nalazimo tri razliite prirodne cjeline4 (+ @vicarske lpe

smjetene u A< dijelu zemlje razlikujemo *ernske i )larnske (sjever od +eninskih, Hepontskih i 7etijskih =lpi (jug ija su

prirodna granica doline 7hone i 7ajne +eninske =lpe vrhovi Eufour ili 9onte 7osa (120 m nmUv, najvii vrh Gvicarske, 9atterhorn

(111/ m nmUv i Meisshorn (m nmUv s istoimenim ledenjakom$ mondeno turistiko mjesto :ermatt(poznato po groblju poginulih alpinista

*ernske =lpe vrhovi neto nii od +eninskih Iinsteraahorn, =letschhorn, @ungfrau$ledenjak =letsch$ turistiki centri ?nterlaken, Hauterbrunnen, )rindelNald

pokrajina )raubnden (istone =lpe turistika sredita At. 9oritz, Eavos, =rosa C+ entralne (prakamene ili kristalinske =lpe, Ajeverne =lpe i @une (vapnenake =lpe, a zajednika imje odlika udaljenost od =tlantika to rezultira jaom kontinentalno3u i snjenim i sunanim zimama

(+ Centralne lpe pruaju se od Gvicarske granice do Gtajerske najvanije su za turizam, jer zbog kristalinske pogloge imaju zaobljene strane koje ina izvrsnu

skijaku podlogu, pa su u tom podruju smjeteni i najvaniji turistiki centri

gradovi ?nnsbruck (dvije olimpijade, 6itzbhel Bisoke 8ure vrh )ross )lockner (2/&/ m nmUv, najvii vrh =ustrije, ledenjak +asterze$

turistiki centar *adgastein$ turistika atrakcija je i visokoalpska cesta koja prelazi Bisoke ture navisini '' m nmUv

%-


28/35

Turistik !"o!r#$

(1 Sjeverne vapnenake lpe u ovom podruju pleistocenski ledenjaci stvorili su brojna glacijalna jezera od kojih su

najpoznatija Aalzkammergutska jezera, 9ondsee i Molfgangsee toplice *ad ?schl grad Aalzburg brojne barokne graevine, dvorac 9irabel, 9ozartove sveane ljetne igre...

(2 7u!ne :apnenake lpe nisu turistiki pretjerano znaajne, osim nekoliko jezera ; Mrther Aee (Brpsko jezero i

Dssiacher Aee (Dsojsko jezero gradovi Billach$ 6lagenfurt (>elovec$ )raz$ *e glavni grad, smjeten na Eunavu,

turistika atrakcija su monumentalne graevine (gradska vije3nica, parlament, opera, sveuilite,dvorci Achnbrun i *elvedere, zabavni park +rater, brojne glazbene i kulturne manifestacije

Slovenija iako preteno alpska, Alovenija je i mediteranska zemlja, to oteava njenu regionalizaciju u

sklopu


29/35

Turistik !"o!r#$

?orve%ka sinonim za fjordove (najdui Aogne, 5ardanger i 8rondheim, ribarstvo i Bikinge

gradovi4 Dslo (prijstolnica, politiko i kulturno sredite$ 5olmenkollen (nedaleko Dsla, zimski centars poznatim ski-muzejom$ 5ammerfest (najsjeverniji grad europskog kontinenta i Cordkap (smjetenna /%RC najsjeverniji europski rt

/anska niska morenska zemlja (najvii vrh %/2 m nmUv sve se vie orijentira prema turizmu, na temelju znaajnog i pogodnog geografskog poloaja (most

izmeu Gvedske i Cjemake gradovi4 6obenhavn (nekadanja ribarska luica, danas milijunski grad, popularno zvan X+ariz

sjeveraX$ brojne graevine, zabavni parkovi i galerije$ 5elsingr (na otoku Ajelland , renesansni dvorac6ronborg i 5amletov grob

8sland ima vrlo skroman posjet europskih turista, emu je uzrok izuzetno nepovoljan prometno-geografski

poloaj zemlja poznata po fjordovima, aktivnim vulkanima, vulkanskim jezercima, gejzirima i izvorima tople

vode turzam se razvija vrlo polagano, a privreda poiva na ribarstvu grad 7eQkjavik (prijestolnica

?jemaka najemitivnija turistika zemlja europe (. u svijetu nakon A=E, razlozi4

velik broj stanovnika velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu visok stupanj urbanizacije i ugroenosti okolia visok ivotni standard i *C+ per capita

istovremeno je i jaka receptivna turistika zemlja, zbog brojnih prirodnih i drutvenih zanimljivosti(prihod od turizma premauje prihode nekih izrazito turistikih zemalja

izdvajamo pet turistikih regija4 (+ avarska

vrlo kontrastan krajolik obuhva3a podruje =lpa turistiki privlano podruje zbog brojnih glacijalnih jezera (=mersee,

Murmsee, 8egernsee, 6onigsee i >hiemsee najvii vrh Cjemake :ugspitze (&2 m nmUv skijalini centri )armisch-+artenkirschen (D? %&2. i Dberstdorf klimatsko ljeilite *erchtesgaden 9unchen glavni grad regije$ dvorac CQmphenburg, dvorska pivovara, pinakoteka...

ostali gradovi4 =ugsburg, 7egensburg, Curnberg, *aQreuth (rodni grad 7icharda Magnera,danas doma3in ljetnih igara u njegovu ast (1 aden&Durtenber$

turistiki su najprivlaniji *odensko jezero, rijeka 7ajna, umovita gorja Gvapska @ura iAchvartzNald, toplice *aden-*aden

gradovi4 Atuttgart, 5eidelberg (sveuilino sredite (2 ?jemako Sredo$orje (5ittel$ebir$e

najautentiniji turistiki prostor Cjemake podruje niskog starog gorja, s brojnim umama, mineralnih izvora i starih gradova u ovo su podruje smjetene radnje mnogih pria bra3e )rimm, a tu su stvarali i umjetnici poput

)oethea i *eethovena turistika atrakcija je klisura Horelei uz 7ajnu gradovi4 Irankfurt, 6oln, Eusseldorf, *onn, Dsnabruck, Iulda

(* Sjeverna ?jemaka turistiki su najprivlanije pjeane plae i ureena kupalita na Irizijskim otocima u Ajevernom i

*altikom moru

%/


30/35

Turistik !"o!r#$

hanzeatski gradovi4 6iel, Hubeck, hamburg, *remen i


31/35

Turistik !"o!r#$

9jedinjeno kraljevstvo :elike ritanije i Sjeverne 8rske jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja, s nizom specifinosti koji imaju vanu turistiko-receptivnu

funkciju glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naroito u Hondonu, dok

prirodna osnova ne igra vanu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ylstera i Ajeverozapadne


32/35

Turistik !"o!r#$

tu su poznata glacijalna jezera F9orske oiF, zimski centar :akopane, te toplice 6rQnicQ, 6lodskei 6udrova :droj

(* stari $radovi i kulturno&povijesne znamenitosti DarszaFanastao na raskriju starog rimskog jantarskog puta$ potpuno sruena za vrijeme

??.MM, no stara jezgra (Ataro 9jasto je obnovljena 0rakoF u razdoblju od %1. do %. stolje3a poljska prijestolnica, sa jednim od najstarijih

sveuilita u


33/35

Turistik !"o!r#$

raspolae velikim turistikim potencijalom, ponajprije zbog geografskih razliitosti i prirodnih ljepota(' C+, & rezervata i 22 spomenika prirode

turistiki srbiju moemo izdvojiti u nekoliko cjelina4 (+ eo$rad

prijestolnica$ ima kontinuitet naseljenosti jo od =ntike (lat. Aingidunum vaan geografsko-prometni poloaj na u3u Aave u Eunav (vorite meunarodnih puteva brojne arhitekturalne i kulturne znamenitosti ; tvrava 6alemegdan, muzeji, galerije... nedaleko grada smjeteni su sportsko-izletniki centri =vala i )rocka

(1 7u$ozapadna Srbija atraktivno turistiko podruje, uglavnom zbog planinskih masiva koji pogoduju zimskom

turizmu :latibor (%1& m nmUv u turistiko-ljeilinom smislu valorizira se jo od %&. stolje3a C+ 8ara (botaniki raritet +ani3eva omorika :latar, s istoimenim umjetnim jezerom C+ 6opaonik Brnjaka *anja, u porjeju :apadne 9orave zdravstveni turizam zbog ljeilinog uinka

termomineralne vode (2 Gornje Pomoravlje

+odruje juno od linije 6opaonik-@astrebac-Dzren-bugarska granica podruje kroz koje prolaze vane prometnice i turistiki tokovi meunarodnog znaenja turistike atraktivnosti )rdelika (na @unoj 9oravi i Ai3evaka klisura (na Ciavi Branjska banja ija temp. vode dosee i do &R>, Aijerinska i Cika banja, te Blasinsko jezero grad Ci tranzitni turizam (posjet ele-kuli

(* 8stona Srbija podruje izmeu gornjeg +omoravlja i Eunava bez ve3eg turistikog znaenja atraktivnosti4 *ogovska pe3ima (2' m i Perdapska klisura

(- :ojvodina ravniarsko podruje s poljoprivrednom tradicijom C+ Iruka gora turistike destinacije ?riki Benac i Atrailovo grad Covi-sad, regionalno sredite (sajam poljoprivrede, jodne toplice, +etrovaradinska tvrava

+ali3ko i Hudoko jezero (ornitoloka stanica, te jezero 7usanda (ljekovito blato () 0osovo reljefna zavala sa 1 prirodna vrata ; ?barska klisura (C, 8opliko-kosanika klisura (Crnoj )ori podruje velikih turistikih mogu3nosti, no neiskoritenih prirodne atraktivnosti4 slapovi 9irue (tzv. metohijske +litvice, ljekoviti izvori klokot, 9ermerna

pe3ina... najve3i grad +ritina

5akedonijamozaini reljef sastavljen od visokih planina i niskih kotlina, te rijenih dolina

turistiki potencijal vezan je prvenstveno za visokoplaninska podruja pogodna za razvoj zimskogturizma, te za bogatu kulturnu batinu i narodni folklor

u turistikom smislu razlikujemo nekoliko regija4 (+ ;apadna 5akedonija

najrazvijenije turistko podruje Dhridsko jezero (ljetna temp. vode 2R>, te grad Dhrid srednjovjekovna ahitektura, >rkva Av.

Aofije, Aamuilova tvrava sva tri makedonska C+ +elister (na planini *abi, )aliica i 9avrovo zimski turizam Gar-planina (vrh +opova Gapka %/' m nmUv i *istra

(1 8stona 5akedonija toplice 6oanska i Gtipska banja Akopje glavni grad, poznat po sauvanoj srednjovjekovnoj islamskoj jezgri (unato potresu

%&2.

osna i


34/35

Turistik !"o!r#$

podruje peripanonskog sjevernobosanskog pojasa unato gustoj naseljenosti i agrarnoj razvijenosti turizam nije naroito razvijen gradovi *anja Huka (orijentalne graevine, )ornji i Eonji Geher (damije rijeka Brbanja termomineralni izvori Haktai i Alatina C+ 6ozara, s poznatim spomen-podrujem 9rakovica iz ??. MM

(1 ;apadna i Srednja osna# te


35/35

Turistik !"o!r#$

Turi12

Documents

Turisticka geografija (skripta)