Sveučilište u Zadru

Odjel za geografiju

Turistička geografija Hrvatske

Strategije turističkog razvoja Hrvatske

(seminarski rad)

Student: Mentor:

Šime Skroče Jadranka Brkić Vejmelka, prof.

Zadar, prosinac, 2012.

Sadržaj:

1. Uvod........................................................................................................................................3

2. Značenje turizma za RH..........................................................................................................4

3. Strategije turističkog razvoja Hrvatske...................................................................................7

4. Zaključak...............................................................................................................................14

5. Literatura i izvori..................................................................................................................15

2

1. Uvod

Tema ovog semnarskog rada je strategije turističkog razvoja Hrvatske. Cilj ovog rada

je usporediti dosadašnje strategije te prikazati na koji način su utjecale na razvoj turizma u

RH. Također cilj je pokazati važnost turizma na Hrvatsku, sve slabosti turizma ali i njegove

dobre strane. Strategije su stvorene s ciljem da u nekom narednom periodu usmjere razvoj

turizma kroz niz strateških ciljeva s konačnim ciljem obogaćivanja turističke ponude,

podizanja kvalitete turističkog doživljaja i daljnje afirmacije Hrvatske kao poželjne turističke

destinacije.

Hrvatska je tradicionalno turistički orijentirana zemlja. Kako bi se povećale

ekonomske koristi od turizma, neophodno je usvojiti i implementirati strategiju turizma

usmjerenu na održivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma koji će stvarati koristi

svim sudionicima. Na tržištu turističke potražnje raste zanimanje turista na specifičnim

oblicima turizma. Povijesna baština, predivna priroda i ugodna klima okvir su koji će uz

razvoj visokokvalitetnog smještaja, bogate ponude sadržaja i zabave te vrhunske usluge

omogućiti Hrvatskoj da bude privlačna za suvremene turiste.

Hrvatska posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal,

što je neprocijenjiva vrijednost koja se mora čuvati i zaštititi kako bi u dugom roku

pridonosila razvoju turizma. Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u

područjima u kojima je do sada bio marginaliziran.

3

2. Značenje turizma za RH

Turizam ima veliko značenje za Hrvatsku, bilo da se govori o gospodarskom utjecaju

koji velik posebice u uvjetima gospodarske situacije u kojoj se nalazi Hrvatska ili o

promicanju Hrvatske kroz prizmu poželjne turističke destinacije. Hrvatska bilježi konstantan

porast broja turista čak i u uvjetima svjetske gospodarske krize. Trenutno stanje hrvatskog

turizma se moze definirati kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima. Opća tendencija je

da se ističu kvantitativni pokazatelji koji pokazuju turistički rast to jest broj turista i

ostvarenih noćenja, što je osobito važno kad se i na europskom tržištu osjeća kriza i recesija

(problem je opadanje udjela domaćih turista, a bez njih nema kvalitetnog turizma). Godine

2005. dolazi do pune afirmacije hrvatskog turizma kada sigurnost destinacije postaje jedan od

najvažnijih motiva turističkih putovanja.

U 2011. godini je zabilježeno 11,5 milijuna dolazaka turista, što je za 8% više nego u

istom razdoblju prethodne godine. Domaći turisti čine 13% dolazaka i bilježe porast od

2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Strani turisti čine 87% dolazaka, pa

je tako zabilježeno 9,9 milijuna dolazaka stranih turista, što je porast od 9%. Premda se

struktura dolazaka nije bitno promijenila unatrag dvije godine, upravo ključna emitivna tržišta

(Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije) bilježe značajan porasta broja dolazaka turista, od

čega najviše Talijani (13% (URL 1)).

Tablica 1: Broj turista u RH 2009., 2010. i 2011. godine

Izvor: (URL 1)

4

Hrvatska tradicionalno blježi najviše dolazaka turista u ljetnim mjesecima. U 2011.

godini u svega dva mjeseca, srpnju i kolovozu, ostvareno je 52% ukupnih dolazaka. Ako

sezonu pratimo od lipnja do rujna, u tom razdoblju bilježimo 76% dolazaka, dok na ostalih

osam mjeseci u 2011. godini otpada svega 24% dolazaka. Posljednjih godina, struktura

dolazaka turista po mjesecima nije se bitno mijenjala (URL 1). Upravo ta izrazita sezonalnost

je jedan od problema hrvatskog turizma koji se u strategijama nastoji riješiti.

Slika 1: Dolasci turista po mjesecima od 2009.-2011. godine

Izvor: (URL 1)

Prosječan broj dana boravka turista u 2011. godini iznosio je 5,3 dana. Glavnina

turističkog prometa odvija se ljeti, vrhunac je u srpnju i kolovozu, a ostali mjeseci su relativno

uravnoteženi. Prema tome, prosječan broj dana boravka turista se produžuje sa 2 dana

u zimskim mjesecima, na 7 dana u ljetnim mjesecima (URL 1).

Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u Republici

Hrvatskoj. Direktno i indirektno stvara oko 22% domaćeg bruto proizvoda, te više od 40%

cjelokupnog izvoza, što ga bez sumnje stavlja među ključne komponente nacionalne

ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene. Upitno je koliko se dobro da BDP Hrvatske u

tolikoj mjeri ovisi o turizmu, pogotovo kada se zna koliko je turizam osjetljiva gospodarska

djelatnost koja ovisi o mnogo faktora. U Hrvatskoj je 2011. godine ostvareno gotovo 6,6

milijardi eura prihoda od turizma odnosno od putovanja stranih turista, što je za gotovo 6

posto ili za 368,6 milijuna eura viši prihod nego 2010. (URL 2).

Najvažniji turistički potencijal Hrvatske je Jadransko more. Istraživanje TOMAS je

pokazalo da je za 90% gostiju osnovni motiv dolaska u Hrvatsku sunce i more. Ostali motivi

za dolazak su: zabava, prirodne ljepote te nova iskustva i doživljaji, gastronomija, sport,

5

rekreacija i kulturne znamenitosti. U porastu su motivi dolaska turista sukladni trendovima

kretanja inozemne turističke potražnje za aktivnim odmaranjem u čistim prirodnim sredinama,

zdravim načinom života i zdravom hranom u okviru različitih selektivnih oblika turizma

(URL 3). Unutrašnjost Hrvatske je turistički još uvijek nedovoljno ili loše iskorištena, iako ne

nedostaje potencijalnih turističkih atrakcija. Primjer su gradovi vrlo zanimljive povijesti i

arhitekture; svetišta; izvori termalne vode ljekovitih svojstava; rijeke; skijališta od

regionalnog značaja; stare spomeničke i panoramske ceste; vinske ceste, nacionalne parkove i

ostala zastićena područja. Za dinamičniji razvoj turizma u kontinentalnim područjima

potrebna je izgradnja adekvatne turističke infrastrukture (URL 3)

Swot analizom se mogu prikazati kvalitativni turistički pokazatelji koji dalje mogu

poslužiti za određivanje daljnjih strategija razvoja turizma u svrhu jačanja turističke

djelatnosti.

Snage hrvatskog turizma utvrđene Swot analizom su:

Očuvanost okoliša

Odlična geoprometni položaj

Jadransko more, obala i otoci

Ugodna sredozemna klima

Bogata i raznolika prirodna i kulturna atrakcijska osnova

Visoka razina osobne sigurnosti

Imidž Hrvatske kao turističke destinacije ....itd (URL 6).

Među slabostima se ističu:

Nedovoljna afirmiranost turizma kao važne nacionalne gospodarske aktivnosti

Nedovoljno valorizirana atrakcijska osnova

Geografski neujednačen turistički razvoj

• Izrazita sezonalnost turističkog poslovanja

Neusuglašenost prostornih planova s potrebama turističkog razvoja

• Ekološka degradacija i devastacija prostora neprikladnom gradnjom

Nedostatak investicijskih projekata

• Nedovoljna diversifikacija turističkih proizvoda

Nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta

• Visok stupanj sive ekonomije u turizmu

Spora primjena novih tehnologija i nedostatak inovacija (URL 6).

6

3. Strategije turističkog razvoja Hrvatske

Turizam je jako složen sustav koji uspostavlja brojne veze s gospodarstvom i

društvenim okruženjem. To je područje s kojim se teško upravlja bez posebno razvijene

strategije razvoja (Dulčić, 2001.). Stoga je Hrvatska po uzoru na druge zemlje, kroz godine

donijela nekoliko strategija razvoja turizma. Pošto se hrvatski turizam značajnije ponovno

afirmirao u ovom i prethodnom desetljeću bitno je usporediti strategiju razvoja do 2010.

godine s djelomično završenom strategijom za period od 2012.-2020. godine.

Strateški ciljevi turizma do 2010. godine su bili:

1. Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela

2. Konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala

3. Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu očuvanja atraktivnih

prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja održivog razvoja turizma.

4. Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoročno

održiva valorizacija turističkih potencijala.

5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu

6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u službi turizma te

podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i terminalima.

7. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije

8. Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i komplementarnih, i

prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim standardima

9. Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko tržište

10. Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga (URL

5)

Jasno je vidljivo da su neki ciljevi u velikoj mjeri ostvareni, što je vidljivo po pitanju

povećanja broja turista te brojnih priznanja koje je Hrvatska dobila kao značajna turistička

destinacija. S druge strane neki ciljevi nisu u potpunosti ostvareni. Ostao je izražen problem

sezonalnosti i geografske koncentriranosti turističke aktivnosti u primorskom dijelu HR.

7

Unatoč postojanju raznovrsnih resursa, hrvatski osnovni proizvod je ostao „sunce i more“,

iako turisti sve više žele razne aktivnosti i dodatne sadržaje. Nisu se primjenili svi mehanizmi

za zaštitu prostora, što je za posljedicu imalo pojavu „apartmanizacije“ i „betonizacije“ obale

na nekim područjima (URL 7).

Strateški ciljevi za razvoj turizma do 2020. godine su:

1. Obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, čime će se

bitno utjecati na produljenje sezone

2. sustavno podizanje razine znanja, vještina i obrazovanje turističkih djelatnika, čime će se

kontinuirano unaprjeđivati postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge

3. stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva, čime će se omogućiti ulazak u novi

investicijski ciklus, stvaranje novih radnih mjesta i samozapošljavanje

4. učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija, čime će se postići kvalitativno

diferenciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivosti (URL 9)

Uz osiguranje održivog razvoja turizma na cjelokupnom teritoriju ostvarenje ciljeva

treba osigurati rast prosječne potrošnje po danu boravka turista te povećanje broja dolazaka

turista. Ovakav razvoj turizma se želi ostvariti uz očuvanje vlastite kulture kao osnovne

značajke hrvatskog turizma, zaustavljanje iseljavanja ljudi s atraktivnih turističkih područja,

neizazivanje razvojnih sukoba u društvu i destinaciji, bolje korištenje vlastitih potencijala,

očuvanje nasljeđa za generacije koje dolaze (URL 4).

Za ostvarenje ovih ciljeva je potrebno dosta vremena i truda. Stoga je u ostvarenje

ciljeva krenulo postupno s dokumentom koji određuje strategiju razvitka od 2013.- 2015.

godine. Za početak naglasak je stavljen na podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz

afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija (URL 4). To

bi se trebalo ostvariti kroz daljni razvoj turističkog sektora te afirmaciju Hrvatske na

međunarodnom turističkom tržištu kroz učinkovitu promociju.

Turističko tržište je jako zahtjevno kao i svako drugo tržište, te konkurentnost

Hrvatske ovisi o oblikovanju novih te poboljšanju postojećih turističkih proizvoda i usluga,

odnosno jačanju konkurentnosti. Cilj je postizanje visoke kvalitete u svim segmentima, što

uključuje kvalitetu kadrova koji pružaju usluge, kvalitetu same usluge, smještaja, sadržaja i

slično, odnosno kvalitetu ukupnog turističkog doživljaja. Želja je da se povežu turističke

ponude primorske i kontinentalne Hrvatske s ciljem da valoriziraju oni dijelovi Hrvatske koji

8

imaju velik, ali u velikoj mjeri neiskorišten turistički potencijal. Zbog toga se želi proširiti

turistička ponuda, povećati potrošnja i bolje iskoristiti prirodne i kulture potencijale, upravo s

ciljem se potakne razvoj posebnih oblika turizma u turističkim manje razvijenim područjima

(URL 4). Time se nastoji gostima ponuditi nešto više od sunca i mora.

Poticanjem razvoja posebnih oblika turizma, pogotovo onih van klasične ljetne sezone

se nastoji riješiti problem sezonalnosti. Razvoj turizma bi se trebao usmjeriti na stvaranje

novih turističkih kapaciteta, stvaranje izvornih hrvatskih turističkih proizvoda koji se temelje

na ukuljučivanju našeg ukupog ukupnog prirodnog, povijesnog, kulturnog i posebice

arhitektonskog naslijeđa u kreiranje različitog i turistički atraktivnog novog proizvoda, razvoj

posebnih oblika turizma (seoski, kulturni, zdravstveni, eno-gastronomski, ekoturizam, lovni,

ribolovni, avanturistički, vjerski, i dr.) što će sve doprinijeti povećanju udjela turizma na

kontinentu u odnosu na maritivni te afirmirati dalmatinsko zaleđe i unutrašnjost otoka (URL

4).

Razvijeno turističko tržište zahtjeva kontinuirano usavršavanje i visoku kvalitetu

ljudskih potencijala u svim segmentima ponude koju turizam zahvaća počevši od

ugostiteljsko-turističkih zanimanja do zanimanja koja pružaju usluge koje čine dio ukupne

turističke ponude destinacije. Otkriveno je da u redovnom odgojno obrazovnom sustavu

postoji problem slabe motivacije učenika za ugostiteljsko turistička zanimanja (posebice se to

odnosi na deficitarna zanimanja kuhara i konobara) (URL 4). Ministarstvo kroz stipendije

nastoji motivirati mlade da steknu obrazovanje u turizmu i ugostiteljstvu.Sukladno ovim

mjerama došlo je do određenih pomaka. U školsku godinu 2010/11 upisano je, prema

podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 1561 učenik za zanimanje kuhar i 857

učenika za zanimanje konobar, dok je u 2011/12 upisano 1729 učenika kuharskog usmjerenja

i 1045 konobarskog, što ukazuje na novi porast interesa za ovim zanimanjima. Cilj bi trebao

biti i dalje provoditi ove mjere da bi se stvorio stručni kadar koji bi kvalitetno mogao obavljati

djelatnosti u turističkom sektoru, s ciljem unaprijeđenja kvalitete turističkog doživljaja (URL

4).

Strategije razvoja turizma u Hrvatskoj naglasak stavljaju na afirmaciju Hrvatske na

međunarodnom turističkom tržištu kroz učinkovitu promociju. Uspješno pozicionianje

Hrvatske na turističkom tržištu uvelike ovisi o promociji turističkog proizvoda i usluga, pri

čemu temeljni cilj ostaje zadržavanje i osnaživanje imidža sigurnog i privlačnog turističkog

odredišta.

Za uspješan marketing i prodaju svih vrsta turističkih usluga neophodne su promotivne

aktivnosti, što iziskuje i velika financijska sredstva na strani turističke ponude. Turističko

9

putovanje je u pravilu oblik putovanja čiji je preduvjet određena razina životnog standarda

turista. Zbog toga postavljeni ciljevi koji teže ostvarivanju što većeg broja turista su ugroženi

svjetskom gospodarskom i financijskom krizom (URL 4). U tom slučaju, zadržavanje istog

broja na razini prošle godine može se također smatrati uspjehom.

Posebno valja istaknuti aktivnosti funkcionalnog marketinga poput: unapređenja

proizvoda, akcija „Volim Hrvatsku“, potpore projektima i manifestacijama, marketinška

infrastruktura: tržišna istraživanja i izobrazba, webinari i online training tečajevi, brošure i

info materijali, suveniri i ostali promidžbeni materijali; oglašavanje: oglašavanje u tisku,

vanjsko oglašavanje, online marketing (globalno Internet oglašavanje, Internet oglašavanje po

tržištima) TV oglašavanje; udružene tržišne aktivnosti sa sustavom turističkih zajednica i

gospodarstvom), udruženi poticaji organiziranim turističkim dolascima, sajmovi i

prezentacije; suradnja s međunarodnim institucijama; potpore programima sustava turističkih

zajednica u nerazvijenim područjima (URL 4).

Kada se govori o mogućnostima Hrvatske s obrzirom na razvoj suvremenih tipova

turizma, one se velike. Iako je činjenica da težište razvoja turizma u RH je bio i ostao

kupališni turizam, nemogu i ne bi se smjele ignorirati preferencije tržišta potražnje koje se

stalno mijenjaju. Neki od poželjnih tipova turizma su: ekoturizam, kulturni turizam, tematski

turizam, avanturistički turizam, te kružna putovanja i nautički turizam. U svim

tim područjima Hrvatska ima mnogo neiskorištenih potencijala (URL 5).

Ekoturizam se u poslijednje vrijeme razvio u gospodarski bitan proizvod „putovanja s

prirodnom komponentom“. Ekoturizam stvara mogućnosti za razvitak turistički slabije

razvijenih regija, te za održavanje i financiranje zaštićenih područja. Sjajan potencijal za

razvoj ekoturizma su hrvatski nacionalni parkovi te ostala zaštićena područja velike

atraktivnosti. Potencijal postoji i u održivom lovnom turizmu, seoskom turizmu, odmoru u

planinskim područjima tokom cijele godine te izletničkom turizmu. Prepreka značajnijem

razvoju ekoturizma je to što područja posebne prirodne vrijednosti nisu pripremljena i

opremljena za prihvat i kvalitetan boravak većeg broja gostiju, stoga se mora uložiti velik

trud i finacijska sredstva u pripremu i opremljavanje takvih područja, ali imperativ svakako

mora biti stavljen na očuvanje prirode i kontrolu prometa kroz zaštićene predjele (URL 5).

Sve značajniji dio ponude postaje i kulturni turizam. Na tom području treba otkriti

tržišne želje gostiju koji imaju posebne kulturne interese. Iako velika i raznolika kulturna

ponuda je u Hrvatskoj, nedovoljno kvalitetno prezentirana. Potrebno je poboljšati označavanje

kulturno-povijesnih spomenika, postavljanjem informativnih tabeli, prilagođavanjem radnog

vremena muzeja, dvoraca te atraktivnom prezentacijom značajno bi se povećala kvaliteta

10

kulturne turističke ponude (URL 5). Kulturni potencijal Hrvatske se može ostvariti

organizacijom širokog spektra manifestacija te maštovim prezentiranjem kulturnih vrijednosti,

s krajnjim ciljem ostvarivanja turističkog doživljaja.

Naglasak se stavlja i na razvoj tematskog turizma koji postaje važan faktor razvitka.

On se uglavnom temelji na 3-E principu: zabava, uzbuđenje, te obrazovanje (Entertainment,

Excitement, Education), te uključuje turističku ponudu i sadržaje koji kombiniraju ta tri

elementa.

U svijetu tendenciju rasta bilježi avaturistički turizam, jer suvremeni turist želi

istraživati prostor koji posjećuje van okvira standardnih masovnih turističkih lokacija.

Hrvatska ima prirodne potencijale za razvoj vrlo raznolike ponude avanturističkog turizma,

kao što su rafting, vožnje kanuom i kajakom, biciklizam, paragliding, let balonima, slobodno

penjanje, off-road ture i sl (URL 5). U Hrvatskoj velik potencijal ima i vjerski turizam, koji je

i dosada bio prisutan u Međugorju i Mariji Bistrici.

Oblik turizma koji omogućuje da se u kratkom vremenu vidi puno su kružna

putovanja, koja bilježe velike stope porasta i nužno se da se bolje integriraju u turističku

ponudu Hrvatske. Duga obala i bogatstvo otoka predstavlja savršen temelj za intenzivniji

razvoj nautičkog turizma.

Jedan od značajnijih trendova u suvremenom turizmu je zdravstveni turizam koji može

i mora pronaći značajnije mjesto u hrvatskoj turističkoj ponudi. Jedna od prednosti ovog vida

turizma je mogućnost poslovanja tijekom cijele godine. Poslovna putovanja i kongresni

turizam sve više dobivaju na značaju. Taj je segment izrazito produktivan, te se odvija

uglavnom izvan glavne ljetne turističke sezone, što bi dijelom moglo riješiti problem

sezonalnosti, što je dovoljan razlog za intenzivno poticanje njegovog razvoja u Hrvatskoj.

Usko povezan sa kongresnim, u Hrvatskoj se razvija i znanstveni turizam. Podupiranje

institucija u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova i istraživačkih projekata (URL

5). Nužan preduvjet za razvoj kongresnog i znanstvenog turizma je izgradnja kvalitetnih

kongresnih centara u većim hrvatskim gradovima.

Može se dati jedan pregled određenih područja u HR na kojima bi se trebao razvijati

određeni oblik turističke ponude.

Zagreb: kongresni turizam, zdravstveni turizam (uključene toplice te popratni zabavni

sadržaji)

Kvarner i planine: aktivnosti u prirodi, ruralni turizam, ronjenje, lov i ribolov

Centralna Hrvatska zdravstveni turizam (uključene toplice te popratni zabavni sadržaji),

ruralni turizam, lov i ribolov.

11

Slavonija: aktivnost u prirodi, ruralni turizam, lov i robolov.

Istra: golf, ruralni turizam, biciklizam

Dalmacija Zadar: nautički turizam, ronjenje, sport, biciklizam.

Dalmacija Šibenik: nautički turizam, aktivnosti u prirodi, sport.

Dalmacija Split: nautički turizam, ronjenje.

Dalmacija Dubrovnik: golf, aktivnosti u turizmu, kongresni turizam.

Današnji turisti su zahtjevniji nego ikad prije, te mnoge destinacije unaprijeđenjem

turističke ponude podižu standarde i razinu očekivanja turista. Pojam „value for money“ sve

više se podrazumijeva i više nije dovoljan za uspješan i dobar odmor. Turisti očekuju i

„Experience for Money“ odnosno „Emotion for Money“ (URL 5). Hrvatska se mora nastaviti

kretati u ovom pravcu želi li postati kvalitetna turistička destinacija i dugoročno profitirati od

turizma.

Jedan od temeljnih ciljeva svih strategija razvoja turizama u RH je postizanje održivog

razvoja turizma. Održivi turizam možemo definirati kao „turizam koji u potpunosti uzima u

obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama

posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije“ (URL 8). Za razvoj kvalitetne turističke ponude i

konkurentnosti hrvatskog turističkog tržišta bez da se ugrozi postizanje dugoročne održivosti

razvoja turizma potrebno se voditi nekim temeljnim smjernicama koje su određene u

strategijama turističkog razvoja.

Prije svega potrebno je razumjeti, prepoznati i zadovoljiti potrebe turista, jer ukoliko

se ne ispune njihova očekivanja, negativne implikacije osobnog doživljaja podijelit će sa

svima iz svog okruženja, što uvelike šteti gledu same destinacije. Nadalje treba osigurati

preduvjete za profitabilno poslovanje na tržištu, jer stvaranjem pozitivne poslovne klime se

osiguravaju uvjeti za dolazak novih investitora i razvoj turizma u budućnosti (URL 5).

Potrebno je investirati u obrazovanje i trening zaposlenih u turizmu na svim njegovim

razinama, zbog izrazitog osobnog kontakta sa gostima, te potrebe za kvalitetnom radnom

snagom. Mora se inzistirati na zaštiti i obnovi prirodnog bogatstva, kao primarnog resursa

hrvatskog turizma koji se vrlo lako može devastirati.

Trebaju se poštovati kulturne vrijednosti i različitosti lokaliteta i stanovništva odnosno

destinacija i njihovih stanovnika koji direktno imaju koristi od razvoja turizma. Način na koji

se oni odnose prema turizmu i turistima vrlo je važan je za dojam koji zemlja ostavlja, utječe

na zadovoljstvo gosta te na ukupnu razinu koristi od turizma. Potrebno je osigurati

kontinuiranu aktivnu ulogu države koja kroz razvoj infrastrukture, korigiranje zakonske

12

regulative što uvelike utječe na turistički potencijal države, a dugoročno ima velike koristi od

njegovog razvoja (URL 5).

13

4. Zaključak

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj. Hrvatska gotovo

konstantno bilježi porast broja turista te je u svijetu priznata kao poželjna turistička djelatnost.

Da bi se održali takvi trendovi, hrvatska vlada izrađuje strategije za razvoj turizma po kojima

se iste temelje na na očuvanju iznimno raznolikog prirodnog i kulturnog bogatstva; na

poštivanju principa održivog razvoja u planiranju kvalitetne turističke ponude. na adekvatnom

trzišnom pozicioniranju i promociji te zajedničkom djelovanju svih pojedinaca i stručnih

institucija koje direktno i indirektno sudjeluju u turizmu.

Uspjesi hrvatskog turizma su dobro poznati, međutim postoje i neki problemi koje se

nastoje riješiti kroz navedene strategije. Prije svega potrebno je produžiti turističku sezonu

van standardnog okvira od ljetne sezone u trajanju od 3-4 mjeseca. Usko s ovim problemom

su povezani diverzifikacije turističke ponude i slabijeg razvoja turizma u kontinentalnoj

Hrvatskoj. Nadalje potrebno je ulagati u stvaranje stručnog kadra za rad u turizmu i promociju

Hrvatske na svjetskom turističkom tržištu. Ukoliko se ostvare ciljevi koji su navedeni u

strategijama, može se zaključiti da će hrvatski turizam nastaviti uzlaznom putanjom, što će

omogućiti rast hrvatskog gospodarstva, BDP-a i smanjenje nezaposlenosti.

14

5. Literatura i izvori

1. Dulčić, A.,(2001.): Upravljanje razvojem turizma, Mate d.o.o., Zagreb

URL 1::http://www.hgk.hr/wpcontent/files_mf/TURIZAM%20U%20HRVATSKOJ%20

%20201149.pdf (09.12. 2012.)

URL 2: http://www.banka.hr/?TabId=102&View=Details&ItemID=77453 (09.12. 2012.)

URL 3: http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/Brosura_Turizam_2008%202011.pdf (09.12.

2012.)

URL 4: www.mint.hr/UserDocsImages/121105-stratplan-013-015.pdf (09.12. 2012.)

URL 5: http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija%20hrvatskog%20turizma%20-

%20finalna%20verzija.pdf (09.12. 2012.)

URL 6: http://www.hgk.hr/wpcontent/files_mf/Glavni%20plan%20i%20strategija%20razvoja

%20turizma%20RH.pdf (09.12. 2012.)

URL 7: www.mint.hr/UserDocsImages/Izvjestaj-8-121102-IZT.pdf (09.12. 2012.)

URL 8: http://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx?id=97 (09.12. 2012.)

URL 9: http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2012/Glavni-plan-i-strategija-Kongresi-i-

insentiv-2012-11-20.pdf (09.12. 2012.)

15