20
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO – MATEMETIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, TURIZAM I UGOSTITELJSTVO SEMINARSKI RAD TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE Student: Nikolina Carević

TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

UNIVERZITET U NOVOM SADUPRIRODNO – MATEMETIČKI FAKULTET

DEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

SEMINARSKI RAD

TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Student: Nikolina Carević Broj indeksa: 812/06

Profesor: dr. Pavić Dragoslav Asistent: Savić Stevan

Page 2: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

* PREDGOVOR

Ono što me je navelo da pišem na ovu temu, jeste pre svega zainteresovanost za objekte, pojave, i sl. koji su odnosno koji mogu biti turistički atraktivni, a naročito, kao što je slučaj sa Temerinskom banjom, koja je nekad bila veoma poznata, priznata u okolini, pa i šire, a sada je od nje ostalo samo ime. Takođe bih htela da naglasim da sam pokušala, da uspostavim kontakt sa unukom Griše Andrašija, gospođom Marijom, vlasnikom Kadskog Kupatila, koja živi u Temerinu, ali sam sprečena iz više razloga. Kažem vlasnikom, ali mislim na naslednicu, koja sada, trenutno i više godina u nazad nije vlasnik ovog kupatila, koje joj je oduzeto posle drugog Svetskog rata, procesom nacionalizacije, kao što se to desilo i većini ljudi u tom periodu. Meni je stvarno žao što nisam uspela da razgovaram sa njom, na njeno odbijanje, jer sigurna sam da bih tada imala daleko složeniju i potpuniju sliku cele ove priče. Gospođa Marija mi je dala negativan odgovor, što je i donekle za razumeti, s obzirom na situaciju i njen položaj. . Htela bih da se zahvalim mojim roditeljima, koji su uvek bili tu da me podrže i nejasnoće razjasne; mom dečku Srđanu, bez koga ne bih došla do većine potrebnih podataka; gospodinu Ekresu i Gospodinu Govedarici koji su mi izašli u susret i pomogli više nego što su i svesni.Svi oni su uticali na moje samopouzdanje i ideju da se uopšte upuštam u ovo istraživanje, koje nije bilo ni malo jednostavno. U svakom slučaju, nadam se da sam verno prikazala nekada poznato banjsko lečilište i današnje nazovimo ostatke, koji i dan danas imaju velike predispozicije za razvoj banjskog, lečilišnog turizma, samo kada bi se o tome malo više povelo računa. Iskreno se nadam da će se neke promene desiti u skorijoj budućnosti, po pitanju valorizacije kako Temerinske banje, tako i Temerina u celini, ali i po pitanju rešavanja odnosno vraćanja Banje u ruke vlasnika ili već neke nadoknade, koja bi bila prihvatljiva.

Page 3: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

* UVOD

Termomineralne vode pripadaju dubokoj izdani, ali često im se može dodati prefiks arteške. Nalaze se na dubinama od preko 200 do 300 m. Nisu za piće jer imaju mineralizaciju preko 1 g/l i temperaturu preko 20 C. Utvrđene su u predelu Temerina i počele da se eksploatišu 1914. godine, kada je u jugoistočnom delu naselja izbušen bunar (po podacima bivšeg vlasnika Grisa Andraša) dubine 417 m. Bunar preseca kvartarne i paludinske sedimente i samoizlivno daje vodu temperature 27 C. Izdašnost bunara je nakon bušenja iznosila 397 l/min, a kasnije je smanjena. Voda otiče kanal DTD. Relevantnu hemijsku analizu vode izvršio je Institut za fiziku PMF-a u Novom Sadu 1979. godine. Analiza vode je pokazala sledeće:1. slabo-alkalnu reakciju (pH -7,8); 2. ukupnu mineralizaciju 2,669 gr/l;3. karakteristični joni u gr/l su: natrijum (0,708), hidrokarbonat (1,512) i hlor (0,337);4. od lekovitih sastojaka utvrđeno je prisustvo joda, broma, fluora, litijuma i

stroncijuma, ali ispod graničnih količina lekovitosti za svako ponaosob.U vodi takođe ima i metana kojim se dogrevala voda i zagrevale prostorije kupatila u toku zime, ali koji je predstavljao opasnost zbog mogućnosti požara. (Laškov, 1985)

Slika 1. Položaj Temerina * GEOGRAFSKI POLOŽAJ TEMERINA

Temerin se nalazi na severu Sbije, u centralnom delu autonomne pokrajine Vojvodine, odnosno u južnom delu Bačke. Nalazi se na 20 km severno od Novog Sada, oko 27 km južno od Bečeja, u blizini međunarodnog evropskog geografsko-turističkog puta, koji ga povezuje sa Mađarskom i okolnim zemljama na jednoj strani, a preko Beograda i Niša sa Grčkom i Turskom na drugoj.Pored toga značajna je rasksnica i regionalnoh putnih pravaca prema Zrenjaninu, Bečeju, Subotici, Somboru, Novom Sadu.

Izvor: www.temerin.org.yu

Ovo prigradsko naselje je sedište jedne od 45 opština u Vojvodini, koja ima površinu od 169,61 km2 i predstavlja jednu od najmanjih opština u Vojvodini.Prilikom popisa stanovništva 2002. godine u njoj je živelo 28 275 stanovnika, što iznosi 1,1% stanovništva Vojvodine. Gustina naseljenosti iznosi 166 stanovnika po km2, što j znatno iznad prosečne naseljenosti Vojvodine koja iznosi 97 stanovnika po km2. To je posledica ne samo prirodnog priraštaja, već i privrednog rasta Novog Sada u čijoj je gravitacionoj sferi cela opština, ali i posledica privrednog razvoja Temerina.Sam grad se

TEMERIN

Page 4: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

nalazi na nadmorskoj visini od 83 m. Pravougaonog je oblika, čija je duža osa u pravcu jugozapad-severoistok, duž puta R-120. (Mesaroš, 1968)

PRIRODNO – GEOGRAFSKE TURISTIČKE VREDNOSTI

Geološko – geomorfološke vrednosti

Na tlu temerinske opštine sedimentne stene dostižu debljinu preko 2000 m, što predstavlja najveću debljinu ovih stena u Bačkoj. To je posledica depresije u paleoreljefu.Tačan raspored i debljinu stena na teritoriji temerinske opštine moguće je pratiti na osnovu istražne bušotine koju je 1968. godine izradila organizacija „Naftagasa“ u centru Temerina, a koja je označena sa Te-1.Bušotina je duboka 2004,5 m i proseca kvartarne, paludinske, pontijske, miocene i kredne sedimente. Najmladji kvartarni sedimenti, po dubini oko 800 m, predstavljeni su humusom, lesom, peskovitim i šljunkovitim glinama raznih boja. Debljina lesa i lecolikog materijala u ovom delu Bačke kreće od 2 do 4 m. Paludinski horizonti peskovitog sastava mogu se smatrati nosiocima podzemnih voda. Pontijski sedimenti, do dubine 1600 m, predstavljeni su laporima. Mioceni i kredni najdublji sedimenti su zastupljeni u početku laporima, zatim peščarima i konglomeratima sastavljenim od raspadnutih vulkamskih stena. Ova bušotina nije stigla do preneogene podloge sastavljene od eruptivnih i metamorfnih stena. Buduća istraživanja radi pronalaženja trmomineralne vode, s obzirom na poznati geološki sastav zemljišta u ovom kraju, treba usmeriti na pliće slojeve.Teritorija opštine Temerin predstavlja ravničarsko zemljište sa jedva primetnim visinskim razlikama i u geomorfološkom pogledu pripadaju svim svojim delovima lesnoj terasi, uglavnom su zastupljene rečne doline i predolice, kojih najviše ima u severnom delu opštine, sa leve strane Jegričke. Nastale su proceđivanjem atmosferske vode kroz

les i rastvaranjem kreča u već postojeći udubljenjima prelesnog reljefa. (Ristanović, Jokić 2006)

Slika 2. Bačka ravnicaIzvor: www.temerin.org.yu

Page 5: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Klimatske vrednostiKlima temerinske opštine se po svojim opštim odlikama, naravno podudara sa klimatskim odlikama Vojvodine, odnosno čitave panonske nizije.U temerinskoj opštini nema ni jedne meteorološke stanice te su za prikaz klimatskih osobina uzeti podaci najbliže stanice Novi Sad – Rimski Šančevi, koja je svega 6 km km udaljena od teritorije preispitivane opštine, tako da će analizirani podaci dati najcelovitiji prikaz klimatskih elemenata.

Tabela 1. Geografske kordinate i nadmorska visina opštinkog središta i meteorološke stanice

Mesto Geografska širina Geografska dužina Nadmorska visinaTemerin 45⁰ 25’ 19⁰ 54’ 83 mNovi Sad - Rimski Šančevi

45⁰ 20’ 19⁰ 51’ 82 m

Temperatura vazduha

Mesec I II III IV V VI VIIVIII

IX X XIXII

Prosečna godišnja T ( C)⁰

Novi Sad-0,01

1,6 6,2

12,4

17,7

20,8

21,6

21,7

16,2

11,9 6,6

0,8 11,5

- predstavlja kvalitativnu vrednost njegovog toplotnog gradijenta.

Tabela 2. Srednje mesečene i godišnja vrednosti temperatura vazduha u ⁰C, za meteorološku stanicu Novi Sad-Rimski Šančevi za period 1996-2005 godine

Srednja godišnja temperatura u posmatranom periodu iznosila je 11,5 ⁰C . Prema datim srednjim mesečnim temperaturama vazduha najtopliji mesec je avgust sa temperaturom od 21,7 ⁰C. Najniže srednje mesečne temperature vazduha javljeju se u januaru i u posmatranom periodu iznose -0,01 ⁰C.

OblačnostOblačnost spada u važne klimatske elemente i bitan je kod turističke valorizacije područja. Od oblačnosti direktno zavisi osunčavanje. (Laškov, 1985)

Tabela 3. Srednje mesečne i godišnja vrednost oblačnosti u desetinama, za meteorološku stanicu Novi Sad-Rimski Šančevi, za period 1996-2005 godine

Mesec I II III IV V VI VIIVII

IIX X XI XII

Prosečna godišnja vrednost

Novi Sad

7,2 5,7 5,2 5,6 4,2 4,3 4,2 3,7 5,0 4,9 6,3 7,0 5,3

Page 6: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Kao što se može zaključiti iz tabele br. 4, u posmatranom periodu najmanja oblačnost je u toku glavne turističe sezone, odnosno u avgustu (3,7), dok je najveća oblačnost u toku zimskih meseci i to u januaru kada je prosečna vrednost 7,2 desetine. Takođe može se još zaključiti da je jesen vedrija (srednja vrednost 5,0), od proleća (srednje vrednosti od 5,2 do 5,6).

Padavine

Na teritoriji Vojvodine postoje znatne razlike u količini padavina, čak i kod bliskih kišomernih stanica. Visina padavina uglavnom opada od zapada prema istoku. Temerinska opština se odlikuje srednjom količinom padavina.

Tabela 4. Srednje mesečne i godišnja vrednost padavina u mm, za meteorlošku stanicu Novi Sad-Rimski Šančevi, za period 1996-2005 godineMese

cI II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnj

a sumaNovi Sad

26,2

30,1

28,0

57,3

59,9

89,6

93,4

64,1

74,1

65,1

56,2

55,9

58,3

Prosečna godišnja količina padavina , prema podacima za kišomernu stanicu Novi Sad-Rimski Šančevi iznosi 53,8 mm. Mesec sa najviše padavina je jul mesec, kada prosečno padne 93,4 mm kiše, dok je najsuvlji mesec – januar sa svega 26,2 mm padavina.

Biogegrafske vrednosti

Predeo lesne terase koja zahvata najveći deo opštine Temerin odgovara stepskoj travnoj vegetaciji. Razvojem zemljoradnje tokom 17. i 18. veka nestaju pašnjaci, a zasejavaju se kulturne biljke od kojih danas preovlađuju žitarice, industrijsko bilje i povrće. Većih šumskih površina nema, ali se mogu videti, oko salaša, šumarci bagrema i topole sa po kojim dudom.Životinjski svet je nakada bio brojniji i Slika 3. Fazanraznovrsniji. Promene u razvoju ratarske proizvodnje uticale su na smanjenje broja i vrsta divljih životinja.Od krupnije divljači značajne za razvoj lova, ima srna, lisica, zečeva, a od pernate divljači fazana, jarebica, divljih pataka i gusaka kao i divljih golubova. Veliki je broj raznih ptica: vrabaca, lastavica, detlića, čvoraka, kukavica, carića, roda, sivih vrana. Ima mnogo insekata: komaraca, muva, pčela, stršljena, raznih vaši, cvrčaka, bubamara, leptira i dr. (Ćirić 2004) Izvor: www.temerin.org.yu

Page 7: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Hidrografske vrednosti

Opština Temerin u hidrološkom smislu se karakteriše bogatstvom različitih tipova izdani i samo neznatnim površinskim tokovima koji su predstavljeni rekom Jegričkom i njenim slabim pritokama koje su sve zajedno uključene u kanalsku mrežu sistema Dunav-Tisa-Dunav.

Freatske izdani se nalaze na prosečnoj dubini od 200 do 300 cm, a njihova najmanja dubina iznosi svega nekoliko cantimetara.

Arteška izdan je na dubini od 100 i više metara i njeno kretanje se stalno prati, na većem broju bunara (pijezometrijski nivo). Sa porastom dubine , temperatura podzemne vode, na području Temerina brzo raste, Temperature vode na pomenutim bušotinama, pokazuju da temperaturni gradijent ovog geohidrološkog lokaliteta iznosi svega 14 m, što je znatno manje od prosečnog (33 m), pa čak i od proseka geotermskih značajnijih delova Vojvodine (18 m). (Bogdanović, Vidić, 1999)Za razvoj banjsko – rekreativno – sportskih aktivnosti od hidroloških prilika bitne su dubinske, termomineralne vode i prirodni rečni tikovi kao primarne vrednosti banjskih potencijala, te ću i njih spomenuti.

REKE – prirodnih rečnih tokova više nema, jer su svi pretvoreni u kanale i uključeni u hidrosistem DTD radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. Najveći i jedini značajan vodotok jeste Jegrička, koja je desna pritoka Tise, dužine 64,5 km. Jegrička nastaje od vode iz više bara u atarima Despotova, Silbaša, Paraga, Ratkova i Pivnica. Na teritoriju opštine Temerin ulazi u sa zapada iz opštine Vrbas. Protiče oko 2 km severno od Temerina. Dolina Jegričke u temerinskoj opštini je vrlo plitka. Dolinske strane su i u ovom delu blago nagnute, a obale strmo usečene i obrasle trskom. Temperatura vode se u toku godine menja u zavisnosti od temperature vazduha. Voda je mrke boje i prilično zagađena otpadnim vodama iz Zmajeva, Despotova i Temerina. Po dr. D. Dukiću, pripada III klasi voda po zagađenosti, što znači da se ne sme koristiti u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, kao ni za kupanje. (Marić, Pucar, 2004)

KANALI – Kanal J-152, koji je pritoka rečice Jegrička, prolazi kroz park Temerinske banje od stacionalže km 15+150 do stacionaže km 15+775. Kanal je ukopan i bez nasipa, sa neobloženim kosinama.

JEZERA – Prrodnih jezera u opštini Temerin nema. Ranije je bilo šest malih veštačkih jezera – jamura kod Bačkoj Jarka. Sada se jedino veće jezero u opštini nalazi istočno od Temerina, sa desne strane puta za Žabalj, iz kojeg je vađena zemlje za industrijske potrebe. Jezero ima stalno vode i poribljeno je, pa se koristi i za sportski ribolov. (Marić, Pucar, 2004)

Page 8: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Istorijat korišćenja Temerinske termomineralne vode

Temerinska termomineralna voda se koristi za lečenje reumatskih bolsti od 1914. godine. Godinu dana ranije u dvorištu Griše Andrašija, vlasnika drvare, majstor Šoš iz Bečeja, izbušio je bunar dubok 417 m. Temperatura vode je bila 29 ⁰C, žućkaste je boje i sumporovita.Na imanju Marije i Griše Andraši, izgrađen je bazen dimenzija: 15 x 12. Voda u bazenu je bila duboka 2,5 m, za odrasle 0,90 m za decu. Izgrađeno je i kupatilo, koje je imalo tri sobe sa po dve kade i tri sobe sa po jednom kadom. Dokumentaciju o prvom kupatilu i bazenu čuva ćerka marije i Griše Andrašija. Godine 1942, izgrađena je centrala za struju, na bazi metana, koja je kasnije pretvorena u mlin. (Nemeth, 2005)Prema rečima gospodina Ekresa u Temerinskom parku, 1914. godine radilo je i kupatilo sa tri kade. Godine 1950. kupatilo Griše Andrašija je nacionalizovano. Postalo je vlasništvo Komunalnog preduzeća „Jedinstvo“, a od 1955, godine radi pod nazivom „Narodno kupatilo“. Sekretarijat unutrašnjih poslova-Odeljenje za protivpožarnu zaštitu, zatvorio je Kupatilo (31. maja 1978.) zbog metana. Kupatilo je ponovo otvoreno 1982. godine. Voda za piće se koristi iz bunara, na nekoliko metara od Kupatila.Dve godine kasnije, na novoj bušotini, stotinak metara od centra Temerina, počeo je sa radom otvoreni bazen. Ova bušotina izdaje veću količinu vode, više je temperature i bogatijeg minerološkog sastava.U dvorištu Kupatila se i danas nalaze ostaci jedanaest daščanih kabna za presvlačenje korisnika bazena. Polovina vode iz bunara koristila se za punjenje bazena, a ostalo za Kupatilo.

Hemijsko – minerološke karakteristike temerinske termomineralne vode

Od hemijsko – minerološkog sastav vode zavisi njeno balneološko dejstvo, a da li će i koliko biti korićšeno zavisi i od mnogih drugih faktora.Temerinska voda, ne samo da je bogata različitim minerološkim elementima, čija koncentracija iznad nivoa lekovitosti, već je i topla, spada u grupu toplih voda. Temerinsku vodu Kupatila, čija temperatura iznosi 26,5 ⁰C svrstavamo u grupu hipotermi, dok voda u otvorenom bazenu sa temperaturom vode od 40 ⁰C, predstavlja hipertermu.Kompletna minerološka analiza sastava termomineralne vode u Temerinu u rađena je 1984. godine i to:

-17.10.1984. godine na bušotini u Otvorenom bazenu-26.11.1984. godine na bušotini iz 1914, godine Kupatilo i bunar

Page 9: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Tabela 5. Hemijski sastav termomineralne vode u Temerinu 1984. godineParametri Bazen Kupatilo Merna jedinicaDubina 526 – 607 397 (417) mIzdašnost 1 340 384 l/minTemperatura 40 26,5 ⁰CIzgled Prozračna Bez suve materijeBoja Svetložuta ŽućkasteMiris Metalnih cevi KarakterističanMutnoća 3 0,4 na mg/m3

Gustina (200 ⁰C) 1003,79 1 003,44 kg/m3

Površinski napon(20 ⁰C)

0,0725 0,0634n/m

pH 7,70 8,00p-alkalitet 0 0 mol HCl/m3

m-alkalitet 31,32 23,0 mol HCl/m3

Ukupna tvrdoća proračunata na (CaO)

1,10 1,5

mol/m3

Karbonatna tvrdoća proračunata na (CaO)

1,10 1,5

mol/m3

Ukupna mineralizacija

3,4496 2,4gr/l

Salinitet (Cl na HCl) 0,8481 g/lPotrošnja KMnO4 189 189,0 mg/lNeorganski azot 22,42 mg/l

Otvoreni bazen sa termomineralnom vodom, nalazi se na bušotini, koja je zahvatila vodu sa dubine od 526 m do 607 m. Kompleksna hemijsko-minerološka analiza, iz priloženih tabela pokazuje da je voda topla i veoma bogata mineralima:

-ukupna mineralizacija 3,444 gr/l-izdašnost 1340 l/min-temperatura vode je 40 ⁰C-boja-svetložuta-hidrokarbonata 689,00 mg/l-natrijuma 995,0 mg/l-hlorida 514,17 mg/l-hidrokarbonata 1 910,50 mg/l

Tabela 6. Minerološki sastav termomineralne vode u Temerinu 1984. godine

Page 10: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Elementi u tragovima

Bazen Kupatilo Merna jedinica

Mangan (Mn) 1,0 29 (103) mg/lOlovo (Pb) 34 69 103 mg/lCink (Zn) 9 42 103 mg/lStroncijum (Sr) 100 0,24 103 mg/lLitijum (Li) 50 0,05 103 mg/lSilicijum (Si) 3,50 0,50 mol/m3

Jedinjenja amonijak (NH3)

27,34 10,38 mg/l

Metaborna kiselina (HBO2)

2,19 1,09 mg/l

Metasilicijumova kiselina (H2SiO3)

4,54 1,3 mg/l

Hidrokarbonat (CO2)

689,00 506,0 mg/l

Koloidni rastvori (Fe2O3)

0,57 0,20 mg/l

Prikazana analiza (kupatilo) je urađena na bušotini iz 1914. godine, pokazuje da termomineralna voda ima sledeće karakteristike:

-žućkaste boje, karakterističnog mirisa-ukupna mineralizacija 2,4 mg/l-temperatura vode 26,5 ⁰C-natrijuma 680,0 mg/l-hidrokarbonata 1 603,0 mg/l-ima: magnezijuma, kalcijuma, gvožđa, zatim hlorida i joda-od gasova ima najviše metana.

Prema balneološkim karakteristikama, po Kventinu, temerinska termomineralna voda pripada hidrokarbonatnim vodama, podgrupa natrijum.hidro-karbonatnim vodama.S obzirom na minerološke karakteristike i balneološke osobenosti termomineralna voda u Temerinu izuzetno uspešno leči: degenerativna oboljenja i vanzglobni reumatizam, dermatološke, finekološke bolesti, voda ima i baktericidna svojstva. (Bogdanović, Vidić 1999)

Korišćenje Temerinske termomineralne vode:

Lečenje u temerinskoj banji se sprovodilo kupanjem i pijenjem vode. Prema rečima gospodina Govedarice kupanjem su lčeni išijas, reumatizam, hemoroidi i ginekološka oboljenja, a pijenjem čir na probavnim organima. Kupanje je trajalo 30 minuta, a lečilišna tura 21 dan. Sezona potpune iskorišćenosti kupatila je počinjala u maju i trajala do septembra. Kapacitet je bio 220 kupanja na dan jer je kupatilo radilo od 7-19 časova.Zaposlene su bile samo dve radnice bez posebnih kvalifikacija, a radile su na prijemu pacijenata i održavanju higijene.

Page 11: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Prema rečima bivšeg vlasnika Kupatila, korisnici – pacijenti su bili većinom iz Temerina i okolnih mesta – Siriga i Bačkog Jarka, ali bilo je i bolesnika iz Novog Sada, Zrenjanina, Beograda i uže Srbije, pa čak i iz inostranstva. Dolazili su najviše Mađari i naši iseljenici iz Francuske i Amerike.Kako u Temerinu nije bilo hotela niti drugih smeštajnih objekata, pacijenti koji su dolazili s većih udaljenosti , odsedali su kod vlasnika Kupatila (jedna soba sa šest ležaja) ili u okolnim privatnim kućama koje su primale po 20 gostiju.Danas se voda koristi:

a) U Kupatilu – koje se nalazi pored glavne saobraćajnice i radi tokom cele godine, a o pacijentima brinu po jedan lekar i fizioterapeut. Najveći broj pacijenata je iz okoline Novog Sada.

b) Iz bunara, koji se nalazi u blizini Kupatila, voda se koristi za piće, tokom cele godine i smatram da treba naglasiti da se ne flašira, iako postoje sve mogućnosti

c) U otvorenim bazenima (9x12m), za odrasle i menjem bazenu za decu. U Sportsko-rekreativnom centru, u neposrednoj blizini ovih bazena, sa termoineralnom vodom, nalazi se i olimpijski bazen, sa običnom vodom

Slika 4. Bazen

U otvorenom bazenu termomineralna voda ima ista balneološka svojstva kao i voda u Kupatilu i bunaru. Prava je šteta, što se ova voda može koristiti samo u toku letnje sezone (maj-septembar), kao i to što su bazeni skromnih dimenzija. Temerinska termomineralna voda slična je, po minerološkom sastavu i balneološkim osobinama, drugim poznatim, balneološkim centrima u Panonskom basenu. Izvor:www.tenerin.org.yu

Lekovitost temerinske termomineralne vode koristi se već 94 godine. Međutim, svih ovih godina, bio je jedan skroman zdravstveno-rekreativni centar. Jedina investicija bila je izgradnja skromne, prizene zgrade Kupatila sa kadama i otvorenog natkrivenog bazena. (www.temerin.org.yu)

Mogućnost korišćenja termomineralne vode

Page 12: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Imajući u vidu priloženi hemijsko-minerološki sastav i balneološke karakteristike termomineralne vode u Temerinu može se zaključiti da postoje višestruje mogućnosti njenog korišćenja:- U zdravstvene svrhe, mnogo šire i kvalitetnije nego do sada, s obzirom na

minerološki sastav, temperaturu, kao i dosadašnja iskustva u lečenju, koja su potvrdila da voda ima baktericidno dejstvo, da leči degenerativna oboljenja, vanzglobni reumatizam, dermatološke i ginekološke bolesti. Mogao bi se izgraditi balneološka centar, za lečenje pomenutih bolesti, koje su veoma rasprostranjene u današnje vreme.

- Za rekreativno-sportske aktivnosti, koje bi izgradnjom odgovarajućih zatvorenih bazena nesumljivo privukle brojno, posebno mlado stanovništvo Novog Sada i okolnih naselja, za koje je jedan ovakav centar prosto neophodan. Tome idu u prilog i činjenice da su značajnije površinske vode od Temerina prilično daleko i da su u znatnom meri zagađene, da se sportsko-rekreativne aktivnosti u odgovarajućim objektima, sa termominerlnom vodom, mogu obavljati tokom čitave godine, da Temerin ima povoljan geografski položaj i nalazi se u gusto naseljenoj oblasti.

- Za zagrevanje stambenih prostorija jer topla voda predstavlja jeftin, neiscrpan, a neiskorišćeni izvor energije. Obzirom na zabrinjavajuću energetsku situaciju, kako kod nas, tako i u svetu, geotermski izvori energije će se koristiti sve više u budućnosti. Istina, u našem slučaju bi se voda za te potrebe morala dogrevati, ali svemu ovome pogoduje i polazna temperatura vode od 40 ⁰C, kao i prisustvo zapaljivog gasa-metana.

- U poljoprivredi, odnosno proizvodnji hrane, gde se pre svega misli na tople leje i proizvodnju povrća u vrme klimatske prilike, odnosno niske temperature to onemogućuju. Ovo je moguće i potrebno istaći, imajući u vidu vrlo plodna polja u regionu, kao i gusto naseljeno okruženje. (Laškov, 1982)

Na kraju bih naglasila, da temerinska termomineralna voda predstavlja neiskorišćeno prirodno bogatstvo, jer je zaista malo gradova u Vojvodini koji se mogu pohvaliti takvim potencijalom u smislu razvoja banjskog turizma.

* OBLICI TURIZMATemerinska banja ima određene potencijale, na osnovu kojih možemo zaključiti da je na ovoj lokaciji moguć razvoj pre svega lečilišnog turizma, širih razmera u odnosu na potencijalnu tražnju. Banjsko mesto kao zdravstevni centar sa zdravstvnim uslugama koje bi imale sličan ili isti standard kao susedne banje. Takođe, postojanje bazena i eventualnom izgradnjom sportskih terena, ukazuje na mogućnost rekreacije, oporavka. Bitno je spomenuti i lovni i ribolovni turizam, koj na ovom prostoru ima veliki potencijal za razvoj. Smatram da bi i neke manifestacije, različitog tipa, sporskog, kulturnog, zabavnog umnogome uticala na povećanje atraktivnosti i te neke manifestacije bi postale deo tradicije i kulture, nešto jedinstveno i specifično, koje bi po svemu sudeći mogle postati i brend, bar kada se radi o Vojvodini.

* ZAKLJUČAK

Page 13: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

Temerinska banja ima pre svega, stogodišnju tradiciju korišćenja termomineralnih voda, koje su osnov za formiranje banjskog lečilišta. Ima povoljan položaj u regionu, iako ne bi bila centar velikih kapaciteta, jer se u njenoj okolini nalazi veliki broj banja (Vrdnik, Junaković, Rusanda, Kanjiža), bila bi značajna pre svega za lokalno stanovništvo, ali kako je u prethodnom tekstu navedeno i za strance i ostale turiste koji žele da dožive nešto posebno, različito. U ovom kontekstu, pre svega mislim na uređenje samog Temerina, koji poseduje predispozicije za razvoj turizma, polazeći od geografsko – funkcionalnih karakteristika, u pogledu tranzitnog turizma , aktiviranja prirodnih potencijala (park regionalnog značaja i reke Jegričke), infrastrukture (saobraćajne mreže, vodovoda), ugosttiteljskih objekata sa nacionalnom vojvođanskom kuhinjom, sportskih objekata, privatne ergelene, negovanja srpske i mađarske kulturne baštine sa verskim objektima, kao i razne manifestacije, lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera, lovačkim i ribolovačkim udruženjem. Takođe ga treba valorizovati u mreži naselja koja ga okružuju – Sirig, Bački Jarak, Čenej, Gospođinci i Žabalj.S obzirom na postojeću infrastrukturu, bazene, postojeći park u centru Temerina, objektima kulture, zdravstva i školstva, moguć je razvoj banjskih, rekreativnih i sportskih aktivnosti uz komplementarnu aktivnost lovnog i ribolovnog turizma. Sama banja može biti atraktivna, jer se nalazi na ravničarskom terenu u gradu i blizini većeg grada Novog Sada, na taj način može da postane banjsko mesto lokalnog i regionalnog značaja, da objedini ponudu sa ostalim vojvođanskim banjama i da istakne svoje karakteristike i ono po čemu je jedinstvena, kao što je temperatura vode, koja dostiže i 39° C, značajnih lekovitih svojstava za lečenje reumatskih i stomačnih oboljenja.U tom cilju treba angažovati investitore, lokalnu upravu, kao i same građene, jer će ova grupa ljudi imati najveće koristi od što bolje valorizacije. Temerinska banja, kao i cela opština Temerin će krenuti pravcem razvoja, kako u privrednom tako i u ekonomskom pogledu.

*LITERATURA I IZVORI

Page 14: TURISTIČKE VREDNOSTI TEMERINSKE BANJE

- Bogdanović Ž., Vidić N. (1999): Temerinska termomineralna voda, Zbornik radova instituta za geografiju PMF-a, Novi Sad, broj 29., 25-32 str., Novi Sad

- Ćirić M. (2004): Turistički potencijali opštine Temerin, diplomski rad, PMF, Novi Sad- Internet: http:// www.temerin.org.yu- Laškov M. (1982): Banjski turizam SAP Vojvodine, Institut za geografiju Prirodno-

matematičkog fakulteta, Novi Sad- Laškov M. (1985): Opština Temerin, Univerzitet u Novom Sadu, PMF, Departman za

geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad- Marić I., Pucar M. (2004): Studija o mogućnosti izgradnje rehabilitacionog centra i

banje u Temerinu, radni materijal, Indtitut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd, Temerin

- Mesaroš Š. (1968): Temerin, Novinsko izdavaštvo preduzeće književne novine, Beograd

- Meteorološki godišnjaci (1995-2005): klimatološki podaci, Republički hidrometerorolški zavod, Beograd

- Nemeth Z. (2005): Mi lesz a Grisza-vizzel, časopis „Magyar Szo“, izdanje za novembar, Temerin

- Podaci dobijeni na terenu (razgovor sa Karolj Ekresom, piscem iz Temerina- Podaci dobijeni na terenu (razgovor sa Zoranom Govedaricom, direktorom

turističke organizacije Temerin- Ristanović B., Jokić I. (2006): Opština Temerin: regionalno-geografska studija,

Univerzitet u Novom Sadu, PMF, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad