34
SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI. WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM WWW.SEMINARSKI-RAD.COM AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI 1

Turizam u BIH

Embed Size (px)

DESCRIPTION

turizam u bih

Citation preview

Page 1: Turizam u BIH

SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVISEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE

I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM

WWW.SEMINARSKI-RAD.COM

AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA NAŠEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.

1

Page 2: Turizam u BIH

SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................................................................3

2. PROBLEM U FOKUSU BOSANSKOHERCEGOVAČKOG TURIZMA...............................................5

3. RAZVOJ TURIZMA U BIH......................................................................................................................8

3.1. Swot analiza..................................................................................................................................8

3.1.1. Snage.....................................................................................................................................8

3.1.2. Slabosti..................................................................................................................................8

3.1.3. Prilike....................................................................................................................................8

3.1.4. Prijetnje.................................................................................................................................9

3.2. Analiza konkurencije....................................................................................................................9

3.3. Analiza konkurenata...................................................................................................................10

3.4. Glavni tržišni trendovi................................................................................................................10

3.5. Potencijalni ulazak......................................................................................................................10

3.6. Pregovaračka moć kupaca..........................................................................................................11

3.7. Potencijalni substituti.................................................................................................................11

3.8. Rivalitet......................................................................................................................................12

4. ATRAKTIVNOST BIH............................................................................................................................12

4.1. Kulturni turizam.........................................................................................................................13

4.2. Planinski turizam........................................................................................................................14

4.3. Religijski turizam.......................................................................................................................15

4.4. Eko- turizam...............................................................................................................................16

4.5. Avanturistički turizam................................................................................................................16

4.6. Zdravstveni turizam....................................................................................................................17

5. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI U BIH...................................................................................................17

6. ALTERNATIVE – STRATEGIJE ZA RAZVOJ TURIZMA..................................................................18

6.1. Analiza alternativa......................................................................................................................18

7. IMPLEMENTACIJA................................................................................................................................19

8. ZAKLJUČAK ..........................................................................................................................................22

2

Page 3: Turizam u BIH

1.

1. UVOD

Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne Evrope, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s Republikom Hrvatskom, a na istoku i jugu sa državama Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima mali izlaz na more u dužini od oko 21 km obalne linije kod Neuma.

Balkanski poluotok je most između Evrope i male Azije tako da se ovdje istočne i zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali takođe i obogaćuju jedna drugu.

Bosna i Hercegovina je mala zemlja koja se prostire na samo 50.000 km2 ali ima dugu i fascinantnu istoriju. Na to su najviše uticale četiri religije (Judaizam, Katoličanstvo, Pravoslavlje i Islam) jer su svaka ponaosob dale svoj doprinos u razvoju specifične civilizacije.

Ime Bosna, kako se nazivaju sjeverni i centralni dio zemlje, datira još iz Rimskog vremena i vjeruje se da je nastalo od riječi „bosana“ što znači voda a koje Bosna ima u izobilju. Južni dio zemlje, region oko drevnog Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača nazvan je Hercegovina nakon što su to područje zauzeli Otomanski osvajači.

Bosna i Hercegovina je zapanjujuće lijepa zemlja u kojoj posjetioci mogu uživati u ljepotama širokih ravnica Semberije, kamenite Hercegovine, zelenih livada i pašnjaka kao i visokih planinskih vrhova u centralnoj Bosni. Pored prirodnih ljepota u BiH postoji veliki broj kulturno-istorijskih spomenika koji su svakako zanimljivi potencijalnim turistima. Ali ono što je najvažnije u Bosni i Hercegovini žive divni i gostoljubivi ljudi koji su uvijek spremni izaći u susret i otvoriti svoje srce svakome ko dođe u njihovu zemlju.

Veliki su potencijali za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini ali mnogi nisu svjesni te šanse za ekonomski napredak i slanje pozitivne slike o BiH.

Ukoliko se hitno ne preduzmu adekvatne mjere neprocjenjivi resursi koji se mogu iskoristiti u turističkom sektoru biće nepovratno uništeni i izgubljeni.

3

Page 4: Turizam u BIH

Bosna I Hercegovina

4

Page 5: Turizam u BIH

Lokacija

Jugoistočna Evropa, na Balkanskom poluotoku, graniči sa Jadranskim morem, Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom

Geografske koordinate 44 00 N, 18 00 E

Zastava

Površina 52.280 km2Najniža tačka grad Neum, 0 mNajviša tačka Maglić, 2386 mDužina granice 1.459 kmDužina obale 21,2 km

Susjedne zemlje

Republika Crna Gora (225 km dužina granične linije)Republika Hrvatska (932 km dužina granične linije)Republika Srbija (302 km dužina granične llinije)

Broj stanovnika 4.4 milionaPozivni broj +387Vrijeme GMT + 1 Glavni grad Sarajevo

Službeni jezici bosanskihrvatskisrpski

Pismolatinicaćirilica

Novac Konvertibilna Marka (KM) Međunarodni kod (ISO CODE) za konvertibilnu marku BAMNumerički kod za BAM 977

Kurs KM - €1KM = 0,51129€1€ = 1,95583KM

Međunarodni granični prijelazi  

Aerodromi

SarajevoMostarBanja LukaTuzla

Odmor u BiH www.bhtourism.ba

2. PROBLEM U FOKUSU BOSANSKOHERCEGOVAČKOG TURIZMA

BiH ima odličan potencijal za razvoj turizma koji može snažno doprinijeti razvoju sveukupnog ekonomskog napretka u zemlji, međutim ne postoji koncept razvoja održivog turizma sa definisanim ciljevima, prioritetima i implementacijom. Iako je nedostatak finansijskih sredstava važan segment u propadanju bosansko-hercegovačke historijske zaostavštine arheolozi i turistički radnici slažu se da postoje i drugi problemi kao što su loš

5

Page 6: Turizam u BIH

imidž BiH, jer smo još uvjek najprepoznatljiviji po ratu; ko će posjetiti našu zemlju kada mediji pričaju samo o zemlji koja je izašla iz rata i koja nije u stanju već deset godina da zatvori ratne kriminalce. Prema mišljenju stručnjaka, trebamo isticati rat kao onaj dio bh kulture i historije, koji bi trebao biti iskorišten u turističke svrhe. Lokacije poput aerodromskog tunela, koji je održavao grad na životu u toku rata, danas su zlatni rudnik, ali nažalost neiskorišteni.

Složena politička struktura jer ministarstvo za turizam na državnom nivou ne postoji, nepostojanje Zakona o turizmu na državnom nivou, ali i nezainteresiranost bh vlasti koji bi se mogli prevazići naporima, trudom i boljom organizacijom. Činjenica je da je Bosna i Hercegovina bogata kulturno-historijskim spomenicima, nasljeđem, prelijepom prirodom, planinama, poznatim banjama, skijaškim centrima, nacionalnim parkovima, morem i bogomoljama. Analizirajući trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, naišli smo na komentare naših stručnjaka sa kojima se u potpunosti slažemo kada je riječ o problemima turizma u Bosni i Hercegovini. Bosanski historijski spomenici, objašnjava profesor historije Enver Imamović leže neiskorišteni, propadaju ili su ugroženi obližnjim građevinskim radovima. „Milioni bi se mogli zaraditi“, tvrdi profesor, no međutim iz turističke industrije dolazi malo poticaja za promjenom procedure jer niko ne vidi ekonomsku korist u kulturnim spomenicima. Kultura se obično kod nas posmatra kao nešto što bi trebalo biti besplatno, pa čak i po cijenu da to znači zatvaranje muzeja. Uzmimo primjer Italije, Grčke i Egipta - ove države žive od prihoda koje dobiju od kulturno-historijskog turizma, priča profesor historije, stručnjak za rimsku arheologiju sa Sarajevskog univerziteta. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u prvih devet mjeseci 2004. godine Hrvatska je zaradila 372 miliona dolara od "kulturnog turizma", što podrazumijeva posjete spomenicima, muzejima i arheološkim iskopinama. U istom periodu, BiH je prihodovala samo 5 milion dolara, prema podacima Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Ali malo je stručnih kadrova poput profesora Imamovića, koji znaju utvrditi porijeklo i vrijednost historijskih nalazišta i spomenika. Pa čak i kad se otkriju mjesta poput piramida u Visokom, Gudeljevog, na scenu stupa skup birokratski proces i problem oko poteškoća dobijanja dozvola za iskopavanje, koji obeshrabruju svaki dalji rad, kažu arheolozi. Manjina koja vjeruje u turističku budućnost BiH je čak spremna raditi bez nadoknade, i time bi doprinosila zajednici, međutim zbog nedostatka organizovanih otkopavanja građani BiH, a pogotovo strani turisti, malo znaju o amaterskim otkrićima. Stanovnici grada Viteza su dosada otkrili predmete na dvadesetak lokacija u ovom selu, uključujući relikte iz rimskog, ilirskog i ranokršćanskog perioda. Kao što je poznato srednjovjekovna tvrđava iz Bobovca također posjeduje turistički potencijal. Zamak koji se nalazi na planinskoj šumovitoj kosi pao je u otomanske ruke 1463. godine označivši time kraj srednjovjekovne bosanske države. Zamak se može obići ali je zapušten i nije ni pod čijom zaštitom, kaže Milo Jukić, historičar i novinar iz Kreševa. Nedaleko od Mošunja u Srednjobosanskom kantonu nalazi se Kreševo, gdje živi Ante Buzuk i tvrdi da ima daleko više dokaza o skrivenom kulturno-historijskom blagu. Ali, Buzuk se suočio sa istim problemom kao i pronalazači iz Mošunja. „Od 2001. godine ja pronalazim predmete, ali niko ne želi da dođe i radi na tome“, ističe Buzuk. U međuvremenu, pisac Anto Zirdum je sa objavljenim knjigama pod nazivom: "Bistuanska kronika" i "Saga o dva mača", jedina osoba koja zarađuje novac od Mošunjskih otkrića.

Malo je BH stručnjaka koji vjeruju da iz slučajnih pronalazaka BiH može da profitira iz turizma, a kao primjer navodimo slijedeće: čak i ako bi se arheološki i historijski stručnjaci uspjeli organizovati da restauriraju spomenike, državnim i privatnim turističkim radnicima nije baš jasno kako bi se moglo zaraditi na njima. Dok ministri doživljavaju kulturno naslijeđe kao luksuz, trebali bi ga smatrati prioritetom za ekonomske investicije ili kao mogućnost za

6

Page 7: Turizam u BIH

otvaranja novih radnih mjesta. Problem je u tome da ne znamo prodati sami sebi šta imamo, a kamoli eksternim stakeholderima. Ključno je mjesto marketinga i izgradnje imidža BiH kao atraktivne turističke destinacije. Čak je i turistička ponuda poznatih spomenika poput mostarskog Starog mosta predmet političkih borbi umjesto ekonomske strategije. U međuvremenu, poznavaoci kulture i turizma upozoravaju da građani BiH polako gube vrijednu granu industrije.

Udruženja turističkih agencija u BiH ne znaju kalendar festivalskih dešavanja u gradu niti šta je na njihovom programu. Ne postoji baza podataka koja bi pratila manifestacije niti bilo kakva osnovna organizacija. Stručnjaci apeluju na turističke agencije kako bi trebale pokazati više inicijative u prikupljanju informacija o manifestacijama iz kulturno- informativnog centra kantona i njihovom uključivanju u paket-aranžmane.

Interesantna mišljenja direktora dva najveća sarajevska festivala, Sarajevo film festivala i Sarajevske zime navode da ne mogu zainteresirati turističke agencije da manifestacije stave kao turističku atrakciju. Direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra, kaže da hoteli u Sarajevu ne koriste prednosti festivala time što bi podigli cijene i ponudili specijalne pakete. Kao primjer navodi slijedeće: za vrijeme kanskog filmskog festivala nemoguće je iznajmiti sobu na manje od jedne sedmice, a i cijene su veće. „Turističke agencije nisu u stanju da rade svoj posao“, zaključuje Ibrahim Spahić, direktor festivala Sarajevska zima. Spahić i drugi kažu da je turistička industrija uglavnom usmjerena na slanje Bosanaca u inostranstvo umjesto da privlači strane turiste u BiH. Od 206 registrovanih turističkih agencija1 u BiH samo njih desetak posto rade na dovođenju turista u Bosnu. Sve druge agencije odvode turiste vani. To je suština problema. Slijedeći problem tirizma jeste činjenica da većina turističkih agencija radije promovira inostrane destinacije bh. turistima nego što privlači strane turiste kako bi potrošili novac u BiH. Postoji jedna turistička agencija sa poslovnim planom koji ignoriše politiku i drži se korištenja potencijala BiH, te ostvarivanja profita. Njen osnivač je Amerikanac Tim Clancy koji je proputovao cijelu BiH radeći za nevladine organizacije. Clancyja je oduševila ljepota zemlje i tada se odlučio da pokuša privući turiste iz cijelog svijeta, priča njegov partner Thierry Joubert. Clancy je prije četiri godine pokrenuo turističku agenciju "Green Visions" sa sunarodnikom Darin Spurrgeon, Holanđaninom Thierryom Joubertom i Bosancem Alenom Lepiricom. „Nemamo ništa zajedničkog sa ostalim bosanskohercegovačkim turističkim agencijama“, kaže Joubert. „Razlika je u tome da, dok oni izvoze ljude, mi ih uvozimo. Ne pravimo razliku između RS-a i Federacije“, naglašava Joubert. Jasno nam je da se turistički imidž BiH mora promijeniti. Nažalost, domaći turistički radnici imaju malo ideja o tome kako marketinški promovisati ono što Bosna i Hercegovina može da ponudi. A to je još jedan od problema u turizmu, a to je nedostatak kadra.

Posjedujemo turistički potencijal, ali nam nedostaju turistički menadžeri koji bi ga promovisali na pravi način. Menadžment treba osavremeniti i educirati ljude, ali zaboravljamo na to da kulturne posjete nisu dovoljno razvijene u ovoj zemlji. Ali sudbina najznačajnijih kulturnih institucija možda ima isto toliko veze sa politikom koliko i sa marketingom.

U nastavku ćemo o imidžu bh turizma što predstavlja problem za BiH. Ukoliko državu posmatramo kao turističku destinaciju, onda njen imidž možemo definirati kao skup vjerovanja, ideja i impresija koje ljudi imaju o određenoj destinaciji. Formirati pozitivan imidž države je od posebnog značaja za tzv. „izranjajuća tržišta“ tj. zemlje u razvoju, kao što je Bosna i Hercegovina. Turistički imidž je samo jedan ali možda najvažniji aspekt

1 Preuzeto sa Interneta: http://www.komorabih.ba/UserFiles/Image/Turizam%20u%20BiH(5).pdf

7

Page 8: Turizam u BIH

cjelokupnog imidža zemlje. I ako se na prvi pogled čini da nema veze među njima, međusobno su čvrsto povezani.

Slika 1. Matrica poznatosti destinacije

BiH

Bosni i Hercegovini je isto toliko potrebno i brandiranje destinacija, jer to bi doprinjelo i naglašavaje pozitivnog i otklanjanje negativnog imidža. Brandiranje destinacije može pomoći premošćavanju gapova između snaga destinacije i precepcije posjetilaca. Problematična mjesta su one destinacije o kojim se govori u lošem kontekstu, daleko su od emocionalnog apela te aktivno odbijaju potencijalne turiste. Destinacije koje imaju malo emocionalnog naboja suočavaju se s teškim zadatkom ako žele postati destinacije pobjednici. Ostale destinacije koje imaju jak emocionalni naboj ali trenutno imaju ograničene (iako u porastu) celebrity vrijednosti i imaju velike neiskorištene potencijale i mogle bi biti destinacije pobjednici sutrašnjice, kao što je očit slučaj Bosne i Hercegovine.

3. RAZVOJ TURIZMA U BIH

3.1. Swot analiza:

1. Strnghts-Snage2. Weaknesses-Slabosti3. Opportunities-Prilike4. Threats-Prijetnje

3.1.1. Snage:

8

Page 9: Turizam u BIH

Vrlo bogat turistički potencijal i dobre predispozicjie za razvoj turizma u našoj zemlji

Povoljan geografski položaj u regionu (sa raznolikom ponudom turističkih destinacija od ljetnih odmarališta i egzotičnih dijelova za kampovanje, pa do jako dobre ponude zimskih turističkih odredišta.)

Postojanje više različitih kultura u samoj zemlji što dodatno omogućava široku i raznoliku turističku ponudu.

Bogato kulturno-povijesno naslijeđe

3.1.2. Slabosti:

Stanje zemlje u post- ratnom periodu, i nizak nivo opće društvenog blagostanja.

BiH je zemlja koja se nalazi u ekonomskoj tranziciji.

Veoma slaba podrška vlade i države za sve turističke projekte u zemlji.

Malo nacionalno turističko tržište.

Nedovoljan nivo znanja iz oblasti turizma i mali broj turističkih menadžera za pokretanje turizma

Nesavijesno korištenje okoliša i nemar prema ekologiji, odnosno svjesno uništavanje državnog gazdinstva

3.1.3. Prilike

BiH je zemlja koja je turistički sve više privlačna i dovodi turiste u našu zemlju.

U poslednje vrijeme zabilježen je značajan rast trenda u razvoju turizma koji treba iskoristiti kao zemlja koja posjeduje jako zavidne resurse glede turizma i na taj način izgraditi dobru poziciju u regionu.

BiH je zemlja koja treba da u skorije vrijeme uđe u Evropsku Uniju, pa i to se može podvesti pod priliku koju treba naravno pravovremeno pripremiti i na kraju uspiješno implementirati.

3.1.4. Prijetnje

Mora se izgraditi svijest kod stanovništva da se treba okolina i okoliš čuvati kako bi na taj način imali još više potrebnih resursa za bolji razvoj turizma u našoj zemlji.

Jačanje konkurencije na svijetskom turističkom tržištu i na turističkom tržištu Evrope i Mediterana.

Jaka konkurencija iz susjednih turističkih regija i destinacija u borbi za privlačenje turista.

9

Page 10: Turizam u BIH

3.2. Analiza konkurencije

S obzirom da govorimo o turizmu u našoj zemlji, kada je riječ o konkurenciji možemo govoriti o našim najbližim susjedima a to su: Hrvatska i Srbija, kao i Crna Gora, kao glavni konkurenti u našem najbližem okruženju, i njih treba upravo najviše i analizirati. Treba se napomenuti naravno, ako se osvrnemo nekoliko godina unazad, za vrijeme postojanja bivše nam države, SFRJ Jugoslavije, koja je obuhvatala sve republike koje su danas nezavisne države,da je svaka od tih republika imala svoj zadatak prema geografskom položaju koji je imala u Jugoslaviji, kada je riječ o turizmu. Pa tako se može reći da je za ljetni turizam glavnu ulogu zauzimala Republika Hrvatska i Crna Gora, dok su što se tiče zimskog turizma uglavnom zauzimali republike kao Bosna i Hercegovina i Slovenija, u maloj mjeri i Srbija.

Pošto je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća došlo do raspada Jugoslavije, svaka od nezavisnih republika, koja se odcjepila od Jugoslavije se morala osloniti isključivo na one resurse koji su joj pripali podjelom zemlje i nastaviti graditi sve grane privredne djelatnosti kao što je između ostalog i turizam.

Međutim, potrebno je naglasiti da je davne 1984 godine u Sarajevu, kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine došlo do odražavanja Zimskih Olimpijskih igara ZOI 84“, koje je u to doba bilo od izuzetne važnosti za cijelu Jugoslaviju, a posebno za BiH. Zemlja kao što je naša obilovala je prorodnim ljepotama, velikim planinama za održavanje jednog takvog krucijalnog sportskog događaja kao što su Zimske Olimpijske Igre, čiji je auditorijum područje cijele Evrope pa i Svijeta. U tom vremenu došlo je do velike ekspanzije, kao i promocije razvoja turizma u našoj zemlji, koje je obilovalo i povećanjem profita u krajnjoj liniji zahvaljujući podizanju turizma na zavidnu razinu, koji je obećavao još bolji i dalji prosperitet.

3.3. Analiza konkurenata

Prvi konkurent kojeg ćemo identificirati je svakako Republika Hrvatska.

Kao što znamo geografski položaj Hrvatske je na obalama Jadranskog mora, i ona ima izuzetno dobre predispozicije za razvoj ljetnog turizma koji je u dosta dobroj mjeri razvijen.

Drugi konkurent kojeg možemo identificirati je svakako Srbija, koji je naš prvi istočni susjed, i treba napomenuti da Srbija nema nešto povoljan geografski položaj koji bi joj obezbjedio razvoj turizma u onoj mjeri da se izdiferencira u regionu kao povoljna turistička destinacija.

I naravno treći susjed kojeg možemo posmatrati kao konkurenta u pogledu turizma, jeste republika Crna Gora, koja ima jako povoljan geografski položaj za razvoj turizma. Smještena je također na obalama jadranskog mora južnije od Hrvatske, i ona je bazirana na razvoju ljetnog turizma iako je površinom jako mala zemlja i po broju stanovnika, ona uspijeva da ponudi jako dobre ljetne turističke destinacije.

3.4. Glavni tržišni trendovi

10

Page 11: Turizam u BIH

Glavni tržišni trendovi u našoj zemlji svakako predstavljaju rijeke, planine, jezera, nacionalni parkovi, gradovi i egzotična turistička mjesta.

Od planina koje možemo izdvojiti kao poznate destinacije su Vlašić, Bjelašnica, Jahorina i Kupres.

Rijeke u našoj zemlji također predstavljaju bitne turističke odrednice a najpoznatije su prelijepi slapovi i sliv rijeke Une, zatim dolina Neretve, Drine, Vrbasa, kao i kanjon Rakitnice i vrelo Bune.

Kao što znamo od prirodnih jezera tu su Boračko i Jablaničko jezero koji su nezaobilazni kada je riječ o turizmu u našoj zemlji.

I od gradova koji predstavljaju bitne turističke destinacije može se izdvojiti Mostar kao nosilac kulturnog historijskog naslijeđa. Kao što je poznato Stari most u Mostaru je pod zaštitom Unesco-a. Zatim tu su i gradovi Jajce sa svojim prelijepim prorodnim slapovima Plive, Sarajevo kao glavni grad naše zemlje sa različitm znamenitostima, Počitelj kao stari historijski grad očuvan u izvornom prvobitnom izgledu, kao i različita turistička mjesta poput Srednjovjekovne tvrđave Vranduk, Visočica kod Visokog na kojoj se pretpostavlja da su bile piramide itd..

3.5. Potencijalni ulazak

Što se tiče ulaska kompanija u našu zemlju glede turizma, mislimo da ne postoje velike barijere za ulazak na tržište BiH, iz razloga što ne postoji dovoljno izgrađena razina turizma na nivou države, jer kao država mi jako malo posvećujemo pažnje turizmu, i država se ne bori u dovoljnoj mjeri da vrati sjaj turizmu koji je BiH imala 1984 god za vrijeme održavanja Olimpijade u Sarajevu, kada smo imali jako pozitivan imidž u kontekstu turizma. U tom kontekstu BiH mora se više pobrinuti da ponovo oživi turizam jer postoje dobre predispozicije za to sasvim sigurno imajući u vidu činjenicu da smo bili domaćini održavanja Zimskih Olimpijskih Igara, i na taj način istovremeno podići barijere ulaska na nivo koji će biti respektabilan. Posmatrajući konkurente u pogledu zimskog turizma (Hrvatska, Srbija i Crna Gora), definitivno oni nemaju predispozicije za zimski turizam i tu u startu BiH ima konkurentsku prednost geografskog položaja, klimatskih uslova i samog reljefa, dok BiH nema dovoljno faktora za građenje ljetnog turizma u onoj mjeri u kojoj ima Hrvatska na čemu i bazira cjelokupni svoj turizam na obalama Jadrana.

3.6.Pregovaračka moć kupaca

Pregovaračka moć koju imaju kupci je dosta velika u pogledu turizma, jer turizam u BiH nije na toj razini razvijen da bi mogao suzbijati pregovaračku moć kupca, odnosno jačati svoju pregovaračku moć na osnovu jako dobre ponude i pozitivnog imidža koju BiH nema, uzimajući u obzir da je BiH zemlja koja se nalazi u postratnom periodu i ima izrazito skeptičan imidž turizma kao i svega što je vezano za BiH. Mi smo zemlja u tranziciji i unutar integracija ka Evropskoj Uniji, i na nama je da u velikoj mjeri popravimo situaciju u zemlji i vratimo povjerenje kupcima u ovom slučaju turistima koji će imati motivaciju na osnovu

11

Page 12: Turizam u BIH

bogate ponude i građenja pozitivnog imidža da posjete BiH kao interesantnu turističku destinaciju u Jugoistočnoj Evropi. Danas na osnovu jako skromne ponude BiH kao turističke destinacije kupci imaju jaku pregovaračku moć tražeći niže cijene, veći broj usluga koje su prodavci prisiljeni da ispoštuju a sve u cilju realizacije, odnosno stvaranja profita.

3.7. Potencijalni substituti

Što se tiče supstituta za njih možemo reći da su u mogućnosti da osiguraju istu funkciju za istu potrošačku grupu, ali na bazi različitih tehnologija. Imajući u vidu činjenicu da geografski položaj BiH u odnosu na konkurente je takav da je mala mogućnost za potencijalne supstitute upravo zbog toga što klimatski uvjeti nisu isti za naše podneblje i podneblje Hrvatske, dok su klimatski uvjeti u Srbiji gotovo isti kao u BiH.

Kada govorimo o Srbiji, ona ima takav geološki sastav, odnosno reljef koji je čini jednom velikom ravnicom, bez velikih vrhova za razvoj zimskog turizma, a nemaju ni izlazak na more, što ih čini outsiderima u pogledu turizma u odnosu na Hrvatsku i BiH.

A kada poredimo BiH i Hrvatsku, tu se može vidjeti da imamo potpuno različite reference za izgradnju nacionalnog turizma. Hrvatska je geografski smještena na obalama Jadrana, sa morskom klimatskim faktorima, i ona je na taj način prisiljena da se diferencira za bogatu ljetnu ponudu koja će obezbijediti dobro poslovanje u tom segmentu. BiH je takva zemlja koja obiluje raznolikim reljefom od velikih planinskih vrhova, plodnih dolina, rijeka i bogate šume, kao i sa klimatskim uvjetima koji su jako promjenjivi, i koji imaju tačno izražena 4 godišnja doba. Obzirom da su zime u BiH jako hladne i obiluju padavinama i snijegom, naša turistička ponuda najviše treba biti usmjerena na zimski turizam koji će nas razlikovati od susjedne Hrvatske. Analizirajući sve ovo dolazimo do zaključka da ne postoji opasnost od potencijalnih supstituta, kada je riječ o turizmu analizirajući naše bliže okruženje.

3.8. Rivalitet

Kada se govori o rivalstvu između naših konkurenata i nas, tu definitivno postoji jako izražen stepen rivaliteta ne samo glede ove teme tj. turizma nego u svakom pogledu. Ako se vratimo nekoliko godina unazad znamo da smo bili jedna cjelovita država koja je kolapsom doživila raspad na više republika i sam taj raspad je imao i ratne poslijedice koje su na ovim prostorima duboko usadile jaki rivalitet između novonastalih republika.

To definitivno nije dobar put za budućnost našeg regiona, jer da bi imali jaku ekonomsku snagu u bilo kojem segmentu ekonomskg poslovanja kao pojedinac, mi moramo gledati da region bude uspiješan i da gradimo dobre ekonomske odnose sa susjedima kako bi mogli biti konkurentni mnogim jakim evropskim velesilama kao i evropskim regionima u svakom pogledu poslovanja. Dakle potrebno je razvijati svijest na ovim prostorima da se uspijeh ne

12

Page 13: Turizam u BIH

gradi rivalitetom, nego dobrim odnosima koji jedino mogu rezultirati jakim razvijenim ekonomijama i općedruštvenim blagostanjem.

4. ATRAKTIVNOST BIH

Uprkos problemima koje susrećemo u bosanskohercegovačkom turizmu, turistički potencijali predstavljaju izuzetno zanimljivu turističku destinaciju. Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim bogatstvima kao i pogodnom klimom.To je područje raznolikosti, ukrštanja različitih kultura, religija i tradicija, što daje dodatni akcenat specifičnog turističkog proizvoda kao i bogate turističke ponude.

Turističke destinacije se izdvajaju od drugih turističkih prostora po svom zaokruženom atraktivnom sadržaju koji u dužem razdoblju osigurava interes i posjećenost većeg broja turista. Atraktivnost destinacije (privlačnost - eng. attractions) podrazumijeva širok spektar prirodnih i društvenih pogodnosti na jednoj destinaciji. Kompozicija atraktivnih faktora, pored ostalog znatno utječe i na stvaranje imidža date destinacije. Razne atrakcije privlače turiste na različite načine i one se međusobno razlikuju po tržišnoj privlačnosti. One mogu biti prirodne (klima, flora, fauna, geografski položaj, i sl.) i društvene (kulturni-historijsko naslijeđe, antropogeni faktori kao što su folklor, melos, gastronomija i sl). Međutim, sve one imaju neka zajednička obilježja, a to su pružanje odmora, rekreacije, obrazovno iskustvo, bijeg od svakidašnjice i sl.

Obilje atrakcija u BiH nudi posjetiocima multidimenzionalno iskustvo i one omogućavaju razvoj turizma u sljedećim segmentima:

1. Kulturni turizam

2. Planinski turizam

3. Religijski turizam.

4. Eko-turizam (nacionalni park Sutjeska, najstarija prašuma u Evropi Perućica, Maglić, nacionalni park Kozara, Plivsko jezero, Blagaj).

5. Avanturistički (rafting – Una, Neretva, Drina, Tara, alpinizam, lov, ribolov-Treskavica, Vlašić, Zelengora, Prokoško jezero, Čvrsnica).

6. Zdravstveni turizam ( Fojnica, Ilidža, Teslić, Olovo).

7. Morski turizam (Neum).

8. Obrazovni turizam.

Važno je, međutim, istaći da sama privlačnost nekog mjesta ne garantira da će ono postati turističko. Privlačnost je samo preduslov za razvoj u smislu turizma.

4.1. Kulturni turizam.

13

Page 14: Turizam u BIH

Budućnost BiH turizma je usko povezana s razvojem “kulturne industrije”. Obzirom da je u BiH veliki broj građevina i spomenika iz antičkog, srednjevjekovnog, otomanskog i austro-ugarskog perioda (od kojih mnoge trebaju restauraciju) ona se nalazi na odličnoj poziciji da krene prema suvremenim “kulturnim industrijama” (uključujući manifestacije dizajna svih vrsta, snimanje filmova, umjetnost, literatura, muzika, rukotvorine).

Potrebno je ponovo otvoriti muzeje, povećati broj umjetničkih galerija, izložbe i muziku je neophodno promovirati, te organizirati različite festivale. Činjenica je da je na ovom planu dosta urađeno, a kao izvrsni primjeri služe: Sarajevo Film Festival, koji svake godine poprima sve glamurozniji oblik, zatim teatarski festival MESS, Baščaršijske večeri, Sarajevo Jazz festival, Sarajevska zima, muzički festival “Od Magreba do Mashreka” i brojni drugi. Važno je spomenuti da navedeni festivali imaju međunarodni karakter s aspekta učesnika i gostiju. Obnovu Starog mosta u Mostru slijedi i obnova sarajevske Vijećnice koja je sigurno jedna među najpoznatijim građevinama u Bosni i Hercegovini.

4.2. Planinski turizam

14

Page 15: Turizam u BIH

Tradicija skijanja, planinarenja i alpinizma na našim prostorima postoji preko sto godina o čemu svjedoće brojni objekti i dokumenta ali ekspanzija planinskog turizma je krenula nakon XIV Zimskih olimpijskih igara – Sarajevo 1984. Planinski centri se nalaze na nadmorskoj visini od 800 do 1.800 metara i idealni su poligoni za razvoj sportskog , rekreativnog ,lovnog i ribolovnog turizma. Tome treba dodati tradicionalno gostoprimstvo lokalnog stanovništva i njihovu orjentiranost prema branju i preradi šumskih plodova te proizvodnji zdrave hrane. Olimpijske planine Jahorina, Bjelašnica, Igman, Trebević i Vlašić, sportsko -rekreativni centri Risovac i Kupres te skijališta na Kozari ,Oštrelju ,Vlasenici, Vranici, Borju i dr. raspolažu sa preko 60 kilometara skijaških staza koje su povezane sa osam žičara i 26 ski lifta i mogu opslužiti preko 20.000 skijaša na sat. Smještajni kapaciteti na planinama su raspoređeni po hotelima sa tri i više zvjezdica, apartmanima, pansionima , planinarskim domovima i vikendicama koji raspolažu preko 8.000 ležaja i u njima je u toku 2006. godine ostvareno preko 200.000 noćenja. Ski centri se nalaze u neposrednoj blizini gradova Sarajeva, Banja Luke i Mostara koji raspolažu sa velikim brojem smještajnih kapaciteta i u njima su smješteni aerodromi i nalaze se na glavnim putnim i željezničkim saobračajnicama.Planinu Klekovaču sa najvišim vrhom Velika Klekovača na 1962 m/nm. odlikuju visoke stijene koje se protežu samim vrhom od Velike do Male Klekovače. To je područje siromašno izvorima vode.Uz podršku USAID-a izvršeno je označavanje ruta (staza) za planinare i bicikliste sa označavanjem Planinarskih domova.Označena je dužina staze i uslovi na stazama. Planina Osječenica je srednje visoka planina ,koja se nalazi iznad petrovačke kotline ,koja je razdvaja od najduže planine u Bosni i Hercegovini Grmeč.Najviši vrh je Velika Osječenica sa 1795 m/nm.Planina je bogata florom i faunom,između ostalog na planini raste rijetka planinska biljka runolist.Područje planine je vazdušna banja ,koje odlikuje visoka crnogorična šuma Također je izvršeno označavanje ruta za planinare i bicikliste ,kao i karakteristike samih ruta.

4.3. Religijski turizam

15

Page 16: Turizam u BIH

Na maloj teritoriji i pored malog broja stanovnika slavenskog porjekla koji govore isti jezik, srele su se tri mediteranske civilizacije zapadne Evrope u formi katolicizma,Vizantija u formi pravoslavlja i Otomansko Carstvo u formi islama. Kada su Jevreji prognani iz Španije i Portugala krajem 15.v. Turci su im ponudili azil te su od tada četvrta kulturna komponenta u Bosni i Hercegovini. Uprkos svim ljudskim,međureligijskim i međuetničkim iskušenjima i konfliktima, drugačiji kulturni sistemi nasljeđivani generacijama, upravo su bili ti koji su stvorili ovakvu Bosnu i Hercegovinu u kojoj je narod održao urođenu svijest i ponos, bez obzira na vjeru ili etničku pripadnost.

Nakon pojavljivanja Djevice Marije , Međugorje je u posljednjih dvadeset godina postalo moderan centar vjerskog turizma i odredište brojnih vjernika iz čitavog svijeta.Međugorje je - pored Lourdesa i Fatime -postalo najpoznatije marijansko svetište u svijetu. Hodočasničke skupine svakodnevno dolaze iz svih krajeva svijeta, a grube statistike kazuju da Međugorje svake godine posjeti više od milion vjernika koji na raspolaganju imaju oko 15.000 ležaja u porodičnim hotelima i pansionima prilagođenim modernim zahtjevima vjerskog turizma. Ajvatovica je najpoznatije dovište Bošnjaka u BiH i desetine hiljada muslimanskih vjernika iz BiH i svijeta svake godine dolaze na Ajvatovicu kako bi proučili «kišnu dovu» za Alahovu milost i rodnu i uspješnu godinu. Bosna i Hercegovina, ukrašena je mnogim objektima religijskog i kulturnog značaja vjernika pravoslavne vjeroispovjesti koji predstavljaju prave narodne svetinje.Znamenitošću se izdvajaju manastiri koji datiraju iz XIII i XV vijeka kao što su : Tvrdoš , Dobričevo , Ozren , Gomionica , Liplje , Moštanci , Dobrun i crkva u Čajniću u kojoj je pohranjena čudotvorna ikona Presvete Bogorodice , koju je prema predanju , iz Trojeručice , naslikao sam apostol Luka .

4.4. Eko-turizam

16

Page 17: Turizam u BIH

(nacionalni park Sutjeska, najstarija prašuma u Evropi Perućica, Maglić, nacionalni park Kozara, Plivsko jezero, Blagaj).

Analizirajući atraktivnosti koje nudi Bosna i Hercegovina kao turistička destinacija, nailazimo na ponudu za interesantan tržišni segment, koji na globalnom nivou sve brže raste, segment koji se sve više okreće prirodi i zdravom načinu života.

4.5. Avanturistički turizam

Svojom bujnom šumom, endemičnim vrstama drveća, mnoštvom kristalno čistih planinskih rijeka i izvora, jezera, uzbudljivih pejsaža, a prije svega zdrav okoliš čine prostor Bosne i Hercegovine vrlo perspektivanim i atraktivanim za razvoj avanturističkog turizma. Avanturistički izleti i aranžmani sadrže različite oblike aktivnog odmaranja turista ponuđene kroz: -spuštanje gumenim čamcima , vožnja kajakom , šetnja kanjonima niz kristalno čiste vode rijeka Tare , Une , Neretve ,Trebižata , Vrbasa , i kanjona odmah do rijeke Kolorado - kanjona Tare sa 1.300 metara dubine te kanjona Rakitnice. -penjanje po stjenama , pješačenje , vožnja biciklom , vožnja brdskim biciklom, letenje zmajom ,skakanje padobranom turno skijanje , organizovana vožnja jeepom , organizuju se u prekrasnim i čarobnim ambijentima Olimpijskih planina, planina Treskavice, Romanije , Prenja , Čvrsnice , Zelengore , Veleža , Vranice , Ozrena i tvore malu nišu sa tendencijom rasta.

4.6. Zdravstveni turizam

17

Page 18: Turizam u BIH

Tradicija korištenja termo – mineralnih voda u našim krajevima seže u daleku prošlost , još u vrijeme Grka i Rimljana , koji su već tada uvidjeli ljekovitost naših geotermalnih izvora. Prve hemijske analize i preporuke za korištenje banjskih voda u liječenju i tretmanu uradili su poznati stručnjaci iz evropskih banja ( Visbaden i Baden – Baden ).Nedugo potom ,počela je izgradnja modernih banjskihb centara za liječenje i rehabilitaciju , gdje odmor i rekreaciju upražnjavaju i psihofizički umorni , kao i potpuno zdravi. Bosna i Hercegovina ima veoma mnogo prirodnih , termalnih i termomineralnih izvora i peloida a među njima su veoma rijetki mineralni izvori koji su poznati u stručnim krugovima i cijelom svijetu (Crni Guber , Kulaši , Gračanica ). Postoji značajan broj sumpornih izvora i od njih su najpoznatiji Ilidžanski termalni sumporni izvori.Termalna radioaktivna voda Fojnice ima dobre rezultate u tretmanu i dopunskim lječenjima mišičnih oboljenja i u ovom prirodnom lječilištu postoje veoma lijepi zdravstveni objekti a njihova najveća vrijednost su brojni kvalitetni medecinski specijalisti. Ljekovita termalna voda Banje Vručice veoma uspješno djeluje na kardialnovaskularna, reumatska i neurološka oboljenja.Sa velikim brojem smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja jeda je od vodećih centara za razvoj zdravstvenog turizma u BiH. Danas u Bosni i Hercegovini, registrovano je 15 banja kao zdravstvene institucije i raspolažu sa 3.455 ležaja i u 2006 godini su ostvarili 200.000 noćenja što čini 23 % ostvarenih ukupnih noćenja u BiH.

U nastavku rada smo uočili nekoliko ključnih strategija koje bi bh turizam mogao iskoristiti za rješavanje navedenih problema.

5. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI BIH

Tržišno natjecanje počinje promocijom, a osnovni je cilj turističke promocije stvaranje imidža zemlje kao turističke destinacije, isticanjem pojedinih lokaliteta i njihovih privlačnosti, te imidža proizvoda pojedinih turističkih destinacija.

U razvijenim zemljama promociju provode nacionalne turističke organizacije na razini država, regija i mjesta, zatim hotelska i turistička poduzeća, prijevoznici koji nude svoje usluge na turističkom tržištu. Turističke organizacije razvijenih zemalja ulažu značajna sredstva u promotivne aktivnosti, s ciljem kreiranja imidža proizvoda i zemlje kao poželjne

18

Page 19: Turizam u BIH

destinacije. Ciljevi promocije bosanskohercegovačkog turizma moraju biti usmjereni na stvaranje koncepcije građenja općeg imidža, razvijanje regionalne i lokalne podrške turističke promocije, poticanje partnerstva između javnog i privatnog sektora, te na poticanje cjelokupnih promocijskih aktivnosti svih subjekata u zemlji koji su izravno i neizravno uključeni u turizam. U promotivnim aktivnostima treba pokazati Bosnu i Hercegovinu kao zemlju aktivnog odmora, isticati njezine ekološke prednosti, razviti prepoznatljiv, suvremen i moderan stil kojim će bosanskohercegovački turizam postati privlačan za ljubitelje prirode, one koji poštuju kulture drugih naroda i podržavaju održivi razvitak

6. ALTERNATIVE – STRATEGIJE ZA RAZVOJ TURIZMA

ALTERNATIVA 1: Promijeniti turistički imidž Bosne i Hercegovine

ALTERNATIVA 2: Uticati na zakonodavnu vlast radi donošenja Zakona o turizmu na državnom nivou

ALTERNATIVA 3: Ulagati u pristupačnost svim turističkim mjestima u BiH

ALTERNATIVA 4: Istraživanje tržište turizma u BiH i segmentiranje bh tržišta

ALTERNATIVA 5: Obrazovanje turističkog kadra

6.1. ANALIZA ALTERNATIVA

Alternativa 1 - Obrazloženje: Bosna i Hercegovina je još uvijek prepoznatljiva po ratnim događanjima. Promjenom imidža BiH kao atraktivne turističke destinacije, agresiju na BiH trebamo iskoristiti kao historijski događaj, ne naglašavajući je pri privlačenju novih turista. Rat je dio naše historije i kulture, a ostaci koji posjećaju na protekla zbivanja treba iskoristiti za usputne kulturne posjete (ratni muzej, ratni tunel, izložbe itd.). BiH treba odisati imidžom ozbiljne turističke destinacije i reputacijom ozbiljnog konkurenta u regiji, koristeći sve neiskorištene prirodne atrakcije i ljepote koje posjeduje. Percepcija potencijalnih turista na međunarodnom tržištu o BiH treba biti drastično izmjenjena u izbor turističke posjete i odmora, umjesto povrijeđene i siromašne zemlje.

Alternativa 2 - Obrazloženje : Kroz udruženja, skupove, seminare i turistički sektor uticati na zakonodavstvo da se donese Zakon o turizmu na državnom nivou, kojim bi se obezbijedilo dovoljno budžeta radi svih marketinških i nemarketinških aktivnosti za poticanje rasta i razvoja turizma, koje uključuje dosta ulaganja, održavanja, izgradnju autoputeva, ulaganje u saobraćaj itd.

Alternativu broj 2 odbacujemo jer je teško imati uticaj na nestručne i neobrazovane ljude, koji ne smatraju turizam konkurentskom prednosti naše države. Mislimo da je prije ovog koraka potrebno uraditi još nekoliko ključnih stvari – prodati BiH kao turističku destinaciju ljudima u

19

Page 20: Turizam u BIH

Bosni i Hercegovini, te podići svijest o postojanju prirodnih atrakcija vrijednih ulaganja i posjete.

Alternativa 3 – Obrazloženje: Dosta spomenika, stećaka, raznih građevina od historijskog značaja propadaju zbog neodržavanja, te nažalost služe drugim vrstama, više nepoželjnim, okupljanjima. Njihovim održavanjem ostaće atrakcije još dugi niz godina. Obično su i na nepristupačnim lokacijama, te na taj način odbijaju i one koji bi posjetili te atrakcije iz pravih razloga. Obezbjeđujući pristup i dovoljno putokaza koja pomažu turistima kako doći do tih mjesta, povećaće se broj zainteresiranih. Ova alternativa uključuje i ulaganje u javni prevoz namijenjen za prevoz turista na sva turistička mjesta u BiH.

Alternativa 4 - Obrazloženje: Ova alternativa podrazumijeva korištenje turističkog potencijala i pružanje turističkih usluga i domicijelnim korisnicima / kupcima. Zainteresovati i privlačiti segment mladih ljudi, koji vidno zapostavljaju bosanskohercegovačke destinacije i atrakcije. Ova alternativa je jedna od favoriziranih iz razloga što bi imala dosta pozitivnih efekata i na ostale alternative, zbog pozitivne usmene promocije (Word of mouth), buđenja svijesti o prirodnim ljepotama. Uočavajući vrijednost bh turizma, posebno mladi ljudi bi bolje brinuli o Bosni i Hercegovini, te razmišljali o iskorištavanju bh turizma za potencijalni kako društveni, tako i lični razvoj i napredak.

Alternativa 5 - Obrazloženje : Ova alternativa je odgovor na mišljenja direktora Sarajevskog film festivala. Veliki problem sa kojim se BiH suočava je neobrazovan kadar u turizmu. Mendažeri moraju znati prodati turističku uslugu svojim uposlenicima na pravi način, a uposlenici da stečeno znanje i vještine iskorištavaju na najbolji način prema kupcima. Obrazovani kadar će lako uočiti šanse i mogućnosti na tržištu, te podstaći međunarodnu tražnju za Bosnom i Hercegovinom. Uz motivisan kadar i potreban know – how moguće je razraditi i implementirati još više razvojnih strategija.

7. IMPLEMENTACIJA

Pojmovno određenje riječi implementacija označava na koji način određene odluke bi trebalo sprovesti u djelo kako bi se određeni nedostaci u pogledu slučaja dopunili i kako bi trebao da izgleda riješeni problem određene situacije.

Iz prethodno analiziranog slučaja turizma u BiH vidjeli smo da postoji mnogo poteškoća, nedostataka, nemogućnosti za uspješno funkcionisanje turizma u BiH.

Naš cilj implementacije se ogleda u riješavanju nekoliko problema koji su ključni za efikasni razvoj turizma naše države.

Turističke mogućnosti i ljepote Bosne i Hercegovine stvorene su samom prirodom kao i mnogim drugim okolnostima. Povoljni geografski položaj, pogodni klimatski uvjeti su samo dio potrebnog za razvoj turizma. Uz to BiH posjeduje mnoge kulturno-historijske vrijednosti koje može pokazati svijetu i ponositi se njima. Zašto ne pokazati svijetu ono što imamo, zašto to ne iskoristiti kada nam je već dato? Pitanja su to na koja bi trebalo odgovoriti i pokušati dovesti naš turizam na nivo da bude jedna od glavnih privrednih djelatnosti i time promotor zemlje u svijetu.

20

Page 21: Turizam u BIH

Veliki problemi (ne)postojećeg bh.turizma su ekološki problemi, neiskorištenost naših olimpijskih planina.

Naime, neki od vodećih evropskih skijališta koja su preplavljena turistima sa naših područja, nisu vidjela Olimpijade za razliku od Jahorine i Bjelašnice.

Smjernice za poboljšanje Bosne i Hercegovine kao turističkog branda:

u prvom redu nužno je osmisliti i sprovesti promotivne aktivnosti koje bi stavile BiH na listu razmatranja turističkih destinacija.

uspostavljati i održavati kvalitetne veze sa turističkim posrednicima. poticati investiranje u turizam. (otvaranje turističkih agencija koje će se fokusirati na

in- coming) kontinuirano unapređivati turističko komunalnu infrastrukturu jer njeno zaostajanje

predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju integrisanog turističkog proizvoda. kod građana razvijati svjest o opredjeljenju za turizam te isticati mogućnost

zapošljavanja. primjenjivati sistem kvaliteta i približiti se evropskim standardima. napraviti turističku mapu Bosne i Hercegovine uraditi turističku signalizaciju (putokaze i opise pojedinih atrakcija) kvalitetno educirati turističke vodiče

Promocija turizma je jedan od osnovnih problema sa kojima se susrećemo. Promocija turizma, je u stvari, promocija vrijednosti naše zemlje. Predstavljajući turističke potencijale mi radimo na stvaranju novog zaštitnog znaka BiH.

Promotivni materijal treba da turistima ukaže na želju da posjete turističke atrakcije naše zemlje, ostanu duže i prenoće u BiH.

Osim promotivnih brošura prezentitrat ćemo geografsku kartu BiH i CD-ove na kojima se nalaze najatraktivnije destinacije BiH i takve distribuirati turistima.

Pored dobro osmišljenih web stranica potrebno je dizajnirati plakate, video spotove, prateće radio jinglove, postere, jambo plakate., brošure i oglase u turističkim časopisima za inostrano ali i za domaće tržište. Jer upoznatost lokalnog stanovništva sa destinacijom ima dvojaku ulogu: oni su potencijalni turisti s jedne strane tj. imaju aktivnu ulogu, dok je druga uloga lokalnog stanovništva više pasivna obzirom da s vremenom postaje dio cjelokupnog imidža.

Što se tiče političkog uticaja na turizam vlada uopšteno slabo pridonosi razvoju turizma u BiH, nastojat ćemo da osvjestimo našu političku stranu države i da ih što više uključimo u pridonošenju razvoja samog turizma, koji je već na niskom nivou, i da ih podsjetimo da turistički sektor može da doprinese lokalnom i nacionalnom razvoju ekonomije države Bosne i Hercegovine.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša. (standardima evropskih i svjetskih konvencija). Uvesti poreske olakšice svim novootverenim i postojećim turističkim objektima.

Važan segment u implementaciji razvoja turizma u BiH čine svakako i ljudski resursi na koje ne smijemo zaboraviti.

21

Page 22: Turizam u BIH

Uvidjeli smo da je naša problematika vezana za ljudske resurse odnosno nesposobnost turistički radnika da dodatno zainteresiraju ključne turiste tj. nedostatak ideja samih turističkih radnika o tome kako marketinški promovisati ono što BiH može da ponudi.

Naša želja je da imamo edukovane ljudske resurse, koji će imati ideju za razvoj turizma koji će nastojati da implementiraju ideju potencijalnim turistima tj. da znaju prodati bogastva koja posjedujemo.

Nastojat ćemo da zainteresiramo turističke agencije da pokažu više inicajative u prikupljanju informacija o manifestacijama iz kulturnog informativnog centra i njihovom uključivanju u paket aranžmane.

Svjesni smo da posjedujemo velika bogastva koju nam država BiH nudi, uz malo truda treba da unaprijedimo te potencijale. S tim u vezi želimo da aktiviramo svaku turističku zajednicu odrećenog kantona da i najmanji iznos finansijski sredstava koji bih se prikupljao pri posjeti određenog mjesta tj. turističke atrakcije bi u velikom doprinosio za razvoj turističke destinacije a i ekonomije zemlje uopšte.

Jedan od bitnih problema nedostataka posjete turista našoj zemlji uvidjeli smo da je naša cestovna i prometna infrastruktura na veoma niskom nivou, prije svega naš cilj je i što brži popravak cesta u BiH, i na svaki mogući način spotaknuti vladu na bržu izgradnju puta 5C.

8. ZAKLJU Č AK

22

Page 23: Turizam u BIH

Bosna i Hercegovina je zemlja sa toliko prirodnih ljepota i historijskog naslijeđa da joj jedva mogu konkurirati ostale evropske države. Pored već pomenutih brojnih prirodnih ljepota i raznolikosti karakterističnim uglavnom za planinske predjele, povijest Bosne i Hercegovine je utjecala na činjenicu da prostor obiluje izuzetnim kulturnim naslijeđem. Ako analiziramo karakteristike Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije može se slobodno reći da je stanovništvo tradicionalno ljubazno prema turistima, infrastruktura je područje na kome je potrebno dosta ulaganja, cijene su povoljnije u odnosu na one u regionu, postoje različite pogodnosti za sport i rekreaciju te izvjesne mogućnosti šopinga (ovdje se prvenstveno misli na suvenire i rukotvorine).

Velika i netaknuta prirodna bogatstva (Nacionalni park Sutjeska, Hutovo blato, Bjelašnica- Lukomir, Neretva, Una, Vjetrenica) predstavljaju izazov u smislu očuvanja i prezentacija ekološke svijesti u Bosni i Hercegovini. Danas kada se pojavljuju mogućnosti za razvoj koje pruža prirodno okruženje postoji opasnost od uništenja same prirode. Očuvanjem ovih prirodnih bogatstava i omogućavanjem njihovog proučavanja BiH bi mogla svom ugledu doprinijeti i time da štiti ekologiju.

Stranica www.greenvisions.ba i slogan “Otkrijte mistične planine Bosne i Hercegovine” fokusirana je na planinski i eko-turizam. Ona govori o jednom dijelu ponude Bosne i Hercegovine i usmjerena je određenoj skupini potencijanih turista. Prezentirane su prirodne atrakcije, gastronomija, postoji raspored posjeta i aktivnosti i može se reći da nudi sve potrebne informacije za turiste zainteresirane za ovaj vid odmora ili putovanja.

Kada govorimao o reklamnom nastupu Bosne i Hercegovine možemo reći da je tek početkom 2006. godine napravljena web stranica, www.bhtourism.ba koja govori o cjelokupnoj ponudi Bosne i Hercegovine te njenim karakteristikama.

Slogan koji je predložen za promociju BiH kao turističke destinacije je “Zemlja u obliku srca” i ima prije svega emocionalni apel i ukomponiran je u simbol srca koje uvijek asocira na nježnost i pozitivne emocije, ima za cilj potaći pozitivne osjećaje i približiti se na suptilan način potencijalnim turistima. Od turizma se očekuju sve bolji rezultati već u bližoj budućnosti i razvitak imidža zemlje kao privlačne destinacije za evropsko i svjetsko tržište. Bosna i Hercegovina se može uključiti u evropska kretanja samo primjenom istih načela strateškog planiranja i uključivanja u komunikacijske sustave. Evropa nije samo glavno turističko tržište, nego je i gospodarsko, političko i društveno okruženje u koje se Bosna i Hercegovina mora uključivati.

23

Page 24: Turizam u BIH

http://www.uino.gov.ba/b/BiH_info.html

http://www.uhr-bih.ba/old/m003- 12.html http://www.komorabih.ba/UserFiles/Image/Turizam%20u%20BiH(5).pdf www . bhtourism . ba

www.upnt.org/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=20

www . bhtourism . ba

www . greenvisions . ba

24