UVOD U TURIZAM terminologija, klasifikacija i povijesni razvoj

Uvodnoturizam - jedna od najmasovnijih, najdinaminijih i najsloenijih drutveno-ekonomskih pojava suvremenog doba Jednom turist = Ekspert za turizam ?!?predmetom ozbiljnijih znanstvenih istraivanja postao je tek polovicom 20. stoljea kada je poeo njegov izuzetno dinamian rast i razvoj jedno od najmultidisciplinarnijih podruja znanstvenog istraivanja

Interdisciplinarnost pristupa istraivanja turizma

Definicije pojmova turist i turizamod engleske rijei tour koja je u poetku imala znaenje samo za kruno putovanje prva izvedenica od rijei tour -tourist- po prvi je puta upotrijebljena prije dva stoljea u pogrdnom znaenju definicija navedenih pojmova ima gotovo koliko i autora iz najrazliitijih znanstvenih disciplina

Kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiranju pojma turist: prostorna komponenta svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistika organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji dri da se putovanje mora odvijati izvan uobiajene sredine odreene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu). sutina putovanja osoba naputa uobiajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odreditu svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u mjesto svog stalnog prebivalita

vremenska komponenta osoba mora privremeno izbivati izvan uobiajene sredine due od 24 h, ali maksimalno do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan uobiajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv izletnik (excurisonist). Svjetska turistika organizacija koristi se i terminom jednodnevni posjetitelj (same-day visitor). svrha putovanja osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraem od godine dana), hodoau, prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici.

Tko je turist?prema WTO-u, to je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobiajene sredine krae od 12 mjeseci i ija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke lukrativne aktivnosti u mjestu koje posjeuje prema E. Cohenu: turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugom i neuestalom krunom putovanju prema V. Smith, turist je osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje u svrhu da doivi promjenu

Klasifikacija putnika- godinji odmori - aktivno bavljenje sportom - roaci i prijatelji - ostali razlozi iz zadovoljstva- sastanci - misije - poslovni sastanci - studijski - zdravstveni -tranzit - ostaloIz osobnog zadovoljstvaPoslovnoIz drugih motivaSvrha posjetePUTNICIUkljueni u turistiku statistikuNisu ukljueni u turistiku statistikuPosjetiteljiTuristi (1)Izletnici (3)StranciRezidenti - stranciPutnici na krstarenjima (4)Dnevni posjetitelji (5)lanovi raznih posada (nerezidenti) (2)Strane posade (6)Radnici u pog-raninim zonama

NomadiRadnici u tranzitu (8)

Izbjeglicelanovi oru-anih snaga (7)Konzularni predstavnici (7)Diplomati (7)Privremeni imigrantiStalni imigranti

(1) Posjetitelji koji borave najmanje jednu no u zemlji koju posjeuju (2) Strane zrane ili brodske posade koje koriste smjetaj u zemlji koju posjeuju (3) Posjetitelji koji ne noe u posjeenoj zemlji iako postoji mogunost posjete tijekom dana ili vie dana i koji se vraaju na svoj brod ili valk da bi prespavali (4) Uobiajeno ukljueni u izletnike. Odvojena klasifikacija ovih posjetitelja nije preporuljiva (5) Posjetitelji koji dolaze i odlaze istog dana (6) Posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjeuju i koji ostaju samo jedan dan (7) Putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dunost i obratno (ukljuujui kunu poslugu i uzdravanu pratnju) (8) Putnici koji ne naputaju tranzitno podruje zranih ili brodskih luka. U odreenoj zemlji, tranzit moe ukljuivati i boravak od jednog ili vie dana. U tom sluaju, oni trebaju biti ukljueni u statistiku posjetitelja

to je turizam?Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost (Hunziker i Krapf)dvije osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potronja sredstava steenih izvan mjesta turistikog boravka

Turizam je skup pojava i odnosa proizalih iz interakcije turista, davatelja usluga, drava i lokalnih zajednica domaina u procesu privlaenja i ugoivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika) (Goeldner et al.)etiri temeljna subjekta u turizmu:turisti (i izletnici)poduzea i ostali poslovni subjektidrava zemlja domainalokalna zajednica

Definicija turizma prema UNWTO-u

Turizam ukljuuje aktivnosti proizale iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobiajene sredine ne due od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjeuju.

Definicija turizma prema DZS-u

Turist je svaka osoba koju u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanja jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.

Pet temeljnih karakteristika turizma:turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistikim odreditima (to ukljuuje i sudjelovanje u razliitim aktivnostima u turistikoj destinaciji)putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba inae kree, ivi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u domicilu privremeni boravak u turistikom odreditu znai da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno krunom putovanju (domicil-turistiko odredite-domicil) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne dui od 12 mjeseci)svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapoljavanje u turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju

Definicija turizma sa stajalita turistike ponude (Cooper et al.)

Turizam je privremeno kretanje u destinacije izvan uobiajenog mjesta stalnog boravka i rada te ukljuuje aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista. (Cooper et al.)

Faktori razvoja turizmaturizam nije samo posljedica, ve je i faktor gospodarskog razvoja industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turistike potrebe Turistika potreba je skup pojedinanih potreba koje zajedniki (skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potroaa u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai radi obnavljanja svoje psihike i fizike kondicije.

u turistika putovanja mogu se ukljuiti jedino osobe koje raspolau sa:slobodnim vremenom, koje se moe upotrijebiti za provoenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili radaslobodnim sredstvima, koja se mogu potroiti na putovanje i boravak u turistikoj destinacijifaktor koji ima izuzetno vanu ulogu u nastanku ove pojave je tehniko usavravanje prometnica i prijevoznih sredstava

Motivi turistikih putovanjaglavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobiajene sredine i elja za novim doivljajimameu najee spominjane motive moemo ubrojiti zdravlje, kulturu, sport, zabavu i ekoloke motive kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe, tako se i motivi i oekivanja neprestano mijenjaju

Vrste i oblici turizmaUNWTO turizam dijeli na sljedee vrste:domai turizam (domestic tourism) ukljuuje turistika putovanja (i boravak) domicilnog stanovnitva (rezidenata) u razliite destinacije unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja dravljana Hrvatske u turistika odredita unutar Hrvatske) receptivni turizam (inbound tourism) ukljuuje turiste ne-rezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)emitivni turizam (outbound tourism) ukljuuje turistika putovanja rezidenata u druge zemlje (npr. turistika putovanja hrvatskih dravljana u destinacije u drugim zemljama) interni (unutranji) turizam (internal tourism) predstavlja kombinaciju, ukupnost domaeg i receptivnog turizma (prati se turistiki promet npr. svih hrvatskih i stranih dravljana na podruju Hrvatske)

nacionalni turizam (national tourism) ukljuuje sva turistika putovanja domicilnog stanovnitva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja graana Hrvatske u turistika odredita unutar vlastite zemlje i sva turistika putovanja u turistike destinacije izvan zemlje)meunarodni turizam (international tourism) ukljuuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi znailo da se pod meunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih graana u inozemstvo)intraregionalni turizam podrazumijeva sva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistika putovanja Europljana unutar Europe)interregionalni turizam podrazumijeva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistika putovanja Europljana izvan Europe)

Najee koriteni kriteriji podjele turizma:prema duini boravka turista (obino se govori o izletnikom, vikend, boravinom i tranzitnom turizmu ili o kratkim i dugim turistikim putovanjima)prema prostoru na kojem se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski, primorski turizam)prema dobnoj strukturi turista (djeji, omladinski, obiteljski, turizam tree dobi)prema godinjem dobu (najee se govori o ljetnom i zimskom turizmu, iako se neka putovanja odvijaju u proljee ili u jesen)prema intenzitetu koritenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski, posezonski)

VRSTE TURIZMA (TURISTIKA KRETANJA)

Masovni i alternativni turizampogrena tumaenja?masovni turizamglavnom karakteristikom suvremena turizma moe se smatrati njegova nesluena masovnost odrivi turizamalternativni turizamalternativa sadrajima i ponaanju u turizmu sa svrhom da se turizam unaprijedi

Specifini oblici turizmaod strategije masovnosti (rast potranje baziran na jednostavnom i jeftinom proizvodu koji osigurava veliki fiziki obujam prometa) prema strategiji diverzifikacije proizvoda (proizvod prilagoen odreenom segmentu potroaa primjeren specifinim eljama i oekivanjima turistikih potroaa) u fokus interesa stavljaju se motivi koji ljude pokreu na turistika putovanja pa se razvojni koncept turizma u turistikim destinacijama usmjerava na zadovoljenje specifinih potreba ueg segmenta potroaa koji je homogen s obzirom na svoj poseban interes

od 1990-ih sve uestalije u teoriji i praksi poinje se koristiti termin specifini oblici turizma (SOT), to je slobodan prijevod pojma koritenog u engleskom govornom podruju special interest tourism

Specifine oblike turizma mogue je definirati kao posebnu skupinu turistikih kretanja koja su uvjetovana odreenim, dominantnim turistikim motivom koji turistikog potroaa pokree na putovanje u destinaciju ija je turistika ponuda svojim sadrajima prilagoena ostvarenju doivljaja vezanih uz dominantan interes tog potroaa.

Dvije osnovne skupine SOT-aovisno o tome temelje li se sadraji ponude preteno na prirodnim ili preteno na drutvenim resursimaprirodni resursi: zdravstveni turizam, sportski turizam, nautiki turizam, eko turizam, seoski (agro) turizam, lovni i ribolovni turizam, naturizam, robinzonski turizam drutveni resursi: kongresni (M.I.C.E. meetings, incentives, conventions, events) turizam, kulturni turizam, gastronomski i enofilski turizam, turizam dogaanja (event tourism), vjerski turizam, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino turizam

Povijesni razvoj turizmapitanje periodizacije povijesnog razvitka turizmateoretiari turizma koji su slijedili princip primjene kriterija vremena u odreivanju faza razvoja turizma, najee se razlikuju u odreivanju poetka i kraja pojedinih faza dosadanjeg razvoja turizma putovanja u antiko doba (Grka i Rim)

veina turistikih teoretiara preteom turistikih putovanja smatra Grand Tour (veliko putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, a trajala su izmeu dvije i osam godina putovanja u prolosti i turistika putovanja bitno se razlikuju kako po ekonomskoj i drutvenoj uvjetovanosti, tako i po broju, karakteru i snazi motiva; po brojnosti, socijalnom statusu i ponaanju sudionika; po vremenskoj uestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmjetaju; po oblicima i prateim pojavama, posrednim i neposrednim utjecajima te vidljivim i nevidljivim uincima

svi potrebni uvjeti za razvoj turizma steeni su tek polovinom 19. stoljea kao cjelina poeli djelovati svi relevantni imbenici postanka turizma (pokretaki, receptivni i posredniki faktori) koji su omoguili da se u turistika putovanja mogu ukljuiti iri drutveni slojevi

Faze razvoja turizma prema Freyeru

Faze razvoja turizma prema UNWTO-urano doba prve civilizacije, Grka, Rim, Azijasrednje doba od V. do XIV. stoljea, hodoaa, istraivaka putovanjadoba renesanse od XIV. do XVII. stoljea, edukativna putovanja, Grand Tourindustrijska revolucija od 1750. 1850., razvitak gradova, parni strojmoderni turizam - razvoj prometa, osobna potronja, masovni turizam

Povijesni razvoj turizma u HrvatskojPirjevec, Kesar:razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850.- 1914.)razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918. -1939.)razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990. razdoblje novije hrvatske povijesti do danas

Vukoni:prva faza razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava slinih turizmudruga faza konac devetnaestog stoljea, odnosno faza znatieljetrea faza razdoblje od poetka dvadesetog stoljea do konca Prvog svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanjaetvrta faza razdoblje izmeu dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignuapeta faza razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turistikog razvojaesta faza razdoblje od 1991. do poetka 21. stoljea, odnosno faza oporavka i konsolidacije turistikog ivota u Hrvatskoj

Temeljne karakteristike razvoja turizma krajem XIX. stoljea na tlu dananje Hrvatske iskazana znatielja za upoznavanjem novih krajevaprvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvurazvoj jedrenjatva i parobrodarstva s prvim zabiljeenim organiziranim putovanjimazaetak prvih turistikih mjesta, veinom klimatskih ljeilita, ali i stvaranje prvih veih prostornih obalnih cjelina, rivijera (Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka)dolazak stranog kapitala i izgradnja eljeznike mreepoetak turistikog buenja srednje Dalmacijebuenje svijesti o koristima koje strani gosti donose turistikim mjestimapoeci dravnog intervencionizma u podruju turizma (statistika, takse, zakonske odredbe)

1965. 1975. zlatno doba hrvatskog turizma (status stratekog pravca razvoja)ekspanzija izgradnje smjetajnih kapaciteta (do 1975. godine sagraeno 69% svih osnovnih i preko 72% svih komplementarnih kapaciteta s kojima je Hrvatska raspolagala 1990. godine)1986. 1988. kulminacija razvoja hrvatskog turizma1986. godine najvei broj turistikih noenja u povijesti (68 milijuna noenja turista)

razdoblje od samostalnosti hrvatske drave do kraja XX. stoljea privatizacija i restrukturiranje kapaciteta turistike ponude osnovni problem razvoja turizma i dalje ostaje nedefinirana vizija njegova budueg razvoja koja bi omoguila kreiranje toliko potrebne strategije razvoja na nacionalnoj razini

*