Turska Hrvatska

8/13/2019 Turska Hrvatska

1/21

Turska Hrvatska- simboličan naziv, ne znanstveni; ne okazuje i ne efinira povijesne, teritorijalne,

etničke, vjerske ili kulturne entitete

IZVORI1. DEFTERI → popisi izvora priho a koje ržava uživa na o ređenom po ručju

→ svaka službena „knjiga“ nekog vojnog, upravnog, (...) na leštva uislamskim zemljama

- u O.C. – najvažniji su popisni deferi (sastavlja ih financijska uprava ra i što točnijeevi encije ržavnih priho a ( ≈ porezni efteri)

a) mufassal = detaljni popisni defteri (daju podatke o naseljenosti, iskoristivosti

zemljišta i nekretnina, kudevlasnika, vrste proizvo a koji se oporezuje...) - sastavljani su u cilju što lakšeg snalaženja poreznika na terenu, pa se efteri ne smijusmatrati statistikama

- za hrvatsku povijest → bitna je skupina o 20 -25 mu fassala → pokrivaju po ručjesan žaka između Drave, Dunava i Ja rana

b) i žmal, „sumarni“, „sinoptički“, efteri glavarine kršdana („harač“), popisivojnika...

2. NARATIVNI IZVORI- opisi provala akin žija i bitaka, kronika o bosanskim prilikama omadih autora

- „Sejahatnama“ → putopis osmanskog pisca Evlije Čelebija1

koji se nije interesiraoza ržavnu službu ved za putovanja:

- obišao velik io Bliskog Istoka i OC u Europi - u Bosanskom pašaluku posjetio je gotovo svaki važni ji grad, kao i u

susje nim hrvatskim po ručjima po habsburškom i mletačkom vlašdu - „Putopis“ pre stavlja prvorazre ni i opsežni povijesni izvor - za hrvatsku i bosansku povijest najvažnije su 5. i 6. knjiga (o 10)

UVODHrvati →pleme-nositelj hrvatskog imena, olaze u o ir s turkijskim naro ima takoredio uvijek, što je o velike važnosti (za mađarsko -hrvatske odnose i u najstarijem razdoblju)

1. PRAHRVATSKO DOBA →uzajamni utjecaji na prosotrima sjeverno od Crnog m. - iz tog razdoblja dolazi nekolicina jezi čnih posuđenica (imena naro nih vođa u 7.st)

2. UGARSKO-HRVATSKO KRALJEVSTVO → prisustvo malog broja turaka muslimana nahrvatskom po ručju (trgovina, ržavna služba...)

3. 13. st. – PROVALA TATARA →Kipčački Turci ( „Tatar“ prvotno označava mpng.pleme) - ima sudbonosne posljedice

1 iz situirane obitelji, ima veze na dvoru, osposobljen za hafiza (zna Ku'ran napamet), zna kaligrafiju


2/21

GLOBALNI OKVIR

Osmansko Carstvo: postanak, ekspanzija i uzmak

- kraj 14.st. → Hrvati sve više olaze u o ir sa maloazijskim Turcima (oguskog ogranka)= ANADOLSKI TURCI ili OSMANLIJE → po značenju de premašiti sve ostale i potrajati o20 .st., te na koncu završiti uspostavom prijateljskih međunaro nih o nosa RH i laičkeTurske Republike

- o ta a Hrvatska i Bosna sve više osjedaju pritisak Osmanlija → to čak jača položaj katoličke crkve u Bosni jer se ona ne može sama braniti, te za zaštitni keuzima papu i Ugarsku (iako ni to nije bilo ovoljno) → o atle i činjenica a Bosnao kraja sre njeg vijeka ostaje pretežito katolička zemlja , a kraljica Katarina jeoporučno ostavlja papi

- unatoč tome, Bosna, kao i vedi io Hrvatske, o sredine 16.st. dospjeva pod Turskuvlast

- druga pol 15.st. → Hrvatsku najviše pogađaju pljačkaške provale, koje kulminirajubitkom na KRBAVSKOM POLJU 1493.

- kasnija turska osvajanja u 16.st. su samo posljedica toga

POJAM OSMANLIJE- vla ajuda inastija u OC, vla ajudi sloj, elita ržave

- maloazijski Turci - ime potječe o OSMANA (1281-1326), osnivača ržave i sina ro onačelnikaErtogrula

- poslje nji vla ajudi član inastije – MEHMET IV; posljednji kalif – ABDULMECIT II. - ostali važni: Bajezit I, Mehmet II Osvajač, Sujeyman Veličanstveni (Kanuni) - nakon 1541 (1566) → raz oblje stagnacije i propa anja → sultani nesposobni

OSMANSKO CARSTVO- nastalo kao mala kneževina u SZ Maloj Aziji koncem 13.st.

- ržava maloazijskih Turaka po inastijom Osmanlija - o početnie kneževine o 1500 km 2 u SZ Anatoliji, poraslo je na carstvo od 2,5 mil

km2 (s vazalima 3,5) i brojalo 30- 35 mil stan, koje se protezalo na 35 ržava u na 3kontinenta

- zakonodavstvo → ominacija šerijata , a razvilo se i „svjetovno“ pravo – kanuni - bogatstvo OC počivalo je na ržavnoj zemlji (


3/21

- „Porta “ → višeznačan naziv; tako je Europa u „klasičnom“ raz oblju nazvala OC,ali značilo je sje ište vla e (carskog ivana), kao i rezi enciju VV, i seyhulislama

- ekspanzija → u početku obri pre uvjeti (t -s s, janjičari) + žiha + povoljni polit igospod procesi u regiji ( u opdem rasulu javlja se težnja za obje injujudom silom)

- u 16.st. ekspanzija je postala samoj sebi svrha (zbog timara) čak i on aka a je povoljan isho malo vjerojatan (Beč, Iran)

- propadanje → vojska više nije bila ukorak sa zapa noeuropskom tehnikom padolazi do pokušaja reformacije poč. 19.st.:

- TANZIMAT → po uzoru na EU (pretho e mu refome Selima III i Mahmu a II →uki ali janjičare i timarski sustav)

- pokušaji liberalizaije i demokratizacije prove eni su u više faza:1. proglašenjem „Časnog carskog pisma“ (Hatt-i-serif) 1839. (zaslugom

Mi hat paše) → ravnopravnost po anika bez obzira na vjeru, sigurnost

života, časti i privatnog vlasništva, prave no i javno suđenje, novi pravdeni porezni sust av, opda vojna obveza. Slabost → bio je oktroiran,ne pozivajudi se na naro ni suverenitet

2. razdoblje Tanzimata kulminiralo je onošenjem Ustava 1876. (Midhat- p), a pokušalo se i s uspostavom Parlamenta po uzoru na Belgiju

- ukupni je rezultat svih mjera bio ograničen → socijalni, vjerski i etnički konfliktinisu nestali, kao ni opda zaostalost i međunaro ne prilike koje su se kosile snastojanjima reformi

3. uslijedila je osobna diktatura Abdulhamita II4. nacionalistički pokretiMladoosmanlija koji su željeli idimnogo dalje od

Tanzimata

- u BiH su u početnom raz oblju reformi, kao i Tanzimat, izazvale žestoke otporeomadih feu alaca → pokret Husein- kapetana Gra ašdevida i otpori koje je gušio

Omer- paša Latas - konzervativna pobuna (iako neuspješna) oprinjela je pojačavanju svijesti o

posebnom etnopolitičkom i entitetu → uspore o s time jača i turska nacionalnasvijest, nespojiva s teokratskim univerzalizmom islamskog carstva

- tek nakon potpunog sloma OC u 1SR nestaju unutrašnje zapreke uspostavi laičketurske republike


4/21

Vjersko i svjetovno u temeljima ustroja Carstva

•ŠERIJAT(islamsko pravo,≠ islamska pravna znanost „ravni put“) - male su razlike između poje inih vjerskopravnih škola (u OC -henefitska škola-

liberalna)- temelj prava – Ku'ran + sunna (običajno pravo) - posre ovanjem učenih obradenika na islam u šerijat pritječu elementi rimskog,

bizantskog, kanonskog prava istočnih crkava... - to je prije svega sustav obaveza (obveze su stupnjevane)

• ORF ( običajno pravo) •KANUNI( svjetovni zakoni)

- propisi i odredbe koje onosi sultan, nisu službeno zakoni (zakon je je inobožanska riječ i volja iskazana u šerijatu)

- vedinom pripa aju ORF -u (preuzima se o običaja u osvojenim pokrajinama pouvjetom a se ne kose očito sa šerijatom

- vedinu Kanuna je fiktivno onio Sulejman Veličanstveni - javljaju se u okviru „mufassala“ (popisnih eftera) i čine važan povijesni izvor za

gospo arsku i ruštvenu povijest nekog kraja (osobito o poljoprivre i)

Provale i pustošenja - krajem 14.st. → prve turske provale i haranja - 15.st. → imaju najvedi zamah -

16.st. → smanjenje - kasnije → slabe, rijeđe, i na koncu nestaju • AKINDŽIJE → nositelji provala

- laka pogranična konjica, napa aju preko granice kao uvo u osvajanje - pre vo i ih mjesni san žakbeg - haramiluk – provala o oko 100 akin žija (haramija), a još manji četa - upisivani su u posebne deftere- ijele se na TIMARNIKE i SLOBODNE BAŠTINIKE - na našem po ručju sastavljani su isključivo o muslimana (pri ošli etnički Turci +

islamizirano seosko stanovništvo)

Osvajanja i uzmaci- trajniju vlast nad nekim hrvatskim prostorima OC ostvaruje 1451 , i formalno traje

do 1908- povijest hrvatskih zemalja po osmanskom vlašdu možemo pratiti kroz nastanak,

promjene i nestanak pojedinih upravnih jedinicanpr. Bosanski sanžak → to je bila osmanska vojno-upravna jedinica od Kosova doPokuplja u smjeru JI- SZ (najvedi). Tzv „TURSKI RATOVI “ u hrvatskoj povijesti

predstavljaju borbe sa snagama Bosanskog sanžaka ( o 1580), tj pašaluka (o1580)


5/21

- 1451. OC je prvi puta postavilo trajnu k ontrolu na nekim po ručjima u Bosni (pro ori turskih o re a s prostora skopskog krajišta)

- 1463. – pad Bosanskog kraljevstva → uspostavljen je san žak (Jajce, pa Sarajevo) - kao pogranična oblast, san žak je po ijeljen na vilajete (vojni okruzi- Jelač,

Sarajevo, Hercegovina...), a u s jevernom ijelu san žaka izdvojen je manji teritoriji povjeren marionetskom „bosanskom kralju“

- 1470 . – izdvojena je Hercegovina, a preostali teritorij dijeli se na 6 manjih vilajetai 5 kadiluka (do 1525)

- 1525. san žak se proširu je stvaranjem „vilajeta Hrvati“ na po ručju uže jezgrestarog hrvatskog kraljevstva, ali ga 1537. uključuju u Kliški san žak

Bosanski sand žak

- BOSANSKI SANŽAKBEG → bivši beglerbeg →tu se vi i a je Bosanski san žak ved u15.st. imao ulogu ravnu beglerbegluku, ali nije mogao dobiti taj status jedino izrazloga što nije onosio ovoljno priho a primjerenih beglerbegovskimnadarbinama

- to uvelike može pomodi pri razumijevanju položaja „krajiških“ vilajeta , teileme ka a san žak postaje san žak → na neki način to su neformalnisan žaci je nog e facto pašaluka, ali nisu stekli redovite uslove za to

- širenje Bosanskog pašaluka prema SZ trajalo je još 20-ak godina → doosnutka san žaka ZAČASNA 1557. (ČAZMANSKI/PAKRAČKI/CERNIČKI)

- 1580. osiva se BOSANSKI ELAJET → pa je BS postao matični, tzv „pašasan žak“ → intenzivna islamizacija (sre išnji i JZ io)

- oko 1700. g → BS dijelio se na kadiluke Novi Pazar, Mitrovica(Kosovska), Stari Vlah, Saraje vo, Kla anj, Tešanj,Banja Luka, Jajce,Bihad, Kostajnica..

- 1850-52. BS prestaje postojati (u vrijeme reforme Omer paše Latasa)

Bosanski pašaluk/elajet

- mlađa upravna je inica- vojno- upravna je inica najvišeg ranga za po ručje BiH, Dalmacije (bez primorskih

gra ova), Like, Slavonije i nekih susje nih po ručja u CG i Srb- osnovan je 1580. → obuhvadao vedinu Hrvata - nakon 1600. → izdvojena Slavonija - nakon 1700. → ograničen na prostor anašnje BiH - 1833. → izdvojena Hercegovina - 1865. → ukinut naziv „elajet“→počinje se nazivati „vilajet “ 2

2 ima rugo značenje o vilajeta u 15.st.


6/21

- naziv „pašaluk“ nika a nije bio služben→značio je status i funkciju paše (iznadbega) jer se u praksi naziv prenosio i na teritor ij kojim upravlja paša

- 17.st. → inflacija titulara → naslov paše obivaju i san žakbezi, a pašalucise smatraju i niže upravne je inice

- 17.st. → raste uloga san žakbega poje inih san žaka (politika centralnevlasti a pojača položaj namjesnika provincija koje financiraju troškoveobrane i uprave)

- a se u inflaciji ne smanje priho i beglerbegova (paša) oni često obivajuu apanažu priho poje inih san žaka → tim oblastima upravljaju pašinivuceguverneri ( muteselimi)

- neki se san žaci spajaju ili uki aju - zbog isto obne pojave povedanja nameta u korist BB u BP izbijaju velike bune

(18.st)

Bosanski vilajet- anašnja BiH- 1877. → iz vojen san žak Novi Pazar - 1878. → prestaje postojati (okupacija A-U)

Od strategijske prekretnice do stabilizacijeHrvatski su prostori u različito vrijeme bili izloženi turskim napa ima različitogkaraktera,intenziteta i provenijacije.

- 15.st.- osvananje Bosne + provale akin žija → najvede štete i vede i alekosežnije

posljdice od osvajanja u 16.st. - 16.st.

- tada je Hrvatska na glavnom prav cu u ara prema Italiji (ta a još ne smjeraju naBeč i Peštu)

- kasnije linija Dunava postaje glavni pravac kretanja vojske prema Beču→ turske centralne trupe marširaju rubnim istočnim po ručjem Hrvatske→ pokrajinski o re i iz BS pro iru prema moru i Poun ju i to kroz krajeve koji suved oslabljeni i opustošeni upa ima akin žija

- 50-ih godina → slabi ofenzivna mod Osmanlija iz Bosne ( izuzev Hasan pašinenavale i sloma 1593)

- 17.st. - raz oblje osta stabilne granice koje završava propašdu turske vlasti u najvedem

dijelu hrvatskim zemalja u kontekstu globalnog rata nakon 1683. kada se snageBP (oslabljene porazima i gubitcima na rugim ratištima) nisu mogle o uprijetinavali z ruđženih protivnika


7/21

- uzroci oslabljenom položaju Osmanlija u 17.st. su višestruki ali je najvažnijičimbenik sama narav timatsko -spahijskog sustava → osvajanja protiv vojne igospo arske logike, samo a se ođe o novih timara

- krajem 16.st. OC trpi prve ozbiljne poraze + ustanci u Anatoliji i EU dijelu Carstva

+ inflacija → namedu potrebu re organizacije- Reorganizacija na granicama BP → vojna mod se sve više oslanja na kastunaslje ih uživalaca na arbina i muslimanskog slobodnog seljaka-vojnika sastalnom i o ređenom pladom u gotovu novcu iz najbližeg izvora regionalnih priho a (o žakluka) umjesto ota ašnje smjenjive spahijske vojske i pladenika ukrajiškim tvrđavama

tu možemo nazrijeti i začetke povijesti muslimanskog plemstva , dolazi do jačanja i ukorijevanja lokalnih „ inastija“ i svojevrsne „feu alizacije“ sustava koji je o ta a bio meritokratski (što se očitava i u književnosti jer se počinje pisati o

konkretnim osobama,ne mitskim)- na čitavoj granici o Drave o Dubrovačkog zaleđa (Poun je, Bihad, ) Osmanlije

rže više vojske u tvrđavama nego u vrijeme osvajanja u 16.st. → defanzivni stav - Porta nika a nije razmišljala o Hrvatskoj kao o prioritetu ( a su htjeli, uspjeli bi ju

presjedi na najužem ijelu) ved su vršili pritisak putem akin žija i krajiških trupakoji žive o pljačke

- oba ravnoteže → mir s Austrijom 1606. (a ved 1618. A stupa u rat europskih razmjera), a i nisuhtjeli rat s OC zbog same austrijske oktrine „protuturske bitke“

→ OC ima previše posla s unutrašnjom stabilizacijom i nema više toliko jaku vojsku

Polo ž aj Banske Hrvatske i Dalmatinskih gradova pod mleta čk om

vlaš ć u prema OC- BP više ne pokazuje agresiju na pravcu prema Kupi (a rug je još i manje -

defanziva) → položaj ovog po ručja o ređuju više opde prilike u o nosima velikihsila nego lokalni konflikti

- za Hrvatsku se ponovno aktualizira pitanje odnosa zemalja krune Sv.Stjepana prema Osmanlijama, u kontekstu o bijanja habsburški pokušaja centralizacije

- sami Turci više ne računaju na velika osvajanja prema Beču (jer sureformirali i „feu alizirali“ ruštvo i vojsku na štetu stare ratničke kaste u korist birokracije, pladenika i uleme kojima ne trebaju novi timari) ali zato pokušavajuiskoristitineza ovoljstvo centralističkom politikom Habsburgovaca (podupiru Gabora iBo škaja → oni de im pomodi a se omognu protektorata na cijelom Ugarskom -dakle i nad Hrvatskom)

- ova zbivanja ne uključuju previše Hrvatsku jer ju ne optereduje konfrontacijaizmeđu katolika i protestanata

- u to vrijeme u percepciji OC Hrvatska = vilajet Zrinskog- na Zrinske se gleda kao na respektabilne, ali nepomirljive protivnike


8/21

- u 17.st. Osmanlije akle pokušavaju osvajati više politikom negoli osvajanjima ustilu Sulejmana Veličanstvenog

- što se tiče turske vojske, ona nije sama po sebi toliko gora nego ranije, ved je protivnikova modernija

Zrinski vs Turci- konsoli acija obrane + izgra nja vojnokrajiškog sustava u Hrvatskoj + efanzivni

stav + neprestani mali rat na granici → po loga za sve uspješnije u arce koje dekrajišnici (prvenstveno Zrinski) nanositi Turcima čak i u vrijeme formalnog mira

- Zrinski nižu niz pobje a i uspjeha→ Zrinski žele izazvati globalni sukob → noHabsburgovci ni tada nisu skloni ulaziti u rat s otvorenim masovnim bitkama 3

- najvedi problem i ugarske i hrvastke politike prema OC u t o vrijeme → nije bilougoročne vizije → u isto vrijeme su poticali Habsburgovce na rat protiv

Osmanlija ( jer im Turci skučavaju i ugrožavaju osnove gospo arske i političkemodi) a on a tražili tursku potporu a zbace „nekorisnog“ i ško ljivog vla ara, al isa sigurnim in icijama a ka a se to ogo i ponovno de se okrenuti protiv

pokrovitelja – OC

Globalni Rat- konačno je Kara Mustafa oveo o globalnog rata → Hrvatska de obiti

teritorijalne obitke, a Vojna krajina de biti potpuno teritorijalizirana kao corpusseparatum

- politička poslje ica rata za Hrvatsku → našla se po strani o vojnopolitičkihkombinacija o protuhabsburškoj ugarsko -turskoj suradnji → to je trenutak kadase pojavljuju „napukline“ u hrvatsko -ugarskoj idili , što nipošto nije nepovoljno

Kapetanije- javljaju se u 17. st. kao teritorij s nasljednim kapetanima kao zapovjednicima sve

vojske u toj kapetaniji, skoro pa lokalni dinasti - nema ih prije 17.st. u tom smislu

Krš ć anska raja- karateristično za 17.st. je pojava i uključivanje sve vedeg br oja pripadnikakršdanske raje (ne samo Vlaha) u pomodne vojne o re e

- to je bio način a se skrene pogibelj od hajduka u pravcu koji je za ržavu bio povoljan, te da se obrana osloni na lokalne snage

3

Montecuccolijeva doktrina- otvoreni i masovni sukob na razini velikih vojski može polučiti uspjeh ili akose Osmanlije nalaze u izuzetno nepovoljnom položaju ili ako se u nakon uspješne obrane može prijedi u protuudar


9/21

Polo ž aj Vlaha- nije bio ni izdaleka jednak → uz vojnu služ bu bili su podvrgnuti porezima koje nije

bilo lakše o o tereta nametnutog „običnoj“ raji


10/21

Sand ž aci i pašaluci

Biha ć ki sand ž ak i kapetanija- osmanska pogranična vojno -upravna jedinica, nastala na prijelazi 16/17.st.

- kasnije je ukidan i obnavljan (zavisno od problema financiranja BP - definitivno je ukinut sredinom 18.st. - dijelio se na kadiluke Bihad i Kamengrad- islamizacija je najviše zahvatila sjeverni io - pitanje njegova nastanka i uloge i danas je vrlo nejasno - obuhvadao je po ručje od izvora Une i Sane do granice u Pokuplj u- imao je ulogu aljeg pro iranja i sre ište Banske Hrvatske, ali i ulogu o bijanja

uzvratnih udara - prije 1580. je ov je osnovan san žak, ali uprava nalikuje starom vilajetu

Cerni č ki sand ž ak- vojno- upravna je inica za vedi io anašnje zapadne Slavonije - nastao je 1557. izdvajanjem iz BP - po Čazmi je o kraja osmanske vlasti nazvan ZAČASNA , a po faktičkom sre ištu

PAKRAČKI , tj. CERNIČKI - do 1580. nalazio se u sklopu Rumelijskog, a potom Bosanskog pašaluka - kadiluci → najprije samo u Kraljevoj Velikoj , a potom i u Cerniku , mož a i Pakracu - o 1560. formalno sre ište bila je Čazma , ali u stvarnosti Pakrac

- istočno o Cernika → naseljeno zemljra ničkom rajom prema Zapadu i Sjeveru → krajišta s utvr ama naseljen Vlasima

- islamizacija →rijetk o izvan tvrđava

Hercegova č ki sand ž ak- vojna i upravna jedinica od Cetine do Lima- osnovan 1470.- sre ište u Fočido 1527. - kadiluci → Drina (čitava Hercegovina)

→novi se pojavljuju o 1510. (Mostar, Imotski, Ljubuški, Duvno, Foča...) - faktički centar – Mostar (jer je san žakbeg ure ovao iz Mostara) - 1527-1833. – centar – Pljevlja - isprva u sklopu Rumelijskog, a kasnije Bosanskog pašaluka - islamizacija → gradovi, te sjeverni i SI dio- 1833-1865 - Hercegovina je posebni pašaluk

Kliški sand ž ak

- vojno-upravna jedinica na prostoru između Krke, onje Cetine i gornje Beretve - isprva obuhvada i s jevernu Dalmaciju s vedim ijelom Like


11/21

- formalno sre ište – Klis , ali san žakbeg stoluje u Livnu- nastao je iz vajanjem iz Bosanskog pašaluka 1537. - ukinut 1826.- do 1580. u Rumelijskom, zatim u Bosanskom p.

- kadiluci – Skradinski (najvedi, sre ište u Livnu),Klis, Jezero, Prusac i Neretva - osim Livna, kao grad se razvio i Drniš (u 17.st.)- islamizacija – sela na SI,te u Dalmaciji uz Cetinu

Krč ki Li č ki) sand ž ak- vojno- upravna je inica za po ručje sjeverne Dalmacije i Like- osnovan 1580. u okviru BP iz vajanjem iz Kliškog s. - Osmanlije su pokušale naseliti što više Vlaha na tom po ručju a pojačaju obranu

(oslabljenu provalama uskoka)

- sje ište – Knin , a san žakbeg povremeno stoluje u Udbini i Ribniku- dva kadiluka – Kninski i Kotarski- islamizacija – uglavnom samo gradovi

Po ž eski sand ž ak- između Save i Drave- osnovan 1537., ali se uprava redovitog tipa javlja kasnije - gasi se 1687. protjerivanjem Turaka, ali se na kratko obnavlja 1691. - kadiluci – Požega, Bro , Đakovo, Osijek, Orahovica i Virovitica, Valpovo

- najprije u sklopu Rumelijskog, pa Bu imskog, pa Bosanskog, te Kanjiškog p. - islamizacija – gra ovi, požeški kraj, okolica Osijeka i Orahovice - stanovništ vo -


12/21

udimski pašaluk - pokrajina OC i vojno-upravna jedinica za vedinu osvojenih teritorija uSrednjem

Podunavlju od1541.-1686.- sje ište – Budim

- o anašnje južne Slovačke o sjeverne Srbije- uspostavljen je nakon neuspješnog pokušaja a se Ugarska veže uz OC kao vazal - bu imski beglerbezi uživaju velike na arbine i snose o govornost za obranu

čitavog SZ ijela carstva → po ređen im je i Bosanski beglerbeg - granice su se dosta mijenjale: 1580. iz vojen je Požeški s. (pripojen BP, pa

Kaniškome), a u je nome trenutku izgubio je povezanost sa svojim južnim ijelom - islamizacija – gradovi, sela u Slavoniji

- HRVATI U BUDIMSKOM PAŠALUKU - žive kompaktnije u ijelu između Save, Drave i Dunava, ali ih je bilo i u drugim

predjelima - dosta se doseljavalo s juga (iz dinarskih krajeva) - osmanska je vlast konačno prestala 1699. no njeni tragovi osjedali su se još i u

18.sz.

Beg- vojvoda, vladar oblasti - vojno-upravni naslov

Aga- starješina, zapovje nik

Beglerbegluk- užnost beglerbega i teritorij na kojim vrši na zor - najveda vojno-upravna jedinica u OC - u 16.st. – ELAJET,u 19.st. – VILAJET- beglerbeg uživa najvedu na arbin - prvotno – 2 BB (R i A); kasnije 25-30 (17.st)

- za Hrvatsku su najvažnijiBudimski (1541) i Bosanski (1580) – Bosanski je bio po ređen Bu imskome

Kapetanije- prije 18.st. na prostorima Bosne i Hrvastke nastaju kao vojne oblasti pod

nadzorom kapetana 4 koji u načelu ne upravljaju teritorijem nego vojskom i pristanišnim instalacijama (pripada mu taksa od skeli...)

- s jačanjem feu alizma kapetanije postaju jasno omeđeni teritoriji (i u unut. Bosne)

4 ugle niji zaim, upravlja azapima (laka pješa ija)u nekoj tvrđavi na vo enim putevima (kapetanDrave, Save...)


13/21

- sve su službe naslje ne, kapetani su stajali na čelu mjesnih „ inastija“ i stolovalisu svojim gradovima i kulama

- ukinute 1835 (Tanzimat)

r jište – serhat- OC je na granicama postavljalo različite oblike vojne i teritorijalne organizacije usvhu obrane ili napada. Na Balkanu su to najprije bili vilajeti – po ručja privremene uprave po zapovje ništvom SB najisturenijeg sanžaka (npr. „vilajetHrvati “ ovisan je o Bosanskom s, „vilajet Srijem i Požega“ ovisan o Sme erevskom) U tim vilajetima svi su priho i pripa ali SB, a stanovništvo je imalo smanjeni porezu zamjenu za vojnu ili poluvojnu obvezu. Takvi vilajeti nestaju sredinom 16.st. skonsolidacijom turske vlasti → svi pogranični teritoriji postaju ijelovima poje inihsan žaka kao re ovitih vojno -upravnih jedinica

- to ne znači a njihova rubna po ručja i alje nemaju poseban status → on seočituje u vedem broju utvr a sa stalnim posa ama , slabijoj naseljenosti te niskomstupnju gospodarske rentabilnosti (stanovništvo-Vlasi, stočari)

- možemo razlikovati uže i šire pojaseve serha a, krajišta - = pojas utvr a neje nake širine (10-50 km u dubinu) koji se na hrvatskom

po ručju protezao o Drave o Dubrovačkog zaleđa . Tu je sredinom 17.st.stacionirano 13000 vojnika

Kadiluk

- sudbeno-upravna oblast koja se za razliku od vojno- upravnih (san žak) višeoslanja na geografske i emografske čimbenike , a ponekad i na povijesneokolnosti

- može se po u arati s granicama čitavog sanžaka, ali i je ne nahije - moralo je postojati je no vede gra sko naselje i muslimanske zaje nice kako bi

ka ija ure ovao po pitanju šerijatskog prava - rangirani su prema važnosti gra a -sre išta (kaze o 150,300 i 500 akči) - osnivani, ukidani, spajani, dijeljeni prema potrebama kadrovske politike, osobnih i

grupnih interesa, a ne prema objektivnim činjenicama

- u manjim mjestima uredovali su kadijini zastupnici – NAIBI- KADIJA= su ac šerijatskog su a

= notar koji vodi sudske knjige= nadzornik poslovanja zaklada....

- uloga mu je slična anašnjoj ulozi gra onačelnika (mandat - 2 g. u 1 gradu) - MUFTIJA = pravni savjetnik u pitanjima vjerskopravne naravi, daje pravna

mišljenja ( FETVE -o govori na pitanja koje može postaviti sva ki musliman)


14/21


15/21

Janji č ar i

- elitno pješaštvo i io stajade vojske centralne vlasti OC - utemeljen u vrijeme Murata I, a popunjavan je vjerski i jezično asimiliranim

mladim i vojno nadarenim ratnim zarobljenicima (od 1438. i DUK)

- u Bosni su se kupili i muslimanski ječaci što nije bilo u skla u sa šerijatom - „pre nost imaju sinovi svedenika i „boljih“ lju i, je nog sina se ne uzima, o

dvojice se uzima onaj koji ostavlja bolji ojam, ne uzima se siroča , sinovistočara,šugave,brbljivce,oženjene,obrezane,obrtnike,visoke,niske...

- bili su stalno smješteni u vojarnama i po oružjem, nisu se smjeli ženiti niti bavitinevojničkim zanimanjem

- ove se o re be napuštaju o 17.st., uki a se DUK, u o re e se počinju primatibrada i sinovi janjičara, te nevojnički svijet, a sami se janjičari više bave trgovinomi politikom nego vojskom

- po utjecajem bektaša (hetero oksni erviški re ) - Mahmud II – modernizacija – pogubio janjičarske vođe, raspustio i janjičare i

bektše - u pravilu nisu stacionirani u provinciji, osim poje niačno (po kazni)

Turska krajina: posade u tv đ ravama- na granici na potezu od Drave do Dubrovnika sredinom 17.st. bilo je stacionirano

13 000 vojnika pladenih u gotovu + nek oliko tisuda pladenih u na arbinama +spahije (>1000)

- nakon velikih osvajanja 1521. – poč. 16.st. → na SZ rubu OC pojavio se golemi prostor serhada , „krajišta“ u koji su ušle svi ijelovi zemalja ugar -hrv-bos dijelaOC

- najranija krajiška organizacija je tzv sustav vilajeta višeznačan pojam:1. krajište po vojnom upravom krajiškog bega (vojvo e) u ime SB najbližeg

san žaka (npr „vilajet Hrvati“ -san žak Bosna) - vojvoda = subaša (poneka se vilajeti izje načuju sa subašilucima iako taj

termin označava uže po ručje)- „vilajet Hrvati“ → privremena osmanska vojno-upravna tvorba 20-ih

godina 16.st. ; krajište na po ručju između Cetine i Zrmanje sa zaleđem 2. velike vojne oblasti na koje se ijelio Bosanski san žak (1463-70)3. naziv za pokrajinu nakon ukidanja termina elajet/beglerbegluk 1865 (v.Bosna)

- članovi gra skih tvrđava mogu se na neki način smatrati građanima , osobitotamo g je nika a nije zabilježeno posebno civilno stanovništvo → Čelebi primjeduje kude i udane i izvan same utvr e, pa ovu vojsku možemo gle ati i kaolanac „građanskih milicija“ koje isto obno pripa aju vojnome staležu, primaju

11 yeni ceri= nova vojska


16/21

nešto malo novca ili zaje nički ijele na arbinu, obrađuju nešto zemlje, bave sesitnom trgovinom i ako pladaju porez → takoje muslimanska raja na granicibarem malo formalno popravila svoj pravni položaj

Regionalni primjer – oko Biha ć

a- prošlost Bihada slabo je istražena → ne ovoljno proučeni i ne ostupni turskiizvori 12

- uspostava turskih upravnih jedinica na cijelom po ručju zapa no o Vrbasa napre uje sporo i ugo se nije mogla učvrstiti re ovita organizacija zbog slabe naseljenosti (povijesni i antropogeog preduvjeti + turski upadi od15.st. → izvori rijetki do sredine 16.st.

- u po ručju oko Sane (osvojen 1500., a ne 1463) postojao je subašiluk uKamengradu – to upuduje na krajiški status, a slična situacija je mogla biti i u

Posavini s obje strane Save (kapetanija) - čini se a su se svi hrvatski prostori o sre njeja ranskog zaleđa, pa o nižih, prisavskih ijelova anašnje Bosne sve o kraja 30 -ih 16.st. nakon osvajnja bili po ređeni režimu „vilajeta“ kao privremenih upravnih jedinica, tj. krajišta kao pojas teritorija koji je ustrojen poput tampona između re ovito organiziranogsan žaka (u ovom slučaju Bosanskog) i neprijateljskog po ručja

- tako bismo uz ved poznati „VILAJET HRVATI“ (o Cetine o Like) mogli pretpostaviti i postojanje vilajeta između Vrbasa i Une

- o sre ine 16.st. na alje jeluje Bosanski san žak, kojem se kasnije sre ište

pomiče bliže granici – u Banja Luku, no još ugo na tom golemom po ručju postojisamo jedan kadiluk → to svje oči sporoj urbanoj islamizaciji

- san žak je obuhvadao po ručje od izvora Une i Sane do Pokuplja- JI io bio je krajište još o poč 16.st. vedim ijelom pripa ao KLIŠKOM SANDŽAKU,

zatim BOSANSKOME - izvori iz 17.st. poneg je skrivaju postojanje Bihadkog san žaka , sugeriraju njegovo

naizmjenično uki anje i vradanje → cijeli taj kraj je izloženo krajište, pa uvelikezavisi o beglerbega, a često je i po njegovom upravom

- u vrijeme pa a Bigada (16.st) slabi (čak i prestaje) sastavljanje etaljnihkatastarskih eftera (kojima se utvrđuju spahijski priho i) pa za starije raz obljenema nikakvih orjentira po pitanju agrarnih odnosa , možemo tek pretpostaviti a je vedinanemuslimanskog stanovništva (bez obzira-starosjedioci/doseljenici,ratari/stočari) morala avati novčani paušal na ime po avanja, ok su ostali avali 1/10 + uobičajene a žbine

- gra se branio tako a su se građani militarizirali , ali isto tako se i vojnici pretvaraju u građane i bave zemljora njom (graničari imaju slabe i nere ovite plade)

12 sami turski izvori za po ručje anašnje Zapa ne Bosne sve o 18.st. su osku niji negoli za ije an iohrv-bos prostora koji su bili pod OC


17/21

Problem pitanja nastanka i jelovaja Bihadke kapetanije - Kapetanija (kao teritorija s nasljednim kapetanima kao zapovjednicima sve vojske

u takvom vjonom okrugu i zamalo lokalnih dinasta) prije kraja 17.st. zapravonema nigdje, pa ni u Bihadu

- kapetani se pojavljuju ali na rugačiji način nego kasnije → kao zapovjednici lake pješa ije ili konjanika i sl.

Popis pladene vojske u Bihadu i okolici u 17.st. – najvedi izvor - popis sastavljen unutar popisa pladenih tvrđavnih posa a u Bosanskom pašaluku - Bihad je bio najveda i i najjača tvrđava na cijelom krajištu o Drave o mora - to snažno pojačavanje posa a je zapravo pokušaj a se kompenzira smanjenje

uloge Vlaha, koji se odseljavaju i sve im se manje vjeruju - umjesto presjecanja Hrvatske na slabo branjenoj spojnici i prodora u Kranjsku

sa a više zabrinjava blizina Karlovca . Više gotovo i nema pljačkaških upa a, a

Pounje po osmanskom vlašdu sa a brane poglavito posa e sa omadimmzapovje nicima koji žele obiti status seljačkog plemstva, kao i građani uključeni uagrarnu proizvodnju

Vlasi – konstante i varijable- na vedem ijelu hrvatskih i bosansko- hercegovačkih prostora s pro orom

Osmanlija pojavljuje se novi etnički element – VLAŠKI , i to novovjekovni (za razlikuod srednjovjekovnih Vlaha)

- u pravoslavnih V laha javljaju se elementi ne vojbeno vlaškog i entiteta, kao iuključenost u srpski etnički korpus, što pospješuje pripa nost srpskoj pravoslavnojcrkvi, s nekim sličnostima i razlikama ko katoličkih Vlaha, te se polako propremaintegracija u novovjekovni hrvatski korpus. Ra i se o višestoljetnom procesu sbezbroj različitih lokalnih ni jansi

- najvažnije pitanje – tko su i što su bile kršdanske zaje nice koje su Osmanlijekoristili kao pomodne vojne o re e ili kao kolonizacijski element, zašto su bile po ložne pladanju malog broja a žbina ( ukata) po omadinstvu, te što otome govore turski izvori?

- obično se za ovoljavamo o govorom a se ra i o „Vlasima“ kao polunoma skim,ratobonim stočarima, prvobitno starobalkanskim romanima, kasnije potpunoslaviziranim

- tvorili su posebno, iz vojeno ruštvo koje snažno o bija utjecaje Habsburgovaca,Mletaka i Osmanlija

- radi se o balkanskom/zapadno- JI (a ne južnoslavenskom) mo elu obitelji kojemkulturološki pripa aju Vlasi svih vjera, kao i Albanci, Crnogorci it

- Vlaha danas na hrv- bos prostoru više nema, iako kulturološki obrazac po kojem suživjeli nije o kraja iščezao, unatoč nizu nepovoljnih okolnosti


18/21

- ovi oseljenici u 16.st. onose kao najvažnije elemente: načela patrilinearnosti, patrilokalnosti, kult predaka, kupovinu nevjeste, krvnu osvetu i sklonostneprestanom stvaranju

- OC bilo je je an o čimbenika koji je najsnažnije jelovao na promjene vlaškog

ruštva prije 19.st., iako su sre inom 18.st. Vlasi na po ručju po HM oživjelialeko ozbiljniji pritisak na svoj tra icijski život nego o Turaka (prije i kasnije)

- DŽEMAT- temeljna je inica vlaške organizacije - profesionalne, ruštvene, vjerske i etničke skupine (vlaški žemat,

žemat čuvara tvrđave, žemat muslimana u gra skom naselju...) - u slučaju Vlaha može značiti skupinu povezanu agnatskim sro stvom

koja je isto obno i pomodno vojni o re - u „Vlaškim kanunima“ i poreznim propisima o sre ine 15.st. pa o početka 17.

se pojam „Vlasi“ ili „Vlaški re “ javlja kaonaslov – riječ se rabi u smislu posebne

rodovske skupine s modelom balkanske obitelji u pozadini- tekst o re be nabraju užnosti Vlaha iz pre osmanskog vremena, ali čim se

ta rana formula promijeni ime „Vlasi“ nestaje iz naslova aje se zaključiti a je prvobitno poimanje Vlaha u osmanskim popisimabilo primarno usre otočeno na skupine koje mogu potjecati oBalkanskih romanskih stočarskih zajednica (slaviziranih ili vojezičnih),ukoliko između njih i ržave postoji nepisani sporazum koji značispecijalni status gle e poreza uz vojnu obvezu ka a je ržava u ratu.

- bu udi a je porezni sustav bio usko povezan s vojnim potrebama, možemo

redi a su Vlasi u ranim popisima pojmljeni gotovo na isti način kao i vojnire ovi (yaya,martolosi, vojnuci...), a ne toliko kao etničke, ruštvene ili

porezne skupine.- Vlaški su kolektivizam i ratobornost naglašeni i po jelom na žemate → to znači

agnatske s kupine pre vođene knezovima - vrlo velikih skupina (


19/21

- VV Ibrahim Paša jeukinuo filuriju u Hercegovini kao je ini porez i prisilio vlaški rea plada glavarinu ( žiziju), ovčarinu... kao i „ostali nevjernici haračari“, te je I.P.tako pronašao novi izvor ohotka za vla ajudu elitu a a ništa bitno nije mijenjao→ stvorio je nove na arbine (timare i ziamete)

- ZABRANA VLASIMA DA GRADE CRKVE- pravoslavni ali i katoličkiVlasi u srednjoj Bosni (martolosi ) žale se na zabranu podizanja novih crkava → ta se agresivna mjera počela primjenjivati nakon 1521. ukontekstu nove agresivne politike spram Ugarske

- malo je obradenika na Islam (samo mla i i lakovjerni), jer nisu bili u tako teškojgospoda rskoj situaciji kao staro bosansko zemljora ničko stanovništvo

- kršdani, ne miredi se sa pogoršanjem svog materijalnog položaja odgoavrajuiseljavanjem što je je an o razloga slabe naseljenosti (+DUK+pošasti)

- 3 FAZE U EVOLUCIJI DRUŠTVENOG STATUSA VLAHA NA OSMANSKIM GRANICAMA

1. status VOJNIČKOG REDA ( rano raz oblje, prvih 50-70 god) 2. status KLASIČNE RAJE (oko 1620) iako mali io aje 1/10, a neki ospjevaju u

istinski kmetski položaj 3. status FILURIDŽIJSKE RAJE

- u 18.st. Vlasi koji su ostali s osmanske strane granice

Migracije- migracije na hrvatskim prostorima u RNV proučavane su u kontekstu velikih

poremedaja izazvanih turskim provalama u 15. i 16.st. , a migracijske skupine bi

se naselile na prostore po vlašdu HM ili Mletaka - osmanski popisi ne govore ništa o kraju iz kojeg potječu vede skupine stanovništva

za koje bismo pretpostavili a je oseljeno, ali ga mjestimice na različite načineimenuju te poje inačno obilježavaju ošljake kojih nema u pretho nom popisu

- prema popisima se može također razabrati ra i l i se o individualnim, malim ilimasovnim migracijama, te čime su uzrokovane (gospo arskim, ruštvenim,

prislino-naseljavanje robova)- motivi

- vojno-sigurnosni (naseljavanje Vlaha a koloniziraju krajište, uspostavljanjeDERBENTI 13

13

naselja ču vara koji mogu ali ne moraju prerasti u grad. osnivani su na mjestima koja su zahtjevalaoružani na zor ra i sigurnosti putnika (šume,planine). Stanovnici – DERBENDŽIJE – oslobođeniizvanrednih nameta (avariza) i redovitih podavanja. GRAD DERVENTA u Bosanskoj Posavini


20/21


21/21

IZVORI ....................................................................................................................... 1

UVOD ........................................................................................................................ 1

Osmansko Carstvo: postanak, ekspanzija i uzmak ...................................................... 2

Vjersko i svjetovno u temeljima ustroja Carstva ......................................................... 4

Provale i pustošenja .................................................................................................. 4

Osvajanja i uzmaci .................................................................................................... 4

Od strategijske prekretnice do stabilizacije ................................................................ 6

Sand ž aci i pašaluci .................................................................................................. 10

Vojni čk i prebendalizam Osmanske dr ž ave .............................................................. 14

Documents

Turska Hrvatska