Miroslav Rui Sudac Opinskog suda u Puli - Pola

TUBA RADI POBIJANJA DUNIKOVIH PRAVNIH RADNJI PREMA ZAKONU O OBVEZNIM

ODNOSIMA 1. UVODNE NAPOMENE Tuba radi pobijanja dunikovih pravnih radnji (tzv. paulijanska tuba) postoji radi zatite vjerovnika. Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu i bez obzira na to kada je nastala, moe pobijati radnju svoga dunika koja je poduzeta na njegovu tetu. Ona ima za cilj pobijanje odreenog pravnog posla (u svezi s otuenjem imovine) dunika u mjeri koja je potrebna za namirenje vjerovnika. Naime, nerijetko se dogaa da dunik, ija je obaveza prema vjerovniku dospjela, eli osujetiti njegovo namirenje tako to raznim pravnim radnjama otuuje svoju imovinu. Pobijanje dunikovih pravnih radnji poznavalo je Rimsko pravo u vidu tube actio Pauliana, dok je Austrijski opi graanski zakonik (OGZ) samo sporadino i neznatno zahvatio takvu vrstu pravne zatite. Pobijanje dunikovih pravnih radnji regulirano je i Zakonom o obveznim odnosima i to kako sada ve onim bivim (ZOO/78), tako i aktualnim (ZOO 35/05, 41/08), a moe se javiti i pobijanje dunikovih pravnih radnji u steaju koje je ureeno Steajnim zakonom (koje nije predmetom ovoga lanka). 2. POVIJESNOPRAVNI ASPEKT 2.1. Rimsko pravo Takvu tubu mogao je podnijeti svaki vjerovnik koji je bio oteen dunikovom pravnom radnjom i koji se nije mogao namiriti iz preostale dunikove imovine. U postupku pobijanja dunikovih pravnih radnji pasivno legitimirani su bili dunik i trea osoba s kojom je ili u iju korist je poduzeta pravna radnja koja se pobija. Da bi vjerovnik uspio s takvom tubom morao je dokazati namjeru (volju) dunika glede oteivanja vjerovnika (consilium fraudis) i saznanje tree osobe (stjecatelja) da dunik poduzetom radnjom (otuivanjem stvari, oprostom duga, nepodizanjem tube i sl.) oteuje vjerovnika (conscius fraudis). Nije bilo pravno mogue pobijati plaanje postojeeg duga i propust samog dunika glede prihvata odreenoga stjecanja. Actio Pauliana mogla se podnijeti u roku od godinu dana, a protekom toga roka trea osoba odgovarala je samo do iznosa obogaenja. 2.2. Austrijski opi graanski zakonik (OGZ) Pobijanje dunikovih pravnih radnji je gotovo zanemarivo bilo ureeno OGZ-om i to samo u odredbi iz par. 953., koja doputa opoziv darovanja ukoliko su njime oteeni vjerovnici koji su postojali (i) u vrijeme sklapanja darovnog ugovora. OGZ je za razliku od subjektivne koncepcije rimskog prava, koja je zahtijevala nunu opstojnost dunikove volje glede oteivanja vjerovnika, uveo objektivnu koncepciju, a prema kojoj je bilo dostatno samo to da dunik, zbog uinjenog darovanja, vie nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. Vjerovniku je pripadalo samo pravo uspostave poloaja koji je prethodio darovanju tako da je, s tim u svezi, pravo pobijanja pravnog posla darovanja bilo ogranieno samo na onaj obim koji je bio potreban za njegovo namirenje. 2.3. ZOO/78

2

Sada ve bivi Zakon o obveznim odnosima bio je na snazi od 1. listopada 1978. do 31. prosinca 2005. i regulirao je podruje pobijanja dunikovih pravnih radnji u est lanaka (l. 280.-285.). Ope pretpostavke pobijanja utvrene su na nain da svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu i bez obzira kada je nastala, moe pobijati pravnu radnju svoga dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika, a smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako uslijed njezina izvrenja dunik nema dostatno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine, dok se pod pravnom radnjom podrazumijeva se i proputanje zbog kojega je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza (l. 280. ZOO/78).

Posebne pretpostavke pobijanja bile su utvrene odredbama l. 281. ZOO/78 na nain da se teretno raspolaganje moglo pobijati ukoliko je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima i ukoliko je treoj osobi s kojom je ili u iju korist je prava radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato. Ukoliko je trea osoba bila dunikov suprug ili srodnik po krvi u pravoj liniji ili u pobonoj do etvrtog stupnja ili po tazbini do istoga stupnja, pretpostavljalo se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku. Meutim, kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednaenih pravnih radnji smatralo se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovnicima i za pobijanje tih radnji nije se zahtijevalo da treoj osobi to bude poznato ili da bi joj moglo biti poznato, a odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem.

Prema odredbi l. 282. ZOO/78 nisu se mogli pobijati zbog oteenja vjerovnika uobiajeni

prigodni darovi, nagradni darovi, a ni darovi uinjeni zbog zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogunostima dunika.

Pitanje procesno-pravnih sredstava pobijanja i pasivne legitimacije bilo je ureeno odredbama

l. 283. ZOO/78 i to na nain da se pravna radnja dunika pobijala tubom ili prigovorom, a podnosila se protiv tree osobe s kojom je ili u iju korist je bila poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno njenih univerzalnih pravnih sljednika. Ukoliko je trea osoba otuila nekim teretnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tuba se mogla podnijeti protiv pribavitelja samo ukoliko je on znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ukoliko je ta korist bila otuena osnovom pravnog posla bez naknade, tuba se mogla podnijeti i ako on to nije znao. Takoer, tuenik je u paulijanskoj tubi mogao izbjei pobijanje ispunjenjem dunikove obveze.

Uinak pobijanja je bio propisan odredbom l. 284. ZOO/78 na nain da ukoliko je sud usvojio

tubeni zahtjev, pravna radnja gubila je uinak samo prema tuitelju i samo onoliko koliko je bilo potrebno za ispunjenje njegovih trabina.

Tuba za pobijanje mogla se podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz l. 281. st. 1.

toga Zakona, a u ostalim sluajevima u roku od tri godine, a rok se raunao od dana kada je bila poduzeta pravna radnja koja se pobija odnosno od dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju (l. 285. st. 1. i 2. ZOO/78). 3. POZITIVNOPRAVNI ASPEKT Sada vaei Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08), takoer je regulirao je pobijanje dunikovih pravnih radnji u est lanaka (l. 66.-71.). Aktualni ZOO pobijanje dunikovih pravnih radnji regulira gotovo istovjetno kao i ranije vaei ZOO/78 pa je stoga i sudska praksa iz razdoblja primjene ZOO/78 i nadalje aktualna. Ipak, osim zanemarivih terminolokih, bitna sadrajna razlika koju vrijedi istaknuti je u pitanju tko moe biti pasivno legitimiran kao protivnik

3

pobijanja, a koje je pitanje l. 283. st. 2. ZOO/78 bilo ureeno na nain da se tuba za pobijanje podnosi (samo) protiv tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno njezinih univerzalnih pravnih sljednika, dok je odredbom l. 69. st. 2. aktualnog ZOO propisano da se tuba za pobijanje podnosi protiv dunika i tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopih pravnih sljednika. 3.1. Zakonski pojam ZOO u l. 66. (kao, u bitnomu, istovjetno i ZOO/78 u l. 280.) st. 1. propisuje da svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika. Odredba st. 2. istog lanka odreuje da se smatra da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako zbog nje dunik nema dovoljno sredstava za ispunjen je vjerovnikove trabine, a prema odredbi iz st. 3. se pod pravnom radnjom razumijeva i proputanje zbog kojega je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza. U tim je odredbama sadrana zakonska definicija toga instituta. Dakle, predmetom pobijanja pravnih radnji dunika su sve one radnje (pravni poslovi, faktine radnje i proputanja) kojima se umanjuje dunikova imovina, a koje imaju za posljedicu smanjenje imovine ili poveanje dugova, no ukoliko dunik nije insolventan zbog toga to je raspolagao sa svojom imovinom, odnosno ako dunik i nadalje posjeduje (preostalu) imovinu iz koje se vjerovnik moe namiriti, tada on ne moe pobijati dunikove pravne radnje. Tipina dunikova proputanja su, primjerice: neisticanje prigovora zastare, neprijavljivanje trabine u steajnu masu, nepodnoenje albe i sl. Iz sudske prakse: 1. Svaki vjerovnik ije je potraivanje dospjelo za isplatu, i bez obzira kada je nastalo, moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika (l. 280. st. 1. ZOO), a smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako uslijed njezina izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraivanja (l. 280. st. 2. ZOO). Ope pretpostavke za pobijanje dunikovih pravnih radnji, prema tome, jesu: 1. dospjelost trabine vjerovnika prema duniku, 2. pravna radnja dunika, 3. insolventnost dunika i 4. postojanje oteenja vjerovnika, time da pobijanje omoguuje vjerovnikovo namirenje. Ove ope pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno, a zajedno s njima mora biti ispunjena i jedna od posebnih pretpostavki iz l. 281. ZOO. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1008/05-2 od 24. sijenja 2006. 2. Za odbijanje tubenog zahtjeva dovoljno je bilo utvrditi da ne postoji makar jedna od navedenih opih pretpostavki. Prema odredbi iz l. 280. st. 2. ZOO smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako uslijed njezina izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraivanja. Vjerovnik kao tuitelj mora dokazati stvarnu ili vjerojatnu nenaplativost trabine. Tubi za pobijanje pravne radnje nema mjesta ako se pobijanjem ne olakava namirenje vjerovnika. Pravna radnja dunika mora dovesti do negativne promjene u dunikovoj imovini zbog koje je namirenje vjerovnika postalo oteano ili potpuno onemogueno. Oteenje vjerovnika postoji kada zbog poduzete radnje dunik vie nema dovoljno imovine za ispunjenje vjerovnikove trabine. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1008/05-2 od 24. sijenja 2006. 3. Dakle, podnoenje paulijanske tube nije uvjetovano injenicom da je potraivanje vjerovnika utvreno pravomonom presudom. ak to vie vjerovnik moe podnijeti tubu radi pobijanja pravnih radnji dunika i u sluaju da nije pokrenuo parnicu radi ostvarivanja svog novanog potraivanja, a u tom sluaju sud moe, sukladno odredbi iz l. 12. st. 1. ZPP sam raspraviti i ocijeniti pitanje postojanja i dospjelosti vjerovnikovog potraivanja kao prejudicijelno pitanje, a moe i sam sukladno odredbi iz l.

4

213. st. 1. to. 1. ZPP odluiti da sam ne rjeava to pitanje, te odrediti prekid postupka do pravomonog zavretka postupka u kojem e o istom pitanju biti odlueno kao o glavnoj stvari. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-2322/92-2 od 29. studenoga 1995. 4. Naime, iz odredbe l. 280. st. 1. ZOO-a, kojom je propisano da svaki vjerovnik ije je potraivanje dospjelo za isplatu, i to bez obzira kada je to potraivanje nastalo, moe pobijati pravnu radnju svoga dunika onu koja je poduzeta na njegovu tetu, jasno proizlazi da se pravna radnja dunika moe pobijati samo radi (ili u svezi) novanog potraivanja vjerovnika, onog dospjelog za isplatu (a dospjeti na isplatu moe samo novano potraivanje). Posljedino, sa time u vezi, kako tuitelj prema M. M. nije imao i nema novano potraivanje (suprotno i ne tvrdi), ve samo zahtjev na priznavanje njegova vlasnikog prava sa zahtjevom za izdavanje tabularne isprave, sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je odbio tuiteljev zahtjev svejedno graen na istaknutoj odredbi l. 280. ZOO-a. upanijski sud u Puli, G-3912/04-2 od 29. oujka 2005. 3.2. Zakonske pretpostavke pobijanja Pretpostavke pobijanja propisane su odredbama l. 67. ZOO (a koje su odredbe, u svemu bitnomu, istovjetne onim iz l. 281. ZOO/78) na nain: da se naplatno raspolaganje moe pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili morao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato (st. 1.); ako je trea osoba dunikov brani drug ili krvni srodnik u ravnoj liniji ili u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, osim ako dokae suprotno (st. 2.); kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato (st. 3.); odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem (st. 4.).

Da bi vjerovnik uspio sa zahtjevom za pobijanje pravnih radnji potrebno je da se pored opih pretpostavki (1. dospjelost trabine vjerovnika prema duniku, 2. pravna radnja dunika, 3. insolventnost dunika i 4. postojanje oteenja vjerovnika, time da pobijanje omoguuje vjerovnikovo namirenje) ispuni i jedna od posebnih pretpostavki i to na taj nain da se ope pretpostavke pobijanja moraju kumulativno ispuniti, a od posebnih pretpostavki je dostatno da se ispuni alternativno bilo koja od tih pretpostavki. Posebne pretpostavke odnose se na objektivne i subjektivne okolnosti na strani dunika i tree osobe te posebne rokove za podnoenje tube, a mogu se podijeliti u etiri skupine, koje predstavljaju etiri razraene klasine paulijanske tube: 1. dolozna paulijanska tuba (actio Pauliana dolosa) l. 67. st. 1. ZOO-a, 2. kulpozna paulijanska tuba (actio Pauliana culposa) l. 67. st. 1. ZOO-a, 3. obiteljska paulijanska tuba (actio Pauliana familiaria) l. 67. st. 2. ZOO-a i 4. kvazipaulijanska tuba (actio Quasi Pauliana) l. 67. st. 3. i 4. ZOO-a.

Dolozna paulijanska tuba podnosi se u onim sluajevima kada je dunik svjesno poduzeo

pravnu radnju da bi istom nanio tetu vjerovniku i kod nje su bitna dva imbenika i to da se radi o naplatnom raspolaganju te da je treoj osobi bila poznata namjera dunika da oteti vjerovnika, a takva se tuba mora podnijeti u roku od godinu dana od poduzete pravne radnje, odnosno od dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju.

Kulpozna paulijanska tuba podnosi se u sluaju naplatnog raspolaganja dunika na tetu

vjerovnika i to u sluajevima kada u vrijeme raspolaganja dunik nije znao da pravnom radnjom nanosi tetu vjerovniku, ali je mogao znati da je upotrijebio panju dobrog domaina, odnosno dobrog

5

gospodarstvenika i stoga dunik odgovara za takvo svoje skrivljeno neznanje te, s tim u svezi, snosi tetne posljedice svoje obine nepanje (culpa levis), a rok za podnoenje takve tube iznosi godinu dana od kada je poduzeta pobijana radnja, odnosno od dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju.

Obiteljska paulijanska tuba podnosi se u sluajevima kada dunik poduzme pravnu radnju

naplatnim raspolaganjem u korist svog branog druga ili nekog lana blie obitelji (krvnih srodnika u ravnoj liniji ili u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do etvrtog stupnja) i kod takve tube je oboriva zakonska predmnjeva (praesumptio iuris tantum) da su dunik i lanovi njegove sumnjive obitelji (familia suspecta) znali da dunik raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku pa stoga vjerovnik ne mora dokazivati svijest dunika i tree osobe o nanoenju tete vjerovniku ve je teret dokazivanja prebaen na treu osobu koja mora dokazati da ni ona, a niti dunik nisu znali niti su mogli znati da se u vrijeme raspolaganja nanosi teta vjerovniku. Obiteljska paulijanska tuba mora se podnijeti u roku od tri godine od poduzimanja pravne radnje ili od dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju.

Kvazipaulijanskom tubom pobija se besplatno raspolaganje (darovanje, odricanje od

nasljedstva, oprost duga, beskamatni zajam, preuzimanje duga i sl.) dunika osnovom kojega on dovodi sebe u insolventno stanje tako da nije u mogunosti ispuniti svoje obveze prema vjerovniku i tada se pretpostavlja da i on i trea osoba znaju da se takvom radnjom nanosi teta vjerovniku, a radi se o neoborivoj zakonskoj predmnjevi (praesumptio iuris et de iure) te vjerovnik takvu tubu mora podnijeti u roku od tri godine od poduzimanja pravne radnje, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju. Iz sudske prakse: 1. Kako iz utvrenja sudova proizlazi da je poduzetoj pravnoj radnji prethodio dugogodinji spor izmeu tuitelja i njegovih dunika u vezi upravo spornih nekretnina koji je i zabiljeen u zemljinim knjigama i da su dunici tuitelja nakon donoenja prvostupanjske presude kojom je prihvaen podredni zahtjev tuitelja za isplatu oznaene novane sume dane na ime kupovnine za predmetne nekretnine, iste prodali tuenici koja se odmah i uknjiila kao vlasnica istih u zemljinim knjigama u idealnom dijelu od 80/120 dijela, s osnovom su niestupanjski sudovi zakljuili da su ispunjeni uvjeti za pobijanje iz l. 281. st. 1. ZOO. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1074/1998-2 od 4. srpnja 2001. 2. Sudovi su prigovore tuenika da je rije o kupnji nekretnina, budui su preuzeli dugove svoje keri prema drugim vjerovnicima s osnovom ocijenili neosnovanim, utvrdivi da upravo iz sadraja citiranog ugovora nedvojbeno proizlazi da su ugovorne strane jasno izrazile svoju volju za sklapanje darovnog ugovora, pa stoga tuenici ne mogu osnovano isticati da je predmetni darovni ugovor prividan (l. 66. ZOO-a). Osim toga prividnost ugovora ne moe se isticati prema treoj savjesnoj osobi, a to su u konkretnomu sluaju tuitelji (st. 3. l. 66. ZOO-a). Kako je utvreno da dunik K. B. nema dovoljno sredstava za ispunjenje tuiteljevih dospjelih potraivanja (to ona je i sama potvrdila u svom iskazu) niestupanjski sudovi su zakljuili da je poduzeta pravna radnja na tetu vjerovnika tj. tuitelja, a to je dunica znala jer je u smislu odredbe l. 281. st. 3. ZOO-a kad se radi o besplatnim raspolaganjima to pretpostavlja, dok u odnosu na tuenike kao tree osobe nije odluno, da li su znali ili im je to moglo biti poznato, da se time nanosi teta vjerovnicima tj. tuiteljima. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-175/07-2 od 11. travnja 2007. 3. Prema odredbi iz l. 281. st. 3. ZOO kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovnicima i za pobijanje tih radnji ne zahtjeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. Besplatna

6

raspolaganja su sva ona raspolaganja koja nisu teretna tj. kojima dunik umanjuje svoju imovinu, premda na to nije obvezan. To je svako raspolaganje dunika kod kojeg on ne moe zahtijevati protuinidbu od osobe u iju je korist raspolaganje uinjeno. Tipian primjer besplatnog raspolaganja je upravo darovanje. U tom sluaju vjerovnik koji pobija pravnu radnju nije duan dokazivati ni pozitivno znanje ni skrivljeno neznanje dunika, ni tree osobe u iju korist je radnja poduzeta. Osim toga, za razliku od tzv. paulijanske tube iz l 281. st. 2. ZOO kod besplatnog raspolaganja radi se o neoborivoj zakonskoj presumpciji pa korisnik besplatnog raspolaganja (protivnik pobijanja) ne moe dokazivati suprotno jer se prema odredbi iz l. 281. st. 3. ZOO za pobijanje tih radnji ne zahtjeva da je treoj osobi to bili poznato ili moglo biti poznato. Takvo zakonsko rjeenje temelji se na naelu po kojem nitko ne moe davati darove na raun svojih vjerovnika, a s druge strane i na okolnosti da se stjecatelj ne dovodi u nepovoljniji poloaj od onog u kojem je bio jer stjecanje nije povezano s bilo kakvom rtvom, odnosno izdacima s njegove strane. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-412/08-3 od 5. sijenja 2010. 3.3. Iskljuenje pobijanja Odredbom l. 68. ZOO-a (a koja je sadrajno istovjetna odredbi l. 282. iz ZOO/78) odreeno je da se ne mogu pobijati zbog oteenja vjerovnika uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi, a ni darovi uinjeni iz zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogunostima dunika. Ova besplatna raspolaganja dunika ne mogu se pobijati zbog toga to njima dunik ispunjava odreene moralne, socijalne, obiteljske ili druge dunosti, odnosno zahtjeve pristojnosti. Osim toga, takvim se raspolaganjima dunikova imovina znaajno ne umanjuje, jer svi uinjeni darovi moraju biti razmjerni materijalnim mogunostima dunika. Faktino je pitanje koji su darovi razmjerni materijalnim mogunostima dunika i isto e cijeniti sud u svakom konkretnom sluaju pa u sluaju ustanovljenja da je dunik uinjenim darovima prekoraio uobiajenu visinu darova pobijati e se samo to prekoraenje, a ne i cjelokupno raspolaganje. 3.4. Sredstva pobijanja ZOO u l. 69. (a istovjetno je bilo propisano i u l. 283. st. 1., 3. i 4. ZOO/78, osim glede st. 2. kojim je bilo odreeno podnoenje takve tube samo protiv tree osobe) st. 1. utvruje da se pravna radnja dunika pobija tubom ili prigovorom. Odredba st. 2. istog lanka odreuje da se tuba za pobijanje podnosi protiv dunika i tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih sveopih pravnih sljednika. U smislu l. 69. st. 3. ZOO-a ako je trei otuio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio besplatnim poslom, tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao. Odredbom st. 4. istog lanka odreeno je i da tuenik moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obvezu. Pobijanje dunikovih pravnih radnji uobiajeno se vri tubom i to u vidu zahtjeva za utvrenje da dunikove pravne radnje gube pravni uinak u onomu obimu koji je potreban za namirenje njegove trabine, dok je pobijanje prigovorom u praksi znatno rjee, a mogue je, primjerice, kada trea osoba tui vjerovnika radi predaje stvari koju je on prethodno zaplijenio duniku radi namirenja svoje trabine prema njemu pa vjerovnik tada istakne prigovor da je trea osoba stekla tu stvar osnovom pobojnog raspolaganja dunika. 3.5. Pravni uinak pobijanja Prema odredbi iz l. 70. ZOO-a ako sud usvoji tubeni zahtjev, prava radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih trabina (a sadrajno istovjetnu odredbu imao je i l. 284. ZOO/78). To zapravo znai da pobijanje dunikovih pravnih radnji djeluje relativno i to

7

samo prema konkretnom vjerovniku, a prema svim drugim osobama dunikova pravna radnja proizvodi pravne uinke. Iz sudske prakse: 1. Odredbom l. 284. Zakona o obveznim odnosima propisano je da ako sud usvoji tubeni zahtjev pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo toliko koliko je potrebno za ispunjenje njegova potraivanja. Dakle, u pravnoj primjeni odredbi Zakona o obveznim odnosima kojima je regulirano pitanje pobijanja dunikovih pravnih radnji pravni posao izmeu dunika i tree osobe koji je predmet pobijanja se ne ponitava ve pobijanje ide samo za tim da se ogranii djelovanje pravnog posla i time otkloni tetni uinak u odnosu na vjerovnika. Trea se osoba pak moe osloboditi takvog ograniavanja pravnog posla ako plati vjerovniku ono to mu dunik duguje. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-697/03-2 od 25. kolovoza 2004. 3.6. Rok za podnoenje tube Tuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz lanka 67. st. 1. toga Zakona, a za ostale sluajeve u roku od tri godine (l. 70. st. 1. ZOO-a), dok se rok rauna od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju (a istovjetno je bilo propisano i odredbama iz l. 285. ZOO/78). Spomenuti rokovi kod paulijanskih tubi i to jednogodinji kod dolozne i kulpozne paulijanske tube te trogodinji kod obiteljske i kvazipaulijanske tube su prekluzivni (i na njih se ne primjenjuju pravila o zastoju ili prekidu zastarijevanja) i njihovim protekom vjerovnik gubi pravo podnoenja tube, a sud na njih pazi po slubenoj dunosti. Iz sudske prakse: 1. Zbog navoda revizije tuitelja valja takoer istaknuti da sukladno odredbi l. 285. st. 1. ZOO-a tuba za pobijanje dunikovih pravnih radnji, moe se podnijeti u roku od tri godine kada se radi o besteretnom raspolaganju (l. 281. st. 3. ZOO-a), s time da je taj rok objektivan i rauna se od kada je poduzeta pravna radnja koja se pobija slijedom odredbe l. 285. st. 2. ZOO-a. Kako je besteretno raspolaganje dunika prema treoj osobi (ovdje tueniku) uinjeno darovnim ugovorom od 12. rujna 1996. temeljem kojeg je tuenik upisom u zemljine knjige postao vlasnikom 25. rujna 1996. rok za podnoenje tube istekao je 13. rujna 1999. S obzirom na injenicu da je tuba u ovom postupku podnesena 12. prosinca 2000. to su pravilnom primjenom gore citiranih odredbi sudovi nieg stupnja odbili zahtjev tuitelja glede raspolaganja dunika koji se tie jedne polovice darovane nekretnine koja je darovana darovnim ugovorom od 12. rujna 1996. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-82/08-2 od 29. listopada 2008. 2. Sudska zatita pobijanjem pravnih radnji dunika od strane njegovog vjerovnika ograniena je prekluzivnim rokom iz l. 285. ZOO. Tuba za pobijanje dunikovih pravnih radnji moe se podnijeti u roku od jedne godine za teretno raspolaganje dunika ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili morao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom se ili u iju korist je pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili je moglo biti poznato (l. 285. st. 1. u vezi sa l. 281. st.1. ZOO). U ovom sluaju tuitelj pobija pravnu radnju dunika trgovakog drutva E. D. d.o.o. Varadin radi pobijanja pravne radnje poduzete radi otuenja motornih vozila trgovakom drutvu J. A. d.o.o. Varadin. Radi se o pobijanju kongruentne pravne radnje, poduzete izmeu trgovakih drutava iji su vlasnici poslovnih udjela iste fizike osobe pa se pretpostavlja da je treoj osobi moralo biti poznato da se otuenjem vozila nanosi teta prodavateljevim vjerovnicima kojima prodavatelj ne ispunjava dospjele obveze. Zato rok za podnoenje tube za pobijanje takve pravne radnje iznosi jednu

8

godinu. Kod ugovora o prodaji rok za pobijanje rauna se unazad do posljednje radnje kojom se ispunjavaju pretpostavke za valjanost posla usmjerenog na prijenos vlasnitva. Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske, P-2878/03-3 od 15. studenoga 2006. 4. ZAKLJUAK Institut pobijanja dunikovih pravnih radnji je nedvojbeno iznimno vana mjera za ouvanje opravdanih pravnih interesa vjerovnika u sluajevima kada dunik poduzima odreene pravne radnje (a pod kojima se podrazumijeva i proputanje zbog kojeg je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza) hotei osujetiti naplatu dospjelog duga i time otetiti vjerovnika. Smisao toga instituta je u tomu da se vjerovniku prui mogunost naplate njegove trabine iz dunikove imovine. Aktualna sudska praksa nam ukazuje da zbog ipak nedostatnog poznavanja toga instituta nisu rijetki sluajevi da sami tuitelji, s tim u svezi, odabiru pogrean put pravne zatite i to bilo na nain da: 1. trae utvrenje nitavosti ugovora kojega je sklopio dunik na njihovu tetu, iako je odredbom l. 66. st. 1. ZOO-a jasno propisano da svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kada je nastala moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika, a odredbom l. 70. ZOO-a propisano je da, ukoliko sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih trabina; 2. podnose tubu za pobijanje dunikove pravne radnje iako njihovo namirenje nije onemogueno niti oteano time to je dunik otuio odreenu imovinu, obzirom da je dunik ostao vlasnik druge imovine dostatne za ispunjenje vjerovnikove trabine; 3. podnose tubu za pobijanje dunikove pravne radnje iako nemaju novanu trabinu protiv dunika, unato tomu to im osnovu za to ne daje odredba l. 66. st. 1. ZOO-a, a koja pobijanje dunikovih pravnih radnji doputa samo ako vjerovnik prema duniku ima dospjelu novanu trabinu. Institut pobijanja dunikovih pravnih radnji sprjeava oteenje vjerovnika u sluajevima kada zbog poduzete pravne radnje dunika dolazi do negativne promjene u dunikovoj imovini zbog koje je namirenje vjerovnika postalo oteano ili potpuno onemogueno. Upravo stoga je izniman znaaj ovoga instituta koji pojaava poloaj vjerovnika u obveznim odnosima sprjeavanjem (pokuaja) izigravanja namirenja vjerovnika. Literatura:

1. Hrvoje Mominovi, Pobijanje dunikovih pravnih radnji prema Zakonu o obveznim odnosima, Hrvatska pravna revija, veljaa 2007.

2. Aldo Radolovi, Pobijanje dunikovih pravnih radnji, Informator br. 4768-4770, 1999. 3. Petar Klari, Martin Vedri, Graansko pravo, Narodne novine, 2008. 4. Boris Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb, 1978. 5. Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01 i 117/03 6. Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/05, 41/08 7. Austrijski opi graanski zakonik 8. www.sudska praksa.vsrh.hr