10
1 GLAGOLSKI OBLICI GLAGOLSKI OBLICI JEDNOSTAVNI SLOŽENI JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI Tvore se dodavanjem nastavka na glagolsku osnovu INFINITIV INFINITIV Ja imati Ja imati ču i iz nje u i iz nje piti vodu. piti vodu. Ja imati Ja imati kota kotač i njega i njega staviti na staviti na kola. kola.

Tvorba glagolskih oblika

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Tvorba glagolskih oblika

1

GLAGOLSKI OBLICIGLAGOLSKI OBLICI

JEDNOSTAVNI SLOŽENI

JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICIJEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI

Tvore se dodavanjem nastavka naglagolsku osnovu

INFINITIVINFINITIV

Ja imati Ja imati ččaaššu i iz nje u i iz nje piti vodu.piti vodu.

Ja imati Ja imati kotakotačč i njega i njega

staviti na staviti na kola.kola.

Page 2: Tvorba glagolskih oblika

2

Oblici imati, piti, staviti nemaju lice, broj, vrijeme ni način.

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik. On je osnovni glagolski oblik kojim se

ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili načinu.

NASTAVCINASTAVCIZavršava nastavcima:

1. -ti: ljubiti

razgovarati

2. -ći: sjeći

peći

NASTAVAK NASTAVAK --ĆĆII

Nastavak -ći rezultat je glasovne promjene.

Nekada su svi glagoli imali nastavak -ti: pekti, mogti

INFINITIVNA OSNOVAINFINITIVNA OSNOVA Infinitivna osnova glagola koji

završavaju na -ti nastaje ispuštanjem infinitivnog nastavka:

nositi

učiti

Page 3: Tvorba glagolskih oblika

3

INFINITIVNA OSNOVAINFINITIVNA OSNOVA Infinitivna osnova glagola koji

završavaju na -ći nastaje ispuštanjem nastavka u 3. licu množine prezenta glagola:

vuk - u pek - u

SLUSLUŽŽBA INFINITIVABA INFINITIVA

Infinitiv služi kao:

dopuna glagolima: PomaPomažžem ti napisati zadaem ti napisati zadaćću.u.

za tvorbu futura prvog: Igrat Igrat ćću nogomet.u nogomet.

PREZENTPREZENT

Prelazili mrav i slon most, a most se sruši. Dok ih je nosila bujica vode, reče mrav slonu: “Lijepo sam rekao da idemo jedan po jedan.”

Page 4: Tvorba glagolskih oblika

4

PREZENTPREZENT

prelaziliprelazili, , se sruse sruššii, , rereččee, , idemoidemo

Prezent je jednostavni glagolski oblik. Izriče radnju u sadašnjosti. Tvori se od svršenih i nesvršenih

glagola.

NASTAVCI:-am

1. pit-am2. pit-aš3. pit-a

1. pit-amo2. pit-ate3. pit-aju

-em

1. jed-em2. jed-eš3. jed-e

1. jed-emo2. jed-ete3. jed-u

-im

1. rad-im2. rad-iš3. rad-i

1. rad-imo2. rad-ite3. rad-e

-jem

1. 1. pi-jem2. pi-ješ3. pi-je

1. pi-jemo2. pi-jete3. pi-ju

PREZENT POMOPREZENT POMOĆĆNOG NOG GLAGOLA BITI GLAGOLA BITI

naglanaglaššeni oblikeni oblik

1. jesam2. jesi3. jest

1. jesmo2. jeste3. jesu

nenaglanenaglaššeni oblikeni oblik

1. sam2. si3. je

1. smo2. ste3. su

svrsvrššeni oblikeni oblik

1. budem2. budeš3. bude

1. budemo2. budete3. budu

naglašeni oblik

1. hoću2. hoćeš3. hoće

1. hoćemo2. hoćete3. hoće

nenaglašeni oblik

1. ću2. ćeš3. će

1. ćemo2. ćete3. će

PREZENT POMOPREZENT POMOĆĆNOG NOG GLAGOLA HTJETIGLAGOLA HTJETI

Page 5: Tvorba glagolskih oblika

5

UPOTREBA PREZENTAUPOTREBA PREZENTA1.1. IzraIzražžava sadaava sadaššnjost, radnnjost, radnju koja ju koja

se događa u vremenu kada o njoj se događa u vremenu kada o njoj govorimo:govorimo:

HodamHodam i i ččitamitam novine.novine.

UPOTREBA PREZENTAUPOTREBA PREZENTA

2.2. IIzrizriččee radnjuradnju kojakoja se se odnosiodnosi nana svakosvakovrijemevrijeme i zove se i zove se svevremenskisvevremenskiprezentprezent. .

Svaki dan vjevježžbambam.

UPOTREBA PREZENTAUPOTREBA PREZENTA

3.3. ČČestest je i u je i u poslovicamaposlovicama,, zovemozovemo ga ga gnomskignomski iliili posloviposloviččnini prezentprezent..

Glad i vuka iz Glad i vuka iz ššume ume istjeraistjera..

UPOTREBA PREZENTAUPOTREBA PREZENTA

4.4. IzriIzričče radnju koja se dogodila u e radnju koja se dogodila u proproššlosti i zove se historijski ili losti i zove se historijski ili povijesni prezent.povijesni prezent.

Na moru je bilo Na moru je bilo sjajno, sjajno, kupakupaššsese i i zabavljazabavljaššcijeli dan.cijeli dan.

Page 6: Tvorba glagolskih oblika

6

UPOTREBA PREZENTAUPOTREBA PREZENTA

5.5. IzriIzričče radnju u budue radnju u buduććnosti i zove se nosti i zove se futurski prezent.futurski prezent.

Sutra Sutra pjevamopjevamo..

AORISTAORIST

AORISTAORIST

Neki brbljavi brijač začudi se dok je brijao makedonskog kralja Arhelaja što mu ovaj ništa ne govori.- Veličanstvo, upita ga, ja brijem na razne načine. Kako želite da vas obrijem?- U tišini - odvrati Arhelaj.

TVORBA AORISTATVORBA AORISTA

Aorist je Aorist je jednostavnijednostavni glagolskiglagolski oblikoblik kojikojioznaoznaččavaava proproššlulu svrsvrššenuenu radnjuradnju..

Tvori seTvori se odod svrsvrššenihenih glagolaglagola..

infinitivna osnova infinitivna osnova svrsvrššenih glagolaenih glagola

aoristni nastavci: aoristni nastavci: --h, h, OO, , OO, , --smo, smo, --ste, ste, --ššee

Page 7: Tvorba glagolskih oblika

7

Glagoli s infinitivom na Glagoli s infinitivom na --ććii i oni kojima i oni kojima osnova zavrosnova završšava na suglasnik imaju ava na suglasnik imaju nastavke:nastavke:

1. ispek1. ispekohoh2. ispe2. ispeččee3. ispe3. ispeččee

1. ispek1. ispekosmoosmo2. ispek2. ispekosteoste3. ispek3. ispekooššee

1. za1. začčudiudihh2. za2. začčudiudiOO3. za3. začčudiudiOO

1. za1. začčudiudismo smo 2. za2. začčudiudiste ste 3. za3. začčudiudiššee

BITIBITI HTJETIHTJETI

1. bih2. biO3. biO

1. bismo2. biste3. biše

1. 1. htjedoh2. htjede3. htjede

1. htjedosmo2. htjedoste3. htjedoše

AORIST POMOAORIST POMOĆĆNIH GLAGOLANIH GLAGOLA

IMPERFEKTIMPERFEKT“Bijaše dobar komad puta do onog mjesta, gdje bijahu pčelci. No sva tri brata poznavahu šumske prolaze, zato uđoše sigurno i radosno u šumu. Nego u šumi bijaše još nekud tamno i nemilo, jer sunce još ne bijaše granulo, niti se čule ptice ili zvjerke. Zato postade braći nekako strašno u ovoj tišini, jer se zorom prije sunca rado povlačio šumom sve od krošnje do krošnje, zlobni Bjesomar, vladar svih šumskih bjesova.”

Ivana Ivana BrliBrlićć -- MaMažžuraniuranićć: : Kako je Kako je PotjehPotjeh tratražžio istinuio istinu

Page 8: Tvorba glagolskih oblika

8

TVORBA IMPERFEKTATVORBA IMPERFEKTA

Imperfekt Imperfekt je je jednostavnijednostavni glagolskiglagolski oblikoblikkojikoji oznaoznaččavaava proproššlulu nenesvrsvrššenuenu radnjuradnju..

Tvori seTvori se odod nenesvrsvrššenihenih glagolaglagola..

infinitivna osnova infinitivna osnova nesvrnesvrššenih glagolaenih glagola

imperfektni nastavci: imperfektni nastavci: --ah, ah, --aaššee, , --aaššee, ,

--asmoasmo, , --asteaste, , --ahuahu

1. vikah2. vikaše3. vikaše

1. vikasmo2. vikaste3. vikahu

1. čujah2. čujaše3. čujaše

1. čujasmo2. čujaste3. čujahu

1. kradijah2. kradijaše3. kradijaše

1. kradijasmo2. kradijaste3. kradijahu

BITIBITI HTJETIHTJETI

1. bijah2. bijaše3. bijaše

1. bijasmo2. bijaste3. bijahu

1. htijah2. htijaše3. htijaše

1. htijasmo2. htijaste3. htijahu

1. bjeh2. bješe3. bješe

1. bjesmo2. bjeste3. bjehu

1. hoćah2. hoćaše3. hoćaše

1. hoćasmo2. hoćaste3. hoćahu

IMPERFEKT POMOIMPERFEKT POMOĆĆNIH NIH GLAGOLA BITI I HTJETIGLAGOLA BITI I HTJETI

GLAGOLSKI PRIDJEVIGLAGOLSKI PRIDJEVI

Page 9: Tvorba glagolskih oblika

9

Krešimir Pintarić: Ljubav je sve

Završio sam sa zubima i oteturao u sobu. Zbacio sam sa sebe trenirku i čarape i ispružio se po svojoj polovici kreveta. Sklopio sam oči. Nekako mi je odmah bilolakše. Čak mi se i manje spavalo. Osjetiosam kako postajem opušteniji. To je uvijek tako: mogu biti mrtav umoran i samo misliti o tome kako ću se uvaliti u krevet i zaspati, ali čim osjetim krevet ispod sebe, nekako se razbudim. Točno suprotno mojim željama i očekivanjima.

ispruispružžioiomumušški rodki rodjedninajedninanominativnominativ

Glagolski pridjevi Glagolski pridjevi imaju obiljeimaju obilježžja ja pridjeva i glagola. pridjeva i glagola.

pridjevpridjev ispruispružžitiiti

glagolglagol

OBILJEOBILJEŽŽJA JA GLAGOLSKIH PRIDJEVAGLAGOLSKIH PRIDJEVA

infinitivna osnova glagola

nastavci: -o (-ao), -la, -lo, -li, -le, -la

svirasviratiti

jednina: svirajednina: sviraoo, svira, sviralala, svira, sviralolomnomnožžina: sviraina: sviralili, svira, sviralele, svira, sviralala

TVORBA GLAGOLSKOG TVORBA GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOGPRIDJEVA RADNOG

pjevatipjevatijednina: pjevajednina: pjevann, pjeva, pjevanana, pjeva, pjevanonomnomnožžina: pjevaina: pjevanini, pjeva, pjevanene, pjeva, pjevanana

TVORBA GLAGOLSKOG TVORBA GLAGOLSKOG PRIDJEVA TRPNOGPRIDJEVA TRPNOG

infinitivna osnova glagola

nastavci: -n, -en, -jen, -t

Page 10: Tvorba glagolskih oblika

10

nositinositijednina: nošen, nošena, nošenomnožina: nošeni, nošene, nošena

ispiispititijednina: ispijen, ispijena, ispijenomnožina: ispijeni, ispijene, ispijena

nanaččetietijednina: načet, načeta, načetomnožina: načeti, načete, načeta