U iti kako u iti - os-cisla.skole.hr filePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me!upredmetne teme U!iti kako u!iti. Okvir nacionalnog kurikuluma ("#$ ) odre!uje sustav

U!iti kakou!iti!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%!"&!$ '()$'(&(**+,(-)+.*+/!+/+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

!"#$%&' ()*+!$' *#,$' (-+.%$' %/#0*#$' .1 2#3$14 .1/%3+Jadranka Bizjak Igrec, Osnovna 5kola Bukovac, ZagrebAna Boban Lipi6, XVIII. gimnazija, ZagrebIrena Labak, Sveu7ili5te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologijuIris Maru5i6, Institut za dru5tvena istra8ivanja u Zagrebu (voditeljica)Jasna Mili7ki, Osnovna 5kola Marija Bistrica, Marija BistricaSlavica 9imi6 9a5i6, Sveu7ili5te u Zadru, Odjel za izobrazbu u7itelja i odgojiteljaDaria Tot, Sveu7ili5te u Zagrebu, U7iteljski fakultet!"#$ ()*+!$' *#,$' (-+.%$' %/ 2',%$%&' /# ()*+!$+ % #,4%$%()*#)%3$+ .1,*:-+Josip 9abi6, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja!"#$%&# ()*+!$' *#,$' (-+.%$' %/ '-(.'*)$' *#,$' (-+.%$'Zrinka Risti6 Dedi6)';$%!-# -11*,%$#)1*%&# ()*+!$' *#,$' (-+.%$'Bojana Mihajlovi6, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta'-(.'*)$# *#,$# (-+.%$#Boris Joki6 (voditelj)Branislava Baranovi6Suzana HitrecTomislav Re5kovacZrinka Risti6 Dedi6Branka VukRu8ica Vuk"'-)+*#Iva Stamenkovi63%/+#"$% %,'$)%)')

Karla Paliska

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me!upredmetne teme U!iti kako u!iti. Okvir nacionalnog kurikuluma ("#$) odre!uje sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Me!upredmetne teme izrazito su va&an dio odgoja i obrazovanja u Republici Hr-vatskoj. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici '.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sre-di(njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgoj-no-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%eki-vanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu)e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radni-ka i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo(kih spoznaja i onih proiza(lih iz prakse.

"#$-om su odre!eni i odgojno-obrazovni ciklusi koji obuhva)aju nekoliko godina u%enja i pou-%avanja, a uskla!eni su s ciljevima kurikuluma i razvojnom dobi djece i mladih osoba. Odre!iva-nje odgojno-obrazovnih ciklusa omogu)uje cjelovitije zahva)anje razvoja u%enika, uva&avaju)i razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima. Posebno su va&ni u procesu kurikulum-skoga planiranja i programiranja. Na Slici B prikazani su odgojno-obrazovni ciklusi u osnovno(-kolskom i srednjo(kolskom odgoju i obrazovanju.

Nacionalnim kurikulumima me"upredmetnih tema odre!uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovna o%ekivanja, u%enje i pou%avanje te vrednovanje odre!ene me!upredmetne teme. Ciljevi i o%ekivanja ostvaruju se razli%itim na%inima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri %emu se neki od njih izravno ugra!uju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju plani-ranjem i izvedbom kurikuluma odgojno-obrazovne ustanove.

Odgojno-obrazovna o%ekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome (to o%eku-jemo od u%enika u odre!enoj cjelini me!upredmetne teme na kraju odre!enog odgojno-obra-zovnog ciklusa. Odre!ena su kao po&eljna znanja, vje(tine i stavovi koji se napredovanjem u od-gojno-obrazovnom sustavu uslo&njavaju i vode ve)oj kompetentnosti u me!upredmetnoj temi. Osim razrade samih o%ekivanja, u kurikulumima me!upredmetnih tema navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Slika #. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

Slika $. Odgojno-obrazovni ciklusi u postoje%oj strukturi do visoko&kolskoga odgoja i obrazovanja ('(), *+,-.) okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

UPUTE ZA *ITANJE

!. "#$%&'

()*+,$-%.

)./# # ()*+,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

5 6 7 8 9 : ; < 5

5

6

-'/-4/-,$-%'$# -+0-1 # -2).3-4./1*

')*+/1-,$-%'$#-+0-1 # -2).3-4./1*

6

= >

=

?. "#$%&' @. "#$%&' 8. "#$%&' 9. "#$%&'

+,-.,/"0"123#4,

-/"0"123#4,

Sadr!aj

A. OPIS ME"UPREDMETNE TEME, !

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U#ENJA I POU#AVANJA ME"UPREDMETNE TEME, "

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME"UPREDMETNE TEME, "

D. ODGOJNO-OBRAZOVNA O#EKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA, #

E. U#ENJE I POU#AVANJE ME"UPREDMETNE TEME, !"

F. VREDNOVANJE U ME"UPREDMETNOJ TEMI, !$

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—4

A. OPIS ME<UPREDMETNE TEME

Svijet u kojem !ivimo mijenja se velikom brzinom. Znanstveni, tehnolo"ki i dru"tveni razvoj iz dana u dan pred nas postavljaju nove izazove koji zahtijevaju nova znanja, vje"tine i vrijednosti. Brzina promjena djeluje na kva-litetu na"ega osobnog, dru"tvenog i profesionalnog !ivota "to nas poti#e na neprestano u#enje i prilagodbu. Iako je te"ko predvidjeti kako $e izgledati na" !ivot u budu$nosti, izvjesno je da $e napredak pojedinog dru"tva ovisiti o sposobnostima svih njegovih #lanova, posebno starijih, u pra$enju promjena. Osobito je sna!an utjecaj znanstvenih i tehnolo"kih promjena na globalno gospodarstvo, u kojem se sve br!e stvaraju novi poslovi i pro-fesije utemeljene na u#inkovitoj uporabi znanja. Brz tehnolo"ki napredak donosi i duboke dru"tvene promjene, obilje!ene sve intenzivnijim kori"tenjem informacijsko-komunikacijskim tehnologijama u radnom okru!enju i u !ivotu pojedinca. Stoga profesionalne kompetencije sve vi"e uklju#uju i sposobnost timskog rada, suradnje s osobama razli#itih zanimanja i rada u multikulturalnom okru!enju te cjelo!ivotno u#enje.

Intenzivne promjene usmjerene prema sve ve$oj ulozi znanja u globalnom dru"tvu u sredi"te stavljaju proces u#enja, mijenjaju ulogu u#itelja i obrazovnog sustava koji u#enicima treba pru!ati podr"ku pri stjecanju onih kompetencija koje $e im omogu$iti uspje"an profesionalni i osobni !ivot. U#enje i pou#avanje u "kolama usmje-reno je na razvoj specifi#nih kompetencija opisanih u kurikulumima pojedinih predmeta, ali i op$ih kompeten-cija koje pro!imaju u#enje i pou#avanje razli#itih odgojno-obrazovnih podru#ja i svih predmeta. One su spoj znanja, vje"tina, uvjerenja i stavova koji su transdisciplinarni i primjenjivi u razli#itim situacijama. U!iti kako u!iti jedna je od takvih kompetencija koja omogu$uje cjelo!ivotno u#enje u razli#itim okru!enjima. Ona obuhva$a sposobnost organiziranja i reguliranja svojeg u#enja, pojedina#no i u skupinama. Uklju#uje sposobnost u#in-kovitog upravljanja svojim u#enjem, rje"avanja problema, usvajanja, obrade i vrednovanja informacija i njihova integriranja u smislene cjeline novog znanja i vje"tina koje su primjenjive u razli#itim situacijama – kod ku$e, na poslu, u obrazovanju i usavr"avanju. U svojoj osnovi U!iti kako u!iti znatno pridonosi cjelo!ivotnom u#enju i upravljanju obrazovnim i profesionalnim putem pojedinca.

Svrha je uvo%enja me%upredmetne teme U!iti kako u!iti omogu$iti u#enicima da razviju znanja i vje"tine uprav-ljanja svojim u#enjem i primjene odgovaraju$ih strategija u razli#itim situacijama u#enja u formalnom, nefor-malnom i informalnom okru!enju. Ta $e im kompetencija omogu$iti da usvoje znanja i vje"tine koje $e mo$i uspje"no primjenjivati u kasnijem osobnom i profesionalnom razvoju u kontekstu cjelo!ivotnog u#enja.

Proces u#enja sredi"nji je proces u "koli i cilj svih aktivnosti pou#avanja. Zbog toga se kompetencija U!iti kako u!iti razvija na svakome nastavnom satu te u svim izvannastavnim aktivnostima. Me%utim, razli#ita podru#ja u#enja zahtijevaju pone"to razli#ite pristupe u#enju, pa nastava u pojedinim predmetima pru!a mogu$nosti za razvoj razli#itih aspekata te kompetencije. U svim podru#jima u#enja va!no je da u#enici dobiju priliku samostalno oda-birati neke aktivnosti i sadr!aje u#enja te svoj pristup u#enju. Sustavno razvijaju$i tu kompetenciju u razli#itim podru#jima, u#enici stje#u vje"tine samostalnog u#enja, upoznaju sebe kao u#enika, u#e postavljati svoje ciljeve u#enja i upravljati procesima u#enja, emocijama i motivacijom te vrednovati ono "to su nau#ili. Bolje i lak"e povezuju znanja iz razli#itih podru#ja u strukture znanja koje mogu uspje"no primjenjivati u razli#itim situaci-jama. Time se posti!e proaktivan odnos prema u#enju – u#enici postaju njegovi aktivni sudionici i kreatori te se pove$ava intrinzi#na motivacija koja je u osnovi samoreguliranog u#enja. Ono u #emu su u#enici uspje"ni, vole raditi i #e"$e rade. Tako u#enje i znanje ugra%uju u svoj sustav vrijednosti jer vide njihovu svrhu te ih povezuju s osobnim i profesionalnim razvojem i svojom ulogom kompetentnih gra%ana.

Ostvarivanje o#ekivanja u ovoj me%upredmetnoj temi u velikoj mjeri ovisi o osobinama samih u#enika, njihovu sazrijevanju i spremnosti da prihvate odgovornost za svoje u#enje. Zbog toga je uloga u#itelja i suradnja s drugim odgojno-obrazovnim radnicima i roditeljima klju#na, prije svega u stvaranju okru!enja koje $e u#enicima davati najbolji poticaj za razvoj kompetencije.

Kompetencija U!iti kako u!iti prepoznata je kao sastavnica generi#kih kompetencija u Okviru nacionalnog kuriku-luma te je utkana u na#ela u#enja i pou#avanja koja vrijede za cijeli odgojno-obrazovni sustav.

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u#enika s te"ko$ama, kurikulum se prilago%ava u skladu sa

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—5

smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u#enja te vrednovanje postignu$a djece i u#enika s te"-ko$ama. U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u#enika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u#enja i vrednovanje postignu$a darovite djece i u#enika.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U=ENJA I POU=AVANJA ME<UPREDMETNE TEME

Osnovni je odgojno-obrazovni cilj u#enja i pou#avanja me%upredmetne teme U!iti kako u!iti u u#enika razviti aktivan pristup u#enju i pozitivan stav prema u#enju, te ga osposobiti za primjenu ste#enog znanja i vje"tina u razli#itim situacijama i kontekstima. Taj osnovni cilj razlo!en je u nekoliko podciljeva:

!. U#enik se koristi razli#itim strategijama u#enja i upravljanja informacijama koje su temelj za razvoj ostalih vrsta pismenosti te za kriti#ki i kreativni pristup rje"avanju problema.

". U#enik upravlja svojim u#enjem tako "to postavlja ciljeve u#enja, planira i odabire pristup u#enju te prati, prilago%ava i samovrednuje proces i rezultate u#enja.

#. U#enik prepoznaje vrijednost u#enja i pokazuje interes za u#enje, prepoznaje svoje motive za u#enje, razu-mije i regulira svoje emocije tako da poti#u u#enje te razvija pozitivnu sliku o sebi kao u#eniku.

$. U#enik stvara prikladno fizi#ko i socijalno okru!enje koje poticajno djeluje na u#enje i podr!ava ga.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA ME<UPREDMETNE TEME

U#enici $e biti uspje"ni u u#enju ako su u sredi"tu svih aktivnosti u#enja i pou#avanja u "koli. Uspje"an proces u#enja odvija se me%uodnosom kognitivnih i metakognitivnih procesa, motivacije i emocija i omogu$uje u#eni-cima da napreduju u preuzimanju odgovornosti i kontrole nad svojim u#enjem. Uspje"ni u#enici imaju pozitiv-nu sliku o sebi, prepoznaju vrijednost u#enja u svojem !ivotu i svoje interese za pojedina podru#ja u#enja. Oni usvajaju strategije koje im omogu$uju uspje"no upravljanje informacijama, rje"avanje problema te razvoj krea-tivnog i kriti#kog mi"ljenja. Postavljaju visoke, ali dosti!ne, ciljeve u#enja i sukladno njima uspje"no planiraju i organiziraju svoje u#enje. Uspje"ni u#enici prate i vrednuju svoj napredak u u#enju i prema potrebi mijenjaju i prilago%avaju svoj pristup u#enju. Znaju kako se motivirati za u#enje i ustraju u ulaganju truda u u#enje. Mogu se nositi sa situacijama neuspjeha i regulirati negativne emocije koje se javljaju u u#enju. Oni dobro upravljaju svojim vremenom za u#enje i prilago%avaju fizi#ku okolinu onako kako $e podr!ati u#enje. Da bi uspje"no u#ili, u#enici moraju imati razvijene vje"tine suradnje s drugim u#enicima, ali i u#iteljima. Drugim rije#ima, u#enje $e biti uspje"no onda kada u#enici odabiru i uspje"no se koriste razli#itim strategijama u#enja i upravljanja infor-macijama, nadgledaju svoje u#enje i reguliraju svoje emocije i motivaciju u situacijama u#enja, organiziraju svoje okru!enje za u#enje te uspje"no sura%uju s drugima u svojoj okolini za u#enje.

Kurikulum me%upredmetne teme U!iti kako u!iti organiziran je u #etiri domene: A. Primjena strategija u#enja i upravljanja informacijama, B. Upravljanje svojim u#enjem, C. Upravljanje emocijama i motivacijom u u#enju i D. Stvaranje okru!enja za u#enje.

#. ,14'$#: Primjena strategija u7enja i upravljanja informacijama

U#inkovito u#enje podrazumijeva kori"tenje razli#itim strategijama u#enja, pam$enja, #itanja, pisanja i rje"ava-nja problema u razli#itim podru#jima u#enja u svim odgojno-obrazovnim ciklusima.

Upravljanje informacijama jedna je od klju#nih vje"tina potrebnih za u#inkovito u#enje. Ona se odnosi na pre-poznavanje potrebe za informacijama, na njihov pronalazak, vrednovanje i kori"tenje njima te na stvaranje no-vih informacija i njihove transformacije u novo znanje. Pristupanje informacijama iz razli#itih izvora (tiskanih i digitalnih) i njihova obrada temelj je za razvoj ostalih vrsta pismenosti (informacijske, jezi#ne, ra#unalne, ma-temati#ke, prirodoslovne, medijske i druge), kao i za kori"tenje informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u procesu u#enja. Upravljanje informacijama neophodno je i za razvoj kriti#kog i kreativnog mi"ljenja. Kriti#ko mi-

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—6

"ljenje omogu$uje razlo!nu argumentaciju i racionalno dono"enje odluka te osposobljava u#enike za prepozna-vanje i analizu problema. Kreativno mi"ljenje o#ituje se u stvaranju originalnih poveznica, ideja i pristupa na te-melju kojih u#enici stvaraju i primjenjuju svoja znanja u razli#itim okru!enjima. Postupnim razvojem tih oblika mi"ljenja te poznavanjem i primjenom razli#itih kognitivnih strategija u#enja osigurava se stjecanje znanja na vi"im kognitivnim razinama: od poznavanja temeljnih #injenica i izvo%enja jednostavnih zaklju#aka na temelju poznatih informacija, preko konceptualnog razumijevanja, transformacije i primjene znanja do stvarala#kog rje-"avanja problema.

0. ,14'$#: Upravljanje svojim u7enjem

Upravljanje svojim u#enjem podrazumijeva svjesnost u#enika o svojim procesima u#enja, samoanalizu i samo-vrednovanje u#enja te sve njihove napore postavljanja ciljeva, aktivnog planiranja, nadgledanja i reguliranja ko-gnitivnih aktivnosti tijekom procesa u#enja, rje"avanja problema ili izvr"avanja zadataka. Ta znanja i vje"tine predstavljaju metakognitivni aspekt u#enja. Pri u#enju u razli#itim podru#jima pojavljuju se pone"to druga#ije vje"tine i strategije upravljanja svojim u#enjem (tzv. metakognitivne vje"tine). U svim situacijama u#enja, a po-sebno pri rje"avanju slo!enih, te"kih i novih zadataka, kori"tenje metakognitivnim vje"tinama zna#ajno pobolj-"ava u#enje, omogu$uje samostalnije i trajnije u#enje, kao i primjenu nau#enoga u novim situacijama. Osim kori"tenja metakognitivnim vje"tinama, za upravljanje svojim u#enjem va!ne su tako%er u#eni#ke implicitne ili eksplicitne ideje i uvjerenja o sebi kao u#eniku, zadatcima, mogu$im pristupima i strategijama u#enja itd. Iako to u#enikovo znanje nije uvijek to#no, va!no je zato "to usmjerava u#enikov do!ivljaj situacije u#enja te pred-stavlja izvor iz kojeg crpe informacije o tome kako pristupiti u#enju. Pri upravljanju svojim u#enjem ulogu ima i u#enikovo neposredno subjektivno iskustvo u#enja koje mu omogu$ava pra$enje procesa i mijenjanje pristupa u#enju, npr. u situacijama neuspjeha.

&. ,14'$#: Upravljanje emocijama i motivacijom u u7enju

Motivacija i emocije pro!imaju svaku situaciju u#enja. Zbog toga je va!no da okolina za u#enje u#enicima pru!a mogu$nost da prepoznaju vrijednost u#enja za svoj !ivot, razviju intrinzi#nu motivaciju za u#enje i postupno prepoznaju ona podru#ja u#enja za koja pokazuju osobit interes. U#enici kvalitetnije u#e ako procjenjuju da $e uspje"no savladati odre%enu aktivnost ili sadr!aj, ako je do!ivljavaju zanimljivom i vrijednom i ako vide njezinu svrhu i povezanost sa svojim !ivotnim iskustvima. Uspje"ni u#enici !ele nau#iti "to vi"e iz pojedinog podru#ja, a nisu usmjereni isklju#ivo na u#enje radi ocjena ili postizanja boljeg uspjeha od drugih u#enika. Njihovo zadovolj-stvo u u#enju i osje$aj ponosa zbog uspjeha u zadatku potaknut $e razvoj interesa i ulaganje truda u budu$e u#e-nje. Iako se u "koli u#enici #esto susre$u i sa zadacima koji su im manje zanimljivi i manje va!ni za !ivot i koje $e do!ivjeti prete"kima, uspje"ni u#enici znat $e kako se potaknuti na u#enje i tih sadr!aja za koje nisu intrinzi#no motivirani te $e ustrajati i u takvim zadacima usprkos pote"ko$ama. Nasuprot tomu, negativne emocije, osje$aj nekompetentnosti i izostanak interesa dovest $e do neuspjeha u u#enju jer $e u#enici u takvim situacijama izbje-gavati ulaganje truda koji im je potreban da uspiju. U#enici koji uspijevaju regulirati svoje emocije i odr!avati motivaciju, ula!u vi"e energije i bolje se koriste svojim kapacitetima za u#enje.

,. ,14'$#: Stvaranje okru8enja za u7enje

Za uspje"no u#enje va!no je da u#enici razviju vje"tinu stvaranja prikladnoga fizi#kog i socijalnog okru!enja koje poticajno djeluje na u#enje. Organizacija fizi#kog okru!enja, poput organizacije prostora i uvjeta za u#enje, #ini u#enje ugodnijim te pobolj"ava koncentraciju i motivaciju. Va!no je da u#enici razvijaju fleksibilnost te da se mogu prilagoditi i uspje"no u#iti i u okolini koja nije idealna za u#enje. Prije po#etka u#enja u#enik organizira prostor za u#enje, prilago%ava uvjete okoline sebi ili sebe tim uvjetima, prema potrebi ih mijenja i na kraju vred-nuje u#inkovitost okru!enja za budu$e u#enje. U#enje se #esto odvija u socijalnom okru!enju i u#enik tijekom u#enja procjenjuje resurse koje ono nudi. Za uspje"nu interakciju sa socijalnom okolinom u#enik treba razvijati socijalne vje"tine: aktivno slu"anje, pregovaranje, po"tivanje pravila, uva!avanje drugih, zauzimanje za sebe, su-radnju itd. One se razvijaju i ja#aju u suradni#kom u#enju (dijalog, rad u paru, rad u skupini...) kao va!nom obliku

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—7

aktivnog u#enja. Suradni#ko u#enje pove$ava spremnost za izbor izazovnijih zadataka, ustrajnost, motivaciju, prijenos znanja na nove situacije i razvija metakognitivne vje"tine, a time djeluje i na u#eni#ka postignu$a. Na kraju, u#enik treba znati procijeniti kada treba pomo$ i podr"ku i potra!iti ju od u#itelja, vr"njaka i/ili roditelja. Svaki od njih na osobit na#in doprinosi iskustvu u#enja.

Na Slici &. prikazana je struktura me%upredmetne teme U!iti kako u!iti i njezine veze s drugim me%upredmet-nim temama i odgojno-obrazovnim podru#jima.

Slika !. Me"upredmetna tema U#iti kako u#iti i njezine veze s drugim me"upredmetnim temama i odgojno-obrazovnim podru#jima

Primjenastrategija u!enja

i upravljanja informacijama

Stvaranje okru"enja za u!enje

#$% &'()*+,% -*).-*/*0%#$. &)1(012.

*+.2. -%-' *+.2.

*+13.-

Upravljanje vlastitim u!enjem

Upravljanje emocijama i motivacijom u u!enju

Upravljanje informacijama

Primjena strategija u!enja i rje4avanja problema

Kreativno mi4ljenje

Kriti!ko mi4ljenje

Planiranje

Pra5enje

Prilagodba u!enja

Samovrednovanje/samoprocjena

Vrijednost u!enja

Slika o sebi kao u!eniku

Interes

Emocije

Fizi!ko okru"enje u!enja

Suradnja s drugima

1(10$% % (1&%2#"$% *#/312

1(10$% % (1&%2#"$% *#/312 /,*#3"2'

1(10$% % (1&%2#"$% *#/312

+.1*#0# %$>1*4#&%2(-1--14+$%-#&%2(-' )';$1"1?%2'

1,*@%3% *#/312

?*#A#$(-% 1,?12 % 10*#/13#$2'

.1,+/')$%:)31

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—8

D. ODGOJNO-OBRAZOVNA O=EKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA

!. %&'()*(pred+kola, 1. i 2. razred osnovne +kole)

". %&'()*(3., 4. i 5. razred osnovne +kole)

#. %&'()*(6., 7. i 8. razred osnovne +kole)

$. & ,. %&'()*(srednja +kola)

-. ./&0123- *4/-425&1- )6231- & )./-7(1-31- &389/0-%&1-0-

!. )./-7(1-312 &389/0-%&1-0-

#.B.B. U7enik uz pomo6 u7itelja tra8i nove informacije iz razli7itih izvora i uspje5no ih primjenjuje pri rje5avanju problema.

#.B.C. Uz podr5ku u7itelja ili samostalno tra8i nove informacije iz razli7itih izvora i uspje5no ih primjenjuje pri rje5avanju problema.

#.B.D./E./F. U7enik samostalno tra8i nove informacije iz razli7itih izvora, transformira ih u novo znanje i uspje5no primjenjuje pri rje5avanju problema.

". ./&0123- *4/-425&1- )6231- & /12:-7-312 ./9;(20-

#.C.B. U7enik se koristi jednostavnim strategijama u7enja i rje5ava probleme u svim podru7jima u7enja uz pomo6 u7itelja.

#.C.C. U7enik primjenjuje strategije u7enja i rje5ava probleme u svim podru7jima u7enja uz pra6enje i podr5ku u7itelja.

#.C.D. U7enik se koristi razli7itim strategijama u7enja i primjenjuje ih pri ostvarivanju ciljeva u7enja i rje5avanju problema u svim podru7jima u7enja uz povremeno pra6enje u7itelja.

#.C.E./F. U7enik se koristi razli7itim strategijama u7enja i samostalno ih primjenjuje pri ostvarivanju ciljeva u7enja i rje5avanju problema u svim podru7jima u7enja.

#. '/2-4&739 0&:(12312

#.D.B. U7enik spontano i kreativno oblikuje i izra8ava svoje misli i osje6aje pri u7enju i rje5avanju problema.

#.D.C. U7enik se koristi kreativno56u za oblikovanje svojih ideja i pristupa rje5avanju problema.

#.D.D. U7enik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rje5avanju problema.

#.D.E./F. U7enik kreativno djeluje u razli7itim podru7jima u7enja.

$. '/&4&6'9 0&:(12312 #.E.B U7enik oblikuje i izra8ava svoje misli i osje6aje.

#.E.C. U7enik razlikuje 7injenice od mi5ljenja i sposoban je usporediti razli7ite ideje.

#.E.D. U7enik kriti7ki promi5lja i vrednuje ideje uz podr5ku u7itelja.

#.E.E./F. U7enik samostalno kriti7ki promi5lja i vrednuje ideje.

;. )./-7(1-312 *791&0 )623120

!. .(-3&/-312 0.B.B. Na poticaj i uz pomo6 u7itelja u7enik odreGuje cilj u7enja i odabire pristup u7enju.

0.B.C. Uz podr5ku u7itelja u7enik odreGuje ciljeve u7enja, odabire pristup u7enju te planira u7enje.

0.B.D. Uz povremenu podr5ku u7enik samostalno odreGuje ciljeve u7enja, odabire strategije u7enja i planira u7enje.

0.B.E./F. U7enik samostalno odreGuje ciljeve u7enja, odabire pristup u7enju te planira u7enje.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—9

". ./-<2312 0.C.B. Na poticaj i uz pomo6 u7itelja prati svoje u7enje.

0.C.C. Na poticaj u7itelja u7enik prati svoje u7enje i napredovanje tijekom u7enja.

0.C.D. Uz povremeni poticaj i samostalno u7enik prati u7inkovitost u7enja i svoje napredovanje tijekom u7enja.

0.C.E./F. U7enik prati u7inkovitost u7enja i svoje napredovanje tijekom u7enja.

#. ./&(-59=;- )6231- 0.D.B. Na poticaj i uz pomo6 u7itelja u7enik mijenja pristup u7enju.

0.D.C. Uz podr5ku u7itelja, ali i samostalno, prema potrebi u7enik mijenja plan ili pristup u7enju.

0.D.D. U7enik regulira svoje u7enje mijenjanjem plana ili pristupa u7enju, samostalno ili uz poticaj u7itelja.

0.D.E./F. U7enik regulira svoje u7enje mijenjaju6i prema potrebi plan ili pristup u7enju.

$. *-097/2=397-312/

*-09./9%123-

0.E.B. Na poticaj i uz pomo6 u7itelja procjenjuje je li uspje5no rije5io zadatak ili nau7io.

0.E.C. Na poticaj u7itelja, ali i samostalno, u7enik samovrednuje proces u7enja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

0.E.D./E./F. U7enik samovrednuje proces u7enja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira budu6e u7enje.

%. )./-7(1-312 209%&1-0- & 094&7-%&190 ) )6231)

!. 7/&12=39*4

)6231-

&.B.B./C./D./E./F. U7enik mo8e objasniti vrijednost u7enja za svoj 8ivot.

". *(&'- 9 *2;& '-9 )623&')

&.C.B./C./D./E./F. U7enik iskazuje pozitivna i visoka o7ekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u u7enju.

#. &342/2* &.D.B./C./D./E./F. U7enik iskazuje interes za razli7ita podru7ja, preuzima odgovornost za svoje u7enje i ustraje u u7enju.

$. 209%&12 &.E.B./C./D./E./F. U7enik se koristi ugodnim emocijama i raspolo8enjima tako da poti7u u7enje i kontrolira neugodne emocije i raspolo8enja tako da ga ne ometaju u u7enju.

=. *47-/-312 9'/)>231- ?- )62312

!. 8&?&6'9 9'/)>2312 )6231-

,.B.B./C./D./E./F. U7enik stvara prikladno fizi7ko okru8enje za u7enje s ciljem pobolj5anja koncentracije i motivacije.

". *)/-=31- * =/)5&0-

,.C.B./C./D./E./F. U7enik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspje5no suraGuje u razli7itim situacijama i spreman je zatra8iti i ponuditi pomo6.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—10

31-1 #2)%216.,1 *+13,% (%. ('013%)

*4/-425&12 /12:-7-31- ./9;(20- *4/-425&12 6&4-31- *4/-425&12 .&*-31- *4/-425&12 .-0<231-

— pa8ljivo 7itanje uputa i zadatka te poja5njavanje problema — izdvajanje klju7nih elemenata problema — organizacija ideja (vidno predo7avanje problema, procesa ili situacije s pomo6u tablice, skice, popisa, modela i sl.) — tra8enje i prepoznavanje obrazaca u podatcima, idejama (uop6avanje) — uporaba imaginacije u razumijevanju problema (npr. u8ivlja-vanje u problem, situaciju, proces) — simulacija i isprobavanje odreGenih elemenata problema i procesa (poku5aji i provjere) — osmi5ljavanje konkretnog primjera problema — tra8enje dodatnih informacija o problemu — mijenjanje perspektive (npr. gledanje na problem iz pozici-je druge osobe) — rje5avanje unatrag (od rje5enja prema postavljanju zadatka) — rastavljanje problema u dijelove i pojednostavljivanje prob-lema — rje5avanje dijela problema (rje5avanje pojedinog koraka) — zapisivanje postupka rje5avanja problema — uzimanje u obzir razli7itih mogu6ih rje5enja i putova dolas-ka do rje5enja — primjena teorije (primjena op6eg pravila na specifi7an slu7aj) — predviGanje (oblikovanje hipoteza) — primjena znanstvenih metoda u istra8ivanju problema (is-tra8iva7ki pristup) — razmi5ljanje prema analogiji (o rje5enjima u sli7nim prob-lemima) — preispitivanje pretpostavki — pogaGanje, provjera, prilagodba — uporaba druga7ijeg pristupa od uobi7ajenog — prepoznavanje pristranosti i pogre5aka u zaklju7ivanju — tra8enje pomo6i — provjera odabranog rje5enja

— odreGivanje cilja 7itanja — pregled nadolaze6eg teksta (naslova, pod-naslova, slika, teksta u cjelini) kako bi se dobio dojam o strukturi i sadr8aju teksta — brzo prola8enje tekstom kako bi se zahva-tila glavna ideja i klju7ni pojmovi te identi-ficirala struktura teksta i sl. — predviGanje (kori5tenje postoje6im znan-jitma za predviGanje sadr8aja i provjeru ra-zumijevanja) — otkrivanje zna7enja na temelju kontek-sta (kori5tenje postoje6im znanjima za spoznavanje zna7enja nepoznatih rije7i i sl.) — postavljanje i odgovaranje na pitanja koja zahtijevaju dono5enje zaklju7aka koji tekst 7ine smislenim za u7enika — podcrtavanje i bilje8enje klju7nih pojmova na marginama tijekom 7itanja — pregledavanje ve6 pro7itanog teksta — vra6anje na dijelove teksta koje u7enik nije razumio — preskakanje dijelova teksta koje u7enik procjenjuje neva8nim — parafraziranje (prepri7avanje informacija ili ideja u tekstu) — analiziranje i sa8imanje (izdvajanje bitnog od nebitnog, utvrGivanje glavne ideje, or-ganiziranje i izra8avanje va8nih ideja) — povezivanje informacija iz teksta s iskust-vom i znanjima iz drugih podru7ja — izrada grafi7kih reprezentacija teksto-va sa svrhom pobolj5anja razumijevanja i zapam6ivanja sadr8aja

— planiranje pisanja razli7itih vrsta tekstova (odreGivan-je teme i glavne ideje, ut-vrGivanje osnovnih eleme-nata teksta) — analiza i razrada ideja, prim-jera, podataka koji govore o glavnoj ideji, opisa — argumentacija (zauziman-je pozicije i prikupljanje in-formacija koje podr8avaju poziciju) — organizacija i grupiranje ideja i priprema skice / pla-na teksta — pisanje prve ina7ice teksta — predviGanje kritike i/ili mo-gu6ih pitanja 7itatelja — ispravljanje napisanog tek-sta — provjera kona7ne verzije teksta

— grupiranje informacija u smislene cjeline — povezivanje informaci-ja s postoje6im znanjem i iskustvom — organiziranje informaci-ja (u tablice, skice, mod-ele i sl.) — vidno predo7avanje (stva-ranje mentalne slike stva-ranje asocijacija izmeGu informacija) — stvaranje i uporaba ak-ronima — prepri7avanje (pri7an-je pri7e) — ponavljanje i uvje8bavan-je na razli7itim zadacima — ponavljanje do razine prenau7enosti

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—11

/-?/-=- .9 9=59139-9;/-?973&0 %&'()*&0-!. %&'()* (pred+kola, !. i ". razred osnovne +kole)

#. ,14'$#: ./&0123- *4/-425&1- )6231- & )./-7(1-31- &389/0-%&1-0- ( B. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. +.*#3"2#$2' %$>1*4#&%2#4# -.!.!. U!enik uz pomo5 u!itelja tra"i nove informacije iz razli!itih izvora i uspje4no ih primjenjuje pri rje4avanju problema.

Uz pomo6 u7itelja:

—odreGuje koje su mu informacije potrebne i planira kako do6i do njih

—prati upute pri pregledavanju i kori5tenju razli7itim izvorima informacija

(knji8na i neknji8na graGa)

—usporeGuje nove informacije i odabire one koje su mu potrebne

—pronaGene informacije bilje8i i organizira za kori5tenje prema uputama

—obja5njava i opisuje drugima kako je do5ao do informacije

—prikazuje jednostavan sadr8aj informacije drugima

—rje5ava problem koriste6i se pronaGenim informacijama.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja

Integracijom s ostalim podru7jima i meGupredmetnim temama (posebice s %-)-om) svakodnevno u redovitoj nastavi. O7ekivanje se uz redovitu nastavu mo8e ostvarivati i projektnom nastavom, u izvannastavnim i izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama u okru8enju.

Preporu7a se upoznavanje i razlikovanje jednostavnijih tiskanih i digitalnih izvora (knjiga, 7asopisa, slikovnica; usporeGivanje knji8ne i neknji8ne graGe (7asopisi, filmovi…)), pronala8enje i primjena njihovih glavnih dijelova (opis graGe – autor, ilustrator, naslov, sadr8aj…).

Planiranje rada u skupini / pojedina7nog rada u knji8nici pri rje5avanju odreGenih zadataka.

Pretra8ivanje ograni7enih izvora u potrazi za odreGenom informacijom prema zadanim kriterijima.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—12

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

C. .*%42'$# ()*#)'?%2# +!'$2# % *2':#3#$2' .*10"'4#

-.".!. U!enik se koristi jednostavnim strategijama u!enja i rje4ava probleme u svim podru!jima u!enja uz pomo5 u!itelja.

Uz pomo6 u7itelja:

—povezuje nove sadr8aje s prethodnim znanjem i iskustvima

—opisuje manje dijelove sadr8aja svojim rije7ima

—jednostavno organizira sadr8aje u7enja

—koristi se jednostavnim strategijama pam6enja

—rje5ava jednostavne, konkretne probleme.

Zajedno s u7iteljem:

—identificira glavne elemente problema

—primjenjuje i ponavlja primjenu razli7itih jednostavnih strategija pri rje5avanju problema

—nalazi mogu6a rje5enja, provjerava ih i odabire jedno.


O7ekivanje se treba ostvarivati u svakom predmetu, svakodnevno,u7enjem i pou7avanjem, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama. Izravno pou7avati strategije u7enja, pam6enja, 7itanja i pisanja. Modelirati kori5tenje strategijama. VoGena refleksija o kori5tenju strategijama. Raspravljanje o kori5tenju strategijama u parovima ili manjim skupinama.

Kori5tenje pristupom u7enja otkrivanjem (istra8iva7ko u7enje, projektni rad, simulacije, igranje uloga, igre s pravilima (strategijske igre)). Koristiti se pogodnostima informacijsko-komunikacijske tehnologije za razvoj vje5tina i strategija u7enja.

Poticanje suradni7kog u7enja i u7enja u paru (uzajamno pou7avanje, timski rad).

Razumijevanje nau7enoga u7enik mo8e pokazati:

—prepri7avanjem (oblikovanjem sadr8aja svojim rije7ima)

—sa8imanjem i izdvajanjem bitnih obilje8ja

—izradom jednostavnijih mapa u kojima prikazuje odnose i veze meGu zadanim pojmovima

—izradom vizualnog prikaza zadanog sadr8aja

—rje5avanje jednostavnijih konkretnih problema na razli7ite na7ine.

D. -*'#)%3$1 4%:"2'$2' -.#.!. U!enik spontano i kreativno oblikuje i izra"ava svoje misli i osje5aje pri u!enju i rje4avanju problema.

Pojedine ideje ili situacije mo8e osmisliti i prikazati na druga7iji na7in.

Pokazuje interes prema novome (idejama, pristupima rje5avanju problema, situacijama).

Uz podr5ku u7itelja usmjerava svoju kreativnu aktivnost prema krajnjem cilju ili proizvodu.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—13

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-


O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama, a osobito je pogodno za projektni pristup te integraciju razli7itih tema / podru7ja u7enja. Mogu6nost kori5tenja razli7itim ra7unalnim programima, igrama i aplikacijama koje poti7u kreativni proces.

Primjerice, osmi5ljavanje alternativnih zavr5etaka pri7e i/ili odgovora na pitanja (npr. „9to bi se sve moglo dogoditi kada vi5e ne bi padala ki5a?”).

Uklju7ivanje razli7itih igara koje poti7u stvaranje asocijacija i uporabu ma5te.

Opa8anje i istra8ivanje svijeta oko sebe svim osjetilima.

Osmi5ljavanje jednostavnih pokusa koji omogu6uju istra8ivanje svijeta oko sebe.

E. -*%)%!-1 4%:"2'$2' -.$.!. U!enik oblikuje i izra"ava svoje misli i osje5aje.

Mo8e izraziti 5to misli i osje6a o nekom problemu, ideji, situaciji koja mu je bliska.

Razlikuje svoje mi5ljenje od mi5ljenja drugih.


O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama. Kori5tenje situacijama iz svakodnevnog 8ivota (u razredu, 5koli, okru8enju).

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—14

0. ,14'$#: )./-7(1-312 *791&0 )623120 ( B. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. ."#$%*#$2' ;.!.!. Na poticaj i uz pomo5 u!itelja u!enik odre7uje cilj u!enja i odabire pristup u!enju.

Uz pomo6 u7itelja: — procjenjuje te8inu zadataka

— mo8e izre6i u osnovnim crtama 5to se u zadatku zahtijeva i 5to treba znati ili 7initi da bi se zadatak uspje5no rije5io

— razumije da se za rje5avanje zadatka ili u7enje mo8e koristiti razli7itim pristupima te pokazuje osnovna znanja o njima

— odreGuje kratkoro7an i konkretan cilj u7enja (npr. na pojedinom satu) i planira sadr8aj koji 6e u7iti

— odreGuje redoslijed aktivnosti u7enja i igre te ga se pridr8ava.

C. .*#H'$2' ;.".!. Na poticaj i uz pomo5 u!itelja prati svoje u!enje.

Prati upute u7itelja tijekom u7enja ili rada na zadatku.

Na poticaj u7itelja mo8e iskazati jednostavne procjene o svojim procesima u7enja (npr. „Dobro sam ovo zapamtio.“).

Na poticaj i uz pomo6 u7itelja provjerava ono 5to je dotad napravio, uo7ava eventualne pogre5ke i ispravlja ih.

Na poticaj i uz pomo6 u7itelja prati svoj napredak u u7enju i ocjenjuje svoju izvedbu planiranih aktivnosti (koliko je blizu cilju).

D. .*%"#?1,0# +!'$2# ;.#.!. Na poticaj i uz pomo5 u!itelja u!enik mijenja pristup u!enju.

Mo8e prepoznati koji su pristupi u7enju / rje5avanju zadatka korisniji za ostvarivanje ciljeva.

Kad doGe do pote5ko6a pri rje5avanju zadatka ili u u7enju, mijenja pristup na poticaj i uz pomo6 u7itelja.

E. (#413*',$13#$2'/ (#41.*1&2'$#

;.$.!. Na poticaj i uz pomo5 u!itelja procjenjuje je li uspje4no rije4io zadatak ili nau!io.

Mo8e izre6i je li uspio rije5iti zadatak i 5to je nau7io.

Procjenjuje i ulo8eni trud i vrijeme te svoje zadovoljstvo u7enjem i rezultatima.

Uz pomo6 u7itelja analizira koji su uzroci uspjehu ili neuspjehu i razmi5lja o budu6em u7enju i tome kako ga popraviti.

(Ne)uspjeh pripisuje postojanju ili izostanku truda te odabiru strategija u7enja i kori5tenju njima.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—15


Primijeniti u svim predmetima. U7enike se mo8e poticati na izradu dnevnog, tjednog i mjese7nog plana u7enja i pra6enje ostvarenja plana (mogu6e i u elektroni7kom obliku). Ohrabrivanje u7enika za razmi5ljanje i razgovoru o procesu u7enja. Poticati u7enike na to da naglas govore o koracima u u7enju i rje5avanju problema. Izravno pou7avati metakognitivne strategije planiranja, pra6enja, samoreguliranja i samovrednovanja u7enja (kako, kada i za5to se njima koristiti). Preusmjeravati fokus s rezultata (ocjene, broja bodova i sl.) na proces u7enja (kakvo je bilo u7enje, kako unaprijediti u7enje). Poticati u7enike na pokazivanje samoinicijativnosti i svoje odgovornosti za u7enje. Poticati pra6enje svojeg u7enja voGenjem dnevnika u7enja i s pomo6u razli7itih alata koje nudi informacijsko-komunikacijska tehnologija.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—16

&. ,14'$#: )./-7(1-312 209%&1-0- & 094&7-%&190 ) )6231) ( B. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. 3*%2',$1() +!'$2# %.!.!. U!enik mo"e objasniti vrijednost u!enja za svoj "ivot.

Mo8e izraziti u osnovnim crtama za5to je za njega u7enje va8no (npr. „Da znam 7itati.”).

C. ("%-# 1 ('0% -#1 +!'$%-+ %.".!. U!enik iskazuje pozitivna i visoka o!ekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u u!enju.

O7ekuje da 6e savladati zadatke koje dobiva u 5koli.

D. %$)'*'( %.#.!. U!enik iskazuje interes za razli!ita podru!ja, preuzima odgovornost za svoje u!enje i ustraje u u!enju.

Navodi teme ili aktivnosti koje ga zanimaju u 5koli.Mo8e navesti jednostavne razloge za u7enje pojedinih sadr8aja. Kao razlog uspjeha/neuspjeha u pojedinom zadatku navodi svoj napor ulo8en u u7enje. Mo8e navesti u kojim je aktivnostima ili predmetima naro7ito uspje5an.

E. '41&%2' %.$.!. U!enik se koristi ugodnim emocijama i raspolo"enjima tako da poti!u u!enje i kontrolira neugodne emocije i raspolo"enja tako da ga ne ometaju u u!enju.

Pokazuje pozitivne emocije povezane s u7enjem i 5kolom. Pokazuje radoznalost i rado se uklju7uje u aktivnosti u7enja.Situacije neuspjeha prihva6a kao dio u7enja i ne obeshrabruju ga u budu6em u7enju.Kontrolira strah od ispitivanja tako 5to ga iskazuje i tra8i pomo6.


Ostvaruje se u svim predmetima. Koristiti se razgovorom o u7enju i raspravama u skupini. U7itelji iznose ciljeve u7enja na svakom satu. Individualizirani rad tijekom nastave i pojedina7ni rad sa svakim u7enikom. Suradni7ko u7enje, igranje uloga i vr5nja7ka podr5ka u situacijama neuspjeha. Radionice s ciljem razvijanja pozitivne slike o sebi i rasprave u skupini o va8nosti ulaganja truda za uspjeh u u7enju. Razli7ite aktivnosti u kojima se u7enici poti7u da iskazuju svoje interese i postavljaju ciljeve povezane s tim 5to 8ele nau7iti, a ne samo s dobivanjem ocjene. Vrednovanje za u7enje koje uklju7uje specifi7ne povratne informacije usmjerene na isticanje u7enikovih jakih strana, ali i usmjeravanje na ono 5to ulaganjem truda treba unaprijediti.

Stvaranje situacija u kojima 6e svaki u7enik imati priliku iskusiti uspjeh u u7enju i time ste6i pozitivna iskustva povezana s u7enjem. Stvaranje okru8enja za u7enje u kojem 6e svaki u7enik imati priliku prepoznati i razvijati svoje osobne interese. Koristiti se e-okru8enjem, programima i aplikacijama kako bi u7enje bilo zanimljivije (npr. mre8ni te7ajevi, prikupljanje kolekcija materijala u elektroni7kom obliku…). Podr5ka u7itelja u prepoznavanju interesa i razvoju intrinzi7ne motivacije za u7enje. Poticanje u7enika da pripisuju svoje neuspjehe nedovoljno ulo8enom trudu.

Radionice povezane s vje5tinama samomotiviranja i poticanja ustrajnosti u u7enju, tra8enja pomo6i i suo7avanja s negativnim emocijama u situacijama neuspjeha. Poticanje na verbalizaciju straha od ispitivanja i straha od neuspjeha, prilagodba ispitnih situacija. Podr5ka u7itelja u smanjivanju negativnih emocija u razli7itim situacijama u7enja (npr. uvje8bavanje tehnika opu5tanja, odvra6anje od negativnih i usmjeravanje na pozitivne misli, razgovor o o7ekivanjima itd.).

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—17

,. ,14'$#: !"#$%$&'( )*%+,(&'$ -$ +.(&'( ( B. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. >%/%!-1 1-*+@'$2' +!'$2# =.!.!. UAenik stvara prikladno fiziAko okruBenje za uAenje s ciljem pobolj+anja koncentracije i motivacije.

Uz pomo6 ili pra6enje prilagoGava okolinu u kojoj u7i prije po7etka u7enja, a prema potrebi i tijekom u7enja.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj poti7e u7enike na isprobavanje razli7itih uvjeta u kojima u7e i odabir onih koji su naju7inkovitiji za njih. Pri tome daje obja5njenja i njegovo pona5anje slu8i kao model. U7itelj daje smjernice u7enicima (npr. o organizaciji radnog stola, pripremi pribora i materijala) i upu6uje u7enike na aktivnosti koje omogu6uju iskustveno u7enje (npr. posjet nekoj instituciji). Stru7ni suradnici takoGer savjetuju u7enike pojedina7no ili u radionicama o tome kako organizirati prostor i vrijeme za u7enje.

C. (+*#,$2# ( ,*+?%4# =.".!. UAenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspje+no suraCuje u razliAitim situacijama i spreman je zatraBiti i ponuditi pomoD.

Uz pra6enje u7itelja prema uputama radi u paru ili u skupini. Po5tuje pravila grupe i sudjeluje u dono5enju pravila. Procjenjuje svoj doprinos i doprinos drugih pri rje5avanju zajedni7kog zadatka. Iskazuje interes za suradnju s vr5njacima i spreman im je pomo6i.Spreman je potra8iti pomo6 i podr5ku pri u7enju od osoba u svojoj okolini.


Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj sam ili u suradnji s u7enicima kreira aktivnosti u kojima mogu suradni7ki u7iti, raditi u paru ili timu, pou7avati jedni druge, isprobati razli7ite uloge, doprinositi zajedni7kom cilju. U7itelj stvara prijateljsko okru8enje u kojem pozitivno reagira na u7eni7ko pru8anje i tra8enje pomo6i i poti7e takvo pona5anje. U7itelj osna8uje u7enike da tra8e pomo6 i podr5ku ako im je potrebna.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—18

". %&'()* (3., 4. i 5. razred osnovne +kole)

#. ,14'$#: ./&0123- *4/-425&1- )6231- & )./-7(1-31- &389/0-%&1-0- ( C .ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. +.*#3"2#$2' %$>1*4#&%2#4# -.!.". Uz podr4ku u!itelja ili samostalno tra"i nove informacije iz razli!itih izvora i uspje4no ih primjenjuje pri rje4avanju problema.

Uz podr5ku u7itelja ili samostalno: — odreGuje koje su mu informacije potrebne i planira kako do6i do njih

— pretra8uje izvore dostupne u 5koli i okolini

— vrednuje i usporeGuje pronaGene informacije s obzirom na zahtjeve zadatka/problema

— odabire relevantne informacije, bilje8i ih i organizira te primjenjuje u zadatcima u7enja

— obja5njava za5to je odabrao odreGenu informaciju

— prepoznaje vjerodostojne izvore informacija

— oblikuje jednostavnije prezentacije znanja uz navoGenje izvora.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Integracijom s ostalim podru7jima i meGupredmetnim temama (posebice s %-)-om) svakodnevno u redovitoj nastavi. O7ekivanje se uz redovitu nastavu mo8e ostvarivati i projektnom nastavom, u izvannastavnim i izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama u okru8enju.

Preporu7a se napraviti usporedbu i istaknuti va8ne elemente primarne graGe (referentna graGa, 7asopisi) u tiskanom i elektroni7kom obliku.

Kori5tenje graGom i pretra8ivanje graGe primijeniti u razli7itim predmetima i sadr8ajima.

Kori5tenje jednostavnijim metodama rada na tekstu (tra8enje obja5njenja nepoznatih rije7i, izdvajanje klju7nih rije7i…).

Vrednovanje izvora informacija.

Planiranje rada u skupinama / pojedina7nog rada u knji8nici pri rje5avanju odreGenih zadataka.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—19

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

C. .*%42'$# ()*#)'?%2# +!'$2#

% *2':#3#$2' .*10"'4#

-.".". U!enik primjenjuje strategije u!enja i rje4ava probleme u svim podru!jima u!enja uz pra5enje i podr4ku u!itelja.

Uz pra6enje u7itelja:

— izdvaja klju7ne ideje, organizira informacije i tra8i veze meGu njima, povezuje ih s prethodnim znanjem i iskustvima, podvla7i ili bilje8i klju7ne pojmove i ideje

— koristi se razli7itim strategijama pam6enja te primjenjuje jednostavnije strategije 7itanja i pisanja

— samostalno odgovara na pitanja koja provjeravaju razumijevanje

— prepri7ava sadr8aje svojim rije7ima navode6i bitne ideje ili izvodi postupke slijede6i ustanovljena pravila.

Pri rje5avanju relativno jednostavnih problema: — identificira glavne elemente problema i njihovu meGusobnu povezanost

— koristi se prethodnim znanjem o rje5avanju problema na uobi7ajen na7in

— povezuje odreGeni problem s drugim, sli7nim problemima

— navodi razli7ite pristupe rje5avanju problema i mogu6a rje5enja problema

— opravdava svoj izbor pristupa rje5avanju problema

— rje5ava probleme koriste6i se prikladnim koracima

— provjerava rje5enja i izmeGu vi5e rje5enja bira najbolje

— prema potrebi mijenja pristup u7enju / strategije rje5avanja dok ne doGe do rje5enja problema kojim je zadovoljan.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—20

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja O7ekivanje se treba ostvarivati u svakom predmetu, svakodnevno, u7enjem i pou7avanjem, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama. Izravno pou7avati strategije u7enja, pam6enja, 7itanja i pisanja. Modelirati kori5tenje strategijama. VoGena refleksija o kori5tenju strategijama. Raspravljanje o kori5tenju strategijama u parovima ili manjim skupinama.




— izradom prezentacije, plakata, mape, skice i sl.

— obja5njavanjem drugim u7enicima

— raspravljanjem o temi

— postavljanjem pitanja i davanjem odgovora

— prepri7avanjem teksta svojim rije7ima

— sa8imanjem i izdvajanjem bitnih obilje8ja

— vizualizacijom informacija (crta jednostavne shematske prikaze, izraGuje jednostavne kognitivne i konceptualne mape)

— predlaganjem razli7itih rje5enja jednostavnijih konkretnih i apstraktnih problema

— jasnim prezentiranjem teme u pisanom obliku.

D. -*'#)%3$1 4%:"2'$2' -.#.". UAenik se koristi kreativno+Du za oblikovanje svojih ideja i pristupa rje+avanju problema.

UsporeGuje i povezuje razli7ite ideje (poznate i nove, svoje i tuGe).

Istra8uje razli7ite strategije i pristupe u novim situacijama.

Izra8ava svoje ideje na razli7ite na7ine.

Po7inje iskazivati autonomiju u kreativnom procesu i sve je manje pod utjecajem drugih.

Uz podr5ku u7itelja mo8e osmisliti i organizirati jednostavan projekt (kreativan proces i kreativan proizvod).

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—21

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama, a osobito je pogodno za projektni pristup te integraciju razli7itih tema / podru7ja u7enja. Mogu6nost kori5tenja razli7itim ra7unalnim programima, igrama i aplikacijama koje poti7u kreativni proces.

Uklju7ivanje razli7itih igara koje poti7u stvaranje asocijacija i uporabu ma5te.

Osmi5ljavanje jednostavnih pokusa koji omogu6uju istra8ivanje svijeta oko sebe.

E. -*%)%!-1 4%:"2'$2' -.$.". U!enik razlikuje !injenice od mi4ljenja i sposoban je usporediti razli!ite ideje.

Mo8e artikulirati i obrazlo8iti svoje mi5ljenje u kratkim crtama.

Na osnovnoj razini mo8e usporediti svoju perspektivu i perspektivu drugih (utvrditi zajedni7ke ideje, odrediti razlikovne elemente).

Uz pomo6 u7itelja analizira i procjenjuje va8nost i to7nost informacija, meGusobno ih povezuje i procjenjuje njihov utjecaj na svoje i tuGe mi5ljenje.

Na osnovnoj razini razlikuje ideje koje su temeljene na argumentima od ideja koje nisu.

Prepoznaje temeljne vrijednosti i principe na kojima se temelje ideje.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama.

Kori5tenje situacijama iz svakodnevnog 8ivota (u razredu, 5koli, okru8enju).

Aktivnosti koje poti7u usporeGivanje, vrednovanje svojih i tuGih radova/rezultata (crte8i, sastavci, ideje…) i obja5njavanje svojih stavova.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—22

0. ,14'$#: )./-7(1-312 *791&0 )623120 ( C. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. ."#$%*#$2' ;.!.". Uz podr+ku uAitelja uAenik odreCuje ciljeve uAenja, odabire pristup uAenju te planira uAenje.

Uz podr5ku u7itelja:—analizira zahtjeve zadataka i situacije u7enja—mo8e izre6i 5to se u zadatku zahtijeva i 5to treba znati ili 7initi da bi se zadatak uspje5no rije5io—procjenjuje 5to zna, a 5to jo5 treba nau7iti u situaciji u7enja—odreGuje trud i vrijeme koje treba ulo8iti u u7enje—samostalno odreGuje kratkoro7an i konkretan cilj u7enja u pone5to slo8enijim situacijama u7enja ili za odreGenu nastavnu cjelinu—postavlja dosti8ne ciljeve za pojedine cjeline u7enja u novim i slo8enijim situacijama u7enja—poznaje osnovne pristupe i strategije u7enja i rje5avanja zadatka i zna kako se njima koristiti u poznatim situacijama u7enja —izraGuje jednostavan dnevni plan u7enja i ostalih aktivnosti te po5tuje njihov redoslijed.

C. .*#H'$2' ;.".". Na poticaj uAitelja uAenik prati svoje uAenje i napredovanje tijekom uAenja.

Na poticaj u7itelja:—prati zahtjeve zadatka i u7inkovitost kori5tenog pristupa—govori o koracima koje radi tijekom u7enja ili rje5avanja problema—iskazuje misli i osje6aje povezane sa svojim procesima u7enja.Na poticaj u7itelja, ali i samostalno, provjerava ono 5to je dotad napravio, uo7ava pogre5ke i ispravlja ih.Na poticaj u7itelja prati svoj napredak u u7enju i ocjenjuje svoju izvedbu planiranih aktivnosti (koliko je blizu cilju).

D. .*%"#?1,0# +!'$2# ;.#.". Uz podr+ku uAitelja, ali i samostalno, prema potrebi uAenik mijenja plan ili pristup uAenju.

Mo8e prepoznati i odrediti koji su pristupi u7enju / rje5avanju zadatka korisniji za ostvarivanje ciljeva.

Kad doGe do pote5ko6a pri rje5avanju zadatka ili u7enju, na poticaj u7itelja, ali i samostalno, mijenja plan ili pristup u7enju.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—23

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

E. (#413*',$13#$2'/ (#41.*1&2'$#

;.$.". Na poticaj uAitelja, ali i samostalno, uAenik samovrednuje proces uAenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

Procjenjuje koliko je nau7io te koliko je uspje5no rije5io zadatak.

Procjenjuje i ulo8eni trud i vrijeme te svoje zadovoljstvo procesom i rezultatima.

Procjenjuje u7inkovitost svojeg u7enja u konkretnoj situaciji u7enja.

Na poticaj u7itelja analizira koji su uzroci uspjeha ili neuspjeha i razmi5lja o budu6em u7enju i tome kako ga popraviti (kako prenijeti ste7ena znanja i iskustva u nove situacije u7enja).

(Ne)uspjeh pripisuje postojanju ili izostanku truda te odabiru strategija u7enja i kori5tenju njima.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Primijeniti u svim predmetima. U7enike se mo8e poticati na izradu dnevnog, tjednog i mjese7nog plana u7enja i pra6enje ostvarenja plana (mogu6e i u elektroni7kom obliku). Ohrabrivanje u7enika za razmi5ljanje i razgovor o procesu u7enja. Poticati u7enike na to da naglas govore o koracima u u7enju i rje5avanju problema. Izravno pou7avati metakognitivne strategije planiranja, pra6enja, samoreguliranja i samovrednovanja u7enja (kako, kada i za5to se njima koristiti). Preusmjeravati fokus s rezultata (ocjene, broja bodova i sl.) na proces u7enja (kakvo je bilo u7enje, kako unaprijediti u7enje). Poticati u7enike na pokazivanje samoinicijativnosti i svoje odgovornosti za u7enje. Poticati pra6enje svojeg u7enja voGenjem dnevnika u7enja i s pomo6u razli7itih alata koje nudi informacijsko-komunikacijska tehnologija.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—24

&. ,14'$#: )./-7(1-312 209%&1-0- & 094&7-%&190 ) )6231) (C. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. 3*%2',$1() +!'$2# %.!.". UAenik moBe objasniti vrijednost uAenja za svoj Bivot.

Mo8e objasniti za5to je va8no u7iti pojedine 5kolske predmete.

Ieli nau7iti 5to vi5e u pojedinim predmetima.

C. ("%-# 1 ('0% -#1 +!'$%-+ %.".". UAenik iskazuje pozitivna i visoka oAekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u uAenju.

Iskazuje pozitivna o7ekivanja povezana s u7enjem svakoga pojedinog predmeta.

Mo8e iskazati kakav napredak o7ekuje u odnosu na svoj prethodni uspjeh u predmetu.

Procjenjuje svoje kompetencije povezane s rje5avanjem zadatka.

Preuzima odgovornost za uspjeh ili neuspjeh u u7enju.

Prihva6a izazovne zadatke koji nose rizik neuspjeha.

Iskazuje pozitivnu sliku o sebi kao u7eniku.

D. %$)'*'( %.#.". UAenik iskazuje interes za razliAita podruAja, preuzima odgovornost za svoje uAenje i ustraje u uAenju.

Obja5njava koja su mu podru7ja u7enja zanimljiva i za5to.

Mo8e navesti jednostavne razloge za u7enje pojedinih sadr8aja.

Mo8e povezati pojedine sadr8aje u7enja u razli7itim predmetima sa svakodnevnim 8ivotom.

Mo8e procijeniti i prilagoditi svoj cilj u7enja u odnosu na uspjeh koji je ostvario.

Mo8e navesti znakove prema kojima vrednuje je li ostvario cilj.

Mo8e procijeniti koliki trud treba ulo8iti da bi uspje5no rije5io zadatak ili ostvario cilj u7enja.

Obrazla8e razlog uspjeha/neuspjeha u pojedinom zadatku u odnosu na trud ulo8en u u7enje.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—25

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

E. '41&%2' %.$.". U!enik se koristi ugodnim emocijama i raspolo"enjima tako da poti!u u!enje i kontrolira neugodne emocije i raspolo"enja tako da ga ne ometaju u u!enju.

Iskazuje pozitivne emocije povezane s aktivnostima u7enja.

Mo8e odrediti kako 6e se nagraditi za postignuti uspjeh (npr. „Napisao sam sastavak pa 6u sad imati vi5e vremena za igru.”).

Iskazuje zadovoljstvo i ponos svojim postignu6ima.

Situacije neuspjeha prihva6a kao dio u7enja i koristi se jednostavnim strategijama da savlada mogu6e pote5ko6e u u7enju.

Kontrolira strah od ispitivanja tako 5to ga iskazuje i uz podr5ku u7itelja primjenjuje jednostavne tehnike kontrole.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Ostvaruje se na nastavi svih predmeta. Koristiti se razgovorom o u7enju i raspravama u skupini. U7itelji iznose ciljeve u7enja na svakom satu. Individualizirani rad tijekom nastave i pojedina7ni rad sa svakim u7enikom. Suradni7ko u7enje, igranje uloga i vr5nja7ka podr5ka u situacijama neuspjeha. Radionice s ciljem razvijanja pozitivne slike o sebi i rasprave u skupini o va8nosti ulaganja truda za uspjeh u u7enju. Razli7ite aktivnosti u kojima se u7enici poti7u na iskazivanje svojih interesa i postavljaju ciljeve povezane s tim 5to 8ele nau7iti, a ne samo s dobivanjem ocjene. Vrednovanje za u7enje koje uklju7uje specifi7ne povratne informacije usmjerene na isticanje u7enikovih jakih strana, ali i usmjeravanje na ono 5to ulaganjem truda treba unaprijediti.

Stvaranje situacija u kojima 6e svaki u7enik imati priliku iskusiti uspjeh u u7enju i time ste6i pozitivna iskustva povezana s u7enjem. Stvaranje okru8enja za u7enje u kojem 6e svaki u7enik imati priliku prepoznati i razvijati svoje osobne interese. Koristiti se e-okru8enjem, programima i aplikacijama kako bi u7enje bilo zanimljivije (npr. mre8ni te7ajevi, prikupljanje kolekcija materijala u elektroni7kom obliku…). Podr5ka u7itelja u prepoznavanju interesa i razvoju intrinzi7ne motivacije za u7enje. Poticanje u7enika na pripisivanje svojih neuspjeha nedovoljno ulo8enom trudu.


—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—26

,. ,14'$#: *47-/-312 9'/)>231- ?- )62312 ( C. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. >%/%!-1 1-*+@'$2' +!'$2# =.!.". U!enik stvara prikladno fizi!ko okru"enje za u!enje s ciljem pobolj4anja koncentracije i motivacije.

Uz povremeno pra/enje prilago0ava okolinu u kojoj u1i prije po1etka u1enja, a prema potrebi i tijekom u1enja.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj poti7e u7enike na isprobavanje razli7itih uvjeta u kojima u7e i odabir onih koji su naju7inkovitiji za njih. Pri tome daje obja5njenja i njegovo pona5anje slu8i kao model.

U7itelj daje smjernice u7enicima (npr. o organizaciji radnog stola, pripremi pribora i materijala) i upu6uje u7enike na aktivnosti koje omogu6uju iskustveno u7enje (npr. posjet nekoj instituciji). Stru7ni suradnici takoGer savjetuju u7enike pojedina7no ili u radionicama o tome kako organizirati prostor i vrijeme za u7enje.

C. (+*#,$2# ( ,*+?%4# =.".". U!enik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspje4no sura7uje u razli!itim situacijama i spreman je zatra"iti i ponuditi pomo5.

Uz pomo6 i upute u7itelja aktivno radi u paru i sudjeluje u aktivnostima u skupini.

Po5tuje pravila skupine i sudjeluje u dono5enju pravila.

Dogovara se o zajedni7kom cilju s 7lanovima skupine i ustraje u ostvarenju cilja.

Po5tuje mi5ljenje drugih i kompromisno rje5ava nesuglasice.

Procjenjuje svoj doprinos i doprinos drugih pri rje5avanju zajedni7kog zadatka.

Iskazuje interes za suradnju s vr5njacima i spreman im je pomo6i.

Spreman je potra8iti pomo6 i podr5ku pri u7enju od osoba u svojoj okolini.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj sam ili u suradnji s u7enicima kreira aktivnosti u kojima mogu suradni7ki u7iti, raditi u paru ili timu, pou7avati jedni druge, isprobati razli7ite uloge, doprinositi zajedni7kom cilju. U7itelj stvara prijateljsko okru8enje u kojem pozitivno reagira na u7eni7ko pru8anje i tra8enje pomo6i i poti7e takvo pona5anje. U7itelj osna8uje u7enike da tra8e pomo6 i podr5ku ako im je potrebna.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—27

#. %&'()* (E., F. i G. razred osnovne +kole)

#. ,14'$#: ./&0123- *4/-425&1- )6231- & )./-7(1-31- &389/0-%&1-0- ( D. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. +.*#3"2#$2' %$>1*4#&%2#4# -.!.#. U!enik samostalno tra"i nove informacije iz razli!itih izvora, transformira ih u novo znanje i uspje4no primjenjuje pri rje4avanju problema.

Samostalno: — odreGuje koje su mu informacije potrebne i planira kako do6i do njih

— pretra8uje i odabire informacije iz razli7itih dostupnih izvora

— razlikuje neposredne i posredne informacijske izvore

— prepoznaje vrstu informacije i izvora s obzirom na postavljeni zadatak/problem

— vrednuje izvore i informacije s obzirom na zahtjeve zadatka u7enja

— povezuje nove informacije s postoje6im znanjima, grupira ih i klasificira te se njima koristi u novim situacijama u7enja

— obrazla8e svoj odabir izvora i informacije

— uviGa pogre5ke pri kori5tenju izvorima te predla8e mogu6a rje5enja pri daljnjem kori5tenju izvorima ili njihovu pretra8ivanju

— prepoznaje intelektualno vlasni5tvo i primjenjuje ga pri kori5tenju informacijama uz primjenu pravila citiranja

— oblikuje jednostavnije prezentacije znanja primjerene publici.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Integracijom s ostalim podru7jima i meGupredmetnim temama (posebice s %-)-om) svakodnevno u redovitoj nastavi. O7ekivanje se uz redovitu nastavu mo8e ostvarivati i projektnom nastavom, u izvannastavnim i izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama u okru8enju.

Preporu7a se upoznavanje razli7itih izvora informacija (mre8no, elektroni7kih i drugih izvora na mre8i - knjiga, enciklopedija, 7asopisa, kataloga, baza podataka…).

Procjenjivanje i primjenjivanje elemenata vrednovanja izvora i informacija prema zadanim kriterijima (autorstvo, to7nost, pouzdanost…).

Pisanje samostalnih u7eni7kih radova na zadanu temu uz primjenu pravila citiranja i navoGenja literature.

Neke zadatke rada u skupini / pojedina7nog rada planirati u knji8nici ili u suradnji sa 5kolskim knji8ni7arom uz poticanje suradni7kog u7enja i zajedni7kog rada u7enika na zadatku.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—28

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

C. .*%42'$# ()*#)'?%2# +!'$2# % *2':#3#$2' .*10"'4#

-.".#. U!enik se koristi razli!itim strategijama u!enja i primjenjuje ih u ostvarivanju ciljeva u!enja i rje4avanju problema u svim podru!jima u!enja uz povremeno pra5enje u!itelja.

Uz povremeno pra6enje u7itelja: — koristi se razli7itim strategijama pam6enja, 7itanja i pisanja

— aktivno slu5a

— povezuje novo znanje i vje5tine s prethodnim znanjima i iskustvima

— organizira i restrukturira ideje i informacije tako da mu omogu6uju razumijevanje

— vodi svoje bilje5ke tijekom u7enja ili pra6enja izlaganja (izdvaja klju7ne pojmove).

Pri rje5avanju relativno slo8enih problema:

— precizno definira problem i njegove razli7ite elemente

— pri rje5avanju problema prethodnim znanjem i vje5tinama koristi se fleksibilno

— povezuje problem sa sli7nim problemima u drugim podru7jima

— obja5njava razli7ite pristupe rje5avanju problema i mogu6a rje5enja problema te ih vrednuje

— opravdava svoj izbor pristupa rje5avanju problema

— testira razli7ite strategije rje5avanja problema i odabire naju7inkovitije.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—29

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja O7ekivanje se treba ostvarivati u svakom predmetu, svakodnevno, u7enjem i pou7avanjem, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama. Izravno pou7avati strategije u7enja, pam6enja, 7itanja i pisanja. Modelirati kori5tenje strategijama. VoGena refleksija o kori5tenju strategijama. Raspravljanje o kori5tenju strategijama u parovima ili manjim skupinama.




—izradom prezentacije, plakata, mape, skice, modela i sl.

—obja5njavanjem drugim u7enicima

—raspravljanjem o temi i sudjelovanje u debatama

—postavljanjem pitanja i davanjem odgovora

—vizualizacijom informacija (crta shematske i grafi7ke prikaze, izraGuje kognitivne i konceptualne mape)

—jasnim prezentiranjem teme u pisanom obliku

—kori5tenjem znanjima i vje5tinama u pronala8enju rje5enja u novim situacijama u7enja

—predlaganjem razli7itih pristupa i rje5enja relativno slo8enih konkretnih i apstraktnih problema.

D. -*'#)%3$1 4%:"2'$2' -.#.#. UAenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rje+avanju problema.

Otvoren je raznolikim (novim) idejama i pristupima, osmi5ljava ih, povezuje i isku5ava.

Fleksibilno kombinira razli7ite ideje, sadr8aje, pristupe.

Izra8ava svoje ideje na osoban i sebi svojstven na7in.

Iskazuje zna7ajnu autonomiju u kreativnom procesu.

Prihva6a postojanje rizika, neizvjesnost i nepoznanice u kreativnom procesu i ustraje u kreativnoj aktivnosti.

Uz pra6enje u7itelja mo8e osmisliti i organizirati slo8eniji i zahtjevniji kreativni projekt (kreativan proces i kreativan proizvod).

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—30

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-


O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama, a osobito je pogodno za projektni pristup te integraciju razli7itih tema / podru7ja u7enja. Mogu6nost kori5tenja razli7itim ra7unalnim programima, igrama i aplikacijama koje poti7u kreativni proces.

Osmi5ljavanje originalnih rje5enja konkretnih i apstraktnih problema.

Primjena situacija u7enja koje poti7u stvaranje asocijacija, uporabu ma5te, kreativno i umjetni7ko izra8avanje.

Primjena istra8iva7kog u7enja.

Slikovito i simboli7ko prikazivanje slo8enijih postupaka, samostalno tra8enje veza meGu pojmovima, usporeGivanje, izno5enje opre7nih ideja.

PredviGanje ishoda problema/zadatka, postavljanje pitanja, pretpostavki, hipoteza, izvoGenje dokaza.

E. -*%)%!-14%:"2'$2'

-.$.#. UAenik kritiAki promi+lja i vrednuje ideje uz podr+ku uAitelja.

Uz podr5ku u7itelja analizira i procjenjuje va8nost i to7nost informacija, meGusobno ih povezuje i procjenjuje njihov utjecaj na svoje i tuGe mi5ljenje.

Razlikuje 7injenice od mi5ljenja.

Prihva6a postojanje razli7itih mi5ljenja i perspektiva i koristi se uobi7ajenim kriterijima za vrednovanje tih pozicija uzimaju6i u obzir okru8enje i razli7ite vrijednosne okvire.

Sve vi5e temelji svoje mi5ljenje na argumentima (a ne na uvjerenjima, predrasudama, stereotipima...).

Mo8e jasno oblikovati i iskazati svoju poziciju drugima.

Uo7ava pristranosti u svojem mi5ljenju.

Spreman je preispitati i promijeniti svoju poziciju na temelju novih valjanih argumenata.


O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama.


Aktivnosti koje poti7u kriti7ko preispitivanje svojega i tuGeg mi5ljenja poput dijaloga, debate i sl.

Situacije koje poti7u kriti7ko vrednovanje svojega i tuGeg rada.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—31

0. ,14'$#: )./-7(1-312 *791&0 )623120 ( D ciklus)

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,% )%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

B. ."#$%*#$2' ;.!.#. Uz povremenu podr+ku uAenik samostalno odreCuje ciljeve uAenja, odabire strategije uAenja i planira uAenje.

Uz povremenu podr5ku u7enik samostalno: — analizira zahtjeve zadataka i situacije u7enja i sve ih realisti7nije procjenjuje

— procjenjuje 5to zna, a 5to tek treba nau7iti u situaciji u7enja

— s obzirom na zahtjeve zadatka i situaciju u7enja odreGuje trud i vrijeme koje treba ulo8iti u u7enje

— postavlja dosti8ne ciljeve za pojedine cjeline u7enja, u novim i slo8enijim situacijama u7enja

— izraGuje dnevni i tjedni plan u7enja i ostalih aktivnosti u pisanoj formi

— vrednuje svoj plan, fleksibilno ga mijenja i uo7ava dobrobiti planiranja

— postavlja i dugoro7ne ciljeve u7enja

— poznaje razli7ite pristupe i strategije u7enja i rje5avanja zadataka i zna kako se njima koristiti u pojed-inim situacijama u7enja

— odabire pristup koji je prikladan s obzirom na zahtjeve zadatka i situaciju u7enja.

C. .*#H'$2' ;.".#. Uz povremeni poticaj i samostalno uAenik prati uAinkovitost uAenja i svoje napredovanje tijekom uAenja.

Mo8e samostalno pratiti zahtjeve zadatka (npr. procjenjuje zahtjevnost pojedinih aktivnosti koje izvodi) i procijeniti u7inkovitost kori5tenog pristupa.

Iskazuje procjene o svojim procesima u7enja.

Govori o koracima koje radi tijekom u7enja ili rje5avanja problema.

Postavlja si pitanja za provjeru razumijevanja i tra8i poja5njenja.

Otkriva i ispravlja pogre5ke pri rje5avanju zadatka.

Ponovno 7ita, radi ili pregledava ono 5to je dosad napravio.

Sve je samostalniji u pra6enju svojeg napretka u u7enju. Sve to7nije mo8e ocijeniti svoju izvedbu planiranih aktivnosti (koliko je blizu cilju).

Samostalno odlu7uje o nastavljanju ili zavr5avanju u7enja.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—32

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,% )%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

D. .*%"#?1,0# +!'$2# ;.#.#. UAenik regulira svoje uAenje mijenjanjem plana ili pristupa uAenju, samostalno ili uz poticaj uAitelja.

Mo8e odrediti prednosti i nedostatke pojedinih pristupa u7enju / rje5avanju zadatka i utvrditi korisnost kori5tenih strategija/pristupa.

Sve se fleksibilnije prilagoGava situaciji pa prema potrebi mijenja ili prilagoGava plan ili pristup u7enju ili rje5avanju zadatka (odbacuje neuspje5ne strategije i bira prikladnije).

Pove6ava napor ako je potrebno.

Odlu7uje o zavr5avanju u7enja kada je procijenio da je dovoljno nau7io.

E. (#413*',$13#$2'/ (#41.*1&2'$#

;.$.#. UAenik samovrednuje proces uAenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduDe uAenje.



Procjenjuje u7inkovitost svojeg u7enja te uzroke uspjeha ili neuspjeha u konkretnoj situaciji u7enja.

ProsuGuje je li ostvaren cilj u7enja.

(Ne)uspjeh pripisuje postojanju ili izostanku truda te odabiru i kori5tenju odreGenim strategijama u7enja.

Razmi5lja o budu6em u7enju i o tome kako ga popraviti (kako prenijeti ste7ena znanja i iskustva u nove situacije u7enja).

Postavlja nove ciljeve u7enja.


Primijeniti u svim predmetima. U7enike se mo8e poticati na izradu dnevnog, tjednog i mjese7nog plana u7enja i pra6enje ostvarenja plana (mogu6e i u elektroni7kom obliku). Ohrabrivanje u7enika za razmi5ljanje i razgovor o procesu u7enja. Poticati u7enike na to da naglas govore o koracima u u7enju i rje5avanju problema. Izravno pou7avati metakognitivne strategije planiranja, pra6enja, samoreguliranja i samovrednovanja u7enja (kako, kada i za5to se njima koristiti). Preusmjeravati fokus s rezultata (ocjene, broja bodova i sl.) na proces u7enja (kakvo je bilo u7enje, kako unaprijediti u7enje). Poticati u7enike na pokazivanje samoinicijativnosti i svoje odgovornosti za u7enje. Poticati pra6enje svojeg u7enja voGenjem dnevnika u7enja i s pomo6u razli7itih alata koje nudi informacijsko-komunikacijska tehnologija.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—33

&. ,14'$#: )./-7(1-312 209%&1-0- & 094&7-%&190 ) )6231) (D. ciklus)

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,% )%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

B. 3*%2',$1() +!'$2# %.!.#. UAenik moBe objasniti vrijednost uAenja za svoj Bivot.

Iznosi i obja5njava razloge zbog kojih je u7enje va8no za njegov budu6i 8ivot (nastavak obrazovanja, odabir zanimanja, osobni 8ivot).

Svojim rije7ima obja5njava za5to je u7enje va8no za dru5tvo u cjelini.

Mo8e obrazlo8iti svrhu u7enja pojedinih predmeta i va8nost ulaganja truda.


C. ("%-# 1 ('0% -#1 +!'$%-+ %.".#. UAenik iskazuje pozitivna i visoka oAekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u uAenju.

O7ekuje napredak u pojedinim predmetnim podru7jima i predmetima u odnosu na svoje ciljeve u7enja i prija5nja postignu6a.


D. %$)'*'( %.#.#. UAenik iskazuje interes za razliAita podruAja, preuzima odgovornost za svoje uAenje i ustraje u uAenju.

Navodi razloge svojeg interesa za pojedina podru7ja.

Ve6inu sadr8aja u7enja u razli7itim podru7jima mo8e povezati s primjenom u svakodnevnom 8ivotu.

Tra8i dodatne informacije i odabire one aktivnosti koje su u njegovu podru7ju interesa.

Mo8e postaviti pokazatelje na temelju kojih vrednuje postavljanje ciljeva.

Mo8e procijeniti koliki trud treba ulo8iti da bi uspje5no rije5io zadatak ili ostvario cilj u7enja.

Razloge uspjeha/neuspjeha u u7enju pripisuje trudu koji ula8e u u7enje.

Povezuje svoje interese sa svojim budu6im 8ivotom.

E. '41&%2' %.$.#. UAenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloBenjima tako da potiAu uAenje i kontrolira neugodne emocije i raspoloBenja tako da ga ne ometaju u uAenju.

Mo8e predvidjeti koje 6e situacije u7enja u njemu izazvati neugodne emocije (ljutnju, anksioznost, sram, dosadu).

Poznaje i primjenjuje djelotvorne tehnike no5enja s neugodnim emocijama tijekom u7enja.

Iskazuje zadovoljstvo i ponos svojim postignu6ima.

Primjenjuje jednostavne tehnike kontrole straha od ispitivanja.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—34


Ostvaruje se u svim predmetima. Koristiti se razgovorom o u7enju i raspravama u skupini. U7itelji iznose ciljeve u7enja na svakom satu. Individualizirani rad tijekom nastave i pojedina7ni rad sa svakim u7enikom. Suradni7ko u7enje, igranje uloga i vr5nja7ka podr5ka u situacijama neuspjeha. Radionice s ciljem razvijanja pozitivne slike o sebi i rasprave u skupini o va8nosti ulaganja truda za uspjeh u u7enju. Razli7ite aktivnosti u kojima se u7enici poti7u da iskazuju svoje interese i postavljaju ciljeve povezane s tim 5to 8ele nau7iti, a ne samo s dobivanjem ocjene. Vrednovanje za u7enje koje uklju7uje specifi7ne povratne informacije usmjerene na isticanje u7enikovih jakih strana, ali i usmjeravanje na ono 5to ulaganjem truda treba unaprijediti.

Stvaranje situacija u kojima 6e svaki u7enik imati priliku iskusiti uspjeh u u7enju i time ste6i pozitivna iskustva povezana s u7enjem. Stvaranje okru8enja za u7enje u kojem 6e svaki u7enik imati priliku prepoznati i razvijati svoje osobne interese. Koristiti se e-okru8enjem, programima i aplikacijama kako bi u7enje bilo zanimljivije (npr. mre8ni te7ajevi, prikupljanje kolekcija materijala u elektroni7kom obliku…). Podr5ka u7itelja u prepoznavanju interesa i razvoju intrinzi7ne motivacije za u7enje. Poticanje u7enika da pripisuju svoje neuspjehe nedovoljno ulo8enom trudu.


—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—35

,. ,14'$#: *47-/-312 9'/)>231- ?- )62312 ( D. ciklus)

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,% )%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

B. >%/%!-1 1-*+@'$2' +!'$2# =.!.#. UAenik stvara prikladno fiziAko okruBenje za uAenje s ciljem pobolj+anja koncentracije i motivacije.

PrilagoGava okolinu u kojoj u7i prije po7etka u7enja, a prema potrebi i tijekom u7enja.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj poti7e u7enike na isprobavanje razli7itih uvjeta u kojima u7e i odabir onih koji su naju7inkovitiji za njih. Pri tome daje obja5njenja i njegovo pona5anje slu8i kao model.


C. (+*#,$2# ( ,*+?%4# =.".#. UAenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspje+no suraCuje u razliAitim situacijama i spreman je zatraBiti i ponuditi pomoD.

SuraGuje u skladu sa svojom ulogom u skupini, dijeli ideje, sudjeluje u postavljanju ciljeva i njihovu ostvarivanju.

Po5tuje mi5ljenje drugih i kompromisno rje5ava nesuglasice.

Procjenjuje svoj doprinos i doprinos drugih pri rje5avanju zajedni7kog zadatka.

Iskazuje interes za suradnju s drugima i konstruktivno suraGuje.

Spreman je ciljano potra8iti pomo6 i podr5ku pri u7enju od osoba koje mu najbolje mogu pomo6i ako svojim trudom ne mo8e samostalno obaviti zadatak.

Preporuke za ostvarivanje o!ekivanja Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj sam ili u suradnji s u7enicima kreira aktivnosti u kojima mogu suradni7ki u7iti, raditi u paru ili timu, pou7avati jedni druge, isprobati razli7ite uloge, doprinositi zajedni7kom cilju. U7itelj stvara prijateljsko okru8enje u kojem pozitivno reagira na u7eni7ko pru8anje i tra8enje pomo6i i poti7e takvo pona5anje. U7itelj osna8uje u7enike da tra8e pomo6 i podr5ku ako im je potrebna.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—36

$.& ,. %&'()* (srednja +kola)

#. ,14'$#: ./&0123- *4/-425&1- )6231- & )./-7(1-31- &389/0-%&1-0- (4. i 5. ciklus)

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,%

)%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

B. +.*#3"2#$2' %$>1*4#&%2#4#

-.!.$./,. U!enik samostalno tra"i nove informacije iz razli!itih izvora, transformira ih u novo znanje i uspje4no primjenjuje pri rje4avanju problema.

Samostalno:

— odreGuje koje su mu informacije potrebne i planira kako do6i do njih

— predla8e izvore te pretra8uje i odabire informacije iz razli7itih izvora u 5koli i 5irem okru8enju

— organizira i preoblikuje informacije iz razli7itih izvora tako da se njima mo8e u7inkovito koristiti

— povezuje nove informacije s postoje6im znanjima i iskustvima te stvara novo znanje

— obrazla8e svoj odabir izvora i informacije

— analizira u7inkovitost metoda i tehnika kojima se koristi pri pretra8ivanju izvora i organizacije informacija

— uviGa pogre5ke pri kori5tenju izvorima i primjenjuje ta znanja u daljnjem kori5tenju izvorima i njihovu pretra8ivanju

— izraGuje bibliografske popise kori5tenih izvora

— kreira najprimjereniji na7in prezentiranja znanja uzimaju6i u obzir svrhu prezentacije i publiku kojoj je namijenjena

— primjenjuje eti7ke norme pri kori5tenju informacijama i njihovu preoblikovanju u novi kontekst (sadr8aj) te primjenjuje pravila citiranja i po5tuju6i prava intelektualnog vlasni5tva.


Integracijom s ostalim podru7jima i meGupredmetnim temama (posebice s %-)-om) svakodnevno u redovitoj nastavi. O7ekivanje se uz redovitu nastavu mo8e ostvarivati i projektnom nastavom, u izvannastavnim i izvanu7ioni7nim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama u okru8enju.

Preporu7a se kori5tenje primarnim izvorima i referentnom graGom na razli7itim medijima (razlikovanje graGe prema opisu – 7lanak u 7asopisu, izdan na skupu, graGa na mre8i…).

Primjenjivanje usvojenih pravila bibliografskog opisa za svaki kori5teni izvor informacija.

Primjenjivanje razli7itih metoda rada na tekstu (izdvajanje klju7nih rije7i, tra8enje obja5njenja nepoznatih, prepoznavanje sinonima…).Neke zadatke rada u skupini / pojedina7nog rada planirati u knji8nici ili u suradnji sa 5kolskim knji8ni7arom uz poticanje suradni7kog u7enja.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—37

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

C. .*%42'$# ()*#)'?%2# +!'$2# % *2':#3#$2' .*10"'4#

-.".$./,. U!enik se koristi razli!itim strategijama u!enja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva u!enja i rje4avanju problema u svim podru!jima u!enja.

Samoinicijativno se koristi razli7itim strategijama pam6enja, 7itanja i pisanja.

Aktivno slu5a.

Povezuje novo znanje i vje5tine s prethodnim znanjima i iskustvima, kao i s drugim podru7jima u7enja.

Organizira i restrukturira ideje i informacije onako kako mu je najprikladnije za razumijevanje.

Vodi svoje bilje5ke tijekom u7enja ili pra6enja izlaganja (klju7ne pojmove organizira logi7no i pregledno, izdvaja bitno od nebitnog).

Prethodnim znanjem koristi se fleksibilno.

Rje5ava razli7ite, relativno slo8ene probleme.

Precizno definira problem i sve njegove elemente.

Analizira i ra57lanjuje primjerenost i u7inkovitost razli7itih strategija rje5avanja problema s ciljem pronala8enja najboljeg pristupa.

Primjenjuje i testira razli7ite strategije i odabire one koje 6e u7inkovito dovesti do kvalitetnog rje5enja.

Obja5njava za5to su odreGena rje5enja kvalitetnija/primjerenija od drugih.

Kriti7ki analizira proces rje5avanja problema i uo7ava mogu6nosti kori5tenja novoste7enim znanjima i vje5tinama u drugim situacijama.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—38

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-


O7ekivanje se treba ostvarivati u svakom predmetu, svakodnevno, u7enjem i pou7avanjem, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama. Izravno pou7avati strategije u7enja, pam6enja, 7itanja i pisanja. Modelirati kori5tenje strategijama. VoGena refleksija o kori5tenju strategijama. Raspravljanje o kori5tenju strategijama u parovima ili manjim skupinama.



Razumijevanje nau7enoga u7enik mo8e pokazati: — izradom prezentacije, plakata, mape, skice, demonstracije, modela i sl.

— obja5njavanjem drugim u7enicima

— raspravljanjem o temi i sudjelovanjem u debatama

— postavljanjem pitanja i davanjem odgovora

— vizualizacijom informacija (crta shematske i grafi7ke prikaze, izraGuje kognitivne i konceptualne mape)

— jasnim prezentiranjem teme u pisanom obliku

— kori5tenjem znanja i vje5tina u pronala8enju rje5enja u novim situacijama u7enja

— predlaganjem razli7itih pristupa i rje5enja relativno slo8enih konkretnih i apstraktnih problema.

D. -*'#)%3$1 4%:"2'$2' -.#.$./,. U!enik kreativno djeluje u razli!itim podru!jima u!enja.

Ideje, sadr8aje i mogu6a rje5enja problema nastoji sagledati „iz drugoga kuta” i reorganizirati ih na razli7ite na7ine.

Stvara nove i originalne veze meGu idejama, situacijama, problemima.

Kombinira ideje iz razli7itih podru7ja te osmi5ljava i isprobava razli7ite nove postupke i tehnike kako bi stvorio nove ideje i proizvode ili se koristio postoje6ima.

U kreativnom procesu u prvome se redu oslanja na svoju inspiraciju i svoje kreativne resurse (ideje, strategije, alate, tehnike…).

Izra8ava svoje ideje na osoban i sebi svojstven na7in.

Otvoren je prema novim idejama i razli7itim mogu6nostima, prihva6a postojanje rizika, neizvjesnost i nepoznanice u kreativnom procesu i ustraje u kreativnoj aktivnosti.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—39

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-


O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama, a osobito je pogodno za projektni pristup te integraciju razli7itih tema / podru7ja u7enja. Mogu6nost kori5tenja razli7itim ra7unalnim programima, igrama i aplikacijama koje poti7u kreativni proces.

Osmi5ljavanje originalnih rje5enja konkretnih i apstraktnih problema.

Primjena situacija u7enja koje poti7u stvaranje asocijacija, uporabu ma5te, kreativno i umjetni7ko izra8avanje.

Slikovito i simboli7ko prikazivanje slo8enijih postupaka, samostalno tra8enje veza meGu pojmovima, usporeGivanje, izno5enje opre7nih ideja.

PredviGanje ishoda problema/zadatka, postavljanje pitanja, pretpostavki, hipoteza, izvoGenje dokaza.

Osmi5ljavanje postupka/procesa istra8ivanja.

Osmi5ljavanje i primjenjivanje novih ideja i rje5enja problema iz svakodnevnog 8ivota.

E. -*%)%!-1 4%:"2'$2' -.$.$./,. UAenik samostalno kritiAki promi+lja i vrednuje ideje.

Pri razmatranju nekog problema ili ideje samostalno analizira i procjenjuje va8nost i to7nost informacija.

Uzima u obzir razli7ite informacije, stavlja ih u kontekst te ra57lanjuje logi7nost argumenata na kojima se temelji neka ideja ili perspektiva.

Prihva6a postojanje razli7itih mi5ljenja i perspektiva, ali ih propituje i usporeGuje. Raspravlja o valjanosti argumenata u podlozi razli7itih pozicija.

Uspostavlja kriterije za vrednovanje tih pozicija, uzimaju6i u obzir okru8enje i razli7ite vrijednosne okvire.

Autonomno i odgovorno oblikuje svoje mi5ljenje.

Temelji svoje mi5ljenje na argumentima.

Koriste6i se argumentima, jasno artikulira i iskazuje svoju poziciju drugima.

UsporeGuje svoju poziciju s drugima i zastupa je.

Uo7ava pristranosti u svojem mi5ljenju.

Spreman je preispitati i promijeniti svoju poziciju na temelju novih valjanih argumenata.


O7ekivanje se mo8e ostvariti u svakom predmetu, svakodnevno, odreGenim sadr8ajima i aktivnostima, tijekom redovite nastave, ali i projektnom nastavom, izvannastavnim, izvanu7ioni7kim aktivnostima, u suradnji sa 5kolskom knji8nicom i drugim ustanovama.


Aktivnosti koje poti7u kriti7ko preispitivanje svojega i tuGeg mi5ljenja poput dijaloga, debate i sl.

Situacije koje poti7u kriti7ko vrednovanje svojega i tuGeg rada.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—40

0. ,14'$#: )./-7(1-312 *791&0 )623120 (E. i F. ciklus)

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,% )%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

B. ."#$%*#$2' ;.!.$./,. UAenik samostalno odreCuje ciljeve uAenja, odabire pristup uAenju te planira uAenje.

Samostalno: — analizira zahtjeve zadataka i situacije u7enja i realisti7no ih procjenjuje, uzimaju6i u obzir svoje sposobnosti, ciljeve i stil u7enja

— procjenjuje 5to zna, a 5to tek treba nau7iti

— postavlja dosti8ne ciljeve u7enja prema pojedinim podru7jima u7enjima i predmetima i odreGuje kriterije uspje5nosti

— procjenjuje trud i vrijeme potrebno za ostvarivanje ciljeva

— fleksibilan je u postavljanju ciljeva u7enja, koji su relevantni i vremenski izvedivi

— s obzirom na zahtjeve zadatka i situaciju u7enja, razmatra mogu6e pristupe i strategije u7enja, odabire najprikladnije i primjenjuje ih u7inkovito

— izraGuje kratkoro7ni i dugoro7ni plan u7enja i svoje u7enje organizira u skladu s njime

— vrednuje svoj plan, fleksibilno ga mijenja i uo7ava dobrobiti planiranja.

C. .*#H'$2' ;.".$./,. UAenik prati uAinkovitost uAenja i svoje napredovanje tijekom uAenja.

Samostalno prati zahtjeve zadatka (npr. procjenjuje zahtjevnost pojedinih aktivnosti koje izvodi) i u7inkovitost kori5tenog pristupa.

Iskazuje procjene o svojim procesima u7enja.

Govori o koracima koje radi tijekom u7enja ili rje5avanja problema.

Postavlja si pitanja za provjeru razumijevanja i tra8i poja5njenja.

Otkriva i ispravlja pogre5ke pri rje5avanju zadatka.

Ponovno 7ita, radi ili pregledava ono 5to je dosad napravio.

Prati svoj napredak u u7enju i ocjenjuje svoju izvedbu planiranih aktivnosti (koliko je blizu cilju).

Samostalno odlu7uje o nastavljanju ili zavr5avanju u7enja.

D. .*%"#?1,0# +!'$2# ;.#.$./,. UAenik regulira svoje uAenje mijenjajuDi prema potrebi plan ili pristup uAenju.

Mo8e ocijeniti koje su prednosti i nedostatci pojedinih pristupa u7enju / rje5avanju zadatka, odnosno utvrditi korisnost kori5tenih strategija i pristupa u pojedinim situacijama u7enja.

Prema potrebi (na temelju pra6enja u7enja, kad doGe do zastoja u radu ili problema u razumijevanju) mijenja ili prilagoGava plan ili pristup u7enju ili rje5avanju zadatka.

Koristi se sve sustavnijim, na strategijama temeljenim, pristupom.

Pove6ava napor ako je potrebno.

Odlu7uje o zavr5avanju u7enja kada je procijenio da je dovoljno nau7io.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—41

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,% )%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

E. (#413*',$13#$2'/ (#41.*1&2'$#

;.$.$./,. UAenik samovrednuje proces uAenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduDe uAenje.



Procjenjuje u7inkovitost svojeg u7enja te uzroke uspjeha ili neuspjeha u konkretnoj situaciji u7enja.

ProsuGuje je li ostvaren cilj u7enja.

(Ne)uspjeh pripisuje postojanju ili izostanku truda te odabiru odreGenih strategija u7enja i kori5tenju njima.

Razmi5lja o budu6em u7enju i o tome kako ga popraviti (kako prenijeti ste7ena znanja i iskustva u nove situacije u7enja).

Postavlja nove ciljeve u7enja.


Primijeniti u svim predmetima. U7enike se mo8e poticati na izradu dnevnog, tjednog i mjese7nog plana u7enja i pra6enje ostvarenja plana (mogu6e i u elektroni7kom obliku). Ohrabrivanje u7enika za razmi5ljanje i razgovor o procesu u7enja. Poticati u7enike na to da naglas govore o koracima u u7enju i rje5avanju problema. Izravno pou7avati metakognitivne strategije planiranja, pra6enja, samoreguliranja i samovrednovanja u7enja (kako, kada i za5to se njima koristiti). Preusmjeravati fokus s rezultata (ocjene, broja bodova i sl.) na proces u7enja (kakvo je bilo u7enje, kako unaprijediti u7enje). Poticati u7enike na pokazivanje samoinicijativnost i svoje odgovornosti za u7enje. Poticati pra6enje svojeg u7enja voGenjem dnevnika u7enja i s pomo6u razli7itih alata koje nudi informacijsko-komunikacijska tehnologija.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—42

&. ,14'$#: )./-7(1-312 209%&1-0- & 094&7-%&190 ) )6231) (E. i F. ciklus)

'(6',3'-'8)%9'$3% '+1-.$%3,% )%9)%(% '(6',3'-'8)%9'$3.: '+1-.$%3,%

B. 3*%2',$1() +!'$2# %.!.$./,. UAenik moBe objasniti vrijednost uAenja za svoj Bivot.

Iznosi i obja5njava razloge zbog kojih je u7enje va8no za njegov budu6i 8ivot (nastavak obrazovanja, odabir zanimanja, osobni 8ivot).

Svojim rije7ima obja5njava za5to je u7enje va8no za dru5tvo u cjelini.

Mo8e obrazlo8iti svrhu u7enja pojedinih predmeta i va8nost ulaganja truda.


C. ("%-# 1 ('0% -#1 +!'$%-+ %.".$./,. UAenik iskazuje pozitivna i visoka oAekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u uAenju.

O7ekuje napredak u pojedinim predmetnim podru7jima i predmetima u odnosu na svoje ciljeve u7enja i prija5nja postignu6a.


D. %$)'*'( %.#.$./,. UAenik iskazuje interes za razliAita podruAja, preuzima odgovornost za svoje uAenje i ustraje u uAenju.

Jasno obrazla8e razloge svojeg interesa za pojedina podru7ja u7enja.

U7enje pojedinih sadr8aja povezuje sa svojim 8ivotom i svijetom oko sebe.

Procjenjuje koliki trud treba ulo8iti da bi uspje5no rije5io zadatak ili ostvario cilj u7enja.

Samostalno tra8i informacije i odabire one aktivnosti koje su u njegovu podru7ju interesa.

Povezuje svoje interese s odabirom budu6eg zanimanja.

E. '41&%2' %.$.$./,. UAenik se koristi ugodnim emocijama i raspoloBenjima tako da potiAu uAenje i kontrolira neugodne emocije i raspoloBenja tako da ga ne ometaju u uAenju.

Primjenjuje tehnike koje 6e pobuditi pozitivne emocije u situaciji u7enja.

Primjenjuje strategije samonagraGivanja u procesu u7enja.

Primjenjuje strategije i tehnike kontrole negativnih emocija tijekom u7enja.

U7inkovito primjenjuje tehnike kontrole straha od ispitivanja.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—43

Preporuke za ostvarivanje oAekivanja

Ostvaruje se u svim predmetima. Koristiti se razgovorom o u7enju i raspravama u skupini. U7itelji iznose ciljeve u7enja na svakom satu. Individualizirani rad tijekom nastave i pojedina7ni rad sa svakim u7enikom. Suradni7ko u7enje, igranje uloga i vr5nja7ka podr5ka u situacijama neuspjeha. Radionice s ciljem razvijanja pozitivne slike o sebi i rasprave u skupini o va8nosti ulaganja truda za uspjeh u u7enju. Razli7ite aktivnosti u kojima se u7enici poti7u na iskazivanje svojih interesa i postavljanje ciljeva povezanih s tim 5to 8ele nau7iti, a ne samo s dobivanjem ocjene. Vrednovanje za u7enje koje uklju7uje specifi7ne povratne informacije usmjerene na isticanje u7enikovih jakih strana, ali i usmjeravanje na ono 5to ulaganjem truda treba unaprijediti.

Stvaranje situacija u kojima 6e svaki u7enik imati priliku iskusiti uspjeh u u7enju i time ste6i pozitivna iskustva povezana s u7enjem. Stvaranje okru8enja za u7enje u kojem 6e svaki u7enik imati priliku prepoznati i razvijati svoje osobne interese. Koristiti se e-okru8enjem, programima i aplikacijama kako bi u7enje bilo zanimljivije (npr. mre8ni te7ajevi, prikupljanje kolekcija materijala u elektroni7kom obliku…). Podr5ka u7itelja u prepoznavanju interesa i razvoju intrinzi7ne motivacije za u7enje. Poticanje u7enika na pripisivanje svojih neuspjeha nedovoljno ulo8enom trudu.


—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—44

,. ,14'$#: *47-/-312 9'/)>231- ?- )62312 ( E. i F. ciklus)

9=59139-9;/-?973- 962'&7-31- /-?/-=- 9=59139-9;/-?973&@ 962'&7-31-

B. >%/%!-1 1-*+@'$2' +!'$2# =.!.$./,. UAenik stvara prikladno fiziAko okruBenje za uAenje s ciljem pobolj+anja koncentracije i motivacije.

PrilagoGava okolinu u kojoj u7i prije po7etka u7enja, a prema potrebi i tijekom u7enja.

Uspje5no se prilagoGava postoje6im okolinskim uvjetima u7enja.


Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj poti7e u7enike na isprobavanje razli7itih uvjeta u kojima u7e i odabir onih koji su naju7inkovitiji za njih. Pri tome daje obja5njenja i njegovo pona5anje slu8i kao model.


C. (+*#,$2# ( ,*+?%4# =.".$./,. UAenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspje+no suraCuje u razliAitim situacijama i spreman je zatraBiti i ponuditi pomoD.

Mo8e preuzeti razli7ite uloge u skupini, dijeli ideje, sudjeluje u postavljanju ciljeva i njihovu ostvarivanju.

Pona5a se tako da ostvaruje u7inkovitu interakciju s drugima i djeluje unutar razli7itih formalnih i neformalnih grupa.

Spreman je ciljano potra8iti pomo6 i podr5ku pri u7enju od osoba koje mu najbolje mogu pomo6i ako svojim trudom ne mo8e samostalno obaviti zadatak.

Iskazuje interes za suradnju s drugima i konstruktivno suraGuje.


Ostvaruje se u svim predmetima. U7itelj sam ili u suradnji s u7enicima kreira aktivnosti u kojima mogu suradni7ki u7iti, raditi u paru ili timu, pou7avati jedni druge, isprobati razli7ite uloge, doprinositi zajedni7kom cilju. U7itelj stvara prijateljsko okru8enje u kojem pozitivno reagira na u7eni7ko pru8anje i tra8enje pomo6i i poti7e takvo pona5anje. U7itelj osna8uje u7enike da tra8e pomo6 i podr5ku ako im je potrebna.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—45

E. U=ENJE I POU=AVANJE ME<UPREDMETNE TEME

Me%upredmetna tema U!iti kako u!iti usmjerena je na razvoj samostalnog, odgovornog i uspje"nog u#enika u procesu stjecanja znanja, vje"tina i stavova. Ostvarenje zadanih ciljeva me%upredmetne teme U!iti kako u!iti po-drazumijeva u#enika koji tra!i informacije i koristi se njima u svojoj okolini, koristi se raznovrsnim strategijama u#enja uz primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi aktivno stvarao nove ideje i koncepte na temelju sada"njeg i/ili ranijeg iskustva. U#enik u#i s razumijevanjem, "to uklju#uje proces reorga-nizacije sadr!aja, odnosno razmi"ljanje i rje"avanje problema. U#enik isprobava razli#ite strategije u#enja, pro-cjenjuje njihovu u#inkovitost i koristi se njima ovisno o situaciji. U#enik je motiviran za u#enje, regulira emocije s ciljem poticanja u#enja. Stvara prikladno okru!enje koje mu omogu$uje da svoju pa!nju potpuno usmjeri na u#enje. Kako bi "to uspje"nije u#io, u#enik stvara pozitivne interakcije sa svojim vr"njacima i drugim osobama u "koli i izvan nje.

Uloga je u#itelja poticanje aktivnog u#enja. Nastavu valja usmjeriti na u#enika i poticanje preuzimanja odgovor-nosti u#enika za svoje u#enje. U#itelji mogu utjecati na u#eni#ka socijalna i intelektualna iskustva na razli#ite na#ine, svojim stavovima, vjerovanjima i o#ekivanjima te pona"anjem u razrednoj interakciji. Da bi bio uspje"an u poticanju u#enja, u#itelj treba imati pozitivne stavove o u#enju, pozitivna i visoka (prikladna) o#ekivanja, vjero-vati da u#enik mo!e ostvariti uspjeh u u#enju, i sam biti uspje"an „u#enik“. U#itelj pou#avanje prilago%ava potre-bama, osobinama i interesima u#enika. To zna#i da bira sadr!aje i aktivnosti primjerene razvojnoj razini u#enika (one koje mo!e rije"iti uz malu pomo$ u#itelja). Uloga je u#itelja osigurati pomo$ i podr"ku pri u#enju, a ta pomo$ i podr"ka smanjuju se sve ve$om samostalno"$u u#enika u u#enju, dok u kona#nici njegovo u#enje ne postane samostalno i samoregulirano. U#itelj poti#e u#enje i razvoj aktivnim pou#avanjem, odnosno uporabom strategija i tehnika pou#avanja kojima osigurava interakciju u#enika sa sadr!ajima u#enja, drugim u#enicima i s u#iteljem.

U#enje i pou#avanje me%upredmetne teme U!iti kako u!iti ne zahtijeva dodatne, specifi#ne materijale i izvore, posebno okru!enje ni zna#ajno dodatno vrijeme za u#enje. Budu$i da se pou#avanje te me%upredmetne teme provodi u svim predmetima, s pomo$u konkretnih aktivnosti i sadr!aja te je neodvojivo od iskustva u#enja, zahti-jeva pripremu u#itelja i stru#nih suradnika za aktivno pou#avanje (suradni#ko u#enje, radioni#ki, iskustveni tip nastave, debate, igranje uloga, diskusije, rje"avanje problema) ili u#enje izvan u#ionice (samostalni ili istra!iva#ki projekti u skupini, izvje"taji, rad u "kolskoj knji!nici, terenska nastava, posjeti ustanovama, putovanja, promatra-nje okoline). Takvi oblici rada poma!u u aktiviranju u#enika, pobu%ivanju pa!nje i interesa, otkrivanju vrijedno-sti u#enja i znanja, poticanju motivacije i smanjenju negativnih emocija te pozitivnim stavovima prema u#enju i "koli. Tako%er poti#u u#enje kroz igru, u#enje otkrivanjem, razvoj kreativnog, kriti#kog i divergentnog mi"ljenja, rje"avanja problema, razvoj vje"tina komunikacije, argumentirane rasprave, asertivnost, uva!avanje drugih, su-radnje, aktivnog slu"anja itd. Aktivno u#enje u#itelj poti#e kreiranjem razrednog okru!enja, situacija u#enja, ali i izravnim pou#avanjem strategija u#enja i strategija upravljanja svojim u#enjem. U#itelj najprije sam pokazuje primjenu neke strategije, obja"njava kada, kako i za"to se koristi tom strategijom, odnosno obja"njava "to radi i za"to to radi. Nakon toga u#enici na sli#nom materijalu primjenjuju strategiju uz vodstvo u#itelja. U sljede$oj fazi u#itelj pove$ava razinu odgovornosti u#enika te u#enici strategiju uvje!bavaju na novim sadr!ajima. Na kraju u#enici primjenjuju novo znanje (strategiju) u nepoznatim i novim situacijama. Na primjer, ako u#itelj !eli pou#iti u#enike strategiji strukturiranja teksta, nakon #itanja teksta izdvaja klju#ne pojmove, obja"njava u kakvu su me%usobnom odnosu ti pojmovi te nagla"ava strukturu teksta koju mo!e i grafi#ki prikazati. Nakon demon-stracije u#enici sami strukturiraju sadr!aj i izra%uju grafi#ki prikaz, a u#itelj ih nadgleda, daje upute i ispravlja. Nakon te vo%ene vje!be u#enici razli#itim zadatcima samostalno uvje!bavaju strategiju. Kako bi u#enici ovladali tim strategijama, va!no im je osigurati dovoljno vremena i prilika za u#estalo uvje!bavanje kako bi se mogli ka-snije koristiti njima u novim situacijama.

U#itelj se tako%er za poticanje aktivnog u#enja mo!e koristiti informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, ne samo za pristup informacijama, komunikaciju i prezentacije nego i za stvaranje interaktivnog okru!enja za u#e-nje; s pomo$u razli#itih sustava upravljanja u#enjem omogu$uje uvje!bavanje, rje"avanje problema, simulacijsko u#enje, u#enje temeljeno na igri, provjeru znanja i vje"tina itd.

Primjena strategija u!enja i upravljanja informacijama poti#e se onda kada se u svakodnevnom odgojno-obrazovnom

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—46

procesu kreiraju situacije u#enja u kojima u#enik: — pronalazi i vrednuje razli#ite izvore informacija i razli#ite vrste informacija te se njima koristi — koristi se razli#itim materijalima za u#enje — rje"ava raznolike, relativno slo!ene probleme primjerene njegovoj dobi, koji su #esto takvi da postoje razli#iti

pristupi rje"avanju (a ne samo jedan standardni na#in) ili razli#ita rje"enja — koristi se postoje$im znanjima, ima dovoljno vremena i prilika za povezivanje novih iskustava u#enja s po-

stoje$ima i uspje"nu obradu i transformaciju informacija u novo znanje — ovladava tehnikama odr!avanja pa!nje i strategijama pam$enja — ovladava strategijama u#enja u razli#itim podru#jima u#enja (npr. #itanje, pisanje, rje"avanje problema) — ima mogu$nost izbora aktivnosti i sadr!aja u#enja i dono"enja odluka o pristupima u#enju — argumentirano raspravlja i obrazla!e svoje mi"ljenje — kriti#ki prosu%uje informacije, rje"ava probleme i donosi zaklju#ke — odgovara na pitanja kojima se poti#e razumijevanje, analiza, sinteza, kriti#ko razmi"ljanje, prosu%ivanje i

primjena znanja, a ne samo reprodukcija informacija — ima priliku postavljati pitanja drugima — ima priliku izraziti svoje mi"ljenje, propitivati, raspravljati, uspore%ivati i vrednovati razli#ite perspektive — osje$a se slobodnim grije"iti; u#i iz pogre"aka koje se vide kao poticaj i prilika za u#enje te preuzimanje kon-

trole nad svojim u#enjem — stvara originalne poveznice i ideje na temelju kojih primjenjuje svoja znanja u razli#itim situacijama i okru-

!enjima — ima priliku isprobavati razli#ite pristupe i istra!ivati razli#ite ideje — ima priliku svoje znanje i vje"tine predstaviti drugima na razli#ite na#ine.

Upravljanje svojim u!enjem u u#enika se razvija onda kad se u redovitom procesu u#enja i pou#avanja on uklju#uje u aktivnosti u kojima:

— ima mogu$nost preuzeti inicijativu — ima priliku i poticaj za razmi"ljanje o svojem u#enju — verbalizira svoje planove, strategije, korake pri rje"avanju zadataka ili pri u#enju — ima priliku postavljati realne i ostvarive ciljeve u#enja te uvidjeti svrhu u#enja — prati svoj napredak ka ostvarivanju ciljeva u#enja (provjerava razumijevanje i rje"enja, otkriva pogre"ke,

prilago%ava pristup u#enju, procjenjuje u#inkovitost odabranog pristupa) — analizira i vrednuje proces i ishode svojeg u#enja — ima priliku procjenjivati uratke drugih u#enika — analizira uzroke uspjeha ili neuspjeha s obzirom na trud koji je ulo!io u u#enje (npr. „Dobio sam lo"u ocjenu

jer nisam dovoljno u#io.“ ili „Ulo!io sam napor u u#enje i nau#io sam.“) — dobiva pravodobne i konkretne povratne informacije koje su usmjerene na unaprje%ivanje procesa u#enja i

motivacije za u#enje.

U#itelj podr!ava u#enika u razvoju strategija Upravljanja emocijama i motivacijom tako "to: — u#enicima daje priliku da preispituju vrijednost u#enja i ulogu u#enja u svojem !ivotu — vjeruje da u#enik mo!e svladati zadatak i to pokazuje, odnosno ima pozitivna i prikladna, ali dovoljno visoka,

o#ekivanja od svih u#enika — osigurava u#enicima iskustvo uspjeha tako "to im daje zanimljive, izazovne i prikladne zadatke u skladu s

njihovim potrebama i interesima — u#enicima daje priliku da razviju pozitivna o#ekivanja i vjerovanja o sebi (vjerovanja da imaju kontrolu nad

zadatkom/u#enjem i da mogu ostvariti uspjeh) — poti#e ih da preispitaju svoja uvjerenja o u#enju (npr. da se u#i samo u "koli i za ocjenu, da nau#eno ne$e

trebati kasnije u !ivotu itd.) — jasno iznosi ciljeve pou#avanja/u#enja za pojedini nastavni sat i kriterije za procjenu njihove ostvarenosti,

"to omogu$uje u#enicima jasan uvid u to "to i za"to u#e te "to se od njih o#ekuje — poti#e u#enike da osvijeste svoje potrebe u u#enju i u skladu s njima postave ciljeve — daje priliku u#enicima da sadr!aje i situacije u#enja pove!u sa svojim iskustvima i interesima — daje podr"ku pri svladavanju te"ko$a i poti#e ustrajnost na zadatku

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—47

— poti#e na ulaganje truda u u#enju i stvaranje veze izme%u ulaganja truda i uspjeha u u#enju te poti#e na razvoj vje"tina samomotiviranja

— podr!ava u#enike da usvoje strategije samonagra%ivanja te poti#e pozitivne emocije u u#enju — daje podr"ku u#enicima da razviju strategije reguliranja straha od ispitivanja i drugih negativnih emocija

povezanih s u#enjem.

Stvaranje okru"enja za u!enje u#itelj poti#e tako "to omogu$uje: — razredno okru!enje koje je ugodno i pru!a podr"ku te u#enike ohrabruje za suradnju, tra!enje pomo$i i uza-

jamnu podr"ku pri u#enju — pripremu potrebnih materijala za u#enje — razgovor o utjecaju okoline na u#enje, odnosno o tome kako urediti prostor za uspje"no u#enje — planiranje vremena za izvo%enje zadatka, izradu u#eni#kih planova u#enja i rasporeda vremena potrebnog

za odre%ene aktivnosti — zadatke koji zahtijevaju suradnju me%u u#enicima i projekte u kojima u#enici imaju priliku za suradni#ko

u#enje, postavljanje zajedni#kih ciljeva te ravnopravno sudjelovanje u#enika koji imaju razli#ite sposobnosti i pristupe u#enju

— aktivno slu"anje u#enika, zauzimanje za sebe, po"tivanje mi"ljenja drugih, nenasilno rje"avanje konflikata — sudjelovanje u#enika u dogovaranju razrednih pravila — tra!enje pomo$i u u#enju od u#itelja, roditelja, drugih u#enika, stru#nih suradnika.

Osim u#itelja pomo$ u stjecanju kompetencije U!iti kako u!iti pru!aju stru#ni suradnici (psiholozi, pedagozi, knji!ni#ari, stru#njaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) poma!u$i u#iteljima u radu u skupini ili pojedina#-nom radu s u#enicima te zajedni#kim radom na projektnim i drugim "kolskim aktivnostima. Svatko od njih u podru#ju svojih stru#nih kompetencija poma!e u#enicima u razvijanju strategija uspje"nog u#enja.

Od posebne je va!nosti uklju#enost roditelja, koji u#enike motiviraju za u#enje i poti#u ih na usvajanje uspje"nih strategija u#enja (planiranja u#enja, organizacije vremena, organizacije okru!enja za u#enje i sli#no) sura%uju$i i razmjenjuju$i informacije s u#iteljima i stru#nim suradnicima. Suradnja roditelja, u#itelja i stru#nih suradnika temelji se na partnerskom odnosu.

Poticanje aktivnog u#enja "kola mo!e organizirati u suradnji s drugim institucijama (knji!nicama izvan "kole, muzejima, kazali"tima i sli#no). Ravnatelj i osniva# "kole trebaju osigurati preduvjete i resurse za aktivno pou-#avanje (usavr"avanje odgojno-obrazovnih radnika, ure%enje i osuvremenjivanje "kole, provo%enje planiranih aktivnosti itd.). Svi sudionici uklju#eni u poticanje aktivnog u#enja, svaki u svojemu podru#ju djelovanja, zajed-ni#ki rade na ostvarenju cilja, a to je razvoj samostalnog, odgovornog i uspje"nog u#enika spremnog na cjelo!i-votno u#enje.

F. VREDNOVANJE U ME<UPREDMETNOJ TEMI

O#ekivanja definirana kurikulumom me%upredmetne teme U!iti kako u!iti podr!avaju usvajanje odgojno-obra-zovnih ishoda u svim predmetima, ali i u samostalnom neformalnom i informalnom u#enju u izvan"kolskom kontekstu. Stoga se ve$ina odgojno-obrazovnih o#ekivanja te me%upredmetne teme mo!e izravno ugraditi (u#iti, pou#avati i vrednovati) u predmetne kurikulume u svim razredima pojedinih odgojno-obrazovnih ciklusa. To zna#i da se ostvarivanje odgojno-obrazovnih o#ekivanja me%upredmetne teme U!iti kako u!iti vrednuje u svakom predmetu. Razredniku i stru#nim suradnicima ostavlja se ipak mogu$nost ostvarivanja i vrednovanja manjeg dijela postavljenih odgojno-obrazovnih o#ekivanja izvan redovite nastave. Ako je neko o#ekivanje ostvareno u korelaciji dvaju ili vi"e predmeta, u integriranoj nastavi, projektnoj nastavi ili u "kolskoj knji!nici, onda $e i vred-novanje biti provedeno suradni#ki.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih o#ekivanja kurikuluma me%upredmetne teme U!iti kako u!iti u#enici se os-posobljavaju za u#inkovito i trajno samostalno u#enje i samovrednovanje. Stoga se ostvarivanje o#ekivanja te me%upredmetne teme vrednuje, u prvome redu, u okviru pristupa vrednovanja za u#enje i vrednovanja kao u#enja. Ti pristupi podrazumijevaju da je u razredu uspostavljena poticajna atmosfera temeljena na u#inkovitoj

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* *+,(-)+.*+/!+ /+*+ (0$/$ '"'% (0$/$

—48

komunikaciji i interakciji u#enika i u#itelja, kao i u#enika me%usobno. Tako%er, ti pristupi podrazumijevaju jasne i transparentne ciljeve i ishode u#enja koji su poznati i u#eniku, a ne samo u#itelju.

Vrednovanje za u7enje

Vrednovanje za u#enje podrazumijeva pra$enje i usmjeravanje procesa u#enja i pou#avanja za vrijeme njegova odvijanja. U#enik prati svoj napredak i procjenjuje uspje"nost #ime se koristi za pobolj"anje procesa u#enja (pre-ma potrebi mijenja u#enje, npr. upotrebljava druge strategije u#enja, oslanja se na druge izvore informacija itd.).

U#itelj provjerava uspje"nost pou#avanja i u#enja, procjenjuje spremnost u#enika za odre%eni oblik u#enja, daje u#eniku pravovremenu i konstruktivnu povratnu informaciju o napretku i uspje"nosti u#enja te poti#e auto-nomiju u#enika u budu$em u#enju. Tako%er, na temelju prikupljenih informacija iz tog procesa u#itelj planira i unapre%uje budu$e pou#avanje.

Od u#itelja se o#ekuje kreativnost u pronala!enju i osmi"ljavanju optimalnih metoda i tehnika koje odra!avaju na#ela vrednovanja za u#enje i koje se mogu uklopiti u svakodnevno u#enje i pou#avanje, a kojima se osiguravaju uvjeti za u#enikovo do!ivljavanje uspjeha s ciljem ja#anja u#eni#ke samoefikasnosti.

Vrednovanje kao u7enje

U okviru vrednovanja kao u#enja u#eniku se osigurava potrebno vrijeme za razmi"ljanje i refleksiju o u#enju te samovrednovanje. Tako%er, organiziraju se konzultacijski sastanci s u#enicima o u#enju na kojima se vode ciljani razgovori o u#enju i rezultatima u#enja. U#enika se poti#e na vo%enje dnevnika u#enja. U#enik i u#itelj zajedno razvijaju u#enikov pojedina#ni plan u#enja.

Mogu$e su metode i tehnike u okviru vrednovanja kao u#enja: — samorefleksija/samoanaliza – tj. razvoj i pra$enje postizanja svojih ciljeva u#enja — samovrednovanje – u#enik je aktivno uklju#en u promatranje, nadgledanje i reguliranje svojeg procesa u#e-

nja te oblikovanje povratne informacije o tijeku i napretku u tom procesu; mo!e uklju#ivati vo%enje zabilje"-ki, razmi"ljanje naglas prilikom u#enja i rje"avanja zadatka i sl.

— vr"nja#ko vrednovanje – u#enik je aktivno uklju#en u vrednovanje u#enja svojih vr"njaka te im poma!e u promatranju, nadgledanju i reguliranju procesa u#enja vr"nja#kom povratnom informacijom

— razli#ite kombinacije samovrednovanja, vr"nja#kog vrednovanja i u#iteljeva vrednovanja – npr. nakon u#e-nikovih komentara mogu uslijediti komentari ostalih u#enika ili komentari u#itelja.

U skladu sa svime navedenim ostvarivanje o#ekivanja u me%upredmetnoj temi U!iti kako u!iti zasebno se ne ocje-njuje. Ostvarivanje o#ekivanja te me%upredmetne teme olak"at $e u#enicima u#enje u "koli i izvan "kole te tako rezultirati i boljim postignu$ima u nastavnim predmetima i odgojno-obrazovnim podru#jima. O usvojenosti odgojno-obrazovnih postignu$a te me%upredmetne teme u kontekstu pojedinog predmeta formalno se izvje-"$uje na razini u#enika na kraju pojedinog odgojno-obrazovnog razdoblja (listama procjene elemenata generi#kih kompetencija, odnosno kvalitativnim osvrtom u &. i '. ciklusu).

Za detaljnije poja"njenje pristupa vrednovanja za u#enje i vrednovanja kao u#enja, kao i oblika izvje"$ivanja o u#eni#kim postignu$ima, vidjeti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda u!enja u osnovnim i srednjim #kolama Republike Hrvatske.

Documents

U iti kako u iti - os-cisla.skole.hr filePred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma me!upredmetne teme U!iti kako u!iti. Okvir nacionalnog kurikuluma ("#$ ) odre!uje sustav