u kriznim situacijama velikih razmjeranici/Prirucnik... · Iskustvo tijekom odgovora na nedavne krizne situacije: poplave koje su pogodile županjsku Posavinu 2014. godine i izbjegličku

Psihosocijalna podrška u kriznim situacijama

velikih razmjera

Nakladnik: HrvatskiCrvenikriž UlicaCrvenogkriža14 10000Zagreb Telefon:+38514655814 E-adresa: [email protected] Internetska adresa: www.hck.hr

Za nakladnika: RobertMarkt,dipl.oec.

Autori: Prof.dr.sc.DeanAjduković Mag.psih.HelenaBakić Prof.dr.sc.MarinaAjduković

Recenzenti: Prof.dr.sc.AntonijaŽižak Doc.dr.sc.LindaRajhvajnBulat SanjaPupačić,prof.psih.

Suradnica: MarijaJuzbašić,mag.psih.

Urednik: Prof.dr.sc.DeanAjduković

Lektura: DragicaNemec,prof.

Fotografija na naslovnici: FilipFloreani,pružanjePSP-edjeciuZimskom

prihvatno-tranzitnomcentruSlavonskiBrod

Fotografija na poleđini: IbrahimMalla,HrvatskiCrvenikriž;igrauigraonicizadjecuu

Zimskomprihvatno-tranzitnomcentruSlavonskiBrod

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Kerschoffset

Naklada: 300primjeraka

Zagreb,2016.

©Svapravapridržana.Nijedandioovepublikacijenesmije sekopirati, tiskati,prezentirati iliprenositielektroničkimilimehaničkimputem,preslikavanjem,snimanjemilinabilokojidruginačinbezprethodnedozvoleautora.

CIPzapisjedostupanuračunalnomekataloguNacionalneisveučilišneknjižniceuZagrebupodbrojem000964795.

ISBN978-953-7537-32-6

Psihosocijalna podrška u kriznim situacijama

velikih razmjera

Predgovor

Kada sedogodi krizna situacija, nesreća velikih razmjera ili katastrofa, svijet kojeg smodotadapoznavaliiztemeljasemijenja,aosjećajsigurnostipojedincaizajedniceozbiljnojeugrožen.Velikenesrećeikatastrofenesamodadovodedomaterijalnešteteimanjkaosnovnihresursazadostojan-

stveniživot,većkodpogođenogstanovništvauzrokujuisnažneosjećajepatnje,gubitkaibespomoćnosti.Istovremeno,pomagačisu izloženibrojnimstresnim i rizičnimsituacijama,onipomažu ispašavajubezodmora,čestozaboravljajućinavlastitepotrebe.Utakvimtrenucima,psihosocijalnapodrškaštiti,braniiosnažuje,tepomažebržemoporavku.

JednaodtemeljnihaktivnostiHrvatskogCrvenogkrižajepripremaidjelovanjeukriznimsituacijamaikata-strofama,uskladusosnovnimciljevimaStrategije2020MeđunarodnefederacijeCrvenogkrižaiCrvenogpolumjeseca.Iskustvotijekomodgovorananedavnekriznesituacije:poplavekojesupogodiležupanjskuPosavinu2014.godineiizbjegličkukrizuu2015.i2016.godini,pokazalojedaljudiusituacijamakrizainesrećavelikihrazmjeraporedhrane,vode,odjećeiskloništaiznadsvegatrebajupodrškuipoštovanje,lijepuriječiistinskupažnju,osnaživanjedamogukrenutidalje.PsihosocijalnapodrškaneophodnijediocjelokupnogodgovoraHrvatskogCrvenogkrižanakriznidogađaj,tojeonapomoćkojaunajtežimtrenu-cimamožeznačitisveosobikojaimaosjećajdanemavišeništa.

Istotako,podršku,pažnjuirazumijevanjetrebalisuibrojnivolonteriidjelatnicikojisu,požrtvovnopoma-žući,proživljavalipatnjusvojihkorisnika.KakojeizjaviladjelatnicaHrvatskogCrvenogkriža,prevoditeljicakojajepomagalaizbjeglicama:„Svakuobiteljkojajedolaziladoživljavalasamkaosvojuvlastitu“.

IzvršnipredsjednikHrvatskogCrvenogkrižaRobertMarktnaglašava:„Čak i jednakrizauživotučovjekamožeostavitidubokineizbrisivtrag.UDomovinskomratu,upoplavamaužupanjskojPosavini,umigra-cijskojkrizi,naučilismokakopružitipsihosocijalnupodrškualiikakosačuvatisebe.AkoseikadauživotunađeteukriznojsituacijikojamijenjatijekikvalitetuvašegživotaiiakopritomemoždamislitedaVamapsihosocijalnapodrškanemožepomoći –molimoVasobratite se svojimkolegama, koristitenekuodmetodasamopomoćiilizatražiterazgovorsastručnomosobom!“

OvajjedinstveniivažanPriručniknastaojeuokviruprojektarazvojapsihosocijalnepodrškekojifinanciraipodržavaMeđunarodnafederacijaCrvenogkriža iCrvenogpolumjeseca ipredstavljaznačajan iskoraki temelj sustavnograzvojakapacitetazapružanjepsihosocijalnepodrškeuHrvatskomCrvenomkrižu idrugimNacionalnimDruštvimaCrvenogkriža,ali iodgovornim institucijama iorganizacijama.Autorisumeđunarodnopriznativrhunskistručnjaciuovompodručjukojisusvojimdugogodišnjimradomisurad-njomsHrvatskimCrvenimkrižemdalivrijedandoprinosnapretkukoji jeHrvatskiCrvenikrižpostigaourazvojuiintegriranjupsihosocijalnepodrškeusustavpripremeidjelovanjaukriznimsituacijama.

VjerujemodaćeovajPriručnikpomoćivolonterimaidjelatnicimaCrvenogkrižaidrugimpomagačimakakobibilištoučinkovitijiusvomplemenitompozivupomaganja,aistovremenoznalisačuvatisebeibrinutiosvojimkolegamaisuradnicima.

HrvatskiCrvenikriž

PReDgOVOR

III

PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA U KRIZNIM SITUACIJAMA VELIKIH RAZMJERA

istraživanja

tehnikeismjernice

iskustva djelatnika i volontera imajtenaumu

iziskustva

IV

Skraćenice

Pojmovi

PPP Psihološkaprvapomoć

PSP Psihosocijalnapodrška

PTSP Posttraumatskistresniporemećaj

Organizacije

APA Američkapsihološkaasocijacija

CRED Centarzaistraživanjeepidemiologijekatastrofa(Belgija)

DUZS Državnaupravazazaštituispašavanje

DVA Ministarstvozapitanjaveterana(SAD)

HCK HrvatskiCrvenikriž

IASC MeđuagencijskistalniodborUjedinjenihnaroda

NC-PTSP NacionalnicentrazaPTSP(SAD)

NCTSN Nacionalnamrežazatraumatskistresdjece(SAD)

TENTS europskamrežazatraumatskistres

UN Ujedinjeni narodi

UNHCR VisokipovjerenikUjedinjenihnarodazaizbjeglice

UNISDR UredUjedinjenihnarodazasmanjenjerizikaodkatastrofa

WHO Svjetskazdravstvenaorganizacija

V

SKRAĆeNICe

Sadržaj

Uvod 1Katastrofe i krizni događaji velikih razmjera 3

Definiranjekriznihdogađajavelikihrazmjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5Psihosocijalna obilježja katastrofa i kriznih događaja velikog razmjera 9

Smanjivanjepsihosocijalnihrizikaodkatastrofa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Reagiranje ljudi u krizi: stres i trauma 13

Stres . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Trauma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Faktori rizika i otpornosti za mentalno zdravlje u kriznim događajima velikih razmjera 20Individualneosobineiživotnoiskustvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Neposrednosocijalnookruženjeikarakteristikezajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Društvenookruženjeiulogamedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Psihosocijalna podrška u kriznim događajima velikih razmjera 28Stupnjevitimodelpsihosocijalnepodrške. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Psihosocijalneintervencijeufazamaodgovoranakatastrofu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Prepoznavanje psihosocijalnih potreba ljudi u kriznim događajima velikih razmjera 42Brzaprocjenapsihosocijalnogstanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42Postupaktrijaže . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Postupakprobira(skrininga)zaproblemementalnogzdravlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

Psihološka prva pomoć u kriznim događajima velikih razmjera 52Temeljneaktivnostipsihološkeprvepomoći . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Rizici i posljedice pomagačkog rada: zašto i kako skrbiti za psihološku dobrobit i zdravlje pomagača? 64

Imajulipomagači„pravo“bitiukrizi? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65Psihičkeposljediceradastraumatiziranimaosobamaurazdobljunakonkatastrofe . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Kakoorganizacijamožebrinutizapsihološkudobrobitpomagača? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

Supervizija – profesionalna podrška pomagačima i osiguranje kvalitete usluga 85Štojest,aštonijesupervizija? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85Tkosusupervizori?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88Kometrebasupervizija? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90Štosuočekivaniishodisupervizije? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90

PriloziUpitnikzaprobirzateškoćementalnogzdravljaTHS-13 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92Upitnikintenzitetasagorijevanjanaposlu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94SmjernicezapodrškuvolonterimauZimskomprihvatnomtranzitnomcentruzaizbjegliceuSlavonskomBrodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

Pojmovnik 97Popis citirane literature 100Recenzije knjige 108

SADRŽAJ

VII

UVOD

Kadanekidogađaj,kaoštojenesrećavelikihrazmjerakojiugrožavaživote,zdravljeisigurnostljudi,nanosimaterijalnuštetuzajedniciiprekidanjenonormalnofunkcioniranje,jednaodključnihorga-nizacijanačijupomoćseoslanjajugrađanijeHrvatskiCrvenikriž(HCK).Znakcrvenogkrižajesimbol

dajepomoćdostupna,štopogođenimljudimadajenadudaćesituacijabitibolja.Apoticanjenadejednojeodpettemeljnihnačelapsihosocijalnogodgovoranakatastrofeinesrećevelikihrazmjera.IuformalnompogleduHrvatskiCrvenikrižjedanjeodvažnihsudionikauPlanu zaštite i spašavanja za područje Republike HrvatskeukojemuseposebnonavodiangažiranjeHCKuslučajupotresa,poplave,tehničko-tehnološkekatastrofeinesrećesopasnimtvarima,potrageispašavanjezrakoplova,sklanjanja,evakuacijeizbrinjavanjastanovništva,itd.Kaoštojejavnostipoznato,brojnisuoblicipomaganjaHCKuokolnostimavelikihnesreća:odraspodjelevodezapiće ihrane,prikupljanja i raspodjelehumanitarnepomoći,evidentiranjažrtava,njihovogzbrinjavanjaisudjelovanjauevakuaciji,dopružanjaprvemedicinskepomoćiipsihološkepomoći.

ZadaciHrvatskogCrvenogkrižaupodručjupsihološkogzbrinjavanja ipotporeugrađeniuPlan zaštite i spašavanja na području Republike HrvatskekojegdonosiVladaRepublikeHrvatske,pokazujuprepoznavanjeoveorganizacijekaovažnognositelja(i)ovevrsteaktivnostiiočekivanjaspecifičnogdoprinosauizvanrednimokolnostima.Tizadaciuključujuorganiziranjepsihosocijalnepomoći,sudjelovanjeupružanjupsihološkepotporeoperativnimsnagamazaštiteispašavanja,pružanjepsihološkepomoćistradalomstanovništvu,organiziranjemobilnihtimovazapsihološkuprvupomoćisudjelovanjeunjima.Kakobimogaoudovoljitiovimulogama,HCKtrebaimatidjelatnikeivolonterekojisupripremljeniiosposobljenizaoveaktivnosti.Ovajeknjigaprilogpovećanjusposobnostizaispunjenjeovihočekivanjajermožeposlužitibaremnadvanačina.Možebiti temelj zadugoročno i kratkoročnoplaniranje razvoja sposobnosti zapsihosocijalnodjelovanjeHCKnasvimrazinamajerjeteorijskiutemeljenaikaoalatzapraktičnopostupanjepomagača.U tomsmislu jeovaknjiganamijenjenakakodonositeljimaodlukauHCKnarazličitimrazinama, tako ipraktičarima,djelatnicimaivolonterima.

UposljednjihdesetakgodinaseuokviruMeđunarodnogpokretaCrvenogkriža iCrvenogpolumjesecarazvilasnažnasvijestovažnostipsihološkekomponenteupomaganjuosobamapogođenimdogađajemiolakšavanjunjihovogoporavka.HrvatskiCrvenikrižjetakođerprepoznaoovukomponentuuokvirusvojihraznovrsnihaktivnostiiugradiojeusvojerazvojneplanove.OtomeunajnovijevrijemesnažnosvjedočebrojneaktivnostitijekomkatastrofalnepoplaveuPosavini2014.godineinedugozatimtijekomeuropskemigrantskekrize.NastanakoveknjigetakođerpokazujepredanostrazvijanjupsihosocijalnekomponentedjelovanjaHrvatskogCrvenogkriža.

Knjigajestrukturiranatakodaseprvopredstavljajuposljedicekatastrofaivelikihnesrećakojeugrožavajuživotidobrobitpogođenihljudi.Opisanajesuvremenakategorizacijaispecifičnostiprirodnihičovjekovimdjelovanjemizazvanih(antropogenih)nesrećavelikihrazmjera.UpoglavljuPsihosocijalna obilježja katastrofa i kriznih događaja velikih razmjerarazmatrajusenjihoveposljedicenarazinipojedinca,međuljudskihodnosaizajednice.Pritomesepolaziodbio-psiho-socijalnoekološkogmodelapovezanostipojedincasvišerazinasocijalneokolinekojesenarušavajuukatastrofama,alikojeistodobnonudeimogućnostizasmanjivanjerizika,poputjačanjasustavaupravljanjakatastrofama,ulaganjausmanjivanjerizika,tepovećanjasposob-nostipsihosocijalnogzbrinjavanjaljuditijekomkatastrofe,neposrednonakoniufazioporavka.

1

UVOD


Unastavkuseopisujupojmovistresa,traumeinačininakojeljudireagirajuukriznimsituacijama,uklju-čujućispecifičnostidjece,mladihiodraslihosoba.Posebannaglasakjestavljennaprepoznavanjefaktorarizikaizaštitementalnogzdravljaštojejednoodvažnihkompetencijapomagača.Touključujepoznavanjerizikazbogindividualnihobilježjaiiskustavaljudi(osobineličnosti,stupanjizloženostikatastrofi,prethodnaizloženosttraumi,svakodnevnistres,načinisuočavanjaisociodemografskaobilježja),obilježjaneposrednogokruženjaizajednice(socijalnapodrška,funkcionalnostobitelji,resursizajednice),tedruštvenogokruženjaiulogemedija.Pritomejeistaknutapozitivnainegativnaulogadruštvenihmrežaičinjenicemasovnogilakodostupnogkomuniciranjauokolnostima„gladi“zainformacijama.

Unarednatripoglavljaopisanisukonkretnipostupciismjernicepsihosocijalnogodgovoranakriznedoga-đajevelikihrazmjera.Okvirzanjihpredstavljastupnjevitimodelpsihosocijalnogpostupanjakojipolaziodzadovoljavanjaosnovnihpotrebapogođenihljudinasuosjećajannačinistvaranjenjihovogosjećajasigur-nosti,azavršavaspecijaliziranimuslugamasamozaonekojimanižerazinepsihosocijalnepodrškenisubilidovoljnezarješavanjeteškoća.Modelječvrstoutemeljennaznanstvenimistraživanjimaiiskustvima,aprihvaćenjeusvimvodećimhumanitarnimorganizacijama.Budućidajeprepoznavanjepotrebapogo-đenihosobaizajednicaprvikorakurazvijanjuspecifičnihintervencija,opisanasudvapostupkakojasujakovažnauuvjetimakatastrofa:trijažaiprobir(iliskrining)zaproblemementalnogzdravlja.Unastavkujedetaljnoopisanapsihološkaprvapomoćkojapolaziodnačelaempatičnogipragmatičnogpostupanja,anavedenjenizaktivnostikojesemogupoduzetiusvakojfaziodgovoranakatastrofu.

Zadnjadvapoglavljausmjerenasunapotrebepomagačaipomažućeorganizacije.Utomsekonteksturazmatrajučiniteljikojiutječunaponašanjeidoživljavanjepomagačakojiradeuteškimradnimuvjetima,teopisujupsihološkeposljediceradautimokolnostima(profesionalnistres,sagorijevanjenaposluiposrednatrauma). Istaknuta jeodgovornostpomagača zabriguo sebi i samopomoću zaštiti svojegmentalnogzdravlja,kaoelementauspješnogfunkcioniranjaikvaliteteusluga.Noistojetakonaglašenaiodgovornostorganizacijezaodgovarajućemehanizmepodrškepomagačima,svojimčlanovima.Zadnjepoglavljeodgo-varanapitanjaoulozisupervizijekaosnažnogalatazaskrbodobrobitidjelatnikaivolontera,kaoinačinaosiguravanjakvaliteteuslugakorisnicimauozračjukrize.

Čitateljićeuočitidajeupojedinimpoglavljimadiotekstauokviren.Nekiokviriukratkoprikazujuistraživa-njakojasuuvezipsihosocijalnogodgovoranavelikenesrećeprovedenaunas,smjernicezakonkretnepostupkeisamepostupke.Udrugimokvirimasažetisuprimjeripružanjapsihosocijalnepodrškeunepo-srednomradunaterenuikratkepričedjelatnikaivolonteraHCKkojisuutomesudjelovali.

2

KATASTROFE I KRIZNI DOGAĐAJI VELIKIH RAZMJERA

Životnougrožavajućidogađajivelikihrazmjeraikatastrofenisu,globalnogledajući,rijetkidogađaji. Takvidogađaji imajupogubanučinaknazdravljepojedinaca,funkcioniranjezajednica,ananacionalnojrazinimogudovestidodubokihgospodarskihporemećajaipolitičkenestabilnosti. Nekapodručja

sučešćepogođenaoddrugih,štojepovezanosnjihovimzemljopisnimigeomorfološkimosobinama.

PodacibriselskogCentraza istraživanjeepidemiologijekatastrofa(CReD)pokazujudajeurazdobljuod10godina(od2003.do2012.godine)usvijetuprosječnogodišnjebilo388katastrofa,svišeod100.000poginulihipreko210milijunaljudipogođenihnadrugenačine(zdravstveno,stambeno,glađu),svišeod150milijardiameričkihdolara(USD)godišnještete (guha-Sapir,HoyoisiBelow,2014). Dakle,uprosjekusesvakidanugodininegdjeusvijetudogodijednaprirodnaililjudskimdjelovanjemuzrokovanakatastrofa.Dasukatastrofe iusuvremenomsvijetubrojne,pokazuju trendovikretanjabrojaprirodnih i ljudskomdjelatnošćuizazvanihkatastrofaprikazaninaslici1.

Slika 1. Broj prirodnih katastrofa (gore) i ljudskim djelovanjem izazvanih (dolje) katastrofa od 1940. do 2015. Preuzeto s: http://www.emdat.be/disaster_trends/index.html

Broj

kat

astr

ofa

Broj

kat

astr

ofa

Godina

Godina

Broj

kat

astr

ofa

Broj

kat

astr

ofa

Godina

Godina

Uposljednjih40godinapovećala se čestina tehnoloških katastrofa, a tijekom20. stoljeća su1990-egodinebileposebnoistaknute:gotovo40%svihtehnološkihkatastrofaustoljećudogodilesuseutijekomtogdesetljeća.Fatalnihžrtavajetijekomtih10godinabilodalekomanjenegokodprirodnihkatastrofa,ali je ipakpoginulo1200osoba,preko18.000jebiloozlijeđenih ivišeod140.000pogođenihnadrugenačine (Coleman,2006).

Tijekomzadnjegdesetljećaosobitosevidiporastkatastrofauzrokovanihklimatskimpromjenama:zbogoluja,ekstremnihtemperatura,poplava,suša,odronazemljeipožarastradaloje10%višeljudinegouperi-oduizmeđu1996.i2005.(CReDiUNISDR,2016).Posebnozabrinjavajućaječinjenicadauovimkatastro-famanajvišestradavajunajugroženijeskupineljudiuekonomskimanjerazvijenimzemljama:iakoprirodne

3

KATASTROFeIKRIZNIDOgAĐAJIVeLIKIHRAZMJeRA

http://www.emdat.be/disaster_trends/index.html


katastrofeusličnojmjeripogađajuirazvijeneimanjerazvijenezemlje,posljedicekatastrofa,uterminimaljudskihgubitakaimaterijalnešteteizravnosupovezanesastupnjemrazvijenostizemlje.Naprimjer,odsvihžrtavaprirodnihkatastrofaod1996.do2015.,čak68%bilo je izslabije razvijenihzemalja (CReD iUNISDR,2016).Ovojesamojedanodpokazateljadajeizloženostkatastrofamapotenciranasiromaštvom,nedostatkomsustavaraneuzbune,nedovoljnompripremljenostinakatastrofeteslabijimsustavimacivilnezaštitekojiseuzimajuzdravozagotovourazvijenijimzemljama.Snastavkomtrendaglobalnogzagrijavanjatenaseljavanjasiromašnijegstanovništvaulakšedostupne,alikatastrofamaizloženijekrajeve,ovajtrendvjerojatnoćesenastavitiiubudućnosti.

Akouzmemoprimjer2016.godine(guha-Sapir,2016),nalazimodaseusvijetudogodila301katastrofanacionalnihrazmjerau102zemlje.Životejeizgubilo7.628osobe,411milijunajenadrugenačinepogo-đeno,uz štetuod97milijardiUSD-a.Kina jebila katastrofamanajvišepogođenazemlja, sukupno29događaja,odkojihsu93%bilihidrološko-meteorološkenaravi,ukojimaježivoteizgubila1.151osoba,a13milijunaihjepogođenonadrugenačine.Kinajetakođerbilaprvameđu10zemaljapobrojupoginulihodkatastrofa.NadrugommjestujeSAD,gdjeje20događajaizazvalosmrt250ljudi,apogođenojebilojoš360.000osoba.NatrećemjemjestubilaIndijasa17prirodnihkatastrofakojesuodnijele884životainadrugenačinepogodile331milijunljudi.Zatakovelikibrojpogođenihodgovornajebilateškasuša.Dvanajrazornijadogađajau2016.godinidogodilasusenaameričkomkontinentu:potresmagnitude7,8uekvadoruutravnju,kadajepoginulo676ljudi,apogođenoje1,23milijunadrugih.DrugijebiouraganMatthewurujnu-listopadu,kojijeusmrtionajmanje546ljudinaHaitijui49uSAD-u.Premavrstamakata-strofa,50%subilepoplave,22%oluje,anakontogaslijedepotresi(17%smrtnihishoda).Teškesušebilesudogovornezanajvećidiokatastrofompogođenepopulacije(94%).

Tijekom2016.godineCentar za istraživanje i epidemiologije katastrofa (CReD) zabilježio je506kriznihdogađajavelikihrazmjerakojiuključujuivišeodkatastrofa.Zailustracijudonosimonjihovtjednipregledzadogađajezabilježenuzadnjemtjednu2016.godine(52.tjedan,od19.do25.prosinca):

Krizni događaji velikih razmjera u svijetu u tjednu od 19. do 25. prosinca 2016. godine

Prirodne katastrofe■■ potres,ekvador■■ tajfunNina,Filipini.

Čovjekovom djelatnošću uzrokovane velike nesreće

■■ padautobusauprovaliju,Peru■■ eksplozijaskladištaopremezavatromet,Meksiko■■ kamionsputnicimauprometnojnesreći,Nigerija■■ padaviona,Rusija■■ potonućebroda,Uganda■■ umrliodpatvorenogalkohola,Pakistan.

Iova ilustracijapokazujedasuslabije razvijenezemlje češćepogođenevelikimnesrećama.Unjima jesustavupozoravanja,zaštiteispašavanjaslabijerazvijenpajeposljedičnovećasmrtnostipobolnegourazvijenimzemljama.Sdrugestrane,urazvijenimzemljamasumaterijalnešteteznatnovećezbogvećekoličinematerijalnihdobaraznatnovećevrijednosti.

4

Definiranje kriznih događaja velikih razmjeraZajedničko jevećinidefinicija kriznihdogađajavelikih razmjeradanastajuposljedicečijeprevladavanjepremašuje sposobnostpogođenezajednicedase samasnjimanosi. Stogasuprocjenakapaciteta zasuočavanjaipsihosocijalnihresursazajednicenužnizadefiniranjekojegjerazmjeradestruktivnidogađaj(Weisæth,1995).

Kategorizacija kriznih događaja velikih razmjeraDogađajikojimoguizazvatikrizumogubitirazličitihrazmjera.Pritome,njihovatežinaovisiodvijevrstefaktora:složenostidogađajaiotežinistradanjaljudiiveličinizahvaćenogpodručja,odnosnobrojupogo-đenihosoba(Slika 2).Poovedvijedimenzijemožeserazlikovatinekolikovrstaizvanrednihdogađajakojiimajupotencijalzanastanakvećeilimanjekrize:izvanrednesituacije,nesrećevelikihrazmjeraikatastrofe.Pritome,potonjiuključujuuništenjavelikihrazmjeraimasovnežrtve(Alexander,2002).Zajedničkaosobinaovihdogađajajedasuredovitoiznenadni(osimuslučajupoplavaisuše),nepredvidljivi idaugrožavajuzajednicu.

Nesreće velikih razmjera

Izvanredne situacije

Katastrofe

Slož

enos

t

Razmjer / Težina stradanja

Slika 2. Krizni događaji kategoriziraju se na temelju odnosa između njihove složenosti i razmjera, odnosno težine stradanja u izvanredne situacije, nesreće velikih razmjera i katastrofe (Juen i sur., 2015)

5



Izvanredna situacija jedogađaj koji zahtijeva trenutnemjerekakobi senjegoveposljedice svelenanajmanjumogućurazinu.Tojepotencijalnokriznasituacijanajnižegstupnjakojauključujepomagače1 na razinizajednice,akojunadležneslužbemoguriješitibezpotrebezapozivanjempomoćiizvanzajednice(Alexander,2002).Tosu,primjerice,lokalnipožari,manjepoplaveilivećeprometnenesreće.

Nesreća velikih razmjera jedogađajkojidovodidosmrti, razaranja imaterijalneštetekoji zahtijevajuizvanrednenaporezajednicekakobiseublažileposljedice,običnouzpomoćizvanzajednice(UN,2008).Primjersupožari,poplave,potresi,tehnološkeeksplozije,prosipanještetnihtvari,velikeprometnenesreće.

Katastrofajedogađajvelikihrazmjerakojiozbiljnonarušavauobičajenofunkcioniranjezajedniceilidruš-tva,smasovnimljudskim,materijalnim,ekonomskimiliprirodnimgubicimaiposljedicamakojenadilazesposobnostipogođenezajedniceilidruštvadasesnjimanosepomoćuvlastitihresursa,testogačestouključujeimeđunarodnupomoć(Quarantelli,2006).Osimsmrtnostiizdravstvenihposljedica,stanovniš-tvojepogođenoevakuacijominužnimnapuštanjemimovine,odvojenošćuodčlanovaobiteljiisocijalnemreže,osiromašenjem,onemogućenimostvarivanjemživotnihplanova(npr.prekidobrazovanja,gubitakzaposlenja)teneizvjesnošćuomogućnostioporavkazajednicainastavkaživljenjaunjoj.Primjerisuvelikipotresi,poplavevelikihrazmjera,šumskipožari.

Posebnostikatastrofauodnosunadrugeoblikekriznihdogađajavelikihrazmjerasu(Quarantelli,2006):

1 Većinajavnihobjekatauzajednicijeteškooštećenainefunkcionalna,pogođenajejavnainfrastruk-tura (opskrbaenergijom,prijevoz,bolnice, komunikacijski sustavi) i operativna sjedišta službi zaizvanrednesituacije,onemogućenjeradslužbizapomaganjeilokalnihdužnosnika.

2 Okolnezajednicenemogupružitipomoćjersuisamepogođeneilinemajudovoljnoresursa.3 Većinasvakodnevnihfunkcijazajednice,akoneisve,naglosuiistodobnoprekinute.4 Masovnimediji imajupresudnuuloguu tomekako ljudidoživljavaju katastrofuna temelju (ne)

točnostiinformacija,pripisivanjaodgovornosti,davanjuuputastanovništvu.5 Kaorezultatprethodnoga,javljasepolitičkadimenzijakojajetovećaštojekatastrofavećihrazmjera,

jer sve katastrofeuključujupolitičke čimbenike,od lokalne razinedo vlade i visokihdržavnihdužnosnika.

Naorganizacijskojraziniseukatastrofamadogađajuspecifičniprocesi(Quarantelli,2006)kojiimajuposlje-dicena funkcioniranje spasilačkih službi iponašanje stanovništva.Ukatastrofamaorganizacijemorajubrzoreagiratiuzvelikbrojnepoznatihokolnosti,pasepovećavavjerojatnostdvojbenihodluka.Dolazidosmanjivanjaautonomijeislobodedjelovanjanižihrazinaorganiziranjaipostavljanjačvrstoghijerarhijskogodlučivanjaiupravljanjaukoristučinkovitekoordinacijeiupotreberesursa.Primjenjujusedrukčijikriterijidjelovanjaradiodređivanjaprioriteta.Smanjujesegranicaizmeđujavnogiprivatnogsektora(npr.mobiliza-cijaprijevoznihsredstavaiprostora).Potrebazabrzommobilizacijomresursaukoristzajedniceukriznimsituacijamačestodovodidoprivremenogsmanjivanjaprivatnihpravapapostojiopasnostnjihovogugro-žavanja.Angažiranjevelikogbrojaslužbiiosobapostavljavisokezahtjevenanjihovokoordiniranje,kriznokomuniciranjeiosiguravanjepsihosocijalnogzbrinjavanjapogođenihipripadnikahitnihslužbi.

Dabisenekidogađajproglasiokatastrofom,morajubitiispunjeniodređenikriteriji.MeđunarodnabazapodatakaokatastrofamaeM-DATsadržiosnovnepodatkezavišeod16.000katastrofausvijetuod1900.

1 Izrazipomagačipomagačiuovojknjizipojednakoseodnosenaženeimuškarceitrebaihrazumjetiurodnoneutralnomznačenju.

6

godinedodanas.Ubazipodatakanalazesekatastrofekojeispunjavajunajmanjejedanodsljedećihkrite-rija:1.stoilivišeregistriranihpoginulih;2.višeod1%populacijepogođenokatastrofom;3.štetevećeod1%brutonacionalnogdohotka;4.državaproglasilaizvanrednostanje;5.upućenpozivzameđunarodnupomoć(Trninić,2010).

Krizni događaji velikih razmjera u širem kontekstuOvidogađaji,aposebnokatastrofe,zahtijevajuodpreživjelihdaseprilagodenovimživotnimuvjetimauorganizacijskomipsihološkompogledu.Nitko,naravno,neželibitiizložentakvimdogađajima,alipreživlja-vanjeteškihiskustavanosisasobomipotencijalzapozitivnepromjeneuživotuizaosobnirast.Istovrijediizazajednicekojeufazioporavkaimajuprilikupodićikvalitetuinfrastrukture,zgrada,domovaiinstitucija,kaoštosvjedočebrojnanaseljakojasuteškostradalauDomovinskomratuiliukatastrofalnojpoplaviuVukovarsko-srijemskojžupaniji2014.godine.Međutim,touvelikojmjeriovisiokapacitetuzajednicedaseprilagodinakrizuikoličinipomoćiizvanakojajenaraspolaganju.

Urazmatranjukakoćesezajednicaoporavitiodkriznogdogađajavelikograzmjerasvakakotrebauobziruzetiikakoširazajednica,društvo,paimeđunarodnazajednicatretiraopsegnjegovihposljedicaištete.U tomsusmislu važni kriteriji zaproglašavanje katastrofe.Proglašavanje izvanrednogstanjaodraz jeprepoznavanja ozbiljnostidogađaja,aupraktičnomsmislu,omogućujemobilizacijudodatnihsredstava,ovlasti i sustava za rješavanjeposljedica. Takav je slučajbio kada jeVladaRHproglasila katastrofu zapodručjeVukovarsko-srijemskežupanije tridananakonpuknućanasipauzrijekuSavuusvibnju2014.godine.Državnaupravazazaštituispašavanje(DUZS)preuzelajeodlokalneupraveisamoupravevođe-njeoperativnihsnagaisredstavazaštiteispašavanja,provođenjemobilizacijezapotrebesustavazaštiteispašavanjatekoordiniranjedjelovanjadrugihsudionikauaktivnostimazaštiteispašavanja.Osimtoga,proglašenjekatastrofemože imati i simboličkoznačenjezapogođenostanovništvokaooblikpriznanjaozbiljnostisituacijeispremnostidruštvadapomogne. Tojetakođervažnojerdajeodređenapravapogo-đenimpojedincimaiorganizacijamačimeseubrzavaoporavak.

Odgovornostdržaveilokalnihzajednicajedasmanjerizikodkriznihdogađajavelikihrazmjeraikatastrofa.Utompogledujeuvedenpojam„smanjenjerizikaodkatastrofa“kojiuključujedvijedimenzije:prvu,preven-cijuidjelovanjedasepostojećiilinoviriziciotkloneilismanjenaprihvatljivurazinugdjejetomoguće,idrugu,smanjenjeposljedicanakonsamogdogađaja(Čemerin,2010).Istosugerirai„upravljanjerizicimaodkatastrofe“kojestremiizbjegavanjunastankaismanjivanjuštetnihutjecajadogađajaputempreventivnihmjera,mjeraublažavanjaimjerepripravnosti(UNISDR,2009).

Zbograzorneprirodekatastrofa,kakoupogledugubitkaživotaiekonomskeštete,nekihnjihovihosobinakaoštosuiznenadnostinepredvidljivost,opravdanojeočekivatidasupsihosocijalneposljedicetakođervelikeištetnezaizravnopogođeneizaširezajednice.

Vrste katastrofaVrstakatastrofemožeimatiznačajneposljedicenareagiranjeljudi,brzinudostupnostiivrstepomoćikojajepotrebna.Primjerice,vrstaibrzinanastankadogađaja(zračenje,kemijskaopasnost,poplava,požar,potresisl.),povezanisusvremenomzapripremuiodgovor.Tojevažnoizbogdugoročnihposljedicanaštoutječu:opsegstradanja(brojmrtvihiozlijeđenih,razrušenostinfrastrukture),poznatostilinepoznatostopasnosti(upotonjemslučajuviši jestupanjstraha i tjeskobe),mogućnostpripremljenostizajednice ipojedinaca

7



(posljedicepomentalnozdravljesutežekadasenemožepripremiti),mogućnostizaštite(mogućnostilinemogućnostibijegausigurnosttijekomilineposrednonakonkatastrofe),količinamaterijalnihgubitaka(Figleyisur.,1995).Velikibrojpoginulihiranjenih,gubitakradnihmjestaiimovine,utječenamnogeljudekojinisumoralibitinamjestudogađaja:obitelji,rodbinu,prijatelje,suradnike,susjede…TojebilojasnovidljivonakonkatastrofalnogtsunamijauIndijskomoceanuzaBadnjak2004.godinekadasumnogeobiteljiizeuropeizgubilebliskeosobe(oko9.000umrlih).

Prirodne katastrofe suraznovrsnepoosobinama.Njihovpočetakmožebitibrz(potres,pucanjeobram-benognasipauzrijeku,šumskipožar,lavina)ilispor(suša,poplavnival),trajanjekratko(potres,lavina)ilidugotrajno(suša,poplava,vodenival,šumskipožar),aintenzitetrazaranjavećiilimanji(štoseočitujeustupnjuuništenjainfrastrukture,stambenihigospodarskihobjekata),kaoiveličinazahvaćenogpodručja(dionekezajednicekaoštojeopćinailižupanijailiznatandodržave).Unašimpodručjimavjerojatneprirodnekatastrofesupoplava,potresišumskipožar.

Antropogene katastrofe suuzrokovane ljudskomdjelatnošću,odnosnopropustima ipogreškamautehnološkimpostupcima.Uključujuistjecanještetnihiopasnihkemikalija,nuklearnunesreću,pucanjehidro-loškebraneirušenjegrađevina,nesrećuutransportnomsustavu,požaruvelikimzgradama,tehnološkueksploziju,terorističkinapad.Onesuuvijekiznenadneinepredvidljive,događajusebezikakvogupozore-njaizbogtogaimajuvećepsihološkeposljedice.Budućidanastajudjelovanjemilipropustomdjelovanjaljudi,javnostipreživjeliimajuosjećajnezaštićenostiiredovitosetražikrivac.Osjećajdajenetkonamjernoizazvaostradanjeljudiirazaranje,kaouslučajuterorističkognapada,možeotežatipreživjelimasuočavanjesasituacijomjervišetraumatizirazbogbesmislenostistradanja(Weisæth,1994).Katastrofekaoposljedicaljudskogdjelovanjaostavljajutežepsihičkeposljediceodprirodnihčakiuvrlodugomvremenskomrazdo-bljuodpreko15godina(AjdukovićiBakić,2016).

Terorizam (kemijski, biološki, nuklearni, eksplozije, samoubilačkinapadi)dajenovudimenziju takvimkatastrofamajerjenapadiznenadanistvarakodširokogkrugaljudirasprostranjeniosjećajnesigurnosti.Namjeratakvihnapadaprvenstvenojeizazvatistrahigubitakosjećajakontroleusvakodnevnomživotujersvatkomožepostatižrtvom,daklenitkonijesiguran.Psihološkiučinaktakvihdogađajamožeimatiširokeposljedicenadruštvo,uključujućigubitakpovjerenjauinstitucijeipolitikuulokalnojzajedniciilidržavi.Tosejasnomožeuočitiupristajanjugrađananapojačaninadzorsigurnosnihslužbinadnjimaiprihvaćanjeograničenjanekihosobnihsloboda.

Katkadanepostojijasnagranicaizmeđuprirodneiljudimauzrokovanekatastrofe.Takoupotresimavišestradavajusiromašnikojiživeulošijeizgrađenimgrađevinama.Naprimjer,potresuArmenijiuprosincu1988.godineodniojepreko25.000života,aistragajepokazalaizrazitonekvalitetnugradnjustambenihzgrada jernisupoštovanipropisi. Ovakatastrofa jeočiglednomješavinaprirodnogdogađaja i ljudskogpropusta.

Budućidasuobilježjakatastrofa,uključujućivrstu,opsegrazaranja izahvaćenostipodručjapovezanasnjihovimpsihosocijalnimposljedicama,važnoihjeuzetiuobziruokviruupravljanjarizicimaipripremanjazaublažavanjeposljedica.

8

PSIHOSOCIJALNA OBILJEŽJA KATASTROFA I KRIZNIH DOGAĐAJA VELIKOG RAZMJERA

Kadasedogodikatastrofa,svesemijenja.Premajednojoddefinicija,katastrofesemoguodreditikao„sveobuhvatnoremećenjesocijalnogkontekstaukojemživepojedinciigrupeljudi“(Fritz,1961,str.651). Ovadefinicijapokazujedasukatastrofe„više“odpojedinačnihstresnihitraumatskihdogađaja:

onepogađajucijelezajedniceiistodobnodonoseštetu,boligubitkevelikombrojuljudi.Unatočvelikimrazlikamauvrstamakatastrofa,onedijelenekaključnaobilježja:onesuuvijekneželjeniivisokouznemirujućidogađaji,kojipogađajuvelikibrojljudi,ljudevećinomzateknunespremneidovodedovelikihpromjenaufunkcionirajuzajednicetezahtijevajumobilizacijuresursaikoordinacijurazličitihsustavakakobisenosilosnjihovimposljedicama.Ovekarakteristikekatastrofaimajuvelikeposljedicezapojedinceinjihoveobitelji,pogođenezajedniceičitavedržave.

Kadanastupikriznidogađajvelikihrazmjera,dakakoda jeprioritetublažitinjegoveučinkenasigurnost(spašavanježivota,zbrinjavanjeozlijeđenih,zaštitaimovine,zadovoljavanjetemeljnihpotreba).No,vrlobrzouprviplanizbijajupsihosocijalnepotrebe,poputbrigezasebeibliskeosobeuvezibudućnosti,uznemi-rujućetjelesne,emocionalneimisaonereakcijekojeupućujudaosobanijeemocionalnostabilna,većsuznakmogućegrazvojapsihičkekrize(Ajduković,2000).Overeakcijemogućesunesamokodpogođenihosoba,većikodpomagačakojiintenzivnoidugotrajnosudjelujuupomaganju,očemućevišebitigovoraupoglavljuRiziciiposljedicepomagačkograda.

Ljudi pogođeni katastrofama izloženi su nizuvisokostresnihiugrožavajućihiskustavapraćenihnaglimpromjenamauuobičajenomživotupoje-dinaca,obiteljiicijelihnaselja.Upravozbogovogobilježja,katastrofeostavljajuvelikeidugoročneposljedicenanekolikorazina.Bio-socio-ekološkimodel razvoja (Bronfenbrenner iMorris,1998)pokazujekakojesvakipojedinacdiošireokolineukojojsenalazitedadobrobitpojedincaovisiiotomekakofunkcionirajurazličitiokolinskisustavi(Slika 3). Svaka osoba sa svojim individualnimobilježjimauronjena jeunekiobiteljski, radni ineposredni socijalni kontekst, koji je pak dioekonomskog,političkog,obrazovnog iupravnogsustava,akojijeuronjenunekikulturalnisustav,kojisedinamičnomijenjakrozvrijeme.

Katastrofe i krizni događaji velikih razmjeraosobito suugrožavajući upravo zato jeru istovrijemepogađajusvesustavekojiokružujupoje-dinca.Stogaseposljedicekatastrofaodražavajunacjelokupniživotpojedinca,zajednicetečesto

Pojedinac

Kronosustav:Vrijeme

Makrosustav:Društvena vjerovanja i norme

Egzosustav: Ekonomski sustav,

obrazovni sustav, zdravstveni sustav, mediji, poli�ke i sustavi upravljanja

Mikrosustav: Obitelj, škola, bliske osobe,

vjerska zajednica, radno mjesto, susjedstvo

Slika 3. Bio-socijalno-ekološki model razvoja i uronjenosti pojedinca u razine socijalne okoline (prilagođeno iz Hoffman i Kruczek, 2011)

9

PSIHOSOCIJALNAOBILJeŽJAKATASTROFAIKRIZNIHDOgAĐAJAVeLIKOgRAZMJeRA


idruštvaucjelini.Pritomjevažnorazlikovatikratkoročneidugoročneposljedicekatastrofa.Kratkoročnimposljedicamanafunkcioniranjepojedincamožemosmatrationekojetrajudooko6mjeseciposlijekata-strofe,anarazinizajednicedookogodinuilidvije.Sasvimjeočekivano,uobičajenoigotovoneizbježnodaćevelikbrojljudiizajednicadoživjetinekekratkoročnenegativneishodenakonkatastrofa.No,pokazujesekakoposljedicekatastrofaostavljajutragnaljudimaizajednicamaipunokasnijeodonogaštobisesmatralouobičajenim(AjdukovićiBakić,2016).

Narazinipojedinca,posljedicekriznihdogađajamoguseočitovatiudugoročnompogoršanjuuraznimpodručjimafunkcioniranja.Kadasegovoriomentalnomzdravlju,ljudipogođenikatastrofamaimajuvećirizikzarazvijanjepsihičkihporemećaja.Naprimjer,čestinaposttraumatskogstresnogporemećaja(PTSP)uzajednicamajednudodvijegodinenakonkatastrofekrećese između5 i60%(galea,Nandi iVlahov,2005).Punovećačestinamentalnihporemećajaupogođenojpopulacijiostajegodinamaprisutna:učesta-lostPTSP-aidepresijeje16%,odnosno13%čakido15godinanakonkatastrofe(AjdukovićiBakić,2016).AkoseovousporedisučestalostiPTSP-a(do3,5%)idepresije(do5,5%)uopćoj,nepogođenojpopulaciji(KessleriÜstün,2008),vidisekakosupsihološkeposljedicekatastrofadoistavelike.Sličnipodacipokazujuseiuistraživanjimakojasebavedjecomiadolescentima:djecakojadoživekatastrofeimajuvišesimptomaposttraumatskogstresa(Furr,Comer,edmundsiKendall,2010),aovakveposljedicekatastrofamogutrajatiido20godina(McFarlaneivanHooff,2009).Izvanpodručjamentalnogzdravljaistraživanjaoposljedicamakatastrofabitnosurjeđa,noupućujunadugoročnenegativneposljediceupodručjuopćegfunkcioniranja:ljudipogođenikatastrofamaprimjećujukakološijefunkcionirajuusvakodnevnimživotnimulogama(npr.naposlu,uobitelji,uprovođenjuslobodnogvremena),imajuvećustopuizbivanjasposlazbogzdravstvenihtegobateprocjenjujumanjukvalitetuživota(AjdukovićiBakić,2016).

Narazinimeđuljudskihodnosa,katastrofemijenjajuneposrednisocijalnikontekstživota.Istraživanjapokazujudasenakonkatastrofaodvijajudva,naizgledoprečna,socijalnaprocesa:povećanjeipogoršanjesocijalnepodrške(KaniastyiNorris,2004).Neposrednonakonštosedogodikatastrofa,pogođeniljudi,raznipomagači(uključujućinacionalneimeđunarodneorganizacijecivilnogdruštva)teširazajednica,poputstanovnikanekedržave,uključeseupružanjepomoćipogođenojzajednici.Ovufazuobilježavavrlovisokarazinamobilizacijeljudiimeđusobnogpomaganjaneovisnooprethodnimodnosimauzajednici.No,ovafazanetraječitavorazdobljeoporavka:prijeiliposlije,razinapodrškepogođenojzajedniciopadatesesocijalniodnosimogupogoršati.Nekimogućirazloziuključujupovećanoiseljavanjeizzajednice,zbogčegaseprethodnoustanov-ljenesocijalnemreženarušavaju,temanjaksposobnostiljudiuzajednicidasimeđusobnopomažujersuisamipogođeniitrpeposljedicekatastrofe.Također,uzajednicimogurastinapetostiipočetisukobizbogpercepcije(ne)pravednostipodjelepomoći.Ovakvonarušavanjesocijalnihodnosaosobitoseuočavakadapogođeniljudimorajudulježivjetiizvansvojezajednicezbognužnogpreseljenjauslučajuvelikograzaranja(Norris,Baker,MurphyiKaniasty,2005).Jednaodredovitozanemarenihposljedicakatastrofajepovećanjenasiljauobiteljikojepostaječešćeiintenzivnijeakojepostojaloodranijeuzporastnovihslučajevazaoko4puta(WHO,2005;Anastario,ShehabiLawry,2009;Parkinson,2017).Dakle,narušavanjesocijalnihmrežaipodrškeposljedicajekatastrofe,aistodobnododatnoutječeinapsihološkudobrobitčlanovazajednice.

Narazinizajednicekatastrofečestodovodedopromjenaufunkcioniranjuširihsustava.Zajednicepogođenekatastrofom,naročitouslabijerazvijenimzemljama,teškoseisporooporavljajudorazinefunkcioniranjaprijekatastrofe.Naprimjer,pokazalosekakosuido6godinanakonkatastrofeljudiupogođenojzajednicimanjezadovoljnifizičkomsigurnosti,izgledomkućanstvaifinancijskimresursimatedostupnostiuslugamauzajednici(CeyhaniCeyhan,2007;Papanikolaou,AdamisiKyriopoulos,2012).Posebnojevažnopitanjebrzinemogućnostiponovnogzapošljavanja,pristupapsihološkojpomoćiteobnoveobjekataodposebnevažnostizazajednicu,poputškole,upravnihzgradailivjerskihustanova.gubitakilisporioporavakovihsustavadovodi

10

dodaljnjegpovećanjastresogenostiživljenjautakvojzajednici,stupnjaizloženostineugodnimiskustvima,lošijegfinancijskogstanjatemanjeprilikazaprimanjeipružanjesocijalnepodrške.Nadalje,katastrofemoguimatidugoročannegativanutjecajnatokakopogođeniljudividesvijetokosebe.Pokazujese,naprimjer,kakoljudikojidoživekatastrofumanjevjerujudržavniminstitucijamailiupravljačkimstrukturamazaduženimzaobnovu(Havenaar,Wilde,vandenBout,Drottz-SjöbergivandenBrink,2003;NichollsiPicou,2013)teimajunegativnauvjerenjaodugoročnimposljedicamakatastrofaponjihovozdravlje.Ovakavpoglednasvijetsmanjujeosjećajzadovoljstvaživotomtepredstavljadaljinistrespogođenimljudima.

Smanjivanje psihosocijalnih rizika od katastrofaZbograzornihidugotrajnihposljedicakatastrofaposljednjihgodinanaglasaksesvevišestavljanamoguć-nostprevencijepsihosocijalnihposljedica katastrofe krozpovećanjeotpornosti zajednica.Naprimjer,Nacionalnovijeće znanosti i tehnologijeSjedinjenihAmeričkihDržavanavodi kako je jedanodključnihelemenatausmanjivanjuučinakakatastrofaizradastandardaiprocjenaotpornostizajednica,kakobisezajednicanavrijememoglapripremitinapotencijalnekatastrofe(SubcommitteeonDisasterReduction,2005).Nadalje, izgradnja kapacitetapojedinca i zajednica kojepovećavajuotpornostnakatastrofebioje jedanodstrateškihciljevaUjedinjenihnarodau razdobljuod2005.do2015. (InternationalStrategyforDisasterReduction,2005).No,zaključaktrećesvjetskekonferencijeUjedinjenihnarodaosmanjenjuučinakakatastrofaodržane2016.godinejestda,iakoseuzadnjih10godinavidinapredakusmanjivanjuučinakakatastrofa,oneidalje imajuvelikutjecajnafunkcioniranjezajednicaičitavihdruštava(UNISDR,2015).Sendai smjernicedonesenenaovojkonferencijidefinirajučetiriprioritetnapodručjazasmanjivanjerizikaodkatastrofaurazdobljuod2015.do2030.(UNISDR,2015):

1 Razumijevanje rizika od katastrofa:Kakobiupravljanjeukatastrofamabilouspješnije,potrebnogajeutemeljitinarazumijevanjusvihdimenzijaučinkakatastrofa,uključujućiranjivostzajednica irazinukapacitetazanošenjeskatastrofama, izloženost ljudi ikritičneinfrastruktureteobilježjaneposredneprijetnjeišireokoline.Ovajprioritetpozivanasustavnoprikupljanjepodatakaokatastrofamatepreno-šenjevažnihnalazadonositeljimaodluka,ugroženimzajednicamateširojjavnosti.

2. Jačanje sustava upravljanja katastrofama:Upravljanjeuslučajukatastrofenanacionalnoj,regio-nalnojisvjetskojrazinipredstavljaključničimbenikunošenjusposljedicamakatastrofa.Dobrouprav-ljanjeuključujejasnuviziju,planove,kompetencije,usmjeravanjeikoordinacijuunutariizmeđurazličitihsektora,kakojavnihtakoiprivatnih.Zatojepotrebnodaljejačatidjelovanjetakvihsustava,naročitoufazipripremenakatastrofe.

3 Ulaganje u smanjivanje rizika od katastrofa: Javna iprivatnaulaganjau smanjivanje rizikaodkatastrofateumanjivanjeposljedicaključnasukakobisepovećalaekonomska,socijalna,zdravstvenaikulturalnaotpornost ljudi,zajednica idržava, tenjihovihresursa.Ovemjeresu isplative,budućida,sjednestranesmanjujuštetuipospješujuoporavakuslučajukatastrofate,sdrugestrane,mogubitipokretačiinovacijaizapošljavanja.

4. Povećanje spremnosti na reagiranje u slučaju katastrofe te kapaciteta u razdoblju oporavka na katastrofe:Sobziromnarastrizikaodkatastrofapotrebnojedaljejačatisustavereagiranjauslučajukatastrofe,poduzimatiakcijeurazdobljuprijenegosekatastrofadogoditejačatikapacitetezaučinkovitodgovornakatastrofuteubrzavanjaoporavka.Razrađeniplanovizafazeoporavkaiponovneizgradnjeubrzavajuipospješujuoporavakteotpornostzajednicaidržava.

11

PSIHOSOCIJALNAOBILJeŽJAKATASTROFAIKRIZNIHDOgAĐAJAVeLIKOgRAZMJeRA


DajeistraživanjeposljedicakatastrofavažnouHrvatskoj,pokazujuiskustvakatastrofalnepoplaveuVukovarsko-srijemskojžupanijiusvibnju2014.godine.Osimvelikihmaterijalnihgubitaka,kojisuprocijenjeninapreko1.2milijardekuna(Državnaupravazazaštituispašavanje,2015),važnojenaglasitiiljudskegubitketepsihosoci-jalneposljedicezavelikibrojpogođenihljudi.Odudaravodnogvalasmrtnosustradaledvijeosobe,evakuiranojevišeod13.000ljudi,odčegajepreko8.000osobabilosmještenouprihvatnimcentrima,ustanovamaiobite-ljima(Državnaupravazazaštituispašavanje,2015).

Istraživanje psihosocijalnih posljedica katastrofa uHrvatskojproveli suDeanAjduković iHelenaBakić sOdsjekazapsihologijuFilozofskogfakultetauZagrebu,ustudenom2015.(godinuipolnakonpoplave)ilistopadu2016.(okodvijeipolgodinenakonpoplave).IstraživanjesufinanciraliSveučilišteuZagrebu,UredzaupravljanjeuhitnimsituacijamagradaZagreba,UredzasocijalnuzaštitugradaZagrebateHrvatskiCrvenikriž.

Uistraživanjujesudjelovalo450stanovnikaudvijeopćine:upoplavljenojopćinigunjateunepo-plavljenoj,aliugroženoj,općiniBošnjaci.Stanovnicisuzasudjelovanjeuistraživanjuodabraniposlučaju,premapopisukućnihbrojeva,štoomogućujegeneralizacijunalaza.Nadalje,usporedbadvijezajednicesbrojnimsličnostima,poputzemljopisnogpoložaja,veličinenaseljaisličnihekonomskihkarakteristika,alikojeserazlikujupoizloženostipoplaviomogućujeutvrđivanjeučinkakatastrofe.

Na individualnoj razini, uobje zajednice izmeđudvije vremenske točkedošlo jedo smanjenjasimptomaposttraumatskog stresa idepresije.Ovopokazuje kako i samaugrozakatastrofommožedovestidoizraženijihstresnihreakcija(uzajednicikojanijepoplavljena)ikakosvremenomdolazidooporavka i izravno ineizravnopogođenih ljudi.No,upoplavljenojzajednici,simptomiposttraumatskogstresaidepresijeznačajnosubilivišinegounepoplavljenojzajednicičakidvijeipolgodinenakonpoplave,štosesmatradugoročnimposljedicama.

Narazinizajednice,razlikeizmeđupoplavljeneiugrožene,alinepoplavljenezajednicejošsuiveće.Premaprocjenimještana,odnosimeđuljudimaunutarzajednice,ekonomskiresursi,pripremljenostnakatastrofutezadovoljstvoupravljanjemzajednicomnisusepoboljšaliupoplavljenojzajednicitijekomvremenatesubilibitnonižinegoprijepoplaveinižinegouugroženojzajednici.Rezultatiovogistraživanjapokazujukakoosobitovažnuuloguupsihološkomdobromstanjuimajuodnosimeđu ljudimau zajednici te zadovoljstvoupravljanjem, kojepogoršava iumanjujepercepcijanepravednostiuprimljenojpomoćinakonkatastrofe.

Provedeno istraživanjeoslikava različitenačinenakojekatastrofeutječunaživotepojedinaca izajednica tepotrebuplaniranjadugoročnihpsihosocijalnih intervencija,usmjerenihnaročitonajačanjeresursazajednice.

Psihosocijalne posljedice poplava

PSP tim posjećuje osobe koje su se vratile u domove nakon poplave

HRV

ATSK

I CRV

ENI K

RIŽ

12

REAGIRANJE LJUDI U KRIZI: STRES I TRAUMA

Stresitraumaizrazisukojisuseustaliliumedijimaisvakodnevnomgovoru.Ovisupojmoviosobitovažnizarazumijevanjeljudskogponašanjaunesrećamavelikihrazmjeraikatastrofama.Iakostresitraumaimajunekesličnosti,vrlojevažnoprepoznatiivelikerazlikekojepostojeizmeđustresnihi

traumatskihdogađajakaoireakcijananjih.

StresIakoseizvoristresamijenjaju,stresjegotovosvakodnevniosjećajuživotimaljudioddjetinjstvapanadalje.Djecasemogunaćipodstresomkadadobijulošuocjenuuškoli,kadaimserodibratilisestra,ilikadaimroditeljizgubiposao.Adolescentmožedijelitinekebrigesmlađimčlanomobitelji,alitakođerimainekenove,poputbrigeokoizgledailiupisanafakultet.Odraslipakmoguimatiproblemanaposlu,dižukrediteilidobivajudjecu.Ovidogađajinazivajusestresori–tosustvarnidogađajikojikodljudimoguizazvatimanjiilivećistres.Kolikoćestresbitiintenzivan,uvelikeovisiotomekakoćeosobainterpretiratisamdogađaj,tj.ukojojjemjeriugrožavajući.Danassesmatradajestresposljedicanačinatumačenjaposljedicanekogdogađajananašživot(LazarusiFolkman,1984).Naprimjer,akoprocijenimodajedogađajprijeteći,dazahtijevaznačajnuprilagodbuipromjenu,daugrožavanašuobičajenitokživota,sigurnost,egzistenciju,samopoštovanje ilipoložajudruštvu,doživjetćemostres.Toćeseočitovatiurazličitimemocionalnim,misaonim,ponašajnimitjelesnimreakcijama.Akopakprocijenimodadogađajnijeosobitougrožavajući,ilidaimamodovoljnoresursa,znanjaivještinadaseuspijemoprilagoditi,doživljajprijetnjebitćemanji,doživjetćemomanjestresailigauopćenećemodoživjeti.

Stresor (stvaran događaj)

Procjena

(kako se događaj tumači)

Stres (emocionalne,

misaone, ponašajne i tjelesne reakcije)

Slika 4. Proces doživljavanja stresa (na temelju Lazarus i Folkman, 1984)

Uprocesunastankastresasredišnjuuloguimaprocjenadogađajainjegovihposljedicazbogčegarazličitiljudinećejednakoreagiratinaistidogađaj.Nekomejegubitakposlaizrazitougrožavajućiivisokostresandogađajakoprocjenjujedaćeseteškoponovnozaposliti,daostajebezikakvihfinancijazaživotigubiugledudruštvu idaćezbogtoga imatidrugevelikenepovoljneposljedice.Nekomedrugomgubitakposlamoždanećebiti tolikoprijeteći većumjereno stresan, jer ima resurse zbog kojih seneosjećaizrazitougroženo(npr.zbogsvojestrukećelakšenaćiposao,imasocijalnumrežukojaćemupomoćiu zapošljavanju, ima znatnuušteđevinu).No, tone znači da suosobe kojedoživljavaju snažni stresslabe:svatkoodnasćeseuživotususrestisvećimilimanjimstresnimdogađajimajerjetosastavnidioživota.Kadaseradionizustresnihdogađajakojisedogađajuurelativnokratkomrazdoblju,govorimo

13

ReAgIRANJeLJUDIUKRIZI:STReSITRAUMA


oakumuliranomstresukojiiscrpljujekapaciteteljudizasuočavanjetemožedovestiidovelikihpsihičkihitjelesnihteškoća.

Iakosureakcijenastresindividualneimoguserazlikovatinesamoizmeđuosoba,negoikodisteosobeovisnoopojedinimstresorimaikonkretnojsituaciji,općenitogledanostanjestresamožeseprepoznatipočetiriskupineznakova(Arambašić,2000,str.18):

■■ emocionalni:tuga,ljutnja,promjeneraspoloženja,bezvoljnosti,osjećajkrivnje,nemoć,panika■■ misaoni:velikasamokritičnost,rastresenost,zaboravljivost,ponavljajućemisli■■ tjelesni:znojenjerukuidlanova,lupanjesrca,crvenilolica,drhtanjeruku,boloviurazličitimdijelovimatijela,nesanicailiprekomjernospavanje■■ ponašajni:plakanje, agresija,nekontrolirani ispadiuponašanju,povlačenjeoddrugih,pretjeranokonzumiranjealkohola,cigaretaikave.

Budućidastresnesituacijeuljudimapobuđujuneugodnereakcije,kadaosobadoživljavanekusituacijustresnom,pokušat će juna raznenačine razriješiti. Postojedvaopćanačina suočavanja sa stresnimsituacijama(LazarusiFolkman,1984).Prvo,osobasemožeusmjeritinalakšepodnošenjeemocionalnoguzbuđenjatakodaizražavailiizbjegavaosjećajeilimoženastojatipromijenitinačinnakojidoživljavaizvorstresa,tenatajnačinumanjitiemocionalnouzbuđenjemakarsesituacijanijepromijenila(Lazarus,1993).Ovajnačinsuočavanjanazivaseusmjerenostnaemocije.Druginačinjedaseosobausmjerinasamizvorstresa–događajilinizdogađajakojedoživljavaugrožavajućim–teihnastojipromijenitiilismanjitijačinunjihovogdjelovanja.Ovakvo suočavanje sa stresomnaziva se suočavanjeusmjerenonaproblem.Ovinačinisuočavanjanisumeđusobnoisključivi–kojićesekoristitiikojićebitiučinkovitiji,ovisioosobinamapojedincaiosobinamasamogstresora,tešireokoline.

Najvažnijaodrednicatogahoće liseosobauuvjetimastresausmjeritinaemocije ilinaproblem,ovisiponovnooprocjeni–uovomslučajuoprocjenimoželisetajdogađajkontrolirati.Uslučajudaosobaprocjenjujekakosituacijumožepromijeniti,češćećekoristitisuočavanjeusmjerenonaproblem;kadaosobaprocjenjujeda situacijunemožepromijeniti, vjerojatnije će koristiti suočavanjeusmjerenonaemocije(FolkmaniLazarus,1980).Općiciljobanačinasuočavanjajestsmanjivanjeemocionalnoguzbu-đenjakojesejavljaustresnimsituacijama:bilomijenjanjemstresnesituacije(usmjeravanjenaproblem),bilomijenjanjemnačinanakojisedoživljavastresor(usmjeravanjenaemocije).Usmjeravanjenaproblemuključuje,naprimjer, traženje informacijaodogađaju imogućimrješenjima,planiranjeakcija, aktivira-njesvojihresursakojimogupomoćidapromijeniiliublažidjelovanjeizvorastresa,naprimjertraženjesocijalnepodrškeipoduzimanjekorakakakobiseproblemriješio.Osobakojaje izgubilaposaomožepotražiti informacijeosvojimpravimanaotpremninuilinaknadusburzerada,planiratitraženjeposlailiprekvalifikaciju, javitisvojimprijateljimadatražiposaoidamu/jojproslijedeinformacijeootvorenimnatječajima te slati otvorenemolbenapotencijalna radnamjesta.Usmjeravanjenaemocijeuključujeponašanjapoputizražavanjaosjećaja,maštanjaotomedasesituacijanijedogodilailidaćeseriješitinanajboljimogućinačinikorištenjahumora,aliinekekojedugoročnomogunaštetiti,poputizbjegavanjarazmišljanjaoproblemu,korištenjealkoholaidrugihopojnihsredstavailiemocionalnogpražnjenjavika-njemiliagresivnimponašanjem.Nakongubitkaposlamogućejetakođerjadatiseprijateljimaiobitelji,zamišljatinoviposaokojićebitipunoboljiodstarogilišalitisenasvojračun,aliistotakopočetisnekolikonovihhobijainepoduzimatiništadanađenoviposao,izbjegavatidrugeljudeiljutitisenaonekojipitajuoproblemu.Nijemogućedonijetiopćenitizaključakotomekojićenačinsuočavanjabitibolji:akosituacija

14

nijepodnašomkontrolomili ju jevrloteškomijenjati,dobro jekoristitinekeodadaptivnihponašanjausmjeravanjanaemocije.Dakako,njihjedobrokoristitiiuzstrategijeusmjeravanjanaproblem,kaonačindasedodatnoumirimo.No,dugoročnogledano,emocijamausmjerenosuočavanjemožebitipovezanosnegativnijimposljedicamaodproblemuusmjerenogsuočavanja(Penely,TomakaiWiebe,2002)budućidaosobaostajeizloženadjelovanjuizvorastresa.

TraumaDoživljavanjestresaitraumeimajunekesličnosti.Istresitraumadjelujunanašeemocije,misli,ponašanjeitjelesnereakcijeteimajukratkoročneidugoročneposljedice.No,dokjestresgotovosvakodnevnapojava,traumaitraumatskidogađajinasrećusubitnorjeđi.Nadalje,iakoćenekidogađajivećiniljudibitistresni,kaonaprimjer,preseljenje ilirastavabraka, ipakćedoživljajstresabitipodutjecajemosobneprocjenekaoštojeopisanoranije.Sdrugestrane,traumatskidogađajisuposvojojnaravitakvidaćeihsvi ljudidoživjetiizrazitoteškimjersuživotnougrožavajući,asituacijesutakvedaseosobaosjećabespomoćnomzaštititisvojilituđiživot.Traumatskedogađajeobilježavajuosjećajiužasa,bespomoćnostiistrahazasebei druge ljude.

PremadefinicijiAmeričkepsihijatrijskeudruge(AmericanPsychiatricAssociation,2013),utraumatskomdogađajimaosobajeizloženasmrtiiliprijetnjismrti,stvarnimozbiljnimozljedamailiprijetnjiozljedama,iliseksualnomnasiljuiliprijetnjiseksualnomnasilju,nasljedećenačine:

■■ izravno,takodajeugroženasamaosoba■■ posredno,takodasvjedočitimdogađajima■■ takodasutoproživjelebliskeosobe■■ krozprofesionalniradpomagačakojijeizložendetaljimaopisivanjatuđetraume.

Nakon traumatskihdogađaja većina ili svi ljudi doživjet će stanje izrazite i krajnje uznemirenosti,neugodeipatnje,neovisnoosnagamakojeosobaimainačinimasuočavanja.Overeakcijesmatrajuseočekivanimapa ineizbježnima: traumatskidogađajisvojim intenzitetomi iznenadnošćustvarajukodljudiosjećajbespomoćnostikojidugoročnomožedovestidopromjenepogledanasebe isvijetokosebe,općegosjećajanesigurnostiusebe,životibudućnost.Jednaodposljedicatraumatskeizloženostiprijetnjiživotujesufiziološkepromjenekojesedogađajuudijelumozgakojijeodgovoranzapamće-nje informacijaključnihzapreživljavanje.To jeamigdalaukojojostajupohranjenipodaciosjećanjunatraumatskidogađaj.Posljedica jedaseusituacijamakojemakar izdalekapodsjećajunaonukojajebila životnougrožavajuća, automatski aktiviraju traumatska sjećanjapaosobamože imati osjećajdajeponovnoživotnougrožena.UTablici 1 i Tablici 5prikazanesunajčešćereakcijenatraumatskedogađajekododraslihidjece.

15



Tablica 1. Reakcije na traumatske događaje kod odraslih (Centers for Disease Control and Prevention, 2012)

Neposredne Odgođene

EMO

CIO

NA

LNE

• emocionalnaotupjelost• ekstremnatjeskobailiintenzivnistrah• Osjećajkrivnje• Srdžba• Snažnatuga• Osjećajbespomoćnosti• Osjećajnestvarnosti• Dezorijentiranostuvremenuiprostoru,uodnosimairadu

• Osjećajgubitkakontrole• Poricanjedogađaja• Potiskivanjeosjećaja• Preplavljenostosjećajima

• Razdražljivost• Depresija• Anksioznost• Promjeneraspoloženja,emocionalnanestabilnost• Neobjašnjiviisnažnistrah• Dugotrajanisnažanosjećajtuge• Dubokiosjećajsrama• Osjećajkrhkostii/iliranjivosti• Izbjegavanjesvegaštozahtijevaemocionalnereakcije(npr.bliskii/iliobiteljskiodnosi,razgovorosebi,razgovorotraumatskimdogađajimailireakcijamananjih)

TJEL

ESN

E

• Mučninai/iligastrointestinalnesmetnje• Znojenjeilidrhtanje• Slabost• Drhtavica• Povišenobiloitlak,ubrzanodisanje• ekstremniumoriliiscrpljenost• Pretjeranapobuđenost

• Poremećajispavanja,noćnemore• Somatizacije(npr.povećanfokusnatijeloibrigaokobolovautijelu)

• Apetitiprobavnepromjene• Smanjenaotpornostnaprehladeiinfekcije• Stalniumor• Povišenerazinekortizola• Pretjeranapobuđenost

KOG

NIT

IVN

E

• Teškoćekoncentracije• Ruminiranje,odnosnointenzivnoponavljanjemisliodogađaju(naprimjer,stalnorazmišljanjeonapaduukojemjeosobaskoroumrla)

• Iskrivljenjeosjećajazavrijemeiprostor(npr.traumatskidogađajmožesepromatratikaodasedogađausporeno)

• Problemispamćenjem(npr.nemogusesjetitivažnihdijelovatraume)

• Snažnaidentifikacijasažrtvama

• Nametljivasjećanja• Ponovnoproživljavanjetraumatskihdogađaja• Samookrivljavanje• Zaokupljenostdogađajem• Teškoćeudonošenjuodluka• Magičnomišljenje:uvjerenjedaodređenidogađaji,uključujućiizbjegavajućaponašanja,pružajuzaštituprotivbudućetraume

• Suicidalnenamjere

PON

AŠA

JNE • Poteškoćeuizražavanju

• Sukobljavanjesdrugima• Povećanaupotrebaalkohola,droga,duhana• Socijalnopovlačenjeiapatija• Izbjegavajućaponašanja

• Izbjegavanjepodsjetnikanadogađaje• Promjeneudruštvenimodnosima• Smanjenarazinaaktivnosti• Rizičnaponašanja• Povećanaupotrebaalkohola,droge,duhana• Socijalnopovlačenje

EGZI

STEN

CIJA

LNE

• Obnovavjerovanjaudobrotudrugih(npr.primanjepomoćioddrugih)

• Negativnomišljenjeočovječanstvu,osobitoakojedogađajbionamjeran

• Trenutnonarušavanjepretpostavkioživotu(npr.pravednost,sigurnost,dobrota,predvidivostživota)

• Postavljanjepitanja(npr:„Zaštoja?“)• Povećanicinizam,razočaranje• Povećanosamopouzdanje(npr:„Akomoguovopreživjeti,ondasvemogupreživjeti“)

• gubitaksmislaživota• Obnavljanjevjere• Beznađe• Redefiniranjeznačenjaivažnostiživota

16

Tablica 2. Reakcije na traumatske događaje kod djece i mladih (Save the Children, 2011)

do 3 godine 4 – 6 godina 7 – 12 godina 13 – 18 godina

• Držanjezaroditelje• Strahdaćeseneštološedogoditi

• Regresijaponašanjanamlađudob(npr.sisanjepalca,mokrenjeukrevet)

• Promjeneuspavanjuihranjenju

• Povećanjeplačljivostirazdražljivost

• Manjakinteresazaigru,agresivnaigra,ponavljanoprikazivanjetraumatskihiskustavakrozigru

• Strah od stvari koji prijenijepostojao

• Hiperaktivnostislabakoncentracija

• Izraženinedostataksamostalnostiilipretjeranasamostalnost

• Tjeskoba,strahodrazličitihstvariisituacija

• Regresijaponašanjanamlađudob

• Promjeneuspavanjuihranjenju

• Manjakinteresazaigru,agresivnaigra,ponavljanoprikazivanjetraumatskihiskustavakrozigru

• Zbunjenostiliporemećenakoncentracija

• Preuzimanjeulogeodrasleosobe

• Mutizam–nemogućnostgovorenja koja ranije nijepostojala

• Somatizacije(npr.boloviutrbuhuiglavibezfiziološkoguzroka)

• Zbunjenost• Povlačenje• Višestrukoponavljanjepričeotraumi

• Strahzasebeidruge• Osjećajkrivnje• Teškoćepamćenja,koncentracijeipažnje

• Poremećajispavanjaihranjenja

• Agresija,razdražljivostilinemir

• Somatizacije(npr.boloviutrbuhuiglavibezfiziološkoguzroka)

• Osjećajikrivnje,srama,tuge,bespomoćnosti

• Naglepromjeneuodnosima

• Zaokretiurazmišljanjimaosvijetuiljudima

• Rizičnoiautodestruktivno ponašanje

• Izbjegavanjeipovlačenjeizdruštva

• Agresijaiprkospremaautoritetima

• Brigazadrugetraumatiziraneosobe

• Samosažaljenje

Iako jeočekivano i normalno imati neugodne reakcijenakon traumatskogdogađaja tjednima, čak imjesecimaposlijetraumatskogdogađaja,postojenekestvarikojeosobamožeučinitikakobiseosjećalabolje.UserijiletakakojejerazvioTimzakrizneintervencijeDruštvazapsihološkupomoćpreporučujese(Arambašić,Miljević-Riđički,PregradiVizek-Vidović,2013):

■■ izrazitisvojeosjećajeonakokakotoosobidjelujenajprimjerenije,uključujućirazgovorosvojimosjeća-jimaisjećanjimasprijateljima,članovimaobiteljiilikolegama■■ odmaratiseonakokakotoosobiodgovara,alinaaktivannačin:šetatise,bilosamiiliudruštvu,bavitisesportom,slušatiglazbuiličitati■■ održatisvakodnevnuživotnurutinu■■ izrazitisvojepotrebejasnoiotvoreno■■ izbjegavatitablete,alkoholicigaretejerdugoročnousporavajuoporavak■■ bitipažljivistrpljivuprocesuoporavkaiizbjegavatidonošenjevelikihodluka.

Manjibrojljudikojisudoživjelitraumatskidogađajmožerazvitiozbiljnijastanjakojazahtijevajuprofesio-nalnupomoć.Touključujeposttraumatskistresniporemećaj (PTSP),anksiozneporemećaje,depresivneporemećajeteporemećajeovisnostiopsihoaktivnimtvarima.

17



DIskustvotraumatskihdogađajauratuilikatastrofamamožedovestidoprijenosanekihsimp-tomanefunkcionalnogponašanja izmeđugeneracija.Uobiteljimau kojima roditelji pateodmentalno-zdravstvenihproblema, uključujući PTSP, djeca imajupovećani rizik za razvojne,ponašajneiosobitoemocionalneprobleme(Klarić,Francisković,Klarićisur.,2008).IstraživanjatakođerpokazujupovezanostizmeđuPTSP-aroditelja,slabesocijalnepodrškeipovećanogrizikazafizičkozlostavljanjedjeceuobitelji(KalebićJakupčevićiAjduković,2011).Topakpovećavarizikodproblemamentalnogzdravljaudjece,kaoipovećanjeagresijeinasilnihponašanjaudjece.Članovitakvihobiteljiznatnočešćetrebajuspecijaliziranuliječničkupomoćštopovećavadruš-tvenetroškove,aistovrijediizatroškoveobrazovanjaiodgojadjecekojapokazujuporemećajeuponašanju.

Sve većibroj istraživanjapokazujepostojanje veze izmeđus traumompovezanihporemećaja,posebnoPTSP-a, snarušenim tjelesnimzdravljem,poput kardiovaskularnihbolesti, pretilosti,visokogkrvnogtlaka,kroničnihbolovamišićaikostiju,pačakipovećanjamasnoćaukrvi(Schnurrigreen,2004;McFarlane,2010).Zbogtoganečudidasuosobekojesupreživjeletraumučešćenabolovanjuihospitalizirane,rjeđesuuradnomodnosu,štosvedovodidopovećanihdruštvenihtroškova.

Društveni troškovi traume

Stanovnica kontejnerskog naselja u Rajevom selu

FOTO

: DAM

IR Ž

IŽIĆ

, HRV

ATSK

I CRV

ENI K

RIŽ

18

Posttraumatskistresniporemećajizravnojepovezanuzdoživljavanjetraume.Simptomiovogporemećajasuponavljajućenametajuće (intruzivne)misli, sjećanja,osjećaji i noćnemorepovezanes traumatskimdogađajem,intenzivniiproduženipsihološkistresprisusretusaznakovimakojipodsjećajunatajdogađajte izbjegavanjesituacija vezanihuznjega.Osobamožedoživjetinegativnepromjeneu razmišljanjima iosjećajimaosebi,drugimaisvijetuukojemživi,stalnoneugodnoraspoloženjeinemogućnostdoživljavanjaugodnihemocija,kaoismanjenjeinteresaiuključivanjauprethodnovažneaktivnosti,osjećajeotuđenostiinepovezanostisdrugima,tjelesnupobuđenost,preosjetljivostiiritabilnostsispadimabijesa.Ovisimptomimorajutrajatiduljeodmjesecdananakonizloženostitraumatskomdogađajutemorajuuzrokovatiteškoćeusvakodnevnomfunkcioniranjuisocijalnimodnosimakakobisemoglapostavitidijagnoza.

Anksiozneporemećajeprati intenzivniosjećajstraha,tjeskobeinefunkcionalnihponašanja.Pritomesestrahjavljakaoreakcijanatrenutnedogađaje,aanksioznostjebrigaokobudućihdogađaja.Zarazlikuodanksioznostiuzrokovanestresnimsituacijama,ljudisanksioznimporemećajimaimajusklonostprecjenji-vanjaopasnostiusituacijamakojihsebojeiliizbjegavaju.Najčešćianksiozniporemećajisugeneraliziranianksiozniporemećaj(gAP)ipaničniporemećaj.generaliziranianksiozniporemećajodnosisenastalnoprisutnuintenzivnutjeskobuibriguokorazličitihpodručjaživotakojeosobanemožekontrolirati ikojeznačajnoutječunanjezinosvakodnevnofunkcioniranje.Osobespaničnimporemećajempateodneoče-kivanihnapadaintenzivnogstrahailineugodekojautječenafizičkedoživljaje,misliiponašanjeosobenanefunkcionalnenačine(znojenje,drhtanje,boluprsima,vrtoglavica,strahodgubitkakontroleilismrti).

Depresivniporemećajipraćenisuosjećajemtuge,praznineiliiritabilnograspoloženjakojeznačajnoutječenafunkcioniranjeosobe.Najčešćioblikjevelikadepresivnaepizoda,odnosnodepresija.Osobekojedoživ-ljavaju velikudepresivnuepizoduobičnodoživljavaju sniženo raspoloženje,nemogućnostdoživljavanjaugodeuiskustvimaukojimasuprijeuživale,niskosamopoštovanje,bespomoćnost,bezvrijednostimržnjupremasamomsebi. Ljudikojipateodovakvihporemećajadoživljavajuizrazitesmetnjeusvakodnevnomfunkcionirajuiimalebikoristiodstručnepomoći.Stručnupomoćdobrojepotražitiako(Arambašić,Miljević-Riđički,PregradiVizek-Vidović,2013):

■■ osobadoživljavasnažneemocije ili tjelesnereakcijeskojimasenemoženositi ilionineslabe,većdovodedokroničnenapetosti,konfuzije,iscrpljenostiili„praznine“■■ višeodmjesecdananakondogađajaosobaneosjećanikakveemocije (kaoda je „zaleđena“) ili sestalnotrudiizbjegavatiosjećaje■■ sunoćnemoreidalječeste,asanporemećen,teakoseosobibezdatoželivraćajuslikeimislinadogađaj■■ suodnosisdrugimljudimailifunkcioniranjenaposlubitnoporemećeni■■ osobanemanikogabliskogskimmožepodijelitiosjećaje,aželjelabi.

Važnojenaglasitikakosupomagačipodrizikomdaisamirazvijuovakveteškoćepaiporemećajezbogmehanizmaposrednetraumatizacije,očemućevišebitiriječiupoglavljuRiziciiposljedicepomagačkograda.

19



FAKTORI RIZIKA I OTPORNOSTI ZA MENTALNO ZDRAVLJE U KRIZNIM DOGAĐAJIMA VELIKIH RAZMJERA

Riječotpornostoznačavasposobnost(tijelailinečegadrugoga)dasenečemuodupre(Anić,1998).Ukolikoseovopreneseupodručjepsihosocijalnogfunkcioniranja ljudi izajednica,psihološkaotpornostznačiodređenu(zdravu)razinuprilagodbenastresneitraumatskedogađaje,uključu-

jućikatastrofeikriznedogađajevelikihrazmjera.Psihološkaotpornostogledasekaobrzoporavakodstresnihilitraumatskihdogađajailikaoodsustvojakihreakcijanakontakvihdogađaja.Toipakneznačidaosobauopćenećedoživljavatiiiskazivatistresnereakcije:određenarazinasimptomastresaočeki-vanajeiuobičajenanakondogađajapoputkatastrofatepredstavlja„normalnureakcijunaabnormalnidogađaj“(Litz,2005).No,kodotpornihpojedinacatakvereakcijesuprolazneikratkotrajne,trajukratko(nekolikotjedanailimjeseci)tenedovodedovećihpromjenauuobičajenomfunkcioniranju(Bonanno,2004).Također,važnojenaglasitidaseotpornosttrebapromatratinesamokaoodsustvosimptomastresailiporemećajamentalnogzdravlja,negoikaodobroopćefunkcioniranje.Ovojeosobitovažnobudućidaosobamože imatiniskurazinu„simptoma“,ali istovremeno loš(ij)e funkcioniratiudrugimpodručjimaživota.Stoga,pozitivnuprilagodbutrebagledatiikaopostojanjezdravihobrazacaponaša-nja(naprimjer,motivacija,postavljanjeciljevazabudućnost),dobrofunkcioniranjeuraznimživotnimulogama(uobitelji,naposlu)ivisokukvalitetuživota(Norris,Stevens,Pfefferbaum,WycheiPfefferbaum,2008).

Iakosamnaziv„otpornost“možeupućivatinatodaseradionekojstabilnojosobiniosobeilizajednice,otpornost jeboljeshvatitikaoproces.Makarsepokazujekakonekestabilneosobinedoistapredviđajupozitivnuprilagodbunakonnedaća, istraživanjaprovedenauokviruprethodnospomenutogbio-socio-ekološkogmodelarazvoja(PoglavljePsihosocijalnaobilježjakatastrofaikriznihdogađajavelikograzmjera)naglašavajuvažnostiindividualnihosobina,aliiširesocijalneokolineidinamičnogmeđuodnosapojedincaiokoline.Izravneineizravnevezeizmeđurazličitihsustavauokolinipojedincautječunakvalitetuprilagodbeurazličitimishodimaiurazličitomvremenu.Naglašavanjemsamostabilnihosobinazanemarujesevažnostkontekstaukojemosobaživi,tenaglasakstavljanato„ima“lisposobnostinositisesnedaćama.Ovajpogledjeneopravdanipreuzaktenepomažeurazvojuintervencijakojebimoglepoticatipozitivnuprilagodbu.Stoga,otpornostsepreciznijemožedefiniratikaoprocesukojemnizresursa,osobnihikontekstualnih,stabilnijihipromjenjivijih,vodiodržavanjuibržemoporavkurazinepsihološkedobrobitiifunkcioniranjauuvjetimastresa.Važnoistraživačko,aliipraktičnopitanjejestidentificiratikapacitetekojićepridonijetiovakvomfunkcioniranjukakobiseonimoglipoticatiirazvijati.

Kaoštose iposljedicekatastrofaogledajuna razinipojedinca, razinimeđuljudskihodnosa te razinizajednice i širegdruštva, tako sena tim razinamamogupronaći i zaštitni faktori i faktori rizika zamentalnozdravljeipsihološkudobrobit.Pojamzaštitni faktorodnosisenasveonekarakteristikepoje-dinaca,grupa ljudi iširihzajednica idruštavakojepridonosepozitivnojprilagodbiuuvjetimastresa.Suprotno,faktori rizikaonesukarakteristikekoječinepojedince,grupeljudiiširezajedniceidruštvaranjivijima ili podložnijimanegativnim ishodima i slabijojprilagodbi. Važno jenaglasiti dapostojanjefaktorarizikaneznačinužnodaćeosobaimatinepovoljnepsihosocijalneishodenitipostojanjezaštitnih

20

faktorajamčipozitivnuprilagodbu.No,spovećavanjembrojafaktorarizika,povećavasevjerojatnostnepovoljnihishodaisuprotno,povećanjebrojazaštitnihfaktorapovećavavjerojatnostpovoljnihishoda.Unastavkutekstaprikazatćesedobroutvrđeni istraživačkinalazio takvimnajvažnijimčimbenicimakod odraslih i djece.

Individualne osobine i životno iskustvo

Osobine ličnostiVećinaistraživanjaupodručjuotpornostinakatastrofe,naročitokododraslihljudi,bavilasepronalaženjemosobinapojedinacapovezanihspozitivnomprilagodbomuuvjetimavisokerazinestresa.Nekaodprvihistraživanjautompodručjubavesepojmom„čvrstine“(Kobasa,1979).Čvrstinajestabilanpsihološkiresurskojičinepredanost,kontrolaiizazov.Predanostjesklonostosobedaseposvetionomeštoradiilionomeštojojsedogađa,tepredstavljaaktivanpristuprješavanjuproblema.Kontrolajeuvjerenjedaosobamožeutjecatinadogađajeusvomživotutepovećavavjerojatnostdasedogađajiizokolinenedoživepreplavljujućiilinemogućizariješiti.Izazovpredstavljauvjerenjedasupromjenesastavnidioživotatedasuprilikazarast,aneprijetnjasigurnosti,štosmanjujerazinustresaunesigurnimvremenima.Ovajskuposobinamožesegledatiikaoaktivanpristuprješavanjuproblematepodsjećanaprethodnoopisanpristupsuočavanjasastresomkoji jeusmjerennarješavanjekonkretnogproblema.Ovakveisličneosobineličnosti,poputsklonostidoživljavanjapozitivnihemocija,samoefikasnosti(uvjerenjadaosobamožepostićisvojeciljeve)tesamopoštovanjapokazujusekaovažnizaštitnifaktoriikododraslihikoddjece(FletcheriSarkar,2013;MasteniNarayan,2012).

Osimnavedenihosobina,pokazalosekakosukognitivnesposobnosti(npr.razumijevanještosedogađa,inteligencija)važančimbenikuprilagodbinaposljedicekatastrofe,naročitokoddjeceiadolescenata.Uuvjetimaprijetnjeirizika,razvijenekognitivnesposobnostipoputsposobnostitraženjarješenjaiuspješnogplaniranjaobičnopomažuusuočavanjuiublažavanjuposljedicatraumatskihdogađajatestogapredstavljajuzaštitnifaktor(Masteni Narayan,2012).No,koddjecetonemorauvijekbititako:kodmlađedjecekojaimajurazvijenijekognitivnesposobnostiovomožebitifaktorrizika.Mlađadjeca,kojaprvenstvenooviseosvojimskrbnicima,imajupunomanjemogućnostiutjecajanasvojuokolinuodadolescenatailiodraslih.Stogasuuvećemrizikuonadjecakojasusvjesnijapromjenakojekatastrofanosisasobom.

Stupanj izloženosti katastrofi i prethodna izloženost traumiKaošto je većnaglašeno, rizik za razvijanje simptoma lošegmentalnogzdravlja ili lošeg funkcioniranjapovećavasesbrojemprisutnihfaktorarizika.Ovoseosobitoogledaustupnjuizloženostikatastrofi.Iakokatastrofepogađajuvelikbrojljudiistovremeno,svionikojisupogođeninisuijednakoizloženikatastrofi.Riziksetakoikododraslihikoddjecepovećavasbrojemiintenzitetomstresnihi/ilitraumatskihiskustavakoje jepogođenaosobadoživjela.Mogućidoživljajizavrijemekatastroferazlikujusepo intenzitetu:odpostojanjastrahazavlastitiživot,fizičkeblizinekatastrofi(npr.bitiublizinivodnogvala),susretasozlije-đenimosobamailidoživljavanjavlastiteozljedeiliozljedebliskeosobepasvedogubitakabliskihosobaili članovaobitelji.Sobziromnamogućarazličita iskustva,očekujuse i različiti ishodinakonkatastrofe.Naistinačinnabrzinuoporavkadjelujuiprethodnodoživljenatraumatskaiskustva.Iakoseupopularnoj

21

FAKTORIRIZIKAIOTPORNOSTIZAMeNTALNOZDRAVLJeUKRIZNIMDOgAĐAJIMAVeLIKIHRAZMJeRA


literaturiiponekimistraživanjimapojavljujeidejao„cijepljenju“protivstresa,usmisludaosobekojesuuživotudoživjelevišestresnihiskustavamanjereagirajunanovastresnaiskustva,ovoseipaknajčešćenepokazujetočnim.Dokjemogućedadoživljavanjeumjerenekoličinestresadoistapomaženošenjusnovimproblemima,ovonevrijedizadoživljavanjetraumatskihiskustva.Odrasliilidjecakojasuiprijekatastrofedoživjela traumatskedogađajepodvećimsu rizikomzanepovoljnije ishodanakonkatastrofe (Masteni Narayan,2012).

Svakodnevna stresna iskustva i suočavanje sa stresomJednakokaoidoživljavanjestresnihitraumatskihdogađajaprijekatastrofe,većibrojtakvihdogađajanakonkatastrofepovezanjeslošijimishodimapomentalnozdravljeiopćefunkcioniranje.Poznatojekakosebrojstresnihdogađajauvelikepovećavanakondoživljavanjakatastrofa:uprvomrazdobljuoporavkapogo-đeniljudičestosesuočavajuspreseljenjem,velikimfinancijskimgubicima,zahtjevnimprocesomobnovestambenogprostora i financijskihnesigurnostipotenciranimtežimpristupomradnimmjestima.Ovakvestresnesituacijepovećavajuživotnunesigurnosttepojačavajusimptomestresa,naročitonakonzavršetkaprvograzdobljaobnove.

Usvemuovome, izrazito jevažannačinsuočavanjasastresom. Iakosenemože rećidapostoji jedannajboljiinajprimjerenijinačinsuočavanjasastresom,istraživanjaukazujudapostojeodređenestrategijekoječestoodmažuusuočavanju.Ljutnjaiokrivljavanjesebeilidrugih, izoliranjeipovlačenjeinegiranjelošihdogađajapovećavajurizikzadoživljavanjenepovoljnih ishoda,dokaktivnosuočavanje,bilousmje-renoemocijama(krozrazgovor,uključivanjeuzabavneaktivnosti)ilisproblemima(krozaktivnonastojanjerazrješenjaproblema)smanjujurizik(lagrecaisur.,2013;Silverisur.,2002).

Sociodemografska obilježjaBrojnasociodemografskaobilježjapogođenihljudiutječunatokakoćeosobadoživjetikatastrofuikojićečimbenicibitipovezanispozitivnimishodima.Takojeubrojnimistraživanjimapokazanokakoženeiska-zujuvišesimptomadepresije,PTSP-aiopćeanksioznostiodmuškaraca(AdamsiBoscarino,2006).Sličnoseprimjećujeikoddjece:djevojčicečešćeizvještavajuosimptomimadepresijeiposttraumatskogstresa(Furrisur.,2010,godeauisur.,2005).Sdrugestrane,koddječakasunalazinekonzistentni–nekestudijepokazujuvišurazinuneprijateljstva,agresijeiproblemauponašanjukoddječaka,doksuunekimstudijamadječaciadolescentnedobiiskazivalimanjistupanjagresijeuusporedbisdjevojčicamaidječacimakojinisubilipogođenikatastrofom(Masteni Narayan,2012).No,neovisnookatastrofama,djevojčiceidječaciteženeimuškarciiinačeserazlikujuuučestalimreakcijamanastres:djevojčiceiženesklonijesudoživljavatistres„iznutra“,adječaciimuškarcipokazivatireakcije„premavan“.

Dobjeosobitovažančimbenikrizikailiotpornostikoddjeceiadolescenata.Zbogvrlorazličitihobilježjairesursadjeceiadolescenatarazličitedobi,katastrofeimajurazličitučinakovisnoouzrastu.Naprimjer,mlađadjecamogubitizaštićenaodučinakakatastrofebudućidasumanjesvjesnasvojeokoline,alisdrugestranevišeoviseosvojimroditeljima injihovojrazini funkcioniranja.Adolescentipak imajuviševještinaimoguaktivnijeupravljatisvojomokolinom,aliuistovrijemesuvišesvjesniučinakakatastrofanasvoježivote.Zbogovihfaktoraodnosdobiiposljedicakatastrofaovisiopostojanjunekihdrugihrizičnihfaktora.Takomlađadjecaiskazujuvišesimptomastresakadasuodvojenaodsvojihroditelja,kadanjihovirodi-teljipokazujusnažnereakcijenakatastrofuilikadasuvišeizloženamedijimakojiizvještavajuokatastrofi

22

(Masteni Narayan,2012).Sdrugestrane,nekaistraživanjapokazujukakovišarazinaroditeljskeuključenostimožeimatinegativniutjecajkodadolescenata(Masteni Narayan,2012)itoprvenstvenozbogsmanjenogosjećajasamoefikasnosti.Stoga,dobdjetetamožebitiičiniteljosjetljivostiizaštitnifaktor,ovisnoodrugimkarakteristikamadjetetoveokoline.

Konačno,socioekonomskistatustakođerjepovezansposljedicamakatastrofa(Adamsi Boscarino,2006)takodaosobevišegsocioekonomskogstatusa imajumanjenegativnihposljedica.Ovo jepotvrđenoiuistraživanjimakojapokazujudajerizikrazvijanjaporemećajavećikodmanjinskihetničkihskupina(Bonanno,2004),kojeobičnoimajuslabijisocio-ekonomskistatusodvećinskeskupine.Višistatuspovezanjesvećomkoličinomresursakojunetkoimanaraspolaganju,kaoštosuboljefinancijeirazličitijemogućnostirješa-vanjapraktičnihproblemaipristupapomoćitestogapredstavljačimbenikotpornosti.

Neposredno socijalno okruženje i karakteristike zajednice

Socijalna podrškaSocijalnapodrškaodnosisenadostupnostizadovoljstvoprimljenompodrškomizraznihizvora,najčešćeodčlanovaobitelji,supružnikailipartnerateprijatelja.Socijalnapodrškajedanjeodnajsnažnijihčimbenikakojipridonoseboljemmentalnomzdravljuuuvjetimavisokerazinestresa–onikojiimajuvećistupanjpodrškeobičnoimajumanjesimptomadepresijeianksioznostitevećurazinupsihološkedobrobiti(Kawachi,2001).Dobrimeđuljudskiodnositakodjelujukaofaktoriotpornosti:olakšavajusuočavanjesastresom,poveća-vajudostupnostraznihresursa,psihološkihimaterijalnih,tepomažuunošenjusneugodnimemocijama.

ObiteljKoddjeceiadolescenata,osobito jevažnaulogaobitelji.Faktorimarizikapokazalisuse: lošementalnozdravljeroditelja,slabakvalitetaodnosaroditeljaidjece,razdvojenostdjetetaodroditeljaodmahnakonkatastrofe,zaokupljenostmajkekatastrofom,promijenjenofunkcioniranjeobiteljinakonkatastrofeteslabijisocioekonomskistatusobitelji (Masten i Narayan,2012).Mentalnozdravljeroditeljamože imati izravanutjecajnasimptomekoddjeteta,budućidadjetetovoprepoznavanjesimptomakodroditeljamožepred-stavljatidodatnistres,ilipakneizravan,putemsmanjivanjaroditeljskihkompetencija.Ovopakmožeimatinepovoljanučinaknakvalitetuodnosaroditeljaidjetetailipromijenitifunkcioniranjeobitelji.

Resursi zajedniceIskustvoiistraživanjapokazujukakozaoporavakljudinisudovoljnesamoindividualneosobineisocijalnapodrškaobitelji ibliskihprijatelja,većdavrlovažnuulogu imaju i resursizajednice (Norris isur.,2008;Pfefferbaum,Reissman,Pfefferbaum,Klomp igurwitch,2005).Zajednicuosimpojedinacačine i fizička,ekonomskaisocijalnaokolinakojesumeđusobnopovezanetemogupridonositiiliotežavatiprilagodbučlanovazajednicenakonkatastrofe.Natemeljudosadašnjihistraživanja,činisekakosunajvažnijiresursi

23



zajednicekojidoprinoseotpornosti:ekonomskarazvijenost,socijalnikapital,brzoinformiranjeiuspješnakomunikacijatekompetentnostzajednice(Norrisisur.,2008).

Najvažnijičimbeniciekonomskerazvijenostisukoličina(materijalnih)resursa,njihovaraznolikostteraspo-ređenost(Adger,2000;godschalk,2003).Količinaresursa,kaoštojevećspomenuto,povezanajesmoguć-nošćuzajednicedasepripremiiodgovorinakatastrofutebrzinomobnoveinfrastruktureifizičkeokoline.Raznolikost resursapovećava vjerojatnostdaće zajednicadoživjetimanji ekonomski gubitaku slučajukatastrofe.Postojinekolikoprimjerazajednicakojesubileovisneomalombrojuprirodnihresursapasuzbogtogadoživjelevelikegubitkenakonkatastrofa.Naprimjer,poznatiidobroistraženijeprimjerdvijupriobalnihzajednicakojesuovisileoindustrijamavezanimuzizloviuzgojribekojesudoživjeleekonomskislomnakonuragana(Cutterisur.,2006),odnosnoizljevanafte(Palinkas,Downs,PettersoniRussel,1993).Konačno,jednolikirasporedresursavažanjezaoporavakzajednica,budućidaserizikistupanjizloženostikatastrofamačestoneraspoređujejednako–odnosno,manjeekonomskirazvijenidijelovizajednicečešćesuijačeizloženikatastrofama.Naprimjer,upodručjimaNewOrleansakojasubilanajvišepogođenauraga-nomKatrinaipoplavom,živjelojeznatnovišeAfro-Amerikanaca,ljudikojineposjedujuvlastitunekretninuiljudiispodgranicesiromaštva(Logan,2006).

Socijalnikapitalčinestvarni ilimogućiresursikojisupovezanisasocijalnimmrežama(Bourdieu,1985).Socijalni kapitalu kontekstuotpornostinakatastrofe činedobre veze izmeđuorganizacijau zajednici,percipiranasocijalnapodrška(vjerovanjedaćesemoćidobitipodrškaukolikobudepotrebna)testvarnoprimljenapodrška,osjećajpovezanostisaširomzajednicom,poputosjećajazajedništvaipovjerenja,privr-ženostmjestustanovanjateuključenostčlanovazajedniceuformalneineformalneorganizacije(Norrisisur.,2008).Najvećuempirijskupotvrduimaulogapercepcijesocijalnepodršketejevećspomenutokakojevećapercepcijasocijalnepodrškepovezanasboljimishodimanakonkatastrofa.No,ukontekstuzajednice,percepcijasocijalnepodrškevežeseuzčlanovezajednice,anenužnouzbliskeprijateljeiobitelj.Osjećajzajedništvapredviđaboljepsihološkostanjeuzajednici:manjedepresije(Peterson,SpeeriMcMillan,2008),većezadovoljstvoživotom(Prezza,Amici,RobertiiTedeschi,2001)ivećiosjećajopćepsihološkedobrobiti(DavidsoniCotter,1991).Nadalje,privrženostmjestustanovanjavažnajekakobisečlanovizajedniceuklju-čiliupokušajeobnovezajednice(Perkins,HugheyiSpeer,2002).Naprimjer,osjećajprivrženostimjestubiojedanodglavnihrazlogapovratkauNewOrleansnakonuraganaKatrina(Chamlee‐WrightiStorr,2009).

Dobrakomunikacijaznačidavanjebrzihitočnihinformacijaoopasnostitepreporukaopravilimapona-šanjautakvimsituacijama.No,dabitakvakomunikacijabilauspješnaištitilačlanovezajedniceiumanjilaposljedicekatastrofe,izrazitojevažnopovjerenjeuizvoreinformacija.Brzeitočneinformacijedobiveneodorganizacijailipojedinacakojimasevjerujemožesmanjitiosjećajnesigurnostiistrahatetakodjelovatikaozaštitničimbenik(Havenaar,DeWilde,VanDenBout,Drottz-SjöbergiVanDenBrink,2003).

Konačno,kompetentnostzajedniceuključujesposobnostdarazličitidijelovizajednicesurađujuuidenti-fikacijiproblemaipotrebatezajedničkidjelujuunjihovomrazrješavanjunafleksibilanikreativannačin;kolektivnuefikasnost,odnosno, vjerovanjeda će zajedničkaakcijadovestidouspješnog razrješavanjaproblematepolitičkopartnerstvo,odnosnomogućnostčlanovazajednicedaaktivnosudjelujuudonošenjuodluka(Norrisisur.,2008).Ovakvoshvaćanjekompetentnostinaglašavasposobnostaktivnogdjelovanjaupromjenjivimsituacijama,što je i jedanodvažnijih faktoraotpornostinarazinipojedinca.Takođersepokazujedajekolektivnaefikasnostosobitovažnakodonihkojisuvišeizgubili:sobziromdaimajumanjevlastitihresursa,pomoćzajednicemožesmanjitinjihovurazinustresa(Benight,2004).

24

UHrvatskomCrvenomkrižuradimod15. siječnja2003.Počela samraditi još u Šašinoj gredi, kadaizbjeglicenisubile izbjeglice,negopodposebnomzaštitomUNHCR-a.Sobziromdasmobili prvi koji suradilitajposao,samosunamreklidadolazeljudi imismoučiliraditisnjima.Organizirali smo imživot,brinuli se o hrani i medicinskimpotrebama. Jedansamac jebiouposebno lošempsihičkomstanjui nijeni s kimkomunicirao što jenamabioposeban izazov. Sjećamsedasamprimijetiladareagiranajednuemisijuna televiziji. Jednogdanasamuzelastolicuisjelapokrajnjegatijekomemisije.Nijemubiloposebnodragoiupočetkumečudnogledao,alikakosuprolazilidaniimjeseci,počeomijesamdonositistolicudasjednempokrajnjega.Nakongotovogodinudanaotvoriomiseisaznalismosveonjemu.Onmijebioodskočnadaskazaprepoznavanjeljudiuteškimpsihičkimkrizama.Najvažnijejestećinjihovopovjerenjeiućiudionjihovogsvijetipočinjuseotvarati.Predivnojenavestiihdasamineštopokušaju,dobijunavažnosti,steknusamopouzda-nje.DoksamradilauKutini,imalismojednuženukojajestalnobilazatvorenausobi.Nijenikogapuštalaunutra.Kakosumjeseciprolazili,prvomi jeotvorilavrata,zatimmepustilauhodnik,akakojeprošlagodinadanaotkakoseznamo,pustilameiusvojusobu.Bilasamjojoslonackojijujedizaoidaopodrškudakrenedalje.Onasedanasosamostalilaizapočelanoviživot.

Kadausporedimmigracijskukrizuisvojdosadašnjirad,jedinomoguusporeditiljude.Tosuljudikojitrebajupomoć,araduprihvatilištuitranzitnomcentrunijenipribližnoisti.Uprihvatilištudobiješčovjekakojićeostatidužeiimašvremenaprepoznatipotrebeiproblemekojetinećereći.Utranzit-nomcentruuparsatimorašprepoznatisvepotrebeipružitimupsihosocijalnupodršku,medicinskupodršku,hranuiodjeću.Ponekad,kadabihprimijetilanekogaupsihičkojkrizi,bilojedovoljnostatiuzčovjeka,stavitimurukunarameirećimudaćebitidobroiljudisuskupilisnageiotišlidalje.

Timjebiodobar.Dolazilisumladiljudipunogsrcainištaimnijebiloteško.Samosuimbilepotrebnesmjerniceodnekogatkoimavišeiskustva.Istotako,kadbionidošliusvojukrizu,injimajetrebaonetkotkoćeihdignutiireći:Čuj,totijetako.Nemožešspasitisvijet,akosipomogaojednomčovjeku,većsipunonapravio.Moralismoihtjeratidaseiduodmoriti,jernamtrebajuisutra.

Višesenigdjenepronalazimosimuovomposlu.Postao jediomene idatrebampočeti raditinegdjedrugdje,neznamkakobihtouspjela.

Ljubica Vlašić

Iskustvo djelatnice: Otvaram vrata u njihov svijet

Glazba kao univerzalan jezik u prvim danima migracijske krize

FOTO

: ISU

SOVA

ČKA

SLUŽ

BA Z

A IZ

BJEG

LICE

(JRS

)

25



RadimuHrvatskomCrvenomkrižuuSlužbi traženja.Došao samuHrvatskuprije 12 godinana fakultet,anakrajusamostao ioženiose tu.UHrvatskomCrvenomkrižusampočeokaovolonter/prevoditelj.

Zaštosampočeovolontirati?Takavsamtip,kadgodmogupomoćidrugima,uvijeksamnaraspola-ganju:iprijateljimairodbiniisvimakojimajepomoćpotrebna.IkadsureklidaćemigrantikrenutikrozHrvatsku,odmahsamsestavionaraspolaganjeHrvatskomCrvenomkrižudapomognemoljudimakojiprolazepakaodabipronašlisvojmir.Uključiosamsenerazmišljajućiouvjetimarada.Prvidanmijebiošok.Srcemeboljelokadsamvidiosveteljude,pogotovodjecu.Imaosamstopitanja:zašto,kako,kuda?Ondasamrekaostop,štojetuje,idemopomoćisosmijehom.Tomijebiocilj.Zaštososmijehom?Zatoštonjimaolakšamodasenatrenmaknuodtoga.Dazaboravetemuke.Danima,noćima,svesamdaoodsebedanjimapružimnajvišeštomogu.

Nekepričećuzauvijekpamtiti.Nećemopričatiotužnimsudbi-nama. Bili smo u Opatovcu,ljudi su bili smješteni posektorima, čekali su bus zanastavakputovanja. Slučajnonaletim na dijete, nekih 5-6godinakojejelutalosamookonašegšatora.Činilomisedajeizgubioobitelj.Došaosamdonjegaiplačeiplače.Jedvasamgauspio smiriti, ali nažalost,nisamuspio saznati imeocaimajke.Dijetejebilopremalo.Stavio sam ga na ramena iotišao tražiti njegovu obitelj.Išaosamodsektoradosektorameđu1.000 ljudivičemitražimobitelj.Nisamodustao, imaosamnadudaćuihnaći.Prolazimpokrajnekogšatoraividimmajkukakoplačeigovorikakojeizgubilasina.Kadajevidjelasvogsinanamojimramenima,vidiosamjojuočimakakosevraćauživot.Skočilajenanas,zagrlilanasizahvalilaštosamjojvratiosina.Pitalameznamliarapskiipitalameodkudsam.RekaosamjojdaznamidasamizSirije.Reklamije:„Dođi,imamizne-nađenjezatebe.“Vodilameušator,gdjejebilo30-akSirijaca.Hvalilamepredsvima.Imaosamnevjerojatanosjećaj isuzesumikrenule.Pjevalismostare folklornepjesmeoSiriji.Doksamodlazio,držalamezarukuirekla:„Sine,daotiBognajljepšegdjetetaidabudedušakaoštositi“.

Volontirati i raditiuHrvatskomCrvenomkrižus izbjeglicama jeposaokojinebihmijenjao.Uživotunisammogaoupoznatitolikibrojpredivnihljudi,kojisudalisveodsebedanimainoćimaiuvijekosjećamdužnostpremanjima,jersuodradilisjajanposaoipomoglitimljudima.

Badi Hadad

Iskustvo prevoditelja: Neka ti sin bude duša kao što si ti

Asistencija ranjivim skupinama u migracijskoj krizi (Željeznička stanica, Tovarnik)

FOTO

: NIV

ES V

UDRI

Ć, H

RVAT

SKI C

RVEN

I KRI

Ž

26

Društveno okruženje i uloga medijaMedijiimajuvelikuuloguuoblikovanjuznačenjakatastrofenapogođenupopulaciju.Nakonkatastrofaumedijimasečestoprenoseeksplicitnesnimkestradanjaljudištodjelujeuznemirujuće.PokazalosekakogledanjetakvihsnimkičakibezizravneizloženostikatastrofimožedovestidoblažihsimptomaPTSP-a(Kiser,Heston,HickersoniMillsap,1993),kaoipogoršatisimptomekoddjeceiadolescenatakojisubiliizloženikatastrofama (Pfefferbaum i sur,2001,2003,Lengua i sur.,2005,Otto i sur.,2007).Medijimogu imatiposebnojakutjecajnamlađudjecu,budućidaonanerazumijuupotpunostimedijskeizvještajeineznajudaseprikazujestalnoistidogađajtedasuosjetljivijanareakcijeroditeljanatakveizvještaje(Franks,2011).Komuniciranjeodgovornihslužbismedijimaodvelikejevažnostijersejavnostodogađajuiposljedicamainformiraposredstvommasovnihmedija idruštvenihmreža (Martinović,2015). Informacijekojeputemovihkanaladolazeujavnostuključujuopisedogađaja,uputezaponašanjestanovništva,objašnjenještosedogodilo,aliitraganjezauzrokomdogađaja(primjerice,traženjekrivcazapucanjenasipaukatastrofalnojpoplavi).Stogainformacijeorizicimaipružanjevjerodostojnihinformacijatijekominakonkatastrofemogudjelovatinaotpornostzajedniceipojedinaca.

Oni kojimedijimadaju informacijeodogađajima i saminovinari imajuposebnuodgovornostpremanastradalima,njihovimobiteljima,zajedniciidruštvukadaseradiotragičnimdogađajimaukatastrofamainesrećama.KaoštonaglašavaStarc(2009,str.134):„Važnojebitisvjestandasveštoseumedijimapojavionekoj tragediji, njezinimžrtvama, sudionicima, svjedocima,možeuvelikoutjecatinapsihičko stanje itijekoporavkasvihkojisubilitraumatiziranitimdogađajem…Vijestjenovostsamodanilidvailimoždamalodulje,alinekimljudimakobnidogađajmijenjaživotzauvijek“.Stogasvikojisuuključeniumedijskoinformiranjetrebajupažljivoocijenitikoliko ikakvihdetalja,optužujućihtvrdnji, imenastradalih idrugihidentificirajućihinformacijaćeseobjaviti.Njihovajeodgovornostzaštititiodpretjeranogpublicitetaizravnopogođene,posebnoranjiveskupinepoputdjece,starijihosoba,pripadnikamanjina,migranata idrugihkojimaseneprikladnimizvještavanjemmoženanijetišteta.Utomjesmisluvrlopoučnaanalizasadržajanovinskihnapisao kriznimdogađajimanakonkojih suprovedenekrizne intervencije (RajhvajnBulat iMikuliić,2008)kojajepokazaladaprimjerapozitivnepraksenaravnoima,alidaihjeupolamanjenegonegativnih.Detaljnaanalizamedijskogizvještavanjaotragedijijednogdječaka(Modrić,2009)pokazalajedahrvatskimedijinisudovoljnoeduciranizapisanjeotakvimtemama,dačestoneizvještavajusukladnoetičkimstandardimailidananosepotencijalnuštetužrtvamainjihovimobiteljima.

Zaključnomožemoutvrditidapoznavanjeindividualnihikolektivnihfaktorarizikazamentalnozdravljeuzajednicamakojesupogođenekatastrofomvažnojezboguspješnijegplaniranjaivođenjapsihosocijalnihintervencijaipružanjapodrškekojimaseublažavajuštetneposljedice.Dugoročnogledajući,jošjemoždavažnijepoznavati faktore individualne i kolektivneotpornosti jer seonimogupovećati.Na tajnačinseubrzavaoporavakzajedniceipridonosiukupnojdobrobitigrađana.

27



PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA U KRIZNIM DOGAĐAJIMA VELIKIH RAZMJERA

Humanitarneorganizacijekojepružajupomoćnakonkatastrofaikriznihsituacijaodavnosuprepo-znalevažnostranihintervencijakakobisespriječiloiliumanjilonarušavanjepsihološkedobrobitiimentalnogzdravlja.Povijesnogledano,prve intervencije razvijeneza smanjenje razinestresa

nakontraumatskogdogađajaisprječavanjekasnijihporemećajabilesuusmjerenenadetaljnopromišljanjeianalizutraumatskogdogađaja.

Ovakve intervencije su,primjerice, sažetapsihološka integracija traume (engl. critical incidents stress debriefing).Uovompostupkusepomagačikoji susudjelovaliuvisokouznemirujućemdogađajupotičudadetaljnoispričajuštoimsedogodilo,uključujućikakvesuimsemislijavljaleištosuosjećali(Mitchellieverly,1996).Postupakjeprvenstvenonamijenjenčlanovimatimovainterventnihslužbikojineposrednosudjelujuuspašavanjuljudiiimovine.Postupakjepostaovrlopopularanubrojnimzemljamaikoristiosekakospripadnicimahitnihslužbi,takoisažrtvamadogađaja.No,kasnijaistraživanjaučinkovitostiovevrsteintervencijepokazalasudasetakonesprječavakasnijinastanakozbiljnijihposttraumatskihteškoća(Litz,gray,BryantiAdler,2002; Rose,BissoniWessely,2003;Rose,Bisson,Churchill iWessely,2002),većdaonemoguimatiinegativneposljedice(Roseisur.,2002).Naime,ovajpostupakusmjerenjenapoticanjeosobadaseprisjećajudetaljatraumatskogdogađaja,štomožepovećavatirazinunjihovoguznemirenjajerseponovnoizlažumislimaosamomdogađaju.Nekimaovomožepogoršatitrenutnostanjejerometanormalanprocesoporavka.Osim toga,nemadokazadaovajpostupak smanjuje vjerojatnostpojavepsihičkihiposttraumatskihteškoća(Rose,BissoniWessely,2003).Nadalje,kakojevećspomenuto,nećesviljudikojidoživetraumatskidogađajimatiproduljenesnažnestresnereakcije;većinaljudićedoživjetiprolaznereakcijenatraumutećesamomalibrojdoživjetiozbiljnijepoteškoće.Stogaovakveintervencije,kojestavljajuveliknaglasaknaopisivanjestresnihreakcija,događajaiosjećajamogučakizazvatipogoršanjestanjakodonihkojiizrazitointenzivneiodgođenereakcijeinačenebidoživjeliiučinitiljudepodložnijimazarazvojozbiljnijihproblema.Usvakomslučaju,budućidajepostupaksažetepsihološkeintegracijetraumeprvenstvenonamijenjenosobamakojeradezajednouinterventnimtimovima,nepreporučujeseprovoditisažrtvamakatastrofaivelikihnesreća.

Znatno je jednostavniji postupakpsihološkog rasterećenja (engl.psychological debriefing) koji uključujevođeni razgovorpripadnika timova interventnih, spasilačkih ihitnih službi.Razgovara seodogađaju izajedničkimiskustvima,štoomogućujeobjašnjenjeponašanjapojedinihčlanovatima, izražavanjesvojihbrigaiosjećaja,emocionalnorasterećenjetemeđusobnukolegijalnupodršku,štomnogičlanoviovakvihslužbinalazedobrodošlim.Psihološkorasterećenjeseprovodiutimovimakojizajednorade(npr.vatro-gasnasmjena)neposrednonakondogađaja.Vodigačlantimakojijedodatnoosposobljenzapsihološkupotporuivođenjeovogpostupka,ovanjegovaulogajeutimuprihvaćenaiuživapovjerenječlanovatima.

Nasuprotusmjerenostinasimptomeireakcije,psihosocijalnipristupusmjerenjenazadovoljavanjeosnov-nihpotrebapogođenih ljudi, štokaoposljedicu imasmanjenjestresa.On jenamijenjenkakožrtvamakatastrofaivelikihnesreća,takoipripadnicimainterventnihslužbiidrugimpomagačima.ReferentnicentarzapsihosocijalnupodrškuMeđunarodnefederacijedruštavaCrvenogkrižaiCrvenogpolumjesecadefinirapsihosocijalnupodrškukao„procespoticanjaotpornostipojedinaca,obiteljiizajednicakojiimolakšavadase

28

oporaveodutjecajakriznesituacijeipomažeimdasestakvimdogađajimanoseubudućnosti“(InternationalFederationReferenceCentre,2009).Ovajpristupnaglašavasnageisposobnostipojedinaca,obiteljiizajed-nicadaseoporaveodkriznesituacije.Kakobiseovoomogućilo,petjeosnovnihciljevakojitrebajuvoditisvakupsihosocijalnuintervencijunakonkatastrofaikriznihdogađajavelikograzmjera(Hobfollisur.,2007):

1. Poticanje psihološkog osjećaja sigurnosti. Traumatskidogađaji velikih razmjerapoput ratova,progonstvaikatastrofapredstavljajuprijetnjupsihološkojdobrobitiisubjektivnomosjećajusigurnostisvakogpojedinca štomožepovećati rizik za razvojpsihičkih teškoća (Balaban i sur., 2005).Poticanje psihološkog osjećaja sigurnostimožesmanjitiposttraumatskestresnereakcije(FriedmaniMcewen,2004),kaoinegativnemislipoputvjerovanjadajesvijetopasaniliosjećajarizičnebudućnosti(Smith,KerrieiBryant,2000,WardaiBryant,1998).

2 Smirivanje Izloženost traumatskimdogađajimamožedovestidopovećanjaemocionalneosjetljivosti,anksioznosti,pretjeranepobuđenostiiliemocionalnogotupljivanja.Ovodoživljavavelikbrojljudinakontrau-matskihdogađajaimožesesmatratiočekivanimreakcijama.No,ukolikoonetrajudugoitakvogsuintenzi-tetadaometajusvakodnevnofunkcioniranje,mogustvoritirizikzarazvojanksioznihporemećaja(naprimjer,paničnihnapada,disocijacijeiposttraumatskogstresnogporemećaja),depresijeisomatskihproblema.Iztograzloga,važnojesmiriti i stabilizirati osobekojesuemocionalnopreplavljeneidezorijentirane.

3. Poticanje osjećaja samoefikasnosti i kolektivne efikasnosti. Samoefikasnostjeuvjerenjeosobedaćenjezine/njegoveakcijeopćenitodovestidopozitivnih ishoda i ispunjavanjapostavljenihciljeva(Bandura,1997),dokjekolektivnaefikasnostuvjerenjedaosobapripadagrupikojaćevjerojatnodoži-vjetipozitivneishode(Antonovsky,1979).Nakonkatastrofaikriznihsituacijaljudimoguizgubitiosjećajdasemogunositisproblemima,atajosjećasemožeproširitičakinasituacijekojenisupovezanesoriginalnimtraumatskimdogađajem(FoaiMeadows,1997).Stogajeuovomkontekstuposebnovažanosjećaj da se ljudi mogu uspješno nositi s posljedicamatraumatskogdogađaja(BenightiHarper,2002).Ovouključujesposobnostreguliranjavlastitihemocijakaoisuočavanjeirješavanjenizaproblemapovezanihspreseljenjemiliizbjeglištvom,obnovomimovine,zadržavanjemzaposlenjaidobrihmeđuljudskihodnosaidrugihzadatakakojisemorajuobavitikadakrizazavrši.

4 Poticanje povezanosti.Brojnaistraživanjaprovedenanakonkatastrofaiterorističkihnapadapokazujudasusocijalnapovezanostipodrškapovezanesemocionalnimblagostanjemioporavkomnakontrau-matskogdogađaja(Mölsäisur.,2014,Hobfoll,Canetti-NisimiJohnson,2006, Bleich,gelkopfiSolomon,2003).Poticanjem povezanostipovećavasemogućnostučinkovitogsuočavanjastraumatskimdogađajem,pružajuseprilikezarazličiteoblikesocijalnepodrškepoputpovećanjaosjećajarazumijevanjaiprihva-ćanja,međusobnopomaganjeusuočavanjusasituacijomipraktičnorješavanjeproblema.Stoga,vrlojevažnoidentificiratiosobekojenemajudovoljnosocijalnepodrškeilikojesusocijalnoizoliraneteonečijasocijalnaokolinaodmažeunošenjusasituacijomzbogokrivljavanja,umanjivanjaproblemaipotrebailinerealnihočekivanja(Ruzekisur.,2007).

5. Poticanje osjećaja nade. Nadasemožeopisatikaopozitivnaočekivanjaotomedajemogućeostvaritinekebudućeciljeve(Haase,Britt,Coward,LeidyiPenn,1992).Ljudikojivjerujudajemogućeostvaritipozitivneishodeubudućnostibitćevišeusmjereninaakcijuidjelovanjeuodnosunaljudekojinemajuovakva uvjerenja. Zadržavanje osjećaja nadenakontraumatskihdogađajavažnojekakoosobanebizapalauočajanje,odustajanje,imalakatastrofičnemisliiosjećajdaje„sveizgubljeno“.Onikojisuoptimistični,pozitivniividesvijetkaoviše-manjepredvidljivoisigurnomjestovjerojatnijećeimatipozitivnijeishodenakon katastrofa.

29

PSIHOSOCIJALNAPODRŠKAUKRIZNIMDOgAĐAJIMAVeLIKIHRAZMJeRA


Kako život zna biti surov,možemo se uvjeriti svakogadana, ali, kako kažu, teškavremena nikada ne traju,traju samo izdržljivi ljudi.Radeći šest mjeseci u izbje-gličkom centru, kao djelat-nicaHrvatskogCrvenogkriža,vidjela sam na tisuće takvihljudi. Svakodnevno možemovidjetikolikoječovjekzapravomalen i kakonemožeuvijeksve biti onako kako želimo.Ponekad nije dovoljan samotrudjer,kolikogodseuživotutrudili, uvijek se možemospotaknutiipasti,alisvakiputkadapadnemotrebamoznatiustatiinastavitidalje.Čudnojetokakoujednomtrenutkuimamosve,audrugomnemamoništa,ujednomtrenutkupobjeđujemo,audrugomgubimo,ujednomimamoobiteljiprijatelje,audrugomostanemopotpunosami.

Upravosutakvetrenutkeproživjeliljudiskojimasamprovodiladaneuizbjegličkomcentru.Svakogmejedananeštodirnulo,neštorazveselilo,neštoiznenadilo,aliponekadinaljutilo.Provodećidanesljudimakojimajeponekadtoplariječ,stisakrukeiliosmijehznačiovišeodičeganasvijetu,zapitalasamseštoječovjekunajpotrebnijeuživotuinekakotouvijekispadneljubav,obiteljiprijatelji.Pitamsezaštouvijekneštočekamoljeto,vikend,boljesutra,anevidimodanamjesamomalopotrebnodabudemosretni.Mnogisuodovihljudiutrenuostalibezsvojihroditelja,djece,obiteljiiprijatelja,aliipak,ponekadmislimkakojemnogimaodnjihnajtežejersuostalibezsnovaiželjatenadeuboljesutra.

Odsvepomoćikojajeovimljudimapotrebna,najvišemislimdajetoonapsihološka.Razgovor,zagr-ljaj,osmijeh,razumijevanjeteosjećajdasuprihvaćeniidajejošuvijeknekomestalodonjih,čestonamjesvimamamiosuzenalice.Svakomječovjekupotrebannetkotkoćevjerovatiunjegaibitimupodrškauteškimvremenima,jer,sviznamo,kakojelakobitituzanekogakadajesvedobroinasvomemjestu.Ovisuljudiiznenadapromijenilisvojživotniputzbogneočekivaneistrašneratnesituacije.Moralisubježati,ostavitiizasebenesamočlanoveobitelji,kuće,većisveonoštosudosadagradiliizaštosuživjeli.Ostavilisuprijateljskeidobrosusjedskeodnose,karijeruinavikekojesuimaliusvojimdomovima,usvojojobitelji.Nijesvimajednakolakoprilagoditisenovojsituaciji,nekimatrebaviševremenaipotpore,trebaimvišesnagekakobiponovnopokušaliistvorilineštoniizčega.

Ljudekoji su izgubili sve, koji sevišenemajučemunadati i koji su,nanekinačin, izgubilipravismisaoživotatrebaosnažitiusvakomtrenutku,nedopustitidauđuuzačaranikrugizkojeganevideizlazinedopustitidaimmislilutajupremaprošlostikojajezanekeodnjihvećpostalapepeo.

Brigita Vukadin

Iskustvo djelatnice: Psihološka pomoć je neprocjenjiva

Pružanje podrške osobama koje su doživjele gubitak bliske osobe (Zimski prihvatno - tanzitni centar Slavonski Brod)

FOTO

: IBR

AHIM

MAL

LA, H

RVAT

SKI C

RVEN

I KRI

Ž

30

Stupnjeviti model psihosocijalne podrškeVećjeopisanodaukatastrofamaikriznimsituacijamanisujednakoizloženipatnjisvipogođeniljudinitisviljudinakontakvihiskustavareagirajunajednaknačin.Stoga,nećesvimljudimabitipotrebnajednakakoli-činanitiistioblicipodrške.Ovonačelosadržanojeustupnjevitommodelupsihosocijalnepodrškeipodrškementalnomzdravlju(Slika 5).Modeljeprikazanuoblikupiramidepsihosocijalnihusluga(Ajduković,1996,IASC,2007)kodkojebazučinejednostavnijepsihosocijalneuslugekojesupotrebnenajvećembrojuljudi.Uslugeioblicipodrškepostajutosloženijekakosepenjepremavrhupiramide,aliistodobnosesmanjujebrojosobakojetrebajuteusluge.

Toznačidaspecijaliziraneuslugeupodručjumentalnogzdravljatrebaznatnomanjibrojljudinegojedno-stavnije (i jeftinije)usluge.Ovajmodel služi za razumijevanjestrategije stupnjevitogodgovoranakrizu,planiranjepotrebnih resursa iosposobljavanjepomagačaza kompetencije kojeodgovarajuuslugamapojedinerazinepiramide.Idealno,sveuslugeopisaneumodelutrebalebibitidostupneuodgovorunakatastrofe.Također,prilikompružanjasvihpsihosocijalnihusluga,trebapoštovatiključnanačela:ljudskapravaijednakost,sudjelovanje,nenanošenještete,oslanjanjenapostojećekapacitetaiintegriranjesustavapodrške(okvirKljučnanačelapsihosocijalnepodrške).

Slika 5. Stupnjeviti model psihosocijalne podrške (prema Ajduković, 1996, IASC, 2007)

Osnovne potrebe i sigurnostBazapiramideitemeljnavrstapodrškeodnosisenazadovoljavanjeosnovnihpotrebaisigurnosti.Ovuvrstupodršketrebatćesviljudikojidoživekatastrofuilikriznusituaciju.Uspostavljanjeopćesigurnostiilisigurnihzona,dobroupravljanjehitnomsituacijom ipružanjeuslugakojezadovoljavajupotrebepoputhrane,skloništa,osnovnezdravstveneskrbiikontroliranjezarazatemeljjesvihdrugihintervencija.Iakoovosamoposebinezvučikaodiopsihosocijalnepodrške,kakojeopisanoprije,osjećajsigurnostiizrazitojevažanzakratkoročnoidugoročnomentalnozdravljeipsihološkudobrobit.Tajseosjećajneodnosisamonafizičku,većinapsihološkusigurnostkojojsepridonosidobrimsustavimainformiranjakojisuširoko

Specijalizirane usluge

Usmjerena, nespecijalizirana podrška

Podrška zajednicama i obiteljima

Zadovoljavanje osnovnih potreba i stvaranje osjećaja sigurnosti

31



dostupnisvimčlanovimazajednicetepravodobnimiažuriraniminformacijama.Unastavkutekstadetaljnijesuprikazanenekeuobičajenesituacijeukojimaćesenaćivećinaljudinakonkatastrofe,njihovutjecajanapsihološkudobrobitiisavjetikakosenjihovelošeposljedicemoguumanjiti(InternationalFederationReferenceCentre,2009):

1. Raspodjela hrane i humanitarne pomoći:Uranimfazamaodgovoranakatastrofuvećinapogođenihnaćiseusituacijidaćeimbitipotrebnahranaihumanitarnapomoć.Nekimaćeovobitipotrebnoikrozduljevrijeme.Sobziromnavelikepotrebevelikogbrojaljudi,možedoći idosukoba,predbacivanjainatjecanjazapomoć.Pritom,ovomožebitiizvorsramaiosjećajanemoći.Zatojevrlovažnopoticatidaseodgovarajućinačinipokazivanjapodrškeuključeiuposlovekojiseobičnonepovezujuspsihosoci-jalnompodrškom.Ljudikojiradenadistribucijihraneihumanitarnepomoćitrebalibibitiupoznatisastresnimreakcijamanakatastrofu ibitisvjesnidamanjakrazumijevanja,nestrpljivost ilineljubaznostmoguproizlazitiizteškoćasprilagodbomnavrloteškusituaciju.Takođerjemogućeipotrebnoobučitipomagačenakojićenačinpružitiovakvuosnovnupomoćtakodatobudejošpoticajnijezapsihološkudobrobit.Smirujući,strpljiv, ljubazan iohrabrujućikontaktolakšatćepogođenimanošenjeskrizomipotaknutćeosjećajsigurnosti.

2. Privremena skloništa i preseljenje:gubitakdomaiboravakuprivremenomskloništudovodidopotpunogprekidauobičajenerutine,snažnogosjećajagubitkaimogućedezorijentacijeuponašanju.Kolikogodjemoguće,važnojeomogućitištougodnijeokruženjeuovakvimuvjetima,štouključujedostupne i čiste sanitarne čvorove, privatnost koliko je to godmoguće (naprimjer, osiguravanjedovoljnograzmakameđukrevetimailiodvajanjeprostorapregradama),ugodnamjestazadruženjeiokupljanjeteorganizacijuaktivnostizadjecuiodrasle.Uslučajuduljegpreseljenjaizvanzajednice,važnojepokušatispojitiljudeizistezajedniceštoćepovećatiosjećajnjihovepovezanosti,pripadanjai sigurnosti.

3. Primarna zdravstvena skrb.Mnogiljuditrebatćezdravstvenuskrbnakonkatastrofailićesejavljatiliječnicimakakobidobilipodršku.Ovojeidealnaprilikazapsihoedukaciju:podučavanjeosimptomimastresainačinimanošenjasastresom.Ovomoguprovoditisamiliječnici,medicinskesestreidrugomedi-cinskoosoblje,ilizbogvjerojatnepreopterećenostizdravstvenihdjelatnika,takođeriobučenivolonterikojiradeusuradnjisazdravstvenimosobljem.

Podrška zajednicama i obiteljimaNakonpovratkau zajednicu, kada započinjeobnova fizičkeokoline, dobro je vrijeme za aktivnostinamijenjenejačanjuobiteljskihveza,odnosaipovezanosti izmeđučlanovazajednice.Pritomnetrebazaboravitidaćenekimljudimaidaljebitipotrebnapomoćuosiguravanjuosnovnihživotnihpotreba.No,dokćeznatnomdijelustanovnikaovobitidovoljnokakobi seoporavili,nekimaćebitipotrebnadodatnapodrška.Nakonkatastrofamogućesuvelikepromjeneusocijalnimmrežamapogođenihljudi:odpreseljenja,odvajanjaodobiteljitestrahainepovjerenjauzajednicu.Čakikadatonijetako,većinaljudiimatćekoristiodjačanjapodrškeodobiteljiizajednice.Nekeaktivnostinaovomstupnjupodrškesuorganiziranjedogađajakojimasepokazujesjećanjenagubitkeižrtve,upoznavanjezajednicespozi-tivnimnačinimasuočavanjasastresom,programizaroditeljekakobinadobarnačinbilioslonacsvojojdjeci,povećanjefinancijskestabilnostiobnavljanjemradnihaktivnostiiliorganiziranjegrupapodrške.

32

Rad timova zapsihosocijalnupodrškuHrvatskogCrvenogkrižaorijentiran jenaosnaživanjepogođenezajedniceteposebnoranjivepojedince(npr.starijeosobe,djeca).Temeljemprocjenepotreba,organizirajuseaktivnostikojepridonosedugoročnojdobrobitizajednice.Nekeodaktiv-nostikoje jeHrvatskiCrvenikrižprovodionakonkatastrofalnihpoplavausvibnju2014.godinebilesu:individualnaiobiteljskapodrška,grupepodrškezaženeimlade,poludnevniboravakzadjecuuškoli,sportskeaktivnosti,pomoćipodrškastarijimosobama,razneradionicezalokalneudruge.Osimaktivnostikojesuprovođeneredovito,organiziranesujednodnevneaktivnostikojesuuključivalevećibrojosobaizpogođenezajednice,aproizašlesuizredovitihaktivnosti:radionicaaviomodelarstva,radionicašminkanjanaSvjetskidanžena,projektvrtlarenja,predstavaikoncert.

Krozradionicezamlade,proizašlajeidejaoorganiziranjuBožićnogturniraukošarci.Ciljoveaktiv-nostibilojepreveniratipsihosocijalnepoteškoće,poticatiotpornost,osnažitiipodržatiproaktivnostmladih.Mladiizgunjesu,uzpodrškugradskogdruštvaCrvenogkriža,organiziraliturnirukošarci,kojijeodprvegodinebiomeđunarodnogkarakteratejeokupiovelikbrojekipa.Ovajdogađajjetakođerbioprvisportskidogađajorganizirannapoplavljenompodručju,što jezaintrigiralovelikbrojstanovnika,kojisuekipamapružalipodrškustribina.Važnojenaglasitidasumladinastavilisodržavanjemturniranagodišnjojrazini,okupljajućisvevećibrojmladih,štogovoriodugoročnojodrživostiprojektapsihosocijalnepodršketeprepoznavanjupotencijalazajednice.

Psihosocijalna podrška u zajednicama pogođenim poplavama

Najbolji trenuci Božićnog turnira u basketu u Gunji

FOTO

: KEN

AN K

URTO

VIĆ,

GDC

K ŽU

PAN

JA

33



Kroztranzitnicentarprolazijednaodmnogihobiteljisdjecom.Mladamajkazaustavilaseporedjednogstolanakojemujebilaizloženadječjaodjećaipočelakomuniciratispomagačemzadu-ženimzadistribuciju.Pomagač jeponudiomajcimajicukoja je veličinomodgovaraladjetetu.No,majkanijebila zadovoljnabojomni izgledommajice i počela jepokazivati pomagačunadrugemajicekojesujojsevišesviđale.Pomagačovomožeshvatitinadvanačina.Možemisliti:a)„Ovaženajevrlonepristojna!Tražipomoćisadbi jošibirala.Kaodajevažnokojejebojemajica“. Ilib)„Nemogunizamislitikoliko jetaženaizgubila.Prije jevjerojatnoimalamajiceubojamakojejojsesviđaju.Ovojojvjerojatnopomažedavratibaremdjelićkontrolenadsvojimživotom“.Načinnakojipomagačtumačiovakvaisličnaponašanjavjerojatnoćeuvelikeutjecatinaponašanjepomagačaprematojosobi.Naravno,nemožeseočekivatidaćepomagačiuvijekistalnoreagiratiupravoonakokakobitrebali,aliizobrazbamožeuvelikepomoćiuprepoznavanjuirazumijevanjuponašanjaljudikojisenalazepodizrazitimstresom..

Iskustvo iz tranzitnog centra za migrante

Podjela odjeće u ZPTC Slavonski Brod tijekom migracijske krize

FOTO

: FIL

IP F

LORE

ANI,

GDCK

OSI

JEK

34

Osobito treba istaknutiuloguškolauoporavku zajednica (International FederationReferenceCentre,2009).Umnogimkontekstima,anaročitoumanjimmjestima, škole suuvijek jednoodglavnihmjestaokupljanja i aktivnosti.Već samimpoložajemčestosenalazeu središtu zajednice,a ravnatelji i učiteljicijenjenisučlanovizajednice.Stogaječestoprioritetuobnovizajedniceupravoobnovaškola.Natajsenačinneosiguravasamoprostoriinstitucionalniokvirzarazličiteaktivnostizajednice,većtoimapozitivnepsihološkeučinkenadjecuiodraslečlanovezajednicejervraćadjecuusustavobrazovanja.Zadjecuovopredstavljapovratakuobičajenojrutinikojudobropoznaju,kojajeredovita,predvidljivaisigurnateimajuprilikuzapovezivanjekrozdruženjeisudjelovanjeuzajedničkimaktivnostima.Roditeljimapočetakradaškoleomogućujedaseusmjerenaradneaktivnostidoksudjecauškoli,aujednojetodjelićizgradnjenadedasesituacijapopravlja.Izrazitojevažnotoštosuaktivnostikojeorganiziraškolainstitucionalnopodržaneimanjeizloženestigmatizacijiivjerojatnijejedaćesenanjihodazvatiodrasliidjeca.

Usmjerena, nespecijalizirana podrškaJošmanjembrojuljudibitćepotrebnausmjerenijapodrškaobučenihpomagača.Nekiljudićedanimaitjednimanakonkatastrofeosjećatinegativnepsihičkeposljediceštonjihinjihovebližnjeuznemirujeibrineteotežavasvakodnevnofunkcioniranje.Njimasemožepomoćiindividualnim,obiteljskimiligrupniminter-vencijama.Ovuvrstupodrškenemorajupružatistručnjaciupodručjumentalnogzdravlja,većivolonteriidrugipomagačikojisuprošliodgovarajućeosposobljavanje.Psihološkaprvapomoć,usmjerenanaosna-živanjeputempomaganjaurješavanjupraktičnihproblema,ipsihoedukacijaspadajuuovuvrstupodrške(PoglavljePsihološkaprvapomoćukriznimdogađajimavelikihrazmjera).

Specijalizirane uslugeVećinaljudikojimasupruženeprethodnoopisaneuslugedobroćeseoporavitiodučinakakatastrofainećetrebatidaljnjupomoć.No,zaoko15%ljuditonećebitidovoljno.Oviljudiinekolikomjesecinakonkatastrofedoživljavaju izrazito jake stresne reakcije kojeometajunjihovosvakodnevno funkcioniranje.Njihtrebauputitipospecijaliziranumentalno-zdravstvenupomoćuokvirusustavazdravstvenezaštiteilidrugihorganizacijakojepružaju takveusluge.Njihpružajustručnjaciupodručjumentalnogzdravlja,psihijatriipsiholozi,kojisudodatnoosposobljenizaradsljudimakojisdoživjelitraumatskidogađaj.Jedanodspecijaliziranihpostupakakojistručnjacimoguprimijenitivećuranojfazijeindividualnasažetapsiho-loška integracijatraume(Ajduković,2000b).Usvakomslučaju,kakobipomagačimogliuspješnouputitiosobekojimajetopotrebno,onitrebajuznatiprepoznatiosobekojimatrebaovavrstausluga(PoglavljePrepoznavanjepsihosocijalnihpotrebaukriznimdogađajimavelikihrazmjera).

35



Ljudska prava i jednakost

Pomagačitrebajubitisvjesniizagovaratizaštituljudskihpravasvihpogođenihljudiištititionepoje-dinceigrupeljudikojisupodosobitimrizikomzakršenjenjihovihprava.Također,trebajupoticatijednakost:podrškamentalnomzdravlju,apsihosocijalnapodrškatrebabitijednakodostupnapremapotrebama,neovisnoospolu,dobi,jezičnojikulturalnojpripadnosti.

Sudjelovanje

Pomagačitrebajunastojatimaksimalnopotaknutisudjelovanjepogođenihljudiuodgovorunakriznusituaciju.Ukriznimsituacijamavećinaljudiimadovoljnokapacitetadasudjelujuupružanjupomoćidrugimaivelikbrojkorisnihintervencijamožeserazvitiizsamihpogođenihzajednica,umjestodaseosmisleiorganiziraju„izvana“.Aktivnosudjelovanjemožeolakšatiljudimadazadržeiliponovnouspostavekontrolunadsvojimživotom idaseosjećajusudionicima intervencija, štopovećavakvalitetuintervencijatenjihovuodrživost.

Nenanošenje štete

Usprkosnajboljimnamjerama,pomagačinakonkatastrofa ikriznihsituacijamoguštetiti ljudimakojimapomažu.Ovopogotovovrijedikodpomaganjauvezimentalnogzdravlja.Postojinekolikonačinakakosemožeumanjitirizikodštete,kaoštojeprovođenjeintervencijakojesupotkrijepljeneinformacijamaizprakseirezultatimaistraživanja,evaluacijaintervencijaidaljnjaprovedbaonihzakojesepokažedapostižusvrhudobrobiti korisnika, razvijanjeosjetljivostipomagačana razlikemeđuljudimakojeproizlazeizkulture,poticanjepomagačadarazmišljajuosvojemodnosupremaljudskimpravimaiodnosimamoćikojeimajuonikaopomagačisprampogođenihljudi,teuključujuli korisnike u svoje djelovanje.

Nadogradnja postojećih kapaciteta

Svipogođeniljudi,grupeizajedniceimajuiusamojkatastrofisnageiprethodnostvorenekapacitete.Većuranimfazamaintervencijaključnonačelotrebabitinadogradnjaovihkapaciteta,organiziranjepomoćiizvanatakodasejačajuresursizajedniceipotičuaktivnostikojedolazeizsamezajednice.Ovouključuje identificiranje,mobiliziranje i sustavni radna jačanje resursapojedinca iobitelji ikolektivnihresursazajednice.

Integrirani sustavi podrške

Kolikogodjemoguće,sveaktivnostiiintervencijekojeseprovodetrebalebibitiintegrirane.Čestorazličiteagencije iliorganizacijenudepomoćsamojednoj,specifičnojgrupi ljudi,kaonaprimjer,samožrtvamatorture.Ovo,sjednestranemožestvoritistigmuinevoljkostutraženjupomoći,asdrugestranesmanjujebrojljudikojimasemožepomoći.Akosuintervencijekojesepružajuzbogkatastrofeintegriraneuširesustave(naprimjer,postojećeuslugeuzajednici,školskisustav,sustavopćezdravstveneskrbi)vjerojatnijećebitidugoročnoodrživeitimekorisnijezazajednicuinjenestanovnike.

(Prema IASC, 2007)

Ključna načela psihosocijalne podrške

36

Psihosocijalne intervencije u fazama odgovora na katastrofuFazepsihosocijalnogodgovoranakatastrofuuključuju:1.pripremuprijekritičnogdogađaja,2.početniodgovor(unutarprvogtjedana),3.raniodgovor(unutarprvogmjeseca),4.kratkoročniodgovor(od1do6mjeseci)i5.dugoročniodgovor(nakon3mjesecado3godine(TeNTS,2009).

Fazapripremeuključujesveoneaktivnostikojećepospješitipružanjepsihosocijalnepodrškeakosedogodikatastrofa.Ovafazazapravopočinjeprocjenomrizikaipotrebnihkapacitetazaodgovornabudućikritičnidogađaj.Uključujeplaniranjeaktivnosti,izgradnjomresursaiuvježbavanjemzaslučajkatastrofekakobisepsihosocijalnapomoćmoglaefikasnijepružitikadatobudepotrebno.Zapsihosocijalnupodrškuosobitojevažnouovomrazdobljuregrutiratiiosposobljavatipomagače–stručnjakeivolontere.Programiospo-sobljavanja zapružanjepsihosocijalnepodrške trebajubitiprilagođenipotrebama različitihdionikaodpripadnikainterventnihslužbi,prekostručnjakaupodručjumentalnogzdravljaipomagača,dovolonterakojisuuključeniubilokojioblikpomaganja.

Psihosocijalneintervencijepokrećuseodmahnakonštosedogodikatastrofa,azapočinjubrzomprocjenompotrebanaterenu.Iakosameintervencijeimajujednakcilj iurazdobljuneposrednonakonkatastrofeiuduljemrazdobljunakonkatastrofe,potrebepogođenih ljudi tijekomvremenasemijenjaju.Stogase iaktivnostiintervencijaprilagođavajuovisnootomekolikojevremenaprošlooddogađaja.Jer,kaoštojeranijenavedeno,ufazikratkoročnogodgovoravelikombrojupogođenihljudibitćedovoljnapsihološkaprvapomoćidrugijednostavnijioblicipodrške.Štovrijemeodmiče,manjejepotrebazaovakvimintervencijama,alirastepotrebazasloženijimispecijaliziranimintervencijamakojesupotrebnesvemanjembrojuljudi.

PremaTeNTSSmjernicama za pružanje psihosocijalne skrbi nakon velikih nesreća i katastrofa (2009),ufazipočetnog odgovoraunutarprvogtjednapreporučujuseaktivnostiusmjerenenapružanjepraktičnepomoćiipodrškenasuosjećajannačin,trijažaiprobir(skrining)zateškoćementalnogzdravljaipsihološkaprvapomoć.Vodećuuloguupsihosocijalnojskrbiimajuhumanitarneorganizacijeivolonteri,socijalnaskrbuzpodrškuzdravstveneslužbeiobrazovnihustanova.Aktivnostikojesepreporučuju:

■■ psihološkaprvapomoć■■ uspostavitiCentarzahumanitarnupomoćkaoglavnomjestoprimanjasvihoblikapomoći,uključujućipsihosocijalnupodrškuidostupnosttočnihinformacija■■ bilježitiosobnepodatkeistvoritibazupodataka■■ prikupljatiidavatiinformacijanatočanijasannačin■■ osiguratispecijalističkuzdravstvenuskrbzadjecu,starijeosobeidrugeranjiveskupine■■ psihosocijalnupodrškunuditibeznametanjaiširitiinformacijeodostupnostipsihosocijalnepodrškekrozsvekanalekomuniciranja,uključujućiradio,televiziju,novineidruštvenemreže■■ uspostavititelefonskulinijuzasavjete,mrežnustranicukojaseodnosinapsihosocijalnapitanja,teseuključitiudruštvenemreže■■ dijeliti(ranijepripremljene)letkeukojimaseopisujuosjećajikojisečestojavljajukodljudipogođenihvelikimnesrećamaisavjetiuvezipovećanjaotpornosti,teinformacijezaonekojitražepsihosocijalnupodršku■■ identificiratipojedincekojimajepotrebnaspecijalističkazdravstvenanjega■■ psihičkereakcijenakatastrofuseuovojfazipočinjunormalizirati,apojedincenitinagovaratinitiodgo-varatioddavanjadetaljnihiskazaosamomdogađaju,alijasnoponuditipodršku.

37



Ufaziranog psihosocijalnog odgovora(unutarprvogmjeseca)zdravstvene isocijalneslužbepreuzimajuvećuuloguuzhumanitarneorganizacijeivolontere(TeNTS,2009).Ključneaktivnostisu:

■■ nastavitiaktivnostiizprethodnefaze■■ pojedincimakodkojihtrajevisokauznemirenostomogućitiintervencijeusmjerenenasmirivanjeijača-njepodrške,psihoedukacijuoočekivanimemocionalnimreakcijama,suočavanju,tugovanju,promje-namauobitelji,strahovima,nesaniciiteškoćamaufunkcioniranjuuobiteljiinaposlu■■ omogućitidaosobekojetoželeiskažusvojeosobnoiskustvoipružatiimempatičkupodrškuzaboljerazumijevanjecjelokupnogdogađajaiposljedica■■ identificiratiosobesizrazitimpsihosocijalnimteškoćamaiprocijenitinjihovepotrebezadijagnostičkomobradom,tepratitinjihovostanje■■ proaktivnokontaktirati pojedince koji su visokouznemireni i osigurati trajni kontakt radipraćenjanjihovog stanja■■ podizatisvijestuzajedniciokonstruktivnomsuočavanju■■ poticatiosnivanjegrupazauzajamnupodrškuisamopomoć■■ početiplaniranjedugoročnepsihosocijalnepodrškeuzajednici.

Kratkoročnu fazu odgovoranakatastrofe (od1do6mjeseci)karakteriziraosjećajnesigurnosti igubitkakontrole.Stogaseaktivnostikojesetadaprovodenalazenanižimisrednjimrazinamapiramidestupnjevitepodrške.No,osobamakojepokazujuvisokurazinuuznemirenjaistodobnosepružaspecijalističkaskrb.Konkretneaktivnostikojesemoguprovoditiuključuju(Ajduković,1996;InternationalFederationReferenceCentre,2009;TeNTS,2009):

■■ raditinaspajanjuobitelji■■ omogućitidijagnostičkiprocjenuvisokouznemirenimpojedincima,vodećiračunaonjihovimfizičkim,psihološkimisocijalnimpotrebamaprijebilokakvespecijaliziranestručneintervencije■■ osigurati kontakt i praćenjepsihosocijalnog stanja i potrebaosoba kojepokazuju visoku razinuuznemirenosti■■ organiziratigrupepodrškezaspecifičneranjiveskupine(npr.osobekojesuizgubilečlanaobitelji,djecaiadolescenti,starijeosobe,samohraniroditelji,osobeskroničnimbolestima)■■ planiratiprikladnenačinesimboličkogopraštanjasažrtvamaigubicima■■ potaknutiorganiziranjeaktivnostikojepovećavajuosjećajsigurnostiipripadanja,omogućujustjecanjenovihvještinaiznanja(npr.dječjeigraonice,grupezasamozapošljavanje)■■ kolektivneakciječlanovauzajednici,poputakcijačišćenjamjesta,pomoćuobnovimjestaodvažnostizazajednicu(naprimjer,akcijabojanjaškole),zajedničkiroštilji,nogometniturniriilisađenjecvijeća■■ poticatiaktivnostiukojimaćeseljudiosjećatiučinkovitima,korisnimaidoprinositiobnovizajednice,tevraćatirutinisvakodnevnogživota■■ slokalnimvlastimaislužbamaplaniratipsihosocijalnozbrinjavanjeosobakojimaćetotrebatiudugomrazdoblju,tijekomnekolikogodinanakonkatastrofe.

Ufazidugoročnog odgovoranakatastrofe(nakon6mjeseci)aktivnostitrebausmjeravatinaosnaživanjezajedniceiobitelji,kaoinapraćenjeonihosobačijesementalno-zdravstvenostanjenepoboljšava,tenaidentificiranjepojedinacakojiodgođenopočinjupokazivatiposljediceizloženostitraumi.No,trebanaglasitikakosveaktivnosti trebajubitiusklađenespotrebamazajednice i temeljitisenanjihovojkontinuiranojprocjeni.Nekeodaktivnosti koje semoguprovoditiudugoročnijem razdobljunakonkatastrofe (od6mjesecido3godineidulje)su(InternationalFederationReferenceCentre,2009):

38

■■ pratitipsihosocijalnepotrebe i stanjeosobakojepokazujuuznemirujućeposttraumatske reakcije iteškoćeufunkcioniranjuuobiteljinaposlu■■ osnovatiipodržavatiklubovezadjecuimladeidrugeaktivnostikojeihokupljaju■■ omogućitiradioniceoroditeljskimvještinamaipodržavajućemroditeljstvu■■ javnoobilježavanjesjećanjanažrtveigubitke,poputizgradnjaspomenika,paljenjasvijećailipuštanjalampiona■■ poticati aktivnosti koje vodepremazapošljavanju i financijskomosamostaljivanjupoput izrađivanjetradicionalnihpredmetailipripremehrane.

Važnojeimatinaumudaposljedicekatastrofanapsihosocijalnofunkcioniranjeljuditrajudugotedajepotrebnopunovremenadaovakveaktivnostidovedudopoboljšanjapsihološkedobrobiti.Ovoznačidajenužnoneposrednonakonkatastrofepočetiplaniratinesamokratkoročne,negoidugoročneaktivnostiuzajednici.Ovojeposebnovažnozanevladineorganizaciječijefinanciranjeredovitoznabitikratkotrajnoinesigurno.Potrebnojeuključitipripadnikezajedniceurazvijanjeiprovedbuintervencijakakobionepostaleodrživeinakonprestankafinanciranjaizvana.Tojeujednoiprilikazaizgradnjulokalnihkapacitetakrozosposobljavanjelokalnihpomagačazasudjelovanjeudugoročnojpodršcionihkojimaćetobitipotrebno.Stogaseprilikomplaniranjasuradnjelokalnihvlastiipružateljapsihosocijalnihuslugapreporučujeučinitisljedeće(InternationalFederationReferenceCentre,2009):

■■ predstavitiorganizacijekojesuuključeneupsihosocijalnupodršku,objasnitinačinrada,potrebuzadugotrajnijeaktivnostiuzajednici■■ objasnitiznačenjepsihosocijalnepodrškezadobrobitstanovnikazajedniceinjennapredak,kakoćepsihosocijalneaktivnostipomoćičlanovimazajednice■■ najavitikojeseaktivnostiplaniraju,zakogaizašto,tkoćesvebitiuključenuaktivnosti■■ pozivatičlanovezajednicedaseaktivnopriključe■■ organiziratiosposobljavanjeiizgradnjukapacitetazapovećanjeotpornostizajednice.

Aktiviranjepogođenezajednice jedan jeod važnih ciljevapsihosocijalnih intervencija.Neke su izravnousmjerenenaštobržeuspostavljanjejavnihfunkcijazajednice.Primjerice,većspomenutootvaranješkoleipočetaknastaveznakjedasetafunkcijazajednicenormalizira,štoimaosnažujućeposljedicezadjecuiobitelji.Aktivirajućapsihosocijalnaintervencijajepodržavanjeorganiziranjadogađajakojimaseokupljaljudeuzajednici(naprimjersportski,tradicijskiilikulturnidogađajikojisuseiranijeodržavali)kakobiljudizajedničkiprovelivrijemeuizravnomkontaktuiprivlačnimaktivnostima.Natajsenačinsmanjujeosjećajsocijalneizoliranostipojedinacaifragmentiranostizajednice,apotičeosjećajpripadanjaizajedništva.Pritomejejakovažnodanositelji iorganizatoritakvihdogađajabudusamistanovnici,adaodpomagačaihumanitarnihorganizacijadobijupodrškuzaonoštonikakosaminemoguostvariti.Takvidogađajistvarajudobrupodloguzadaljnjeuključivanjestanovnikaudrugim,radnoorijentiranimaktivnostima.Zaradnoakti-viranjeljudiupogođenojzajednicipotrebnasusredstvaimaterijalikojihredovitonedostaje,mogućnostizapošljavanjasevrlosporoobnavljaju,pajetojedanodglavnihprigovoraspramlokalnihidrugihvlasti.Stogaštoradnijestvaranjeuvjetazanekeoblikesamozapošljavanjakojiranijenisupostojali(kaoizradatradicijskeodjeće,pletenjeiručnirad),premdaniskogintenzitetajesuoblikplaćenogradaštoimapovoljnodjelovanjenamentalnozdravlje,slikuosebisocijalnistatus.Podržavanjesportskihikulturnihaktivnosti,poputosnivanjasportskihtimovaikulturnihklubovadobarputzaangažiranjemladihistarijihkaooblikaaktiviranjazajednice.Totakođerpovećavavjerojatnostangažiranjaznatnogbrojaljudiuraduzaopćedobrozajednice,štotakođerpridonosiosjećajuzajedništva,samoefikasnostiipostignuća.

39



DiodjelovanjaHrvatskogCrvenogkrižatijekomkatastrofalnihpoplavakojesupogodilestanovništvožupanjskePosavineu2014.godinibiojeprogrampsihosocijalnepodrškepogođenomstanovništvu.Crvenikrižjeodpočetkaintervencijeorganiziraoterensketimovezapsihosocijalnupodršku(PSP)kojisudjelovalinacijelompodručjupogođenompoplavama.OvisutimovidjelovaliusuradnjisčlanovimainterventnihtimovaislužbamaCrvenogkrižatedrugiminstitucijamanaterenu.TimovizaPSPradilisuterenskeposjete,obilaskeirazgovoresljudimagdjegoddasenalazili.Uokvirupsihološkeprvepomoći rješavanesuosnovnepotrebakorisnikanasuosjećajan ipodržavajućinačin.Prilikomdjelovanjaposebnapažnjausmjerena jebrizi zaosoblje i volonterena terenu.ČlanoviPSPtimovasvakodnevnosubiliprisutninadistribucijskimpunktovimagdjesuihzabrinutigrađanimogliizravnokontaktirati.Najčešćesuseobraćalizboginformacijaizabrinutostizasvojebližnje.Ovimtimovimaobraćalisuseivolonterikojimasutrebaleinformacijeipodrška.

Tijekomprvihdananakonpoplavanekievakuiraniljuditeškosuprihvaćalidaimnijedopuštenootićiusvojemjesto ipobrinutisezasvojestvari.Smatralisudasituacijamoždanijetakoteškakakoseprikazuje.Takogospodinizgunjekojijesmještenunedalekomgradištu,desetakdananakonpoplavegledajućiunovinamaslikusvojekućeiautomobilakaže:„govoredasenesmijeićiugunju,avidimdasubilinovinari.Jaznamkakodoćitamo.Želimsamootićikakobiizvukaoautomobilnasuhoipokušaogatakospasiti.Svemijeuništeno“.w

Psihosocijalna podrška u prvim tjednima nakon poplava u Posavini

Tijekom poplava je bilo važno pružiti podršku i pomagačima.

FOTO

: UN

ICEF

40

Uokolnostimakatastrofebrigazaočuvanje resursa i imovine jevisokiprioritet,a tlo jeplodnozanastanakglasina.Nekievakuiranistanovnicibilisujakozabrinutizasvojuimovinunakonštosuseprvihdananakonpoplavaraširileglasinedanekiljudiusprkoszabraniulazeuevakuiranapodručjaiizkućakraduvrijednepredmete.Zatosusemuškarciorganiziralipasučamcimaiskri-venimšumskimputovimaodlaziliupoplavljenapodručja,obilazećinaseljaikućepazećidanemakradljivaca.Nekisumuškarciostaliskriveniušumamazajednosasvojomstokomkakobijuspasiliisačuvali.Jasnoiodlučnoistupanjeministraunutarnjihposlovainačelnikapolicijskeupravekojisujamčilidapolicijakontrolirasituacijuidanemaopasnostiodpljačke,uvelikojjemjerismirilasituaciju.Kasnijejejavljenodajepolicijaspriječilašestosobaučamcimaunamjeridapljačkaju.

Zabrinutostiuznemirenostzbogugroženostisadašnjomkatastrofomlakosepovezujusprošlimtrau-matskimiskustvom.OtomesvjedočijednamajkaurazgovorusčlanicomPSPtimaudistribucijskomcentruugradištučetvrtitjedannakonpoplave:„Nemoguprestatiplakati.Imamsinastarog8godina.Kadajeimaočetirigodine,doživiojenesreću.Doktorisutadareklidanećepreživjetizbogteškeozljedeglaveipluća.Biojeukominekolikotjedanaijasamsvakidanbilauznjegamislećidajetozadnjiputdagavidim.Čudogajespasilo.Ikadaseoporavio,vjerovalasamdasusvebrigesvijetaizamene.Doprijepoplavaživjelismosretnoinormalno.Sadasvakunoćimamnoćnemore.Ponovnoproživljavamdanekadajemojsinbioukomi.Ujutrosebudimneznajućigdjesam.Usnuplačemjerponovnovidimsvojegsinakadajebionaaparatima.Ujutroprođedostavremenadaseprisjetimdajetosveizanasidajeriječsamoonoćnojmori.Kadavidimdajeonživipokrajmene,odahnem.Neznamzaštosenakontolikogodinaponovnotakoživoprisjećamtognajružnijegrazdobljausvomživotu“.

Pitanjekojejenakrajurazgovorapostavilaovagospođapokazujeopravdanostpsihoedukacijekaojedneodintervencijauokvirupsihološkeprvepomoći.

41



PREPOZNAVANJE PSIHOSOCIJALNIH POTREBA LJUDI U KRIZNIM DOGAĐAJIMA VELIKIH RAZMJERA

Kaoikodsvihdrugihoblikaorganiziraneskrbi,prvikorakjeprepoznavanjepsihosocijalnihpotrebaljudiiocjenanjihovihmogućnostidaprevladajuposljedicevelikenesrećeilikatastrofe.No,valjaimatinaumudajeosobekojimajepotrebnaspecijaliziranapsihosocijalnapomoćradizaštitenjihovog

mentalnogzdravljaznatno težeprepoznatinegokadase radio fizičkomzdravlju.Uzroksubaremdvarazloga.Prvo,pogođeneosobeisamipomagačilakšeibržeprepoznajukadaseradioozljediiliznakovimatjelesnebolesti.Drugo,pogođeneosobesuspremnijezatražitipomoćigovoritiosvojimtjelesnimteško-ćama,negooosjećajima,mislimailiponašanjimakojiihbrinuimogubitiindikativnizateškoćementalnogzdravlja.Tomesvakakopridonosiraširenabojazanodstigmenekogatkoimamentalnubolest.No,kakokriznidogađajimoguimatijasnepsihičkeposljedicezbogkojihmožebitiizrazitonarušenadobrobitljudikojisunjimapogođeni,prepoznavanjenjihovihpsihosocijalnihpotrebatrebabitisustavnoplaniranoiprove-deno,teonimakojimajetopotrebnovaljapružitiodgovarajućupodršku,skrbi,akojepotrebno,liječenje.

Brza procjena psihosocijalnog stanjaNatemeljuranijenavedenihnačelapružanjapsihosocijalnepodrške(PSP),razvijenjestupnjevitipostupakbrzeprocjenestanjamentalnogzdravljaipsihosocijalnogstanjaiupućivanjapoddaljnjupomoćakojetopotrebno.NjegovajesvrhaosiguratiuslugePSP-aonimakojimajetoupojedinomrazdobljupotrebno,akojesetemeljenarazličitimindividualnimpotrebama.Stogaovajmodelpostupanjaintegriraprocjenupotrebaipružanjepodrškekaodiopsihosocijalneskrbi.Zaovakavintegriranipristuppostojivišesnažnihrazloga.Prvo,povezujućiprocjenupotrebapojedincaufazikrizespružanjemPSP-asmanjujeseotporvezanzateškoćementalnogzdravlja.Drugo,ljudičestonisusvjesnisnažnevezeizmeđutjelesnihimental-nihsimptomapajeprocjenapotrebavećprvaprilikazakratkuintervencijuuoblikupsihoedukacije.Ljudiustanjuvisokeuznemirenosti(distresa)zbogdogađajakojesupreživjelimogusežalitinateškoćetjelesnenaravi,akojesuustvariposljedicaizloženostistresu(npr.boluprsima,umor,vrtoglavica,glavobolja,boluleđima,otežanodisanje,nesanica,boloviutrbuhu)(Jensenisur.,2013).

Modelbrzeprocjeneuključujetrikoraka:trijažu,probir(skrining)iupućivanjepodaljnjupomoćuslučaje-vimagdjesenatemeljupostupkaprobirazaključidajetopotrebno.

Korak 1: TrijažaUuvjetimavelikihnesrećaikatastrofapsihosocijalnaskrbpočinjetrijažom,kaoštotovrijediopćenitozazdravstvenozbrinjavanje.Probirjepostupakkojimseuuvjetimavelikihpotrebaivrloograničenihresursaprepoznajuosobekojesuzbogopasnostizasebeilidrugeprioritetuzbrinjavanju(Burkle,2006)itrebajuneodgodivumentalno-zdravstvenuspecijalističku intervenciju.Cilj trijaže jeprepoznatiosobekoje suposebno jakopogođenedogađajem („psihološke žrtve“), čije je funkcioniranje teškonarušeno takoda

42

jenjihovasigurnost ilisigurnost ljudiokonjih jeugrožena.Akosetijekomtrijažepokažedanepostojeovakveindicije,alijeosobavrlouznemirena,trebaodmahpružitipsihološkuprvupomoć(PPP).Tosečiniprvenstvenouspostavljanjemsigurnosti,umirivanja,emocionalnimstabiliziranjem,povezivanjemsdrugimosobamaipoticanjemnade.Trijažaneslužiudijagnostičkesvrhe,negodaseidentificirajuonipojedincičijestanjezahtijevahitnupozornost(Litzisur.,2003),uprvomreduzatoštopredstavljaopasnostizasebeili druge ljude.

Trijažutrebaprovoditibrzonakondogađaja,namjestimagdjeseokupljajupogođeniigdjeimjepruženatemeljnasigurnost(zaštitaodopasnosti,smještaj,hrana,povezivanjesčlanovimaobitelji).

Trijažumoguprovoditivolonterikojisuuneposrednomkontaktuspogođenimstanovništvomikojipružajudrugeusluge(npr.osiguravanjesmještaja,podjelahrane,vode,odjeće)ikojisuprošliosposobljavanjezaovajpostupak.

Korak 2: Probir (skrining)Ciljprobirajeprepoznatiosobekojesuustanjuvisokeuznemirenosti,odnosnovisokerazinestresaizakojezbogtogapostojipovećanavjerojatnostdabimoglirazvitiozbiljnijepsihičketeškoćeiporemećaje.Uprobirusekoristepostupciiinstrumentikojiomogućujuprocjenupovećanogrizikazaoneporemećajekojisučestinakonvelikihnesrećaikatastrofa,poputposttraumatskogstresnogporemećaja(PTSP),anksio-znostiidepresije.Onimosobamakodkojihseutvrdivisokarazinasimptoma,trebapružitipsihološkuprvupomoćiuputitinastručnudijagnostičkuprocjenuipospecijaliziranumentalno-zdravstvenupomoć,akosetopokažepotrebnimnatemeljudijagnostičkeprocjene.Osobamazakojesetijekomprobirapokažedarazinasimptomauznemirenostineprelazikritičnugranicu,dobrojekrozpsihoedukacijuidrugeoblikePSP-aiolakšatisuočavanjesasituacijomiolakšatinjihovoporavak.

Probirtrebaprovestiokočetiritjednanakonkritičnogdogađajajerdotograzdobljavelikavećinapogo-đenih,očekivano,pokazujeznakoveuznemirenosti.No,oviseznakoviubrzanosmanjujujerdoizražajadolazinjihovaotpornost ikorištenjeresursazaoporavak.Nakontogvremenaćerezultat iznadkritičnegranicenainstrumentuzaprobirupozoravatidajepotrebnopoduzetidaljnjekorake,odnosnoprovestipunidijagnostičkipostupakzaprocjenustanjamentalnogzdravlja.

Probirzateškoćementalnogzdravljamoguprovoditipomagačirazličitihstrukakojisuzavršilikratkuobukuzaovajpostupak(npr.liječnici,medicinskesestre,psiholozi,socijalniradnici,obučenivolonteri).

Korak 3: Upućivanje po specijalizirane uslugeSastavnidiomodelabrzeprocjenejeiupućivanjepospecijaliziraneusluge.TosepreporučauslučajukadadrugevrstejednostavnijihintervencijaiPSP-anisubiledovoljne,aosobesuinakonrazdobljaodotprilikečetiritjednavisokouznemirene,štopokazujerezultatprobira.Ovajkorakpočinjestručnomdijagnostičkomprocjenomstanjamentalnogzdravljairizikazarazvojpsihičkogporemećaja.Natemeljuutvrđenogdijagno-stičkogstanjastručnjacizamentalnozdravljeplanirajudaljnjitretmankojimožeuključivatipsihoterapiju,farmakoterapijutepsihosocijalneintervencije,ovisnoostručnojprocjeniinjihovojdostupnosti.

43

PRePOZNAVANJePSIHOSOCIJALNIHPOTReBALJUDIUKRIZNIMDOgAĐAJIMAVeLIKIHRAZMJeRA


Postupak trijažePostupaktrijažesastojiseodtrikoraka:

1 prepoznavanjeznakovauponašanjukojiupućujunavisokurazinuuznemirenosti2 brzuprocjenustanjaiopasnosti3 hitnoupućivanjepostručnumentalno-zdravstvenupomoć,akojetopotrebno.

Uokvirutrijažetrebadonijetinekolikoodluka,aslijedodlučivanjaprikazanjenaSlici6.

slika 6, str. 52

Prvi kontakt s pogođenom osobom

Znakovi visoke

razine

Uobičajeni postupci,

uključujući PPP

Brza procjena stanja (Postoji li opasnost?)

Smirivanje osobe i hitno upućivanje po specijalis�čku

pomoć

Pruži� psihološku prvu

pomoć

DA

NE

DA

NE

Slika 6. Prikaz postupka trijaže i slijed odlučivanja

44

Korak 1. Prepoznavanje znakova u ponašanju koji upućuju na visoku razinu uznemirenosti Iakoljudirazličitoreagirajunavisokostresnedogađaje,postojenekiprepoznatljiviznakovikojiupućujunavisokurazinuuznemirenostiiteškupatnjuuvećineljudi.Tosuprvenstvenoznakovikojipokazujudezo-rijentiranostuvremenuiprostoruiliemocionalnupreplavljenost(Brymerisur.,2006;WHO,2011;DVA,2016).NajčešćiznakoviprikazanisuuTablici 3.

Tablica 3. Tjelesni/ponašajni i emocionalni/misaoni znakovi visoke uznemirenosti (DVA, 2016)

Fizički/ponašajni Emocionalni/kognitivni

• Stakleniprazanpogled,besciljnohodanje• Neodgovaranjenapitanjailinaredbe• Dezorijentiranost(besciljnoineorganiziranoponašanje,neznasvojeime,gdjejeilištosedogađa)

• Stereotipije(npr.ljuljanje)iliregresije(npr.sisanjepalca)

• Hiperventilacija(produljeno,brzoidubokodisanje)• Nekontroliranetjelesnereakcije(npr.drhtanje)• Mahnitotraženjestvarikojihnema• Samodestruktivnoilinasilnoponašanje

• Izražavanjesnažnihemocionalnihreakcija,nekontroliranoplakanje

• Otežanofunkcioniranjezbogbrige• Nesposobnostbrigezasebei/ilidjecu• Nesposobnostdonošenjajednostavnihodluka• Tjeskobailistrah,preplavljenosttugom,zbunjenost• Fizička/verbalnaagresija• Šok,otupjelost• Krivnja,sram(onisupreživjeli,drugine,nisupomogliilispasiliostale)

Korak 2. Brza procjena stanja i opasnostiNakonštopomagačuočiosobukojapokazujeznakovevisokeuznemirenosti,trebajojpristupitiizapočetirazgovor.Tijekomrazgovorapomagačimadvazadatka.Prvo,provestibrzuprocjenustanjaiopasnosti.Drugo,smiritiiuvjeritiosobuunjenusigurnostteponuditipraktičnupomoć.

Brzaprocjenauključujedvaaspekta:opću razinuuznemirenosti i znakovada je funkcioniranjeosobetakootežanodajenjenasigurnostilisigurnostljudiokonjeugrožena.No,istodobnojevažnoprepoznatiraspoloživeresurseosobe,takodasepraktičnapomoćmožeusmjeritinanjihovojačanje.OvielementiprocjeneprikazanisuuTablici 4,azatimutekstudajemopraktičnesmjernicezavođenjutakvograzgovora.

Tablica 4. Brza procjena stanja i opasnosti tijekom trijaže (ocjenjuje pomagač)

Procjenarazineuznemirenosti(distresa) 0–1–2–3–4–5–6–7–8–9–10

Ugroženaosobnasigurnostiilisigurnostdrugihosoba Ne Da

Resursiosobe(zabilježiti3najvažnija)1.2.3.

45



Kako započeti razgovor?

Razgovaratiosvojimpsihičkimteškoćamavećinijeljudineugodno.Zbogtogapomagačkojijeprepoznaovisokouznemirenuosobutrebanapočetkurazgovora:(1)osiguratisigurno,relativnoudobnookruženjeukojemmogumirnorazgovarati,(2)uspostavititemeljnidonospovjerenja.Stoga,prijebilokakvihdaljnjihpitanja,pomagačtreba:

■■ predstavitise■■ pitatiosobumoželipomoćinanekinačin.

Ovojeprimjerprvogkontakta:

„Dobar dan! Ja sam XY i radim za organizaciju Z. Mogu li Vam pomoći na neki način? Čini mi se da ste umorni/zabrinuti. Mogu Vam pomoći da se malo odmorite u mirnijem prostoru u blizini (pokazatigdjejeto). Od tamo ćete moći vidjeti sve što se ovdje događa, ali će vam biti malo udobnije.“

Akojeosobatakojakouznemirenadajeinterakcijaonemogućena,trebajupokušatismiritikoristećitehnikepoputuzemljenjaprikazaneuokviruOrijentiranje emocionalno preplavljenih osobaupoglavljuPsihološka prva pomoć u kriznim događajima velikih razmjera.

Važnojedapomagačiosigurajuodgovarajućiprostorzarazgovor.Prostortrebabitimiranifizičkisiguraniudoban(npr.topao,zaštićenodsuncaivjetra,dasemožesjesti).Akojeosobivažnodapratištosedogađauokolini(npr.spremaseevakuacija,podjelapomoći,evidentiranjeosoba),važnojetoomogućiti,kakonebiimaladodatnubrigudaćeneštopropustiti.Članoveobiteljinikakonetrebaodvajati,većosiguratidamoguboravitiubliziniosobeskojompomagačrazgovara.Stogatrebapredvidjetiprostoriliprostorijuzazadržavanječlanovaobitelji,posebnodjece.

Nakonštosepogođenaosobamaloodmorila(ičlanoviobitelji),možesepočetirazgovaratiopsihosocijal-nomstanju.Upočetkurazgovoratrebaseusmjeritinaznakovekojejepomagačuočio,naprimjer:

„Učinilo mi se da djelujete malo odsutno, kao da Vam puno različitih misli prolazi glavom. Mnogi ljudi koji su se nalazili u slično teškoj situaciji tako se osjećaju. Kako se Vi osjećate? Možda Vam mogu pomoći na neki način?“

Procjenjivanje razine uznemirenosti

Prilikomprocjenerazineuznemirenosti (distresa)pomagačtrebaobratitipažnjukakopogođenaosobagovori,položajtijelaiznakovevisokeuznemirenosti(Tablica3).Ciljjeprocijenitipokazujeliosobaznatnovećurazinuuznemirenostiodvećinedrugihljudisobziromnasituaciju.Pažnjutrebaobratitiinatomoželipogođenaosobaiznijetisvojemislinasuvisaonačin.

Procjenjivanje opasnosti

Sljedećepokazateljetrebauzetiuobzirkodprocjeneopasnostizasebeilidrugeosobe(Broadbentisur,2007):

46

■■ prisutnostpsihotičnihsimptoma:halucinacije,deluzije,paranoidneideje,poremećajmišljenja,bizarnoponašanje■■ prisutnostsimptomaafektivnogporemećaja:simptomiteškedepresije i/ilianksioznosti,povišeno iliiritabilnoraspoloženje■■ smušeno,dezorganiziranoponašanje,nemogućnostbrigezasebeidjecu■■ prijetnjadaćeseozlijediti■■ prijetnjadaćeozlijeditidrugeosobe.

Posebnupažnjutrebaposvetitimislimaiosjećajimaosamoozljeđivanju,budućidasetonemožeopazitinatemeljuponašanja.Kadasegovoriosamoubojstvu,temitrebapristupitipostupno,takodasenajprijepitaodrugimaspektimauznemirenostiipostavljajusepitanjakojamoguosobiolakšatiiskrenoodgovaranje,naprimjer(LCS,2015,WHO,2015):

„Neki ljudi sa sličnim problemima rekli su mi da su osjećali kako život nije vrijedan.

Idete li ponekad spavati želeći da se ujutro ne probudite? Je li Vaš život bio tako težak ili loš da ste željeli umrijeti ili da više niste željeli živjeti?

Jeste li ikada željeli okončati svoj život ili se ubiti?

Razmišljate li o tome da se ozlijedite?

Imate li plan za okončanje svojeg života? Ako imate, kako to planirate učiniti?“

Trebanaglasitidaje izuzetnovažnoizravnopostavitipitanjaosamoubojstvu.Čestoseljudimogučinitistabilnimaiorijentiranimanabudućnostsugodnimipozitivnimizgledom,premdamoguimatisuicidalneideje.Sdrugestrane,ljudikojidjelujujakouznemirenoismušenonemorajuuopćerazmišljatiosamouboj-stvu(LCS,2015).Stogapomagačinetrebajudonositivlastitezaključkenatemeljusvojihpretpostavki,bezdaizravnopitajupogođenuosobu.Valjanaglasitidaseovakvimpitanjimanećeosobidatiidejadapočinisamoubojstvoakosamaotomenijerazmišljala,štomnogijudičestopogrešnoretpostavljaju.

Procjenjivanje resursa

Postupaktrijažeuključujeiidentifikacijuresursanakojeseosobamožeosloniti.Jedanodključnihnačelaranihintervencijajepovećatisocijalnupodrškupojedincimaunevolji(Litzisur.,2002).Važnojedobitiuvidkakopoje-dinacdoživljavasvojkapacitetdasenosisteškoćama,odnosnorazinusvojeotpornosti.Pitanjekao„Što Vam je pomoglo da izdržite do sada?“možeutomepomoći.Naprimjer,akoosobasmatradajetovjerauBoga,ondapovezivanjesvjerskomzajednicomtojosobimožepomoći.Akosmatrajudasuizdržalizbogtogaštomorajuskrbitizasvojudjecu,razumijevanjenjihoveulogeroditeljaiodnosasdjecommožebitivažno(LCS,2015).

Korak 3. Hitno upućivanje po stručnu mentalno-zdravstvenu pomoćAkojeprijetnjazaosobnusigurnostisigurnostdrugihvjerojatna,pogođenuosobutrebaodmahodvestispecijalistuzamentalnozdravlje.Međutim,akotakvaopasnostnijevjerojatna,alijerazinauznemirenostivisoka,pomagačtrebaponuditiodgovarajućioblikpsihološkeprvepomoćiipovezatiosobuspružateljimauslugakojesujojpotrebne.

47



Postupak probira (skrininga) za probleme mentalnog zdravljaKaoštojevećnavedeno,ciljprobirajeprepoznatiosobekojesuustanjuvisokeuznemirenosti,odnosnovisokerazinestresazakojepostojipovećanavjerojatnostdabimoglirazvitiozbiljnijepsihičketeškoćeiporemećaje.Provodiseokočetiritjednanakonkriznogdogađajaupotrebominstrumentanatemeljukojihsemožeprocijenitikojajepogođenaosobarizičnijazarazvojmentalno-zdravstvenihteškoća.Postupakprobirauključujetrikorakainizodluka,prikazanihnaSlici 7:

1 prepoznavanjeznakovauponašanjukojiupućujunavisokurazinuuznemirenosti2 primjenuinstrumentazaprobir3 upućivanjepostručnupomoć,akojepotrebno.

Postoje li vidljivi znakovi

uznemirenosti?

Probir Trijaža

Psihološka prva pomoć i

upućivanje po stručnu pomoć

Psihoedukacija

DA

NE

DA

NE

Slika 7. Prikaz postupka probira za psihičke teškoće i slijed donošenja odluka

Korak 1: Prepoznavanje znakova u ponašanju Akose tijekomrazdobljaodokočetiri tjednapokazuju znakovi visokeuznemirenosti ili akose tijekomvremenastanjekodpogođeneosobepogoršava,onda i ranije trebaprovestipostupakprobira. Jednoodmjestagdjeseovajpostupakmožeprovestijeambulantazdravstvenezaštitegdjesepogođeniljudijavljajuzbogzdravstvenihteškoća.No,postojeidrugeprilikekadaseprobirmožeprovesti,npr.uprostoruorganizacijakojepružajuPSP.

48

Pomagačikojisuuključeniubilokojioblikradaspogođenompopulacijommoguuočitiosobekojebitrebalouključitiuprobirzapsihičketeškoće.Utomeimpomažepoznavanjesimptomavisokerazineuznemirenostinavedenih u Tablici3udijeluotrijaži.

Korak 2: Primjena upitnika za probir Probir za teškoćementalnog zdravljanajčešće seprovodiprimjenomupitnika koji osobasamostalnoispunjavatakodaocjenjujeintenzitetsvojihsimptoma.Natemeljuopsežnogpregledaraspoloživihinstru-menata,možesepreporučitiviše instrumenatazaprocjenupojedinevrstepsihičkihteškoća.Međutim,jedanupitnikkojijerazvijenzaprobiruizbjegličkojpopulaciji imaprednostjeruključujesimptomeiztriskupinenajčešćihpsihičkihteškoća:posttraumatskihreakcija,depresijeianksioznosti.UpitnikjenazvanRHS-13(Refugee Health Screener)jerimasamo13pitanja,aprimjenjivjenaosobamastarijimaod14godina.Ovajupitnikprikazanjeuprilogu,ainformacijeonjemunavedenesuuokviruUpitnikzaprobirzateškoćementalnogzdravlja.Unastavkusunavedenipraktičnisavjetizaprimjenubilokojeginstrumentazaprobirteškoćamentalnogzdravljanakonvelikihnesrećaikatastrofa.

Uspostavljanjepovjerenjajeizuzetnovažnoukontekstuprobirazateškoćementalnogzdravljajeropćenitopostojineugodakojuvećinaljudiosjećakadaserazgovaraoovojtemi.Stogaseprijedavanjainstrumentanapopunjavanjepomagačtrebapredstavitiiobjasnitizbogčegajevažnodaosobasavjesnoodgovaranapitanjauupitniku.Važnojedaosobarazumijekojaćebitikoristzanjuilinjeganakonštopopuniupitnikištoćesedaljedogađati.Trebaobjasnitidaćepitanjabitiuveziosjećaja,briga,bolovautijeluidrugihsimptomakojinekiljudiimajunakonlošihiskustavaistresa.Također,trebanaglasitipovjerljivostpostupkaipojasnititkoćeimatiuvidurezultateispunjavanjaupitnikatekakoćesezaštititiprivatnostosobe.

Primjenaupitnikamožepočetinasljedećinačin(prilagođenopremaLCS,2015):

„Dobar dan! Zovem se XY i radim za organizaciju Z. Sigurno Vas puno stvari muči u ovom trenutku. Ljudi koji su preživjeli teške događaje često su tužni, imaju teškoća sa spavanjem, čak i osjećaj kao da život nije vrijedan življenja. Ono što nam se događa u životu ima utjecaj na naše osjećaje, misli, ali i na naše tijelo. Pitanja u ovom upitniku pomoći će da zajedno vidimo treba li Vama dodatna podrška da se lakše nosite sa situacijom. Vaše odgovore neće vidjeti nitko drugi bez Vašeg pristanka.“

Nakonuvodapomagačtrebauputitiosobudaćesamaispunjavatiupitnik,alidamožezatražitipomoćakojojnekopitanjebudenejasnoilijojjeteškočitati.Objasnitćekakotrebaodgovaratinapitanja(npr.datrebaodabratijedanodgovorod1do5,ovisnokakoseosjeća).Važnojedapomagačjakodobropoznajeinstrumentkojiprimjenjujeidasepridržavastandardnogpostupkakakojeovdjeopisan.

Ocjenjivanjerezultataprovodipomagačodmahnakonštojeosobadovršilaispunjavanjeupitnika.Pomagačtrebazbrojitiukupnirezultatiupisatigauupitnik.Natemeljupodatakaprikupljenihupopulacijiizbjeglica(kojesupretrpjelevelikegubitke,napuštanjedomainjegovorazaranje,mučenjeidrugeoblikestradanja),poka-zujesedarezultatkojijejednakilivišeod11pokazuje„pozitivniprobir“,tj.daseradioosobikojajevisokouznemirenaiurizikuzarazvojpsihičkihporemećaja.Pomagačtrebapriopćitiosobirezultatnasljedećinačin:

„Na temelju Vaših odgovora vidim da Vam je teško. Ali niste u tome sami jer puno drugih ljudi koji su preživjeli slično iskustvo osjeća tugu, ima puno briga i teških sjećanja, teško im se prilagoditi na sadašnju situaciju. Mogu li Vas pitati što vam je ranije pomagalo da preživite teške trenutka u životu“?

49



NakontogapomagačtrebarazmotritikojesveoblikePPP-imožepružitinalicumjestaizajednospogo-đenomosobomnapravitikratkiplandaljnjepodrške.Ovojeprilikadarazmotrispogođenomosobomštoitkojojmožebitiodkoristiipomoći.

UpitnikRHS-13sastojiseod13pitanjakojimaseutvrđuječestinasimptomaizspektratrijunajče-šćihporemećajau izbjegličkojpopulaciji: PTSP-a,depresivnih i anksioznihporemećaja tijekomproteklihmjeseci.Zaodgovaranjekoristiseskalaodpetstupnjeva(0=uopćene,1=umanjojmjeri,2=umjereno,3=uvećojmjeri,4= izrazito).Uzto jedodana isimboličkagrafičkaskalauoblikupješčanogsataradilakšegrazumijevanja.Uistraživanjimajeutvrđenavisokaunutarnjapouzdanostiovoginstrumenta:Cronbachovalfaindeks0,96naizbjeglicamauSAD-u(Hollifieldisur.,2016),auprimjeninatražiteljimaazilakodnas0,88(Stanković,2016).

Pitanjauupitnikuodabranasunatemeljudrugihvaljanihmjerakorištenihusličnimpopulacijama.Upitnikjedostupanna13jezika(uključujućiarapski,farsiiurdu).Prednostovogupitnikaještosemožeprimijenitiukratkomvremenu, lakojerazumljivosobamarazličitogstupnjaobrazovanja inamijenjenjeosobamastarijimod14godina.

Važnojenaglasitidarezultatjednakilivećiod11neznačidaosobaimapsihičkeproblemjerovonijedijagnostičkiinstrumentnitidataosobatrebaliječenjeilidrugioblikkliničkogtretmana.Takavrezultatsamopokazujedatuosobutrebauputitistručnjakuzamentalnozdravljenadijagnostičkuprocjenuteškoća,ateknatemeljutakvognalazamožesenapravitiplandaljnjihintervencija.Dakle,RHS-13služiisključivokaoprocjenaibrzootkrivanjepojedinacakodkojihpostojipovećanirizikdarazvijunekipsihičkiporemećajubudućnostiakoumeđuvremenunedođedospontanogoporavkailiseosobauključiunekiobliktretmana.

UpitnikRHS-13prikazanjeuprilogu.

Upitnik za probir za teškoće mentalnog zdravlja (RHS-13)

Korak 3: Upućivanje po stručnu pomoćAkojepogođenaosobanaupitnikuzaprobirimalarezultatiznadkritičnegranice,nakonpružanjePPP-i,pomagačjutrebauputitipostručnupomoć.

Akojeosobaimalanižirezultatodgraničnoga,pomagačtrebapružitiinformacijeodostupnimuslugamaiohrabritipogođenuosobudazatražipsihološkupomoćzasebeiličlanoveobiteljiakoosjetedajutrebaju.Dobrojedapomagačimaletaknakojemsunavedeneoveinformacijekakobigaosobamoglakasnije,namiruivišeputapročitati.Toujednoznačidapomagačtrebabitidobroobaviještenodostupnimuslugamaulokalnomkontekstu.

50

UsuradnjisHrvatskimCrvenimkrižem(HCK)suusrpnju2016.godineDeanAjdukovićiNikolinaStanković sOdsjeka zapsihologiju Filozofskog fakultetauZagrebuproveli istraživanje kakobiprovjeriliprihvatljivostpostupkaprobirazateškoćementalnogzdravljatražiteljaazilauPrihvatilištuzatražiteljemeđunarodnezaštiteuZagrebu.Postupaksesastojaooddvakoraka:brzeprocjeneteškoćamentalnogzdravljaiupućivanjapostručnupomoćliječnikuprimarnezdravstvenezaštitei/ilisocijalnomradnikuHCK-a.Uvrijemeprovedbeistraživanja,uprihvatilištujebiloprijavljenooko200punoljetnihosoba.

Uistraživanjujesudjelovalo122izbjeglicaimigranata,pretežnomlađihmuškaraca,većinomsred-njegstupnjaobrazovanja,većimdijelomizIraka,AfganistanaiSirije.Podacisuprikupljaniindivi-dualno,uoblikuintervjua.TijekomintervjuaprimijenjenjeupitnikzaprocjenuteškoćamentalnogzdravljaRHS-13namaterinjemjezikusudionika,asvakomintervjuerujepomagaoprevoditeljnaodgovarajući jezik.Prevoditelji i intervjueriprošli suposebnupripremuza vođenje razgovora iprimjenuinstrumenatakojimjeosiguranstandardiziranipostupakirazjašnjenaulogaiodgovornostsvihsudionikarazgovora.MigrantujenanjegovomjezikuusmenoobjašnjenasvrharazgovoratejeobjašnjenodasocijalniradnikHCK-azaposlenuprihvatilištuobičnovodirazgovoresosobamapridolaskuuprihvatilište,alidazbogvelikogbrojaosobapristiglihukratkomvremenuintervjuislužekaonadomjestaktihrazgovora.Migrantjenakontogamogaoodlučitiodobrovoljnomsudjelovanjupotpisivanjempristankanasudjelovanje.Uuputijeobjašnjenakoristodsudjelovanjazamigrantaimogućnostiupućivanjapostručnupomoćuslučajupotrebe.

Povratnuinformacijumigrantisudobivalinakrajusamograzgovoranakonštojeintervjuerocijeniopostiželisudionikkritičnurazinuuznemirenostiimentalno-zdravstvenihteškoćakojabizahtijevalaupućivanjenastručnuprocjenumentalnogzdravlja.Intervjuisutrajalioko40minuta.

Premaočekivanju,utvrđenojedavelikbrojizbjeglicaimigranatapokazujevisokurazinusimptomapsihološkeuznemirenosti(distresa).Utvrđenojekakočak80,3%sudionikapostižerezultatiznadvrijednostikojaupućujedapostojirizikzarazvijanjementalnihpoteškoća.Ovisudioniciupućenisupodaljnjustručnupomoć,sukladnoprotokoluzaprovedbuprobirazamentalnozdravlje.Odnjihje51%prihvatilostručnupomoćliječnikaopćepraksei/ilisocijalnogradnika.Najčešćirazloziodbijanjastručnepomoćibilisunepovjerenjepremaorganizacijamakojeradeuprihvatilištu,strahodstigmatizacijetepozitivanučinakintervjuakojijenekesudionikeosnažio.

Pokazalosedajeprobirzateškoćementalnogzdravljamogućeprovestiučinkovitoiukratkomvremenuuzpomoćzdravstvenogosobljaivolonterakojisuosposobljenizaprovođenjepostupka.Pokazalosedajekorišteniinstrumentdobroprimjenjivusituacijibrzeprocjenestatusamentalnogzdravljatedajesudionicimalakorazumljivbezobziranastupanjobrazovanjaizemljepodrijetla.Istraživanjejepokazalovažnostranogprocjenjivanjamentalnogzdravljaidaljnjegupućivanjapostručnupomoćakojetopotrebno.

Iskustvo probira (skrininga) za teškoće mentalnog zdravlja

51



PSIHOLOŠKA PRVA POMOĆ U KRIZNIM DOGAĐAJIMA VELIKIH RAZMJERA

Psihološkaprvapomoć(PPP)jeoblikpsihosocijalnepodrškenamijenjenljudimakojisudoživjelištetneiizrazitostresnedogađajevelikihrazmjerapoputratovailiterorističkihnapadaikatastrofa.PojamPPPčestosekoristikaonadređenipojamzanizrazličitihpristupa,štojedovelodotogadasetaj

pristup različitodefinira.Naprimjer,Nacionalnamreža za traumatski stresdjece (NCTSN) iNacionalnicentarzaPTSP(NC-PTSP)definirajupsihološkuprvupomoćkao„modularnipristuputemeljennadoka-zimazapomaganjeljudimaneposrednonakonkatastrofaiterorizmakojiumanjujepočetnurazinustresaipotičekratkoročnoidugoročnofunkcioniranje“(Brymerisur.,2006).NATOsmjernicezapsihosocijalnuskrbljudipogođenihkatastrofamaikriznimsituacijamaopisujuPPPkao:„nepojedinačnuintervencijuilitretman,negopristupkojijeosmišljendaodgovorinapsihosocijalnepotrebeljudinakonkriznihdogađajailikatastrofakojisesastojiodnizaelemenata“ (NATO,2008).PremaMeđuagencijskomstalnomodboruUN-a (IASC),psihološkaprvapomoć„ (…) često sepogrešnosmatrakliničkom ilihitnompsihijatrijskomintervencijom.Zapravo, radi seohumanompristupudrugom ljudskombićukojepati i trebapodršku“(Inter-AgencyStandingCommittee,2007).Neovisnoorazličitimdefinicijama,ciljevipsihološkeprvepomoćiuniverzalnisuiuključuju:

■■ pružanjepraktičnepomoćiinenametljivepodrške■■ pomaganjeljudimauzadovoljavanjuosnovnihživotnihpotreba■■ slušanjeljudi,alineipritisaknanjihdarazgovaraju■■ pružanjeutjeheipomaganjeusmirivanjustresnihreakcija■■ pomoćudobivanjuinformacija,uslugaisocijalnepodrške■■ zaštitaljudioddaljnještete.

PostupciuokviruPPP-iuključujusmanjenjepočetnerazinestresa, zadovoljavanje trenutnihpotreba,promicanjeprilagodljivognačinasuočavanjasastresomijačanjesposobnostiljudidaseoporaveiprila-gode.PPPsemožepružitisvakometkojebioizloženkriznomdogađajubilogdjejedovoljnosigurnodatoučini(npr.skloništa,izbjegličkicentri,evakuacijskicentri,bolnice).PružanjePPP-inijeograničenosamonastručnjakeupodručjumentalnogzdravlja,negoju,uzodgovarajućuizobrazbu,mogupružatiidrugistručnjaciivolonteri.TrebanaglasitidajePPPvrlorazličitodkliničkementalno-zdravstvenezaštite,hitnepsihijatrijskeintervencijeilipsihoterapijejernezahtijevakliničkuekspertizuilidubokuanalizudogađajakoji je izazvaouznemirenost. Stoga, ovaj pristupnije specifičnousmjerenna sprječavanjementalno-zdravstvenihporemećaja.Umjesto toga, to jeempatičan ipragmatičanpristuppomoćivelikombrojuljudiunevoljisasvrhomsmirivanjatejačanjavlastitihkapacitetazauspješnijiibržioporavak.Iakosenepretpostavljadaćesvipogođeniljudirazvitimentalno-zdravstveneprobleme,ovimpristupomprepoznajesedaljudipogođenikatastrofamaidrugimkriznimdogađajimamogudoživjetiširokirasponnegativnihpsihološkihreakcija.Nekeodtihreakcijamogubitidovoljnointenzivnedaometajuuspješnosuočavanjekodnekihosoba,akojimamožepomoćipodrškasuosjećajnogibrižnogpomagača(NATO,2008).IakonepostojeempirijskidokazioučinkovitostiintervencijauokviruPPP-i,stručnjaciseslažudaPPPmožepomoćiublažitibolneemocijeismanjitidaljnjuštetuuzrokovanupočetnimstresnimreakcijamanakonkriznogdogađaja.Psihološkaprvapomoćpreporučenijepristupmnogihmeđunarodnihstručnihskupina,

52

uključujući iNacionalnicentarzaPTSP,Nacionalni institutzamentalnozdravlje,Svjetskuzdravstvenuorganizaciju, Projekt Sfera,Međuagencijski stalni odborUN-a zamentalno zdravlje i psihosocijalnupodrškuiostalihvodećihagencijaiCrvenikriž.

OpćiokvirzapružanjePPP-isastojiseodfazepripremeiosamosnovnihaktivnostikojebi,uidealnomslučaju,trebaloprovestisasvakimpojedincemkojemtrebapomoć.No,odabiraktivnosti,vrijemeposve-ćenosvakojodnjih te struktura cijelogprocesapružanjapsihološkeprvepomoćiovisi o specifičnomkontekstupružanjapomoći(npr.mjestonakojemsepružapomoć,vrijemeprotekloodkriznogdogađaja)teposebnimpotrebamasvakogpojedinca.Ovajopćiokvirzapružanjepomoćitemeljisenaprincipimaopisanimunekolikopraktičnihpriručnikaopsihološkojprvojpomoćirazvijenihuokviruključnihagencijauovompodručju(Brymerisur.,2006;WorldHealthOrganization,WarTraumaFoundationandWorldVision,2011).

Temeljne aktivnosti psihološke prve pomoći

Faza pripremePružateljiPPP-imorajusetemeljitopripremitiprijedolaskauokruženjeukojemćepružatipomoć.Pripremauključujeprikupljanje svih važnih informacijao kriznomdogađaju ili katastrofi, kulturalnih specifičnostizemljeilipodručjanakojempogođeniljudiživeiliizkojihdolazetesituacijeukojojseljudikojimasepružapomoćtrenutnonalaze,uključujućivrstepomoćiiuslugakojesuimtrenutnodostupne.

Nakonkriznihdogađaja ilikatastrofačestojeteškodoćidotočnih informacija.Situacijasebrzomijenjakakoserazvijaprvafazaodgovoranakatastrofu,aglasineidjelomičnotočneinformacijemogusebrzoproširitimeđupogođenimljudimaipomagačima.Iakojeteško,akoneinemogućeuvijekznatinajnovijei točne informacije,pomagačibi trebaliunaprijedsaznatigdje ihmogudobiti i redovitopratiti kakosesituacijamijenja.

Kulturnavjerovanjaiprakseutječunarazumijevanjedogađaja,reakcijenakrizuiodabiraktivnostiPPP-i.Zbogtoga jevažnoupoznatikulturnupozadinu idruštvenenormepogođenih ljudi.Toseprvenstvenoodnosinaobičajeinormeuvezirodnihuloga,važnostiobiteljskestrukture,religijskimpraksama,jezikom,pravilimaoemocionalnomizražavanju,uobičajenimnačinimapozdravljanjainormamavezanimuzosobniprostorifizičkikontakt.Osimtoga,pomagačtrebabitisvjestanvlastitihkulturnihvrijednostiistereotipa,kakobismanjiovjerojatnostdaćeutjecatinavlastitoponašanjespramkorisnikaPPP-i.Iakojeovovažnoikodreagiranjanakatastrofeuvlastitojdržavi,osobitojepostaloistaknutotijekommigrantskekrize.

Informacijeo trenutnoj situacijiu kojoj senalazepogođeni ljudiuključuju i znanjekoje suorganizacijeuključeneupružanjepomoćiikojevrstetekojasunadležnatijelauključenauupravljanjekrizomkakobisepsihološkapomoćmoglauklopitiuostalenaporetebitikoordiniranasdrugimaktivnostimazaštiteispašavanja.Nadalje,važnojedapomagačiimajutočnepodatkeotomekojipostupciočekujupogođeneljude,kojesuuslugedostupneigdjeikakopogođeniljudimogupristupititimuslugama.UTablici 5prika-zanesunekeopćesmjerniceotomekojasuponašanjaprikladnaikojatrebaizbjegavatiprilikompružanjaPPP-i(Brymerisur.,2006;Brymer,Jacobs,Layne,Pynoos,Ruzek,Steinberg,isur.,2006;WHO,WarTraumaFoundationandWorldVision,2013).

53

PSIHOLOŠKAPRVAPOMOĆUKRIZNIMDOgAĐAJIMAVeLIKIHRAZMJeRA


Tablica 5. Osnovne smjernice u pružanju psihološke prve pomoći

Svakako Nikako

Buditespremnidaćevasljudiizbjegavatiilipreplavitikontaktimaizahtjevimazapomoć.

Nemojtepretpostavljatidajesvatkotkojebioizloženkrizitraumatiziranilidatrebarazgovaratiosvojemstanju.

govoritemirno,polako,ujednostavnim,konkretnimterminima.Buditestrpljiviiosjetljivinaživotnikontekstpojedinca.

Izbjegavajtepatologiziranjestanjaosobe,imenovanjenjihovihreakcijakao„simptom“ilikorištenjeizraza„dijagnoza“,„patologija“,„poremećaj“.

Poslušajteljudekojiželepodijelitisvojepričeiosjećaje.Usredotočitesenaslušanjeonogštooniželerazumjetiizapamtitedanemapravogilikrivognačinakakobisetrebaliosjećati.

Nesiliteosobudapodijelisvojupričusvama,posebnovrloosobnedetalje.Nemojteprekidatinjenopričanjeilijupožurivati.

Poslušajteiprihvatitekakoseosobaosjećauvezigubitakaivažnihdogađaja,poputgubitkakućeilismrtivoljeneosobe(npr.:„Žaomije.Moguzamislitidavasovojakorastužuje.“).

Nemojtegovoritiosobikakobisesadatrebalaosjećati,mislitiiliraditiilištojetrebalaraditiprije.Nemojtenuditibanalnauvjeravanja(naprimjer:„Svećebitiuredu.“ili„Baremstepreživjeli.“ili„Znamkakoseosjećate.“).

Odajtepriznanjezasnageinaporeosobedasisamapomogne.

Nemojtepatroniziratiosobuiusmjeravatisenanjenubespomoćnost,slabosti,greške,itd.

Pružiteinformacijukojajejednostavna,točnaiprikladna.Buditeiskreniakoneštoneznate.

Nemojtedavatinetočneinformacije.Uvijekbuditeutijekusnoviminformacijama.Nemojtedavatiobećanjakojanemožeteispuniti.

Poštujteprivatnostizadržitepričuosobeutajnosti (akojeprikladno).

Nedijelitepričuosobesdrugimainemojteispričatiosobinečijutuđupriču.

Poštujtepravaosobedadonosisvojeodluke. Nemojteprisiljavatiosobunaprimanjepomoćiilijuosuđivatizbognjenihpostupakailiodluka.

Kadaizrazistrahilibrigu,podsjetiteosobudadolazipomoć(akojetotočno). Nemojtepričatiosvojimproblemima.

Buditeljubazniisuosjećajni,čakiakojeosobaneugodnapremavama. Izbjegavajteizrazeodobravanjaineodobravanja.

Pomoziteosobidazadovoljiosnovnepotrebezahranom,skloništemtehitnomliječničkompomoći. Netjerajteosobedakoristeuslugementalnogzdravlja.

Pomoziteosobidatražisvojapravaipristupuslugama. Neiskorištavajtesvojpoložajkaopomagača(npr.nemojtetražitiosobudavamnapraviuslugujerstejojpomogli).

Objasniteosobidačakiakosadaodbijepomoć,jošuvijekmožedobitipomoćakojebudeželjelaubudućnosti.

Nedovoditeupitanjesnaguiosjećajosobedasemožebrinutisamazasebe.

Koristitesvojeznanjeodostupnimuslugamateusmjeriteosobunatokakodaimpristupi.

Nekritizirajtepostojećeuslugeiliaktivnostipomoćipredljudimakojimatrebajuteusluge.

Održavajteobiteljinaokupu.Držitedjecusroditeljimailidrugimbliskimrođacimakadgodjetomoguće. Izbjegavajtemogućnostdanaštetiteljudima.

Ponašajtesepremaosobispoštovanjemisukladnonjenimkulturalnimidruštvenimnormama.

Nedodirujteosobu,akonistesigurnidajeprikladnodatoučinite.

Buditesvjesnisvojihpristranostiipredrasuda. Pokušajteihkontroliratidaneutječunavašposao.

Nemojtepreuveličavatisvojevještineiliprikazivatisekaodamožeteriješitisveproblemeteosobe.

54

Temeljna aktivnost 1: Uspostava kontaktaCiljovetemeljneaktivnosti jezapočetiodnosnanenametljiv,suosjećajan ipomažućinačin iliprikladnoreagiratinapokušajkontaktaodstranepogođenih ljudi.Prvikontaktsosobomvrlo jevažan, jerstvaratemeljzauspostavuodnosapovjerenjaipovećavavjerojatnostdaćeosobaprihvatitipomoć.Budućidaizloženosttraumatskimdogađajimamožedovestidotogadaseljudiosjećajuodsječeniodsvijeta,poziti-vansocijalnikontaktmožepružitiosjećajpovezanostisdrugimljudima.Posebnotovrijedizapripadnikeposebnoosjetljivihskupina,uključujućimigrante,tražiteljeazilaiosobeizdrugekulture.

Kontaktsemožezapočetineverbalnomkomunikacijom(kontaktočima,osmijeh,sjedenjeilistajanjeu„L“poziciji,„otvorenim“položajemtijela,blagimnaginjanjempremanaprijed).Čakiakojezarazgovorpotre-banprevoditelj,pomagačtrebauvijekgledatiiobraćatiseosobikojojpružapomoć,aneprevoditelju.Pomagačsepotomtrebapredstavitiprvimilipunimimenom,rećizakojuorganizacijuradi,opisatisvojuuloguilifunkcijuukontekstukriznesituacijeiobjasnitirazlogzaobraćanje.Vrlojevažnoupitatiosobuželilirazgovaratiipitatikakobiželjeladajojseobraća.Odraslimosobamatrebalobiseupočetkuobra-ćatistitulomgospođa/gospodiniprezimenom,osimakosamaosobanijepotaknulakorištenjeimena.Nakonupoznavanja,pomagačbitrebaopokušatipronaćimirnomjestokojeosiguravaprivatnosti,akojemoguće,pozvatiosobudasjedne.Pomagačbitrebaousmjeritipunupažnjunaosobui izbjegavatiprekidanje iliubrzavanjekazivanjapogođeneosobe,osvrtanjeuokolo iliometanje.Tijekomrazgovoradobrojekoristitimirantonglasa,pozitivangovor,riječipoput„molim“i„hvala“,otvoreneipodržavajućegeste,imatizainteresiranizrazlicaidatidoznanjaosobidajusesluša(npr.kimajućiglavomiligovoreći:„mhm“).

Akoseradiokontaktuspripadnikomnekedrugekulture,kaoštosutomigrantiitražiteljiazilatijekommigrantskekrize,važnojepoznavatiosnovnekulturalnenormekomuniciranjautojkulturi.Akopoma-gačnegovorijezikdrugeosobe,ukomunikacijićesenaravnokoristitipunovišeneverbalnihporukaigesta.Zbogtogajevažnopoznavatinajvažnijegeste,poputpotvrđivanjailislaganjakimanjemglavom.Unekimkulturamapokazuje se slaganjeokretanjemglave lijevo-desno, štounašoj kulturi pokazujeneslaganje.Lakojezamislitinesporazum,paineugodukojuosobakojojsepomažemožeosjetitiakogovorionečemunjojvažnom,apomagač,nastojećipokazatidapratiirazumijekimaglavomgore-dolje,adrugaosobarazumijeporukuneslaganja.Akopomagačnijeupoznatskulturalnimnormamaosobeskojomrazgovara,bilobiboljezadržavativećufizičkuudaljenostnegopremalenuiizbjegavatidodirivanje.Prilikomuspostavekontaktasaženama,važnojebitisvjesandasenormeovrstiodnosaiprikladnostiodređenihvrstakontakata izmeđužena imuškaraca razlikuju: stoga,moguće jedažene izbjeglice ilimigrantinećehtjetirazgovarationekimtemamaspomagačimakojisumuškarci.Osimtoga,kadaseželiuspostavitikontaktsobitelji,možebitiprikladnopitatitkoje„glasnogovornik“teobiteljiteseobra-tititojosobi.Usvakomslučaju,pomagačtrebaobratitipozornostnaneverbalneznakovekojipokazujunelagodu(udaljavanjetijela,odvraćanjepogleda).

Prilikompristupanjapogođenimosobama,pomagačtrebabitipripremljenzamogućnostdaćenekiljudikojisudoživjelikriznidogađajizbjegavatikontaktiodbitipomoć.Utakvimsituacijama,važnojedapoma-gačnenamećepomoćineprisiljavaosobunakontakt,negosamojasnodadoznanjagdjeosobamožedobitipomoćakoćejukasnijehtjeti.Osimtoga,nekimamoždauopćenećetrebatipomoć,alivećinaćecijenitiprisutnostdrugeosobeiznanjedaćenetkobitidostupanakoćeimbitipotrebnapraktičnapomoćilirazgovor.

55



Pružanje pomoći na prihvatljiv načinzahtijeva razumijevanjemodelabolestiiizrazazastreskojisekoristeuodređe-nojkulturi.To jesnažnodošlodoizra-žajaumigrantskoj krizi 2016. godine,a ostat će važno i ubuduće prilikompružanjapsihosocijalnepodrškeazilan-timauHrvatskoj.Dobaruvidu znače-njepojmova koje ljudi iznekekulturepovezujusasvojimzdravljempreduvjetjezarazvojiliprilagodbuodgovarajućihintervencija koje će pogođeneosobeprihvatitijersusukladnenjihovimvrijed-nostimaikulturalnimobrascimakakosepomoćipodrškadajuiprimaju,kakosegledanaprocesosnaživanjapojedinacai/ilizajednica,čemusepripisujeosobnaikolektivneotpornostnaživotnenedaće.

Pojmovikaoštosu„psihičkostanje“, „psihološkadobrobit“ ili „mentalnozdravlje“seuarapskojkulturiobičnonerazumijuiimajunegativnoznačenje.Patnja(npr.zbogosobnihgubitaka)seshvaćakaosastavnidioživota,štoznačidatakvostanjenezahtijevaintervencijenepoznatihosoba(kaoštosupomagači).Tosepogotovoodnosinazdravstveneipsihosocijalneintervencije.

Ljudikojisupogođenikatastrofomizabrinutisuzbogpromjenakojeuočavajukodsebeisvojihbližnjihredovitosejavljajupopomoćzbogtjelesnihsimptoma,premdaseustvariradioteškoćamaizpodručjamentalnog zdravlja izazvanih visokomrazinom traumatskog stresa. To jepraktičkiuniverzalnapojava,patakoizbjegliceimigrantikojidolazeuHrvatskukojimogubitizabrinutizbogsvojihpsihičkihteškoća,redovitoprvotražesavjetliječnikazbogpritužbitjelesnenaravi.Rijetkosedogađadanetkoodpogođenihosobaprvotražipomoćzbogpsihičkihtegoba.

Većinaarapskihizrazazastresnerazlikujutjelesneipsihičkesimptome,jersudušaitijelomeđu-sobnopovezaniu jedinstvo,prematamošnjemrazumijevanjubolesti.Stogaseuopisusvojegastanja koriste svakodnevni izrazi,metafore,usporedbe iposlovice koji opisujuuznemirenost(distres).Korištenjetakvihopisnihizjavaosvojojzabrinutostiiliuznemirenostipomagačmožeshva-titikaooblikotporapogođeneosobedajasnoiizravnokomuniciraosvojimteškoćama.Dapače,izperspektivezapadnekulture,pomagačmožeslikoviteizrazesvojemstanjupogrešnoprotumačitikaopsihotičnesimptome.

Kulturno prilagođeno poimanje mentalnog zdravlja

Prilikom asistencije ranjivim skupinama u ZPTC Slavonski Brod, tim su činili muškarac i žena.

FOTO

: HRV

ATSK

I CRV

ENI K

RIŽ

56

Temeljna aktivnost 2: Pružanje osjećaja sigurnostiOvatemeljnaaktivnostuključujenekolikopostupakakojimasemožepovećatiosjećajneposrednesigurno-sti,osiguratifizičkuiemocionalnuutjehuismanjitipsihološkistres.Ovojeizrazitovažnonakonkatastrofaikriznihsituacijajerpsihološkioporavakzapočinjeponovnomuspostavomosjećajasigurnostiizadovolje-njemosnovnihpotreba,kojepredstavljajuosnovezadaljnjesuočavanjesastresom.Ovatemeljnaaktivnostuključuje:

1. Osiguravanje neposredne fizičke sigurnosti.Osiguravanje fizičke sigurnosti za ljude koji sudoživjeliopasna,životnougrožavajućaiskustvapredstavljaprioritetupružanjupomoći.Tosemožepostići takoda se: poveća sigurnost trenutneokoline (npr. prigušivanjemneočekivanih i glasnihzvukova), ljudimakažedasusadauzaštićenomisigurnomokruženju (ako jetočno),pomogneuzadovoljenjuosnovnihpotreba (npr.hrana,odjeća,smještaj,deke,zaštitaodvremenskihuvjeta),osigurapotrebnazaštitazaposebnoranjiveskupineljudiilizakojejevjerojatnijedaćebitidiskrimi-niraninatemeljunjihoveetničkog,rasnog,vjerskogilidrugogobilježja.Važnojesmanjitiopasnostod bilo kakvog oblika nasilja te spriječiti nasilni sukobuz pomoć nadležnih službi. Ako postojenaznakedabinetkomogaoozlijeditisebeilidruge,pomagačtrebatražitihitnupomoćliječnikailiosobazaduženihzaosiguranje.

2. Pružanje informacija o dostupnim uslugama.Sobziromdasukatastrofeikriznesituacijeneoče-kivane, šokantne i zbunjujuće, osjećaj sigurnostimože seojačati pružanjem jednostavnih i točnihinformacijaotomeštoćesedogoditisljedeće,štoseradikakobisepomoglopogođenima,kojesuuslugenaraspolaganjuigdjeimsemožepristupiti.Takveinformacijetrebalobipružitisamoakojeosobaustanjushvatitionoštosegovori i akosu informacijepotvrđene.Također jekorisnopitatiosobu ima li bilo kakvihdodatnihpitanja ili nedoumica i odgovoriti nanjih jednostavnim jezikom,izbjegavajućistručneizraze.

3. Osiguravanje temeljne kvalitete fizičke okoline.Ukoliko jemoguće,dobro jepovećatiosnovnuprikladnostneposredneokolineu kojemseosobanalazi (npr.podešavanje temperature i rasvjete,povećanjekakvoćezraka,rasporednamještaja).Akojemoguće,važnojeomogućitiljudimadasudjelujuuuređenjuprostora.Zamnoge ljudećečak i samoprisustvomirnih,podržavajućihosobapovećatiosjećajsigurnostiizaštite.

4. Poticanje socijalne uključenosti.Osimštopružaosjećajpovezanosti sdrugim ljudima, socijalnauključenostmožepovećatiosjećajsigurnostijerblizinadrugihsličnihosobaopćenitoumirujeiosnažuje,posebnodjecu.Pomagačimogupomoćipovezatičlanoveobitelji iliprijatelje ipotaknuti ljudekojisedobronosesasituacijomdapomognuonimakojisuizrazitouznemireni.Akojeosobasama,pomagačjojmožepomoćidauspostavikontaktsasličnimljudima.

5. Zaštita od izlaganja dodatnim traumatskim događajima i podsjetnicima na traumu.Sobziromdasuosobekojesudoživjelekatastrofuilikriznusituacijuvećbileizloženebrojnimstresnimiskustvima,važnojepokušatiumanjitivanjskepodražajekojimogupovećatiosjećajopasnostiiliihpodsjetitinatrau-matskidogađaj.Naprimjer,nebitrebalibitiizloženiprizorimapatnjedrugihljudiusvojemokruženju.Istotakojedobroumanjitiizloženostuznemirujućimmedijskimizvještajimaispriječitiizlaganjeupitimaosvojimtraumatskimiskustvima.

57



Međutim,udobasuvremenebežičnekomunikacijetojednostavnonijemoguće.Posebanizazovupogleduzaštićivanjatraumatiziranihosobaodizlaganjapodsjetnicima,predstavljajutražiteljiazilaiazilantikojisenalazeuHrvatskojidrugimzemljama.Premdasenalazeusigurnomokruženju,štojejednaodtemeljnihpretpostavkizapočetakoporavkaodtraumatskihiskustava,zanjihjetipičnodapunokomunicirajuinter-netomidruštvenimmrežamasasvojimobiteljimaiprijateljimakojisuostaliživjetiudomoviniiopasnosti.Takomunikacijatipičnouključujevijesti, fotografije ivideo-materijaleozbivanjimakojamogubitivisokouznemirujuća.Iskustvoradasizbjeglicamapokazujeda„pametni“mobilnitelefonisjednestraneosigura-vajupoželjniipotrebnikontaktsbliskimosobamakojesuostaleudomoviniilisunegdjenaputupremasigurnosti,alisdrugepridonoseuznemiravanju.Dakle,udobaširokogistalnogkorištenjanapredneinfor-matičketehnologije(ICT)traumatiziraneseljudezapravonemožezaštititioduznemirujućihpodsjetnika.

Činjenicajedajedanasjednaodprvihpotrebavisokouznemirenihljudi,kaoinakonkatastrofa,mobilnotelefonskoiinternetkomuniciranje.IzvrstanprimjerodgovoranatepotrebejebilamogućnostdamigrantiutranzitnomcentruuSlavonskomBrodulakonapunesvojemobitelestrujomibesplatnopristupebežičnojinternetskojmreži.Tobitrebaobitistandarddobreprakseusličnimsituacijama.

Temeljna aktivnost 3: Emocionalna stabilizacijaLjudikojisudoživjelikatastrofuilikriznidogađajmogubitiemocionalnopreplavljeni.No,većinaljudinećepokazivatiizraziteemocionalneiliponašajnereakcijeinjimaćeoddovoljnepomoćibitivećipodržavajućikontaktsdrugomosobom.Stoga,većinaljudinećetrebatipomoćuemocionalnojstabilizaciji,naročitoakosuosiguraniuvjetirelativnesigurnostiiosnovnefizičkeudobnosti.Takvimljudimamožesepreporučitidaseodmarajuipripazekolikojetomogućenasvojuprehranu,daseuključeupozitivneaktivnostiidruže-njasljudimatedanastojeodržavatidnevnurutinu.No,zaoneljudekodkojihsustresnereakcijetakvedaometaju funkcioniranjemožebitipotrebnaemocionalnastabilizacija.Ove ljudemožeseprepoznatipremavidljivimemocionalnimiponašajnimreakcijamaprikazanimuTablici 3upoglavljuPrepoznavanjepsihosocijalnihpotrebaljudiukriznimsituacijamavelikihrazmjera.

Kadaprepoznaosobukojapokazujeizrazitestresnereakcije,pomagačmožekoristitinekolikojednostavnihpostupakakakobijojpomogaodaseumiri.Akojeosobaupratnjiobiteljiiliprijatelja,pomagačihmožezamolitidapomognuupružanjupodrške.Akojeosobasama,pomagačjumožeotpratitinamirnomjestogdjenećebitiizloženapogledimadrugihljudiigdjemožepredahnuti.Tijekomrazgovora,trebaseusmjeritinaneposrednebrigeipotrebeosobe,umjestodaihsesamouvjeravadasesmire.Pomagačtrebaostatimiran,pomoćiosobidaseusmjerinaproblemekoji su rješivi,opisatinajčešćereakcijena traumatskedogađajeiobjasnitikakoseuspješnijenositisnjima,štojekratkapsihoedukacija.Važnojeprocijenitikolikojeosobaustanjushvatitiiimalipoteškoćaspažnjomirazumijevanjem.Akojeosobaizrazitouznemirena,dezorijentiranaičinisedagubidodirsokolinom,možepomoćidapomagačpreusmjerinjenupažnjunatrenutnuokolinu:dagledaislušapomagača,kažegdjesenalazi,navedeštovididasedogađaokonjetakodaopišesvojuokolinuilinapravinekejednostavneradnjekojećejuvratitiutrenutnusituaciju(npr.nekaosjetekakonjenastopaladodirujupod,potapšerukamanogu).

Zasmirivanjeistabiliziranjeuslučajuizraziteemocionalneuznemirenostimožepomoćitehnika uzemljenja kojajeprikazanauokviruOrijentiranjeemocionalnopreplavljenihosoba.Ukolikoništaodnavedenognepomogneustabiliziranjuosobe,pomagačbi trebaoodmahotpratitiosobudostručnjakazamentalnozdravlje.

58

Ako jeosoba izrazitouznemirena,vrlobrzogovori,činisedagubikontaktsokolinom,sljedećemožepomoći:

■■ zamolitiosobudavasslušaidagledauvas■■ pitatijuznaligdjesenalaziištosedogodilo■■ zamolitiosobudaopišeokolinuukojojsesadaobojenalazite.

Akoništaodovoganepomognestabiliziranjuuznemireneosobe, tehnika „uzemljenja“moždapomogne.Možetereći:

„Nakon vrlo teških iskustava, može se dogoditi da se osjećate zbunjeno i preplavljeno emocijama te da ne možete prestati razmišljati o onome što se dogodilo. Može Vam pomoći postupak koji zovemo uzemljenje kako bi se pokušali umiriti. To djeluje tako što ćete usmjeriti pažnju sa svojih misli na svijet oko sebe. Evo što ćete učiniti:

■■ sjednite udobno tako da vam ruke i noge nisu prekrižene■■ udahnite i izdahnite polako i duboko nekoliko puta■■ pogledajte oko sebe i navedite pet običnih predmeta koje vidite, a koji Vas ne uznemiruju. Na primjer, možete reći: ‘Vidim pod, vidim cipelu, vidim stol, vidim stolicu, vidim osobu.’■■ udahnite i izdahnite polako i duboko■■ sada navedite pet zvukova koje čujete, a koji Vas ne uznemiruju. Na primjer: ‘Čujem neku ženu koja govori. Čujem sebe kako dišem. Čujem da su se zatvorila vrata. Čujem da netko tipka. Čujem da zvoni mobitel.’■■ udahnite i izdahnite polako i duboko■■ sada navedite pet stvari koje osjećate, a koje Vas ne uznemiruju. Na primjer: ‘Osjećam rukama stolicu na kojoj sjedim. Osjećam prste u svojoj cipeli. Osjećam pritisak mojih leđa na naslon stolice. Osjećam olovku u mojoj ruci. Osjećam da sam stisnuo usne.’■■ udahnite i izdahnite polako i duboko“.

Djecumožetezamolitidanavedupredmeteraznihbojakojevideokosebe.Djetetunaprimjermožetereći: „Možeš linavestipetbojakojevidišsmjestanakojemsjediš.Vidiš lineštoplavo?Neštožuto?Neštozeleno?“

Akonitijednaodovihintervencijanepomognepostićiemocionalnustabilizaciju,svakakouputiteosobustručnjakuzamentalnozdravlje.

(Brymer i sur., 2006, izravno preneseno, str. 51)

Orijentiranje emocionalno preplavljenih osoba (tehnika uzemljenja)

59



Temeljna aktivnost 4: Prikupljanje informacija o potrebamaCiljove temeljneaktivnosti jest identifikacijaneposrednihpotreba ibrigapogođenih ljudi iprikupljanjeinformacijaotomekakoimsemožepomoći.IakoseovaaktivnostzapravoprovoditijekomsvihtemeljnihaktivnostiPPP-a,ovdjeseposebnonaglašava.

Tijekomrazgovoraspogođenomosobom,pomagačibisetrebaliusmjeritinanjenebrigeuvezineposrednesituacije.Najčešćebrigeuključuju:odvojenostodčlanovaobitelji i drugihbliskihosoba,pogibiju članaobiteljiilidrugihbliskihosoba,drugeosobnegubitke(dom,posao,novac,dokumenti,važnipredmeti),(ne)dostupnostprikladnesocijalnepomoćiipodršketekrajnjenegativneemocijepoputkrivnjeilisrama.Akoosobapokazujeznakoveiznimnogstresa,bilobidobrodapomagačutvrdijeliiprijeimalanekihpsihičkihteškoćaiimalitrenutnomisliotomedanaudisebiilidrugima.Iakosenepreporučapoticatiosobudapričaosvojimtraumatskimiskustvima,akoosobasamazapočnepričatiotakvimdogađajima,trebajupustitidasamakažeonolikokolikoželiipritomejuempatičkiipažljivoslušati.Takođerjevažnopitatiosobuštojojsadatrebaikakojojpomagačmožepomoći.

Krozrazgovorobrigamaipotrebama,pomagačdobivauviduonepotrebekojezahtijevajuneposrednodjelovanjeiprematomeplaniradaljnjekorakepružanjapsihološkeprvepomoći.Naprimjer,osobukojaimamisliotomedanaudisebiilidrugimatrebaodmahuputitistručnjakuupodručjumentalnogzdravlja.Onimakojinemajuodgovarajućusocijalnupodrškuiliimajupovijestpoteškoćamentalnogzdravljatrebapomoćidadođudoodgovarajućihusluga,apreporučasedapomagačdogovorisljedećisusretuskorovrijeme.

Temeljna aktivnost 5: Pružanje praktične pomoćiJednomkadasuutvrđeneneposrednepotrebe ibrige,pomagači trebajupomoćipogođenimosobamadaihzadovolje.Ovopredstavljasredišnjidiopsihološkeprvepomoći,sobziromdaovakve„intervencije“smanjujustresnereakcijeipomažuljudimausuočavanjusastresom.

Osobekoje sudoživjele katastrofu ili kriznidogađaj imajupunopotreba iponekadnisuumogućnostirazlikovationekojesuhitnije.Pomagačmožepomoćiuutvrđivanjuredoslijedakojimćesenastojatirješa-vatiproblemiipotaknutiosobudasesuočavasjednimpojednim.Potrebepoputhrane,vode,higijeneimedicinskepomoćitekontaktsčlanovimaobiteljitrebajuseodmahpočetirješavati.Zaonepotrebekojenijemogućebrzoostvariti(npr.spajanječlanovaobitelji,dobivanjeazila,obnovakuće),pomagačmožesosobomrazgovaratiotomeštojedotadapoduzela,predložitidodatneakcije,pomoćipronaćiinformacijeokoracimakojetrebapoduzetite,akojepotrebno,pomoćiukonkretnimaktivnostima(npr.pisanjedopisa).Važnojepogođenojosobipomoćiustvaranjurealnihočekivanjaotomekolikosebrzonekepotrebemoguostvaritiipoticatijudaštovišetogapoduzmesamakakobismanjilaosjećajbespomoćnosti.

Temeljna aktivnost 6: Socijalna podrškaKatastrofe,kriznesituacijeiizbjeglištvočestonegativnoutječunaobiteljskeiprijateljskeodnose.Nakonkatastrofaobičnoslijedidugorazdoblježivljenjaizvanzajedniceibezdotadašnjihsocijalnihveza,dokjeuizbjeglištvutakvasituacijačestotrajna.Ovatemeljnaaktivnostusmjeravasenapomaganjeljudimadaodržavajupostojećepozitivnekontaktesbliskimljudima,aliidaizgrađujunoveoblikesocijalnepodrške.Socijalnapodrškaizrazitojevažnauprocesuoporavkajerzadovoljavaniztemeljnihpotreba(zabliskošćuipovezanosti,zainformacijama,zadijeljenjemiskustavaibriga)tepovećavadostupnostpraktičnepomoći.

60

No,trebaimatinaumudaseneradisamooprimanjusocijalnepodrške,većosnažujućedjelujeikadaosobamožepružitipodrškudrugimajernatajnačinosjećadajevažna,potrebnadrugimaiprihvaćena(Ajdukovićisur.,2013).

Većinaljudihtjetćečimprijeuspostavitikontaktsčlanovimaobiteljikojinisuprisutniiodržavatitajkontakt.Ovojeosobitonaglašenoumigrantskojkrizi,gdjejevelikbrojmigranataitražiteljaazilaodvojenodsvojihobitelji.Ljudikojisusamiilinemajusocijalnupodrškumogusepovezatisdrugimpogođenimljudimakojisusami,učemuimpomagačimogupomoći.Naprimjer,starijeosobemogusepovezatismlađimakojiimmogupomoćiusvakodnevnimaktivnostimaipružitipodršku.Sličnotome,volonterimogupomoćiučuvanjudjecenekojobiteljikojajepreplavljenaemocijama,štološedjelujenadječjeponašanjeinjihovrazvoj.Djecasličnedobimoguseuključitiusportskeizabavneaktivnosti.Vjernicimasemožepomoćiuorganiziranjuzajedničkihmolitviilibogoslužja.

Nekiljudineradotražepodrškujerimjetoneugodno,neželebititeret,misledaihdrugineželeslušatiilinemogushvatiti, ilipak jerneznajuda jesocijalnapodrškavažna ilikako jepotražiti.Ovakveosobepomagačimogupotaknutidarazmislekakavoblikpodrškebiimbionajboljiidaosmislenačinenakojebimogliostvaritikontaktsdrugimljudima.

Temeljna aktivnost 7: Podučavanje o načinima suočavanja s teškoćama (psihoedukacija)Ljudikojidoživekatastrofeilinesrećevelikograzmjeraimajuvrlostresna,neugodnaipotencijalnotraumat-skaiskustva.Mnogimogubitipreplavljeniosjećajima,rastreseni,osjećatisnažanstrahilizabrinutost,imatinavalesnažnihemocijapoputljutnjeilitugetedoživljavatinoćnemoreilidrugeproblemesaspavanjem.Drugisemoguosjećatiotupjelo,kaodanemajuosjećajeipovlačitiseizsocijalnihodnosa.Iakosepsihološkaprvapomoćneusmjeravanatretmanpsihičkihpoteškoća,onamožepomoćiujačanjupoželjnihnačinasuočavanja sastresom.Tako jeciljove temeljneaktivnostiobjasnitipogođenim ljudimaštosustresnereakcije,zaštodonjihdolaziiuputitiihnauspješnenačinesuočavanja.

Zavećinuljudidoživljavanjeprethodnoopisanihreakcijabitćevrloneugodno.Nekimogubitivrlozabrinutizbogsvojihreakcija(npr.misledaneštoozbiljnonijeuredusnjima)ibojatisedaćeihdrugiljudizbognjihodbaciti(npr.daćemislitidasuslabiililudi).Sdrugestrane,kodnekihosobaćepreživljavanjeizrazitoteškihživotnihdogađajadovestidodrugačijeggledanjazasebe,svojuobiteljisvijetopćenito,paćevišecijenitiživot,obiteljiprijatelje;nekimogupostatiduhovnijiilipovezanijisdrugimljudimauzajednici.Zbogtogaštose ljudirazlikujupotomekakoreagirajunateška iskustva,vrlo jekorisnodapomagačpodučipogođene ljudeoreakcijamanastresnedogađaje,naročitonegativnima, iobjasnikakotakvedoživljajevjerojatnoimajuidrugiljudiokonjih.Urazgovorupomagačtrebaizbjegavati izrazepoput„simptom“ili„poremećaj“kakobiseizbjegloposramljivanjeosobakojesetežesuočavajusteškoćama.Takođerjevažnouputitikakoigdjepotražitipomoćakoćeihovereakcijeometatiusvakodnevnomživotu.

Osimpodučavanjaoočekivanimreakcijamanastresitraumu,štoobičnodjelujesmirujuće,korisnojedapomagač razgovara io različitimnačinimasuočavanja sa stresom,objasnipozitivne inegativnenačinesuočavanja tedapotičepozitivne.Pozitivninačini suočavanjauključujuoneaktivnosti kojepomažudasesmanji tjeskoba idrugestresnereakcije ipotičudobruprilagodbunasituaciju.Uključujurazgovorsdrugimljudima,odmaranjeibriguoprehrani,fizičkuaktivnost,održavanjednevnerutine,sudjelovanjeuzabavnimaktivnostima,prilagođavanjeočekivanjarealnomstanju ipostavljanjerealnihciljeva iplanova,

61



korištenjetehnikaopuštanjaitražnjepodrškepomagačaistručnjaka.Sdrugestrane,načinisuočavanjakaoštosuzloupotrebaalkoholailidroga,pasivnost,socijalnaizolacijailipovlačenje,ljutnja,ogorčenostiliagresivnost,nebrigaosebiisvojemtijelu,rizičnaponašanja,okrivljavanjesebeilidrugih,možepogoršatiproblem.Akoimadovoljnovremena,pomagačmožepokazatijednostavnevježbeopuštanja,tehnikezaupravljanjeljutnjomilidatiuputezapoboljšanjekvalitetespavanja.

Temeljna aktivnost 8: Upućivanje po relevantne uslugePonekadzadovoljenjenekepotrebezahtijevauključivanjedrugihslužbiistručnjakakojinisulakodostupni.Povezivanjepogođenihljudisizvorimapomoćipovećavanjihovosjećajsigurnosti,samoefikasnosti,pove-zanostiinade,patakopridonosipsihičkomblagostanju.Akopogođenaosobanavodipotrebuzakojujepotrebandodatniangažmankojinadilazikompetencijeimogućnostipomagača,pomagačtrebaučinitisveštojepotrebnokakobiseosiguralodaosobadobijepristupusluzi(npr.dogovoritisastanakspredstav-nikomorganizacijeukojojsemožedobitiusluga,otpratitiosobunasastanakakojepotrebno,povezatisliječničkomordinacijom).Zapotencijalneproblemekojisemogujavitiubudućnosti,pogođenimljudimamožesedatipopisdostupnihuslugauoblikuletka.

62

Hrvatska jepostaladio tzv.Balkanskemigrantskerute16.rujna2015.godine.Urazdobljudokjetajputbiootvoren,krozHrvatsku jeprošlooko658.000migranata,što jepredstavljalokrizuhumanitarnogkaraktera.HrvatskiCrveni križ imao je višestrukuulogu: koordinatoranevladinihorganizacijakojesusudjelovaleuodgovorunakrizu,aliidirektnogpružateljahumanitarnepomoći,psihosocijalnepodrškeiposlovaSlužbetraženja.

Uokvirupsihosocijalnepodrškevršilasestalnaprocjenapotreba,anačinradaivrstapomoćiprila-gođavanisutrenutnomkontekstuistanjunaterenu.Davanjetočnihinformacija,spajanjerastav-ljenihobitelji,asistencijaibrigaoranjivimskupinama,razgovorisosobamakojimajetopotrebno,olakšavanjepristupazdravstvenojzaštititi,prevencijanasiljauvjetovanogrodomispolomitrgovanjaljudimabilisunekiodposlovatimovazapsihosocijalnupodršku.Timovizapsihosocijalnupodrškubilisunaraspolaganjusvimakojimajerazgovorbiopotreban.

Psihosocijalnapodrškauhuma-nitarnoj krizi nije nešto što selakovidi.Ali ljudi toprepoznaju,štopokazujesljedećapriča:

Ali(56)izSirijeupoznaojeFatimu(58)naturskimulicama.Urazgo-vorujedoznaokakojenapustilaSomaliju zbog rata i gladi, asrećujeodlučilapotražitiuSiriji.IdoistajeuSirijimirnoživjela12godina.Međutim,ponovnosujojsuroveokolnostiugrozileživottejemoralanapustitisvojdompodrugiput.Njezina životnapričadirnulajeAlijadosuzapajeodlu-čiopomoćijoj:„Kadamijesvetoispričala,plakaosamirekaosamdaćujojbitiimajkaiotacibratisestra.ObećaosamdaćujepratitidoNjemačkekojajenjezinokonačnoodredište.“

DioputaFatimajesamahodala,adiojujeAlinosionasvojimleđimajerjebilabolesna.Fatimijepomogao iAlijevbrat,asvizajednoturskugranicuuspjelisuprijeći tek izčetvrtogpokušaja.Nažalost,Fatimajeugrčkojodmahdoživjelainesreću–opljačkalisuje.Uskladusasvojimobeća-njem,Alijeprošaocijeligrčkiotokkakobipronašaolopoveinjezinutorbu,anakrajujeutomuiuspio.ZajednosusedokopaliAtene, apotom iMakedonije, Srbije teu konačnici iHrvatske.Mnogosupropješačili,bilisuumorniineispavani,aliosjećajzahvalnostibiojejak.„Hrvatskanamjeomogućilabesplatanprijevozinatomesmoiznimnozahvalni.HvalasvimljudimauHrvatskoj,hvalapoliciji,lijepostenasprimili.HvalaCrvenomkrižukojinamjedaohranu,vodu,odjećuitopluljudskuriječ.Hvalasvimaštosuunamavidjeli ljude“,ganutonamjerekaoAli.AFatimadodala:„ŽivjelaHrvatska!“

Psihosocijalno djelovanje Crvenog križa za vrijeme migrantske krize

Aliju i Fatimi HCK je pružio potrebnu pomoć prije nastavka (Prihvatni centar, Opatovac)

FOTO

: NIV

ES V

UDRI

Ć, H

RVAT

SKI C

RVEN

I KRI

Ž

63



RIZICI I POSLJEDICE POMAGAČKOG RADA: ZAŠTO I KAKO SKRBITI ZA PSIHOLOŠKU DOBROBIT I ZDRAVLJE POMAGAČA?

U prethodnimpoglavljimadetaljno suopisnenepovoljneposljedice katastrofa inesreća velikihrazmjeranapsihosocijalnudobrobitpogođenih.Takođersuopisaninačinikakopomagačimoguolakšatineposredneipreveniratidugotrajnenepovoljneučinkeizloženostipojedinacatakvimvisoko

kriznimitraumatskimdogađajima.

Aštojespomagačima?Nakonsamogdogađajapogođeniipomagačijednimdijelompočinjudijelitizajed-ničkustvarnost.Ijedniidrugidiosuistogsocijalnogkontekstaštonosisasobomsjednestraneprilikuzaintuitivnimrazumijevanjem,empatijomipovezanostipomagačaspogođenimosobama.Sdrugestrane,ipomagačimogubitiemocionalnopreplavljeni strašnimučincimakatastrofaštomožesmanjitinjihovuučinkovitost.Naime,napomagačekaoočeviceutječeonoštovide,čuju,spoznajuorazmjerimakatastrofe.Ipomagačimaseugrožavatemeljnisvjetonazorosvijetukaosigurnommjestu.Drugimriječima,suočavajusestimdasuisamiranjivi,danemogukontroliratisveaspekteživotaidasvijetnijepravednomjesto.

Zbog toga rads traumatiziranimosobamamijenja pogled na sebe i svijet samogpomagačau tri važnaaspekta:1.uvjerenjeuvlastitusigurnost ineranjivost,uključujućineranjivostčlanovaobitelji,2.doživljajsvijetakaorelativnosigurnog,predvidljivog,smislenogirazumljivog,3.propitivanjepozitivneslikeosebi.

Raščišćavanje terena nakon katastrofe traživelikenaporeuključenih ljudi iorganizacija,uokolnostimaprijetnješirenjabolesti. To jebilajednaodbriga ljudikoji susudjelovaliu rašči-šćavanjuterenanakonkatastrofalnepoplaveusvibnju2014.godineuPosavini.Vozač jednogkamionakoji jesudjelovaoučišćenju isanacijipotopljenogpodručjatrećitjedannakonpoplavesvjedočio teškoćamasvojegposlakojimu jeočiglednovrlostresan:„Nemogujestivećneko-likodana.Mukami je inemoguseriješiti togsmradaiznosa.Dođemunoćidomasterenaibojimseućiukućudasvojojdjecineprenesemnekubolest.Noćprovedemuhodniku.Bojimseostavitikodkućesvojprljavivešjersebrinemdaćutakozarazitdjecu.Zatosvebacimusmeće.(…)Ovomepodsjećanaratkadasamsdečkimabionaterenu.Ovojeigoreodrata.Svejeuništeno.Potopljenesuikućeizemljaiživotinje.Nemašsegdjenitiskloniti“.

Stresnost naizgled običnog posla nakon katastrofe

Čišćenje terena nakon poplave u Slavonskom Brodu

FOTO

: IVI

CA U

SMIA

NI,

HRV

ATSK

I CRV

ENI K

RIŽ

64

Imaju li pomagači „pravo“ biti u krizi?Zbogempatijeiposvećenostiolakšavanjuposljedicakatastrofa,pomagačisimogu(ičestotoičine)postavitipitanje:„gledajućisvestrahoteigubitkekojesupodnijelipreživjeli,imamlijapravobitiukriziibrinutiosebi?“

Naime,samipomagači,aliijavnost,čestovjerujudaonitrebajupodnijetisvakidogađajnaposlubezdatoutječenanjih.No,uvjerenjedasu„stvarniprofesionalciemocionalnoneranjivi“jenetočanmit.Premdasuvisokouvježbanipomagači(npr.vatrogasci,osobljeuhitnimslužbama)uvježbanizaefikasnoponašanjeukriznimsituacijama,ionisuranjivaljudskabićasuobičajenimreakcijamanapatnjeistradanjaljudiisvojihbližnjih(npr.kolega).Netrebaočekivatidaćesenaviknutinateškedogađajebezdatoostaviposljedicenanjih.Čakikadnjihovživotnijeosobnougrožen,bliskidodirsosobamaukrizi,kojesutraumatizirane,dovodiupitanjenjihovuslikuo smislu života i vlastitojulozi.Posljedice togamogubitipsihičkekrize,sagorijevanjenaposlu,zamorsuosjećanja,posrednatraumatizacija,pačakirazvojposttraumatskogstre-snogporemećaja(PTSP).Zbogtogapsihosocijalneintervencije,uključujućipsihološkuprvupomoć,nisunamijenjenesamoonimakojisupreživjelikatastrofe,većispasiteljimaipomagačimakakobisezaštitilonjihovomentalnozdravlje,unaprijedilanjihovapsihološkadobrobittekakobimogliuspješnoraditisvojtežakposao(Ajduković,2000a).

Važnojedapomagačirazumijukrizukaopsihičkostanjejer:

1 Sastavnidionjihovaposlajepružanjepodrškeipomoćiljudimaukrizi.2 Čestosusuočeniskriznimsituacijamadrugihljudi,štopobuđujenjihovevlastitereakcijeiutječu

nanjihovosobniiprofesionalniživot.3 Psihičkeposljedice radas ljudimaunevolji i krizi,uključujući i onekoji supreživjeli traumatska

iskustva,suraznolikeisložene.Uzpovećanurazinustresaradauuvjetimavelikihnesrećaihitnihsituacija,jednaodnajnepovoljnijihposljedicapomagačkogradajesagorijevanjenaposlu.

Uanalizinalaza iz17studijaukojima jeistraživano je li humanitarni rad faktorrizika zamentalne poteškoće povezanes traumatizacijom pomagača/spasitelja,Connorton i suradnici (2012) utvrdili sudasuuusporedbisopćompopulacijomhumanitarni radnici više izloženi trau-matskimdogađajima idačešćepateodposttraumatskog stresnog poremećaja,depresije i tjeskobe.Takođersunašlidahumanitarne organizacije imaju različitepristupeupripremipomagača/spasiteljanaovaj rizik, alida jenespornoda im jepotrebnopružativišepodrškenaterenu.w

Što pokazuju istraživanja

Podjela hrane u prihvatnom centru Opatovac

FOTO

: AN

TE M

AJIĆ

, GDC

K KA

ŠTEL

A

65

RIZICIIPOSLJeDICePOMAgAČKOgRADA:ZAŠTOIKAKOSKRBITIZAPSIHOLOŠKUDOBROBITIZDRAVLJePOMAgAČA?


Nekoliko jeokolnostikojeutječunaponašanje idoživljavanjepomagačauuvjetimakatastrofa.Njihovopoznavanjeomogućujesamimpomagačima,aliiorganizacijamakojeihangažirajudapoduzimajumjerezazaštitumentalnogzdravljapomagačaiosiguravanjenjihovevisokerazineučinkovitosti.Tosu(Lueger-Schuster,2011):

1 Ozbiljnostivrstadogađaja:štojevećirazmjerstradanjaiposljedicekatastrofeteže,ugroženijejementalnozdravljepomagača;štosepomagačilakšeidentificirajuspogođenima(jerpripadajuistojzajednici,međupogođenimaimaosobaskojimasubliski),tosunegativneposljedicepopomagačeveće.

2 Prethodnoiskustvosprofesionalnimkrizama:načinnakojisuseonerazriješileutjecatćenareakcijeukonkretnojsituaciji–akosuihuspješnorazriješili,toćepomagačeosnažitiiomogućitiimdauaktualnojsituacijikoristetopozitivnoiskustvo.Sdrugestrane,akosnekomranijomprofesionalnokritičnomsituacijomimaju lošeosobnoiskustvo,toćevjerojatnijepovećatinjihovebrigeotomekolikoćeuspješnibitiuaktualnojsituaciji.

3 Pomagačevaprivatnaživotnasituacijamožesmanjitikapacitetuspješnogsuočavanjasaktualnomprofesionalnomsituacijom(npr.razvodbraka,smrtbliskeosobe,pritiscinaposlu),zbogtogaštostresoridjelujukumulativnonapovećanjerazinestresa,bezobziradjelujuliuprivatnomiliradnomokruženju.

4 Ponašanjedrugihtijekomkriznogdogađaja:ponašajuliseusituacijikatastrofedrugipomagači,aosobitooniurukovodnimulogama,smireno,racionalnoiodlučnoiliimajuslabusamokontrolunadsvojimponašanjemidonoselošeodluke,olakšatćeiliotežatinošenjesazahtjevimapomagačkeuloge.

5 Dostupnostodgovarajućeprofesionalnepodrške(rasterećenje,sažetaintegracijadogađaja,savje-tovanje)pridonijetćetomedaćeodgođenereakcijebitimanjeizražene,apomagačićeseosjećatipodržano.

6 Stavovinadređenihotomeštojeprimjerenopomagačima:(ne)prihvaćanječinjenicedasupomagačiizloženivisokostresnimzadacimaidasvjedočepatnjiosobapogođenihkatastrofomštovodidostresnihreakcija,možeolakšatiiliotežatiintegracijudogađajaupostojećeiskustvoitakodjelovatinaosjećajdobrobitipomagača.

DugogodišnjadjelatnicaCrvenogkrižaSigridurThormar(2015)pokazala jeda jeuoperacijamaCrvenogkrižamentalno zdravljepomagača-volontera višeugroženonegomentalno zdravljepomagača-profesionalaca.Većirizikzamentalnozdravljevolonterapovezanjesnjihovombliskomidentifikacijomspogođenimosobama,težinomiduljinomizloženostijezivimiskustvima,izostan-kompodrškenjima, snedovoljnoprethodnog iskustva spomaganjemuuvjetimakatastrofe tenejasnomulogomiočekivanjimaodnjihkaopomagača-volontera.Pomentalnozdravljevolonteraposebnorizičnasubiladvazadatka–distribucijapomoćiuhraniipružanjepsihosocijalnepodrškepogođenima.

66

U radumigracijskoj krizi sam seuključila jervolimnove stvari.Ovomi se činilo kao lijepaavanturau kojoj činiš i dobradjela.Očekivalasam puno novih poznanstava, informacija odrugimkulturama,drugačijepogledena životodrazličitihljudi.NajvišemisesvidjeloštosmosvikojiradiliilivolontiraliuHrvatskomCrvenomkrižubili kaoobitelj. Sve što smo radili, radilismozajednoiradilismonajbolještosmoznaliimogli,apritomsmouživaliu tome.Krozovemjesece, nismo upoznali samo druge ljude ikulture,negosmoupoznaliisamisebe.

Bilo je lijepih trenutaka, bilo je tužnih trenu-taka. Sve nam se to uvuklo pod kožu. MaliMuhamedMateo koji se rodiou SlavonskomBrodu, njegove sestrice Lana i Rama s kojimasamprovelasvenjihovedanedoksubiliuizbje-gličkomcentru. Toliku ljubavmogudati samodjeca.NašimaliIračanikojisusveredomispiti-vali:Imašžvaku?Najmlađegsamhtjelaposvojitikolikojebiosladak.InakrajumojJusuf,dječakoddvijeipolgodine,kojitolikotogazna,ajošuvijekjedijete.Bilasamoduševljenanjegovombrigomzamajku,kojajesamakrenulanaputsnjimimlađimbratom.Njegovaiskrenostitoplina.Tolikoemocijaikarakteristikazajednomalodijete.Nakraju sestvorilomnogo lijepihprijateljstava– imeđu izbjeglicama,ali i volontera sizbjeglicama.

Sveusvemu,jednojakolijepoiskustvokojećemepratitikrozživot.Bitidionečegakaoštojebioizbjegličkicentarjenajboljastvarkojatisemožedogoditi,kolikogodtonekomečudnozvučalo.Usvakomslučaju,akoseneštoopetdogodi,svakakosevidimo.

Ivana Mešanović

Iskustvo volonterke: Sve nam se to uvuklo pod kožu

Podjela hrane u prihvatnom centru Opatovac

FOTO

: FIL

IP F

LORE

ANI,

GDCK

OSI

JEK

67



Psihičke posljedice rada s traumatiziranima osobama u razdoblju nakon katastrofeSuočavanjeskriznimsituacijamaitraumatizacijompogođenihljudipobuđujenizpsihičkih,ali itjelesnihreakcija kodpomagača iutječenanjihovosobni iprofesionalni život.Unastavkućemoprikazatidvijesloženepsihičkeposljediceradauokolnostimakatastrofe.Tosusagorijevanje i posredna, odnosno vikarijska trauma.

Sagorijevanje na poslu Sindromsagorijevanjanaposlu(engl.burnout)jednajeodnajnepovoljnijihposljedicaizloženostiprofesio-nalnomstresu.Njegovojejavljanječešćeupomažućimzanimanjimaiposlovimakojiseradepodstalnimvremenskimpritiskomuz visoku razinuodgovornosti zaposljediceodluka ili postupaka.Sagorijevanjejeposljedicanerazriješenogitrajnogradnogstresavisokogintenzitetakojeseočitujekaostanjefizičke,emocionalneimentalneiscrpljenostiuzrokovanedugotrajnomuključenošćuuzahtjevnesituacije.Radiseoprocesukojinastajezbognapetostivezanihuzposaoinerazmjerizmeđumogućnostiiradnihzahtjeva,ukojemsestavoviiponašanjapremakorisnicimauslugamijenjajuunegativnomsmjeru.

Proces i komponente razvoja sagorijevanja (Maslach i Jackson, 1981)

Kako bi se suočili s emocionalnom iscrpljenošću, pomagači se povlače i distanciraju

↓

dolazi do smanjivanja osobne predanosti poslu

↓

što dovodi do osjećaja nekompetentnosti i smanjenog osobnog postignuća.

KaoštoopravdanoupozoravajuLeiteriMaslach(2011),sagorijevanjemožebitiokidačznačajneživotnekrizeupravozbogovihposljedica:

■■ Sagorijevanje je iscrpljivanje energije.Obilježavagastalniosjećajemocionalnepreplavljenostiiiscrplje-nosti.Čakinakondobrogsna,pomagačjeuskoroponovnoiscrpljen.Čakinakonnekolikoslobodnihdana,odnossposlompostajevrlobrzojednakološkaoiprijeodmora.■■ Sagorijevanje je gubitak entuzijazma.Sveuveziposlapredstavljateškoćuštoseočitujekrozdoživljajepoput:korisnicisuteret,nadređenisuprijetnja,kolegesunaporni,drugeorganizacijesunekompeten-tne.Početnuvelikuposvećenostposluzamijeniojecinizaminegativizamvezanuzposao.■■ Sagorijevanje je gubitak samopouzdanja.gubitakenergijeiposvećenostiposludovodidoosjećajamanjeučinkovitostiisumnjiuvlastituvrijednostismisaoposla.

68

KadasmostigliuOpatovac,biojemalibrojmigranatakojisubilitamo,takodasunasrasporedilitamogdjejetrebalopomoći.Nassusmjestiliuglavnišatorizkojegaseraspoređivaloodvode,odjeće,hrane,higijenskihpotrepštinaisvegaostalogudrugedijelovecentra.Bilojetihoimirno.Odjednomsmočulinekakvubuku.Izašlismoizšatoraividjeliogromnukolonuizgubljenih,zbunje-nihismrznutihmuškaraca,ženainjihovedjece.Tusvepočinje.

Bilomijetakoteškogledatiteljudeidjecubose,ukratkimhlačamaimajicamakratkihrukava,avanijebilojakohladnoipočinjalajepadatikiša.Došlomijedaplačemivrištimodmukekolikomijebiložaotihljudi,alimoralismoostatipribranikakobismosvojposaoštoboljenapravili.Predsamkrajsmjenesvismobilivećjakoiscrpljeni inismomoglivišeizdržati.Nakonsmjeneuputilismosekući.Nakonovesmjene,uOpatovacsamišaojoš2puta.

Kada su Opatovac zatvorili,centarsepreseliouSlavonskiBrod. Tamo se išlo raditi usmjenamaod7dana.Božićucentrusmoprekrasnoprosla-vili jer smo bili sa svojomdrugomobitelji,atojeCrvenikriž.Svismoseboravećitamojako povezali i postali smomala obitelj. Bilo je svega, isuza i smijeha. Najvažnije jeda smo stekli noveprijateljei prijateljstva koja će vječnotrajati.MojposaobilajeSlužbatraženjairadiosamsaprediv-nim ljudima. Stvarno sumejakopunonaučili i biti ću imzahvalandokrajaživotazato.Snjima,uugodnojradnojatmosferisamsvojposaosaužitkomodrađivao.

Uposebnomsjećanjućemiostatiprevoditeljikojesamupoznaotamo.Onisuneštoštosenemožeriječimaopisati.Tolikodivniidobriljudikojisejednomupoznaju.Onisubilijakovelikapomoćjerbeznjihnebimogliobavljatisvojposao.govorilisunamštoljuditražeodnas,štotrebaju,kogatraže.Sanekolicinomprevoditeljaidanassamukontaktujersustvarnoposebniljudizamene.Jedvačekamopetihvidjeti.

Mislimdabisesvisložilisovomizjavom:VOLONTIRAM,MIJeNJAMSVIJeT.Upravotako,akoželišpromijenitisvijet,počniodsebe.

Karlo Tot

Iskustvo volontera: Volontiram, mijenjam svijet

Podjela hrane na granici sa Srbijom

FOTO

: AN

TE M

AJIĆ

, GDC

K KA

ŠTEL

A

69



Usprkosindividualnimrazlikama,nizistihznakovasagorijevanjanalazimokodrazličitihpomagača.Najčešćiznacisu(AjdukovićiAjduković,1996):

■■ osjećajtjelesneiemocionalneiscrpljenosti■■ gubitakosjećajaosobnevrijednosti■■ rigidnostineprilagodljivostutraženjurješenja■■ negativizamuvezisebekaopomagača,propitivanjesmislenostiposlailiorganizacijeukojojradi■■ gubitakzanimanjazaosobekojimasepomaže,cinizamineosjetljivostzatuđepotrebe■■ osjećajbespomoćnosti,beznađa,pesimizamizraženmišlju:„Itakoseništanemožeučiniti.“■■ razdražljivostiniskatolerancijanafrustraciju,srdžbakaočestaemocija,netrpeljivost,sumnjičavost■■ učestalijisukobiiagresivniispadi■■ povlačenjeusocijalnimodnosimaisamoizolacija■■ povećanaupotrebaalkohola,duhana,stimulirajućihsredstavailijekova■■ osjećajopćetjelesneslabosti■■ učestalopobolijevanje■■ izostajanjesposla■■ preosjetljivostnapodražaje(zvukove,vonjeve,toplinu,itd.)■■ gubitakseksualnoginteresaiseksualniproblemi■■ tjelesnisimptomi–glavobolje,boloviuleđima,poteškoćedisanja,spavanjaiprehrane,gastrointesti-nalnisimptomi.

Iakojesindromsagorijevanjavezanuzposao,njegovaprisutnostjasnoseočitujeiizvanradnesituacije.Dakle,nesamodajeiscrpljenaradnamotivacija,većpomagačimainizpoteškoćauobiteljskimiprivatnimmeđuljudskimodnosima.Bezvoljanjeinemainteresazadruženjesprijateljimailizauobičajeneobitelj-skeaktivnosti(npr.rođendanskeproslaveukruguobitelji,izlete).Osobakojajeufazisagorijevanjačestojerazdražljivauobitelji,nestrpljiva inetolerantnapremaukućanima.Karakteristikesindromapostajutoočiglednijekakonaposlutakoiuobitelji,štojesagorijevanjeintenzivnijeiukasnijojfazi.

Faze sagorijevanja

Sindromsagorijevanjanaposlunenastaje„prekonoći“.Tojekumulativanproceskojitrajenekovrijeme.Prvosejavljajumaliznaciupozorenjakojise,ukolikoihneshvatimoozbiljnoinepoduzmemoodgovara-jućemjeresamozaštite,mogurazvitiukroničnuiscrpljenostinezadovoljstvo.Pomagačkojijenaputudarazvijesindromsagorijevanjaredovitoćeimatinizznakovaprijenegodospijeuozbiljnufazusagorijevanja.

Četirisufazekrozkojeprolazipomagačnaputusagorijevanja,osobitouokolnostimakrizeivelikihpotrebazapomaganjem:

Prva faza: Visoka očekivanja od sebe i važnost pomaganja.Krajnjientuzijazamvezanuzposao,vrlovisokaposvećenostposluizanemarivanjedrugihaspekatasvojegživota,visokistupanjenergije(„Ništaminijeteško.“),osjećajvrlovelikevažnostiposlakojipomagačradi,krajnjapredanostpomaganjuosobamaunevoljikojesuuznemirenekritičnimdogađajembezuzimanjaodmora,osjećajvelikogpostignućaiosobnevažnosti,nezamjenjivostiispremnostnaradbezprestanka,uzzanemarivanjeodmora,redoviteprehrane,spavanja.

70

Druga faza: Početno nezadovoljstvo poslom Povremeniosjećajvelikogtjelesnogimentalnogumora,trajniosjećajfrustriranostiionemogućenosti,smanjenjeradnogmoralaipredanosti,povećanakritičnostpremadrugimosobamaiorganizacijizakojupomagačradi,porastčestineiintenzitetatjelesnihznakovastresa.

Treća faza: Povlačenje i bespomoćnost Smanjivanje kontakta sa suradnicima, čestaemocija ljutnje,povremeniosjećajneprijateljstvapremasuradnicima,organizaciji, vlasti iosobamakojetrebajupomoć,izrazitanetolerantnostpremakriticiilidrugačijemmišljenju,snažanosjećajbespomoćnostiipropitivanjesmislenostisvojegposla,otežanomišljenjeiteškoćekoncentracije,čestiizuzetnosnažanosjećajtjelesnogimentalnogumora,povećanopobolijevanjezbogsmanjenjaimuniteta,povećanokonzumiranjealkohola,duhanailijekova,velikbrojtjelesnihznakovastresa.

Četvrta faza: Gubitak radnog interesa i ideala Osjećajniskogsamopouzdanja ipropitivanjevlastitihkompetencijaisposobnosti,cinizamuodnosusasuradnicimaiosobamakojimasepomaže,izbjegavanjeinterakcijesljudimanaposluiizvannjega,ozbiljneemocionalneteškoće,uključujućidepresivnost,nemo-gućnostusmjeravanjapažnje,osjećajbesmislenostiposla,ozbiljnorazmišljanjeonapuštanjuposla,kroničnoizostajanjesposlailinemogućnostrada,pogoršanjetjelesnogzdravljasvedopotrebezahospitalizacijom.

Svedokpomagačnedođeuposljednjufazusagorijevanjamogućejezaustavititajprocespromjenamau radnimciljevima, stavovima iponašanjima, te samopomoći.No,u zadnjoj fazi sagorijevanjanužna jestručnapomoć.

Zaprocjenurazinesagorijevanjamogusekoristidvaupitnikadostupnaunas. Jedan jeUpitniksagorijevanjanaposlu(AjdukovićiAjduković,1994)kojisesključemzaprocjenurazinesagorije-vanjanalaziuprilogu2.Razvijenjespecifičnozaprocjenusagorijevanjakodpomagača.DrugijeMBI–Maslachinupitnikizgaranjanaposlu(Maslachisur.,2012)kojisemožekupitikodnakladnika.

Kako procijeniti razinu sagorijevanja?

Faktori povećanog rizika za sagorijevanje

Većsuduljevrijemedobroidentificiraniključnifaktorikojipridonoserazvojusagorijevanju,štoomogućavadasepreventivnodjeluje idaseriziksmanjikakonaosobnoj tako inaorganizacijskoj razini (Maslach,SchaufeliiLeiter,2001).Radiseosljedećimfaktorima:

■■ kvantitativnailikvalitativnapreopterećenostposlom■■ sukobpojedinihaspekataradneulogekaoneskladizmeđuzahtjevaizvišerazličitihizvora■■ nejasnoćaulogazbognesigurnostiupogleduočekivanjaštojesvedioradneulogeizadataka■■ sukobiizmeđuorganizacijskepolitikeiliprakseiosobnihvrijednosti,nesuglasiceotomekakobitrebaloobavljatiposao■■ nedostatakpodrškeipovratneinformacijeovlastitomraduodnadređenihisuradnika.

71



Samopomoć u prevenciji sagorijevanja

Usvakodnevnomposluvažnojeprepoznatikadaopterećenjeposlomprijeđevlastitu,„uobičajenu“granicupodnošljivostistresa.Prvikorakurazvijanjusamopomoćijesvijestotomedaseneštološedogađasnama,tj.štouvjetujedanamizloženostradnomstresupostajeproblemidasmonaputuusagorijevanje.Odgovornaovopitanjejeindividualan,tj.svakigapojedinacmorapronaćizasebeitimeodreditisvojvlastitiputuupravljanjusvojimstresom.Pritomejeiznimnovažanodabirprikladnogstilasuočavanjeukontekstukonkretneradnesituacije(prilagođenopremaVizek-Vidović,1996):

1 Mijenjanjestresora–kadapojedinacimadovoljnoresursaipercipiradamožeuspostavitikontrolunadsituacijomimijenjanjeizvorastresa,anekeodmogućnostisu:■■ rješavanjeproblema–npr.podizanje vlastitih kompetencija, razvijanje specifičnih vještina,promjenaunačinurada■■ komuniciranjeoproblemuimogućnostimarješenjakadajestresorsocijalnenaravi;traženjepodrške■■ kognitivnorestrukturiranje jemijenjanjenačinanakojiosobagledanasvojpomagačkirad iosobnoznačenjeizvorastresa.

2 Izbjegavanjestresnihsituacija–kadapojedinacnemadovoljnoresursazaizravnodjelovanjepremastresoruinjegovomijenjanje,većnaovajnačinsmanjujesvojuizloženost:■■ prostornoudaljavanjeizkritične,uznemirujućeilipreplavljujućesituacije■■ privremenoodustajanjeodradanaistinačiniliodvlastitihočekivanja■■ postavljanjesvojihgranicauodnosunaprevelikeradnezahtjeve■■ delegiranjeidijeljenjeposlaizadatakasdrugimpomagačima.

3 Prihvaćanjestresnesituacije–kadapojedinacusvojemradnomokruženjunemožedjelovatinapromjenuizvorastresanitigaizbjegavati,kakobiseublažileposljedicestresa,preostajepovećanjekapacitetazanošenjesastresompodizanjemtjelesneipsihičkeotpornostiimijenjanjemznačenjaradnesituacije.Tosemožepostićinadvaglavnanačina:

Podizanjeotpornostinastrespostižese:

■■ pravilnomiredovitomprehranom,aktivnomrekreacijomipasivnomrelaksacijom■■ usvajanjemtehnikesamoohrabrivanjaipozitivnogmišljenjaosebiisvojimmogućnostima,prepozna-vanjemsvojihuspjehaivažnostizaosobekojimasepomaže■■ korištenjemtehnikaopuštanjauakutnostresnojsituaciji(primjericeprogresivnamišićnarelaksacija,relaksacijasvizualizacijom)■■ osiguravanjemvremenazasebeisvojepotrebeizvanradnogokruženja■■ traženjemsocijalnepodrškeinjegovanjembliskihodnosasvažnimljudima■■ očuvanjemsmislazahumor.

Promjenapercepcijesituacijeilisebeuodnosunapomagačkuulogupostižese:

■■ samoopažanjemipraćenjemznakovastresainjihovimkorištenjemkaoupozorenjadatrebaneštopoduzeti■■ smanjivanjemočekivanjaizrazazahvalnostizatrudiposvećenostposluodosobakojimasepomaže,suradnika,organizacijezakojupomagačradi■■ promjenomsvojihnerealnihočekivanjakaoštoje:„Jamogu/moramsve.“■■ promjenomiracionalnihvjerovanjakaoštoje:„Akojatoneučinim,dogoditćeseneštostrašno“.

72

Aktivnarelaksacijauključuje tehnikeopuštanjakojiciljanodovodeorganizamustanjesmirenja.Njihovimusvajanjemmogućejepostićiopuštanjeusvakojsituaciji,bezobzirananjenutežinuistanjeuznemirenosti.Mišićnanapetost ječestovanjskiznakunutrašnjenapetosti.Opuštanjemmišićamožesepostićinjenosmanjivanje.Progresivnamišićnarelaksacijauključujesamomišićekojimasemožesvjesnoupravljati.Noova tehnikaomogućujedase imišići kojinisudostupnisvjesnojkontroliposrednoopustezbogopuštanjavećihmišićnihskupina.

Vizualizacijajeoblikmentalnerelaksacijekodkojegaseslikeizpamćenjakombinirajusasadržajimakojiimdajujošsmirenijikarakteriosjećajsigurnosti.Nazivasei„fantazijskoputovanje“ili„sigurnomjesto“,jerseuzamišljanjusmirujućegisigurnogmjestakojegosobadobropoznajepozornostusmjeravanaprisjećanjezvukova,mirisa,dojmova,osjetaidodirakojisubiliugodni.Uzvizualizacijusemožeslušatilaganaglazbaumirujućegdjelovanja.Kombinirasesonimeštopojačavafiziološkeproceseopuštanja(npr.ritmičkodisanje).

Progresivna mišićna relaksacija

Sjedniteudobno,uspravnihleđeistopalanapodlozi,zatvoriteoči.Dišitepolakoiduboko,udišućikroznosiizdišućinausta.

Promatrajtekakovamsekoddisanjapomičeprsnikošitrbuh,kakoseuzdižuispuštaju.

Počnite sadesnomšakom.Stisnitedesnušakudopolovicemogućeg stiska i obratitepažnjukakoosjećatepovećanjenapetostiušaci.Zatimpojačavajtestisakkolikomožete.Zadržitestisak,promatrajteosjećajnapetostidokudišeteiizdišete.Uzizdisajpolakoopustitestisak.Promatrajtepromjenupremasituacijikadaješakabilastisnuta.Ponovitelijevomšakom.

Zatimnapnitemišićenadlakticedesnerukedopolovicemogućenapetosti,aondaštovišemožete,kaodanekomepokazujetekolikosuvamsnažnimišići,zadržiteijošjednomudahnite,pauzpola-gani izdisajopustite.Osjetitepromjenuunadlaktici kojadolazi saopuštanjemmišića.Ponovitelijevomrukom.Usmjeritesenarazlikeuosjećajunapetostiiopuštanja.

Prijeđitenamišićeglaveilica.Nezaboravitedisatinaistinačin.Počnitesčelom.w

Aktivna relaksacija

Otpornostnaradnistrespovećavaseipripremanjemnaokolnostiukojimaseradikaoštojemisaonapripremananadolazećenaporei izazove.Takonpr.povrataknaterennakonkatastrofeuradneuvjeteukojimasukoličinaivrstaradnihzadatakaivremenskipritisaknjihovogizvršavanjavisokostresnilakšijeakosepomagačmisaonoipraktičnopripremitakodaplanirakakoćetemeljemprethodnogiskustvaboljebrinutiosebi(npr.zasvojuishranuivrijemezaodmor).Takosemisaonimputemipovećanjemosjećajemkontrolenadsvojomsituacijompovećavaotpornostnasvakodnevnipomagačkistres.Diotakvemisaonepripremejeodlukapokojemznakustresaćepomagačznatidajena„rubu“idatrebapoduzetionoštojeplaniraoučinitikadasetodogodi.

73



Stisniteobrvekaokadasejakomrštite,prvodopolovicemogućegstiskapanajjačeštomožete.Uzizdisajopustitemišićečelaiosjetiterazlikupremasituacijikadjebilonapeto.

Napnitemišićeočijutakodazažmiriteprvodopolovicemogućenapetosti,azatimštojačemožete.Uzizdisajopustite.

Napnitemišićečeljustitakodačvrstostisnetezube,polakopojačavajući.Iopustitestisakuzizdisaj.Primijetitekakosemišićičeljustiopuštaju.

Pritisnitejezikomnepce,iopustite.

Napnitemišićeusanaitotakodausta„ušiljite“nanajmanjiprostor.Opustiteuzizdisaj.Osjetitepromjenu.

Produžitenamišićeramena.Postepenopodigniteramena,štoviše,doušiju.Nagniteglavumalopremanatragtakodaosjetite„jastućić“izmeđupotiljkairamena.Zadržitetajpoložaj,udahniteiuzizdisajopustiteramenaiglavu.Pustiteosjećajopuštanjadaseraširikroztajdiotijela.

Napniteprsnemišiće:dubokoudahnite, kratko zadržitedah i izdahnite. S izdisanjemnestajenapetostiuprsnomkošu.

Leđanapnitetakodagurnetelaktoveunazadštovišemožetepapolakovratiteunormalnipoložaj.Napravitelukulumbalnomdijelukralježnicetakodadonjidiokralježnicegurnetepremanaprijed,agornji,upredjelulopatica,gurnetepremanatrag.Polakoopustiteuzizdisaj.

Mišićenatkoljenicenapnite takodasemalouzdigneteodpodloge ipritomnapnetemišićenakojimastedosadsjedili.Postepenopovećavajtenapetostipolakoopustite.

Napnitelistovenogutakodadržitenožneprsteuzpodlogu,apetepolakouzdižeteodpodloge,štovišemožeteizadržite.Zatimopustiteuzizdisaj.Stavitečvrstopetenapodloguiuzdižiteprste.Opustite.

Usmjeritesenadisanje.Dubokoudahniteipolakoizdahnite.Promatrajtekakovamsekoddisanjakrećugrudnikošitrbušnimišići.Osjetiteopuštenostusvimdjelovimatijela.Ostanitetakonekovrijemeopušteniiuživajteuopuštenosti.Kadaseželitevratitiizstanjaopuštenosti,protegnitese,razgibajteudove,otvoriteoči.

Ritmičko disanje

Sjedniteudobno,uspravnihleđaistopalanapodlozi,srukamaopuštenimukrilu.Jednomrukomnađitepulsiznadšakedrugeruketebrojteotkucajesvogsrca.Kaduhvatiteritam,počniteudisatikroznosbrojećišestotkucaja.Zatimzadržitezrakbrojećitriokucajaiondaizdišitekrozustatokomšestotkucaja.Odmoritesezavrijemetriokucajaiponovite.Činitetodokseneopustite.

74

Odgovornost organizacije

Postoji inizpreventivnihmjerakojeorganizacijamožepoduzeti kakobiolakšalapomagačima iznimnozahtjevanradnaterenuuuvjetimavelikihnesrećaismanjilastresogenostpomagačkograda.Tejeaktiv-nostipotrebnorealnoplaniratiurazdobljimakojenisukrizna,kakobidjelovanjezavrijemekatastrofa ikrizavelikihrazmjeraineposrednonakonnjihbiloštodjelotvornije.To,naprimjer,uključuje:

■■ pripremanjepomagačanastresnesituacije krozpravodobno informiranjeoplanovima, situacijinaterenu,dostupnojpodršciisveštosmanjujeneizvjesnost■■ izgradnjukompetencijapomagačasukladnonjihovimradnimulogama■■ osiguravanjedvosmjernekomunikacijeizmeđurazličitihrazinaizvršenjaivođenja■■ osiguravanjetransparentnogipravednogrukovođenja■■ ulaganjeumeđusobnopodržavajućesocijalneodnoseunutarorganizacijeisvanjskimdionicima■■ osiguravanještosigurnijihiprikladnijihradnihuvjetauzevšiuobzirsituacijunaterenu■■ raspodjeluzadatakairadnogopterećenjakojepomagačimaomogućujepredah,prehranuiodmakodneposrednekriznesituacije■■ osiguravanjemehanizamazapsihološkorasterećenjeipsihosocijalnupodršku.

Posredna (vikarijska) trauma

Pojamposrednailivikarijskatraumaodnosisenamisli,osjećajeiponašanjapomagačakojisuvrlosličnionimakojiočituju traumatiziraneosobeskojima rade.Oni suposljedicaslušanja iskustavapogođenihosoba iprepoznavanjanjihovepatnje.Na taj senačinprenoses traumatiziraneosobenapomagača iutječuosobnoiprofesionalno.

KaoštonaglašavajuPearlmaniMcKay(2008),posrednatraumajeproceskojiseodvijatijekomvremena.Tonijesamoreakcijana jednuosobu, jednupriču ili jednusituaciju.Ona je ishodkumulativnogučinkaneposrednihkontakataspreživjelimakatastrofe.Događasepomagačimakojisusvjedocipatnjeigubitkadrugihosoba,slušajuuznemirujućesadržajeizdanaudan,odjednekriznesituacijedosljedeće.Svreme-nomprocesposrednetraumatizacijedovodidopromjenapsihološkeifizičkedobrobitipomagača.Iskustvakojapreživjeliopisujumogupočetidjelovatinapomagačekaodasuonisamiproživjeli,pazatopočinjuimatiisteilisličnetraumatskereakcijekaoisametraumatiziraneosobeskojimarade.glavnimehanizamzbogkojegnastajeposrednatraumaještopomagačibrinuisuosjećajuspogođenima.

75



Tablica 6. Znakovi i posljedice posredne traume pomagača

Znakovi Posljedice

• Prisilnemisli • Traumatskaiskustvapreživjeleosobepostajusadržajuznemirujućihsnovapomagača• Misaonapreokupiranostpogođenimaotežavakoncentracijunadrugestvari• Iluzijedasenaulici,trgovini,autobusususrećeosobekojimapomagačpomaže• Ponovnoproživljavanjeosjećajakojisupovezanisaslučajem

• Izbjegavanjeiemocionalnaotupljenost

• Izbjegavanjesastanakakojimogubitineugodni• Nesposobnostuživanjauposlu• Neprijateljstvoilinepovjerenjepremakolegamakojiuživajuuposlu• gubitakinteresazadotadaugodneaktivnostiimeđuljudskeodnoseizvanposla• Radniplanoviidugoročneambicijevišesenečinerealnima• Izbjegavanjesupervizoraili/ikolegaskojimabimoglipričatioslučaju

• Stalnapobuđenost • Nemiripoteškoćeskoncentracijom• Poremećenospavanje• Pretjeranaosjetljivosturazgovoruopojedinomslučaju• Tjelesnepoteškoće(problemisprobavom,disanjem,glavoboljama,bolovimauleđima)• Osjećajpomagačadajestalnonarubuizdržljivostiiliemocionalnogsloma

• Promjeneuličnosti • gubitaksamopouzdanjaidobreslikeosebi• Osjećajotuđenostiodkolegakojineradeistiposao• Neuspjesiuprovođenjuosobneiprofesionalnesamopomoći• Osjećajpomagačadajeizdan,prevaren,iskorištavan• Osjećajbespomoćnostiibeznadnosti• Laganjekolegamailisupervizoru

Faktori povećanog rizika za razvoj posredne traume

Faktoririzikananastanakposrednetraumepovezanisusinterakcijomizmeđupomagačevihosobina,aktu-alneživotneiradnesituacijekojaseodvijauodređenomkulturnomkontekstu(PearlmaniMcKay,2008).UTablici7prikazanisuelementiteinterakcijeizkojihjevidljivoda,primjerice,trenutneživotneokolnostipomagača(lošaobiteljskasituacijailimalapodrškakojuimazasvojradodobitelji)kojisvakodnevnoradisosobamakojesuizgubilečlanoveobitelji,ukontekstuukojemširazajednicasmatradapripadnicinekeskupinenebitrebaliimatijednakipristuppomoćikaosvidrugi,povećavarizikzamentalnozdravljetogpomagača.

Tablica 7. Interakcija osobina pomagača, aktualne situacije i konteksta

Pomagač Situacija Kulturni kontekst

• Ličnostistilsuočavanja• Osobnapovijest• Trenutneživotneokolnosti• Socijalnapodrška• Duhovnost kao resurs • Stil rada

• Profesionalna uloga i radno okruženje

• Izloženoststradanjimadrugihljudi

• Podrškaorganizacije• Reakcijepogođenogstanovništva

• Kultura netolerancije• Kulturnistiloviizražavanjauznemirenostiitraženjaiprimanjapomoći

• Kulturahumanitarnograda

76

gledanjemnatelevizijiičitanjemunovinama,počelasamsuosjećatspatnjomljudikojisuzbogratamoralinapustitinesamosvojedomovenegoisvojuzemlju,štomepotaknulodasejavimHrvatskomCrvenomkrižuiupustimseuvolontiranjeuizbjegličkomcentru.Odlukanijebilalaganazbogsvihpričaizmedijakolikojeteškoboravitiutakvomcentru,noipaksamseodlučilaikrenulanatjedandanautranzitnicentarOpatovackrajemdesetogmjeseca2015.

Kadsamdošlapredcentar,uprvunoćnusmjenu,sjećamsestrahakojimijeprolaziokrozglavu,nisamznalaštomoguočekivati ištoćusvevidjeti izaograde.Nisamznalaštoćuraditinikakomogupomoći,nisamimalanikakvaočekivanja,osimštosamznaladaćusenaradititihtjedandana.

Ulaskomutranzitnicentar,prolazilismokrozmnoštvoljudikojisučekalinahladnoćisljedećiukrcajuautobusekojisuihvodilipremavlaku.NakrajuobilaskasvrstanasamuSlužbutraženja.Objašnjenomijedamorampomoćiobiteljimakojesuserazdvojilinaputuiliusamomcentru,teizdvajatiugro-ženeskupineljudi.Tadanisamznalakakoćusesnaćiutojulozi,alipredkrajteisteprvenoćnesmjenevidjelasamdamiupravotaulogaukampuodgovaratesams lakoćomobavljalasvojedužnosti.Zadataksvakakonijebiolagan,svupatnjukojusuprolazilitokomputovanjaupravojeSlužbatraženjaprvaposlušala.Njihovepričesupotresneiuđuusjećanjedokrajaživota.Alinjihovaenergijaiželjazaboljimmijedavalasnagedaneodustaneminevratimsedomakadjebilonajteže.Djecapunaživotaisrećekojasuseigraladoksučekalaautobus,tosutrenucikojenikadnezaboraviš.

Završetkomprvogtjednavolontiranja,vratilasamsedomasvelikimiskustvomipunonovihpričakojesampodijelilasasvojomokolinom.Volontirajućiunovomtranzitnom izbjegličkomcentruuSlavonskomBrodu,provelasamiBožić.Svivolonterisuseokupiliiproslavilismogakaovelikaobitelj.Obiteljmijefalila,alinisamninajmanježaliladasambiladiotepriče.Kolegekojesamtadaupoznalapostalisuprijateljikojićeiostatprijatelji.NaBožićkadsamspojilaobitelj,muškaracmijedaorukuičestitaomojblagdankojinjemuništaneznači,pomislilasam,uzsvupatnjuidaljejeostaočovjek.

Uživalasamučećiobičajekojisupotpunodrugačijiodnaših,njihoveplesove,pozdrave,kulturu…Tosulekcijekojećupamtitidokrajaživota.JednuvečersampričaladuževremenasmladimdečkomkojimijeprepričavaoživotkojijeimaouAfganistanuiispričaomijeputkojijemoraoproćidabidošaodoovdje.Pričaomijeosvojimplanovimakadstignenaodredište.Tosurazgovorikojitipromijeneživot,gledašstvarinadrugačijinačin.

Ana Anić

Iskustvo volonterke: Kako me je volontiranje promijenilo?

Volonteri i djelatnici Hrvatskog Crvenog križa koji su Božić proveli u ZPTC Slavonski Brod

FOTO

: HRV

ATSK

I CRV

ENI K

RIŽ

77



Načini smanjivanja učinka posredne traume

Iskustvasupokazaladasenastanakištetneučinkeposrednetraumemoguumanjitinasljedećenačine:

■■ znanjeospecifičnimznakovimaposrednetraumatizacije■■ normalizacijaznakovaposttraumatskihstresnihreakcijapomagačakaonečegaštonijeznakporemećajaipatologije,većposljedicavrsteposla■■ osvještavanjeiprepoznavanjeučinkaradastraumatiziranimanaprivatniiprofesionalniživot■■ osvještavanjevlastitihstavovaoznačenjuradastraumatiziranimosobama■■ traženjeipridavanjesmislasvojemstečenomiskustvu■■ jačanjeosobnihresursakrozaktivnostiuslobodnovrijemekojeopuštajuiosnažuju■■ proradaposrednetraumepomagačakrozsuperviziju■■ izradarealnogplanazaaktivnosuzbijanjeposrednetraumatizacije■■ jačanjemrežekolegijalnepomoćiirazvojnormiodobrodošlojuzajamnojpodršci■■ osiguravanjekonzultativnepodrškeisupervizije.

Supervizijane samoda ima značajnuulogu zaproraduposredne traume, već i zanjezinupreven-ciju.KaoštonavodeTrippany,WhiteKress iWilcoxon (2004), supervizor imaodgovornostpodučitipomagačaoučincimatraumeosobekojojpomaženapomagačeipoticatiihdakoristerazličiteoblikesamopomoći.

Nekipomagačimoguistodobnodoživjetiisagorijevanjeiposrednutraumu.No,istraživanjasupokazaladaintenzitetposrednetraumatizacijenijepovezansintenzitetomsagorijevanjanaposlu.Radiseodvarazličitanegativnaučinkapomagačkograda.Ipak,učincisagorijevanjaiposrednetraumevrlosusličnipopomagače:obojevodidoproblemaskoncentracijom,apatijeilihiperaktivnosti,izolacije,otuđenjainaglihpromjenaraspoloženja,glavobolje,umora,vrtoglavice…Ključnarazlikajeutomeštojesagorijevanjeposlje-dicaprevelikogradnogopterećenja,slabihradnihuvjetailošeorganizacijeposlakojidovodedomentalnogzamora,aposrednatraumajeposljedicabliskevezestraumatskimiskustvimakorisnikausluga.Kaoštovisokarazinaradnogstresadovodisvremenomdosagorijevanja,takoidugotrajnaizloženostposrednojtraumidovodidotzv.zamorasuosjećanja.

Posrednatraumapovezanajesprotuprijenosomilikontratransferom.Kontratransferjeprocesukojempomagačosjećajnoreagirapremaosobikojojpomaže,neuskladusonimeštotaosobausvojojbitijestilikakoseponaša,negouskladusosjećajimakojepomagačimauodnosunanjemuvažnuosobu/osobeiligrupeizvlastitogživotnogiskustvanakojetaosobapodsjeća.Kontratransfersprječavapoma-gačadadoživikorisnikatakvimkakavonjest,štootežavailičakonemogućavapomagačudapomognekorisnikunanajboljinačin.Sdrugestrane,kontratransfer jesnažan izvorempatije.Kakobipomagačiskoristiokontratransfernakonstruktivannačin,neophodnojedagaosvijesti,štopretpostavljadaimasposobnosti samospoznavanja i reflektiranja i promišljanjaodnosa s korisnikom. I uovompodručjusupervizijaimaiznimnoznačajnuulogu.

78

KadsamživjelaumojojdomoviniIraku,tolikosamželjeladobitiprilikuraditiunekojodhumani-tarnihorganizacija,naročitouHrvatskomCrvenomkrižu.Naročitosamtoželjelauvrijemedeve-desetihgodina,kadajemojadomovinapatilaodteškihposljedicaekonomskeblokadekojajojjebilanametnutautovrijeme.

Nadala sam se ću pomagatiljudima koliko budem mogla,kako bih se osjećala sretnomkada bi izmamila osmijeh nanjihovim umornim licima iliuočila tračaknadeunjihovimočima. Nisam ni slutila da jenjihova sudbina povezana smojomsudbinomiželjomkojojsamdugotežiladaseposvetimhumanitarnom radu naročitokadasamisamanapustilamojudomovinuupotrazizasigurno-šćukojetamovišenijebilo.

Kad je izbila izbjeglička kriza,preko balkanskog puta mojaželjasepočelaostvarivatipasamvolontiralauHrvatskomCrvenomkrižukaoprevoditeljicaštojebilomojeprvovolonterskoiskustvoutakvojorganizaciji.

Radilasamuvrlodobromtimusuradnikakojisuuposlusizbjeglicamapokazalipredanost,odanostipožrtvovnost.Upravozbogvrlodobresuradnje,aiželjedainadaljepridonosimpomoćiizbjegli-camavoljelabisejošvišeuključitiuradCrvenogkriža.Naročitosumepotresliteškislučajeviljudikojisu izgubilisvakunaduzaživotusvojojdomovinipasukrenulinaputpunopasnostiprekomorakojejegutalonjihovurodbinu,djecu,prijatelje.Svakuobiteljkojajedolaziladoživljavalasamkaosvojuvlastitubezobziranaetničkupripadnost, religiju ilipolitiku.Dubokovjerujemdanashumanostsvepovezuje.

Učili sumedauvijek ima jadnije i teže situacijeodnaše…Učili sumedasvemudođekrajpamoramoostavitidobartragudušamadrugih,naš„humaniotisak“.Učilisumedanetrebabitinekiposebanrazlogkakobipružilidrugimarukupomoći,učilisumedasvakičovjekimamogućnostpomoćidrugome,dasesvakodobrodobrimvraća.Učilisumedapružamrukupomoćimakolikobilasitna,jerjemogućedajetositnicazamene,alidaostavljavelikitragudušamadrugih.Učilisumedaćedoćidanostvarenjamojihsnovaiiskrenihželja.Učilisumedasvojomhumanošćudajemnadukojuuočavamuočimaljudiiliunjihovomosmjehu,atoimenečinisretnom.

Aymen Ameen

Iskustvo prevoditeljice: Svaku obitelj koja je dolazila doživljavala sam kao svoju vlastitu

Par minuta individualne podrške tijekom dugog puta znači mnogo (ZPTC Slavonski Brod)

FOTO

: NIV

ES V

UDRI

Ć, H

RVAT

SKI C

RVEN

I KRI

Ž

79



Tijekomprofesionalnepodrškepomagačimakojisupružalipsihosocijalnupodrškuutranzitnimcentrimazaizbjeglice,bilojelakouočljivodasuprevoditeljikojisuistogpodrijetlakaoiosobeutranzitu,skupinakojajepodposebnimmentalnozdravstvenimrizikomzbogkumulativnogdjelova-njasagorijevanja,posrednetraumeikontratransfernihreakcija.Onisubilivrloumornijersuimalisnažniosjećajkrivnjeakobiseišliodmoriti,stalnosusepropitivalimogulijošneštovišeučinitizasvojesunarodnjakeunevolji.Znalisuseljutiti isukobitisostalimslužbamanaterenukadbiprocijenilidaoneneradedovoljnodobrosvojposao.Imalisuvelikupotrebuzakontrolomičestosuinterpretirali,aneprevodili.

Radiseoskupinikojusenesmijezaboravitiupružanjusustavnepsihološkepodrškenaterenu.Kaodobroiskustvopokazalanamsekombinacijaindividualnogkriznogsavjetovanja,sudjelovanjaugrupnimkonzultativnimsupervizijskimsusretimasostalimčlanovimapsihosocijalnog tima terazvoj„mreže“podrškeutimu.Konkretno,utimusmozajednosasvakimpojedinimprevoditeljemidentificiralikojisutoznacidajenužnodasepovukusposlakakobiseoporavili,tetkoćeiminakojinačiniztimatorećiiustrajatidauzmupauzu.Jedanodprevoditeljajerekaodajeteknakonšto triputaeksplodira vrijemeza „pauzu“ iodmak iz situacije. Također smosa svakimodnjihdogovorilinakojinačinćekoristititajodmorkakobitozaistabilovrijemepsihofizičkogoporavkakojijenužandadaljemogupomagatisvojimsunarodnjacimanadjelotvorannačin.

Ugroženost psihološke dobrobiti prevoditelja u tranzitnim centrima za izbjeglice

Kako organizacija može brinuti za psihološku dobrobit pomagača? Sastavnidiomisijesvakeorganizacijekojaskrbiza ljudeunevolji trebalabibiti ipsihosocijalnaskrbzavlastitezaposlenike,volontereisuradnike.Pritometrebavoditiračunadasupotrebepomagačaupodručjubrige zamentalnozdravlja različite tijekom intenzivnihkriznih razdobljaneposrednonakonkatastrofekadajeključniproblememocionalnaitjelesnaiscrpljenostpomagača,uodnosunakasnijefaze.Unjimasevjerojatnijejavljarizikgubitkaradneposvećenostiiempatičnostiuradukaoposljedicasagorijevanjaipomanjkanjapsihološkepodrškepomagačimauprethodnimrazdobljimarada.

Polazećiodtoga,opravdanojepitanjekakonaorganizacijskojrazinipristupitirazličitimpotrebamapoma-gačaurazličitimfazamadjelovanjanakonkatastrofa.

80

Ciljevi i pružanje organizacijske podrške pomagačima tijekom i u neposrednom razdoblju nakon događaja

Tijekomineposrednonakonkriznihdogađaja,kadsejošuspostavljatemeljnasigurnostpogođenihosobaisanirajunajtežeposljedice,ubrizizapomagačetreba:

■■ spriječitipogoršanjenjihovogpsihičkogstanja■■ ublažitiismanjitidugoročnijepsihičke,socijalneitjelesneposljedice■■ ubrzati oporavak i uspostavljanje uobičajene razine radnog funkcioniranja pojedinca, grupe iliorganizacije.

Jedanodključnihaspekatakojiubrzavajuuspostavljanjeuobičajenerazinefunkcioniranjapojedinca,grupeiliorganizacijejebaremkratkapripremanovihpomagačazaulazakukontekstdogađaja.Kakobisepreveniraoprofesionalnistres, jakojevažnostčimprije jasnodefiniratiuloge,odgovornosti ipostupkeodlučivanja.Djelotvornostpomagačakojiulazeupodručjepogođenokriznimdogađajembitćetovećaštosuboljeinformiraniokontekstujersenatajnačinsmanjujeneizvjesnostiolakšavanjihovakognitivnapriprema.

Ciljevipsihološkepodrške(„psihološkeprvepomoći”)pomagačima(Lueger-Schuster,2011):

■■ fizički:osiguratipreživljavanje,očuvatiilivratitizdravlje■■ emocionalni:rasterećenje,mogućnostizražavanjaosjećaja■■ kognitivni(misaoni):nošenjesdogađajem,njegovimrazlozimaiposljedicama■■ ponašajni:prilagođavanjeponašanjaiodnosasituacijikojajepromijenjena■■ socijalni:ponovnouspostavljanjefunkcioniranjasocijalnihsustava(tim,suradnjasdrugimorganizacijama).

Aktivnostipsihološkepodrškepomagačimatrebajusetemeljitinasljedećimnačelima:

■■ jednostavnost■■ inovativnostiprilagodljivost■■ pragmatičnost■■ brzinaikratkoća■■ prostornablizinamjestugdjepomagačirade■■ uspostavaprimjerenihočekivanjaodsebeiorganizacije.

Postupci kada su pomagači neposredno izloženi kriznim događajima velikih razmjera

Dobrosupoznate, i krozpraksupotvrđenedvijeglavnevrstepostupakakoje trebaprimijeniti kadasupomagačiizloženikriznimdogađajimavelikihrazmjera(Ajduković,2000a).

Kriznidogađajkojijebiovisoko stresan zahtijevanormalizacijureakcijapomagača,štojediopostupkapsihoe-dukacije.Bitnojedapojedinaciliskupinapomagačadobijeinformacijedasuodređenestresnereakcijekojeosjećajuuobičajeneutakvimsituacijama.Tosemožeučinitiputemgrupnograzgovora,dijeljenjembrošura,strukturiranimkonzultacijamaspretpostavljenimilikolegamakojesuzatozaduženeiosposobljene.

Kriznidogađajkojiimaobilježja traumatskog događajazapomagačezahtijeva psihološko rasterećenje. To je postupak iznošenjasvojegviđenjadogađaja,objašnjavanjaponašanja, rasterećenjaosjećaja idobivanjakolegijalnepodrške.Nova,neugodnaiskustvamoguselakšeprihvatitiakoseonjimagovoriusigurnomokruženjuiakoseosobaosjećaprihvaćenoipodržano.govoreći,pojedinacmožeprihvatitičinjeniceotomeštosedogodiloiprocijenitisvojegledanjenasebeiživotusvjetlukriznogdogađaja.Akosetočini

81



individualno, važno jenaćipodržavajućuosobuza razgovor,a jošbolje jeako je toosposobljenikrizni savjetovatelj (Ajduković,2000b).Psihološko rasterećenjeugrupnomoblikuprovodi se sosobamakojeradezajednoutimuiprošlisukrozsličnoiskustvo,neposrednonakonkriznogdogađaja.Provodegazatododatnoosposobljeničlanovitimovaukojeostaliimajupovjerenje,aakooninisudostupni,ondaposebnoosposobljenistručnjaci (Arambašić iAjduković,2000).Akonijemogućeprovestigrupnipostupakraste-rećenjailiseradiopomagačukojijeosobitosnažnopogođendogađajem,možeseprovestiindividualnipostupakkojegradestručnjaci.

Priindividualnompsihološkomrasterećenjuprvenstvenosenastojipridonijetinormalizacijireak-cija,misli i osjećaja.Cilj je smanjiti iracionalne, samooptužujućemisli i ponašanjapomagača ipomoćiprihvaćanje svojihosjećaja kaoočekivanihobziromna izloženost kriznomdogađaju.Utomepomažekognitivnaintervencijapoznatakao„istodobnopotvrđivanjeimijenjanje“.Suštinajedapomagačprihvatisvojeosjećaje,alidaizmijeni„okvir“gledanjanasituacijubezumanjivanjaili dovođenjaupitanjeopravdanostiosjećaja.Dakle,negovori sepomagačunpr.: „Potpuno jebesmislenodaosjećatekrivnju.“ili„Nemojtesebrinuti.Svećebitiuredu.“jersetimeumanjujeznačajautentičnihosjećajapomagača.Nasuprottome,potrebnoje:

1 Prepoznatiuznemirujućeosjećajeimislikojeimapomagač.2 Opisatiokolnostiukojimajeiskusioteosjećaje.3 Potvrditiočekivanost takvihosjećajautakvojsituaciji,apotomponuditidrugačije tumačenje

situacijekakobipomagačsvojereakcijeiponašanjetijekomkriznesituacijemogaointerpretiratiodgovarajućima.

4 Provjeriti je li pomagač razumioponuđeninovi „okvir“ (tumačenje situacije) iprihvaća li ga.Nijepotrebnaverbalnapotvrda.Dovoljnojepotvrdnoklimanjeglaveilinekasličnaneverbalnaporukaslaganja.

Primjer:

Volonterkautranzitnomcentruzaizbjeglicebilajevidnouznemirenainformacijomdajejednatrudnaženaskojomjeprijenekolikodanabilaubolniciizgubiladijetenakonodlaskaiztranzitnogcentra.

Volonterka:Trebalasaminzistiratidaostaneidanenastaviputovanje,sigurnobiodržalatrudnoću.Ubolnicijejakokrvarila.No,njezinmužjerekaodamorajuićidaljeijasampopustila,samosamjojzaželjelasretanput.

Stručnjak:Da,nakonkriznogdogađajavrločestopreispitujemoonoštosmoučinili ilištonismoučiniliitadastvaridjelujutakoočigledno.Ali,važnojeimatinaumudasteutimokolnostimaučinilisveštostemislilida jepotrebno.Bilistesnjomubolnici,poštovalistenjezinopravona izbor,poštovalisteulogusuprugaunjihovomnačinuživota.

Individualno psihološko rasterećenje

82

Svaki krizni događaj zahtijeva povezivanje fragmentiranihiskustavaucjelovitiuviduonoštosedogodiloikakva jebilaulogapomagačaudogađaju.Kriznidogađajimoguutjecatinauvjerenjapomagačaosebi,drugimljudima,organizacijizakojuradiisvijetuizatoimpomažepovezatipojedinedijelovedogađajaucjelovitusliku.Osimpsihološkograsterećenja,mogućejepomagačauputitinakrizno savjetovanje. Dijeljenje odgovarajućihinformativnihmaterijala–brošura,knjižicaislično–takođermožepomoćiuprocesuopra-vaka.No,štojedogađajbiotraumatičniji,procesozdravljenjaduljećetrajati.

Upraksi se razvijaju različitimodelipostupanja koji omogućavaju ipsihološko rasterećenje inormalizacijuipsihoedukacijuorizicimazamentalnozdravljepomagača.JedantakavmodelradarazvijenzapotrebeHrvatskogCrvenogkrižaopisanjeuprilogu3nakrajuovogpoglavlja.Razvijenjeurazdobljuvrhuncaizbjegličkekrize2015.godinekaopodrškazatimoveCrvenogkrižakojisuodlaziliutranzitnecentre.

Kako pridonijeti psihološkom rasterećenju pomagača?

Ciljevi i pružanje organizacijske podrške pomagačima u kasnijim fazama nakon događaja

Razdobljepodrškeuoporavkupogođenezajednicemožetrajativišemjesecipaigodina,dokseneuspo-stavinormalnarazinafunkcioniranja,apotrebnojedaseorganizacijausmjerinasljedeće:

■■ osiguravanjekvaliteterada iusmjerenostipomagačanaspecifičnepotrebepogođenihosobakoje idaljepokazujuuznemirenostiliposttraumatskereakcije■■ smanjivanjeučinakazamorasuosjećanjapomagačanakvalitetunjihovograda.

Ključnipristupdabisetoosiguralojesupervizijakojojjeposvećenosljedećepoglavlje.

Kakobiseosiguraladobraorganizacijskapodrškapomagačima,naorganizacijskojrazinijepotrebnoje:

■■ Usvojiticjeloživotniedukativno-razvojnimodelpodrškepomagačimakojiradeuvisokokriznimokol-nostima,akojiuključujeznanjao:1)kratkoročnimidugoročnimučincimakrizeitraumenauspostavupomažućegodnosai2)načinimaskrbizamentalnozdravljepomagačakaojednogodtemeljenihnačinaosiguravanja kvalitetnog rada.■■ Takavmodelpodrškepomagačimaizaštitenjihovogmentalnogzdravljapočivana:

■■ solidarnosti,refleksivnostiietičnostistručnjaka■■ cjeloživotnomučenjukaozajedničkojodgovornoststručnjakaiorganizacije■■ autentičnompartnerstvuizmeđurazličitihstruka■■ međuresornojedukacijiisuperviziji.

■■ Osiguratiresurse(vremenske,financijske)zaodrživuprimjenuedukativno-razvojnogmodelapodrškepomagačima.

83



Dasažmemo.Pomagačmožebitidjelotvoranupomaganjuukatastrofamaako:

• Dobrorazumijeznačenjeiobilježjakrizekaopsihičkogprocesa.

• Usvojinačelapomaganjaukrizi,uključujućiprocjenjivanjeipraćenjepromjenjivihpotrebapojedi-nacaizajednicazarazličitimipromjenjivimoblicimapomoći,tenjihovousklađivanjespovećava-njemotpornostipojedinacaizajednice.

• Prepoznakriznesituacijeusvomposlu,vlastitekrizeinjihovučinaknapomagačkirad,tedjelujeuorganizacijikojarazumijezbogčegapomagačitrebajustručnupodrškukadsusuočeniskriznimdogađajima velikih razmjera.Naime, samopomoć jenužna, ali nijedovoljnadabi se zaštitilomentalnozdravljepomagačaiodržalavisokarazinanjihovogfunkcioniranja.

Usuvremenomsvijetusastavnidioedukativno-razvojnogmodelapodrškepomagačimakojiradeuvisokokriznimdogađajimajeipovećanjekompetentnostizaradsljudimaukriziuzosjetljivostnakulturuirazličitost.Pripadnicipojedinihkulturamogunaspecifičan(tj.drugačiji)načinizražavatisvojuspremnostnaprihvaćanjepomoći(primjerice,nepokazujudaimjetovažnoikorisnojerbi timesebi i svojimapriznali slabost),drugačije rodneodnose (primjerice, izraženadominacijamuškarcauobitelji čijeodlukemoguugrozitidobrobitobitelji, a članoviobiteljibespogovornoprihvaćaju),pravilatjelesnogdodiramuškaracaižena,nerazlikovanjetjelesnihipsihičkihsimptomakaoizrazauznemirenosti,itd.Zbogtogajevažnodapomagačipoznajuključneelementekulturekojojpripadajuosobekojimapomažu.

Multikulturnost u pomažućem radu

84

SUPERVIZIJA – PROFESIONALNA PODRŠKA POMAGAČIMA I OSIGURANJE KVALITETE USLUGA

Danas jeneupitnoda jesupervizija jedanodključnihnačinaosiguranjakvalitete rada iprofesio-nalnepodrškesvimakojikaopomagačiradeneposrednosdrugimljudima.IakosupervizijaimadugutradicijuuzemljamaZapadneeuropeiSjeverneAmerike,uHrvatskojsepočelakoristititek

prije20godinakaosastavnidiopodrškeipomoćipomagačimakojisuradiliuprogramimapsihosocijalnepomoćisizbjeglicama,prognanicimaidrugimtraumatiziranimskupinamatijekominakonDomovinskograta(Ajduković,1994;Pantić,2004).Sobziromdaseradionedovoljnopoznatom,aliiznimnoznačajnomoblikuprofesionalnepodrškepomagačima,odgovoritćemonasljedećapitanja:

■■ Štojest,aštonijesupervizija?■■ Tkosusupervizori?■■ Kometrebasupervizija?■■ Kojisuishodisupervizije?

Što jest, a što nije supervizija? Supervizijakaooblikprofesionalnogsavjetovanjajeusredotočenanainterakcijeljudi,profesionalnihzada-takaiorganizacija(Ajdukovićisur.,2015).KaoštosemoževidjetinaSlici 8,uzsupervizijupostojeidruginačinipodupiranjaprofesionalnogradapojedinca,timovaiorganizacija(JudyiKnopf,2015).

Supervizija

O

bu

ka

Med

ijaci

ja

Modelira

nje

Mentoriranje

Coaching

Konzul�ranje

Facili�ranje

RAZVOJ POJEDINCA

RAZVOJ TIMA

RAZVOJ ORG

ANIZ

ACIJE

SAV

J ETO

VA L I Š N A I N T E RA

KC

IJA

OSO

BA -

RAD - ORGANIZACIJA

Slika 8. Supervizija u širem kontekstu profesionalnog razvoja pojedinca, timova i organizacija (Judy i Knopf, 2015)

85

SUPeRVIZIJA–PROFeSIONALNAPODRŠKAPOMAgAČIMAIOSIgURANJeKVALITeTeUSLUgA


Supervizijajejedinstveniprocesučenjakojislužirazvojupomagača.Onaomogućavasiguranprostorzaosobno istraživanje vlastitog rada,prepreka, zastoja,uspjeha idvojbi.Dobar ishodsupervizijeuvijek jeosnaživanjepomagačatakodauvrlokonkretnimradnimsituacijamamožeotkritisvojukompetentnostirazvitinovaznanjanasvojposebannačin(ČačinovičVogrinčič,2009).Pomagačkojidobivasupervizijuodlazećinasupervizijskesusretenazivasesupervizantom,astručnjakkojivodiilidajesupervizijunazivasesupervizorom.

Supervizijomseosiguravavrijemeiprofesionalnikontekstzapromišljanjeoradnomfunkcioniranjuuslože-nimsituacijama.Upravosenatajnačinpotičerazvojpojedinaca, timovaiorganizacijasobziromnanjihoveulogeuinstitucionalnomkontekstu.Takođerjeusmjerenanaosiguravanjeirazvojkvalitetnekomunikacijemeđupomagačimatenametodesuradnjeurazličitimradnimkontekstima (Ajdukovićisur.,2015).Premakrovnojeuropskojorganizacijizasuperviziju(ANSe,2016),supervizijaomogućava:

■■ Podrškuupromišljanjuiprocesudonošenjaodlukauveziaktualnihstručnihpitanja.■■ Podrškuuizazovnimizahtjevnimradnimsituacijamaisukobima.■■ Pojašnjenjezadataka,funkcijaiuloga.■■ Podrškuuupravljanjuprocesimapromjena.■■ Inovativnarješenjazanoveizazove.■■ Profilaktičkemjerekakobiseizbjegaomobbingisagorijevanjenaposlu.

Iakoseradiodobroijasnouređenojprofesijiidjelatnostiueuropskomkontekstu,unasjošuvijekpostojiodređenonerazumijevanjetogaštojest,aštonijesupervizija.StogasuuTablici8sažetoprikazanespeci-fičnostisupervizijeuodnosunadrugeoblikepodrškepomagačima.

Tablica 8. Što jest i što nije supervizija?

Što supervizija jest Što supervizija nije

• Mogućnostdaseprocesradapogledadrugimočimaipreispitananovinačin.

• Iskustvoučenja,rastaipromjene.• Procestijekomkojegrastekompetentnostisamostalnoststručnjaka.

• Procesukojemserukovodivrijednostimaietikompomažućihstruka.

• Proceskojisetemeljinapartnerstvupomagača/supervizanataisupervizora.

• Usredotočenost na resurse, znanja, vještine i kompetencije pomagača / supervizanata čime ih se potiče na njihovu što učinkovitiju primjenu.

• Osobnosavjetovanjeiterapijapomagača,iakoćetijekomsupervizijepomagačinesamoprofesionalno,većiosobnorastiirazvijatise.

• Izobrazba,iakoćepomagačimnogonaučitiosebiisvojojstrucitijekomsupervizije.

• Konzultacija,iakoćepomagačikaoishodsupervizijemijenjatimnogotogausvomradu.

• Ocjenjivanje,iakoćepomagačidobitimnogopovratnihinformacijaosvomradu.

• Kontrolainadzor.

Sobziromdajeranijenavedenodajesupervizijaoblik profesionalnog savjetovanja,auprethodnojtablicida nije osobno savjetovanje,uTablici9navedenesurazlikeizmeđusupervizijeisavjetovanjapomagača.

86

Tablica 9. Razlika između supervizije i osobnog savjetovanja

Supervizija Savjetovanje

Fokus Radna situacija Osobnaživotnasituacija

Cilj Boljerazumijevanjeradnesituacijekrozstrukturiranu refleksiju Boljerazumijevanjeosobneživotnesituacije

Ishod ProfesionalniiosobnirastUnaprjeđenjekvalitetepomagačkograda

OsobnirastUnaprjeđenjekvaliteteživota

No,supervizijaiosobnosavjetovanjepomagačaimajunekezajedničketočke:

■■ temeljesenaodnosupovjerenja■■ izgrađujupomažućiodnos■■ zapostizanjepromjenenužnojesamootkrivanjekojeponekadmožebitibolnoiteško■■ koristeistekomunikacijskevještine,strukturususretaiusmjerenisunaprocespromjene.

Postojanjeviševrstasupervizijepokazujerazličiterazlogezbogkojihseuorganizacijskomokviruonakoristi(AjdukovićiCajvert,2004,Ajdukovićisur.,2015).Takoizmeđuostalograzlikujemo:

■■ Supervizijuslučajevaučijemfokusujeprofesionalnainterakcijapomagačasosobamakojimapomažu(njihovihkorisnika).Ciljjeistražitinoveperspektiveuradaspojedinimkorisnikomiunaprijediti kvalitetu rada.Ovajobliksupervizijemožeseodvijatiindividualnoiugrupi.■■ Konzultativnusupervizijučijijeciljrazmjenamišljenjaipojašnjavanjenekogkonkretnogpodručjaradaislučaja.■■ Razvojno-integrativnusupervizijuukojoj jeufokusustručnjakkojireflektiraosvomprofesionalnomiskustvu,metodamaradaiteorijskomopredjeljenju.Takoserazvijajuprofesionalnekompetencijeupodržavajućemokruženjukojeomogućavapomagačimadaintegrirajusvojeradnoiskustvosteorijamaizahtjevimasvojeuloge,sjednestrane,isasvojimosobinama,vrijednostima,osjećajima,sposobnostimaikompetencijamasdrugestrane.Natajnačinseposrednoosiguravakvaliteteuslugakorisnicima.■■ Timskasupervizijaje usmjerena na odnose unutar tima, izazove u timskoj komunikaciji,timskeuloge,odnosemoćiikonkurencije,ozračjeutimuitd.■■ Organizacijska supervizija imanaglasak na odnose između pojedinih timova i šireg organizacijskog okruženja. Rasvjetljavaju se položaji moći te institucionalno i subjektivno shvaćanje uloga i zadataka. Na taj način organizacijska supervizija pridonosi poboljšanju organizacijske kulture i učinkovitom funk-cioniranju organizacije.

87



Tko su supervizori?Supervizorisustručnjacikojisuuzsvojuosnovnustrukuprošlivišegodišnjuizobrazbuzabavljenjesuper-vizijomkaotzv.drugomprofesijom.Standardidefinirajukojaznanjaivještinemoraimatistručnjakkakobimogaokompetentno iodgovorno raditi supervizijskiposao.Naeuropskoj raziniprihvaćen jemodelsupervizijskihkompetencija(JudyiKnopf,2015)kojetrebaimatisvakisupervizor,tekojiobavezujeinstitucijekojeobrazujusupervizoreistrukovneorganizacijesupervizoradasepridržavajujedinstvenihstandardapriizobrazbiilicenciranjusupervizora.

Kompetencijesupervizoraočitujusekrozrazličiteaspektenjihovogprofesionalnogidentiteta(iprofesio-nalnogstava)iprofesionalnogponašanja.UpogledurazvijanjapraksesupervizijeuCrvenomkrižubitnojedasupervizorsagledavapomagače(stručnjakaivolontera)injihoveradnezadatkeukontekstumisijeCrvenogkrižakaoorganizacijeidarazumijespecifičneorganizacijskevrijednostiikulturučitavogpokreta.

ZadjelotvornusupervizijuukontekstuCrvenogkrižaosobitojevažnajednaodkompetencijasupervizora,atojedjelotvoranodnospremarazličitostimaimultikulturnimtemama.Zatojepotrebnodasupervizorpoznajevrijednosti,komunikacijskestiloveiopćenitepretpostavkenakojimadjelujeCrvenikrižkadaseradiorazličitostimameđuljudima.Spoznavanjevlastitihstereotipaipristranostiomogućujesupervizorudavodipomagačeuistraživanjunjihovihvlastitihstereotipa.Touključujeprepoznavanje,reflektiranjeiupravljanjeodnosimamoćiiraspodjeleresursaitakopovećavasposobnostipomagača(volonteraistručnjaka)dasesnjimauspješnonose.Tonaglašavamojersuistraživanjaopisanauprethodnompoglavljupokazalakakojenpr.snažniizvorstresazavolontereCrvenogkrižadistribucijahranepogođenima.Takođerjeopisanokakokulturalnerazlikemogupridonositiposrednojtraumipomagača.

Naglasakdasupervizornesamodatrebaposjedovatinekaspecifičnateorijskaznanja,već ispoznavatisvojestereotipeipredrasudepokazujedajedioetikesupervizorastalnopropitivanjesvogprofesionalnogponašanjaistavova,teustrajanjeukontinuiranomprofesionalnomiosobnomrazvoju.

88

Ovojeopisnekihtemakojesusepojavileukonzultativnojsupervizijispomagačimautranzitnomcentruzaizbjeglice.

Temeuvezikontekstaradapomagača:

■■ izvanredneokolnostikojesupridonosilenepredvidljivostiinesigurnostisvihdionika■■ brzeizmjeneokolnostiikorisnika■■ traumatiziraniiiscrpljenikorisnici■■ izraženepotrebazainformacijama(izbjeglica,pomagača)kojesuteškodostupne■■ produljenakrizesneizvjesnimkrajem■■ poteškoćekoordinacijezbograzličitihprioritetaorganizacijakojedjelujuucentru.

Temeuveziorganizacijerada:

■■ nedovoljnopomagačaimaterijalnihresursa■■ stalnapotrebauspostavljanjaravnotežeizmeđufleksibilnostiiorganiziranosti■■ poteškoćeudefiniranjukratkoročnihidugoročnihciljevaizadatakaorganizacije■■ fluktuacijapomagačaiuključivanjepomagačarazličiterazinepripremljenosti (nužnostosiguravanjesustavapripremenovihvolonteraipomagača)■■ multikulturnetemeinužnostosiguravanjaprevođenja.

Temekojesuseneposrednoodnosilenapomagače:

■■ kratkikontaktisljudimauproduljenojkrizi(nemogućnostuspostavetrajnijegpomažućegodnosa)■■ zamori„takmičenje“tkoćeprvisagorjeti■■ pitanjeopotrebnimkompetencijamapomagača■■ rascjepizmeđupomagačkogradaiprivatnogživota(osjećajgrižnjesavjestikadsevratekućiiu„normalni“život,osjećajnesigurnostiusvijetu).

Konzultativna supervizijapokazala jedapotrebepomagača iorganizacijemogubiti različiti, dapostojeodređenesličnostiizmeđuosjećajaizbjeglicaipomagača,tedapostojeokolnostikojeprido-noseubrzanomsagorijevanju.Identificiranjepotencijalzajavljanjeposrednetrauma.Supervizijajeposlužilazakratkupsihoedukacijuoprevencijisagorijevanjaiposrednetraume.Preporučenojeodržavanjeredovitesupervizijeipopotrebidrugioblicistručnepodrškepomagačimakojiradeuvrloteškimuvjetimatranzitnogcentrazaizbjeglice,kakobiseosiguralakvalitetaradaipodržalipomagači.

Teme u konzultativnoj superviziji pomagača u tranzitnom centru za izbjeglice

89



Kome treba supervizija?Suvremenogledanjenasupervizijujedasvimpomagačimaupojedinimrazdobljimaradnogživotatrebasupervizija.No,postojenekeokolnostikada jesupervizijanužnazaočuvanjeprofesionalnog identiteta,radnudjelotvornostiprevencijusagorijevanja(JuuliJensen,2010).Tosuokolnostikadapomagač:

■■ imanizakpragtolerancijenafrustraciju■■ lošepodnosisukobe■■ imaniskurazinuradneimentalneenergije■■ osjećanervozuilitjelesnunapetostiuvezisradnomulogom■■ osjeća„dasemorapribrati“kakobiotišaonaposao■■ okrivljavasezbogradnihpropustaisumnjauvlastituvrijednostikompetencije■■ pokazujesklonostpremaokrivljavanjudrugih.

Izovogpopisavidimodajesupervizijamjestokojetrebaimožepreveniratisagorijevanjenaposlu,kaonajnepovoljnijuposljedicuprofesionalnogstresa.No,to istodobnomožebiti ipozivpomagačimadaseuključeusupervizijuakožele:

■■ dobitipodrškuusuočavanjusasvakodnevnimradnimizazovima■■ kritičkirazmatratisvojepostupkeizrazličitihperspektiva■■ dobitiinspiracijuzanovepristupekorisnicima■■ unaprijeditivlastitekompetencije■■ brinutiomentalnomzdravljuusprkosstresorimauradnomokruženju■■ učitiosebiijačatiprofesionalniidentitet(Barišić,2017).

Što su očekivani ishodi supervizije? Tridimenzijesupervizijepokazalesusekaoproaktivni,zaštitniilipreventivnifaktorikojimogupridonijetiučinkovitostiikvalitetistručnjakapripružanjuusluga.Ovedimenzijesu:

■■ Pomoćivodstvouizvršavanjuradnihzadatakavodidouspješnijegobavljanjaposlauzosjećajučinko-vitosti,većegzadovoljstvaposlomiboljimorganizacijskimponašanjem.■■ Socijalnaiemocionalnapodrškausmjerenanaemocionalnepotrebepomagačavodidovećegosjećajadobrobitiizadovoljstvaposlom,povećaneodanostiorganizaciji,boljegupravljanjastresom.■■ Interakcijasupervizora ipomagačapridonosiboljem iskustvusodnosimaopćenito,zadovoljstvusasupervizorom,osjećaju kompetentnostipomagača iosobnogpostignuća,boljemorganizacijskomponašanju.

90

slika 9. str. 98

Dimenzije supervizije:

IIsshhooddii::

UČINKOVITA SUPERVIZIJA

Pomoć oko zadataka

Socijalna i emocionalna

podrška

Interpersonalna reakcija

osnaživanje, bolje organizacijsko

ponašanje, zadovoljstvo poslom, zadržavanje na poslu

subjektivna dobrobit, odanost organizaciji, zadovoljstvo poslom

osjećaj kompetentnosti i

osobnog postignuća, bolje organizacijsko

ponašanje, zadovoljstvo poslom

NAPOMENA ZA GRAFIČKU: ove donje strelice neka završavaju s ravnom crtom jer na ovaj način netko može pomisli� da ovi ishodi vode nečem

drugom

Slika 9. Dimenzije i ishodi supervizije (Mor Barak i sur., 2009)

IstraživanjekojejeprovedenouHrvatskojsdjelatnicimasustavasocijalneskrbipokazalojedastručnjacinavodekao ishodsudjelovanjau supervizijiporast zadovoljstva radom, sposobnostiučenja iz vlastitogiskustva,osjećajprofesionalnekompetentnosti,samopouzdanje,razumijevanjekorisnika.Takođersmatrajudanakonsudjelovanjausupervizijikvalitetnijeprocjenjujupotrebaklijenataivišeihuključujuuplaniranjerada,pružajukvalitetnijeusluge,boljesesnalazesteškimslučajevima,boljekomunicirajuskorisnicimaikolegamauradnomokruženju(AjdukovićiAjduković,2004).

Ukratko,učinkovita supervizijapovezana je s korisnim ishodimazapomagačeuključujući:poboljšanesposobnostikritičkograzmišljanjaiodlučivanja,osjećajosnaženosti,kompetentnostiiosobnogispunjenja,organizacijskupredanost,poboljšanozadovoljstvoposlomizadržavanjeuposlu.Kvalitetnasupervizijamožeutjecatinarazličitečimbenikeznačajnezakvalitetuintervencijaidobrobitpomagača.Značajsupervizijskogodnosa,procesa i ishoda je takavdaulaganje resursau razvoj iprovođenje supervizijeuodređenomorganizacijskomkontekstupredstavljadobrostrateškoulaganje.Pretpostavkazatojekontinuiranirazvojorganizacijskekulturekojapodupiresvojedjelatnike(ivolontere)ivodiračunaokvalitetisvojihaktivnostiitakobrineosvojimkrajnjimkorisnicima.

91



Prilog 1

UPITNIK ZA PROBIR ZA TEŠKOĆE MENTALNOG ZDRAVLJA RHS-13Sljedećapitanjaodnosesenaonoštoljudimoguosjećatinakonteškihiskustava.Molimooznačiteod0„uopćene“do4„izrazito“kolikosteu proteklih mjesec danaosjećalisljedeće:

izrazito

uvećojm

jeri

umjereno

umanjojm

jeri

uopćene Koliko ste u proteklih mjesecdanaosjećali:

4 3 2 1 0 Boloveumišićima,kostima,zglobovima

4 3 2 1 0 Sniženoraspoloženjeilitugu

4 3 2 1 0 Previšerazmišljanjailiprevišemisli

4 3 2 1 0 Osjećajbespomoćnosti

4 3 2 1 0 Iznenadnuuplašenostbeznekograzloga

4 3 2 1 0 Nesvjesticu,slabost(mučninu)ilivrtoglavicu

4 3 2 1 0 Uznemirenostilidrhtanje

4 3 2 1 0 Osjećajnemira(nistemoglimirnosjediti)

4 3 2 1 0 Lakoserasplakali

4 3 2 1 0Imali iskustvo ponovnog proživljavanja traumatskog iskustva;ponašaliseiliosjećalikaodasesveponovnodogađa?

4 3 2 1 0Imalifizičkureakcijunaspomentraumatskogiskustva(primjericedaVasjeoblioznoj,ubrzaniradsrca)

4 3 2 1 0Osjećaliseemocionalnootupjelo(primjerice,bilistetužni,alinistemogliplakati,nistebilisposobnidoživljavatipozitivneemocije)?

4 3 2 1 0 Bilirazdražljiviilivišenapeti(primjerice,kadanetkohodaizavas)

92

Sljedećapitanjaodnosesenaosobeskojimamožeteporazgovarati,pitatisavjetilinekudruguvrstupomoći.MolimooznačitekolikosepojedinopitanjeodnosinaVas.

uvije

k

često

ponekad

rijet

ko

nika

d4 3 2 1 0

KolikočestoVamjedostupannetkoskimmožeteupovjerenju razgovarati o sebi ili svojim problemima?

4 3 2 1 0KolikočestoVamjedostupannetkoodkogamožetepotražiti informaciju kakobisteriješilinekisvojproblem?

4 3 2 1 0KolikočestoVamjedostupannetkoodkogamožetezatražitikonkretnu pomoćkadVamjepotrebna?

ŠtoVamjedosadanajvišepomagalouteškimtrenucimauživotu?

___________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________________________

93

PRILOZI


Prilog 2 Copyright © 1994 Društvo za psihološku pomoć (Ajduković i Ajduković)

UPITNIK INTENZITETA SAGORIJEVANJA NA POSLUDatum:____________________________ Rezultat:________________________

ProcjenjujućikolikoseovetvrdnjeodnosenaVas,možeteutvrditistupanjsvojeizloženostiprofesionalnomstresuisagorijevanjunaposlu.PažljivopročitajtesvetvrdnjeizaokružitebrojčijeVasznačenjenajboljeopisuje.

Rijetko Ponekad Uvijek

1.Osjećamneprijateljstvoisrdžbunaposlu. 1 2 3

2.Primjećujemdasepovlačimodsuradnika. 1 2 3

3.Sveštosetražidauradimdoživljavamkaoprisilu. 1 2 3

4.Neosjetljivsamibezsuosjećanjapremakorisnicimaisuradnicima. 1 2 3

5.Posaomijedosadan,zamoranirutinski. 1 2 3

6.Mislimnegativnooposluiusmjeravamsenanjegovelošestrane. 1 2 3

7.Osjećamdapostižemmanjenegoikadaprije. 1 2 3

8.Imamteškoćauorganiziranjusvogposlaivremena. 1 2 3

9.Razdražljivijisamnegoikadaprije. 1 2 3

10.Osjećamsanemoćnimpromijenitineštonaposlu. 1 2 3

11.Frustracijeizazvaneposlomunosimiuprivatniživot. 1 2 3

12.Višenegoikadasvjesnoizbjegavamosobnekontakte. 1 2 3

13.Pitamsejelimojposaoprikladanzamene. 1 2 3

14.Osvomposlumislimnegativnočakinavečerprijespavanja. 1 2 3

15.Radnomdanupristupimsmišlju:„Hoćuliizdržatijošjedandan“ 1 2 3

16.Činimisedanikognaposlunijebrigazaonoštoradim. 1 2 3

17.Provodimviševremenaizbjegavajućiposaonegoradeći. 1 2 3

18.Naposluseosjećamumorno,čakikadasedobronaspavam. 1 2 3

Procjenjivanjestupnjasagorijevanja:

■■ Bezsagorijevanja(18-25)■■ Prvi/posebniznaciupozorenja(26–33)■■ Ozbiljnosagorijevanje(34–54)

94

Prilog 3

SMJERNICE ZA PODRŠKU VOLONTERIMA U ZIMSKOM PRIHVATNOM TRANZITNOM CENTRU ZA IZBJEGLICE U SLAVONSKOM BRODU

Ciljevi:

1 postićipsihološkorasterećenjevolontera2 podučitivolontereočimbenicimakojipovećavajurizikzasagorijevanjenaposlu.

Struktura susreta:

I Uvod

Predstavljanjevoditeljasusretasosvrtomnanjegovo iskustvouraduukriznimsituacijama,posebnosizbjeglicama.

Upoznavanjesciljemsusreta:volonterisuufokusu,naglasakjenanjihovimiskustvimaidobrobiti.

Napomene:

■■ Sobziromnadinamikupromjeneuzsastavutimovasusretiseneodvijajusistomgrupom,većseprilagođavanjihovimpotrebamaidinamicinjihovograda,povratkasterenaitd.■■ Sudionikesenepitaonjihovimočekivanjimaodsusreta.■■ Ovonijesupervizijakojajeprocesradasstručnjacimačiji jekrajnjiciljunaprjeđenjeradaskori-snicima,negopsihološko rasterećenjepomagača,pružanjepodrške,pokazivanje razumijevanjazanjihoveteškoćeiprikupljanjeinformacijakorisnihzadaljnjiradvolonteraucentruzaizbjeglice.

II Predstavljanje sudionika susreta

Kratkopredstavljanjesvih sudionika.

Onekojisubilinaprethodnomovakvomsusretuzamolitidanaveduključnedojmove.Njihnakrajuovogsusretapitatištojeovogputabilodrugačijenegokadasubiliprviput.

Napomene:

■■ Posvetitipozornostpredvoditeljimakojisuarapskogpodrijetlapodvidomočekivanjakojaodnjihimajuizbjeglice,članovitima,ostali(npr.policija)ionisamiodsebe.■■ VoditiračunaospecifičnojpozicijionihkojisuvolonteriHCK-auužemsmisluionihkojisuangažiraniu okviru javnih radova.

95

PRILOZI


III Psihološko rasterećenje volontera

Ključnapitanja (nijenužnodasesvapostave,ali jebitnodasvakisudionikbaremnadvapitanja izrazisvojeiskustvo):

1 Štojenajsnažnijeiskustvokojestedoživjelitijekomradauovomcentru?2 Štovasjenajvišedirnulo?3 Kakoizbjeglicereagirajunapodršku/pomoćkojusteimpružili?Kakosekodnjihvididasuukrizi

ilitraumatizirani?4 Štovambionajvećiproblem/poteškoća?5 Štovamjeolakšalo,aštootežalorad?6 Kakostedoživjelisuradnjumeđupomagačimaunutarorganizacije(CK)?7 Kakostedoživjelikoordinacijuisuradnjumeđurazličitimorganizacijama(CK,policija,CZSS,Društvo

našadjeca,UNICeF,SavetheChildreniostali)?8 Štobistevoljelidajedrugačijeorganiziranokadbudeteišlinaterensljedećiput?

IV. Poduka o stresu i sagorijevanju u pomagačkom radu

(Ako su je već imali, onda se usmjeriti na djelovanje faktora koji povećavaju stres i rizike sagorijevanja na poslu.)

Podijelitimaterijale.Upoznatisudionikespojmomstresaisagorijevanja,usmjeritinaprethodnikesagori-jevanja.Zamolitiihdaopišukojesveodnjihsukonkretnodoživjeliikakosusesnjimanosili.Podučitiotomeštopomažeusmanjivanjustresaipovezatistimeštomisledamogupočetikoristiti.

V. Završni dio

Usmjeravanjenapozitivno(svisudionici)

■■ KojasuvašapozitivnaiskustvaizradakaovolonteraHCK-a?■■ Kojestelijepetrenutkedoživjeliuradusizbjeglicama?

Osvrtnasusret(svisudionici)

■■ Štoimsesvidjelonasusretu?■■ Skojomznačajnomspoznajom/dobitiodlazesasusreta?

Preporuka:

Voditeljimasusretapreporučujeseponovitiosnovnaznanjaizkomunikacijskihvještina:

Ajduković,M. (2011).Vještine interpersonalne komunikacije.Dijaloški iprofesionalni razgovor.U:Žižak,A.,VizekVidović,V.iAjduković,M.(ur.), Interpersonalna komunikacija u profesionalnom kontekstu.Zagreb:edukacijsko-rehabilitacijskifakultet.

96

POJMOVNIK

Bio-socio ekološki model razvoja

Teorijskoodređenjerazvojapojedinacakojenaglašavauloguokolinskihčimbenika.Postavljapojedincaukontekstšireokoline:svakipojedinacsasvojimindividualnimobilježjimauronjenjeunekiobiteljski,radni ineposrednisocijalnikontekst,koji jepakdioekonomskog,političkog,obrazovnog iupravnogsustava,akoji jeuronjenunekikulturalni sustav, koji sedinamičnomijenjakrozvrijeme (Bronfenbrenner iMorris,1998).

Faktori rizika Karakteristikekoječinepojedince,grupeljudiiširezajedniceidruštvaranjivijimailipodložnijimanegativnimishodimaislabijojprilagodbi.

Izvanredna situacija

Događajkojizahtijevatrenutnemjerekakobisenjegoveposljedicesvelenanajmanjumogućurazinu.Tojepotencijalnokriznasituacijanajnižegstupnjaukojusuuključenipomagačinarazinizajednice,akojunadležneslužbemoguriješitibezpotrebezapozivanjempomoćiizvanzajednice(Alexander,2002).

Katastrofa Događajvelikihrazmjerakojiozbiljnonarušavauobičajenofunkcioniranjezajedniceilidruštva,smasovnim ljudskim,materijalnim,ekonomskim iliprirodnimgubicimaiposljedicamakojenadilaze sposobnostipogođenezajednice ili društvada se snjimanosepomoćuvlastitihresursa,testogačestouključujeimeđunarodnupomoć(Quarantelli,2006).

Krizna situacija

Neželjeneokolnostikojeseočitujuuznačajnojneizvjesnosti,vremenskompritiskuiprijetnji očuvanju resursa (Boin i sur., 2005).Nastaje kao rezultat različitih vrstadogađaja(vidi:izvanrednasituacija,nesrećavelikihrazmjera,katastrofa).

Nesreća velikih razmjera

Događajkojidovodidosmrti,razaranjaimaterijalneštetekojizahtijevajuizvanrednenaporezajednicekakobiseublažileposljedice,običnouzpomoć izvanzajednice(UN,2008).

Otpornost Procesukojemnizresursa,osobnihikontekstualnih,stabilnijihipromjenjivijih,vodiodržavanjuibržemoporavkurazinepsihološkedobrobitiifunkcioniranjauuvjetimastresailitraume.

Pomagači Nadređenipojamkojiuključujesveonekojisudjelujuuodgovorunakriznusituaciju,uključujućiivolontereistručnjake.

Posredna (vikarijska) trauma

Neugodnoemocionalno,misaono, tjelesno ili ponašajno stanje kojenastaje kaoposljedicaslušanjaiskustavapogođenihosobaiprepoznavanjanjihovepatnje.

97

POJMOVNIK


Pozitivna prilagodba

Stanjepojedinca ili skupinepojedinacakojegobilježava:1)niskarazinasimptomastresa iliodsustvoporemećajamentalnogzdravlja,2)postojanjezdravihobrazacaponašanja(naprimjer,motivacija,postavljanjeciljevazabudućnost),3)dobrofunk-cioniranjeuraznimživotnimulogama(uobitelji,naposlu),4)visokakvalitetaživota(Norris,Stevens,Pfefferbaum,WycheiPfefferbaum,2008).

Probir (skrining)

Postupakkojemjeciljprepoznatiosobekojesuustanjuvisokeuznemirenostiodno-snovisokerazinestresaizakojezbogtogapostojipovećanavjerojatnostdabimoglirazvitiozbiljnijepsihičketeškoćeiporemećaje.

Psihološka dobrobit

Pojamkojiseodnosinastanjecjelovitogzdravljaiprocespostizanjatogstanja.Imatjelesnu,misaonu,emocionalnu,društvenuiduhovnudimenziju.Uključujesve“onoštojedobrozanekuosobu”,poputuključivanjausmislenedruštveneuloge,osjećajsrećeinade,životuskladusvrijednostima,pozitivnedruštveneodnoseipoticajnookruženje,korištenjepozitivnihnačinazasuočavanjesaizazovima,sigurnost,zaštituipristupkvalitetnimuslugamaizapošljavanju(UNHCR,2013).

Psihološka prva pomoć

Oblikpsihosocijalnepodrškenamijenjen ljudimakoji sudoživjeli štetne i izrazitostresnedogađajevelikihrazmjerapoputratova ili terorističkihnapadaikatastrofakojegmoguprovoditistručnjaciupodručjumentalnogzdravlja,aliitreniranivolonteriidrugipomagači.Možeseodreditikaohumanipristupdrugomljudskombićukojepatiitrebapodršku(IASC,2007).Ciljevipsihološkeprvepomoćiuključuju:pružanjepraktičnepomoćiinenametljivepodrške;pomaganjeljudimauzadovoljavanjuosnov-nihživotnihpotreba;slušanjeljudi,alineipritisaknanjihdarazgovaraju;pružanjeutjeheipomaganjeusmirivanjustresnihreakcija;pomoćudobivanju informacija,uslugaisocijalnepodrške;zaštituljudioddaljnještete.

Psihosocijalna podrška

Procespoticanjaotpornostipojedinaca,obitelji i zajednicakoji imolakšavada seoporaveodutjecajakriznesituacijeipomažeimdasestakvimdogađajimanoseubudućnosti(InternationalFederationReferenceCentre,2009).Nadređenpojamkojiuključujerazličiteintervencijekojesetemeljenapetosnovnihprincipadjelovanjaukriznimsituacijama(Hobfollisur.,2007):poticanjepsihološkogosjećajasigurnosti,smirivanje,poticanjeosjećaja samoefikasnosti i kolektivneefikasnosti,poticanjepovezanostiipoticanjeosjećajanade.

Psihosocijalne posljedice

Promjeneurazličitimdomenamafunkcioniranja,uključujućinesamomisaone,pona-šajneiemocionalne,većisocijalne,poputpromijenjenihodnosa,socijalnihmrežai statusa.Pojam „psihosocijalno“odnosi senapovezanostpsiholoških i socijalnihprocesakojisenalazeustalnommeđudjelovanju(IASC,2007).

Resursi Sveonoštopojedincivisokocijeneilištoslužikaosredstvozadobivanjeonogaštojevisokocijenjeno;mogubiti1)objekti(npr.stambeniprostor,automobil,odjeća),2) stanja (npr. zaposlenje,dobripartnerskiodnosi), 3) individualneosobine (npr.vještine,samopoštovanje),4)izvorienergije(npr.financijskasredstva,dovoljnosna)(Hobfoll,DunahooiMonnier,1995).

98

Sagorijevanje na poslu

Fizička,emocionalnaimentalnaiscrpljenostkojanastajekaoposljedicanerazriješenogitrajnogradnogstresavisokogintenziteta.Proceskojinastajezbognapetostivezanihuzposaoinerazmjeraizmeđuradnihzahtjevaimogućnostinjihovogzadovoljavanja,ukojemsestavoviiponašanjapremakorisnicimauslugamijenjajuunegativnomsmjeru.

Stres Neugodnoemocionalno,misaono, tjelesno ili ponašajno stanje kojenastaje kaoreakcijananekistvarnidogađaj izokolinekojiseprocjenjujekaoprijeteći iliugro-žavajućih zanpr.uobičajeni tok života, sigurnost, egzistenciju, samopoštovanje ilipoložajudruštvu.

Stupnjeviti model psihosocijalne podrške

Modelpružanjapsihosocijalnepodrškenakonkatastrofaikriznihsituacijakojipret-postavljadapostojihijerarhijapotrebapogođenihljudi.Stupnjevitimodelprikazujeseuoblikupiramidepotreba:1)zadovoljavanjaosnovnihpotrebaistvaranjaosje-ćajasigurnosti,2)podrškezajednicamaiobiteljima,3)usmjerene,nespecijaliziranepodrške,4) specijaliziranihusluga (IASC,2007).Nasvakomstupnjupiramidebrojpogođenihljudikojićetrebatiodređenuvrstupodrškesesmanjuje.

Supervizija Supervizija jeoblikprofesionalnogsavjetovanjausredotočenana interakcije ljudi,profesionalnihzadatakaiorganizacija(Ajdukovićisur.,2015).Supervizijaomogućava:podrškuupromišljanjuiprocesudonošenjaodlukauveziaktualnihstručnihpitanja;podrškuuizazovnimizahtjevnimradnimsituacijamaisukobima;pojašnjenjezada-taka,funkcijaiuloga;podrškuuupravljanjuprocesimapromjena;inovativnarješenjazanoveizazove;profilaktičkemjerekakobiseizbjegaomobbing i sagorijevanje na poslu.(ANSe,2016).

Trauma Neugodnoemocionalno,misaono,tjelesnoiliponašajnostanjekojenastajekaoreak-cijanatraumatskidogađaj.Traumatskidogađajiposvojojnaravisutakvidaćeihsviljudidoživjetiizrazitoteškim,auključujuizloženostsmrtiiliprijetnjismrti,stvarnimozbiljnimozljedamailiprijetnjiozljedama,seksualnomnasiljuiliprijetnjiseksualnomnasilju,biloizravno,svjedočenjem,ilibliskimkontaktomsosobamakojesuihdoži-vjele–članovimaobitelji ilikrozprofesionalniradpomagača(AmericanPsychiatricAssociation,2013).

Trijaža Postupakkojimseuuvjetimavelikihpotrebaivrloograničenihresursaprepoznajuosobekojesuzbogopasnostizasebeilidrugeprioritetuzbrinjavanju(Burkle,2006)itrebajuneodgodivumentalno-zdravstvenuspecijalističkuintervenciju.

Zajednica Pojamkojiobuhvaćatridimenzije:1)skupinaljudikojaživinajasnoodređenojlokaciji,2)pojedinciiskupinesazajedničkiminteresimauvezivažnihciljeva,3)skupinaljudikojadijelidruštveneipsihološkivažneosobinekaoštosuidentitet,kulturailiosjećajzajedništva.Zajedniceserazlikujupremaveličinitemoguoznačavatidiogradailisela,regijuilicijeludržavuilinekolikodržava.

Zaštitni faktori Osobinepojedinaca,skupinaljudiiširihzajednicaidruštavakojepridonosepozitivnojprilagodbiuuvjetimastresa.

99

POJMOVNIK


POPIS CITIRANE LITERATURE

1 Adams,R.e.iBoscarino,J.A.(2006).PredictorsofPTSDanddelayedPTSDafterdisaster.The Journal of nervous and mental disease, 194(7),485–493.doi:10.1097/01.nmd.0000228503.95503.e9

2 Adger,W.(2000).Socialandecologicalresilience:Aretheyrelated?Progress in human geography,24(3),347–364.doi:10.1191/030913200701540465

3 Ajduković,D. (1997). Pyramidofpsychosocial services to returnees. International conferencePsychosocial support in post war communities,graz,Austria,April17-20.

4 Ajduković,D.(2000).Psihološkekrizneintervencijeuzajednici.U:L.Arambašić(ur.),Psihološke krizne intervencije(93-119).Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

5 AjdukovicD.,Ajdukovic,D.,Bogic,M.,Franciskovic,T.,galeazzi,g.M. isur. (2013)Recovery fromposttraumaticstresssymptoms:Aqualitativestudyofattributionsinsurvivorsofwar.PLoS ONE 8(8),e70579.doi:10.1371/journal.pone.0070579

6 Ajduković,D.iBakić,H.(2016).Report on long-term psychosocial consequences of disasters.Zagreb:OPSIC Project.

7 Ajduković,M.(1994).Profesionalnapomoćpomagačima.U:Ajduković,M.iAjduković,D.(ur.),Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača(53-76).Zagreb: Društvozapsihološkupomoć.

8 Ajduković,M. (2000a).Kriznidogađaji ikrizakaopsihičkostanje.U:L.Arambašić (ur.),Psihološke krizne intervencije (33-54). Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

9 Ajduković,M. (2000b). Individualna sažetapsihološka integracija traume.U: L.Arambašić (ur.),Psihološke krizne intervencije(151-162).Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

10 Ajduković,M.iAjduković,D.(ur.)(1996).Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača. Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

11 Ajduković,M.iAjduković,D.(2004).ModelevaluacijeiučinciprojektaUvođenjesupervizijeusustavsocijalneskrbi.Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11(1),5-41.

12 Ajduković,M.iCajvert,Lj.(ur.)(2004).Supervizija u psihosocijalnom radu.Zagreb:Društvozapsiho-loškupomoć.

13 Ajduković,M.,Cajvert,Lj., Judy,M.,Knopf,W.,Kuhn,H.,Madai,K. iVoogd,M. (2015).Aeuropeanglossaryof supervisionandcoaching.U:M. Judy IW.Knopf,W. (ur.),ECVision. Supervision and coaching in Europe: Concepts and Competencies(51-81).Beč:DieWinerVolkshochschulengmbH.

14 Alexander,D.(2002).Principles of emergency planning and management.NewYork:OxfordUniversityPress.

15 AmericanPsychiatricAssociation. (2013).Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.).Washington,DC:Author.

16 Anastario,M.,Shehab,N.iLawry,L.(2009).Increasedgender-basedviolenceamongwomeninter-nallydisplacedinMississippitwoyearspost-hurricaneKatrina.Disaster medicine and public health preparedness, 3,18-26.doi:10.1097/dmp.0b013e3181979c32

17 ANSe (2016).Definition of supervision and coaching. Preuzeto s:http://www.anse.eu/about-anse/standards

18 Anić,V.(1998).Rječnik hrvatskoga jezika.Zagreb:NoviLiber.19 Antonovsky,A.(1979).Health, stress, and coping.SanFrancisco:Jossey–Bass.20 Arambašić,L.(2000).Stresniitraumatskidogađajiinjihoveposljedice.U:L.Arambašić(ur.)Psihološke

krizne intervencije(11-13).Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

100

http://www.anse.eu/about-anse/standards

http://www.anse.eu/about-anse/standards

21 Arambašić, L. (2012).Psihološka prva pomoć nakon kriznih događaja: vodič kroz psihološke krizne intervencije u zajednici.Jastrebarsko:NakladaSlap.

22 Arambašić, L. iAjduković,M.Sažetapsihološka integracija traume:Specifični grupnipostupakuokvirukriznih intervencija.U:L.Arambašić (ur.)Psihološke krizne intervencije (121–148).Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

23 Arambašić,L.,Miljević-Riđički,R.,Pregrad,J.iVizek-Vidović,V.(2013).Zbio se težak događaj! Što sad i kako dalje? Letak za odrasle.Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

24 Balaban,V.F.,Steinberg,A.M.,Brymer,M.J.,LayneC.M.,Jones,R.T.iFairbank,J.A.(2005).Screeningandassessmentforchildren’spsychosocialneedsfollowingwarandterrorism.U:M.J.FriedmaniA.Mikus-Kos (ur.)Promoting the psychosocial well–being of children following war and terrorism (121–161).Amsterdam:IOSPress.

25 Bandura,A.(1997).Self–efficacy: The exercise of control.NewYork:Freeman.26 Barišić,A.(2017).Supervizijapsihosocijalnograda vanjskihstručnihsuradnikaCZSSOsijek.(interni

materijalizrađenzaSpecijalističkiposlijediplomskistudijsupervizijeupsihosocijalnomradu).Zagreb:Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta.

27 Benight,C.C.(2004).Collectiveefficacyfollowingaseriesofnaturaldisasters.Anxiety, stress & coping, 17(4),401-420.doi:10.1080/10615800512331328768

28 Benight,C.C.iHarper,M.L.(2002).Copingself–efficacyperceptionsasamediatorbetweenacutestressresponseandlong–termdistressfollowingnaturaldisasters.Journal of traumatic stress, 15(3),177–186.doi:10.1023/A:1015295025950

29 Bleich,A.,gelkopf,M. i Solomon,Z. (2003). exposure to terrorism, stress-relatedmentalhealthsymptoms,andcopingbehaviorsamonganationallyrepresentativesampleinIsrael.Journal of the American medical association, 290(5),612–620.doi:10.1001/jama.290.5.612

30 Boin,A., ‘tHart,P.,Stern,e.iSundelius,B.(2005).The politics of crisis management: understanding public leadership when it matters most. NewYork:CambridgeUniversityPress.

31 Bonanno, g. A. (2004). Loss, trauma, and human resilience: Have we underestimated thehumancapacity to thriveafterextremelyaversiveevents?American psychologist, 59(1), 20–28.doi:10.1037/0003-066X.59.1.20

32 Bourdieu,P.(1985).Theformsofcapital.U:J.Richardson(ur.)Handbook of theory and research for the sociology of education(241-261).NewYork:greenwood.

33 Broadbent, M., Moxham, L. i Dwyer, T. (2007). The development and use ofmental healthtriage scales in Australia. International journal of mental health nursing, 16(6), 413-421.doi:10.1111/j.1447-0349.2007.00496.x.

34 Bronfenbrenner,U. iMorris,P. (1998).Theecologyofdevelopmentalprocesses.U:W.Damon iR.M.Lerner(ur.)Handbook of child psychology Volume 1: Theoretical models of human development (993–1028).Hoboken,NY:JohnWiley&Sons.

35 Brymer,M.,Layne,C.,Jacobs,A.,Pynoos,R.,Ruzek,J.,Steinberg,A.,Vernberg,e.iWatson,P.(2006).Psychological first aid: Field operations guide.Preuzetos:TheNationalChildTraumaticStressNetworkandtheNationalCenterforPTSDwebsite:www.ptsd.va.gov/professional/manuals/psych-first-aid.asp

36 Burkle,F.M.(2006).Triage.U:R.e.AntosiaiJ.D.Cahill(ur.)Handbook of bioterrorism and disaster medicine(11-17).Boston:Springer.

37 Carpenter,J.(2016).Whatdoweknowabouttheeffectivenessofsupervision.The 12th International Conference on Clinical Supervision.LongIsland:AdelphiUniversitySchoolofSocialWork.

38 Ceyhan, e. i Ceyhan, A. A. (2007). earthquake survivors’ quality of life and academic achie-vement six years after the earthquakes in Marmara, Turkey. Disasters, 31(4), 516–529.doi:10.1111/j.1467-7717.2007.01023.x

101

POPIS CITIRANE LITERATUIRE


39 Chamlee-Wright,e. iStorr,V.H. (2009). “There’snoplace likeNewOrleans”:Senseofplaceandcommunity recovery in theNinthWardafterHurricaneKatrina. Journal of urban affairs, 31(5),615-634.https://doi.org/10.1111/j.1467-9906.2009.00479.x

40 Coleman,L.(2006).Frequencyofman-madedisastersinthe20thCentury.Journal of contingencies and crisis management, 14(1), 3-11.doi:10.1111/j.1468-5973.2006.00476.x.

41 Connorton,e.,Perry,M.J.,Hemenway,D.iMiller,M.(2012).Humanitarianreliefworkersandtrauma-relatedmentalillness.Epidemiologic reviews,34(1),145-155.doi:10.1093/epirev/mxr026

42 CReD(Centreforresearchontheepidemiologyofdisasters) iUNISDR(Unitednationsofficefordisasterriskreduction).(2016).Poverty & death: Disaster mortality.Preuzetos:http://cred.be/sites/default/files/CReD_Disaster_Mortality.pdf

43 Cutter,S.,emrich,C.,Mitchell,J.,Boruff,B.,gall,M.,Schmidtlein,M.,Burton,C.g.iMelton,g.(2006).Thelongroadhome:Race,class,andrecoveryfromhurricaneKatrina.Environment, 48(2),8–20.doi:10.3200/envt.48.2.8-20

44 ČačinovićVogrinčič,g.(2009).Supervizijausocijalnomradu:su-stvaranjesupervizijekrozsuradniodnos.U:M.Ajduković (ur.)Refleksije o superviziji (91–100).Zagreb: Bibliotekasocijalnograda iDruštvozapsihološkupomoć,.

45 Čemerin,D.(2010).Smanjenjerizikaodkatastrofeikriznoupravljanje. Hrvatska platforma za smanje-nje rizika od katastrofa(16-18).Zagreb:Državnaupravazazaštituispašavanje.

46 Davidson,W.B.iCotter,P.R.(1991).Therelationshipbetweensenseofcommunityandsubjectivewell-being:Afirstlook.Journal of community psychology, 19(3),246-253.

47 DVA(DepartmentofVeteransAffairs).(2016).CommonreactionsafterTrauma.Preuzetos:http://www.ptsd.va.gov/public/problems/common-reactions-after-trauma.asp.

48 Državnaupravazazaštituispašavanje.(2015).Izvješće o katastrofi na području Vukovarsko-srijemske županije Županijskog stožera za zaštitu i spašavanje Vukovarsko-Srijemske županije.Preuzetoshttp://www.duzs.hr/news.aspx?newsID=22140&pageID=677

49 Figley,C.,giel,R.,Borgo,S.,Briggs,S. iHarotis-Fatouros,M. (1995).Preventionandtreatmentofcommunitystress:Howtobeamentalhealthexpertatthetimeofdisaster.U:S.e.HobfolliM.W.deVries(ur.)Extreme stress and communities: Impact and intervention (489-497).London:KluwerAcademicPublishers.

50 Fletcher, D. i Sarkar,M. (2013). Psychological resilience. European psychologist, 18(1), 12–23.doi:10.1016/j.psychsport.2012.04.007

51 Foa,e.B.iMeadows,e.A.(1997).Psychosocialtreatmentforposttraumaticstressdisorder:Acriticalreview. Annual review of psychology, 48, 449–480.doi:10.1146/annurev.psych.48.1.449

52 Folkman,S.iLazarus,R.S.(1980).Ananalysisofcopinginamiddle-agedcommunitysample.Journal of personality and social psychology, 21, 219-239.doi:10.2307/2136617

53 Friedman,M.J. iMcewen,B.S.(2004).Posttraumaticstressdisorder,allostaticload,andmedicalillness.U:P.P.SchnurriB.L.green(ur.)Trauma and health: physical health consequences of exposure to extreme stress, (157–188).Washington,D.C.:AmericanPsychologicalAssociation.

54 Fritz,C.e.(1961).Disaster.U:R.K.MertoniR.A.Nisbet(ur.)Contemporary social problems (651-694).New York: Harcourt.

55 Furr,J.M.,Comer,J.S.,edmunds,J.M.iKendall,P.C.(2010).Disastersandyouth:Ameta-analyticexaminationofposttraumaticstress. Journal of consulting and clinical psychology, 78(6),765–780.doi:10.1037/a0021482

102

56 galea,S.,Nandi,A. iVlahov,D. (2005).Theepidemiologyofpost-traumaticstressdisorderafterdisasters. Epidemiologic reviews, 27(1),78–91.doi:10.1093/epirev/mxi003

57 godeau,e.,Vignes,C.,Navarro,F.,Iachan,R.,Ross,J.,Pasquier,C.iguinard,A.(2005).effectsofalarge-scaleindustrialdisasteronratesofsymptomsconsistentwithposttraumaticstressdisordersamongschoolchildren inToulouse.Archives of pediatrics & adolescent medicine, 159(6), 579-584.doi:10.1001/archpedi.159.6.579

58 godschalk,D.R. (2003).Urbanhazardmitigation:creatingresilientcities.Natural hazards review, 4(3),136-143.doi:10.1061/(asce)1527-6988(2003)4:3(136)

59 guha-Sapir,D.(2016).Preliminary data: Human impact of natural disasters.Brusseles:CReD.60 guha-Sapir,D.,Hoyois,P.iBelow,R.(2014).Annual Disaster Statistical Review 2013: The Numbers and

Trends.Brussels:CReD.61 Haase,J.e.,Britt,T.,Coward,D.D.,Leidy,N.K.iPenn,P.e.(1992).Simultaneousconceptanalysis

ofspiritualperspective,hope,acceptanceandself-transcendence. Journal of nursing scholarship, 24(2),141–147.doi:10.1111/j.1547-5069.1992.tb00239.x

62 Havenaar,J.M.,DeWilde,e.J.,VanDenBout,J.,Drottz-Sjöberg,B.M.iVanDenBrink,W.(2003).PerceptionofriskandsubjectivehealthamongvictimsoftheChernobyldisaster.Social science & medicine, 56(3),569-572.doi:10.1016/S0277-9536(02)00062-X

63 Hobfoll,S.e.,Canetti-Nisim,D.iJohnson,R.J.(2006).exposuretoterrorism,stress-relatedmentalhealthsymptoms,anddefensivecopingamongJewsandArabsinIsrael.Journal of consulting and clinical psychology, 74(2),207–218.doi:10.1037/0022-006X.74.2.207

64 Hobfoll,S.e.,Dunahoo,C.A.iMonnier,J.(1995).Conservationofresourcesandtraumaticstress.UJ.R.FreedyiS.e.Hobfoll(ur.)Traumatic stress: from theory to practice(29-47).NewYork:PlenumPress.

65 Hobfoll,S.e.,Watson,P.,Bell,C.C.,Bryant,R.A.,Brymer,M.J.,Friedman,M.J.,...Ursano,R.J.(2007).Fiveessentialelementsofimmediateandmid-termmasstraumaintervention:empiricalevidence.Psychiatry, 70(4),283–315.doi:10.1176/foc.7.2.foc221

66 Hoffman,M.A.iKruczek,T.(2011).Abioecologicalmodelofmasstrauma:Individual,community,and societal effects. The counseling psychologist, 39(8),1087-1127.doi:10.1177/0011000010397932

67 Inter-AgencyStandingCommittee(IASC).(2007).IASC Guidelines on mental health and psychosocial support in emergency settings. Geneva: IASC.

68 International Federation Reference Centre. (2009). Psychosocial interventions: A handbook. Copenhagen.Preuzetos:http://pscentre.org/wp-content/uploads/PSI-Handbook_eN_July10.pdf

69 InternationalStrategyforDisasterReduction.(2005).Hyogo Framework for Action 2005–2015: Building the resilience of nations and communities to disasters.Preuzetos:http://www.unisdr.org/2005/wcdr/intergover/official-doc/L-docs/Hyogo-framework-for-action-english.pdf

70 Jensen,N.K.,Norredam,M.,Priebe,S.iKrasnik,A.(2013).Howdogeneralpractitionersexperienceprovidingcaretorefugeeswithmentalhealthproblems?AqualitativestudyfromDenmark.BMC Family Practice,14-17.doi:10.1186/1471-2296-14-17.

71 Judy,M. iKnopf,W. (ur.)ECVision. Supervision and coaching in Europe: Concepts and Competencies. Vienna:DieWinerVolkshochschulengmbH.

72 Juen,B.,Warger,R.,Nindl,S.,Siller,H.,Lindenthal,M.,Huttner,e.,Ajdukovic,D.,Bakic,H.,Olff,M.iThormar,S.(2015).Handbook on mental health and psychosocial support (MHPSS) planning tools. Innsbruck:OPSICProject.

73 Juul,J.iJensen,H.(2010).Od poslušnosti do odgovornosti.Zagreb:Pelago.

103



74 Kalebić Jakupčević,K. iAjduković,M. (2011).Risk factorsofchildphysicalabusebyparentswithmixedanxiety-depressivedisorderorposttraumaticstressdisorder.Croatian Medical Journal,52,25-34.doi:10.3325/cmj.2011.52.25

75 Kaniasty,K.iNorris,F.N.(2004).Socialsupportintheaftermathofdisasters,catastrophes,andactsof terrorism:altruistic,overwhelmed,uncertain,antagonistic,andpatrioticcommunities.U:R. J.Ursano,A.e.NorwoodiC.S.Fullerton(ur.)Bioterrorism. psychological and public health interventions (200–229).NewYork:CambridgeUniversityPress.

76 Kawachi, I. (2001).Social tiesandmentalhealth. Journal of urban health: Bulletin of the New York Academy of medicine, 78(3),458–467.doi:10.1093/jurban/78.3.458

77 Kessler,R.C.iÜstün,T.B.(2008).The WHO World Mental Health Surveys: Global perspectives on the epidemiology of mental disorders.NewYork:CambridgeUniversityPress.

78 Klarić,M.,Francisković,T.,Klarić,B.,Kvesić,A.,Kastelan,A.,graovac,M.iLisica,I.D.(2008)PsychologicalproblemsinchildrenofwarveteranswithposttraumaticstressdisorderinBosniaandHerzegovina:Cross-sectionalstudy.Croatianmedicaljournal,49,491-498.doi:10.3325/cmj.2008.4.491

79 Kobasa,S.C.(1979).Stressfullifeevents,personality,andhealth:Aninquiryintohardiness.Journal of personality and social psychology, 37(1),1–11.doi:10.1037/0022-3514.37.1.1

80 Lazarus,R.S.(1993).Copingtheoryandresearch:past,presentandfuture.Psychosomatic medicine, 55(3),234-247.

81 Lazarus,R.S.iFolkman,S.(1984).Stress, appraisal and coping. NewYork:Springer.82 Leiter,M.P.iMaslach,C.(2012).Spriječite sagorijevanje na poslu.Zagreb:MATe.83 LCS(LutheranCommunityServicesNorthwest)(2015).Walking Together: A mental health therapist’s

guide to working with refugees.84 Litz,B.T.(2005).Hasresiliencetoseveretraumabeenunderestimated?American psychologist, 60(3),

262.doi:10.1037/0003-066X.60.3.262a85 Litz,B. T.,gray,M. J.,Bryant,R.A. i Adler,A.B. (2002). early intervention for trauma:Current

status and future directions. Clinical psychology: Science and practice, 9(2),112-134.doi:10.1093/clipsy.9.2.112.

86 Lueger-Schuster,B. (2011).Psihološka prva pomoć nakon traumatizacije. Radni materijali projekta TENTS-TP.Zagreb:Filozofskifakultet.

87 Logan,J.R.(2006).The impact of Katrina: Race and class in storm-damaged neighbourhoods. Providence: BrownUniversity.

88 Martinović,K.(2015).Krizno komuniciranje i odnosi s javnostima u konvergentnom medijskom okruženju (Neobjavljenspecijalističkirad).Zagreb:SveučilišteuZagrebu.

89 Maslach,C.iJackson,S.e.(1981).Themeasurementofexperiencedburnout.Journal of occupational behaviour,2,99-113.doi:10.1002/job.4030020205

90 Maslach,C.,Jackson,S.e.,Leiter,M.P.,Schaufeli,W.B.iSchwab,R.L.(2012).Upitnik izgaranja na poslu Christine Maslach – MBI.Jastrebarsko:NakladaSlap.

91 Maslach,C., Schaufeli,W.B. i Leiter,M.P. (2001). Jobburnout.Annual review of psychology, 52,397–422.doi:10.1146/annurev.psych.52.1.397

92 Masten,A.S.iNarayan,A.J.(2012).Childdevelopmentinthecontextofdisaster,war,andterro-rism:Pathwaysof risk and resilience.Annual review of psychology, 63, 227-257.doi:10.1146/annurev-psych-120710-100356

93 Masten,A.S.iObradovic,J.(2008).Disasterpreparationandrecovery:Lessonsfromresearchonresilienceinhumandevelopment. Ecology and society, 13(1),9-25.doi:10.5751/es-02282-130109

104

94 McFarlane,A.C.(2010)Thelong-termcostsoftraumaticstress:intertwinedphysicalandpsycholo-gicalconsequences.World psychiatry,9,3-10.doi:10.1002/j.2051-5545.2010.tb00254.x

95 Modrić,S.(2009).Zaštosezapalio?U:Dž.Hadžiselimović,M.Plavšić,J.PregradiV.RusijanLjuština(ur.)Psihologija mediji etika (47-153).Pula:DruštvopsihologaIstreiNakladaSlap.

96 MorBarak,M.e.,Travis,D.J.,Pyun,H.iXie,B.(2009).Theimpactofsupervisiononworkeroutcomes.Ameta-analysis.Social services review,83(1)3-32.doi:10.1086/599028

97 McFarlane,A.C.ivanHooff,M.(2009).Impactofchildhoodexposuretoanaturaldisasteronadultmentalhealth:20-yearlongitudinalfollow-upstudy.The British journal of psychiatry, 195(2),142–148.doi:10.1192/bjp.bp.108.054270

98 Mitchell,J.T.ieverly,g.S.,Jr.(1996).Critical incidents stress debriefing: An operations manual for the prevention of traumatic stress among emergency services and disaster workers.AllicottCity:ShevronPublishingCorporation.

99 Mölsä,M.,Punamäki,R.L.,Saarni,S.I.,Tiilikainen,M.,Kuittinen,S.iHonkasalo,M.L.(2014).Mentalandsomatichealthandpre-andpost-migrationfactorsamongolderSomalirefugeesinFinland.Transcultural psychiatry, 51(4),499–525.doi:10.1177/1363461514526630

100 Nicholls,K.iPicou,J.S.(2013).TheimpactofHurricaneKatrinaontrustingovernment.Social science quarterly, 94(2),344–361.doi:10.1111/j.1540-6237.2012.00932.x

101 Norris,F.H.,Baker,C.K.,Murphy,A.D.iKaniasty,K.(2005).Socialsupportmobilizationanddeterio-rationafterMexico’s1999flood:effectsofcontext,gender,andtime.American journal of community psychology, 36(1-2),15–28.doi:10.1007/s10464-005-6230-9

102 Norris,F.H.,Friedman,M.J.iWatson,P.J.(2002).60,000disastervictimsspeak:PartII.Summaryand implicationsof thedisastermentalhealth research.Psychiatry: Interpersonal and biological processes, 65(3),240–260.doi:10.1521/psyc.65.3.240.20169

103 Norris,F.H.,Friedman,M.,Watson,P.,Byrne,C.,Diaz,e.iKaniasty,K.(2002).60,000disastervictimsspeak:Part I.Anempiricalreviewoftheempirical literature,1981-2001.Psychiatry: Interpersonal and biological processes, 65(3),207–239.doi:10.1521/psyc.65.3.207.20173

104 Norris,F.H.,Stevens,S.P.,Pfefferbaum,B.,Wyche,K.F. iPfefferbaum,R.L. (2008).Communityresilienceasametaphor,theory,setofcapacities,andstrategyfordisasterreadiness.American journal of community psychology, 41(1-2),127-150.doi:10.1007/s10464-007-9156-6

105 NorthAtlanticTreatyOrganisation(NATO).(2008).Psychosocial care for people affected by disasters and major incidents: A model for designing, delivering and managing psychosocial services for people involved in major incidents, conflict, disasters and terrorism.Brussels:NATO.

106 Palinkas,L.,Downs,M.,Petterson,J.iRussell,J.(1993).Social,cultural,andpsychologicalimpactsoftheexxonValdezoilspill.Human organization, 52(1),1-13.doi:10.17730/humo.52.1.162688w475154m34

107 Pantić,Z.(2004).Povijesnirazvojsupervizije.U:M.AjdukovićiLj.Cajvert(ur.)Supervizija u psihoso-cijalnom radu(39-57).Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

108 Papanikolaou,V.,Adamis,D.iKyriopoulos,J.(2012).Longtermqualityoflifeafterawildfiredisasterinaruralpartofgreece.Open journal of psychiatry, 02(02),164–170.doi:10.4236/ojpsych.2012.22022

109 Parkinson,D.(2017).Investigatingtheincreaseindomesticviolencepostdisaster-AnAustraliancasestudy.Journal of interpersonal violence.doi:10.1177/0886260517696876

110 Pearlman,L.A. iMcKay,L. (2008).Understanding and addressing vicarious trauma. Pasadena,CA:Headington Institute.

111 Perkins,D.D.,Hughey,J.iSpeer,P.W.(2002).Communitypsychologyperspectivesonsocialcapitaltheoryandcommunitydevelopmentpractice.Community development, 33(1),33-52.

105



112 Perry,R.(2006).Whatisadisaster?UH.Rodriguez,e.Quarantelli,R.Dynes(ur.)Handbook of disaster research(1-15).NewYork:Springer.

113 Peterson,N.A.,Speer,P.W.iMcMillan,D.W.(2008).Validationofabriefsenseofcommunityscale:Confirmationoftheprincipaltheoryofsenseofcommunity.Journal of community psychology, 36(1),61-73.

114 Pfefferbaum,R.L.,Pfefferbaum,B.,VanHorn,R.L.,Klomp,R.W.,Norris,F.H. iReissman,D.B.(2013).Thecommunitiesadvancingresiliencetoolkit(CART):Aninterventiontobuildcommunityresilience to disasters. Journal of public health management and practice, 19(3),250-258

115 Prezza,M.,Amici,M.,Roberti,T.iTedeschi,g.(2001).Senseofcommunityreferredtothewholetown:Itsrelationswithneighbouring,loneliness,lifesatisfaction,andareaofresidence.Journal of community psychology, 29(1),29-52.

116 Quarantelli, e. L. (2006).Catastrophesaredifferent fromdisasters:Some implications for crisisplanningandmanagingdrawn fromKatrina.Preuzeto s:http://understandingkatrina.ssrc.org/Quarantelli/

117 RajhvajnBulat,L.iMikulić,M.(2008).Analiza sadržaja novinskih napisa o kriznim intervencijama.16.konferencijahrvatskihpsihologa.Poreč,1-4.listopada.

118 Rose,S.,Bisson, J. iWessely,S. (2003).Asystematicreviewofsingle-sessionpsychological inter-ventions (‘debriefing’) following trauma. Psychotherapy and psychosomatics, 72(4), 176–184.doi:10.1159/000070781

119 Rose,S.,Bisson, J.,Churchill,R. iWessely,S. (2002).Psychologicaldebriefingforpreventingposttraumaticstressdisorder(PTSD).The Cochrane database of systematic reviews.doi:10.1002/14651858.CD000560.

120 Ruzek,J.I.,Brymer,M.J.,Jacobs,A.K.,Layne,C.M.,Vernberg,e.M.iWatson,P.J.(2007).Psychologicalfirst aid. Journal of mental health counselling, 29(1),17–49.

121 SavetheChildren.(2011).Psychological first aid for children: Toolkit and manual.Preuzetos:http://resourcecentre.savethechildren.se/sites/default/files/documents/4633.pdf

122 Schnurr,P.igreen,B.L.(2004).(ur.)Trauma and health: Physical health consequences of exposure to extreme stress.Washington,DC:AmericanPsychologicalAssociation.

123 Shannon,P.J.,Vinson,g.A.,Cook,T.L.iLennon,e.(2015).Characteristicsofsuccessfulandunsucce-ssfulmentalhealthreferralsofrefugees.Administration and Policy in Mental Health and Mental Health Services Research, 43(4),555–568.doi:10.1007/s10488-015-0639-8

124 Stanković,N.(2017)Sada je zapravo sve dobro, ili ipak ne? Ispitivanje mentalnog zdravlja izbjeglica i migranata(Neobjavljenidiplomskirad).Zagreb:Filozofskifakultet.

125 Smith,K.iBryant,R.A.(2000).Thegeneralityofcognitivebiasinacutestressdisorder.Behaviour research and therapy, 28(7),709–715.doi:10.1016/s0005-7967(99)00096-0

126 Starc,B.(2009)MedijiIpsihološkekrizneintervencije.UDž.Hadžiselimović,M.Plavšić,J.Pregrad,V.RusijanLjuština(ur.)Psihologija mediji etika(134-146).Pula:DruštvopsihologaIstreiNakladaSlap.

127 SubcommitteeonDisasterReduction.(2005).Grand challenges for disaster reduction.Washington,DC.128 Sundnes,K.e. iBirnbaum,M.L. (2003).Medicinehealthmanagementguidelines forevaluation

andresearchintheUlsteinstyle.Prehospital and Disaster Medicine,7(1),Supplement3.Preuzetos:http://www.wadem.org/guidelines.html

129 TeNTS (2009).The TENTS guidelines for psychosocial care following disasters and major incidents. Preuzetos:www.tentsproject.eu/index.jsp?USMID=128

106

http://understandingkatrina.ssrc.org/Quarantelli/

http://understandingkatrina.ssrc.org/Quarantelli/

http://www.wadem.org/guidelines.html

130 Terr,L.(1991).Childhoodtraumas:anoutlineandoverview.American journal of psychiatry,148(1),10-20.doi:10.1176/ajp.148.1.10

131 Thormar, S.B. (2015).Volunteering in the aftermath of disasters. Psychopathology and volunteer management (Doctoraldissertation). Preuzeto s:https://pure.uva.nl/ws/files/2505895/161527_geDRUKT_207778_L_bw_Thormar_complete_met_colofon.pdf

132 Trippany,R.L.,WhiteKress,V.e.iWilcoxon,S.A.(2004).Preventingvicarioustrauma:Whatcoun-selorsshouldknowwhenworkingwithtraumasurvivors.Journal of counselling & development, 82(1),31-37.doi:10.1002/j.1556-6678.2004.tb00283.x

133 Trninić,D.(2010)Voda: uzrok prirodnih katastrofa.Zbornikradova-Hrvatskaplatformazasmanjenjerizikaodkatastrofa,12-15.Zagreb:Državnaupravazazaštituispašavanje.

134 UNHCR (UnitedNationsHighCommissioner forRefugees).Operational Guidance Mental Health & Psychosocial Support Programming for Refugee Operations.geneva:UNHCR.Preuzetos:http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=525f94479&query=operational%20guidance

135 U.S.DepartmentofHealthandHumanServices,Centers forDiseaseControl andPrevention,NationalCenterforemergingandZoonoticInfectiousDiseases,DivisionofglobalMigrationandQuarantine.(2012).Guidelines for mental health screening during the domestic medical examination for newly arrived refugees.Preuzetos:www.cdc.gov/immigrantrefugeehealth/guidelines/domestic/mental-health-screening-guidelines.html

136 UNISDR(Unitednationsofficefordisasterriskreduction).(2009).UN International strategy for disa-ster reduction. Geneve: UN.

137 UNISDR(Unitednationsofficefordisasterriskreduction).(2015).Sendai framework for disaster risk reduction 2015-2030. Geneva: UNISDR.

138 UN(UnitedNations).(2008).Relief web glossary.Preuzetos:http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/4F99A3C28eC37D0eC12574A4002e89B4-reliefweb_aug2008.pdf

139 VizekVidović,V.(1996).Suočavanjesastresomuradu.U:Ajduković,M.iAjduković,D.(ur.)(1996).Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača(39-42).Zagreb:Društvozapsihološkupomoć.

140 Warda,g. iBryant,R.A. (1998).Cognitivebias inacutestressdisorder.Behaviour research and therapy, 36(12),1177–1183.doi:10.1016/s0005-7967(98)00071-0

141 Weisæth,L.(1994).Technologicaldisasters:psychologicalandpsychiatriceffects.U:R.J.Ursano,B.g.McCaugheyiC.S.Fullerton(ur.) Individual and community responses to trauma and disaster (72-102). Cambridge:CambridgeUniversityPress.

142 Weisæth,L.(1995)Preventivepsychosocialinterventionafterdisaster.U:S.e.Hobfoll,M.,deVries(ur.)Extreme Stress and Communities: Impact and Intervention (401-419).London:KluwerAcademicPublishers.

143 WorldHealthOrganization,WarTraumaFoundationandWorldVision. (2011).Psychological first aid: Guide for field workers.geneva.Preuzeto s:http://www.who.int/mental_health/publications/guide_field_workers/en/

144 WorldHealthOrganization,WarTraumaFoundationandWorldVision.(2013).Psychological first aid: Facilitator’s manual for orienting field workers.geneva.Preuzetos:http://apps.who.int/bookorders/anglais/detart1.jsp?codlan=1&codcol=80&codcch=196

145 WorldHealthOrganization.(2005).Violence and disasters.geneva:WHO.146 Wright,M.O.D.,Masten,A.S.iNarayan,A.J.(2013).Resilienceprocessesindevelopment:Four

wavesofresearchonpositiveadaptationinthecontextofadversity.US.goldsteiniR.B.Brooks(ur.)Handbook of resilience in children(15-37).SaltLakeCity:Springer.

107


http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/4F99A3C28EC37D0EC12574A4002E89B4-reliefweb_aug2008.pdf

http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/4F99A3C28EC37D0EC12574A4002E89B4-reliefweb_aug2008.pdf

http://apps.who.int/bookorders/anglais/detart1.jsp?codlan=1&codcol=80&codcch=196

http://apps.who.int/bookorders/anglais/detart1.jsp?codlan=1&codcol=80&codcch=196


Recenzije knjige

Psihosocijalna podrška u kriznim događajima velikih razmjerabavisetemomodvitalnoginteresazasuvre-menezajedniceidržave.ObziromnatakvenedavnedogađajeuHrvatskojisveonoštosudomaćistruč-njaci,odgovornepolitikeijavnostiznjih(ne)naučili,temogućekatastrofeubudućnosti,radiseoaktualnoj,aliisvevremenskojtemi.Značajoveknjigenijesamouvažnostiteme,negoikakojeonapredstavljena:sveobuhvatno, znanstveno-teorijskiutemeljeno, inovativno i funkcionalno.Sveobuhvatna je jerpokrivaključneskupinesadržajavažnihdasepojampsihosocijalnepodrškeukriznimdogađajimavelikihrazmjeracjelovitopribliži,kakostručnjacimaivolonterima,takoiodgovorniminstitucijamaislužbamatezainteresi-ranojjavnosti.Tetri,podjednakovažneskupinesu:1)definicija,opisobilježjaiposljedicakriznihdogađajavelikihrazmjera;2)profesionalniodgovorinadogađajetevrste;3)utjecajkriznihdogađajanapomagače(pojedince iorganizacije) i načininošenja snjihovimposljedicama.Znanstveno-teorijskautemeljenostogledaseurecentnimteorijskimmodelima,istraživanjimaidrugimpodacimaokrizamaikatastrofama,kakouHrvatskojtakoiusvijetu.Inovativnostseprepoznajeunačinunakojiseobjektivnimisubjektivnimpodacimapotkrepljujuidokumentirajustručno-formativnidijeloviteksta.Funkcionalnosttekstapostignutaje kombiniranjem informativnosti (primjerice,prikazomdefinicija, klasifikacija idrugih ključnih znanjaotemi) i formativnosti (primjerice,dajusesmjernice,ciljevi,opisipostupaka,standardi,upitnici).Stogaćeknjigaposlužitikakoodgovornimslužbamaiorganizacijamaizainteresiranojjavnostidaupoznajuobilježjavelikihkriznihdogađaja, tako ipolaznicimaspecijaliziranihedukacija,stručnjacima ivolonterimatijekomiscrpljujućeg ivrloodgovornogradausloženimokolnostimakriznihdogađaja.Važnojenapomenutidaknjigaslijedietikuivrijednostimultikulturalnostiijednakopravnosti. Prof. dr. sc. Antonija Žižak

Knjigadonosipregledspoznajaokatastrofamaikriznimdogađajimavelikograzmjeratenudivrlokvalitetnesmjernicekakopružapsihosocijalnupodrškukadanekuzajednicupogoditakavdogađaj.Udomaćojlite-raturiovojeprvaknjigakojasedubinskibaviovomtemomzbogčegaimavelikiznačajzaodgovarajućuipravodobnupripremuprijenastankakriznihdogađaja.Navođenjeprevencijskihmjerakojimajemogućesmanjitipsihosocijalnirizikodkatastrofepredstavljaposebnu,praktičnuvrijednostteksta.SuvremenosttekstaosobitodolazidoizražajaudijeluFaktori rizika i otpornosti za mentalno zdravlje u kriznim događajima velikih razmjera,ukojemsenaglašavaipozitivnainegativnaulogamedijaunošenjuskriznimdogađajem(pogotovointerneta).Posebnosuvrijednekonkretneijasnesmjernicezapružanjepsihosocijalnepodrškeipsihološkeprvepomoći,kojećesigurnobitivrlokorisneivolonterimaistručnjacima.Takođerjezanimljivikoristanopiskakopristupitiivoditirazgovorstraumatiziranomosobom,tekonkretnihnačinarada(npr.tehnikeuzemljenja),aliikojipostupcipomagača,iakounajboljojnamjeri,mogupogođenojosobiodmoćiuoporavku.Uzto,priloženisui/iliopisaniinstrumentizaprocjenupsihosocijalnogfunkcioniranjaosobeukrizi.Praktičnesmjernicenaglašavajuvažnostkulturalneosjetljivostiupružanjapsihosocijalnepodrške.Dioopsihološkojdobrobitipomagačajeposebnokoristanuprevencijisagorijevanjanaposlu,prepoznavanjaznakova iposljedicaposredne traume, kao iosvještavanja velikog značaja supervizijeu zaštitinjihovogmentalnogzdravlja.DijelovisopisomosobnihiskustavavolonteraCrvenogkrižaobogaćujuknjiguimoglibimotiviratičitateljenavolontiranje.Ovaćeknjigabitiposebnokorisnastudentimapomagačkihstrukaivolonterimahumanitarnihorganizacija,kojisesusrećuspružanjempsihosocijalnepodrškeosobamaukriznimsituacijama. Doc. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat

108

TEMELJNA NAČELA MEĐUNARODNOG POKRETA CRVENOG KRIŽA I CRVENOG POLUMJESECA

HUMANOSTMeđunarodnipokretCrvenogkriža iCrvenogapolumjeseca,nastaou željidabezdiskriminacijepružapomoćsvimranjenicimanabojnompolju,nastojiusvimprilikamaspriječitiiublažitiljudskupatnju.Svrhajepokretazaštitaživotaizdravljateosiguranjepoštovanjaljudskeosobe.Promičeosobnorazumijevanje,prijateljstvo,suradnjuitrajanmirmeđusvimnarodima.

NEPRISTRANOSTPokretnepravirazlikusobziromnanacionalnu,rasnu,vjersku,klasnuilipolitičkupripadnostpojedinca,većnastojiublažitinjegovemuke,isključivovodećiračunaonjegovimpotrebama,dajućiprednostnajhitnijimslučajevimaunesrećenih.

NEOVISNOSTPokretjeneovisan.Nacionalnadruštva,iakosupomoćnatijelahumanitarnihslužbisvojihvladaipodvr-gnutazakonimasvojihzemalja,morajuočuvatisvojuautonomijukakobiusvakodobamogladjelovatiuskladusnačelimaPokreta.

NEUTRALNOSTDabiočuvaopovjerenjesvih,pokretseneopredjeljujeuneprijateljstvimaineupuštaseuraspravepoli-tičke,rasne,vjerskeiliideološkeprirode.

DOBROVOLJNOSTPokretjedobrovoljaninepokrećegaželjazadobitkom.

JEDINSTVOUsvakojzemljimožepostojatisamojednodruštvoCrvenogkrižailiCrvenogpolumjeseca.Morabitidostu-pnosvimaiprovoditihumanitarnudjelatnostnacijelomteritoriju.

UNIVERZALNOSTMeđunarodnipokretCrvenogkrižaiCrvenogpolumjeseca,ukojemsvadruštvaimajujednakpoložajidijelejednakapravaidužnostiuzajamnogpomaganja,svjetskijepokret.

ISBN 978-953-7537-32-6

Ovaj jedinstveni Priručnik odmah po svom nastanku postaje neophodan alat Hrvatskom Crvenom križu, svim odgovornim institucijama i organizacijama, pri planiranju i osmišljavanju aktivnosti psihosocijalne podrške u situacijama kriza i nesreća velikih razmjera. Autori na sustavan, cjelovit i vrlo zanimljiv način iznose najnovije znanstveno utemeljene spoznaje o utjecaju koje velike nesreće i katastrofe imaju na pojedince i zajednicu, te načine na koje se učinkovito pruža psihosocijalna podrška u pojedinim fazama odgovora na katastrofu.

Hrvatskom Crvenom križu izuzetno su korisni opisi konkretnih postupaka, tehnika i smjernica psihosocijalnih intervencija nakon kriznih događaja velikih razmjera, te ukazivanje na potrebu planiranja dugoročnih psihosocijalnih intervencija. Posebna vrijednost ovog Priručnika je njegova visokoj stručnost i utemeljenosti na najnovijim znanstvenim spoznajama, ali i prak-tičnom iskustvu rada u kriznim situacijama. Djelo će koristiti kako odgovornim institucijama i organizacijama, tako i volonterima i djelatnicima Crvenog križa i drugih organizacija koji žele razvijati svoje kompetencije i spremnost na učinkoviti odgovor na kriznu situaciju.

Priručnik je utemeljen na psihosocijalnom pristupu kojeg slijedi Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a usmjeren je na osnaživanje pojedinca i zajednice. Hrvatski Crveni križ sa zadovoljstvom utvrđuje kako se i stručna javnost slaže da je upravo ovaj pristup najučinkovitiji u situacijama kriza i katastrofa. Priče volontera i djelatnika Hrvatskog Crvenog križa potvrđuju kako je psihosocijalna podrška neophodna u kriznim situacijama i koliko je vrijedna za svakog tko je pruža.

Kao organizaciji koja pruža humanitarnu pomoć osobama u potrebi a istovremeno brine o dobrobiti djelatnika i volontera, naročito su korisna znanja o tome kako brinuti za psihološku dobrobit pomagača, koji su rizici sagorijevanja i načini samopomoći. Odgovornost je i obveza organizacije brinuti i o ljudima koji požrtvovno daju sve od sebe kako bi pomogli drugima. Navodeći ključne preduvjete koji čine pomagača djelotvornim u pomaganju u katastrofama i koji će omogućiti njihovu zaštitu u situacijama velikih kriza i katastrofa, autori nam nude smjer unapređenja učinkovitog sustava podrške pomagačima.

Sanja Pupačić, prof. psih.

Documents

u kriznim situacijama velikih razmjeranici/Prirucnik... · Iskustvo tijekom odgovora na nedavne krizne situacije: poplave koje su pogodile županjsku Posavinu 2014. godine i izbjegličku