Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Dr. Jan PeetersUniverzitet u Gentu
Belgija
U potrazi za kvalitetom u predškolskomobrazovanju
Ključne dimenzije razvoja kvaliteta u predškolskom vaspitanju i obrazovanjuOsnove programa predškolskog vaspitanja iobrazovanja23 Maj -Beograd
Naučene lekcije tokom 2O godina praćenja kvaliteta u Flandriji/Belgija
• Za razgovore o kvalitetu ključno je da se merenjem kvaliteta bave istraživači
• Merni instrumenti ne mogu uvek da motivišu praktičare da menjaju svoju dnevnu praksu
• Važna je svest o pristupu odozgo na gore
• Refleksivni pristup praktičara/vaspitača treba da bude podržan pedagoškim vođenjem
• Kvalitet ne može biti ograničen odgovornošću praktičara/vaspitača, to je odgovornost celog sistema
Naučene lekcije tokom 20 godina praćenja kvaliteta u FlandrijiBelgium
VASPITAČ
TIM / INSTITUCIJA
MEĐURESORNE AGENCIJE /TRENING CENTRI/LOKALNA VLAST
MINISTAR PROSVETE
MEĐUNARODNE MREŽE
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
Pra
ćen
je k
valit
eta
u
kom
pet
entn
om
sis
tem
u P
VO
(Co
Re,
20
11; P
eete
rs, 2
013
)
VASPITAČ: Aktivni učesnik profesionalizacije
Inicijalno obrazovanje:
bečelor
Kontinuirana edukacija (kursevi, studije)
Refleksija sopstvene
prakse
Profesionalna literatura
Bazična naučna
saznanja o PVO
TIM / INSTITUCIJA: jedinstven pedagoški pristup
Timski sastanci
Vođenje od strane
mentora
Definicaja kvaliteta sa roditeljima
Samovrednovanje
MEĐURESORNE AGENCIJE/ ISTRAŽIVAČKI I TRENING CENTRI/ LOKALNA VLAST: KOHERENTNE POLITIKE
Trening i intervizija direktora
Početni kursevi za nove timove
Razmena dobre prakse
Tematske grupe
Resursni centri
Mapiranje potreba
Naučno merenje kvaliteta
MEĐUNARODNE MREŽE I FONDACIJE: Inovacije
Prodrška pristupu
zasnovanom na pravima
Evaluiranje sistema za praćenje kvaliteta
Razmena dobre prakse
Zastupanje kvaliteta
Inovativniprojekti
MEĐUNARODNE ORGNIZACIJE
Pravni i etički okvir
Stručna podrška
Focal point za razmenu i
razvojPodrška vladi
za razvoj podzakonskih
akata
Finansiranje inovativnih projekata
Zastupanje kvaliteta i
komuniciranje ka javnosti
MINISTARTSVO PROSVETE: koherentne politikeStandardi
kvaliteta koji se odnose na
pristupačnost i jednake
mogućnosti Nacionalni sistem za
mentorsku podršku kvalitetu
Nadležnosti
Vodiči za samovrednovanj
e
Finansijska sredstva za mentorsku
podršku i treninge
Stručna sprema
(bečelor)
Akreditacija ustanova koje
nude podsticajne programe
Kvalitet u dečijim ustanovama–
Kako se primenjuje Evropski okvir kvaliteta
1. Naučno je zasnovan (Lazzari 2014).
2. Publikovan je relativno skoro (2014).
3. Razvijan je kroz radionice sa timom od
50 ljudi iz 25 zemalja, sastavljenim od
istraživača, interesnih grupa i kreatora politika.
4. Uključuje sve aspekte kvaliteta.
5. Okvir je širok, primenjljiv u različitim kontekstima.
6. Povezan je sa istraživanjima politika od strane DG E&C
(CoRe, 2011;2016; ECEC – ESL, 2014, Eurofound , 2015, NESET II, 2016).
•
Odabir okvira kvaliteta: Zašto izabrati Evropski okvir kvaliteta?
Deset postulata Evropskog okvira kvaliteta:
• Pristupačnost1 Dostupan i pristupačan program za sve
porodice i njihovu decu.2 Program podržava uključenost sve dece, socijalnu inkluziju
i uvažavanje različitosti.
• Radna snaga
3 Kvalifikovano osoblje čije inicijalno obrazovanje i stručnousavršavanje omogućavaju potpuno ostvarenje profesionalneuloge.
4 Podržavajući uslovi za rad, profesionalno liderstvo,opservaciju i refleksiju, planiranje, timski rad i saradnju saroditeljima.
• Nacionalni program
5 Zasnovan na pedagoškim ciljevima, holističkim vrednostima i
pristupima koji omogućavaju svakom detetu da ostvari svoje
potencijale.
6 Zahteva saradnju vaspitača sa decom, kolegama i roditeljima
uz stalnu refleksiju sopstvene prakse.
• Praćenje i vrednovanje/M&E
7 Obezbeđuju informacije na kojima se bazira kontinuirano
unapređivanje kvaliteta politika i praksi na lokalnom,
regionalnom i/ili nacionalnom nivou.
8 Praćenje i vrednovanje najboljeg interesa deteta
Ostvarivanje ovih postulata olakšava upravljanje koje podrazumeva :
9 Svi relevantni akteri/interesne strane u sistemu PVO imaju
isto razumevanje o svojoj ulozi i odgovornostima, i znaju
da se od njih očekuje da sarađuju sa partnerskim
organizacijama.
10 Zakoni, propisi i/ili finansiranje podržavaju
razvoj/napredak ka uspostavljanju
univerzalnog prava na javno subvencioni-
sano ili finansirano PVO i redovno
informisanje svih interesnih strana o napretku.
Indikatori
kvaliteta PVO
Na osnovu Evropskog okvira kvaliteta i međunarodnih istraživanja
Pristupačnost
Obuhvat dece u poređenju sa Evropskim ciljevima do2020: 95% četvorogodišnjaka uključeno u predškolskeprograme (pre obaveznog obrazovanja)?
Programi za decu (0-6 godina) su besplatni ili cena zavisiod prihoda roditelja?
Programi su univerzalni (za svu decu)
i uključuju posebne mere podrške za decu
iz osetljivih grupa (progresivni univerzalizam)
Radna snaga/zaposleni u PVO• 60% vaspitnog osoblja ima Bečelor diplomu. • U inicijalnom obrazovanju prisutna je ravnoteža između
teorije i prakse, refleksija sopstvene prakse i pristup usmeren na dete, mogućnost učenja kroz istraživanja i eksperimente.
• Kontinuirani profesionalni razvoj je profesinalna obaveza svih zaposlenih?
• Postoje periodi odmora/bez prisustva dece? • Za direktore su obezbeđeni treninzi i supervizija?• Postoje oblici edukacije nekvalifikovane radne snage?• Uslovi u kojima se odvija PVO čine vrtiće atraktivnim? • Odnos dete:vaspitač/racio (1/12) i maksimalni broj dece u
grupi (24) usklađeni su sa međunaodnim standardima? • Ima dovoljno materijala za kreiranje podržavajućeg
okruženja?• U fokusu je razvoj refleksivnih kompetencija?• Postoji podrška za planiranje?
Nacionalvi vaspitno obrazovni program
Kratki programi traju najmanje tri sata dnevno ili 500 satigodišnje?
Naučno su zasnovani? Prisutna je ravnoteža između aktivnosti vođenih od strane
vaspitača i od strane dece? Obraća se pažnja na situacije prirodnog učenja, u kojima deca
mogu sama da upravljaju procesom sopstvenog učenja? Interakcije sa detetom su tople i stimulišuće? I ne postoji bilo
kakva diskriminacija dece iz siromašnih porodica inestimulativnih sredina?
Program zahteva od vaspitača da sarađuje sa decom,kolegama i roditeljima i podržava refleksiju prakse?
Program uključuje decu iz nestimulativnih sredina i decu kojojje potrebna dodatna podrška i obezbeđuje dodatnu podršku ?
Praćenje i vrednovanje/M&E
Postoji evaluacija kvaliteta na nivou celog sistema?Evaluacija je usklađena sa međunarodnim mernimskalama?
Sistem praćenja i vrednovanja kvaliteta PVO jekoherentan i razvijen i zasnovan na međunarodnimstandardima za praćenje (monitoring)?
Prisutan je sistem opservacije i dokumentovanjanapretka pojedinačnog deteta? Učestalost ovakvihindividualnih evaluacija?
Upravljanje
Autonomija ustanove, upravljanje ljudskim resursima,politike kvaliteta?
Kapacitet nacionalnih struktura za poštovanje zakona ipropisa?
Zakoni i propisi podržavaju saradnju između različitihinteresnih strana?
• Postoji strateški plan za sticanje univerzalnog prava na javno subvencionisano ili finansirano PVO i sve interesne strane su redovno informisane o napretku ?
Postoje posebni fondovi za uključivanje u PVO dece izosetljivih grupa?
Postoje mere kojima se podiže svest o važnosti PVO,posebno u nestimulativnim sredinama?
Prate se promene na nivou osetljivih grupa kako bi seobezbedilo efektivno korišćenje sredstava?
Kvalitet PU Kvalitet osoblja Razvoj dece
Inspekcija (procedure, procesi, kombinovano)
Opservacije: inspekcija, vršnjačko vrednovanje
Sumativna vs. formativnojproceni
Samovrednovanje (interno) Samovrednovanje/samoevaluacija
Testovi: standardizovani ili ne
Upitnici /ankete za osoblje/za menadžment(interno) ili roditelje
Testovi (osoblje/rezultati dece na testovima)
Opservacije: skale procene i ček liste
Samovrednovanje i nezavisne ankete ili kao deo redovnog praćenja
Intervjui – iz ugla deteta (NOR)
Narativne procene: portfolija i priče (NZ, FIN, NOR, BEL-FL)
U nekim zemljama, u okviru kvaliteta posebna se pažnja poklanja praćenju specifičnih potreba (NZ)
Ankete (unutrašnje i spoljašnje)
Skrining
Prakse u oblasti praćenja i vrednovanja (OECD, Lintjes, 2014)
• Definicija kvaliteta
• Usklađivanje svrhe i prakse
• Osiguranje praktične relevantnosti (akcija)
• Uključivanje interesnih strana
• Edukacija evaluatora
• Razvojna prilagođenost (uzrast, različite veštine,kulturološke razlike)
• Pilotiranje pre primene
• Diseminacija rezultata (svrhovitost)
Dizajniranje i implementacija sistema praćenja (OECD Lintjes 2014)
• Peeters, J. (2016). Quality of ECE services in Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo and Montenegro. Geneva, Unicef
• Vandenbroeck, M., Urban, M. &Peeters, J. (eds.) (2016). Pathways to Professionalism in Early Childhood Education and Care.London, New York:Routledge.
• Peeters, J. ; Sharmahd, N.; Budginaité,I.(2016). Professionalisation of Childcare assistants in ECEC. Pathways towards qualification. NESET II report. Luxembourg: Publications of the European Union.
• Peeters, Budginaite, Cameron, Hauari, Lazzari, Peleman, Siarova (2015) . Impact of continuous professional development and working conditions of early childhood education and care practitioners on quality, staff-child interactions and children’s outcomes: a systematic synthesis of research evidence. Eurofound Dublin.
• Lazarri, A. , Peeters, J., Vandenbroeck, M. (2013). The early years workforce: A review of European research and good practices on working with children from poor and migrant families. Background paper for the Transatlantic Forum on Inclusive Early Years in New York, 10-12th of July 2013
• Urban, M, Vandenbroeck, M., Peeters, J., Lazzari, A., Van Laere, K. (2011) CoRe Competencerequirements in Early Childhood Education and Care. Final Report for European Commission, DG Education and Culture. Research Documents.
Međunarodna dokumenta o kvalitetu PVO
www.vbjk.be