Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Mirko PlaninićPMF
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
UbrzivaUbrzivaččii i detektori u fizici i detektori u fizici elementarnih elementarnih ččesticaestica
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ČČerenkoverenkovljeviljevi detektoridetektoriHibridni detektori (STAR, ATLAS)Hibridni detektori (STAR, ATLAS)Od ubrzivaOd ubrzivačča do a do suprasudarivasuprasudarivaččaa
SSaažžetaketak
SadrSadržžajaj
Elektromagnetski Elektromagnetski kalorimetarkalorimetar
Hadronski Hadronski kalorimetarkalorimetar
MnogoMnogožžiiččane komoreane komore
PoluvodiPoluvodiččki ki detektoridetektori
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
UbrzivaUbrzivačči i otkrii i otkrićća novih a novih ččesticaesticaNajvažnija otkrića novih čestica nakon primjene ubrzivača
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Za vidjeti najmanje čestice:potrebne su najveće energije!
E = mc2
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
E = mcE = mc22
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
UUranjanjeranjanje u u subatomskisubatomski svijetsvijetDa bismo “elektronskim mikroskopom” postigli rezoluciju
treba elektrone ubrzati na energijufmmx 110 15 =≅Δ − GeVxcE 1≅
Δ≅
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
MoMožžemo li koristiti kozmiemo li koristiti kozmiččke zrake ?ke zrake ?
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Van de Van de GrafovGrafov ubrzivaubrzivačč
Što je ograničavajući faktor?
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Princip rada linearnog ubrzivaPrincip rada linearnog ubrzivaččaa
SIMULACIJA
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
LinearniLinearni ubrzivaubrzivačč
a) lin. ubrz. za Cs-137, f=10MHz, V0=100kV, Ti=1MeV
b) električno polje u t=0(ubacivanje iona)
c) električno polje u t=1/2f(f je RF frekvencija)
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
KruKružžni ubrzivani ubrzivačč (ciklotron)(ciklotron)
eBmvR =
eBmvR =
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Ostali kruOstali kružžni ubrzivani ubrzivaččiiSinkrociklotron –
prethodnik sinkrotronamag. polje konstantnorf frekvencija se mijenja da bi se održala
sinkronizacija u relativističkom režimu
Sinkrotronmagnetsko polje i rf frekvencija se mijenjaju da bi se
čestice održale na stalnom polumjeru
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
BetatronBetatron
Zasnovan na principu mag. Indukcije.Podesan za elektrone.Konstruiran 1941 (D.W. Kerst).Uzima se takva promjena toka da
omjer v i B u relaciji budestalan. eB
mvr =
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
OgraniOgraniččavajuavajućći faktori krui faktori kružžnih nih ubrzivaubrzivaččaa
1) Gubitak energije zračenjem:R
eRE
34
2
422 γβππ
=Δ
mE
=γ 1≅=cvβ
Luminoznost:
3) Raspoloživa energija:
2) Istraživanja na malim dimenzijama mali udarni presjekL=broj čestica u jed. vrem./jedinica površine
Vjerojatnost događaja=udarni presjek * luminoznost
~)( 2ba pps += bamE
24EZa fiksiranu metuZa sudarivač EEE ba ==
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
UbrUbrzavanjezavanje ččesticaestica
televizija je ubrzivac čestica u malom!
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
SudarivaSudarivaččii
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
LHCLHC
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Bunch Crossing 4 10 7 Hz
7x10 12 eV Beam Energy1034 cm -2 s-1 Luminosity2835 Bunches/Beam1011 Protons/Bunch
7 TeV Proton Protoncolliding beams
Proton Collisions 109 Hz
Parton Collisions
New Particle Production 10-5 Hz(Higgs, SUSY, ....)
p pH
µ+
µ-
µ+
µ-
Z
Zp p
e- νe
μ+
μ−
q
q
q
qχ1
-
g~
~
χ20~
q~
χ10~
Tražimo 1 događaj od 10,000,000,000,000
7.5 m (25 ns)
LHCLHC sudari: igla u plastu sijena!sudari: igla u plastu sijena!
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
RRHICHIC
New York New York CityCity
RelativisticRelativistic HeavyHeavy Ion Ion ColliderCollider (RHIC)(RHIC)BrookhavenBrookhaven NationalNational LaboratoryLaboratory (BNL)(BNL)LongLong Island , NYIsland , NY
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Energija snopa: 100 GeV
Luminoznost: ∼ 5 • 1029 s-1 cm-2
Integrirana luminoznost: ∼ 0.3pb-1
Bunch crossing time: 213ns
Polarizacija: ∼ 0.2 (transverse)
RHIC performanse u FY02: RHIC performanse u FY03:
Energija snopa: 100 GeV
Luminoznost: ∼ 2 • 1030 s-1 cm-2
Integrirana luminoznost: ∼ 0.5 pb-1 (transferzalna)
∼ 0.4 pb-1 (longitudinalna)
Bunch crossing time: 213ns
Polarizacija: ∼ 0.3 (transferzalna i longitudinalna)
AGS
LINAC BOOSTERPol. Proton Source500 mA, 300 ms
Spin RotatorsPartial Siberian Snake
Siberian Snakes
200 MeV PolarimeterAGS Internal Polarimeter
Rf Dipoles
Absolute Polarimeter(H jet)
2 × 1011 Pol. Protons / Bunchε = 20 π mm mrad
PHENIX
PHOBOS BRAHMS & PP2PP
STAR
Siberian Snakes
FY02 devices
FY03 and beyond
RHIC pC Polarimeter
FY03 devices
AGS pC Polarimeter
Lmax = 2 x 1032 cm-2s-1
70% Beam Polarization50 < √s < 500 GeV
RHIC-spin
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Detekcija česticaDetekcija Detekcija ččesticaestica
Kako ćemo detektirati čestice ?
Manji momentVećimoment
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Detekcija česticaUvodUvod u detekciju u detekciju ččesticaestica
Scintilatorima
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Detekcija česticaUvodUvod u detekciju u detekciju ččesticaestica
Detektori označeni zelenom bojom bit će opisani u Nuklearnoj fizici
Detektori označeni zelenom bojom bit će opisani u Nuklearnoj fizici
Prijenos energije može biti opažen u detektorima kao:
Nabijene teže čestice prenose energiju sredstvu kroz koje prolaze: Ionizacijom Pobuđenjem atoma
Elastičnim sudarima s jezgramaČerenkovljevim zračenjemNuklearnim reakcijamaZakočnim zračenjem
Više o tome u FEM-u
} Neelastični sudari
Nabijeni ioni (proporcionalni brojač, mnogožičane komore)Scintilatorska svjetlost (scintilatori)Čerenkovljevo zračenje (čerenkovljevidetektori)
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Uvod u detekciju Uvod u detekciju ččesticaestica
Elektroni i pozitronizbog male mase prenose energiju
uglavnom: Zakočnim zračenjem
(Bremsstrahlung)
Fotoni (x zrake i gamma zrake)prenose energiju :
Fotoelektričnim efektomCompton raspršenjemProizvodnjom parova
• Fotoni prodiru dublje u materiju nego nabijene čestice
• Snop fotona ne gubi energiju prolaskom kroz materiju nego
intenzitet
• Fotoni prodiru dublje u materiju nego nabijene čestice
• Snop fotona ne gubi energiju prolaskom kroz materiju nego
intenzitet
Na energijama fotona u FEČdominantan je proces proizvodnje parova
Detekcija elektrona, pozitrona i fotona
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Detekcija neutronaUvodUvod u detekciju u detekciju ččesticaestica
Neutroni međudjeluju s materijom jakominterakcijom (10-15 m):Elastično raspršenjeNeelastično raspršenje (pobuđenjem jezgre)
Uhvat neutrona (na niskim energijama~MeV)Druge nuklearne reakcije (n,p), (n,d)Fisija (n,f)Visoko energijska proizvodnja hadronskog pljuskaE > 100 MeV
Više o tome u FEM-u
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ČČerenkovljevierenkovljevi detektoridetektori
Čerenkovljev efekt nastaje kad se nabijena čestica kreće brzinomvećom od c/n (brzinom svjetlosti u tom mediju) gdje jec brzina svjetlosti u vakuumu
n index loma u tom sredstvu
Emitira se “udarni val” fotona
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ČČerenkovljevierenkovljevi detektoridetektori
Svojstva čerenkovljevih detektoraMjerenjem kuta mjerimo brzinu
Dominira plava svjetlostnct
nctββ
θ 1/cos ==
Broj fotona ~2
1λ
λ-valna duljinaPrimjena čerenkovljevih detektora
Detektori praga (razdvajanječestica istog impulsa a različitihmasa)Identifikacija čestica(RICH STAR)
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
KalorimetriKalorimetri
Energija i pozicija čestica se može mjeriti metodamatotalne apsorpcije :
Ulazna čestica interagira u detektoru velike mase,stvarajući sekundarne čestice ... pljusak.
Gotovo sva početna energija čestice se pojavljuje ilikao ionizacija ili kao pobuđenje medija ”kalorimetar”
Nužni su za određivanje energije neutralnih hadrona.Energijska rezolucija ~ dobra na vis. Energ.Kalorimetri daju brzu (100 ns) inf. o ukupnoj energiji
21
−E
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ElektromagnetskiElektromagnetski kalorimetarkalorimetar
Gubitak energije elektrona zračenjem:
0XE
dxdE
−=
Radijacijska duljina X0 je debljina medija koja reducirasrednju energiju snopa elektrona za faktor e.
Kritična energija Ec je energija kod koje je gubitak energijena zračenje jednak gubitku energije na ionizaciju.
MeVZ
Ec600
≅
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ElektromagnetskiElektromagnetski kalorimetarkalorimetar
Zakočno zračenje i proizvodnja parovastvaraju u kaskadi elektromagnetskipljusak
Pretpostavimo da :E0 – energija primarnog elektronaX0 - radijacijska dužinaElektron nakon prolaska kroz X0 emitira foton energije
Pri prolasku kroz jos jednu X0 foton se pretvori u e-e+ par (svaki od njih imaene. )
Nakon t radijacijskih duljina imatćemo čestica(fotona,elektrona,pozitrona)
20E
40E
• Energija čestice na dubini t bit će
• Proces se nastavlja dok ne bude
kad ionizacija počinje biti važna a zračenje prestaje.
• Maximum pljuska će se desiti na:
• Broj čestica u maksimumu bit će:
tN 2=
tEtE 2/)( 0=
cEtE =)(
2ln)/ln( 0
maxcEEtt ==
cEEtN 0
maxmax ]2lnexp[ ==
•Suma duljina tragova u cijelom pljusku(u radijacijskim duljinama) je:
cEEL 0≅
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ElektromagnetskiElektromagnetski kalorimetarkalorimetarZADATAKEksperiment s protonskim raspadom se može izvesti upotrebom velikog spremnikaza vodu kubičnog oblika kao izvora protona, a mogući mod raspadase treba detektirati Čerenkovljevim svjetlom emitiranim kada elektromagnetskipljuskovi iz produkata raspada prolaze kroz vodu. Kako velik treba biti spremnik za vodu da bi sadržavao takve pljuskove ?Izračunaj sumu svih duljina tragova pljuska u jednom događaju, a od tuda i ukupnibroj fotona emitiranih u vidljivom području (λ=400-700 nm). Svjetlo treba detektirati poljem fotomultiplikatora smještenih na vodenoj površini. Optička transmitivnost vode je 20 %, a efikasnost fotokatode je 15 %. Koji dio površine treba biti pokriven fotokatodama da se dobije energijska rezolucija 10 % ?
0π+>− +ep
MeVEc 92=
X0=36.1 cmOH 2
Uzmite da se Čerenkovljevim zračenjem emitira u vidljivom djelu spektra 200 fotona cm-1
Rezolucija se odredjuje fluktuacijom ( ) broja čestica u maksimumu (N) gdje je N~E
N
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ElektromagnetskiElektromagnetski kalorimetarkalorimetar
Elektroni i pozitroni velikeenergije zakočno zračenje+ produkcija parova pljusak
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
HadronskiHadronski kalorimetarkalorimetar
Hadronski pljusak : ulazni hadron neelastični sudar proizvodnja sekundarnog hadrona …
Skala longitudinalnog razvoja ovisi o nukl. aps. duljini λ(80 gcm-2 (C) , 130 gcm-2 (Fe), 210 gcm-2 (Pb)λ je velik u odnosu na X0 Hacal su veliki u odnosu na EcalŽeljezo-scintilator longitud.~2m, transverz.~0.5 mU hadronskoj kaskadi 30 % energije se gubi
(razbijanje jezgre,nuklearna pobudjenja, evaporacija neutrona)upotreba 238U za kaskadni medij
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
MnogoMnogožžiiččane komoreane komore
_Katodna ravnina__________________________MWC anodne žice
_Katodna ravnina___________________________⊗ ⊗ ⊗ ⊗ ⊗ ⊗
Ulazna čestica
2mm
Svaka žica djeluje kao nezavisni proporcionalni brojačKatode su na neg. pot. (2kV) dok su anode uzemljeneSignal na žici koja okida je negativan i velikSignal na susjednim žicama je mali i pozitivanProstorna rezolucija ~ 1 mmRazlučivanje više hitaca
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Ostale ionizacijske komoreOstale ionizacijske komore
Prostorna informacija iz mjerenja vremena pomaka (drifta) elektrona u ionizacijskom dogadjaju
Driftne (vlačne) komore
+HV2•
Anodnažica
Scintilacijski brojač
-HV1Nabijenačestica
Drift područje
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Ostale ionizacijske komoreOstale ionizacijske komore
3D tračni detektorKombinacija vlačne i mnogožičane komore
Komore vremenske projekcije (time projection chamber)
MWC
Mag. poljeEl. polje
elektroni
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
PoluvodiPoluvodiččkiki detektoridetektori
Analogni plinskim ionizacijskim detektorima:Čestica u prolazu stvara parove elektron-šupljina (elektron-ion)Umjesto plina medij je poluvodički (čvrsti) materijal
Negativan napon na p-stranu,pozitivan napon na n-stranu
Veći napon = više aktivnog medija+ bolje skupljanje naboja
Previsok napon poluvodič postaje vodič
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
PoluvodiPoluvodiččkiki detektoridetektori ((usporedbausporedba s s ionizacijskimionizacijskim detektorimadetektorima))
E elektron – šupljina<E elektron-ion Bolja energijska rezolucijaBolja moć zaustavljanja od plinskih detektora (veća gustoća) Male dimenzije (<50 μm) dobra poz. RezolucijaVeća osjetljivost na zračenje (kraći vijek trajanja)Detektori male površine (cm2) (svaka traka pojačalo)Više materijala interakcija čestica koje detektiramoDetektori trebaju ponekad hlađenje radi smanjivanja šuma
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
HHibridniibridni detektoridetektori
Eksperimenti u FEČ Istovremena detekcija više česticaRedoslijed detekcije čestica ilustriran je na slici:
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Transverse slice through CMS detectorClick on a particle type to visualise that particle in CMS
Press “escape” to exit
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
StandardniStandardni modelmodel
Gravitacija
Elektomagnetska
SlabaJaka
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
ZaZaššto ATLAS i LHC to ATLAS i LHC ??Standardni Model odgovara na mnoga pitanja o strukturi i stabilnosti
materije sa svojih 6 vrsta kvarkova, 6 leptona i 4 sileNo isto tako ostavlja i mnoga otvorena pitanja:
Zašto postoje tri vrste kvarka i leptona za svaki naboj? Da li postoji neka zakonitost u njihovim masama? Da li na višim energijama možemo očekivati još novih čestica i sila? Da li kvarkovi i leptoni imaju podstrukturu? Koje čestice čine tamnu materiju u svemiru? Kako bi se gravitacijske interakcije mogle uključiti u standardni model?
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
HiggsHiggsovov mehanizammehanizam1
2
Zamislite da je dvorana, puna fizičarakoji časkaju, kao prostor ispunjen Higgsovim poljem...
Jako poznati znanstvenik ulazi iznenada u dvoranu privlačeći skup (cluster) obožavatelja svakim svojim korakom
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
HiggsHiggs3
4
5
...to povečava njegov otpor prema gibanjutj. dobiva masu kao i čestica koja se giba krozHiggsovo polje...
Ako vijest prijeđe u susjednu dvoranu ...
...stvara opet cluster (skup) znanstvenikaali ovaj puta izmedju njih samih ...U toj analogiji clusteri su Higgsove čestice.
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
STAR experimentSTAR experiment
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Što to radimo ?
21
=J
Tražimo gdje je spin protona ...
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
AsimetrijeAsimetrijeAsimetrije
Mjerenja asimetrija (A): Osnovni pristup pri proučavanju spinskih efekata
Na RHIC-u su moguće sve kombinacije polarizacije snopa (longitudinalna (+/-) /transferzalna (↑/↓)) , što omogućava pristup raznim dijelovima spinske strukture protona.
Proučavanje strukturnih funkcija ovisnih o helicitetu !Jednostruka longitudinalno-spinska asimetrija:
Proučavanje strukturnih funkcija ovisnih o transferzalnosti!Jednostruka transferzalno-spinska asimetrija:
Dvostruka longitudinalna-spinska asimetrija: Dvostruka transferzalna-spinska asimetrija:
Proučavanje efekata narušenja parnosti ! Proučavanje asimetrije lijevo-desno !
Važnost statistike (FOM=figure-of-merit):
)()()()(
+−−+−−++
+−−+−−++
++++−+
=σσσσσσσσ
LLA)()()()(
↓↑↑↓↓↓↑↑
↓↑↑↓↓↓↑↑
++++−+
=σσσσσσσσ
TTA
−+
−+
+−
=σσσσ
LA↓↑
↓↑
+−
=σσσσ
NA
Jednostruka spinskaasimetrija:
∫⋅ LdtP2
Dvostruka spinskaasimetrija:
∫⋅ LdtP4
Mirko PlaninićFizika elementarnih česticastudeni 2003
Mjerenjem ALL može se izdvojiti ΔG:
RHIC (PHENIX/STAR) će mjeriti ΔG u velikom rasponu gluonskog dijela impulsa (xgluon), s velikim pT (primjenjiva pQCD) i to u raznim nezavisnim procesima (provjera konzistentnosti):
Produkcija fotona velikog pT-aProdukcija JetovaProdukcija teških okusa
ALL za QGC raspršenje interpretirano u LO QCD:
)(ˆ)()(
)()(
1
1 qqgaxFxg
xGxG
Aq
pq
p
g
gLL +→+⋅⋅
Δ= γ
Gluonskapolarizacija
Izmjerene polarizirane/nepolariziranestrukturne funkcije
pQCD rezultat za QGC raspršenje
Kako izmjeriti Kako izmjeriti gluonskigluonski doprinos polarizacijidoprinos polarizaciji ??
Istovremena detekcija γ i jet-a omogućava rekonstrukciju partonskekinematike u početnom stanju (xg i xq)