38
DJECA S OŠTEĆENJEM VIDA Velika je heterogenost poipulacije . Individualne značajke ovise o stupnju gubitka vida , dobi pojave oštećenja , njegovim uzrocima i drugo. Važno je poznavati obilježja svakog pojedinog djeteta .

Učenici Sa Oštećenjem Vida

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Djeca s posebnim potrebama

Citation preview

OTEENJE VIDA

DJECA S OTEENJEM VIDAVelika je heterogenost poipulacije .Individualne znaajke ovise o stupnju gubitka vida , dobi pojave oteenja , njegovim uzrocima i drugo.Vano je poznavati obiljeja svakog pojedinog djeteta .UENICI SA OTEENJEM VIDA 1.Sljepoa : moe biti uzrokovana nasljednim faktorom, boleu ili ozljedom. 2. Slabovidnost : je poremeaj vidnog sistema karakteriziran oslabljenim ili zamuenim vidom u oku koje je inae normalno .Kod slabovidnih uenika postoji odreeni funkcionalni ostatak vida koji uenici mogu, u odreenoj mjeri, koristiti prilikom izvoenja svakodnevnih aktivnosti.

Slabovidnost moe biti :1.trajna 2 . progresivna. Ukoliko se radi o uenicima sa progresivnom slabovidnou, ovi uenici e u perspektivi vjerojatno u potpunosti izgubiti funkcionalni ostatak vida.

Bez obzira na tu injenicu, u svakodnevnom radu sa slabovidnim uenicima vano je koristiti funkcionalni ostatak vida sve dok je to mogue. Usporedno s time uputno je uenika pouavati pisanju i itanju Brailleovim pismom kako bi bio pripremljen na trenutak potpunog gubitka vida i kako bi mogao nastaviti s funkcioniranjem u smislu usvajanja nastavnog sadraja.

Oteenje vida kao posljedica glaukoma -Oteenje perifernog dijela

Kod uenika sa oteenjem perifernog vidnog polja potrebno je izbjegavati prilaenje ueniku sa strane kako bi nas lake uoio. U ovom sluaju e se svi materijali i aktivnosti nuditi u centralnom vidnom polju, odnosno direktno ispred uenika.

Preporuke kod perifernog oteenja vida :

Metode individualizacije kod uenika sa gubitkom centralnog vidnog polja odnose se na pristupanje ueniku kroz periferno vidno polje (sa strane) te pruanje materijala i aktivnosti u perifernom vidnom polju. Uenik treba biti pozicioniran u odnosu na plou tako da je ploa u perifernom vidnom polju kako bi se izbjegli nepravilni poloaji glave prilikom itanja s ploe i time posljedino komplikacije uzrokovane nepravilnim pozicioniranjem glave .Kod gubitka centralnog ili perifernog vidnog polja preporuke su :Oteenje uslijed katarakte

Oteenje perifernog i centralnog vidnog polja

Oteenje centralnog vidnog polja

Ustaljeno je pravilo kako slabovidnim uenicima treba uveati font da bi lake itali. Meutim, u nekim sluajevima, kao npr. kod Usherovog sindroma koji se jo naziva i tunelski vid, djetetu upravo treba smanjiti font slova kako bi moglo lake perceptivno zahvatiti cjelinu (slovo i rije). Otrina vida kod uenika sa Usherovim sindromom je u potpunosti ouvana, ali je znaajno sueno vidno polje (uenik kao da gleda kroz tunel).

PREPORUKE ZA RAD Ostale metode individualizacije kod slabovidnih uenika odnose se na oznaavanje poetka retka u svesci sa takicom koju napravimo crnim markerom da bi se uenik lake orijentirao na papiru. Prigodno je iscrtati linije u svesci dodatno crnom bojom takoer radi lakeg snalaenja na papiru. Nekim slabovidnim uenicima e biti potrebno individualno osvijetljenje na kolskoj klupi (stolna lampa), a ponekad e individualizacija pristupa ukljuivati i ukoenu podlogu za pisanje ukoliko uenik uspjenije percipira pod odreenim uglom .

Slijepe uenike je vano provesti kroz cijelu uionicu kako bi stvorili kognitivnu sliku prostora. Sve stvari i predmeti u razredu trebaju svakodnevno biti na istom mjestu u razredu kako bi se uenik lake orijentirao u prostoru. Ukoliko se tokom kolske godine razmijesti dio predmeta u razredu, vano je uenika ponovno provesti kroz cijeli razred kako bi stvorio novu kognitivnu sliku razreda, a ne samo kroz dio razreda u kojemu je uinjena promjena.

PREPORUKE ZA SLIJEPE UENIKE U UIONICIUeniku sa oteenjem vida treba omoguiti koritenje diktafona tijekom nastavnog sata.

Organizacija materijala na klupi treba ukljuivati samo one predmete koji su potrebni za izvoenje trenutne aktivnosti, na taj nain se ueniku sa oteenjem vida olakava snalaenje na radnom materijalu.

Sve materijale koji se izrauju kao dio podrke slijepom ueniku potrebno je raditi u 3D tehnici kako bi uenik mogo taktilnim putem stvoriti sliku o temi koja se obrauje .

Ukoliko predmet ima miris vano je da ga uenici mogu doivjeti i kroz olfaktorne senzorike kanale, da postave svoje tijelo u obliku predmeta o kojemu ue (bilo da se radi o brojkama, slovima, brojevima ili dr.). Takoer, upisivanje slova prstima u sitni pijesak ili opipavanje 3D modela slova/ brojki pomoi e u stvaranju slike o odreenom slovu/ brojci .

PREPORUKE ZA LAKE USVAJANJE NASTAVNOG GRADIVAMITOVI I PREDRASUDE O DJECI S OTEENJIMA VIDASlabovidna djeca vide znatno slabije od djece neoteenog vida , a informacije dobivene vizuelnim putem znatno su izmjenjene i osiromaene .Slabovidna djeca vide malo slabije od djece neoteena vida . Slabovidna djeca potroit e svoj vid ako ga koriste ili e ga dodatno otetiti VID SE KORITENJEM NE MOE DODATNO OTETITI ILI POTROITI .KOMUNIKACIJA S DJECOM S OTEENJIMA VIDA

U komunikaciji s djecom s oteenjem vida uobiajeno je koristiti rije gledaj , pogledaj ili vidi .

Djeca s oteenjem vida gledaju , vide , te pri tom koriste druge senzorike modalitete sluh , dodir , njuh .

Radionica : Videi vodi CILJ : Omoguiti stjecanje vjetina pruanja potpore pri kretanju djeci sa oteenjima vida metodom videeg vodia .Metoda : demonstracija , rad u paru Zadatak : praktino vjebati na koji nain videi vodi ( inicijalni kontakt , kretanje u paru , kretanje uz / niz stepenice )Sredstva : povez za oi

Tokom kretanja veina e rehabilitirane djece znati kako pratiti ili tumaiti kretanje .

PRISTUP SLIJEPOJ OSOBI