Ugovor LOT 1 za Glavni projekat-projektanti

BOSNA I HERCEGOVINAPROJEKAT “AUTOPUT NA KORIDORU Vc”

UGOVOR ZA IZRADU GLAVNOG PROJEKTA

LOT 1 - DIONICA SVILAJ-VUKOSAVLJE GLAVNI PROJEKAT

Broj Ugovora: BA-5C-ICB-01-S-07-BOS

Sarajevo, decembar 2007. godine

UGOVOR ZA IZRADU GLAVNOG PROJEKTA“AUTOPUT NA KORIDORU Vc”

LOT 1 - DIONICA SVILAJ-VUKOSAVLJE

TIP UGOVORA: PAUŠALNI UGOVOR

između

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i HercegovineTrg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo

Bosna i Hercegovina

i

Joint Venture sačinjen od četiri (4) partnera, vodeća firma je IPSA Institut Sarajevo,

Bosna i Herzegovina

2

I. UGOVOR ZA: LOT 1

Ovaj Ugovor zaključen je 7. dana mjeseca decembra 2007. godine između, s jedne strane:

Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine,Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina,

(u daljem tekstu Naručitelj), i,

s druge strane, udruženi Konsultant (u daljem tekstu Konsultant) koji se sastoji od slijedećih pravnih lica, zajednički i pojedinačno odgovornih Naručitelju za sve Konsultantove obaveze pod ovim Ugovorom:

IPSA Institut IGH d.d.Put života b.b., 71000 Sarajevo Janka Rakuše 1, 10 000 ZagrebBosna i Hercegovina Hrvatska

INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d. Zagreb DALEKOVOD d.d.IPZ d.d. Ulica grada Vukovara 37Prilaz baruna Filipovića 21, 10 000 Zagreb, Hrvatska10 000 Zagreb, Hrvatska

(u daljem tekstu Konsultant).

Nalog za otpočinjanje ugovora dat od strane Naručitelja 01.02.2008., dopis br. 06-2-129-11-345/08. Rok za završetak izrade cjelokupne naručene dokumentacije je 31.07.2009.

3

DODATAK A

OPIS USLUGA

4

A-1: OPIS ZADATKA

1. UVOD ........... ..................................................................................................

1.1. Osnovni podaci o Bosni i Hercegovini .............................................................

1.2. Putna mreža u Bosni i Hercegovini ..................................................................

1.3. Opšti podaci o Koridoru Vc ..............................................................................

1.4. Izgrađenost autoceste na Koridoru Vc, kroz Bosnu i Herrcegovinu .................

1.5. Osvrt na prethodne aktivnosti na izradi planersko-studijske dokumentacije ...

2. CILJEVI ............................................................................................................

3. OBIM USLUGE ..............................................................................................

3.1. Općenite informacije ......................................................................................

3.2. Inženjerskogeološki o hidrogeološki istražni radovi i geotehnički projekat ...........................................................................................................

3.2.1. Uvod ............................................................................................................ 3.2.2. Tehnička studija ............................................................................................ 3.2.3. Idejni projekat .............................................................................................. 3.2.4. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja ............................................................................... 3.2.4.1. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja, LOT 1 ................................................................. 3.2.4.2. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja, LOT 2 .................................................................. 3.2.4.3. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja, LOT 3 .................................................................. 3.2.4.4. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i

5

geotehnička ispitivanja, LOT 4 .................................................................. 3.2.4.5. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja, LOT 5 .................................................................. 3.2.4.6. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja geotehnička ispitivanja, LOT 6 ...................................................................3.2.4.7. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja geotehnička ispitivanja, LOT 7 ...................................................................

3.3. Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju ...........................................

3.4. Glavni projekat trase i objekata (tunela i mostova) i prateće infrastrukture i objekata .................................................................

3.4.1.Općenito ......................................................................................................

3.4.1.1. Osnove za primjenu propisa i standarda za projektovanje ........................

3.4.2. Geodetske podloge i geodetski elaborati ...................................................

3.4.2.1. Općenito .................................................................................................... 3.4.2.2. Projektovanje i utvrđivanje gedetske

mreže ...................................... 3.4.2.3. Stabilizacija geodetske mreže za tunele, mostove i vijadukte (mikrotriangulacija) ................................................................. 3.4.2.4. Geodetska osnova za praćenje izgradnje

objekata .................................... 3.4.2.5. Iskolčenje osi trase i mjerenje uzdužnog

profila .................................... 3.4.3. Tehnički podaci za

projektovanje ............................................................ 3.4.4. Odvodnja i

vodozaštita ............................................................................ 3.4.5. Dimenzioniranje kolovozne

konstrukcije ................................................ 3.4.6. Projekat saobraćajne signalizacije, saobraćajne opreme i ostale opreme ......................................................................................... 3.4.7. Objekti (mostovi, vijadukti, natputnjaci i

potputnjaci) ............................. 3.4.8. Tuneli ..............................................................................................

..........

6

3.4.9. Projekti instalacija .....................................................................................

3.4.10. Prateći uslužni objekti ..............................................................................

3.4.11. Cestarinski prolazi na čvorištima ..............................................................

3.4.12. Centar za održavanje i kontrolu prometa ................................................ .

3.4.13. Granični prelazi ..........................................................................................

3.4.14. Zbirni predmjer i predračun radova ..........................................................

3.5. Procjena uticaja na okolinu .....................................................................

3.6. Projekat organizacije izvođenja radova ..................................................

3.7. Projekat eksproprijacije ...........................................................................

3.8. Kratak opis trase i posebnih zadataka .....................................................

3.8.1. Opće napomene ............................................................................................... 3.8.2. LOT 1: Svilaj (sj. granica sa Hrvatskom)–Vukosavlje, dužine 17 km ............

3.8.3. LOT 2: Vukosavlje-Johovac, dužine 30 km .................................................... 3.8.4. LOT 3: Johovac–Doboj jug, dužine 16 km ..................................................... 3.8.5. LOT 4: Donja Gračanica–Drivuša (bypass Zenica), dužine 9 km .................. 3.8.6. LOT 5: Mostar sjever–Mostar jug, dužine 16 km ........................................... 3.8.7. LOT 6: Mostar jug-Počitelj, dužine 20 km .................................................... . 3.8.8. LOT 7: Počitelj – Bijača (južna granica sa Hrvatskom), dužine 21 km .........

3.9. Posebni zahtjevi, prezentacija projekta i vizualizacija .........................

7

OPIS ZADATKA

1. UVOD

1.1. Osnovni podaci o Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina (BiH) je kroz istoriju mijenjala društveno-političko uređenje. Nakon posljednjeg rata, koji je prekinut Mirovnim sporazumom dogovorenim u Dejtonu, SAD, u oktobru 1995. godine, a potpisan u Parizu, Francuska, u novembru 1995. godine, BiH je konstituisana kao decentralizovana država, sa definisanim nadležnostima institucija BiH i dva entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), i sa Brčko Distriktom Bosne i Hercegovine.

BiH se prostire na teritoriji od 51.129 km2 i procjenjuje se da ima oko 3,9 miliona stanovnika.

BiH je opredijeljena za pristupanje evroatlantskim integracijama, uključujući pristupanje u NATO i konačno u Evropsku uniju.

Povezivanje BiH sa Evropom je važan faktor, a izgradnja autoceste na Koridoru Vc će poslužiti tom cilju.

1.2. Putna mreža u BiH

U ranijem periodu nadležni organi BiH, davali su veliki značaj održavanju postojeće mreže, uglavnom magistralnih i regionalnih cesta.

Mreža magistralnih cesta u BiH iznosi 3.788 km, a mreža regionalnih cesta iznosi 4.842 km.

Dužina evropskih cesta u BiH iznosi 995 km (E-59, E-65, E-73, E-661, E-761 i E-762).

U toku rata, kao i zbog nedovoljnih sredstava za održavanje cesta, stanje cesta bilo je veoma loše, što se negativno odražavalo i na sigurnost prometa.

Uz pomoć međunarodne zajednice i međunarodnih finansijskih institucija, stanje se popravilo, mada ceste još ne zadovoljavaju potrebne standarde (male brzine, oštri radijusi horizontalnih krivina, veliki usponi, mnogobrojni

8

prolazi kroz naseljena mjesta, neadekvatno održavanje, kako redovno tako i investiciono i dr.).

1.3. Opšti podaci o koridoru Vc

Dužina autoceste na Koridora Vc Budimpešta–Osijek–Sarajevo–Ploče, iznosi oko 660 km.

U Mađarskoj je dužina oko 220 km, a u Hrvatskoj oko 150 km.

Očekuje se da će autocesta na Koridoru Vc, kroz Mađarsku i Hrvatsku biti izgrađena do 2010. ili najkasnije do 2012. godine.

Trasa koridora Vc, kroz BiH, prolazi u dužini od oko 336 km, ide pravcem sjever-jug, sredinom zemlje, najpovoljnijim prirodnin uvjetima, dolinama rijeka Bosne i Neretve.

Transportni koridor Vc, kroz BiH, uključuje:

E-cestu, E-73 Šamac - Doboj - Sarajevo - Mostar - Čapljina - Doljani, koji preko luke Ploče ima izlaz na Jadransko more, dok se na sjeveru spaja u Budimpešti.

željezničku prugu Šamac - Doboj - Sarajevo - Mostar - Čapljina, aerodrome Sarajevo i Mostar, plovne puteve i pristaništa na rijekama Savi, Bosni i Neretvi.

Na slici 1. daje se karta pan-evropskih ogranaka koridora V, kao i Koridor Vc Budimpešta–Osijek–Sarajevo–Ploče.

9

Slika 1. Generalna mapa koridora V sa sva tri ogranka

1.4. Izgrađenost autoceste na Koridoru Vc, kroz BiH

Od ukupno 336 km autoceste kroz BiH, na dijelu Kakanj–Vlakovo, dužine 45 km, izgrađeno je ili su u toku radovi ili su u toku pripreme za izgradnju pojedinih dionica na ovom dijelu autoceste.

Izgrađena je dionica Visoko–Podlugovi–Jošanica, dužine 20 km, i puštena u promet 2006. godine. Izgradnja ove dionice finansirana je iz budžeta FBiH. Krajem 2007. godine, planirano je uvođenje naplate za korištenje ove dionice.

10

Dionica Dobrinje–Visoko, dužine 7.6 km je u izgradnji, sa planiranim rokom završetka, početkom 2008. godine.

Za dionicu Kakanj–Dobrinje, dužine 9,1 km, planiran je početak radova u 2008. godini.

Izgradnja obje navedene dionice (Dobrinje–Visoko i Kakanj–Dobrinje) finansirat će se iz budžeta FBiH.

Dionica Jošanica–Vlakovo (bypass Sarajevo), dužine 8 km, planirana je za izgradnju u periodu 2007–2010. godine, kreditima EBRD i EIB.

Za cjelokupnu dužinu projektovane autoceste kroz BiH, postoji alternativna cesta, kao magistralna ili regionalna, osim za dionicu Lučani – Kakanj, dužine 9,0 km, na kojoj se predviđa izgradnja regionalne ceste.

Redni

BrojDIONICA Dužina

(km)

Faza izgradnje

Završetak /rok Finansiranj

e

1.Podlugovi-Jošanica 11,5 izgrađena 2003. Budžet

FBiH

2. Visoko-Jošanica

8,5 izgrađena 2006. Budžet FBiH

3. Dobrinje-Visoko

7,6 u izgradnji 2008. Budžet FBiH

4. Kakanj-Dobrinje

9,1 u pripremi 2008. Budžet FBiH

5.Jošanica-Vlakovo 8,0 u pripremi 2010

Kredit za FBiH

Ukupno

Kakanj-Vlakovo

45,0 Izgrađeno

20 km

2010Budžet i

krediti zaFBiH

Tabela 1. Etapna izgradnja prvih 45 km autoputa na Koridoru Vc

1.5. OSVRT NA PRETHODNE AKTIVNOSTI NA IZRADI PLANERSKO–

STUDIJSKE DOKUMENTACIJE

U periodu od oktobra 2004. do decembra 2006. godine, urađena je planersko-studijska dokumentacija za autocestu na Koridoru Vc, koja je imala za cilj da sveobuhvatno razmotri potrebu za poboljšanjem kvaliteta transporta, kapaciteta i sigurnosti prometa u Koridoru Vc, kroz izgradnju autoceste punog profila.

11

Pored toga, cilj izrade navedene planersko-studijske dokumentacije, bio je, između ostalog, da se odredi ekonomska opravdanost izgradnje pojedinih dijelova autoceste, kao i autoceste u cjelini, pod kojim uvjetima je projekat isplativ.

Navedena planersko-studijska dokumentacija sastoji se od slijedećih studija i projekata:

A. Tehnička dokumentacija1. Tehnička studija (1:25.000)2. Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju,3. Idejno rješenje (1:5.000),4. Studija uticaja na okolinu, i5. Idejni projekat (1:5000, 1:2.500).

B. Ekonomsko – finansijska dokumentacija1. Prometna studija,2. Prefeasibility studija, i3. Feasibility studija.

Tehnička studija predstavila je inženjerski pogled na prostorno-planerska razmatranja. Pet i više alternativnih položaja trase autoputa su uspoređivani sa prostornim mogućnostima. Izvršeno je ocjenjivanje ovih položaja trase kako bi se smanjio broj varijanata položaja trase u prostoru.

Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju izrađeni su sa ciljem da se iste mogu koristiti kao prostorna osnova za Prostorni plan posebnog obilježja koridora autoputa u Federaciji BiH, za prostorni plan Republike Srpske (koji je pred usvajanjem) i za sve ostale prostorne planove predviđene zakonima entiteta koji uređuju ovu oblast.

Idejno rješenje usvojeno je na osnovu multikriterijalne analize i služilo je kao osnova za izradu Idejnog projekta. Podaci iz Idejnog rješenja služili su kao osnova za izradu Prefeasibility studije.

Idejni projekat je definisao trasu, čvorišta, povezivanja prekinutih saobraćajnih veza, riješio sistem odvodnje autoputa i položaj objekata odvodnje, zaštitu od buke i sve sadržaje postojeće i buduće infrastrukture. Podaci iz Idejnog projekta služili su kao osnova za izradu Feasibility studije. Idejni projekat predstavlja osnovu za izradu glavnog projekta (Final design). Idejni projekat se sastoji od slijedećih grupa projekata:

- građevinski projekti glavne trase i čvorišta (grupa projekata A),- ostale prometnice ili prometne površine (grupa projekata B),- geotehnički istražni radovi i geomehanika (grupa projekata C),- projekt vanjske i unutrašnje odvodnje (drainage) (grupa

projekata D),- projekti prometne opreme i signalizacije i ostala oprema

(grupa projekata E),- projekti objekata i tunela (grupa projekata F),- projekti instalacija (grupa projekata G),

12

- projekti objekata visokogradnje i pejzažnog uređenja (grupa projekata H),

- ostali projekti (projekti zaštite od buke, hidrologija i hidrotehnika) (grupa projekata I).

Alternativna rješenja. Konsultanti planersko-studijske dokumentacije su, na zahtjev Naručitelja, a na osnovu primjedbi u dvije od dvadeset općina kroz koje prolazi autoput,

izradili i alternativna idejna rješenja položaja trase. To se odnosi na položaj autoputa u općinama Modriča i Usora.

Planersko–studijsku dokumentaciju radile su projektantske i konsultantske kompanije iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Italije, na bazi međunarodnog natječaja, koji je poštovao procedure Svjetske banke i pravila struke.

Reviziju su obavile konsultantske firme iz Bosne i Hercegovine, Republike Crne Gore i Španije.

Prema podacima iz te dokumentacije, troškovi izgradnje autoceste, dužine 291 km (45 km nije obuhvaćeno jer su u toku radovi ili su u pripremi na dionici Kakanj–Vlakovo) iznose 2,96 milijardi EUR (bez PDV) ili 10,2 miliona EUR/km.

Cijene izgradnje sedam dionica, koje su predmet ovog dokumenta, prema Idejnom projektu su:

1. Svilaj-Vukosavlje: 67,3 miliona Euro, ili 3,9 miliona Eura/kilometru,2. Vukosavlje-Johovac: 167,6 miliona Euro ili 5,7 miliona

Eura/kilometru,3. Johovac-Doboj jug: 134,7 miliona Euro ili 8,4 miliona Eura/kilometru,4. Zenica sjever-Zenica jug: 97,6 milion Euro ili 11,5 miliona

Eura/kilometru,5. Mostar sjever-Mostar jug: 163,1 milion Euro ili 9,9 miliona

Eura/kilometru,6. Mostar jug-Počitelj: 139,1 milion Euro ili 7,1 miliona Eura/kilometru,7. Počitelj-Bijača: 120,1 milion Euro ili 5,6 miliona Euro.

Ukupna cijena izgradnje sedam gornjih dionica je 889,5 miliona Eura.

Faze izgradnje (eksproprijacija i period građevinskih radova) predložene u Feasibility studiji su slijedeće: U periodu od 2009. do 2012., predložene su slijedeće dionice, ukupne dužine oko 150 km:

1. Svilaj (sjeverna granica sa Hrvatskom)-Doboj jug,2. Mostar sjever–južna granica sa Hrvatskom i3. Donja Gračanica (Zenica sjever)-Kakanj.

13

U periodu od 2013. do 2017., predložene su slijedeće dionice, ukupne dužine oko 140 km :

1. Doboj jug-Zenica sjever,2. Vlakovo – Tarčin,3. Tarčin – Konjic,4. Konjic – Jablanica, i5. Jablanica – Mostar sjever.

Sve dionice predstavljaju funkcionalnu cjelinu u smislu odvijanja prometa.

Navedena izrađena planersko–studijska dokumentacija projektovana je prema «Trans–European North–South Motorway (TEM) Standards and Recommended Practice, Third edition, February 2002«, sa dva odvojena kolovoza, svaki sa po dvije prometne trake i odgovarajućom zaustavnom trakom.

Projektna brzina je 120 km/h, sa minimalnim horizontalnim radijusom krivine od 650 m i maksimalnim uzdužnim nagibom od 4%.

Urađena dokumentacija (tehnička i ekonomsko–finansijska) bit će na raspolaganju Konsultantima za izradu glavnog projekta.

2. CILJEVI Cijeneći značaj izgradnje prometnica višeg ranga (autocesta i brzih cesta), nadležni organi su se opredijelili za dalji razvoj osnovnih cestovnih pravaca kroz izgradnju autocesta i brzih cesta.

Pri tom opredjeljenju pan europski pravac Budimpešta–Osijek–Sarajevo–Ploče, definisan kao Koridor Vc, dobio je status najprioritetnijeg infrastrukturnog projekta u Bosni i Hercegovini.

Intenzivna strateška istraživanja u području transporta i transportne infrastrukture vršena posljednjih godina, kroz programe Evropske unije (Phare, TIRS, REBIS i dr.), potvrdila su takva opredjeljenja, te su otpočete pripreme za realizaciju izgradnje autoceste na Koridoru Vc, kroz BiH. Podrška izgradnji autoceste na Koridoru Vc, data je i od predstavnika Evropske Komisije i međunarodnih finansijskih institucija (World Bank, EBRD i EIB), na sastanku održanom 15. marta 2007. godine, u Briselu.

Koridor Vc spada u pan-evropsku mrežu koridora povezujući srednji dio jadranske obale, koji ima velike turističke mogućnosti, a posebno luku Ploče sa koridorom X na potezu Zagreb-Beograd i završavajući u čvorištu u Budimpešti. Sa planiranim povećanjem kapaciteta luke Ploče, koridor ima potencijal da stvarno poboljša trgovačke veze za zemlje u regionu, a za

14

Bosnu i Hercegovinu koridor ima potencijal da poveća trgovinu sa susjednim zemljama i Centralnom Evropom.

U zoni Koridora Vc nalazi se preko 50% stanovništva BiH, koji stvaraju oko 60% bruto nacionalnog dohotka.

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (Ministarstvo), postupajući po odlukama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Parlamenta Bosne i Hercegovine, opredijelilo se da nastavi aktivnosti, odnosno da se pristupi izradi glavnih projekata, na nivou potrebnom za dobijanje propisanih saglasnosti i odobrenja za građenje.

Imajući u vidu da izrada glavnih projekata traje određeni period, pravovremene aktivnosti na tome stvaraju odgovarajuće mogućnosti za realnije planiranje izgradnje autoceste, kao i za postupak pregovaranja sa potencijalnim finansijerima.

S obzirom na rezultate iz Feasibility studije, Ministarstvo se opredijelilo za izradu glavnih projekata na onim dionicama koje su u Feasibility studiji određene kao prioritetne dionice, a to su :

1. Dionica Lot-a 1: Svilaj (sjeverna granica sa Hrvatskom)-Doboj jug, dužine 63 km,

2. Pod-dionica Lot-a 2: Donja Gračanica-Drivuša, dužine 9 km (bypass Zenica) i

3. Dionice Lot-a 4: Mostar sjever-južna granica sa Hrvatskom, dužine 57 km.

Ukupna dužina planirana za izradu glavnih projekata, po ovom Projektnom zadatku, iznosi 129 km.

Na dijelu LOT-a 2 uzet je manji dio u odnosu na predloženi dio iz Feasibility studije, radi toga što su nadležni organi i institucije u Federaciji Bosne i Hercegovine počeli sa određenim aktivnostima na izradi glavnih projekata.

Cilj izrade glavnih projekata prioritetnih dionica autoceste na Koridoru Vc je da se na savremen, stručan način definišu sva rješenja vezana za pripremu izgradnje autoceste, ispune potrebni uslovi za izvršenje eksproprijacije zemljišta i za izdavanje građevinske dozvole. Krajnji cilj izrade glavnih projekata je da se ostvare uslovi za početak izgradnje projektovanih dionica na način kako to zahtjevaju međunarodne finansijske institucije (finansijska i tehnička isplativost, dokazana kroz saobraćajnu studiju, fizibiliti studiju, idejni projekat i glavni projekat) i uzimanje u obzir svih uslova navedenih u Studiji uticaja na okolinu.

3. OBIM USLUGA

3.1. Općenite informacije

Naručitelj: Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Adresa: Trg Bosne i Hercegovine broj 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

15

(Vijeće ministara BiH imenovalo je ovo Ministarstvo za «koncedenta«, odlukom od 03.06.2006. godine).Odgovoran ispred Naručitelja: Jedinica za implementaciju Projekta "Autocesta na Koridoru Vc".

Objekat: Autocesta na Koridoru Vc, kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Svilaj-Vukosavlje, LOT 1.

Opis predmeta nabave: Izrada glavnih projekata za potrebe pribavljanja propisanih saglasnosti i odobrenja za građenje, u ukupnoj dužini od 129 km, za slijedeće dionice, LOT- ove :

1. LOT 1: Svilaj (sjeverna granica sa Hrvatskom)–Vukosavlje, dužine 17 km,

2. LOT 2: Vukosavlje–Johovac, dužine 30 km,3. LOT 3: Johovac–Doboj jug, dužine 16 km,4. LOT 4: Donja Gračanica – Drivuša (bypass Zenica), dužine 9 km,5. LOT 5: Mostar sjever–Mostar jug, dužine 16 km, 6. LOT 6: Mostar jug-Počitelj, dužine 20 km i7. LOT 7: Počitelj–Bijača (južna granica sa Hrvatskom), dužine 21 km.

Izrada glavnih pojekata, po ovom projektnom zatatku, sastoji se od slijedećih dijelova, za sve LOT-ove:

1. Inženjerskogeološki i hidrogeološki istražni radovi i geotehnički projekat;

2. Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju (urbanističko-tehnički uvjeti);

3. Glavni projekat trase i objekata (tunela i mostova) i prateće infrastrukture i objekata;

4. Procjena uticaja na okolinu (postupanje po uvjetima iz okolinske dozvole);

5. Projekat organizacije izvođenja radova i 6. Projekat eksproprijacije.

Podjela na sedam LOT–ova urađena je radi brže izrade glavnih projekata, što znači da više Konsultanata može pripremati ovu dokumentaciju istovremeno.

Svi Konsultantovi Menadžeri ugovora (za svaki ugovor) će biti odgovorni za ostvarivanje koordinacije međusobnih aktivnosti Konsultanata, razmjenu informacija, podloga, podataka i sl. Konsultanti svih sedam LOT-ova su obavezni da naprave približno ujednačenu dokumentaciju po sadržaju i obimu. Konsultant će predložiti organizacionu šemu upravljanja izvršenjem traženih usluga na najbolji način da bi se postigli gore navedeni ciljevi.

Konsultant će imenovati Menadžera ugovora, sve voditelje izrade pojedine vrste dokumentacije i Resident project manager–a za svaki LOT. Poželjno je da Konsultant predvidi i angažovanje pomoćnog osoblja, kao što je prevodilac, arhivar, vozač, kurir i slično.

16

Konsultant će u BiH formirati office za rad Resident project manager-a i ključnog osoblja koje će rukovoditi izradom svih dijelova glavnih projekata. U prostoru office, Konsultant će osigurati kancelariju za rad ovlaštenog predstavnika Naručitelja.

Planirani rok za izvršenje svih zahtijevanih usluga iznosi 18. mjeseci, osim za LOT 4, dionicu Zenica sjever-Zenica jug. Planirani rok za izradu glavnog projekta za LOT 4 je 30 mjeseci. Za ovaj LOT je potrebno, zbog složenih geoloških uslova, izvršiti opsežna geotehnička istraživanja, uključujući i monitoring.

Opis usluga naveden u Zahtjevu za ponude (Request for Proposal) ne treba razumjeti kao potpuno detaljan i nefleksibilan. Konsultant se ohrabruje da ponudi svoj vlastiti pristup i metodologiju, osoblje, organizaciju projekta, organizaciju projektnog tima, prijedlog plana rada i prijedlog detaljnog sadržaja elaborata (projekata). Od Konsultanta se očekuje da u Tehničkoj ponudi podnese širi komentar na ovaj TOR.

Naručitelj zadržava pravo da do početka pregovora sa izabranim Konsultantima pripremi aneks ovog projektnog zadatka, u kojem će se dati određene dopune i modifikacije. Sastavni dio budućih ugovora će biti i dio iz Tehničke ponude Konsultanta koji se odnosi na "Opis prilaza, metodologija i plan rada za izvođenje zadatka".

Konsultant je obavezan da izradi vrste nacrta u takvom mjerilu dovoljnom da opiše obim radova za namjene nuđenja i građenja. Proces odobrenja glavnog projekta zahtjevat će da Naručitelj podnese dio projekta nadležnim vlastima na pregled, da bi dobio građevinsku dozvolu. Konsultant neće biti odgovoran za pripremu ovih "dokumenata za podnošenje", ali će od njega biti zahtjevano da skupi projektne činjenice u odgovarajućoj formi za podnošenje nadležnim vlastima. Zakoni u Bosni i Hercegovini, u slučaju stranog projektanta (Konsultanta), predviđaju određenu proceduru za prihvatanje projektne kompanije i nostrifikaciju projekta. Projekant će pripremiti zahtjevanu dokumentaciju potrebnu za prihvatanje projektne kompanije i projektne dokumentacije. U nastavku se daju osnovni opisi i sadržaji za navedene dijelove glavnog projekta, kojih se izabrani Konsultant mora pridržavati:

3.2. INŽENJERSKOGEOLOŠKI I HIDROGEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI I GEOTEHNIČKI PROJEKAT

3.2.1. Uvod

Autoput mora biti projektovan i izgrađen u skladu sa prirodom i ponašanjem okolnog terena. U okviru izrade planersko-studijske dokumentacije (početak 2005.-kraj 2006. godine) izrađeni su elaborati o geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena i to u dvije faze, za dva nivoa dokumentacije, u Tehničkoj studiji i u Idejnom projektu.

17

U Tehničkoj studiji, prvoj fazi izrade dokumentacije, u razmjeri 1:25.000, razmatrane su moguće varijante položaja trase u širem prostoru, i to pet i više varijanti. Sve varijante položaja trase su analizirane sa geotehničkog aspekta i obrađene su za sve dionice autoputa u razmjeri 1:25.000 u knjigama pod naslovom: „Elaborat o inženjersko-geološkim, hidrogeološkim i geotehničkim uslovima izgradnje“.

Nakon izrade Tehničke studije, Konsultanti su izradili Idejno rješenje u razmjeri 1:5.000 više varijanata položaja trase (obično 3), kroz multikriterijalnu analizu izabrali najpovoljniju varijantu, i za nju pripremili prijedlog programa terenskih istražnih radova. Program je razmatran, analiziran, revidovan i odobren.

U Idejnom projektu, drugoj fazi izrade dokumentacije, izvršena su inženjersko-geološka i hidrogeološka terenska istraživanja prema odobrenom programu i izrađeni elaborati, u razmjeri 1:5.000, kao podloga Idejnim građevinskim projektima. Ovi elaborati se nalaze u grupi knjiga C, Idejni projekat.

3.2.2. Tehnička studija

U okviru Tehničke studije, istraživani su i procjenjeni podaci o geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena, u skladu sa važećim zakonima, propisima i standardima koji važe za izradu tehničke dokumentacije na ovom nivou.

Na osnovu arhivskih podataka, geološke karte Bosne i Hercegovine 1:300.000, listova osnovne geološke karte BiH, 1:100.000 sa tumačima, Uputstva za izradu hidrogeološke karte SFRJ 1:100.000, manuskripti listova OGK, 1:25.000 (Arhiv Jugoslavije, Beograd i Geološki zavod Sarajevo), odgovarajućeg fonda stručne i naučne dokumentacije i na osnovu raspoloživih relevantnih podataka dobijenih prilikom geotehničkih istraživanja za druge projekte, pripremljen je pomenuti elaborat.

U elaboratu je dat osnovni prikaz reljefne i geološke građe, tektonskih i seizmičkih pojava, hidrogeoloških odnosa i inženjerskogeoloških karakteristika terena i stjenskih materijala, te sagledavanje relevantnih geološko-geotehničkih uslova izgradnje. Sastavni dio elaborata čine prilozi: Geološke karte u mjerilima 1:100.000 i 1:25.000, Inženjersko-geološke karte 1:100.000 i 1:25.000, Seizmotektonske karte 1:100.000, Hidrogeološke karte 1:100.000 i 1:25.000, sa ucrtanim varijantama trase, uzdužnim profilima svih varijanti u mjerilu 1:25.000. Izvršena je i procjena boniteta pojedinih varijanti trase, ocjenjivanjem - bodovanjem varijanti na osnovu inženjerskogeoloških i geotehničkih parametara. Na taj način, elaborati su dali značajan doprinos kod odabira varijanti za dalju obradu, a takođe su poslužili kao dobra osnova za programiranje istražnih radova za slijedeće faze projektne dokumentacije. Elaborat je obradio slijedeće teme:

- Geomorfološke karakteristike,- Geološke karakteristike (geološki sastav, tektonski sastav),

18

- Seizmotektonske karakteristike,- Hidrogeološke i inženjerskogeološke karakteristike,- Geotehničke uslove izgradnje,- Literaturu i- Priloge.

Za svaku predloženu varijantu dati su gore navedeni podaci, u odgovarajućim prilozima. Terenski istražni radovi u fazi izrade Tehničke studije nisu rađeni.

3.2.3 Idejni projekat

Prikaz inženjerskogeoloških i hidrogeoloških istražnih radova i geotehnički projekat su rađeni u okviru Idejnog projekta, knjige C.

Terenski istražni radovi za dionicu Svilaj-Vukosavlje-Podnovlje-Doboj jug, izvršeni su u periodu mart-juni 2006. godine. Istražni radovi su obuhvatili geomehaničko bušenje sa pratećim radovima, opite «in situ» i izvođenje istražnih raskopa. Obim istražnih radova je bio veoma skroman, npr. na dionici Svilaj-Odžak, dužine 9,82 kilometra, izvršeno je istražno bušenje 6 bušotina ukupne dužine 44,8 m. Izrađeni su elaborati u kojima se nalaze standardizovani zapisi istražnih radova i rezultati laboratorijskih ispitivanja uzoraka tla i stijena. Izvršeno je detaljno kartiranje i fotografiranje jezgra bušotina, detaljno kartiranje istražnih raskopa, uzorkovanje materijala iz bušotina i raskopa, mjerenja nivoa podzemne vode i izvršeno je inženjersko geološko i hidrogeološko kartiranje terena u razmjeri 1:5.000. Na osnovu analize i sinteze rezultata dobivenih terenskim istraživanjima i laboratorijskim ispitivanjima urađeni su inženjerskogeološki i hidrogeološki uzdužni profili u razmjeri 1:5.000/500 i utvrđeni geotehnički uvjeti za nivo Idejnog projekta.

Terenski istražni radovi na dionici Zenica sjever-Zenica jug, u okviru Idejnog projekta, izvršeni su u periodu juli-august 2006. godine. Izvršeno je: istražno bušenje (28 bušotina), izvođenje SPT-a u bušotinama (59 opita), uzimanje uzoraka za laboratorijska ispitivanja (56 uzoraka), laboratorijska ispitivanja i kartiranje i profiliranje u razmjeri 1:5.000/500.

Osnovna karakteristika ove dionice je da se veliki dio trase nalazi na klizištima. Ukupno se na klizištima nalazi oko 2.700 m. Klizišta su većih površina i pružaju se niz padine. Procjenjeno je da su klizne plohe na različitim dubinama, od oko 4,0 do 8,0 m, mjestimično i dublje. U fazi Idejnog projekta nisu bila predviđena istraživanja klizišta, pa su dubine do kliznih ploha samo orijentaciono procjenjene. Na ovoj dionici ima 7 mostova i 6 tunela. Definisani su geotehnički uslovi buduće izgradnje trase, mostova i tunela, pojedinačno. Za tunele je izvršena kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji i preliminarno određeni podgradni sistemi. U Idejnom projektu je naročita pažnja bila usmjerena na fizičko-mehaničke karakteristike stijena i tla, stabilnost terena (padina), slabonosiva tla, podzemne vode, generalno na uvjete koji bi mogli bitno poskupjeti ili čak onemogućiti izgradnju autoputa kroz ovaj prostor. U

19

zaključku Idejnog projekta se navodi da na dionici Zenica sjever-Zenica jug postoje određene nepovoljne prirodne slučajnosti, prije svega u pogledu stabilnosti terena i uvjeta izgradnje. Međutim, one nisu nerješive, jer nisu ranga kojim bi bila onemogućena implementacija projekta predviđenom trasom.

Terenski istražni radovi na dionici Mostar sjever-granica jug, u okviru Idejnog projekta, izvršeni su u periodu oktobar 2005-januar 2006. godine. Izvršeno je: istražno bušenje (22 geotehničke istražne bušotine pojedinačnih dubina od 10,0 m do 60,7 m, ukupno 375,6 m bušenja), 8 geofizičkih profila metodom plitke refrakcijske seizmike, ukupno 320 m i 13 geofizičkih profila metodom geoelektrične tomografije, ukupno 1.780 m. Globalni pregled provedenih istražnih radova prikazan je na dva načina: tabelarno po svim istražnim bušotinama i na preglednim nacrtima.

Nakon obrade dobivenih podataka izvršeno je geotehničko projektovanje, te su projektantima trase dostavljeni geotehnički uslovi prolaska trase (nagibi kosina usjeka i nasipa, kategorizacija iskopa, debljina pokrivača i debljina humusa).

Na ovoj dionici ima 18 mostova i 13 tunela.

Idejni projekat na osnovu gore pomenutog manjeg obima geotehničkih istražnih radova dao je prijedloge načina temeljenja za pojedine mostove i smjernice u pogledu potrebnih geotehničkih istražnih radova za glavni projekat.

Većina tunela bit će izvedena podzemnim iskopom, dok će nekolicina njih, te pojedine dionice nekih tunela biti izvedeni otvorenim iskopom metodom «cut i cover». Nacrti prognoznih inženjersko-geoloških prifila (prognoze pojedinih kategorija stijenskih masa) duž trase na nivou nivelete promatranih tunela (lijeva, desna tunelska cijev) kao i nacrti prognoznih podgradnih sklopova dati su za svaku od pet dionica posebno.

Idejni projekti tunela i mostova su rađeni posebno u grupi knjiga F.

Ponuđači mogu izvršiti uvid u navedene elaborate u periodu pripreme ponude, do tri dana prije roka za podnošenje ponuda.

3.2.4. Potrebna inženjersko-geološka i geotehnička istraživanja i ispitivanja

U nastavku se daju okvirni sadržaji terenskih geotehničkih istraživanja, po dionicama, LOT-ovima. Ovaj obim terenskih istraživanja je pojednostavljen, preliminaran i poslužit će Naručitelju da objektivno poredi i ocjeni ponude pojedinih Konsultanata. Konsultanti će podnijeti ponude koje se slažu sa zahtjevima ovog Request for Proposal u pogledu vrste i obima istraživanja.

Stvarni program inženjersko-geoloških i geotehničkih istraživanja Konsultant će predložiti na početku perioda trajanja ugovora, a najkasnije u početnom izvještaju.

20

Potrebno je provesti istraživanja terena kojima će se omogućiti detaljno definisanje geotehničkih uslova projektovanja autoputa na nivou glavnog projekta. Za definisanje prijedloga programa istraživanja terena potrebno je slijediti zaključke iz knjiga C Idejnog projekta, Eurocode 7, kao i "Guidelines for road design, construction, maintenance and supervision, Volume I, Section 1, Part 2: Engineering-geological and Geotechnical Investigations and Testing, Cl. 2.6.1. ", Sarajevo/Banja Luka, 2005.

Moguće je da Konsultant ima drugačiju, alternativnu ponudu geotehničkih istraživanja. Zbog toga, alternativna ponuda terenskih istraživanja će biti dozvoljena. U dodatku podnešene osnovne ponude, Konsultant će obezbjediti sve informacije potrebne za kompletnu evaluaciju alternative od Naručitelja, uključujući opise, tehničke specifikacije, analizu cijena i druge relevantne detalje. Samo alternativni prijedlog, ako ga bude, najniže evaluiranog Konsultanta prilagođen osnovnim zahtjevima će biti razmatran od Naručitelja.

3.2.4.1. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja na dionici Svilaj-Vukosavlje, LOT 1

Ova dionica autoputa je u nasipima visine od 1,00 do 10,00 m. Nasipi visine preko 5,00 m jedino se nalaze na dijelu trase bliže rijeci Savi i kao prilazni nasipi pojedinim mostovima. Za nasipe je potrebno ispitati tla sve do dubine, koje značajno doprinose slijeganjima. Tipičan razmak između istraživačkih mjesta za nasipe je od 100 m do 200 m.

Na dionici ima 17 mostova, od kojih je najveći preko rijeke Bosne. Minimalni zahtjevi obzirom na istraživanja podzemne vode prema Eurocode 7 su:

- promatranje nivoa podzemne vode u bušotinama i piezometrima u redovnim vremenskim razmacima,

- utvrđivanje mogućih arteških pritisaka podzemne vode i posebnosti, kao što su zatvoreni vodonosnici i njihanja zbog oscilovanja.

Za dionicu Svilaj-Odžak-Vukosavlje, potrebno je izvesti slijedeća terenska istraživanja i utvrditi (kao što je navedeno u Idejnom projektu, Cig 0010):

- Dubinu do substrata (šljnunka) u zoni temeljenja objekata za koje je predloženo fundiranje u substratu. Na svim lokacijama mostova potrebno je da se uradi bar jedno (1) istraživanje što je ukupno 6+9=15 bušotina sa minimalnom pojedinačnom dubi-nom od 10,0 m,

- debljinu i horizontalno prostiranje slabo-nosivih materijala (2 bušotina dubine 10,0 m)

- Na lokaciji mosta preko rijeke Bosne potrebno je uraditi minimum jednu bušotinu dubine 20,0 m na lijevoj obali rijeka i bar tri bušotine u koritu rijeke Bosne, pojedinačne dubine 10,0-15,0 m,.

21

- zbijenost (CBR vrijednost) za pripovršinske naplavne sedimente, početnom dijelu trase gdje su predviđeni visoki nasipi (6raskopa pojedinačne dubine 4,0 m),

- na dijelu slabonosivog tla, kao i gdje su predviđeni visoki nasipi, na svakih 50 m do 100 m, uraditi plitko sondiranje penetrometrom,

- na lokacijama mostova, uraditi geofizička istraživanja (1 seizmički profil i po 3 geoelektrične sonde),

- Utvrditi tačne lokacije pozajmišta materijala za nasipe, posteljicu, tampon, te vezni i abajući sloj, njihove karakteristike, količine i udaljenost od trase (prospekcija terena na površini od 15 km² detaljno kartiranje terena, za najmanje tri lokacije),

- Izvršiti laboratorijska ispitivanja uzoraka tla i stijena sa lokacija trase, objekata i pozajmišta (43 opita identifikacije i klasifikacije, 20 opita otporno deformabilnih karakteristika, 18 opita Proctor i CBR, 6 opita Los Angelos, 6 opita mineraloško-petrografskih analiza i 6 opita ostalih analiza za upotrebljivost materijala za ugradnju u nasipe, posteljicu, tampon, te vezni i abajući sloj),

- Izvršiti geostatičke proračune za nasipe (stabilnost i veličina nagiba kosina nasipa, stabilnost tla pod opterećenjem od nasipa), za karakteristične poprečne presjeke (9 presjeka),

- Izvršiti geostatičke proračune za način i dubinu temeljenja objekata. 3.2.4.2. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja na dionici dionici Vukosavlje-Johovac, LOT 2 Ova dionica autoputa je u nasipima visine od 1,00 do 10,00 m, najčešće visine od 3,00 do 6,00 m. Nasipi visine preko 10,00 m su jedino na prilazima većim mostovima. Za nasipe je potrebno ispitati tla sve do dubine, koje značajno doprinose slijeganjima. Tipičan razmak između istraživačkih mjesta za nasipe je od 100 m do 200 m. Na dionici ima 13 mostova, od kojih su 4 vrlo duga mosta, preko rijeke Bosne. Potrebno je izvršiti istraživanja podzemne vode prema Eurocode 7. Za dionicu Vukosavlje-Podnovlje-Johovac, potrebno je izvesti slijedeća terenska istraživanja i utvrditi (kao što je navedeno u Idejnom projektu, Cig 0010):

- Dubinu do substrata terena i fizičko-mehaničke karakteristike stijena u zoni temeljenja većih objekata za koje je predloženo fundiranje u substratu terena. Na svim lokacijama manjih mostova potrebno je da se uradi bar jedno (1) ili dva (2) istraživanja što je ukupno 8+7=15 bušotina sa minimalnom pojedinačnom dubi-nom od 12,0 m, ukupno 180 m,

- Na četiri lokacije mostova preko rijeke Bosne potrebno je uraditi minimum 20 bušotina, pojedinačne dubine 15 m, ili ukupno 300 m. Ovdje su uračunate i bušotine u koritu rijeke Bosne,

- fizičko-mehaničke karakteristike površinskog dijela sedimenata na kojima će se formirati nasip, te je potrebno izbušiti 20 bušotina ukupne dubine 154 m,

22

- debljinu i horizontalno prostiranje slabo-nosivih materijala (1 bušotina dubine 10,0 m) i 7 raskopa dubine do 4,0 m,

- izvođenje statičke penetracije na svakih 50-100 m trase, do dubine 5,0 m,

- na lokacijama mostova dužih od 30,0 m (osim mostova preko rijeke Bosne), uraditi geofizička istraživanja (1 seizmički profil i po 3 geoelektrične sonde),

- zbijenost (CBR vrijednost) za pripovršinske naplavne sedimente: 10 dubine 4,0 m,

- na dijelu slabonosivog tla, kao i gdje su predviđeni visoki nasipi, na svakih 50 m do 100 m, uraditi plitko sondiranje penetrometrom,

- za mostove preko rijeke Bosne uraditi 4x10 geoelektričnih sondi na lokacijama stubnih mjesta i jedan seizmički profil za svaki most,

- Na lokacijama 9 mostova uraditi geofizička istraživanja (1 seizmički profil i po 3 geoelektrične sonde na lokaciji stubnih mjesta mosta),

- Utvrditi tačne lokacije pozajmišta materijala za nasipe, posteljicu, tampon, te vezni i abajući sloj, njihove karakteristike, količine i udaljenost od trase (prospekcija terena na površini od 25 km² detaljno kartiranje terena, za najmanje tri lokacije),

- Izvršiti laboratorijska ispitivanja uzoraka tla i stijena sa lokacija trase, objekata i pozajmišta (oko 110 opita identifikacije i klasifikacije, 90 opita otporno deformabilnih karakteristika, 17 opita Proctor i CBR, 6 opita Los Angelos, 6 opita mineraloško-petrografskih analiza i 6 opita ostalih analiza za upotrebljivost materijala za ugradnju u nasipe, posteljicu, tampon, te vezni i abajući sloj),


- Izvršiti geostatičke proračune za način i dubinu temeljenja objekata.

3.2.4.3. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja na dionici Johovac-Doboj jug LOT 3 Pod-dionica autoputa Johovac-Rudanka je u nasipima visine od 1,00 do 7,00 m, najčešće visine od 3,00 do 6,00 m. Pod-dionica Rudanka-Doboj jug se odvaja od doline rijeke Bosne i nalazi se na usjecima, nasipima, mostovima i prolazi kroz dva tunela.

Na pod-dionici Johovac-Rudanka potrebno je izvršiti istraživanja podzemne vode prema Eurocode 7.

Za nasipe je potrebno ispitati tla sve do dubine, koje značajno doprinose slijeganjima. Na ovoj pod-dionici imaju 3 mosta, od kojih je jedan dug oko 2.000 m. Ovaj most prelazi preko rijeke Bosne, više kolosjeka željezničke pruge i preko magistralnog i regionalnog puta.

23

Na dionici LOT-a 3, u okviru Idejnog projekta izvršena su minimalna terenska istraživanja. Od inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških radova, na pod-dionici LOT-a 3 od Rudanke do Doboj juga, dužine 9,8 km, gdje se nalaze dva tunela, izvršeno je 9 bušotina sa pijezometrima, od kojih je jedna bušotina na portalu tunela dubine 41,0 m.

U okviru inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških istražnih radova glavnog projekta potrebno je, za potrebe izrade glavnih projekata tunela, izvršiti slijedeća istraživanja:

- Na lokacijama tunela utvrditi detaljan sastav tla na pred-usjecima tunela, minimalno po jedna bušotina dubine 15,0 m na svakom predusjeku, što čini ukupno 60,0 m;

- Duž tunela 1 i 2 utvrditi stanje i sastav stijena intakntne stijene, minimalno 180 m,

- Na lokacijama tunela uraditi geofizička istraživanja,- Utvrditi detaljne uvjete izvođenja radova u tunelima.

Za ostale potrebe, potrebno je izvesti slijedeća terenska istraživanja i utvrditi (kao što je navedeno u Idejnom projektu, Cig 0010):

- Dubine do substrata u zoni temeljenja većih objekata za koje je predloženo fundiranje u substratu terena. Na svim lokacijama manjih mostova potrebno je da se uradi bar jedno (1) istraživanje što je ukupno 2+8=10 bušotina sa minimalnom pojedinačnom dubinom od 12,0 m, ukupno 120 m,

- Na dvije lokacije mostova preko rijeke Bosne i preko rijeke Usore potrebno je uraditi minimum 9+2=11 bušotina, pojedinačne dubine 12 do 15 m, ili ukupno 160 m. Ovdje su uračunate i bušotine u koritu rijeke Bosne i rijeke Usore,

- Na lokacijama objekata za koje je predloženo temeljenje u šljunku neophodno je utvrditi dubine sloja šljunka i njegovu debljinu. Takvih lokacija je četiri, što znači minmalno 4 bušotine dubine 10,0 m (do substrata terena), odnosno ukupno 40,0 m.

- Na trasi puta planiranog u nasipu utvrditi sastav tla sa 3 bušotine dubine 6,0 m, ukupne dubine 18,0 m;

- Duž trase na naplavnim sedimentima uraditi plitko sondiranje na svakih 50 do 100 m;

- Na lokacijama zasjeka i usjeka potrebno je uraditi dvije bušotine pojedinačne dubine 15,0 m, ukupno dužine 30,0 m;

- zbijenost (CBR vrijednost) za pripovršinske naplavne sedimente: 4 dubine 4,0 m;

- na lokacijama 7 mostova uraditi geofizička istraživanja (1 seizmički profil i po 3 geoelektrične sonde)

- Za most preko rijeke Bosne uraditi svakih 100,0 m jednu geoelektričnu sondu što znači 19 geoelektričnih sondi AB/100 m i jedan (1) seizmički profil duž čitavog mosta;

- Utvrditi tačne lokacije pozajmišta materijala za nasipe, posteljicu, tampon, te vezni i abajući sloj, njihove karakteristike, količine i

24

udaljenost od trase (prospekcija terena na površini od 15 km² detaljno kartiranje terena, za najmanje tri lokacije),

- Izvršiti laboratorijska ispitivanja uzoraka tla i stijena sa lokacija trase, objekata i pozajmišta (oko 45 opita identifikacije i klasifikacije, 50 opita otporno deformabilnih karakteristika, 14 opita Proctor i CBR, 6 opita Los Angelos, 6 opita mineraloško-petrografskih analiza i 6 opita ostalih analiza za upotrebljivost materijala za ugradnju u nasipe, posteljicu, tampon, te vezni i abajući sloj),


- Izvršiti geostatičke proračune za način i dubinu temeljenja objekata.

3.2.4.4. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja na dionici Zenica sjever (Donja Gračanica)-Zenica jug (Drivuša), LOT 4

Ranije istraživan položaj trase autoputa u širem području Zenice uvijek je dovodio do dileme u vezi mogućnosti i troškova izgradnje trase koja prolazi klizištima, područjima sa mogućim slijeganjima terena, nestabilnostima, uticajima voda i drugo. Eksperti koji su pregledali urađenu dokumetaciju Idejnog projekta i dodatno obišli teren smatraju da je neophodno da se izvrše obimna geotehnička istraživanja na ovoj, geološki najsloženijoj dionici autoputa, uključujući i monitoring.

Ova dionica autoputa većim dijelom prolazi u kontaktnoj zoni između formacija, intenzivno tektoniziranih, karbonatnog fliša i oligomiocenskih sedimenata sa deluvijalnim naslagama. Dosadašnja saznanja ukazuju na potencijalno nestabilne dijelove trase autoputa. Takođe se u ovom dijelu trase nameće pitanje postojanja tzv. globalne nestabilnosti u kontaktnoj zoni pokrivača i karbonatnog fliša.

Preporučuje se da se geotehnička istraživanja podjele na pripremnu fazu, prvu fazu i drugu fazu. U pripremnoj fazi bi se analizirala dosadašnja istraživanja, istraživanja iz Idejnog projekta, analiza aerosnimaka. Nakon poznavanja saznanja pripremne faze, pripremio bi se program istražnih terenskih radova prve faze. Procjenjuje se da bi ukupno, u okviru prve i druge faze, trebalo izvršiti slijedeća terenska i laboratorijska istraživanja:

- geofizička ispitivanja seizmometrijskom refrakcijom u domenu portala i tunelske cijevi (11 cijevi tunela),

- Izvođenje istražnih bušotina, vađenje neporemećenih i poremećenih uzoraka sa obilježavanjem (oko 140 uzoraka), sa ugradnjom pijezometarskih konstrukcija i to:

- 45 bušotine dubine do 20 m, ukupno dužine 700 m,- 15 bušotina dubina između 40 i 50 m, ukupno 650 m, - postavljanje monitoringa u 15 bušotina dubine do 50 m

(inklinometri, ekstenzometri), osmatranje u periodu od min. godinu dana,

- ispitivanje SPT-a u bušotinama, oko 250 SPT ispitivanja,

25

- izvođenje istražnih raskopa, - laboratorijska ispitivanja uzoraka,- interpretacija rezultata ispitivanja.

Neophodno je da Konsultant dođe do dovoljno reprezentativnih podataka o zonama klizanja u zoni ove dionice autoputa. Ukoliko se radi o plitkim klizištima moguće je da se samo radi o skupljoj trasi. Ako se pak radi o dubljim klizanjima, trebalo bi ozbiljno razmotriti relokaciju trase. S obziron da se radi o vrlo značajnom projektu i prolasku trase kroz teren sa kompleksanom strukturom, predviđen je rok za izradu dokumentacije glavnog projekta od 30 mjeseci. Od Konsultanta se zahtjeva da pripremi vremenski plan istraživanja usklađen sa planom aktivnosti drugih dijelova dokumentacije glavnog projekta.

Napominje se da je pristup lokacija istraživanja čist i da u blizini lokacije ove dionice nije bilo mina. 3.2.4.5. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja na dionici na dionici Mostar sjever-Mostar jug, LOT 5

Dionica autoputa Mostar sjever-Mostar jug obilazi grad Mostar sa istočne strane, ima devet vijadukata i osam tunela. Trasa prolazi pretežno kroz sedimente karbonatnog, uglavnom krečnjačkog sastava, sa povoljnim uslovima za izvođenje radova.

Od inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških radova, na dionici LOT-a 5, dužine 16,5 km, izvršene su ukupno četiri bušotine dubina 25 m, 60 m, 10 m i 30 m.

U okviru glavnog projekta potrebno je ponuditi istražna bušenja i geofizičke istražne radove za svaki pojedini tunel i vijadukt. Konsultant će ponuditi vlastiti program istražnih radova na osnovu kojih će se moći definisati geotehnički projektni profil sa svim elementima za potrebne analize u pogledu stabilizacije podzemnog iskopa tunela i uslovi za temeljenje mosta.

Za nasipe je potrebno ispitati tlo, kao što je navedeno u Idejnom projektu. Za temeljenje nasipa može biti potrebno izvršiti i zamjenu materijala temeljnog tla, što je potrebno definisati u glavnom projektu. Na mjestima gdje se kosina nasipa značajno produžuje zbog paralelnog pružanja sa podlogom u nožici nasipa, idejnim projektom je predviđena upotreba nasipa od armiranog tla (terramesh – gabioni sa zategama). Za nasipe većih visina, Konsultant će definisati uslove prolaska trase pojedinačno nakon provođenja proračuna stabilnosti na kritičnim pozicijama.

Za vijadukte je karakteristično da se stubovi vijadukta temelje na kosoj padini, pa je potrebnoprovesti geotehničke istražne radove i dobiti detaljne

26

podatke o sastavu i karakteristikama tla zonama vijadukata i izvršiti analizu stabilnosti padine.

Duž cijele trase, kao podloga za glavni projekat, Konsultant će predvidjeti inženjerskogeološka istraživanja u cilju utvrđivanja vrijednosti nosivosti tla i slijeganja, kao i analize stabilnosti kosina na kojima se temelje nasipi i zasjeci.

3.2.4.6. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja na dionici dionici Mostar jug-Počitelj, LOT 6

Ova dionica autoputa prelazi rijeke Buna i Bunica, penje se u smjeru istočno od mjesta Počitelj. Ima tri tunela i šest vijadukata (mostova). Trasa prolazi kroz sedimente karbonatnog, uglavnom krečnjačkog sastava, osim u poručjima rijeka Buna i Bunica, gdje trasa prolazi preko aluvijalno-proluvijalnih naslaga.

Na dionici LOT-a 6, dužine 19,7 km, izvršen je minimalni broj bušotina i geofizička ispitivanja i fotogeološka obrada na osnovu postojećih podataka. Na pod-dionici ove dionice, u dužini oko 10,0 km trase, postoji rizik da je trasa minirana, pa je geološka prognoza građe terena data na osnovu fotogeološke obrade.

U okviru glavnog projekta potrebno je ponuditi istražna bušenja i geofizičke istražne radove za svaki pojedini tunel i vijadukt (most). Konsultant će ponuditi vlastiti program istražnih radova na osnovu kojih će se moći definisati geotehnički projektni profil sa svim elementima za potrebne analize u pogledu stabilizacije podzemnog iskopa tunela ili uslova za temeljenje mostova.

Duž cijele trase ove dionice, kao podloga za glavni projekat, Konsultant će predvidjeti inženjerskogeološka istraživanja u cilju utvrđivanja vrijednosti nosivosti tla i slijeganja, kao i analize stabilnosti kosina na kojima se temelji nasipi i zasjeci.

3.2.4.7. Potrebna inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja i geotehnička ispitivanja na dionici dionici Počitelj-granica jug (Bijača), LOT 7

Ova dionica autoputa polazi od naselja Domanovići, prelazi južno od Počitelja rijeku Neretvu i penje se u smjeru Međugorja, prelazi rijeke Studenac i Trebižat i završava u blizini Bijače, blizu granice sa Hrvatskom. Trasa prolazi kroz sedimente karbonatnog, uglavnom krečnjačkog sastava, te je moguća prisutnost manjih ili većih speleoloških objekata u obliku kaverni ili špilja.

Na dionici LOT-a 7, dužine 21,4 km, gdje se nalaze dva tunela i pet vijadukata (mostova), ukupno je izvršeno 11 bušotina ukupne dubine

27

142,5 m. Takođe su izvršena i geofizička ispitivanja i fotogeološka obrada na osnovu postojećih podataka.

Potrebno je da za svaki pojedini tunel i most Konsultant ponuditi vlastiti program istražnih radova na osnovu kojih će se moći definisati geotehnički projektni profil sa svim elementima za potrebne analize u pogledu stabilizacije podzemnog iskopa tunela i uslova za temeljenje mostova. Ovaj program će uključiti istražna bušenja sa kontinuiranim jezgrovanjem i geološkom determinacijom jezgre, laboratorijska ispitivanja uzoraka iz bušotina i geofizičke istražne radove. Duž cijele trase ove dionice, kao podloga za glavni projekat, Konsultant će predvidjeti inženjerskogeološka istraživanja u cilju utvrđivanja vrijednosti nosivosti tla i slijeganja, kao i analize stabilnosti kosina na kojima se temelji nasipi i zasjeci.

3.3. PODLOGE ZA PROSTORNO-PLANSKU DOKUMENTACIJU

Izrada stručnih podloga za prostorno-plansku dokumentaciju treba inicijalno da sadrži slijedeće cjeline:

1. Analiza postojećeg stanja prostornog uređenja (situacija i područje obuhvata)

Na karti MJ 1:5.000 prikazat će se postojeće stanje na području lokacije.Užu granicu čini područje koje obuhvata zemljište namijenjeno za izgradnju ili je izgrađeno objektima autoceste i njegovih pratećih sadržaja.

2. Izvadak iz dokumenata prostornog uređenja

Na karti MJ 1:25.000, kao i u tekstualnom dijelu, prikazat će se postavke prostornih planova, s prikazom namjeravanog zahvata.

3. Osnovna organizacija prostora

Na karti MJ 1:5.000 prikazat će se sve građevine zahvata, kao i prikaz organizacije građenja s privremenim građevinama, pristupnim cestama i privremenim/trajnim odlagalištima materijala i sl.

4. Kopija katastarskog plana/vlasnički odnosi

Izvadak iz katastarskog plana za sve parcele iz obuhvata, te ukoliko se radi o različitim vlasnicima za svaku parcelu navesti vlasnika (privatno, državno, mješovito).

5. Programska skica s detaljnim pokazateljima građevine i opisom namjeravanog zahvata

28

Na osnovu idejnih projekata izradit će se grafički prikazi na kartama u mjerilu 1:5.000, odnosno ukoliko je potrebno i u krupnijem mjerilu. Prikazat će se cjelokupno rješenje, kao i pojedinačni objekti.

Detaljni pokazatelji će sadržavati :

- oblik i veličinu parcele,- granice postojećih katastarskih čestica,- namjenu građevine s programskim pokazateljima,- veličinu i površinu građevine,- smještaj građevine na parceli,- granicu nove građevinske parcele,- oblikovanje građevine i parcele,- visinski prikaz trase.

6. Priključak parcele, odnosno građevine na infrastrukturu :

- eventualni priključak na mrežu telekomunikacija,- eventualni ispust otpadnih voda.

7. Mjere zaštite okoliša.

Za područje Federacije BiH, u skladu sa "Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta, na nivou Federacije BiH" (Službene novine FBiH, broj 2/06), Konsultant je obavezan da uradi elaborat o urbanističko–tehničkim uvjetima (UTU), koji je jedan od uslova za izdavanje urbanističke saglasnosti. Prema članu 42 gore pomenutog zakona, elaboratom o urbanističko-tehničkim uvjetima, u zavisnosti od vrste građenja, utvrđuje se:

- oblik i veličinu parcele,- regulaciona i građevinska linija,- koeficijent izgrađenosti parcele,- nivelacione kote,- tehnički pokazatelje građevine,- prostorno organiziranje građevinske parcele, uključujući rješenje

internog prometa i prometa u mirovanju,- uređenje parcele,- način i uvjeti priključenja parcele, odnosno građevine na javnu

prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,- primjena materijala i arhitektonskih smjernica,- uvjeti za otklanjanje urbanističko–arhitektonskih barijera za kretanje

invalidnih lica,- uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih

nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja.

U Zakonu o cestama Federacije BiH (Službene novine FBiH broj 6/02), u članu 64 je definisana širina zaštitnog pojasa 100 m u kojem važi poseban režim zabrane građenja i uspostavlja se u cilju zaštite pojasa autoputa.

29

Za područje Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora, prečišćeni tekst, (Službeni glasnik RS broj 84/02) Konsultant je obavezan da uradi elaborat: Plan parcelacije i urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za izgradnju dionice autoputa na koridoru Vc, koji je jedan od uslova za izdavanje urbanističke saglasnosti. Prema članu 27 gore pomenutog zakona, plan parcelacije sadrži plan organizacije prostora, plan infrastrukture, plan regulacionih i građevinskih linija, opšte urbanističke uslove za izgradnju planiranih građevina, kao i uslove za intervencije na postojećim građevinama. U članu 72 istog zakona detaljnije je opisan sadržaj urbanističko-tehničkih uslova.

Obaveza je Konsultanta da elaborat o UTU završi prije završetka ostalih dijelova glavnih projekata, a najkasnije osam mjeseci po potpisu ugovora. Izrađeni elaborati o UTU treba da posluži kao osnova za podnošenje zahtjeva za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za pojedine dionice trase autoputa, između čvorišta. Na taj način će se pravovremeno rješenja iz UTU moći u cijelosti primijeniti u svim dijelovima glavnog projekta.

Konsultant je obavezan da uradi jedan elaborat u kojem će se dati osnove usaglašenosti položaja trase autoceste na predmetnim LOT–ovima, u odnosu na važeću prostorno plansku dokumentaciju, na svim nivoima obrade (prostorni plan BiH, prostorni planovi entiteta, kantona i općina).

Osnova za izradu podloga za prostorno-plansku dokumentaciju je dokumentacija istog naziva, koja je rađena, prema usvojenom idejnom rješenju trase, u okviru planersko-studijske dokumentacije.

Konsultant će, na početku realizacije ugovora, podnijeti Naručitelju nacrt projektnog zadatka sa prijedlogom sadržaja podloga za planersko-studijsku dokumentacije, u kojem će detaljno opisati prostornu osnovu i dokumentaciju koju će izraditi.

Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju može raditi samo firma-Podkonsultant ovlaštena po Zakonima u Bosni i Hercegovini da radi prostorno-plansku dokumentaciju. Ova firma, Pod-konsultant može da se prijavi u ponudama više Konsultanata. Potrebno je da ova firma-Podkonsultant ispunjava uslov da je u zadnjih pet godina bila nosilac ili učestvovala u izradi iste ili slične dokumentacije na minimalno dva ugovora. Konsultant nije obavezan da u tehničkoj ponudi navede naziv Podkonsultanta koji će raditi podloge za prostorno-plansku dokumentaciju.

3.4. GLAVNI PROJEKAT TRASE I OBJEKATA (TUNELA I MOSTOVA ) I PRATEĆE INFRASTRUKTURE I OBJEKATA

3.4.1. Općenito

Glavni projekat je skup međusobno usklađenih projekata kojima treba prikazati tehničko rješenje građevine, njen smještaj u prostoru i dokazati ispunjenje bitnih zahtjeva za građevinu,

30

kao i ostalih zakonskih obaveza i zahtjeva iz posebnih uvjeta datih kroz određene saglasnosti. Glavni projekat je namjenjen za dobijanje pojedinih saglasnosti od relevantnih organa i za dobijenje građevinske dozvole.

U prostornom smislu, u ovoj fazi razrade projektne dokumentacije, mogu se vršiti samo mala (mikro) pomicanja trase u situacionom i uzdužnom profilu sa ciljem detaljne optimizacije radova ili iznalaženja poboljšanih konstruktivnih ili funkcionalnih rješenja.

Izuzetno od prethodnog stava, dozvoljena su veća pomicanja ukoliko se to na određenom dijelu trase dokaže opravdanim ili ukoliko Naručitelj to izričito traži (zbog ranijeg zahtjeva revidenta) ili kroz alternativno rješenje, što će se navesti u ovom Terms of Reference.

Glavnim projektom nužno je definisati sve količine i vrste radova, jer se na osnovu glavnog projekta izrađuje ponudbena dokumentacija i ugovaraju radovi.

U glavnom projektu potrebno je izraditi usaglašeni kotni plan instalacija.

Glavni projekat mora biti izrađen na osnovu prethodno provedenih istraživanja u svim područjima, na osnovu podloga i informacija koje će Konsultant nabaviti, po potrebi putem Naručitelja. Konsultant će i sam izvesi istraživanja tokom izrade glavnog projekta

3.4.1.1. Osnove za primjenu propisa i standarda za projektovanje

Za projektovanje koriste se:- Pravilnik o osnovnim uvjetima koje ceste, njeni elementi i

objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovišta sigurnosti prometa («Službeni glasnik BiH«, 2007),

- Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na cestama, 2005, usvojene od entitetskih vlada, (nadalje Smjernice), kao i postojeći standardi koji se primjenjuju u BiH,

- TEM Standards and Recommended Practice, Third Edition, 2002.,

- Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta, na nivou Federacije BiH (Sl. novine FBiH broj 2/06),

- Zakon o uređenju prostora, (Sl. glasnik RS broj 84/02),- Zakon o cestama Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj

6/02),- Zakon o javnim putevima Republike Srpske (Sl. glasnik RS broj

3/03),- Set od šest zakona o zaštiti životne sredine/okoliša doneseni u

Republici Srpskoj i Federaciji BiH(Sl. glasnik RS broj 53/02 i Sl. novine Federacije BiH 33/03),

- Zakoni o eksproprijaciji u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH,- Zakon o građevinskom zemljištu (Sl. glasnik RS broj 86/2003),- Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik broj

32/02),

31

- Od Eurocode 1 do Eurocode 8.

Kao osnova za sadržaj glavnog projekta može se koristiti sadržaj idejnog projekta, koji je naveden u Aneksu B ovog TOR-a.

Sadržaj glavnog projekta treba uskladiti sa navedenim Smjernicama (Guidelines 1-1-1, Planning, Design and Investment documentation, Part 4.8 Building Permit Design (BDP) and Part 6.5 Annex 4-Contents of a Road Construction Building Permit Design/Design Execution Design)., kako po opisu, tako i u pogledu grafičkih crteža. Ovo je potrebno jer je Konsultant obavezan da upotrijebi "General and Special Technical Conditions" iz Smjernica pri izradi Predmjera radova.

Takođe, koristit će se europski propisi i standardi, u nedostatku domaćih propisa i standarda.

Ukoliko se standardi preporučeni za korištenje u Bosni i Hercegovini navedeni u Smjernicama razlikuju u odnosu na europske standarde, ili Konsultant ima neku rezervu u pogledu primjene tih standarda, Konsultant će dostaviti Naručitelju obrazloženje i prijedlog koje standarde smatra da treba primjeniti u konkretnoj situaciji. Naručitelj će dostaviti odgovor u roku od sedam dana.

3.4.2. Geodetske podloge i geodetski elaborati

3.4.2.1. Općenito

Ministarstvo komunikacija i transporta (Naručilac) će, kroz poseban ugovor, kroz LOT 6, naručiti "Aerial survey" za sve LOT-ove.

Zbog tog razloga, a provisional sum of 100.000 Euros has been allocated for "Aerial survey" in table Fin-2 Summary of Costs, LOT 6.

Opis usluga "Aerial survey" je naveden u Aneksu A ovog Terms of Reference. Ostale usluge, koje nisu navedene u Aneksu A, vezane za geodeziju su predmet ponude. Ove ostale usluge obuhvataju:

a) Nabavka postojećih i preuzimanje novih geodetskih podloga razmjere 1:1.000 za potrebe glavnog projekta na osnovu aerofotogrametrijskog snimanja terena u boji. Ove aktivnosti će Naručilac (Ministarstvo) realizovati na osnovu posebnog opisa zadatka navedenog u Aneksu A. ,

b) Uspostava geodetske mreže duž cijele dionice LOT-a koja će zadovoljiti sve geodetske potrebe, kako tokom priprema za izgradnju, tokom izgradnje tako i tokom korištenja budućeg autoputa. Konsultant je, tokom izvršenja ovog dijela projekta, pored opisa zadatka, dužan uvažavati i propise kojima je uređena ova oblast,

32

c) Prikupljanje podataka o svim podzemnim i nadzemnim vodovima unutar koridora, uz prezentaciju na odgovarajućim geodetskim podlogama. Konsultant može prikupiti podatke direktnim mjerenjima na terenu i vektorizacijom sa postojećih gedetskih podloga, prethodno provedenih postupcima skeniranja i adekvatne transformacije u digitalnu formu,

d) Izrada geodetskog elaborata za potrebe eksproprijacije. Konsultant će, na osnovu revidovanog glavnog projekta trase autoputa i objekata (tunela i mostova) i prateće infrastrukture i objekata, uz prethodno obilježene granice građevinskih radova na mjestima poprečnih profila na terenu, izraditi elaborat koji čine:

- geodetska situacija razmjere 1:1.000,- poprečni profili razmjere 1:100 (200),- numerički podaci o poligonskim i detaljnim tačkama korištenim

u postupku eksproprijacije. Za sve navedene geodetske radove Konsultant će podnijeti Naručitelju prijedlog projektnog zadatka za glavni projekat geodetskih radova, u kojem će detaljno navesti sve terenske i kancelarijske aktivnosti za pojedine vrste geodetskih radova.

Treba naglasiti da će informacijsku osnovu izrade glavnog projekta činiti digitalizirana geodetska podloga u razmjeri 1:1000. Takođe, za geodetske potrebe Konsultant je dužan osigurati skeniranje i geokodiranje osnovnih topografskih karata BiH, za potrebe podloga za prostorne planove. Na osnovu definisane trase autoceste, sa radovima koje je potrebno izvesti, Konsultant je dužan pripremiti geodetski elaborat sa svim podacima koji će poslužiti za izradu projekta eksproprijacije. Konsultant će na terenu obilježiti granice građevinskih radova na mjestima poprečnih profila.

Geodetski elaborat, između ostalog , treba da sadrži :

- situaciju u razmjeri 1:1.000,- poprečne profile u razmjeri 1:100 (200 ),- numeričke podatke (apsolutne koordinate i kote poligonalnih,

elementarnih i detaljnih tačaka).

3.4.2.2. Projektovanje i utvrđivanje gedetske mreže

Geodetska mreža treba da bude projektovana tako da ispuni slijedeće zadatke:

33

Radni geodetski poligon:

- Geodetski poligon treba da bude smješten duž trase sa obje strane ako je potrebno.

- Udaljenost između tačaka treba da bude najmanje 250 m u ravnim područjima ili na manjim udaljenostima u zavisnosti od terena.

- Tačke moraju biti vidljive iz susjednih baza.- Tačke na zemlji moraju biti stabilizovane u zavisnosti od

uvjeta: betonske šipke, dimenzija 10x10x50 cm sa ugraviranim križićem ili metalnom oznakom koje su stabilizirane u kamenu ili nekom drugom fiksnom premetu.

- Pozicije poligonalnih tačaka treba da se odrede sa RMSE-om sa preciznošću od ±2 cm.

- Visine poligonalnih tačaka trebaju da se odrede sa RMS-om sa preciznošću od ±1 cm. Zahtijevana metodologija je geometrijsko niveliranje ili trigonometrijsko niveliranje u posebnim slučajevima (izuzetno strmi tereni).

„Bench marks“ Oznake:- Udaljenost između susjednih oznaka treba da bude 500 m.- Poligonalne tačke takođe treba da se koriste kao“ bench mark“

oznake.- Tačke moraju biti stabilizovane u zavisnosti od uvjeta:

betonske šipke, dimenzija 30x30x60 cm sa metalnom oznakom na vrhu ili samo metalnom oznakon koja je stabilizirana u stijeni ili nekom drugom nepokretnom predmetu. U slučaju nestabilnog tla predviđeno je pobijanje metalne šipke.

- Visine „ bench marks“ oznaka trebaju da se odrede sa RMSE-om sa preciznošću od ±3 mm. Zahtijevana metodologija određivanja mjera je geometrijsko niveliranje

- Trigonometrijsko niveliranje je dozvoljeno samo u posebnim slučajevima (izuizetno strmi tereni).

Potrebno je dostaviti kompletan Tehnički izvještaj sa svim geodetskim podacima, uključujući identifikacione crteže, obzervacije, zabilješke sa terena, kalkulacije i konačne rezultate. Tehnički izvještaj mora biti ovjeren od strane ovlaštenog eksperta za geodeziju.

3.4.2.3. Stabilizacija geodetske osnove za tunele, mostove i vijadukte (mikrotriangulacija)

34

Kod objekata dužih od 200 m (tuneli, mostovi i vijadukti), potrebno je, osim operativnog poligona repera uspostaviti i dodatnu geodetsku osnovu za objekte (postavlja se sa preuzetih tačaka operativnog poligona i repera, na temelju projekta objekta).

Dodatna geodetska osnova mora biti dovoljno precizna za potrebe praćenja izgradnje objekta (zatvoreni poligon sa dodatnim osiguranjima, mikromreža, GPS i drugo). Sve tačke dodatne geodetske osnove moraju biti dobro stabilizirane (betonskitn stupovima dimenzija 20x20x60 cm ili bolcnama ubetoniranim u čvrstoj podlozi ili slično) te određene prekobrojnim mjerenjima. Dodatna geodetska osnova mora biti povezana sa postojećim operativnim poligonom i reperima.

Za izgradnju tunela dužih od 1.000 m obavezna je mikrotriangulacijska mreža. Mikrotriangulacijsku mrežu dužan je uspostaviti izvoditelj geodetskih radova (prema projektu tunela).

Izvoditelj geodetskih radova nije zadužen za uspostavu mikromreže nekog tunela samo ako ima izjavu naručitelja da mu iz određenih razloga to nije dužnost.

Tačke mikromreže moraju biti stabilizirane betonskim stupovima od armiranog betona na kojima se nalazi vijak za prisilno centriranje geodetskog mjernog uređaja, a u podnožju svakog stupa treba biti reper. Ovakva mreža također treba biti povezana sa postojećim operativnim poligonom i reperima.

Sve tačke dodatne geodetske osnove i mikromreže moraju biti određene s položajnom točnošću ± l cm i visinskom točnošću + 2 mm.

3.4.2.4. Geodetska osnova za praćenje izgradnje objekta

Za potrebe izgradnje gore navedenih objekata potrebno je izraditi elaborat "Geodetska osnova za praćenje izgradnje objekta".

Elaborat "Geodetska osnova za praćenje izgradnje mostova i vijadukata", treba da sadrži:

- tehnički izvještaj (način stabilizacije tačaka geodetske osnove, korišteni in-strumentarij) o mjerenju, metode mjerenja, tačnost određenih tačaka geodetske osnove),

- popis koordinata i visina tačaka geodetske osnove,- položajni opisi točaka geodetske osnove,- situacije u mjerilu l:1.000 sa ucrtanom osi objekta i tačkama

geodetske osnove.

Jedan primjerak elaborata (za arhivu) treba sadržavati mjerene podatke i računanja tačaka geodetske osnove.

35

3.4.2.6. ISKOLČENJE OSI TRASA I MJERENJE UZDUŽNOG PROFILA

(i) Pripremni radovi

Geodetski radovi na iskolčenju osi trasa izvršavaju se s tačaka operativnog poligona (repera). Ako je prošao duži vremenski period izmedu stabilizacije operativnog poligona i repera i početka radova na iskolčenju osi trasa, prije samog iskolčenja potrebno je izvršiti obnovu operativnog poligona i repera.

Pripremni radovi sadrže:

- dobava podataka o tačkama operativnog poligona i reperima,- rekognosciranje terena,- prema potrebi, obnova uništenih tačaka operativnog poligona

i repera.

(ii) Iskolčenje osi trasa i mjerenje uzdužnog profila

Iskolčenje osi trasa i mjerenje uzdužnog profila sadrži:

- prikupljanje podataka i koordinata tačaka projektiranih poprečnih profila u osima trasa,

- iskolčenje osi trasa u tačkama projektiranih poprečnih profila.

Iskolčene tačke profila u osima trasa na terenu označavaju se drvenim kolcima dimenzija 4x4x35 cm ili čeličnim klinovima. Uz svaku iskolčenu tačku postavlja se letvica s upisanompripadajućom stacionažom. Iskolčene tačke treba signalizirati vidljivim signalima (trake i sprejeviuočljivih boja ili sl.).

Potrebno je snimiti visinu terena (kolca, čeličnog klina) svakog iskolčenog profila u osi trase (mjerenje uzdužnog profila) i potrebno je izraditi popis koordinata sa pripadajućim snimljenim visinama profila (pisani uzdužni profil).

Iskolčene tačke profila u osima trasa trebaju biti određene s položajnom i visinskom tačnošću ±2 cm.

(iii) Elaborat iskolčenja osi trase

Elaborat iskolčenja osi trase autoceste sadrži:

- tehnički izvještaj (korišteni instrumentarij, način stabilizacije, eventualne podatke o obnovljenim tačkama i reperima, način

36

obilježavanja iskolčenih tačaka, metode mjerenja, postignuta tačnost),

- popis koordinata glavnih tačaka trase (početak i kraj pravca, početak i kraj prijelazne krivine, početak i kraj kružne krivine) i proračun osi sa ispisom karakteristika elemenata osi,

- podaci dostavljeni od projektanta,- popis koordinata i visina (niveliranih) tačaka operativnog

poligona,- popis visina repera,- položajne opise tačaka operativnog poligona i repera,- popis koordinata tačaka profila u osi trase i mjerenih visina

iskolčenih tačaka profila,- situacije sa ucrtanim osima trasa, tačkama operativnog

poligona i reperima(naznačiti stacionaže svakog početka i kraja osi trase, glavnih tačaka trase, te stacionaže hektometara).

Izrađeni elaborat mora biti uvezan tako da se onemogući zamjena sastavnih dijelova i ovjeren od tvrtke koja je izvršila geodetske radove, te od ovlaštenog inženjera geodezije. Za izvršenje predmetnih geodetskih radova, Konsultant će dostaviti Naručitelju:

- situaciju trase autoputa (u digitalnom obliku),- podatke o osi trase budućeg autoputa sa popisom koordinata

glavnih tačaka trase i proračunom osi sa ispisom karakteristika elemenata osi,

- koordinate tačaka projektiranih poprečnih profila u osi trase,- podatke o operativnom poligonu i reperima.

Po izvršenju iskolčenja, obaveza je Konsultanta:

predati Naručitelju elaborat iskolčenja osi trase autoceste u 7 (sedam) primjeraka, te digitalni zapis izradenog elaborata na CD-u (grafiku u dwg formatu, te popis svih koordinata i visina u doc ili xls formatu),

izvršiti zapisnički primopredaju na terenu:

- za poligonske tačke (operativni poligon),- za visinske tačke (repere),- za iskolčene tačke profila u osima trasa.

3.4.3. Tehnički podaci za projektovanje

Trasa

Granični elementi trase autoceste (situacija i poprečni profil) određeni su prethodnom dokumentacijom.

37

Za potrebe glavnog projekta, granični elementi su slijedeći :

- projektna brzina Vp=120 km/h,- računska brzina Vp=120 km/h,- polumjer horizontalne krivine Rmin= 750 m (650 m),- uzdužni nagib Smax=4%,- konveksni polumjer Rminkon=19.000 m,- konkavni polumjer Rminkonk=13.000 m,- poprečni nagib kolovoza q=2,5% (u pravcu),- prometne trake 2x2x3,75=15,00 m,- zaustavne trake 2x2,50=5,00 m,- rubne trake uz prometne trake 2x0,50=1,00 m,- rubne trake uz zaustavne trake 2x0,20=0,40 m,- bankine 2x1,50=3,00 m,- berme min 2,00 m,- razdjelni pojas 4,00 (min 2,50 m),- širina rigola 75(50) +15cm.

Položaj nivelete u normalnom poprečnom profilu smjestiti na unutrašnji rub kolovoza (iznimno u os kolovoza kod razmicanja osi kod tunela).

Poprečni nagib zaustavnih traka je u smjeru nagiba kolovoza ili je zaustavna traka uvijek u nagibu na vanjsku stranu.

Na mostovima, vijaduktima i drugim objektima u trupu autoceste, provesti isti profil autoceste kao i na ostalom dijelu projektne dionice. U slučaju potrebe izvedbe ograde tipa new jersey ili sl., preporučuje se min. širina rubne trake od 1,0 m.

Nagibi kosina usjeka i nasipa odredit će se na osnovu geotehničkih istražnih radova.

Čvorišta

Za potrebe glavnog projekta, granični elementi su slijedeći :

- projektna brzina na rampama čvorišta,

- direktni i poludirektni prometni tokovi Vrač=min 60(40) km/h

- indirektni prometni tokovi Vrač=min 40 km/h.

Konsultant je dužan da analizira opravdanost određenih čvorišta, u smislu preporuka revidenta idejnog projekta (Lot 1, analizirati alternativno rješenje objedinjavanja čvorišta Odžak i Vukosavlje, a za LOT 7, analizirati alternativno rješenje objedinjavanja čvorišta Zvirovci i Zvirovići) .

38

Ovo pitanje bit će posebno obrađeno u opisu obaveza za svaki LOT. Prelazi, prolazi i paralelne ceste

Sve kategorisane ceste treba projektovati u skladu sa važećim zakonima i pravilnicima, a nekategorisane ceste sa Vrač=40km/h (30 km/h) sa minimalnom visinom od 3,0 m, osim ako prolaz služi i za vatrogasna kola, kada je Hmin= 4,0 m.

Poprečni profili trebaju biti za slijedeće kategorije:

Magistralne ceste:

Vrač=80 km/h,Presjek :1,5+0,5+2x3,5+0,5+1,5=11,0 m,Uzdužni nagib :Smax 4 (5)%

Regionalne ceste:

Vrač=60(70) km/h,Presjek:1,2+0,3+2x3,25+0,3+1,2=9,5 m,Uzdužni nagib: Smax 5 (6)%

Lokalne ceste:

Vrač=50(60) km/h,Presjek:1,0+0,2+2x3,0+0,2+1,0=8,4 m,Uzdužni nagib: Smax 6 (7)%

Nekategorisane ceste :

Vrač=40km/h,Presjek :1,0+5,0+1,0=7,0 m,Uzdužni nagib: Smax 7 (8)%

Poljske ceste :

Presjek :1,0+3,5+1,0=5,5m,Uzdužni nagib: Smax 7 (8)%

Sve prijelaze i prolaze izvesti sa asfaltnim kolovoznim zastorom, osim poljskih cesta.

U slučaju prolaska trase cestovnog prijelaza ili prolaza kroz naseljeno mjesto, na istom treba projektovati pješačku stazu.

3.4.4. Odvodnja i vodozaštita

39

Izrada projekta odvodnje treba odgovarati stepenu izrade ostale projektne dokumentacije za sve dionice autoceste na Koridoru Vc, koje su predmet ovog projektnog zadatka.

Projekat odvodnje treba da se sastoji od:

1. Projekta unutrašnje odvodnje, tj. sistema prikupljanja, pročišćavanja i dispozicije oborinskih voda sa površine autoceste i pripadajućih slivnih površina;

2. Projekta vanjske odvodnje, tj. projekta zaštite trupa autoceste od poplavnih valova postojećih vodotoka uz trasu, te njihovog uređenja po potrebi;

3. Projekta vodozaštite, tj. projekta gdje građevine vodozaštite treba odabrati i projektovati prema konkretnim lokalnim prilikama i klasifikaciji građevine na način da se nepovoljni utjecaji onečišćenih voda na okolni teren smanje na prihvatljiv nivo rizika u vodopravnom, sanitarnom i ekološkom pogledu.

Projekti moraju sadržavati sve propisane i potrebne priloge i proračune za traženi nivo projekta. Predložena rješenja moraju u svemu biti izrađena na osnovu zahtjevanih mjera zaštite predmetnog područja, svih dostupnih hidroloških i geoloških podataka, te podloga građevinskih projekata trase i objekata na trasi.

Projektnu dokumentaciju treba izraditi u skladu sa važećim propisima, posebnim uvjetima iz pribavljenih saglasnosti i ostalim posebnim uvjetima korisnika prostora.

3.4.5. Dimenzioniranje kolovozne konstrukcije

Na osnovu relevantnih parametara, prometnog opterećenja, klimatskih, topografskih i geotehničkih karakteristika tla i materijala u posteljici, raspoloživih resursa (prirodni i vještački materijali), kao i odgovarajuće tehnologije izvođenja radova, potrebno je izraditi projekat o dimenzioniranju kolovozne konstrukcije.

Primijenjene teorijske i laboratorijske metode u okviru ovog projekta, treba da odgovaraju važećim Smjernicama, standardima i propisima, a što ne isključuje uvođenje novih metoda, ukolikom se kroz projekat dokaže opravdanost njihove primjene i ukoliko se primjenom tih metoda dobijaju kvalitetnija rješenja.

Kolovoznu konstrukciju autoceste (glavne trase) dimenzionirati na prognozirano prometno opterećenje za 20 godišnji vremenski period, pri čemu podatke o prognozi saobraćajnog intenziteta uzeti iz Saobraćajne studije.

Sastav kolovozne konstrukcije treba biti ujednačen na svim LOT–ovima, uz uvažavanje regionalnog faktora (izrazito ravničarsko područje, kontinentalno područje i južno područje).

Analizirati i iskustvo na izgrađenim dionicama (Jošanica-Podlugovi-Visoko), gdje su se pojavile manje deformacije kolovoza.

40

Konstrukciju voznih traka projektirati uz optimizaciju, sa krutim ili fleksibilnim završnim slojem.

Zaustavne trake projektirati sa konstrukcijom manje nosivosti, sa jednim ili dva završna sloja.

Prilikom odabira tipa kolovoza i sastava kolovozne konstrukcije, nužno je dati optimalna rješenja vezana za faznost izgradnje, te mogućnost dobave materijala za kolovoznu konstrukciju.

Za mješavine asfalta za koje ne postoje bosanskohercegovački propisi i regulativa, potrebno je, u saradnji sa Naručiteljem, dogovoriti primjenu stranih propisa i regulativa, te takve uključiti u projekat.

Mjerodavno osovinsko opterećenje je 115 kN.

Projekat o dimenzioniranju kolovozne konstrukcije, treba da obuhvati :

- projekat dimenzioniranja kolovoza autoceste,- projekat dimenzioniranja kolovoza na čvorištima,- projekat dimenzioniranja kolovoza zaustavnih traka i- projekat dimenzioniranja kolovoza servisnih prometnica.

Projekat dimenzioniranja kolovozne konstrukcije, treba da sadrži :

- Analizu ulaznih parametara,- Karakteristike materijala,- Utvrđivanje vrste, dimenzija i karakteristika slojeva,- Kontrolu dejstva mraza,- Prikaz izabranih tipova.

3.4.6. Projekat saobraćajne signalizacije, saobraćajne opreme i ostale opreme

Glavnim projektima prometne opreme i signalizacije autoceste potrebno je detaljno razraditi rješenje horizontalne, vertikalne i promjenjive prometne signalizacije i opreme čvorišta, vijadukata, mostova, tunela, cestarskih prolaza, pratećih i uslužnih objekata, objekata za održavanje i kontrolu prometa, a sve u skladu sa važećim propisima, standardima i posebnim uvjetima nadležnih institucija.

Projekat treba obuhvatiti saobraćajnu signalizaciju i opremu za konačno stanje i za vrijeme izvođenja radova.

Osnova za izradu ove dokumentacije je Idejni projekat saobraćajne opreme i signalizacije.

Prometni znakovi obavijesti iznad ceste moraju biti osvijetljeni vanjskim izvorom svjetlosti.

U okviru ovog projekta treba riješiti i proračunati nosače prometne signalizacije (putokazni portali, kontrolni putokazni stubovi i njihovi temelji, i dr.).

Opremom ceste potrebno je obuhvatiti :

41

- smjerokazne stubiće,- zaštititnu odbojnu ogradu u razdjelnom pojasu i bankinama,- katadioptere na zaštitnoj odbojnoj ogradi,- katadioptere na objektima,- ogradu autoceste.

Čvorišta moraju biti osvijetljena prema posebnom elaboratu, prema važećim standardima.

3.4.7. Objekti (mostovi, vijadukti, natputnjaci i potputnjaci)

Glavne projekte objekata (mostovi, vijadukti, natputnjaci i potputnjaci) treba izraditi u skladu sa geometrijskim elementima trase, nivelete i poprečnog presjeka, te usvojiti u skladu sa važećim propisima i uvjetima nadležnih organa i institucija.

Za projektnu pripremu potrebno je izraditi geodetske podloge u Mj 1:100 ili veće (napr. 1:50), sa katastrom svih instalacija.

Širine kolovoza moraju biti usklađene s glavnim projektom autoceste (cestovnih prijelaza i prolaza).

Tip konstrukcije građevine odabrati prema idejnom projektu i dostupnim podacima geologije i konfiguracije terena (statički sistem, raspon i dr.).

Glavni projekti mostova moraju da pokažu da je projektant pristupio izradi projekta vodeći računa o trajnosti mosta, lakoći održavanja (zamjene opreme na objektima) i sigurnosti. Tako, kao što je navedeno u Smjernicama, ne dozvoljava se upotreba montažnih armiranobetonskih prednapregnutih nosača za izgradnju nekontinuiranih sistema mostova sa prekidima, dilatacijama iznad stubova i montažnim ili polumontažnim kolovoznim pločama.

Opterećenja građevina treba odrediti u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za određivanje veličine opterećenja mostova Sl. list SFRJ br. 1/1991, DIN 1072.

Za značajnije mostove potrebno je načiniti proračun faza gradnje s pripadajućim nacrtima.

Način temeljenja odabrati prema geotehničkim podacima izrađenim na osnovu geotehničkih istražnih radova, a u slučaju dubokih temelja potrebno je izraditi geotehnički projekat temeljenja.

Provođenje raznih instalacija preko objekata uskladiti s odgovarajućom projektnom dokumentacijom (projekti instalacija) autoceste, te osigurati prostore za njihov nesmetani prolaz.

42

Građevine se moraju tako oblikovati i opremiti, da se može u svako doba sigurno, jednostavno i ekonomično provesti kontrola i ispitivanje, te održavanje bitnih dijelova građevine (ležajevi, prijelazne naprave, odvodnja, kabeli).

Glavni projekat objekata u tehničkom smislu mora sadržavati :

- tehnički opis, sa svim relevantnim podacima o projektiranom objektu, načinu izvođenja radova, o ugrađenim materijalima,

- podatke o geotehničkim i drugim istražni radovima,o temeljnom tlu, opis probnog opterećenja,

- program kontrole i osiguranja kakvoće, pregled svih ugrađenih materijala i konstrukcija, opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih veličina, popis propisa i normi na koje se program poziva,

- posebne tehničke uvjete gradnje,- način zbrinjavanja građevnog otpada,- predmjer, troškovnik, procjenu troškova gradnje,- statički proračun (proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti

konstrukcije) i- nacrte (bez detaljnih nacrta armature i prednapregnutih

kablova).

3.4.8. Tuneli

Tuneli moraju biti projektovani i izvedeni u skladu sa prirodom i ponašanjem okolnog terena, mogućim prisustvom vode i drugih lokalnih faktora uticaja.

Glavni projekti tunela se izrađuju na osnovu Idejnog projekta trase i Idejnog projekta tunela. Međutim, Konsultant mora da studira tunelske alternative, specijalnu pažnju mora posvetiti prethodnim geološkim i geotehničkim studijama. Posebna pažnja se mora posvetiti području tunelskih portala, kao i nestabilnim i kliznim zonama i drugim područjima koja su pod uticajem seizmičkih djelovanja.

Na dionicama LOT-ova 3, 4, 5, 6 i 7 nalaze se tuneli i to:

LOT 3, dva tunela, dužine 1.300 m i 660 m, ukupno 1.960 m; LOT 4, šest tunela, dužine 680 m, 160 m, 680 m, 240 m, 1.860 m i 650 m, ukupno 2.135 m;LOT 5, osam tunela, dužine 120 m, 220 m, 2.840 m, 642 m, 287 m, 376 m, 120 m, 1.246 m, LOT 6, tri tunela, dužine 408 m, 374 m i 2.732 m iLOT 7, dva tunela, dužine 490 m i 494 m.

LOT 3: U okviru Idejnog projekta izvršena su minimalna terenska istraživanja na ovoj dionici. Od inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških radova, na pod-dionici LOT-a 3 od Rudanke do Doboj juga, dužine 9,8 km,

43

gdje se nalaze dva tunela, izvršeno je 9 bušotina sa pijezometrima, od kojih je jedna bušotina na portalu tunela dubine 41,0 m.

Potrebna terenska istraživanja za potrebe izrade glavnih projekata tunela su prezentirana u okviru potrebnih inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških istražnih radova za ovaj LOT.

LOT 4: U okviru Idejnog projekta izvršena su određena terenska istraživanja na ovoj dionici. Od inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških radova, na dionici LOT-a 4 dužine 9,6 km, gdje se nalazi šest tunela, izvršena je 28 bušotina sa pijezometrima, od kojih je 11 bušotina na portalima tunela.

U okviru inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških radova glavnog projekta potrebno je, za potrebe izrade glavnih projekata tunela, izvršiti istražna bušenja ukupne dužine oko 300 m, monitoring u bušotinama, detaljna geofizička ispitivanja u području portala i tunelske cijevi. Konsultant će ponuditi vlastiti program istražnih radova za tunele, sa definisanim obimom geofizičkog istraživanja.

Konsultant treba da objedini rezultate prethodno izvedenih i novoizvedenih istražnih radova.

LOT 5, LOT 6 i LOT 7: U okviru Idejnog projekta izvršena su određena terenska istraživanja na ovim dionicama. Izvršene su 22 geotehničke istražne bušotine, ukupne dubine 375,6 m, 8 geofizičkih profila metodom plitke refrakcijske seizmike, ukupno 320 m i 13 geofizičkih profila metodom geoelektrične tomografije, ukupno 1.780 m.

Od inžinjerskogeoloških i hidrogeoloških radova, na dionici LOT-a 5, dužine 16,5 km, gdje se nalazi osam tunela, izvršene su ukupno četiri bušotine dubina 25 m, 60 m, 10 m i 30 m.

Na dionici LOT-a 6, dužine 19,7 km, gdje se nalaze tri tunela, izvršen je minimalni broj bušotina i geofizička ispitivanja i fotogeološka obrada na osnovu postojećih podataka. Na pod-dionici ove dionice, u dužini oko 10,0 km trase, postoji rizik da je trasa minirana, pa je geološka prognoza građe terena data na osnovu fotogeološke obrade.

Na dionici LOT-a 7, dužine 21,4 km, gdje se nalaze dva tunela, ukupno je izvršeno 11 bušotina ukupne dubine 142,5 m. Takođe su izvršena i geofizička ispitivanja i fotogeološka obrada na osnovu postojećih podataka.

U okviru glavnog projekta potrebno je ponuditi istražna bušenja i geofizičke istražne radove za svaki pojedini tunel. Konsultant će ponuditi vlastiti program istražnih radova za tunele na osnovu kojih će se moći definisati geotehnički projektni profil sa svim elementima za potrebne analize u pogledu stabilizacije podzemnog iskopa tunela.

44

Pri izradi glavnih projekata tunela, Konsultant će koristiti slijedeću zakonsku regulativu i preporuke:

- Guidelines for road design, construction, maintenance and supervision, Volume I, Designing, Section 4, Tunnels and Volume II, Section 3, Special Technical Conditions for Tunnels

- TEM Standards and Recommended Practice, Third Edition, 2002.,

- Directive 2004/54/EC of the Europen Parliament and of the Concil of 29 April 2004 on minimum safety requirements for tunnels in the transeuropian road network,

- Austrijske smjernice za projektovanje tunela RVS, izdanje 2002,

- Piarc-road tunnels comittee working group No 4: communication system and geometry: cross section geometry in uni-directional road tunnels,

- Ostali važeći tehnički standardi za pojedine tehničke discipline iz oblasti tunelogradnje.

Zaustavnu traku predvidjeti u tunelima kraćim od 500 m.

Konsultant će u glavnom projektu definisati vrstu i način izvođenja radova, osiguranja i zaštitu iskopa, odvodnju, deponije, pristupne puteve i slično.

U glavnom projektu tunela se, osim svih SOS niša (shelters), pješačkih prolaza (pedestrian escape exits), zaustavnih niša (Lay-Bys) i prolaza za vozila (cross-conection tunnels), obavezno definišu i niše za smještaj uređaja elektroinstalacija, niše za smještaj ostale potrebne opreme u tunelu, položaji fiksiranja ventilatira, položaj i način smještanja trafostanice, UPS, kao i niše hidrantske mreže. Potrebno je pokazati sve potrebne niše, mjesta ugradnje armature, utore i otvore vezane za ugradnju opreme ili vezane za izvođenje odvodnje u tunelu.

U glavnom projektu je potrebno izraditi i statički proračun sekundarne obloge i to za karakteristične slučajeve opterećenja, kao i za karakteristične poprečne profile (prolazi za vozila, prolazi za pješake). Potrebno je priložiti statičke proračune svih konstruktivnih elemenata koji se pojavljuju u tunelu (poklopci kanala, okna). Potrebno je priložiti statičke proračune i dimenzioniranje portalnih građevina i zidova.

Glavni projekat tunela treba da sadrži i elemente iskolčenja tunela po pojedinoj osi, kao i kote ivica kolovoza u tunelu.

U okviru Idejnog projekta izrađena je dokumentacija:

- Design Book Ft 0400 and Ft 0410: Design of tunnel equipment (ventilation, fire-alertin and fire-protection),

- Design Book Ft 0420: Design of electrical instalations and tunnel equipment (tunnel lighting, low-tension suply and distributors, electrical ventilation),

- Design Book Ft 0430: Design of tunnel equipment (Radio system, TV system, sounding system of the tunnel).

45

Za ovu vrstu dokumentacije sadržaj po Idejnom projektu je osnova, koju treba detaljnije odrediti. Projektanti za pojedine vrste ovih radova trebaju predložiti odgovarajući i detaljan sadržaj uključujući sadržaj nacrta (šema) u pogodnoj razmjeri.

3.4.9. Projekti instalacija

Na predmetnom dijelu izgradnje buduće autoceste na Koridoru Vc, potrebno je izvršiti premještanje i zaštitu pojedinih instalacija. Izradom projekata premještanja i zaštite instalacija, obuhvatiti izgrađenu telekomunikacijsku mrežu, elektroenergetsku mrežu, plinovode, vodovode i dr.

Potrebno je izraditi projekte svih instalacija i opreme za potrebe autoceste (rasvjeta, telekomunikacije i ostalo). Rasvjeta se izvodi na čvorištima, pratećim i uslužnim objektima, objektima održavanja i kontrole prometa.

Projektima napajanja obuhvatiti sva napajanja za potrebe autoceste, voda, struja, telefon i ostalo.

Projektnu dokumentaciju za instalacije i napajanja, treba izraditi u skladu sa važećim propisima, uvjetima nadležnih organa i institucija i posebnim uvjetima korisnika prostora.

3.4.10. Prateći uslužni objekti

U ranijoj dokumentaciji, u skladu sa TEM standardima, predviđeni su prateći uslužni objekti, različitih tipova:

Tip A sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad, benzinsku stanicu, restoran i motel.

Tip B sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad, benzinsku stanicu i restoran .

Tip C sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad, benzinsku stanicu i cafe.

Tip D sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad.

Konsultant će, u početnoj fazi realizacije ugovora, podnijeti Naručitelju nacrt projektnog zadatka za glavni projekat pratećeg uslužnog objekta, u kojem će detaljno opisati sadržaje, površine i prilagođenje prostora lokalnom ambijentu gdje se nalazi servisni objekat.

Kroz glavni projekat Konsultant treba da detaljno razradi projekat pratećih uslužnih objekata.

46

3.4.11. Cestarinski prolazi na čvorištima

Na planiranoj autocesti na Koridoru Vc, predviđen je zatvoreni sistem naplate. Na ulazima u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske, predviđene su čeone naplate cestarine.

Potrebno je detaljnije razraditi cestarinske prolaze na čvorištima, a broj prolaza, na osnovu analiza saobraćajnih tokova, Konsultant će predložiti i dati na saglasnost Naručitelju.

Konsultant će, u početnoj fazi realizacije ugovora, podnijeti Naručitelju nacrt projektnog zadatka za glavni projekat cestarinskog prolaza na čvorištima, u kojem će detaljno opisati površine, materijale i instalacije na prostoru gdje se nalazi objekat.

3.4.12. Centar za održavanje i kontrolu prometa

U dokumentaciji Idejnog projekta predviđeno je više centara za održavanje i kontrolu prometa (COKP).

Načelno su predviđeni slijedeći sadržaji na COKP :

1. uprava i radionice,2. garaža teretnih vozila,3. garaža putničkih vozila,4. silosi za sol,5. benzinska stanica,6. praonica vozila,7. natkriveno parkiralište,8. pomoćni objekti (CaCl–mokro soljenje, spremište novog i otpadnog

ulja, boce za autogeno varenje, biodisk, separator i dr.).

Konsultant će, u početnoj fazi realizacije ugovora, podnijeti Naručitelju nacrt projektnog zadatka za glavni projekat Centra za održavanje i kontrolu prometa, u kojem će detaljno opisati sadržaje, površine, prateću infrastrukturu za prostore gdje se nalazi COKP. Potrebno je na nivou glavnog projekta razraditi sve sadržaje za navedeni objekat.

3.4.13. Granični prelazi (samo za LOT 1 i LOT 7)

Naručitelj će sa nadležnim organima i institucijama Republike Hrvatske usaglasiti lokacije i određena rješenja, koja će se dalje prenijeti Konsultantu na dalju detaljnu obradu.

47

Konsultant će biti obavezan da izradi Idejni projekat graničnog prijelaza u okviru obaveza za LOT 1 i glavni projekat za LOT 7.

Za ove potrebe, kao i za druge svrhe, Konsultantu će biti dostavljena određena dokumentacija sa potpisima predstavnika nadležnih organa BiH i Hrvatske, o utvrđivanju kontaktnih tačaka na rijeci Savi i na južnoj granici sa Hrvatskom.

Dimenzije i oblik graničnog prelaza zavisi od saobraćajne prognoze. Područje zajedničkog terminala i kontrolnog punkta treba da bude dužine oko 700 m i širine oko 250 m, ukupne površine oko 10 hektara. Međutim, treba da bude sačuvana jedna rezervna površina, tako da se teškoće koje bi se mogle pojaviti zbog neočekivanog porasta saobraćaja, čak za određen period, mogu lako biti prevaziđene.

Konsultant će podnijeti Naručitelju nacrt projektnog zadatka za idejni projekat graničnog prelaza za LOT 1, odnosno za glavni projekat za LOT 7, u kojem će detaljno opisati prostor i sadržaje graničnog prelaza.

4.3.14. Zbirni predmjer i predračun

U cilju utvrđivanja ukupnog obima radova i potrebnih investicionih sredstava, Konsultant je dužan uraditi detaljan predmjer radova i predračun radova, u koji treba uključiti i kalkulaciju troškova eksproprijacije i procjenu troškova nadzora nad izvođenjem radova.

3.5. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Set zakona o zaštiti okoliša objavljen je u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik RS broj 53/02 i Službene novineFBiH broj 33/03) uključuje:

Zakon o zaštiti okoliša,Zakon o zaštiti prirode,Zakon o zaštiti voda,Zakon o zaštiti zraka,Zakon o upravljanju otpadom iZakon o fondu za zaštitu okoliša

Postupak procjene uticaja na okoliš (EIA) je uređen zakonom o zaštiti okoliša. Postupak procjene uticaja na okoliš (EIA) je u skladu sa Directive 85/337/EEZ on the Assessment of the Effects of Certain Public and Private Projects on Enviroment and Directive supplement 97/11/EZ.

Procjena uticaja na okoliš (EIA), u okviru planersko-studijske dokumentacije (između 2005.-2006. godine), je provedena u dvije faze:

- Preliminarna EIA (Procjena-Scoping),- Studija uticaja na okoliš (Environmental Impact Study – EIS)

Studija uticaja na okoliš–(EIS) za LOT 1 (na teritoriji Federacije BiH) i za LOT 4 je odobrena od strane Federalnog Ministarstva okoliša i turizma. U toku je postupak odobrenja EIS za LOT 5, LOT 6 i LOT 7.

48

Za LOT 2 i LOT 3, u Republici Srpskoj, odgovorno je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. EIS je završena, i uskoro će otpoćeti procedura javnih rasprava.

Konsultant će biti obavezan da pregleda EIS i da napravi izvještaj u kojem će navesti da li je Konsultant u toku izrade dokumentacije glavnog projekta došao do novih spoznaja, posebno u pogledu zaštite podzemnih voda (nova hidrogeološka istraživanja i hidrogeološke karte), eventualno novo arheološko nalazište, flora i fauna, istraživanje biodiverziteta i drugo.

Poseban izvještaj treba da bude posvećen deponijama iz iskopa i pozajmištima. Konsultant je obavezan da postupi po zaključcima i prijedlozima koje su naveli u svojim izvještajima stručnjaci specijalisti po pojedinim oblastima, koji su pregledali EIS.

Konsultant će ugraditi preporuke koje se odnose na Studiju uticaja na okoliš u glavni projekat. Ovo uključuje poduzimanje mjera za ublažavanje uticaja na okolinu za vrijeme izgradnje, kao i specifične elemente, koji će biti uključeni u glavni projekat, kao što su barijere za zaštitu od buke, prelazi za životinje, ozeljenjavanje i drugo.

Posebno Konsultant treba da razradi pitanje monitoringa. Za sve navedene obaveze Konsultantu stoji na raspolaganju ranije urađena EIS, kao i izvještaji stručnjaka specijalista angažovanih od strane nadležnog entitetskog ministarstva, u postupku odobravanja EIS, i sva druga relevantna planersko-studijska dokumentacija.

3.6. PROJEKAT ORGANIZACIJE IZVOĐENJA RADOVA

Najveći dio trase autoceste nalazi se izvan postojećih glavnih cestovnih pravaca, što će olakšati izvođenje radova.

Izvođač radova će koristiti i dio postojeće cestovne infrastrukture, kao i postojeća pozajmišta i deponije.

Obaveza je Konsultanta da uradi projekat koji će razraditi sve moguće varijante vezano za organizaciju izvođenja radova, sa i bez obustava prometa na ostaloj mreži cesta i u zoni izvođenja radova.

Predmetnim projektom potrebno je, između ostalog, riješiti:

1. uređenje gradilišta, sa načinom korištenja komunalne infrastrukture (voda, struja i dr.),

2. način odvijanja prometa u zoni izvođenja radova, 3. korištenje postojeće cestovne infrastrukture,4. izgradnju pristupnih cesta,

49

5. korištenje i uređenje deponija i pozajmišta,6. način sanacije postojeće prometne i komunalne infrastrukture,7. način saradnje sa lokalnim zajednicama, i dr.

3.7. PROJEKAT EKSPROPRIJACIJE

U skladu sa važećim propisima o eksproprijaciji, može se smatrati da ranije doneseni prostorni planovi, utvrđuju javni interes za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, na zemljištu koje treba eksproprisati.

Konsultant je obavezan da uradi projekat o eksproprijaciji, koji treba da sadrži :

1. Preuzete planove iz katastra općina kroz koje prolaze LOT–ovi iz ovog projektnog zadatka ;

2. Nanošenje pojasa eksproprijacije na katastarske planove ;3. Očitavanje koordinata tačaka eksproprijacionog pojasa na digitajzeru

;4. Ukopavanje, mjerenje i računanje tačaka operativnog poligona,5. Računanje elemenata za iskolčenje tačaka eksproprijacionog pojasa,6. Smanjivanje planova novog premjera iz R 1:1000 i R 1:2500 u R

1:6250 ;7. Identifikacija parcela starog premjera ;8. Izuzimanje Zemljišni-knjižnih uložaka iz gruntovnice ;9. Izrada spiska parcela za utvrđivanje općeg interesa ;10. Iskolčenje tačaka eksproprijacionog pojasa sa geodetske

mreže ;11. Snimanje iskolčenih tačaka pojasa eksproprijacije ;12. Računanje terenskih podataka mjerenja ;13. Kartiranje i iscrtavanje novog stanja na originalnim planovima

nadležnih katastara općina ;14. Prenošenje novog stanja na radni original indikacione skice

(paus i kartograf) ;15. Prenošenje starog stanja na skice snimanja ;16. Numerisanje parcela sa računanjem površina ;17. Sastavljanje prijavnog lista "B";18. Preuzimanje planova starog premjera i identifikacija parcela ;19. Iscrtavanje novog stanja po planovima starog premjera ;20. Sastavljanje prijavnog lista "A";21. Izrada spiskova parcela koje se eksproprišu po novom i starom

premjeru, list "C";22. Izrada kopija katastarskog plana novog i starog premjera sa

stanjem nove parcelacije u drugoj boji ;23. Izrada spiskova koordinata svih lomnih tačaka eksproprisanog

pojasa ;24. Formiranje elaborata,

50

Širina pojasa eksproprijacije treba biti veća, u odnosu na zakonom predviđenu od 1-2 m od zadnjeg cestovnog elementa, kako bi se omogućio lakši ulazak mašina, deponovanje materijala, održavanje odvodnih kanala i dr.

U sklopu ovog projekta Konsultant će dobiti podatke o miniranosti terena i iste ucrtati u mapu razmjere 1:5.000.

Projekat eksproprijacije može raditi samo pravni subjekt ovlašten po Zakonu da radi ovaj alaborat. Elaborat o eksproprijaciji je završen kada ga ovjeri općina na čijoj se teritoriji priprema eksproprijacija.

3.8. KRAĆI OPIS TRASE I POSEBNIH ZADATAKA

3.8.1. Opće napomene

U ovom dijelu projektnog zadatka dat će se kraći opis trase iz Idejnog projekta, sa naznakom određenih modifikacija i dopuna, koje su proistekle iz posebnih uvjeta datih od strane nadležnih organa i instutucija, kao i od strane revidenata.

Ove dopune nisu mogle biti razmatrane u fazi izrade planersko–studijske dokumentacije, zbog više razloga (potreba poštovanja dinamike, usvojena rješenja na bazi multikriterijske analize u početku se nisu dovodila u pitanje, potreba za naknadnim alternativnim rješenjime po zahtjevu lokalnih zajednica i dr.).

U ovoj fazi tj. za potrebe glavnog projekta, potrebno je da Konsultant preispita neka od rješenja iz Idejnog projekta, na koja su ukazali revidenti i nadležni organi i institucije. Posebni zadaci i analize dat će se u nastavku, za svaki LOT.

3.8.2. LOT 1: Svilaj (sjeverna granica sa Hrvatskom)–Vukosavlje, dužine 17 km

Ovaj LOT sastoji se od prve dvije dionice iz Idejnog projekta LOT-a 1 ranije urađene dokumentacije. Trasa počinje od prilaza međudržavnom mostu preko rijeke Save.

Sam most nije predmet ovog projektnog zadatka, jer će se za taj projekat naknadno postići dogovor sa predstavnicima Republike Hrvatske.

Kontaktna tačka na rijeci Savi usaglašena je sa predstavnicima Republike Hrvatske, o čemu je potpisan i odgovarajući dokumenat. Konsultant će imati na raspolaganju situaciju dogovorenog rješenja kontaktne tačke.

51

Postoji mogućnost dogovora nadležnih organa dvije države u vezi lociranja zajedničkog graničnog prijelaza na teritoriji jedne države, o čemu će Naručitelj dati naknadno potrebne informacije Konsultantu.

Kao što je ranije pomenuto, Konsultant će biti obavezan da izradi Idejni projekat (Preliminary Design) graničnog prijelaza u okviru obaveza za LOT 1 i glavni projekat za LOT 7.

Teren je ravan, povoljan i trasa je pretežno na nasipu, visine 2 do 8 m.

Za izradu nasipa koristit će se materijali iz pozajmišta, pri čemu treba istražiti i mogućnost korištenja materijala iz rijeke Bosne.

Konsultant treba da analizira mogućnost smanjenja visine nasipa, uz veće korištenje natputnjaka, u odnosu na potputnjake.

Na trasi se nalazi više objekata:

e) 2 mosta (52 m i 92 m),f) 3 natputnjaka (52 m),g) 11 potputnjaka (32,5 m) ih) 11 cestovnih prolaza (5x4,5 m i 5x3,5 m).

Niveleta je postavljena sa povoljnih elementima horizontalnih krivina i vrlo blagim nagibima.

Odvodnja vode sa kolovoza rješava se posebnim tretmanom sa prečišćavanjem, odnosno zatvorenim sistemom odvodnje.

Na osnovu geotehničkih istražnih radova, na trasi ne postoje prirodne nepovoljnosti, koje bi mogle dovesti u pitanje realizaciju projekta na ovoj dinici. Veći dio trase je planiran na tlu povoljnih geotehničkih karakteristika, jedan dio zahtijeva prethodnu pripremu podtla (geotekstil, šljunčani stubovi/drenovi, hemijska stabilizacija).

Detaljan opis vrste i obima sanacionih zahvata utvrdit će se nakon detaljnih istražnih radova na nivou glavnog projekta.

Na trasi se nalaze dva čvorišta, Odžak i Vukosavlje, tipa trube, za zatvoreni sistem naplate. Preko ovih čvorišta vrši se povezivanje sa ostalom cestovnom infrastrukturom.

Zbog povezivanja sa novim mostom u Modriči, predloženo je pomjeranje petlje u Vukosavlju, sjevernije (oko 1.000 m) u odnosu na rješenje u Idejnom projektu.

Konsultant je dužan da analizira opravdanost postojanja dva čvorišta, uzimajući u obzir broj vozila, troškove izgradnje, troškove održavanje i dr.

U vezi sa čvorištima Konsultant treba da uzme u obzir i prijedlog lokalne zajednice da se čvorište Odžak pomjeri nekoliko km sjevernije.

Konačan stav po ovom pitanju odobrit će Naručitelj.

52

Na trasi se nalaze dva cestarinska prolaza (Odžak i Vukosavlje), kao naplatni punktovi, koji se sastoje od nekoliko cjelina, i to :

- objekat kontrole naplate kao prizeman objekat, - tri naplatne kućice, - nastrešnica i- drugi pomoćni objekti koji su neophodni za funkcionisanje prolaza.

U Idejnom projektu cestarinski prolazi se sastoji od 4 vozne trake koje se kontrolišu iz tri naplatne kućice.

Na prolazima se nalazi traka za prolaz vangabaritnih vozila, kao i parking za zaposleno osoblje.

Na trasi se nalazi jedan obostrani prateći uslužni objekat (PUO), kod Odžaka, tipa C (parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanica, prostor za otpad , benzinska stanica i cafe).

3.8.3. LOT 2: Vukosavlje-Johovac, dužine 30 km

Ovaj LOT sastoji se od treće i četvrte dionice iz Idejnog projekta LOT-a 1 ranije urađene dokumentacije.

Na ovom dijelu, pored generalnog ispitivanja položaja trase, kako je to već navedeno, Konsultant treba da izradi glavni projekat na osnovu alternativnog rješenja na potezu Vukosavlje–Dobor, koje je, na nivou idejnog rješenja, urađeno u okviru ranije dokumentacije.

Alternativno rješenje na potezu od Vukosavlja do iza naselja Dodor (općina Modriča) Konsultant treba da razradi prvo kao Idejni projekat i za isti dobije saglasnost od strane Naručitelja. Na osnovu odobrenog Idejnog projekta, Konsultant će izraditi glavni projekat, kao za ostale dionice.

Nakon brojnih dogovora i analiza, na potezu Vukosavlje–Dobor, kroz alternativno rješenje, usvojena je trasa koja ispred kule Dobor, u pravcu rasta stacionaže, dužim mostom prelazi rijeku Bosnu, naslanja se na obod naselja Dobor i dalje se uključuje na trasu iz Idejnog projekta, uz željezničku prugu.

Konsultant je dužan sagledati i multikriterijskom analizom ocijeniti opravdanost regulacije rijeke Bosne ili izgradnje dva mosta, na dijelu uz naselje Dobor.

Na većem dijelu trase, prisutni su slabo nosivi nekonsolidovani sedimenti. U Idejnom projektu predlaže se rješenje temeljenja nasipa na podtlo sa upotrebom geotekstila.

Tačan opis vrste i obima sanacionih zahvata utvrdit će geotehnički projekat koji će biti urađen nakon izvedenih detaljnih istražnih radova u okviru glavnog projekta. Inicijalni plan istražnih terenskih radova je naveden u poglavlju 3.2.4. ovog projektnog zadatka.

53

Na dijelu od Vukosavlja do Podnovlja trasa je takođe na nasipima, prosječne visine od 4,5 m, zbog kota velikih voda, ograničenja vezanih za visine objekata, geoloških i geotehničkih uvjeta.

Od km 33 + 969 trasa se pruža lijevom stranom toka rijeke Bosne sve do km 38 + 149, kada most dužine 300 m, premošćuje rijeku Bosnu i prirodno se primiče ivici padine, tj. koridoru željezničke pruge Vrpolje – Sarajevo.

Konsultant treba da vodi računa da će željeznička pruga u budućnosti imati dva kolosijeka.

Pritoke koje trasa presijeca veoma često, zahtijevaju veliki broj propusta ili mostova.

Određen broj cesta za potrebe poljoprivrednika zahtijeva uspostavljanje sistema sa velikim brojem cestovnih prolaza ili devijacija.

Odvodnja vode sa kolovoza rješava se posebnim tretmanom sa prečišćavanjem, odnosno zatvorenim sistemom odvodnje. Na trasi se nalaze dva čvorišta, Podnovlje (tipa indirektna truba) i Johovac (tipa trougao), za zatvoreni sistem naplate. Preko ovih čvorišta vrši se povezivanje sa ostalom cestovnom infrastrukturom.

Konačni oblik, položaj i fazu izgradnje čvorišta Johovac, potrebno je riješiti i usaglasiti sa projektnom dokumentacijom za autocestu Banja Luka–Doboj (Johovac).

Na ovoj dionici primijenjena su tipska rješenja za 13 mostova (manji sa dužinama do 58 m i dva velika sa dužinama od 1.466 m i 1.083 m).

Na trasi se nalazi jedan cestarinski prolaz (Podnovlje), kao naplatni punk, koji se sastoji od četiri osnovna elementa, i to :

- objekat kontrole naplate kao prizeman objekat, - četiri naplatne kućice, - nastrešnica, i- koordinacioni centar, sa pratećim sadržajima namijenjenim osoblju.

Cestarinski prolaz se sastoji od 4 vozne trake koje se kontrolišu iz četiri naplatne kućice.

Na cestarinskom prolazu se nalazi traka za prolaz vangabaritnih vozila, kao i parking za zaposleno osoblje.

Na trasi se nalazi jedan obostrani prateći uslužni objekat (PUO), kod Podnovlja, tipa D (parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanica, prostor za otpad).

3.8.4. LOT 3: Johovac–Doboj jug, dužine 16 km

Ovaj LOT sastoji se od pete i šeste dionice Idejnog projekta LOT-a 1 ranije urađene dokumentacije.

54

Zbog specifičnosti ovog LOT–a, opis će se dati za dio Johovac-Rudanka i za dio Rudanka–Doboj jug.

3.8.4.1. Johovac–Rudanka Trasa autoceste na prvom dijelu ovog LOT–a, tj. od Johovca do Rudanke, dužine 6,1 km, ide dolinom rijeke Bosne, prati regionalnu cestu R–465 Doboj–Modriča i željezničku prugu.

Trasa se nalazi na nasipu promjenljive visine, od 6 m iza obalnih stubova velikog mosta, do plitkih nasipa od 1,0 do 1,5 m.

Na ovom dijelu nasip je položen na tlo povoljnih geomehaničkih karakteristika.

Tačan opis vrste i obima sanacionih zahvata utvrdit geotehnički projekat koji će biti urađen nakon izvedenih detaljnih istražnih radova u okviru glavnog projekta. Inicijalni plan istražnih terenskih radova je naveden u poglavlju 3.2.4. ovog projektnog zadatka.


Na ovoj dionici nalaze se slijedeći objekti;

- most dužine 52 m,- natputnjak dužine 122 m,- most preko rijeke Bosne, željezničke pruge i magistralne ceste, dužine 2.022 m

(lijevi) i 2.011 m (desni) i- tri cestovna prijelaza.

Ovaj dugi most planiran je kao posljedica stanja na terenu (rijeka Bosna, magistralna cesta i pruga).

Na dionici se nalazi čvorište Rudanka, kao trokraka denivelisana raskrsnica tipa trube, postavljena na mostovskoj konstrukciji, osim dijela rampi koje se približavaju terenu.

Na trasi se nalazi cestarinski prolaz (Rudanka), kao naplatni punkt, koji se sastoji od nekoliko cjelina, i to :

- objekat kontrole naplate kao prizeman objekat, - tri naplatne kućice, - nastrešnicu, i- druge pomoćne objekte koji su neophodni za funkcionisanje prolaza.

Cestarinski prolaz se sastoji od 4 vozne trake koje se kontrolišu iz tri naplatne kućice.


55

Na trasi se nalazi jedan obostrani prateći uslužni objekat (PUO), kod Johovca, tipa A (parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanica, prostor za otpad, benzinska stanica, restoran i motel).

U Rudanci je planiran Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP), na platou dimenzija 150x80m, sa objektima navedenim u tač.3.4.12. ovog projektnog zadatka.

3.8.4.2. Rudanka–Doboj jug

Trasa je odmah na početku u usponu od 4%, položena paralelno sa dolinom potoka, koji se reguliše do ulaska u tunel.

Prije ulaska u tunel, osovine voznih traka se razmiču sa 11,5 m na potrebnih 25,0 m, kako će ostati sve do izlaska iz drugog, kraćeg tunela, gdje se ponovo razmak osovina vraća na 11,5 m. Prvi tunel ima dužinu od 1.300 m, sa podužnim jednostranim nagibom, na ulazu 2,25%, a zatim do kraja 0,36%.

Nakon izlaska iz prvog tunela, trasa odmah prelazi preko dvije doline, vijaduktima dužine 245 m i 420 m. Između ova dva vijadukta je kraći usjek, preko kojeg je predviđena izgradnja natputnjaka radi provođenja postojeće lokalne ceste.

Po prelasku dolina, trasa ponovo ulazi u tunel dužine 660 m, sa podužnim nagibom od 2,0%.

Nakon izlaska iz tunela trasa se spušta nagibom od 4% u dolinu rijeke Usore, jednim objektom dužine 315 m.

Niveleta po spuštanju u dolinu rijeke Usore, prilagođena je nivou velike vode rijeke Usore, Q1/100, regulisanog korita. Ovakva niveleta je značajno niža nego za neregulisano korito i to za oko 3 m, što smanjuje visine nasipa.

Nakon dužeg usaglašavanja sa lokalim zajednicama, prihvaćeno je alternativno rješenje, na nivou idejnog rješenja, u kojem je definisano i čvorište Doboj jug (Usora), kao i dio trase do kraja dionice.

U alternativnom rješenju položaja trase, na dužini trase od oko 3 km, predviđen je duži objekat kako bi se smanjio negativni uticaj na vodocrpilište, koje se nalazi uz magistralnu cestu.

Alternativno rješenje na ovom potezu, Konsultant treba da izradi prvo kao Idejni projekat. Na osnovu odobrenog Idejnog projekta od strane naručitelja, Konsultant će izraditi glavni projekat, kao za ostale dionice. Alternativnim rješenjem povoljnije je riješena veza autoceste sa magistralnom cestom M-17 i lokalnim prometnicama.

Geološke karakteristike na ovom dijelu su slijedeće :

56

- prvi dio do spuštanja u dolinu rijeke Usore, teren grade, prema prognoznom geološkom profilu, krečnjaci i laporci, kao i dijabazi (na kraju u dolini rijeke Usore);

- drugi dio od spuštanja u dolini rijeke Usore, teren grade šljunkovi i pijeskovi, te pješćari i glinci.

Opis vrste i obima inženjerskogeoloških i hidrogeoloških istražnih radova utvrdit će se kroz program detaljnih istražnih radova u okviru glavnog projekta. Inicijalni plan istražnih radova je naveden u poglavlju 3.2.4. ovog projektnog zadatka.

Glavni projekat treba da pruži odgovor da li se i koja količina materijala iz iskopa iz tunela, kao i iz dubljih usjeka, može koristiti za izgradnju nasipa.

Odvodnja vode sa kolovoza rješava se posebnim tretmanom sa prečišćavanjem, odnosno zatvorenim sistemom odvodnje, tako da nema erozivnog djelovanja i narušavanja prirodnog ambijenta.

U zoni individualnih vodozahvata, u blizini rijeka Usore, treba predvidjeti maksimalne mjere zaštite od izlijevanja štetnih tečnosti i projektnim rješenjima eliminisati mogućnost zagađenja vodozahvata.

Na trasi autoceste, s obzirom na visoku kategorizaciju prometnica, na reljefnu složenost terena i važnost prostora, pojavljuje se niz objekata u trasi i preko trase autoceste, što treba da se uzme u obzir kod izrade glavnog projekta.

Prema idejnom projektu na ovom dijelu trase autoceste nalaze se slijedeći objekti :

- četiri vijadukta dužine 245 m, 315 m, 440 m i 560 m,- nadvožnjak dužine 59 m,- 3 prelaza dužine oko 62 m, i - dva tunela dužine 1300 m i 660 m.

Na trasi se nalazi čvorište Doboj jug (Usora), tipa trube, za zatvoreni sistem naplate. Preko ovog čvorišta vrši se povezivanje sa ostalom cestovnom infrastrukturom. Glavni projekat ovog čvorišta Konsultant treba da uradi na osnovu alternativnog rješenja.

Na trasi se nalazi cestarinski prolaz (Doboj jug-Usora), kao naplatni punkt, koji se sastoji od nekoliko cjelina, i to:

- objekat kontrole naplate kao prizeman objekat, - tri naplatne kućice, - nastrešnica i- druge pomoćne objekte koji su neophodni za funkcionisanje prolaza.

Cestarinski prolaz se sastoji od 4 vozne trake koje se kontrolišu iz tri naplatne kućice.


57

3.8.5. LOT 4: Donja Gračanica–Drivuša (bypass Zenica), dužine 9 km

Ovaj LOT u Idejnom projektu je nazvan 6. dionica LOT-a 2.

Dionica obilazi grad Zenicu penjući se od kote nivelete 400 m.n.m. sa nagibima od 2,59%, 0,25% i 2,23 %. Vrh prevoja je na koti nivelete 467,94 m.n.m. Od prevoja trasa se spušta sa maksimalnim nagibom od 4.0 %.

Topografski uvjeti su nepovoljni, jer se radi o brdovitom terenu, što zahtijeva primjenu velikog broja objekata.

Zbog specifičnosti ove dionice u nastavku će se dati više podataka u vezi geološko–geomehaničkih uvjeta:

- od km 58+434 do km 58+733, prostoru mosta MO1, trasa prolazi preko konglemerata, pješčara i lapora. Inženjersko–geološke karaktaristike tla su: zrna srednje krupnoće, slabo raspadnuta, te visoke vodonepropusnosti tla.

- od km 58+733 do km 59+854 trasa je većim dijelom u tunelu, a manjim u zasjeku. Trasa prolazi kroz laporce, pješčare, krečnjake te krečnjačke breše. Inženjersko–geološke karaktaristike tla su: krupna zrna, slabo raspadnuta, te visoke vodopropusnosti tla.

- od km 59+854 do km 60+196 trasa prolazi kroz kratki tunel i duboke zasjeke. Površinski dio tla čine konglomerati, pješčari i lapori, a dublji slojevi sačinjeni su od laporaca, pješčara, krečnjaka i krečnjačke breše.

- od km 60+196 do km 66+000 trasa prolazi kroz dugačke tunele, a jednim dijelom je u zasjecima.

- od km 66+000 do kraja dionice, trasa prelazi preko rijeke Bosne, te se uklapa u dionicu trase Drivuša-Bilješevo (Lučani), u blizini postojeće magistralne ceste Zenica–Sarajevo. Tlo uz rijeku Bosnu, koju autocesta prelazi mostom dužine 834 m čine šljunci, pijesci i ilovače. Inženjerskogeološke karaktaristike tla su: srednje veličine zrna, slabo raspadnuta, te visoke vodonepropusnosti tla.

Opis vrste i obima inženjerskogeoloških i hidrogeoloških istražnih radova utvrdit će se kroz program detaljnih istražnih radova u okviru glavnog projekta. Inicijalni plan istražnih radova je naveden u poglavlju 3.2.4. ovog projektnog zadatka. Hidrološki uvjeti su relativno povoljni. Na trasi se nalazi samo jedan veći vodotok, rijeka Bosna. Ostali manji vodotoci su Dobre vode, Babina rijeka, Vratački potok, Đulanova rijeka i rijeka Mutnica.


58

Na trasi autoceste, s obzirom na visoku kategorizaciju prometnica, na reljefnu složenost terena i važnost prostora, pojavljuje se niz objekata u trasi i preko trase autoceste, što treba da se uzme u obzir kod izrade glavnog projekta.

Na trasi se nalaze slijedeći objekti :

- šest mostova dužine 140 m, 400 m, 315 m, 219 m, 56 m i 834 m,- jedan potputnjak i- 6 tunela dužine 340 m, 80 m, 340 m, 120 m, 930 m i 325 m.

Na početku dionice, Idejnim projektom predviđeno je čvorište "Donja Gračanica" tipa trube sa spojnom cestom dužine oko 1.500 m, od magistralne ceste M-17 do mjesta spoja sa autocestom. Naplatni prolaz "Donja Gračanica" se sastoji od tri naplatne kućice i 4 vozne trake. Sadrži prizemni objekat kontrole naplate sa prolazom za vangabaritna vozila iza sebe, natkriveno parkiralište za vozila zaposlenih, te energetski objekat.

Na kraju dionice, u naselju Drivuša, predviđena je petlja, koja nije predmet ovog projektnog zadatka. Naime, Direkcija za autoceste Federacije BiH je naručilac glavnog projekta dionice Drivuša-Bilješevo (Lučani), koji će obuhvatiti i petlju "Drivuša". Naručilac će Konsultantu dostaviti projekat petlje "Drivuša".

Na dijelu magistralne ceste koja se odvaja od autoceste prema Zenici, u mjestu Drivuša, na prostoru između trupa autoceste, magistralne ceste i rijeke Bosne, planiran je Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP), koji takođe nije predmet ovog projektnog zadatka.

U blizini naselja Crkvice, planiran je, obostrani prateći uslužni objekat–PUO, tipa B (parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanica, prostor za otpad, benzinska stanica i restoran).

3.8.6. LOT 5: Mostar sjever–Mostar jug, dužine 16 km

Dionica autoputa LOT-a 5 uključuje i čvorišta Mostar sjever i Mostar jug.Ovaj LOT sastoji se od kraćeg dijela prve i cijele druge dionice iz Idejnog projekta LOT-a 4 ranije urađene dokumentacije.

Trasa ove dionice zaobilazi grad Mostar sa istočne strane. Trasa je vođena dosta visoko u odnosu na postojeću magistralnu cestu, radi izbjegavanja postojećih stambenih i poslovnih objekata. Na trasi se nalazi veći broj viadukata i tunela.

Na trasi se nalaze slijedeći objekti:

- devet viadukata dužine L/D 219/409 m, 440/480 m, 64/184 m, 83/124 m, 56/161 m,103/148 m, 155/196 m, 250/270 m, 120/120 m

- jedan potputnjak i- osam tunela dužine L/D 120/97 m, 220/59 m, 2.808/2840 m, 642/625 m,

287/260 m, 337/376 m, 120 m i 1.246/1.158 m.

Zbog primjene uzdužnog nagiba od 5%, na ovoj dionici projektovana je traka za spora vozila, u dužini od oko 4.400 m.

59


Za izradu nasipa na autocesti, prema dosadašnjim geotehničkim istraživanjima, predviđa se da se koristiti većim dijelom materijal iz iskopa usjeka i tunela, a preostali dio iz pozajmišta.

Kroz ranije provedene istražne terenske radove utvrđeno je da trasa većim dijelom prolazi kroz krečnjak gornje krede, sa povoljnim uvjetima za izvođenje radova.


Ova dionica obuhvata dva čvorišta (Mostar sjever i Mostar jug) tipa trube, sa priključcima na magistralnu cestu M–17. Konsultant je dužan da sagleda mogućnost priključenja magistralne ceste M-17 na autocestu kod čvorišta Mostar sjever, kao privremeno rješenje, u slučaju etapne izgradnje i korištenja ove dionice.

Na trasi se nalaze dva cestarinska prolaza (Mostar sjever i Mostar jug), kao naplatni punktovi, koji se sastoji od nekoliko cjelina, i to :

- objekata kontrole naplate kao prizemnih objekata, - 6 do 7 naplatnih kućica, - nastrešnica, i- drugih pomoćnih objekata koji su neophodni za funkcionisanje prolaza.

Cestarinski prolazi se sastoje od 7-9 voznih traka.


Kod čvorišta Mostar sjever planiran je Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP), sa objektima navedenim u tač.4.3.12. ovog projektnog zadatka. COKP je predviđen na prostoru 150 m x 80 m.

Na lokaciji Bijelo Polje, planiran je obostrani prateći uslužni objekat–PUO, tipa A (parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanica, prostor za otpad, benzinska stanica, restoran i motel).

3.8.7. LOT 6: Mostar jug-Počitelj, dužine 20 km

Ovaj LOT se sastoji od treće dionice iz Idejnog projekta LOT-a 4 ranije urađene dokumentacije.

Dionica prelazi rijeke Bunu i Bunicu, uspinje se prema naselju Hum, te izlazi na zaravan prema Bivoljem Brdu i završava se čvorištem Počitelj.


60

- četiri viadukata dužine L/D 464 m, 380 m, 820/900 m, 270/330 m, - dva mosta dužine 301m,375/395 m,- jedan potputnjak,- sedam natputnjaka i- tri tunela dužine L/D 408/396 m, 374 m, 2372/2623 m.


Na slivnom području Buna – Bunica, potrebno je preduzeti provedbu najstrožih mjera zaštite vodotoka.

Za izradu nasipa na autocesti, prema dosadašnjim geotehničkim istraživanjima, predviđa se da će se koristiti većim dijelom materijal iz iskopa usjeka i tunela, a preostali dio iz pozajmišta.

Kroz ranije provedene istražne radove utvrđeno je da trasa većim dijelom prolazi kroz krečnjak gornje krede i foraminiferski krečnjak eocena, sa povoljnim uvjetima za izvođenje radova.


Ova dionica obuhvata jedno čvorište (Počitelj) tipa trube, sa priključcima na magistralnu cestu M–6, preko regionalne ceste, kod Domanovića.

Potrebno je predložiti i izraditi Idejno rješenje (1:5.000) odvajanja trase Jadransko-jonske autoceste od autoputa na Koridoru Vc u širem području Počitelja.

Na trasi se nalaze jedan cestarinski prolaz (Počitelj), kao naplatni punkt, koji se sastoji od nekoliko cjelina, i to:

- objekata kontrole naplate kao prizemnih objekata, - 4 naplatne kućice, - nastrešnica, i- drugih pomoćnih objekata koji su neophodni za funkcionisanje prolaza.

Cestarinski prolazi se sastoje od 5 voznih traka.

Na cestarinskim prolazima se nalazi traka za prolaz vangabaritnih vozila, kao i parking za zaposleno osoblje.

Na lokaciji Rotimski most, planiran je obostrani prateći uslužni objekat – PUO, tipa B (parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanica, prostor za otpad, benzinska stanica i restoran).

Pri kraju dionice planirano je odmorište Neretva, samo za smjer prema jugu, koje odgovara tipu D pratećeg uslužnog objekta.

61

3.8.8. LOT 7: Počitelj – Bijača (južna granica sa Hrvatskom), dužine 21 km

Ovaj LOT sastoji se od četvrte i pete dionice iz Idejnog projekta LOT-a 4 ranije urađene dokumentacije.

Dionica od naselja Domanovići prati magistralnu cestu M.6, blizu naselja Hotonj, zatim skreće na zapad, prelazi dolinu rijeke Neretve i izlazi kod Dretelja na desnu obalu rijeke Neretve. Dalje nastavlja obroncima Crne Grede prema Zvirovcima i Međugorju, prelazi dolinu rijeka Studenac i Trebižat, završava u području Bijače, blizu granice sa Hrvatskom.


- tri mosta dužine 980 m, 620 m, 380 m,- dva viadukta 273/260 m, 380 m,- dva potputnjaka, - osam natputnjaka i- dva tunela dužine 490 m i 496 m.


U zoni visokog ekoliškog rizika, u slivu rijeke Trebižat, potrebno je predvidjeti posebne mjere zaštite.

Za izradu nasipa na autocesti, prema dosadašnjim geotehničkim istraživanjima, predviđa se da će se koristiti većim dijelom materijal iz iskopa usjeka i tunela, a preostali dio iz pozajmišta.

Kroz ranije provedene istražne radove utvrđeno je da trasa većim dijelom prolazi kroz krečnjak gornje krede i foraminiferski krečnjak eocena, sa povoljnim uvjetima za izvođenje radova.


Ova dionica obuhvata dva čvorišta :

- Čvorište Međugorje–Zvirovići, tipa trube, sa priključcima na regionalnu cestu kod Zvirovića i

- Čvorište Zvirići, sa priključcima na regionalnu cestu kod Zvirića. Ovo čvorište nije u sastavu naplate (služi za potrebe lokalnog i malograničnog prometa, a naplata se vrši na čeonom cestarinskom prolazu na samoj trasi autoceste), tako da nema oblik trube, već je prilagođen lokalnim uvjetima.


U vezi sa čvorištima Konsultant treba da uzme u obzir i mišljenje lokalne zajednice. Konačan stav po ovom pitanju odobrit će Naručitelj.

62

Na trasi se nalaze dva cestarinska prolaza :

- Međugorje, kao naplatni punkt, koji se sastoji od nekoliko cjelina, i to:

- objekata kontrole naplate kao prizemnih objekata, - 3 naplatne kućice,- 4 vozne trake,- traka za prolaz vangabaritnih vozila,

- parking za zaposleno osoblje.- nastrešnica, i- drugi pomoćni objekti koji su neophodni za funkcionisanje prolaza.

- Zvirići, kao čeoni naplatni punkt, koji se sastoji od nekoliko cjelina, i to:

- objekata kontrole naplate kao prizemnih objekata, - 5 naplatnih kućica,- 6 voznih traka,- traka za prolaz vangabaritnih vozila,

- parking za zaposleno osoblje.- nastrešnica, i- drugi pomoćni objekti koji su neophodni za funkcionisanje prolaza.

Obaveze Konsultanta, koje se odnose na analizranje opravdanosti dva čvorišta, odnose se i na cestarinske prolaze.

Kod čvorišta Zvirići planiran je Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP), sa objektima navedenim u tač. 3.4.12. ovog projektnog zadatka. COKP je predviđen na prostoru dimenzija 150 m x 80 m.

Na lokaciji Kravice, u blizini istoimenog vodopada, planiran je obostrani prateći uslužni objekat – PUO, tipa C (parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanica, prostor za otpad, benzinska stanica i cafe).

Kontaktna tačka na međudržavnoj granici usaglašena je sa predstavnicima Rebublike Hrvatske, o čemu je potpisan i odgovarajući dokumenat. Konsultant će imati na raspolaganju situaciju (lay-out) dogovorenog rješenja kontaktne tačke.

Postoji mogućnost dogovora nadležnih organa dvije države u vezi lociranja zajedničkog graničnog prijelaza na teritoriji jedne države, o čemu će Naručitelj dati naknadno potrebne informacije Konsultantu.

Kao što je ranije pomenuto, Konsultant će biti obavezan da izradi Idejni projekat graničnog prijelaza u okviru obaveza za LOT 1 i glavni projekat u okviru LOT-a 7.

63

33.9. POSEBNI ZAHTJEVI I PREZENTACIJA PROJEKTA

Projekt menadžer imenovan od strane Naručitelja će tokom izrade dokumentacije davati saglasnosti o prihvaćanju pojedinih prijedloga Konsultanta, te odobrenja za pojedina tehnička rješenja. Revidenti glavnog projekta će učestvovati u pravovremenom pregledu dokumentacije.

Predstavnici Konsultanta zaduženi za pojedine vrste projektne dokumentacije su obavezni tokom izrade dokumentacije obilaziti trasu autoputa. Obilazak terena će dokazati fotodokumentacijom s obilaska. Fotodokumentacija se dostavlja u dva primjerka Naručitelju, a sadrži snimke s terena kojima se dokazuje potpuni obilazak terena i svih značajnih i kolizionih tačaka.

Konsultant će u toku izrade dokumentacije sarađivati sa predstavnicima općina i drugih zainteresiranih organizacija u cilju uspješnih priprema za izgradnju autoputa.

Za potrebe Naručitelja, Konsultant će na osnovu punomoći, koju će dobiti od Naručitelja, podnijeti zahtjeve za dobijanje potrebnih saglasnosti od nadležnih institucija (vodoprivredna saglasnost, elektro-energetska saglasnost i druge).

Za potrebe prezentacije projekta Konsultant će pripremiti i isporučiti Naručitelju sažetak sa svim osnovnim podacima o dionici autoputa za koju priprema glavni projekat. Konsultant će pripremiti brošure i prospekte za prezentaciju. Materijal će se Naručitelju isporučiti na CD mediju i u papirnatoj formi, u broju od 30 primjeraka.

Konsultant će izvršiti snimanje filma- Vizualizacija glavnog projekta na koridoru Vc, dionica Svilaj -Vukosavlje, LOT 1

Cilj vizualizacije je da obezbijedi realan dojam, impresiju projektovane trase i projekta dionice autoputa dionica Svilaj -Vukosavlje, LOT 1.

Vizualizacija će se zasnivati na 3D kompjuterizovanoj izvedbi Glavnog projekta koji će biti na raspolaganju u Genio-formatu MX sistema za projektovanje autoputa, ili nekom sličnom sistemu za projektovanje.

Vizualizacija će se sastojati od serije mirnih slika (fotomontaža) i animacije (od približno 10 minuta) koje će se sastojati od sekvenci vožnje putem ili nadlijetanja iznad puta.

Vizualizacija mora dati fotorealističke slike slijedećeg:

Površine autoputa sa saobraćajnim trakama, oznakama puta, jarkovima, bankinama, zemljanim radovima, itd.

- Građevinski objekti kao što su tuneli, vijadukti, mostovi,- Projektovane petlje, koje se povezuju na lokalnu putnu mrežu,- Vijadukti ,mostovi, nadputnjaci, podputnjaci, prolazi ispod autoputa

za pješake za prelazak preko lokalnih puteva, paralni i obilazni putevi,

64

- Servisna područja (RSF),- Naplatne rampe , - Centri za kontrolu i održavanje autoputa (TCMC),- Vertikalna signalizacija – saobraćajni znakovi,- Horizontana signalizacija –oznake na kolovozu autoputa, - Realan obim saobraćaja sa tipičnom mješavinom automobila,

autobusa i kamiona.

Usluge će uključivati:- Interpretiranje i izradu podataka u 3D-formatu za sve postojeće

terene i projekat autoputa,- generisanje 3D model vizualizacije postojećeg terena i

projektovanog autoputa zasnovano na raspoloživim projektnim podacima,

- isporuka fotomontaže u digitalnom formatu i analognom formatu (odštampane fotografije),

- isporuka animacije u digitalnom formatuna DVD-iju,- isporuka modela vizualizacije u VR (Virtual Reality) formatu, koji će omogućiti svakome da vrši navigaciju u 3D-modeli vizualizacije.

Vizualizaciju može raditi firma-Podkonsultant registrovana za ovu vrstu poslova. Ova firma, Pod-konsultant može da svoje usluge izvrši za više Konsultanata. Potrebno je da ova firma-Podkonsultant ispunjava uslov da je u zadnjih pet godina izradila minimalno dvije vizualizacije sa VR modelom. Konsultant nije obavezan da u tehničkoj ponudi navede naziv Podkonsultanta koji će izvršiti snimanje filma-vizualizaciju.

65

A – 2 : KOMENTARI I SUGESTIJE KONSULTANATA NA PROJEKTNI ZADATAK I PODATKE, USLUGE I OPREMU KOJU OBEZBJEĐUJE

NARUČITELJ

LOT 1NAPOMENA: PRILOG A-2 je doslovno preuzet iz relevantne Ponude konsultanta (Form Tech-3) 1. Komentari i prijedlozi u svezi s projektnim zadatkom za

aerofotogrametrijsko snimanje (aneks A projektnog zadatka)PRILOG A-2

Za potrebe izvršenja radova izrade geodetskih podloga u mjerilu 1:1000 za potrebe glavnog projekta neophodno je izvršiti snimanje iz zraka koje će osigurati tražene uvjete kvalitete i točnosti podataka. Kako bi se navedeno postiglo, predlažemo dopune projektnog zadatka u nekoliko točaka kako slijedi:

a) Predložena je metoda snimanja iz zraka podržana GPS-om (za određivanje koordinata projekcionih centara) i IMU inercijalnim sustavom (za određivanje elemenata vanjske orijentacije snimaka). Ovom metodom značajno se smanjuje broj potrebitih orijentacijskih točaka. Međutim, s obzirom na traženu točnost, navedena metoda nije sasvim pouzdana i smatramo da je nužno povećati broj visinskih i kontrolnih točaka.

Stoga, predlažemo da se projektni zadatak za snimanje iz zraka dopuni na način da se uz minimalni broj orijentacijskih točaka (4 po nizu – po dvije na početku i kraju niza) predvide i dodatne visinske točke – približno na svaki peti snimak u nizu, kao i najmanje dvije dodatne kontrolne točke po nizu. Sve orijentacijske, visinske i kontrolne točke potrebno je signalizirati, te im odrediti koordinate.

b) Suvremene metode određivanja koordinata koriste GPS tehnologiju, kojom se izravno očitavanjem satelita dobivaju precizne koordinate u WGS 84 koordinatnom sustavu. Izmjerene koordinate se putem transformacija preračunavaju u lokalni (državni) koordinatni sustav. Postojeća geodetska osnova oslanja se na mrežu trigonometrijskih točaka, koja zbog nedostataka tehnologije u doba kada je izrađena nije homogena. Zbog toga je potrebno odrediti posebne transformacijske parametre kojima se postiže homogenost podataka za cijeli projekt. Također, nužno je izvršiti mjerenja bez obzira da li se radi o novopostavljenoj točci ili točci postojeće geodetske osnove s poznatim koordinatama. Slično se može ustvrditi i za visinski sustav.

66

Stoga, predlažemo da se koordinira snimanje iz zraka i uspostava geodetske osnove (operativnog poligona), na način da se transformacijski parametri koji se dobivaju izračunom na temelju mjerenja operativnog poligona koriste i za određivanje koordinata orijentacijskih i kontrolnih točaka, te projekcionih središta snimaka. Na taj način dobiti će se homogenost podataka DMR-a, fotogrametrijskog kartiranja i novopostavljene geodetske osnove.

c) Prilikom izvedbe snimanja iz zraka potrebno je voditi računa ne samo o vremenskim uvjetima (oblaci, izmaglica …), već i o periodu godine kada se snimanje izvodi. Kako koridor prolazi kroz šumovito područje preporučljivo je da se snimanje izvodi u vrijeme prije listanja vegetacije, dakle u rano proljeće, nakon što okopni snijeg.

d) S obzirom na sve gore navedeno, smatramo da bi bilo svrsishodno radove koji se navode u aneksu A dodatno ugovoriti izravno s izvođačima geodetskih radova na pojedinim dionicama (LOT-ovima), čime bi se osigurala ranije spominjana homogenost podataka. U svakom slučaju, izvoditelji geodetskih radova trebali bi barem imati nadzor i kontrolu nad izvršenjem radova iz aneksa A, jer većinu daljnjih radova oslanjaju na kvalitetu i točnost preuzetih podataka iz tih radova.

67

A – 3 : METODOLOGIJA I PLAN RADA ZA IZVRŠENJE POSLA

NAPOMENA:

PRILOG A-3 je doslovno preuzet iz relevantne Ponude konsultanta (Form Tech-4)

FORM TECH-4 OPIS PRISTUPA, METODOLOGIJE I PLAN RADA ZA IZVRŠENJE POSLA ZA LOT 1

A Tehnički pristup i Metodologija

SADRŽAJ

1 OPĆI PRISTUP....................................................................................................................

1.1 Istorijat1.2 Postojeća dokumentacija1.3 Predmet ponude1.4 Pristup uslugama1.5 Potencijalni rizici

2 OPIS METODOLOGIJE..........................................................................................................

2.1 Inženjerskogeološki o hidrogeološki istražni radovi i geotehnički

projekat2.1.1 Topografska snimanja potrebna za realizaciju geotehničkih ispitivanja2.1.2 Inženjerskogeološki radovi2.1.3 Hidrogeološke aktivnosti2.1.4 Sezmološka i seizmičko tektonska snimanja

68

2.1.5 Geofizička snimanja2.1.6 Istraživačka bušenja2.1.7 Laboratorijska ispitivanja2.1.8 Geotehnički elaborati i projekti

2.2 Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju2.2.1 Metodološki pristup2.2.2 Plan rada2.3 Glavni projekat trase i objekata (tunela i mostova) i prateće infrastrukture i objekata2.3.1 Općenito2.3.2 Geodetske podloge i geodetski elaborati2.3.3 Glavni projekat

2.4 Projekat organizacije izvođenja radova2.5 Procjena uticaja na okolinu .2.6 Projekat eksproprijacije

3 Pregled važnijih dijelova Glavnog projekta.........................................................................

3.1 A Grupa projekata: Glavna trasa i čvorišta3.2 B Grupa projekata: Ostale saobraćajnice i saobraćajne površine3.3 D Grupa projekata: Vanjska i unutrašnja odvodnja3.4 E Grupa projekata: Saobraćajna signalizacija i oprema3.5 F Grupa projekata: Inžinjerski projekti objekata3.6 G Grupa projekata: Instalacije3.7 H Grupa projekata: Objekti visokogradnje i pejzažno uređenje3.8 I Grupa projekata: Ostali projekti

B PLAN RADA

C ORGANIZACIJA I OSOBLJE

69

1. OPĆI PRISTUP

Konsultant je pažljivo proučio Projektni zadatak za ovaj posao, uzimajući u obzirisustvo u realizaciji sličnih poslova.U ovom dijelu Konsultant je postavio svoje razumijevanje projekta, ciljeve, očekivane rezultate, potencijalne rizike i ključne pretpostavke.

1.1. UVOD

Predmet ove ponude je dio Koridora Vc koji prolazi kroz BIH, u okviru LOT 1: Svilaj (sjeverna granica sa R Hrvatskom) – Vukosavlje, ukupne dužine oko 17 km.

Pan-evropski koridor Vc je dogovoren i definisan na Ministarskoj konferenciji u Helsinkiju 1997, i to je ogranak koridora koji povezuje prometno čvorište Budimpeštu sa Jadranskim morem.

Autocesta u koridoru Vc prolazi kroz Mađarsku, Hrvatsku i najvećim dijelom kroz BiH.

Koridor Vc autocesta kroz BiH ide pravcem sjever-jug, sredinom zemlje, najpovoljnijim prirodnin uvjetima, dolinama rijeka Bosne i Neretve.

Od ukupne dužine autoceste kroz BiH, dionica Kakanj-Vlakovo, izgrađeno je ili su u toku radovi ili su u toku pripreme za izgradnju pojedinih dionica na ovom dijelu autoceste, te zato nije predmet Ponude.

1.2 POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

U prethodnom periodu (od Novembra 2004 do Maja 2006) urađena je planersko-studijska dokumentacija za autocestu na Koridoru Vc, koja je definisala ekonomsku opravdanost izgradnje pojedinih dijelova autoceste i definisala je u tehničkom smislu.

Pomenuta plansko-studijska dokumentacija sadrži:

A. Tehnička dokumentacija

1. Tehnička studija2. Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju3. Idejno rješenje4. Studija uticaja na okoliš5. Idejni projekat

B. EKONOMSKO-FINANSIJSKA DOKUMENTACIJA

70

1. Studija saobraćaja2. Prifizibiliti studija3. Fizibiliti studija

Ovaj LOT (LOT 1) sačinjavaju dva dijela iz Idejnog projekta LOT 1 prethodno urađene dokumentacije.Konsultant je pripremio navedenu Studijsku dokumentaciju i Idejni projekat tako da je upoznat sa inženjersko-tehničkim elementima trase, prostorno-saobraćajnim uslovima i ograničenjima kao i o uticaju na okolinu i planirane mjere zaštite. Takođe, Konsultant je proveo i javnu raspravu i postupak recenzije projektne dokumentacije, tako da će svi elementi dogovoreni i usvojeni sa Naručiteljem biti ugrađeni u Glavnom projektu. Prema tome, sva dokumenatcija pripremljena do sada će služiti kao osnova za pripremu Glavnog projekta.

1.3 PREDMET PONUDE

Predmet ove ponude su sljedeći radovi:

1. Inženjerskogeološki i hidrogeološki istražni radovi i geotehnički projekat;

2. Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju (urbanističko-tehnički uvjeti);

3. Glavni projekat trase i objekata (tunela i mostova) i prateće infrastrukture i objekata;

4. Procjena uticaja na okolinu (postupanje po uvjetima iz okolinske dozvole);

5. Projekat organizacije izvođenja radova i 6. Projekat eksproprijacije.

1.4 PRISTUP USLUGAMA

Konsultantov pristup Naručitelju će biti baziran na pružanju traženih konsultantskih usluga, osiguranju maksimalnog kvaliteta usluga obzirom na vrijednost dokumentacije koju će Naručitelj koristiti u procesu donošenja odluke.

1.5 POTENCIJALNI RIZICI

Konsultant je izvršio studiozna i detaljna istraživanja obima i strukture zadatka u okviru ovog Projekta i analize za procjenu uslova za izvršenje usluga. Nakon ovih analiza, Konsultant procjenjuje slijedeće najozbiljnije moguće potencijalne rizike za kvalitet i vremensko izvršenje zadatka, isključujući Višu silu:

Moguće poteškoće u saradnji sa lokalnim vlastima i institucijama na prikupljanju i pribavljanju potrebnih nedostajućih dokumenata i informacija (zbog sporosti administrativne procedure, nemara i površnosti);

71

Moguće poteškoće u saradnji sa lokalnim vlastima i institucijama u toku procedure odobravanja

Mogući nedovoljni nivo aerofotogrametrijskog snimanja (što je opisano u FORM TECH-3)

Timovi konsultanta su tako sastavljeni da su rizici mogućih lokalnih problema svedeni na minimum.

2 OPIS METODOLOGIJE

2.1 INŽENJERSKOGEOLOŠKA I HIDROGEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I GEOTEHNIČKI PROJEKAT

2.1.1 Topografska snimanja za potrebe realizacije geotehničkih ispitivanja

Topografskim radovima se definiraju prostorne koordinate točaka koje označavaju uzdužnu os trase, mikrolokacije istraživačkih bušotina i linijskih položaja geofizičkih presjeka. Točke se označavaju na terenu postavljanjem kolčića s oznakama i pomoćnim geodetskim oznakama. Potrebno je pri tome koristiti opremu koja će omogućiti točnost prostornog pozicioniranja i određivanje visine s greškom do ± 20 mm.

Koordinate x i y bit će zadane na osnovi postojećih projekata te pri iskolčenju visinski snimljene i dostavljene u formi tabelarnog pregleda voditeljima terenskih radova. Ove će se coordinate dostaviti voditeljima terenskih radova u obliku tabela .

Iskolčenje trase planira se približno na svakih 200 m, a kako bi se mogli primijeniti planirani geološki I inženjesko – geološki istražni radovi te iskolčenje položaja istražnih bušotina.

2.1.2 Inženjersko geološki radovi

Inženjerskogeološki radovi uključuju terensko inženjerskogeološko snimanje i kartiranje stjenovite mase i tla duž trase autoceste, te snimanje jezgre bušotina.Terensko inženjerskogeološko snimanje i kartiranje potrebno je izvesti duž čitave trase buduće autoceste u pojasu širine 200 m na geodetskoj podlozi 1 : 5000 m i u pojasu širine 100 do 200 metara na geodetskoj podlozi 1 : 1000 za potrebe trase i objekata (tunela). Inženjerskogeološke radove i obradu rezultata potrebno je izraditi prema preporukama Međunarodnog društva za mehaniku stijena (ISRM):

BASIC GEOTECHNICAL DESCRIPTION OF ROCK MASSES, 1980, DOC. NO. 1, int. J. Rock Mech. Min. Sci. & Geomech. Abstr. Vol. 18. pp. 85 to 110, Pergament Press Ltd 1981.

SUGGESTED METHODS FOR THE QUANTITATIVE DESCRIPTION OF DISCONTINUITIES IN ROCK MASSES. Int. Rock Mech. Min. Sci. &

72

Geomech. Abstr. Vol. 15. pp. 319 to 368, Pergament Press Ltd 1978.

Za potrebe glavnog geotehničkog projekta potrebno je po cijeloj duljini trase izdvojiti zone s istim ili sličnim obilježjima stjenovite mase u sklopu kojih treba posebno detaljno izdvojiti sljedeće elemente:

- litostratigrafska obilježja,- strukturno tektonska svojstva s posebnim naglaskom na

plohama diskontinuiteta koje su nepovoljne u odnosu na geometriju buduće autoceste,

- osnovnu čvrstoću uzoraka stjenovite mase ( jednoaksijalna tlačna čvrstoća, točkasta čvrstoća) i parametre čvrstoće diskontinuiteta ( plohe pukotina i ispuna),

- debljine različitih pojaseva trošenja.

Za zastupljene sustave pukotina u svakoj inženjerskogeološkoj jedinici poslije zoniranja potrebno je odrediti sljedeće elemente: smjer pada i kut pada, razmak među pukotinama istog sustava, postojanost u pružanju, zijev, hrapavost ploha, čvrstoću stjenki i ispune, karakter ispune, porodice i sustave diskontinuiteta i veličine blokova.Izmjerene elementE položaja pukotina potrebno je prikazati na Schmidtovim konturnim dijagramima za svaku izdvojenu jedinicu.

Jednoaksialnu tlačnu čvrstoću σci potrebno je odrediti na uzetim neporemećenim uzorcima u laboratoriju, a kada nije moguće dobiti neporemećeni cilindrični uzorak treba je odrediti na nepravilnim uzorcima korištenjem testa točkastog opterećenja. Procjenu čvrstoće po plohama pukotina i parametre čvrstoće pukotinske ispune treba odrediti terenskim snimanjem, a prema preporuci ISRM (Suggested Methods for the Quantitative Description of Discontinuites in rock masses).

Na izvađenoj jezgri bušotine potrebno je klasificirati stijenu, dati opis vidljivih strukturnih elemenata i odrediti RQD, CC i FF indekse i ispitati čvrstoću Schmidtovim čekićem, te fotografski snimiti u sanduke pohranjenu jezgru.

Na temelju prikupljenih terenskih podataka i podataka dobivenih istražnim bušenjem i geofizičkim istraživanjima potrebno je izraditi inženjerskogeološku kartu u mjerilu 1:5000 s pojasom širine 200 m, duž trase autoceste, uzdužni presjek trase u mjerilu 1:5000H, inženjerskogeološku kartu u mjerilu 1:1000 s pojasom širine 100 m do 200 metara za lokalitete tunela i poprečne presjeke za svaku geotehničku jedinicu u prigodnom mjerilu.Inženjerskogeološki izvještaj o provedenim istražnim radovima treba sadržavati sve potrebne (tražene) karakteristike stjenovite mase za svaku inženjerskogeološku jedinicu uključujući statistički mjerodavan broj prije navedenih ispitivanja.

Svi provedeni radovi će biti prezentirani u izvještaju koji će sadržavati inženjerskogeološko izvješće, karte i ostale grafičke priloge.

73

2.1.3 Hidrogeološki radovi

Terensko hidrogeološko snimanje i kartiranje potrebno je izvesti duž čitave trase buduće autoceste u pojasu širine 200 m i u pojasu širine 200 do 400 metara na geodetskoj podlozi 1 : 5.000 za potrebe projektiranja tunela.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ocjeni vodo provodljivosti tla i stjenovite mase. Na osnovu propusnosti potrebno je kategorizirati područje istraživanja u odnosu na karakter pojave i stanja povremenih ili stalnih podzemnih voda, zatim na stupanj saturiranosti i veličine isticanja vode pri zahvatima u tlu i stjenovitoj masi (usjeci, zasjeci, tuneli).Potrebno je izdvojiti povoljna mjesta za ispuštanje pročišćenih odvodnih voda u stjenovitu masu, te definirati utjecaj buduće autoceste na postojeće ili potencijalne vodene objekte (izvori, crpilišta i sl.). Istraživanja trebaju definirati smjerove kretanja podzemnih voda.U okviru hidrogeoloških istražnih radova provest će se ugradnja piezometara, te monitoring radi utvrđivanja visine i oscilacije podzemne vode.

2.1.4. Seizmološka i seizmotektonska istraživanja

Na osnovi postojećih podataka i terenskog rekognosciranja potrebno je izraditi:

detaljne analize seizmoloških i seizmotektonskih podataka iz šireg i užeg područja u svrhu utvrđivanja geološke građe, neotektonske aktivnosti i mogućih seizmogenih zona,

utvrditi seizmičke modele tla i stjenovite mase primjenom ReMi metode snimanja smicajnih valova na potencijalnim lokacijama budućih vijadukata i mostova, a sve u skladu s Eurokodom 8,

proračun parametara seizmičkih sila kod potresa koji su se već dogodili,

proračun-procjena parametara mogućih potresa, definiranje projektnih parametara djelovanja potresa bazirano na

koncepciji seizmičkog rizika,kako bi se odredilo ponašanje temeljnog tla te u konačnici i objekata u slučaju potresa.

2.1.5Geofizička istraživanja

U cilju proširivanja znanja o prostornom rasporedu inženjerskogeoloških jedinica i kvalitativnim oblježjima tla i stjenovite mase, te korelacije između podataka dobivenih površinskim snimanjem na terenu i istraživačkim bušenjem koristit će se geofizičke metode.

Na dijelu trase obraslom vegetacijom biti će potrebno izvesti prosjeke i staze za provlačenje linijskih geofizičkih profila.

Prvenstveno će se koristiti metoda plitke refrakcijske seizmike, a treba preferirati inverznu Delta – t – V tehniku snimanja i obradu rezultata, te grafiku Triging i Delanuayevom metodom. Razmake među geofonima treba podesiti modelu međuovisnosti temelja i stjenovite mase (tla), odnosno geometriji nasipa i kosina u usjecima i zasjecima. Navedena

74

metoda i tehnika snimanja koristit će se zato što daje kontinuirani raspored brzina s dubinom ispod svakog geofona u seizmičkom presjeku, a uključuje vertikalne gradijente brzina, linearni porast brzine s dubinom i inverzne rasporede brzina.

Geofizičko profiliranje će se primijeniti na mjestima postavljanja stupova te uz duž objekata a kako bi se dobio opći pregled sastava i svojstava tla u zonama izgranje objekata. Poštivali su se zahtijevi navedeni u Tenderskoj dokumentaciji.

2.1.6Sondažno bušenje

Prije početka bušenja potrebno je na nepristupačnim dijelovima trase izraditi pristupne staze za transport bušilica, pribora i vode za bušenje na lokaciju bušenja.

Bušenje treba izvoditi rotacionom tehnikom s jezgrovanjem uz upotrebu čiste vode kao isplačne tekučine U iznimnim slučajevima mogu se za stabilizaciju stjenke bušotine koristiti ekološko neškodljivi aditivi čiji vijek raspadanja mora biti manji od 48 sati.

U tlu, te u pokrovnom i površinskom pojasu trošenja stjenovite mase mogu se koristiti jednostruke sržne cijev uz korištenje tungsten karbid ili impregniranih dijamantnih kruna. Nakon dosezanja donje granice površinskog pojasa trošenja treba koristiti dvostruke sržne cijevi i dijamantne zrnate ili impregnirane krune ili tzv. wire line tehniku s dijamantnim krunama. U slučaju nailaska na dijelove stjenovite mase s brojnim prslinama ili pukotinama kao i na milonitizirane rasjedne zone potrebno je koristiti specijalne ( tip 5) dvostruke ili trostruke sržne cijevi ili pak wire line.

Promjer bušenja može se odabrati prema “Metric” ili DCDMA standardu uz uvjet da promjer jezgre ne smije biti u tlu i površinskom pojasu trošenja manji od 101 mm.

U gornjem pojasu trošenja pa do dubine od približno 40 metara promjer jezgre ne smije biti manji od 72 mm, a na većim dubinama promjer jezgre mora biti minimalno 56 mm.

U tijeku bušenja u tlu potrebno je na svaka 2,0 metra po dubini bušotine izvesti standardni penetracioni pokus u skladu s “Preporučenim standardom za SP pokus (ISSMFE- 1977) ili uzeti neporemećeni uzorak pomoću tankostijenog cilindra u glinama čije konzistentno stanje omogućuje utiskivanje. U jače konsolidiranim materijalima može se koristiti tzv. Shelby tip cilindra. Cilindri moraju biti u skladu s nekim od standarda iz evropske unije ili prema ASTM standardu.

Tijekom izvedbe bušotine potrebno je opažati ponašanje isplačne tekućine izvođenjem Pokusa opažanja gubitka isplake (WLT), odnosno za pojedine intervale bušenja pri istom protoku isplačne crpke mjeriti razinu vode u bušotini.

75

Jezgra nabušena u tijeku bušenja pohranjuje se u sanduke za jezgru duljine 1,0 metar tako da dubinski ekvivalent jezgre od 1,0 metra bude u 1 odjeljku sanduka. Jezgra se u sanduke odlaže od lijeva (plići dio bušotine) na desno.

Po pohranjivanju jezgre u sanduke potrebno je uraditi inženjerskogeološku klasifikaciju jezgre i odrediti RQD, CR i FF indekse te uraditi izbor karakterističnih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. Tlo je potrebno klasificirati prema USC sustavu, a stijene prema petrografskom sastavu, a u skladu s preporukom danom od međunarodnih asocijacija za mehaniku stijena i inženjersku geologiju. U tijeku bušenja potrebno je voditi terenske dnevnike o bušenju.

Uzorke u tijeku transporta treba osigurati od bilo kakovih oštećenja, a posebnu pažnju treba posvetiti neporemećenim uzorcima koji moraju biti transportirani bez dinamičkih udara, te promjena temperature i vlage. Transport treba obaviti u što kraćem vremenskom periodu.

Program istražnih bušotina i uzorkovanja pripremljen je sukladno Eurokode 7 a imajući vidu do sada obavljen obim istražnih radova kao I rezultata navedenim u Idejnom projektu . U načelu, položaj istražne bušotine ovisi o metodologiji , gdje se planiraju dvije bušotine za više usjeke a za duže 2 – 4 bušotine. Z više nagibe planira se 1 bušotina. Tamo dje će biti izgrađeni vijadukti I mostovi istražna bušotina treba biti na svakom mjestu izvedbe stupa, upornjaka, a ako su prometni traci odvojeni planiraju se čak i dvije istražne bušotine Za tunele, istražne bušotine će se izvoditi na portalima tunela , ovisno o duljini tunela 1 ili više bušotina.. Kod nadvožnjaka, ovisno o duljini pristupnih krakova planiraju se 2 – 4 bušotine. Kod podvožnjaka planiraju se 1 – 2 bušotine. Istražne bušotine također obuhvaćaju čvorišta I naplatne rampe , pomoćne usluđne objekte, odmorišta, objekte kontrole I odrđavanje prometa itd. Prema podacima navedenim u Idejnom projektu geotehničko istražno bušenje s uzorkovanjem će se obavljati na predmetnoj dionici I to : dubina 10 m ( 49 b); dubina 15 m ( 16 bušotina za pijezometre.

2.1.7. Laboratorijska ispitivanja

Uzorci moraju biti transportirani i ispitani u ovlaštenom laboratoriju.

Po završenom transportu svi uzorci moraju s popratnim listovima biti uvedeni u laboratorijsku knjigu uzoraka i nakon toga pohranjeni u prostore u kojima vladaju propisani uvjeti s kon-stantnom vlagom i temperaturom. Neporemećeni uzorci na kojima će biti ispitivana fizikalna i mehanička obilježja moraju biti podvrgnuti ispitivanju i ispitivanja završena u roku 25 dana. Svi pokusi se moraju izvoditi po uputama i odobrenju projektanta, te po propisanim proced-urama ovlaštenog laboratorija u okviru kojih su propisani standardi kao i načini prikazivanja laboratorijskih rezultata. Na uzorcima tla, a prema potrebi i pismenim uputama projektanta radit će se sljedeća ispitivanja:

određivanje gustoće tla (čvrstih čestica,suhe i vlažne – ρs, ρd, ρ ) određivanje prirodne vlažnosti tla određivanje Atterbergovih granica

76

određivanje granulometrijskog sastava određivanje jednoosne tlačne čvrstoće određivanje stlačivosti tla određivanje čvrstoće tla izravnim posmikom određivanje čvrstoće tla u triaksijalnim uvjetima određivanje optimalnih parametara zbijanja tla (Proctorov pokus) određivanje Kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR)

Na uzorcima stijena izvodit će se sljedeća ispitivanja:

određivanje gustoće uzorka stijene određivanje brzina propagacije tlačnih i smicajnih valova

ultrazvučnom tehnikom niske frekvencije određivanje jednoosne tlačne čvrstoće određivanje točkaste tlačne čvrstoće određivanje čvrstoće u triaksijalnim uvjetima

Laboratoriska ispitivanja su planirana sukladno obimu predloženih istražnih bušenja te količinom i vrstom uzoraka tla i stjenske mase a sve u skladu sa potrebama I zahtjevima ta pripremu Glavnog projekta trase i objekata.

2.1.8 Geotehnički izvještaji i projekti

2.1.8.1 Trasa

Geotehnički izvještaj i projekt trase treba izraditi na osnovi svih provedenih geotehničkih istraživanja.

Nivo istraživanja treba garantirati dovoljan obim podataka za definiranje stabilnosti usjeka, zasjeka i nasipa duž trase. Potrebno je obraditi podatke o pozajmištima u trasi. Trebaju se definirati i istražiti potencijalno nestabilne padine i klizišta trase.Geotehnički projekt trase za odabrane karakteristične dijelove trase (usjek, zasjek, nasip) treba sadržavati:

Prognozni geotehnički uzdužni profil s položajem istražnih radova i relevantnim geotehničkim parametrima,

Izbor geotehničkih parametara za osnovne tipove tla i stjenovite mase,

Klasifikacije stjenovitih masa i tla,

Parametre čvrstoće stjenovite mase i tla,

77

Modele za račun stabilnosti usjeka i nasipa izraditi na bazi prognoznih geotehničkih profila uz geotehničke parametre koji ovise o mogućem tipu loma,

Modele za račun slijeganja nasipa izraditi na bazi prognoznih profila i deformacionih karakteristika stjenovite mase i tla,

Modele definirane na osnovi detaljno istraženih odabranih karakterističnih i kritičnih lokacija, ekstrapolirati na ostale dijelove trase.

2.1.8.2 Objekti

Geotehnički projekti za objekte u trasi kao i za pretpostavljene prolaze i prijelaze trebaju sadržavati:

sve rezultate i podatke dobivene terenskim, laboratorijskim i kabinetskim radom,

Izbor geotehničkih parametara tla i stjenovite mase, vrste tla ili stjenovitih masa u kojima će se izvesti temeljenje, te zone i

kategorije u odnosu na kvalitetu, prijedlog dubine i načina temeljenja u odnosu na postojeću površinu

terena odnosno definitivno uređen teren, eventualna pojava podzemnih voda i njihov utjecaj pri izvođenju

radova ili u eksploataciji, negativne pojave koje se mogu javiti kao posljedica zahvata pri

izvedbi temeljenja (stabilnost iskopa temeljne jame, odvodnja, ekološki problemi i sl.)

procjena nosivosti temeljnog tla (stjenovite mase), procijene veličine slijeganja tla odnosno deformacije stjenovite mase

od dodatnog opterećenja temeljima.

Geotehnički elaborati se rade za svaki objekt posebno.

2.2 PODLOGE ZA PROSTORNO-PLANSKU DOKUMENTACIJU

2.2.1 Metodološki prisup

Podloge za prostorno-plansku dokumentaciju i definisanje urbanističko-tehničkih uslova su sastavni dio i veoma važan segment procesa razrade Glavnog projekta neophodnih za zakonske saglasnosti i građevinsku dozvolu. Definisanje urbanističko tehničkih uslova je bazirano na izradi detaljnih planova i prostornog uređenja (Regulacioni plan i Urbanistički projekat).

Metodologija i dinamika rada je prilagođena („Zakon o prostornom uređenju i korištenju zemljišta“ Sl.list FBiH 2/06) („Uredba o jedinstvenoj

78

metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja“ sl.list FBiH 63/04) kao i Zakonu o prostornom planiranju (Sl.glasnik RS br.84/02).

Dokumentacije će biti izrađena u dvije odvojene knjige, jedna za FBiH i druga za RS.

Detaljan plan granice je definisan prema Zakonu o cestama Federacije BiH (Službene novine FBiH broj 6/02), gdje je u članu 64 definisana širina zaštitnog pojasa 100 m u kojem važi poseban režim zabrane građenja i uspostavlja se u cilju zaštite pojasa autoputa. Ova područja koja zbog svoje specifične namjene spadaju u poseban režim izgradnje su pod ingerencijom Federacije BiH koja utvrđuje program mjera i aktivnosti, i u suradnji s općinskima službama utvrđuje odluku o izradi Plana kao nosilac pripreme izrade Plana. Osnova za izradu prostorno-planskih podloga je prethodno urađena dokumentacija prema usvojenom idejnom rješenju trase (Podloge za plansku dokumentaciju i Studija uticaja na okoliš ) i tretiraju se kao sastavni dio Urbanističke osnove Regulacionog plana.

Izrada grafičkih i tekstualnih priloga, kao i mjerilo i podloge na kom će biti prikazani grafički prilozi je na način propisan Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja Sl. list FBiH 63/04 i Odredbom o sadržaju plana u RS.

2.2.2. Plan rada

Plan rada predviđa dvije faze :- I faza je priprema i izrada Urbanističke osnove Regulacionog plana;- II faza je izrada Nacrta plana.

I FAZA - priprema i izrada Urbanističke osnove Regulacionog plana Početna osnova za izradu prve faze je Idejni projekat trase auto-puta koji je definisao trasu, čvorišta, povezivanja prekinutih saobraćajnih veza, riješio sistem odvodnje autoputa i položaj objekata odvodnje, zaštitu od buke i sve sadržaje postojeće i buduće infrastrukture. U prvoj fazi elaborata je vrlo bitno uspostaviti punu saradnju i paralelan rad na izradi prve faze Regulacionog plana ( Urbanističke osnove ) sa izradom glavnog projekta autoputa kada se usklađuju elementi prostorno planskog dokumenta i elementi glavnog projekta. Osnovna baza za planera i projektanta je Idejni projekat i u postupku izrade Regulacionog plana i Glavnog projekta vrlo je bitna permanentana komunikacija u smislu konsultacija i razrade svih segmenata projekta, datih prema projektnom zadatku .

79

Sastavni dio elaborata će biti prilog o usaglašenosti položaja trase autoceste u odnosu na važeću prostorno plansku dokumentaciju, na svim nivoima obrade (Prostorni plan BiH, prostorni planovi entiteta, kantona i općina).

Kroz izradu Regulacionog plana će se prihvatiti smjernice Studije uticaja na okoliš, što uključuje poduzimanje mjera za ublažavanje uticaja na okolinu za vrijeme izgradnje, kao i specifične elemente, koji će biti uključeni u glavni projekat, kao što su barijere za zaštitu od buke, prelazi za životinje, ozeljenjavanje i sl., te na osnovu njih uvjetovati određena tehnička rješenja.

II FAZA - izrada nacrta plana

Druga faza elaborata je Nacrt plana. Informacijsku osnovu izrade regulacionog plana činiti će digitalizirana geodetska podloga .

U ovu fazu su uključene i stručne općinske službe u smislu obezbjeđivanja katastarskih podloga i utvrđivanja vlasničke stukture.

Sastavni dio eleborata II faze će bit prilog osnovne organizacije prostora ( sve građevine zahvata, kao i prikaz organizacije građenja s privremenim građevinama, pristupnim cestama i privremenim/trajnim odlagalištima materijala i sl.) u utvrđenom obuhvatu regulacionog plana.

Tokom izrade Nacrta regulacionog plana, Odlukom o provođenju plana, definišu se na osnovu režima izgradnje prostorne cjeline čija se izgradnja reguliše Urbanističkim projektom ( prateći sadržaji auto-ceste u domenu visokogradnje).

Regulacioni plan i Urbanistički projekat će biti osnova za izradu elaborata o urbanističko–tehničkim uvjetima, a prema članu 42. "Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta, na nivou Federacije BiH" (Sl. novine FBiH, broj 2/06), i Akt RS (Sl.glasnik RS 84/02)u zavisnosti od vrste građenja, utvrđuje se:

- oblik i veličinu parcele,- regulaciona i građevinska linija,- koeficijent izgrađenosti parcele,- nivelacione kote,- tehnički pokazatelje građevine,- prostorno organiziranje građevinske parcele, uključujući rješenje

internog prometa i prometa u mirovanju,- uređenje parcele,- način i uvjeti priključenja parcele, odnosno građevine na javnu

prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,- primjena materijala i arhitektonskih smjernica,

80

- uvjeti za otklanjanje urbanističko–arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica,

- uvjeti za zaštitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja.

2.3 GLAVNI PROJEKT TRASE I OBJEKATA (TUNELA I MOSTOVA) I PRATEĆE INFRASTRUKTURE I OBJEKATA

2.3.1 Općenito

Temeljem dobivenih urbanističko-tehničkih uvjeta pristupit će se izradi glavnog projekta. Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojim će se prikazati cjelokupno tehničko rješenje građevine sa svim njenim elementima (trasa, čvorovi, objekti, prateći uslužni objekti, cestarinski prolazi, centri za održavanje i kontrolu prometa, granični prijelazi, potrebna energetika i instalacije, oprema i prometna signalizacija, zaštita od buke, hortikulturno rješenje).

U ovoj fazi projektiranja nisu više mogući bitni pomaci trase u prostornom smislu (horizontalni i vertikalni pomaci) već se mogu vršiti samo mala pomicanja trase u svrhu detaljne optimalizacije radova (izjednačavanje masa, izbjegavanje geološki problematičnih dijelova - npr. vrtače i sl.).Pri projektiranju koristit će se sljedeći propisi i standardi:

Pravilnik o osnovnim uvjetima koje ceste, njeni elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovišta sigurnosti prometa ("Službeni glasnik BiH", 2007) za prelaze, prolaze, mrežu lokalnih saobraćajnica

Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na cestama, 2005, usvojene od entitetskih vlada (nadalje Smjernice), kao i postojeći standardi koji se primjenjuju u BiH

TEM Standards and Recommended Practice, Third Edition, 2002- za glavnu trasu sa kritičkom analizom djelovanja u vezi tehničkih i ekonomskih aspekata

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta, na nivou Federacije BiH (Sl. novine FBiH broj 2/06)

Zakon o uređenju prostora (Sl. glasnik RS broj 84/02) Zakon o javnim putevima Republike Srpske (Sl. glasnik RS broj 3/03) Zakon o uređenju prostora (Sl. glasnik RS broj 84/02) Zakon o cestama Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 6/02) Set od šest zakona o zaštiti životne sredine/okoliša doneseni u Republici

Srpskoj i Federaciji BiH (Sl. glasnik RS broj 53/02 i Sl. novine Federacije BiH 33/03)

Zakoni o eksproprijaciji u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH Zakon o građevinskom zemljištu (Sl. glasnik RS broj 86/2003) Zakon o eksproprijaciji Federaciji BiH Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik broj 32/02) Od Eurocode 1 do Eurocode 8

81

Prije početka izrade glavnog projekta potrebno je izraditi geodetsku podlogu u mjerilu 1:1000 ili većem (za detalje). Geodetska podloga će biti digitalni model reljefa (DMR) s prikazom i u formi karata na kojima će se prezentirati projekt, te digitalni ortofoto prikaz koridora (DOF) s točnošću 1:1000. Izrada modela terena (DMR), DOFa i odgovarajućeg software-a kojim ponuditelj raspolaže, omogućit će vrlo preciznu izradu rješenja i detaljiranja na bilo kojoj poziciji trase i tako omogućiti dodatne analize nekih rješenja, eventualna varijantiranja bez potrebe dodatnih snimanja i „trošenja“ dodatnog vremena. Ponuditelj će na taj način imati vrlo ažurno stanje u prostoru, što će biti od koristi u područjima koja su naseljena, potencijalno ili stvarno zagađena minskim sredstvima, u području rješavanja instalacija, u sagledavanju područja zaštite i sl. Ovakve analize nisu efikasne i dovoljno precizne u slučaju korištenja samo konvencionalnih karata (u smislu potrebnog vremena za detaljiranja, varijantiranja ili dodatne analize).

2.3.2Geodetske podloge i elaborati

Sukladno zahtjevima iz natječajne dokumentacije i projektnog zadatka za izradu glavnog projekta autoceste „Koridor Vc“ kroz Bosnu i Hercegovinu, a koji se navode u poglavlju 3.4.2. Geodetske podloge i elaborati, podpoglavlje 3.4.2.1. Općenito, u nastavku dajemo prijedlog projektnog zadatka za geodetske aktivnosti vezane uz navedene radove kako slijedi:

a) preuzimanje postojećih i prikupljanje novih geodetskih podataka u mjerilu 1:1000 za potrebe glavnog projekta, a na osnovi snimanja iz zraka (osigurava Investitor na osnovi projektnog zadatka iz Priloga A),

b) uspostava geodetske osnove uzduž objekta koja će zadovoljiti potrebe tijekom priprema, izgradnje i korištenja autoceste,

c) prikupljanje podataka o podzemnim i nadzemnim vodovima unutar koridora, uz prikaz na odgovarajućim geodetskim podlogama,

d) izrada geodetskih elaborata za potrebe otkupa zemljišta.

1. Komentari i prijedlozi u svezi s projektnim zadatkom za aerofotogrametrijsko snimanje (Dodatak A projektnog zadatka)

Za potrebe izvršenja radova izrade geodetskih podloga u mjerilu 1:1000 za potrebe glavnog projekta neophodno je izvršiti snimanje iz zraka koje će osigurati tražene uvjete kvalitete i točnosti podataka. Kako bi se navedeno postiglo, predlažemo dopune projektnog zadatka glede aerofotogrametrijskog snimanja ( Dodatak A) kako je navedeno u FORM TECH-3.

2. Izrada geodetskih podloga u mjerilu 1:1000

Na osnovi izvršenog snimanja iz zraka, geodetske podloge (situacije) izraditi ćemo fotogrametrijskim kartiranjem na digitalnim fotogrametrijskim stanicama, izravnim zapisom u mjerili 1:1000. Prikupiti

82

će se geometrijski podaci o svim izgrađenim i prirodnim objektima u području koridora oko trase autoceste u zadanoj širini, uz proširenja po potrebi za objekte i čvorove.Područja koja se eventualno nisu dobro preslikala na foto-materijalu (oblaci, izmaglica, vegetacija…), pa se ne može izvršiti fotogrametrijsko kartiranje (restitucija), snimiti ćemo terestrički. Terestričko snimanje izvršiti ćemo automatskim mjernim stanicama ili GPS uređajima tzv. RTK metodom u područjima gdje su dostupni signali sa satelita. Po završetku kartiranja provjeru i dopunu kartiranog materijala izvršiti ćemo terenskim uvidom (dešifražom).Također, izvršiti ćemo dodatno precizno terestričko snimanje pojedinih izgrađenih objekata radi osiguranja povećane točnosti za povezivanje s objektima autoceste.

Uredski radovi: preuzimanje i sređivanje podataka aerofotogrametrijskog

snimanja, aerotriangulacije, vektorskih visinskih podataka, 3D slojnog plana i skaniranih katastarskih planova,

formiranje stereomodela na digitalnim fotogrametrijskim stanicama,

kontrola formiranih stereomodela – relativna i apsolutna, restitucija planimetrijskog sadržaja TP 1000 s kontrolom

vektorskih podataka preuzetih iz DMR-a, prikupljanje podataka toponima sa postojećih geodetskih

podloga, dodatna obrada preuzetog slojnog plana, formiranje okvira listova sa vanjskim i unutarnjim opisom, izris planova 1:1000 za potrebe terenske dešifraže, obrada podataka dešifraže i terenskih snimanja te izrada

definitivnog topografskog plana 1:1000, završni izris planova 1:1000, dopuna postojećih podataka DMR-a terenski snimljenim

visinskim podacima te ponavljanje izračuna i kontrole DMR-a, priprema digitalnih podataka za isporuku, izrada tehničkih izvješća.

Terenski radovi: terenski uvid (dešifraža), s kontrolom kartiranih podataka, te

prikupljanjem podataka koji se ne kartiraju, a nisu dostupni iz drugih izvora (nazivi područja, objekata i sl.),

dodatno terensko snimanje područja zadatka za koja se nije moglo izvršiti fotogrametrijsko kartiranje,

dodatno terensko snimanje pojedinih izgrađenih objekata automatskim mjernim stanicama, radi povećanja točnosti (priključci čvorova i prijelaza na postojeću cestovnu mrežu i sl.).

3. Uspostava geodetske mreže za potrebe pripreme, izgradnje i eksploatacije autoceste

83

Geodetsku mrežu ćemo uspostaviti na način kako je to predviđeno projektnim zadatkom (podpoglavlja 3.4.2.2., 3.4.2.3. i 3.4.2.4.). Za određivanje koordinata točaka geodetske osnove koristiti ćemo suvremene dvofrekventne GPS uređaje visoke točnosti i precizne automatske mjerne stanice, a za određivanje visina i povezivanje na lokalni visinski sustav digitalne nivelire visoke točnosti.Pri tome ćemo obratiti pozornost na povezivanje novopostavljene geodetske osnove s lokalnim koordinatnim i visinskim sustavom, kao i usklađenje s transformacijskim parametrima korištenih prilikom snimanja iz zraka, kako bi se ostvarila homogenost prikupljenih podataka situacije i novopostavljene geodetske osnove.

Uredski radovi: izrada projekta geodetske osnove, zatvorenih poligonih

vlakova ili mikro-mreža za objekte, obrada i izjednačenje terenskih mjerenja, izrada elaborata i tehničkih izvješća.

Terenski radovi: stabilizacija točaka geodetske osnove, mjerenje koordinata točaka geodetske osnove (operativnog

poligona, mikro-mreža) GPS metodom i automatskim mjernim stanicama,

mjerenje visina geodetske osnove geometrijskim nivelmanom.

4. Prikupljanje podataka o vodovimaPodatke o vidljivim (nadzemnim) vodovima prikupiti ćemo u postupku izrade geodetskih podloga, dakle fotogrametrijskim kartiranjem uz izravni zapis u digitalni vektorski oblik.Podatke o podzemnim vodovima, kao i onim nadzemnim vodovima koji nisu vidljivi na foto-materijalu, prikupiti ćemo iz postojeće evidencije, ili u postupku terenske dešifraže. Ukoliko ne postoje pouzdane informacije o podzemnim vodovima, izvršiti ćemo terensko snimanje vodova, snimanjem nadzemnih elemenata vodova (šahtovi), te detekcijom podzemnih vodova pomoću detektora metala.

Uredski radovi: kartiranje vidljivih vodova na digitalnim fotogrametrijskim

stanicama, prikupljanje dostupnih podataka o vodovima u području

koridora, ucrtavanje prikupljenih podataka o položaju vodova na

situaciju 1:1000.Terenski radovi:

određivanje položaja podzemnih vodova (detektorom metala), terestričko snimanje položaja podzemnih vodova.

5. Izrada geodetskih elaborata za potrebe otkupa zemljišta

Na osnovu izrađenog glavnog projekta izvršiti ćemo prijenos projekta na teren, te izraditi geodetske elaborate za potrebe otkupa zemljišta. Pri

84

izradi geodetskih elaborata uzeti ćemo u obzir lokalnu zakonsku regulativu i propise.

Prijenos projekta na teren izvršiti ćemo postupkom iskolčenja, obilježavanjem odgovarajućim oznakama (drvenim kolcima) položaja pojedinih točaka budućeg objekta. Iskolčenje ćemo izvršiti s točaka geodetske osnove, a projektni zadatak za iskolčenje osi i mjerenje uzdužnog profila trase dan je u dokumentaciji, poglavlje 3.4.2.5. Iskolčenje ćemo izvršiti automatskim mjernim stanicama visoke točnosti, odnosno GPS uređajima, tzv. RTK metodom. U postupku iskolčenja osi autoceste izvršiti ćemo snimanje visina točaka uzdužnog profila. Poprečne profile izračunati ćemo na osnovi DMR-a, a po potrebi (u slučaju nesigurnosti u točnost i kvalitetu DMR-a) poprečne profile možemo izravno kartirati na digitalnim fotogrametrijskim stanicama.

Za potrebe otkupa zemljišta izrađujemo parcelacijski elaborati za područje zahvata koje je zadano glavnim projektom.

Radovi obuhvaćaju:- dobavu postojećih podataka katastra i zemljišne knjige,- izradu parcelacijskih elaborata,- ovjeru parcelacijskih elaborata kod nadležnih tijela, - izrada prateće dokumentacije prema zakonskoj regulativi, - izrada prateće dokumentacije za prijenos projekta na teren,- prijenos projekta (osi trase i linije parcelacije) na teren.

Sve navedene radove izvršiti ćemo sukladno važećim propisima upravnih tijela na pojedinim područjima (LOT-ovima).

2.3.3 Glavni projekt

Temeljem izrađenih geodetskih podloga kako je opisano u prethodnom poglavlju, te temeljem ishođenih urbanističko-tehničkih uvjeta izrađuje se glavni projekt.

Predlažemo sljedeći generalni sadržaj glavnog projekta, a koji je u skladu s već postojećim idejnim projektom:

Trasa autoceste i čvorišta Ostale prometnice i prometne površine Geotehnički istražni radovi i projekti Unutarnja i vanjska odvodnja Prometna oprema i signalizacija Konstrukcije (mostovi, vijadukti, nadvožnjaci, podvožnjaci, tuneli,

potporni i uporni zidovi) Instalacije Visokogradnja i hortikultura Ostalo

85

2.3.3.1 Trasa autoceste i čvorišta

Idejnim projektom definirani su već osnovni tehnički elementi trase:- projektna brzinaVp = 120 km/h- računska brzina Vr = 120 km/h

Iz projektne i računske brzine proizlaze i svi ostali projektni elementi; granični tlocrtni elementi( polumjeri krivina i duljine prelaznica), granični vertikalni elementi ( uzdužni nagibi, radijusi vertikalnog zaobljenja), elementi poprečnog presjeka ( širine prometnih trakova, zaustavnih trakova, bankina, razdjelnog pojasa, nagibi kolnika), a u skladu s važećim propisima.Temeljem bogatog iskustva na sličnim poslovima, ponuditelj planira izvršiti kritičku ocjenu nekih elemenata predložene regulative u cilju postizanja za investitora najpovoljnijih ekonomskih parametara projekta, a uz uvjet zadovoljenja svih tehničkih parametara.

Obzirom da ponuditelj detaljno poznaje situaciju na LOT-u 1 iz faze izrade idejnih projekata, ima određena saznanja od nadležnih institucija i sugestije revizijske komisije, te da će imati nove vrlo precizne geodetske podloge, planiramo u prostorno-planskoj dokumentaciji i glavnom projektu trase autoceste provesti dodatne analize nekih segmenata trase (analizu varijante tunela, dubokih usjeka ili mogućeg premiještanja osi glavne trase u nekim segmentima na početku dionice, dodatne mjere zaštite vodozaštite u zonama objekata vodoopskrbe, analiza trake za spora vozila na jednom segmentu trase) a sve s ciljem da se definira optimalan pravac trase u svim osjetljivim područjima (mikro lokacijama lokalnih čvorišta i spojeva sa magistralnim cestama, prema zahtjevima kantonalnih vlasti, prelazi preko zaštićenih područja i rijeka itd.).Tijekom ishođenja urbanističko-tehničkih uvjeta, u suradnji s Naručiteljem, će se takvi prijedlozi prihvatiti ili odbaciti, te će se prema odabranoj opciji izraditi konačna tehnička rješenja.Glavnim projektom će se koordinatno definirati svi tlocrtni elementi trase, visinski elementi uzdužnog presjeka (nivelete autoceste), te poprečnih presjeka trase autoceste; sa svim širinama pojedinih elemenata poprečnog presjeka, te pojedinim slojevima kolničke konstrukcije, planuma posteljice, temeljnog tla. Poprečni presjeci će biti prikazani na razmaku od 20 m ili gušće. Budući da će Konsultant koristiti XM softwerski paket za projektiranje cesta i autocesta, trasa će biti u potpunosti definirana u X,Y.Z koordinatnom sustavu. Takav metodološki pristup omogućit će brzu i svaku pomoćnu definiciju trase na objektima ( mostovima, vijaduktima, tunelima) za potrebe vanjske i unutarnje odvodnje, zidova, zaštitnih konstrukcija, prometne i druge opreme., kao i precizan predmjer radova.

Trasa počinje od prilaza međudržavnom mostu preko rijeke Save.

86

Spojna tačka na rijeci Savi je usaglašena sa predstavnicima R Hrvatske i potpisan je odgovarajući dokument.Budući da trasa prolazi geološki povoljnim područjem, ne očekuju se veći problemi pri zemljanim radovima.Trasa je pretežno na nasipu visine 2,00 do 8,00 m.

Materijal iz pozajmišta će biti korišten za izgradnju nasipa, dok će mogućnost korištenja materijala iz rijeke Bosne biti istražena.

Konsultant će razmotriti mogućnost smanjenja visine nasipa korištenjem više nadvožnjaka i podvožnjaka.

Idejni projekat definiše tipove ( s obzirom na naplatni system) i projektuje elemente čvorišta, koji će biti poštovani prilikom izrade Glavnog projekta. To su:

- projektna brzina na rampama:

- direktni i poludirektni prometni tokovi Vrač = min 60 (40) km/h

- indirektni prometni tokovi Vrač = min 40 km/h

Glavnim projektom će se koordinatno definirati svi tlocrtni elementi pojedinih osi čvorišta i naplatnog bloka, visinski elementi uzdužnog presjeka (nivelete pojedinih rampi), te poprečnih presjeka po pojedinim rampama.; sa svim širinama pojedinih elemenata poprečnog presjeka, te pojedinim slojevima kolničke konstrukcije, planuma posteljice, temeljnog tla. Definirat će se i presjeci vrhova asfalta glavne trase i pojedinih rampi.Poprečni presjeci će se prikazati na razmaku 20 m, a pop potrebi i gušće. Budući da će Konsultant koristiti XM softwerski paket za projektiranje čvorišta, pojedine rampe će biti u potpunosti definirana u X,Y.Z koordinatnom sustavu. Takav metodološki pristup omogućit će brzu i svaku pomoćnu definiciju trase na objektima ( nadvožnjacima , podvožnjacima u čvorištu) za potrebe vanjske i unutarnje odvodnje, zidova, zaštitnih konstrukcija, prometne i druge opreme., kao i precizan predmjer radova

Prema idejnom projektu, ova dionica sadrži dva čvorišta– Odžak i Vukosavlje – čvorišta tipa trube čvorišta sa priključkom na regionalnu cestu.Zbog povezivanja sa novim mostom u Modriči, predloženo je pomjeranje petlje u Vukosavlju, sjevernije (oko 1.000 m) u odnosu na rješenje u Idejnom projektu


U vezi sa čvorištima konsultant treba da uzme u obzir i prijedlog lokalne zajednice da se čvorište Odžak pomjeri nekoliko km sjevernije.

87

Konačan stav po ovom pitanju odobrit će Naručitelj

2.3.3.2 Ostale prometnice i prometne površine

Pojam ostale prometnice i prometne površine podrazumijeva putne prijelaze i prolaze, prometne površine pratećih uslužnih objekata, prometne površine cestarinskih prolaza, prometne površine centara za održavanje i kontrolu prometa, prometne površine graničnih prijelaza te sve ostale prometne površine.

Budući da trasa autoceste siječe postojeće prometne tokove, a na nju nisu mogući priključci u nivou, potrebno je projektirati putne prijelaze preko autoceste ili prolaze ispod nje, te ih povezati međusobno sistemom paralelnih puteva kako se ne bi pogoršalo postojeće stanje prometne povezanosti.

Naročitu pažnju ovom problemu potrebno je posvetiti u gušće naseljenim područjima te poljoprivrednim područjima gdje je bitno osigurati pristup svakoj parceli. Prilikom ishođenja urbanističko-tehničkih uvjeta bitno je ostvariti dobru suradnju s lokalnom zajednicom, kako bi se predvidio dovoljan broj prijelaza i prolaza, naročito za poljske putove.

Tehnički elementi za trase prijelaza i prolaza usvojeni su idejnim projektom i u glavnom projektu će se poštivati. Poprečni profili ovisit će o kategoriji prometnice kako slijedi:

Magistralne ceste:Vrač = 80 km/h, Presjek: 1,5+0,5+2x3,5+0,5+1,5 = 11,0 m, Uzdužni nagib: Smax 4 (5)%

Regionalne ceste:Vrač = 60 (70) km/h, Presjek: 1,2+0,3+2x3,25+0,3+1,2 = 9,5 m, Uzdužni nagib: Smax 5 (6)%Lokalne ceste:Vrač = 50 (60) km/h, Presjek: 1,0+0,2+2x3,0+0,2+1,0 = 8,4 m, Uzdužni nagib: Smax 6 (7)%

Nerazvrstane ceste:Vrač = 40 km/h, Presjek: 1,0+5,0+1,0 = 7,0 m, Uzdužni nagib: Smax 7 (8)%

Poljski putovi:Vrač = 80 km/h, Presjek: 1,0+3,5+1,0 = 5,5 m, Uzdužni nagib: Smax 7 (8)%

Sve prijelaze i prolaze izvesti s asfaltnom kolničkom konstrukcijom, osim poljskih cesta.

88

U slučaju prolaska trase cestovnog prijelaza ili prolaza kroz naseljeno mjesto, na njemu će se predvidjeti pješačka staza.Dinica Svilaj - Vukosavlje će imati 11 prolaza i 14 cestovnih prijelaza (natputnjaka i potputnjaka).Glavnim projektom će se koordinatno definirati svi tlocrtni elementi pojedinih osi čvorišta i naplatnog bloka, visinski elementi uzdužnog presjeka (nivelete pojedinih rampi), te poprečnih presjeka po pojedinim rampama.; sa svim širinama pojedinih elemenata poprečnog presjeka, te pojedinim slojevima kolničke konstrukcije, planuma posteljice, temeljnog tla. Definirat će se i presjeci vrhova asfalta glavne trase i pojedinih rampi.Poprečni presjeci će se prikazati na razmaku 20 m, a pop potrebi i gušće. Budući da će Konsultant koristiti XM softwerski paket za projektiranje čvorišta, pojedine rampe će biti u potpunosti definirana u X,Y.Z koordinatnom sustavu. Takav metodološki pristup omogućit će brzu i svaku pomoćnu definiciju trase na objektima ( nadvožnjacima , podvožnjacima u čvorištu) za potrebe vanjske i unutarnje odvodnje, zidova, zaštitnih konstrukcija, prometne i druge opreme., kao i precizan predmjer radova

Ostale prometen površine su prometne površine pratećih uslužnih objekata, prometne površine cestarinskih prolaza, prometne površine graničnih prijelaza.

Ove prometne površine definirane su funkcijom same građevine te moraju biti projektirane u skladu s pravilima struke, a naročito uzimajući u obzir dostupnost svih površina (parkinzi, ulozi u objekte i sl.) osobama s posebnim potrebama u skladu s važećim pravilnicima.

Pri projektovanju prometnih površina na graničnim prijelazima, neophodna je saradnja sa relevantnim državnim upravama pod čijom će nadležnošću objekat raditi.

2.3.3.3 Unutarnja i vanjska odvodnja

Glavne projekte unutarnje i vanjske odvodnje potrebno je izraditi za sve dijelove građevine:

- trasu autoceste, čvorišta, putne prijelaze, sve ostale prometne površine, mostove i vijadukte.

Pri izradi ovih projekata naročitu pažnju potrebno je posvetiti dobivenim urbanističko-tehničkim uvjetima u kojima pretpostavljamo da će biti definirane zone vodozaštite, potrebni stupnjevi zaštite eventualno zaštićenih područja, njihove granice i sl.

Također je potrebno uzeti u obzir sve dostupne hidrološke i geološke podatke te eventualno na odabranim mikrolokacijama izvršiti dodatna hidrološka ispitivanja.

Pri izradi projektne dokumentacije naročitu pažnju treba posvetiti kontinuiranoj suradnji s nadležnim državnim institucijama upravo zbog osjetljivosti problematike i očuvanja i ekološke zaštite područja kroz koje autocesta prolazi.

89

Na dionici Svilaj – Vukosavlje idejnim projektom predviđen je zatvoreni sistem odvodnje, što još treba potvrditi kroz urbanističko-tehničke uvjete. U zoni visokog ekološkog rizika predviđene posebne mjere zaštite.

Tehnička rješenja kojima će se te mjere provesti bit će, prije implementacije u projekt dana na usvajanje Naručitelju i nadležnim državnim institucijama mjerodavnim za ovo područjeU projektnoj dokumentaciji će biti definirana rješenja svih potrebnih uređaja i sustava potrebnih za provedbu odgovarajuće zaštite voda i vodnih resursa (separatori, lagune, filtracijski sustavi, prograni kontrole i upravljanja, mjere postupanja u akcidentnim situacijama i sl.).

2.3.3.4. Prometna oprema i signalizacija

Glavni projekt prometne opreme i signalizacije bit će izrađen temeljem postojećeg idejnog projekta, a obuhvatit će horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, dinamičku signalizaciju i ostalu prometnu opremu u funkciji sigurnosti prometa. Projekt će sadržavati sve potrebne statičke proračune nosivih konstrukcija prometne signalizacije

Temeljem građevinskih podloga u mjerilu 1:1000 sa ucrtanim svim elementima glavne trase, čvorišta i objekata, pratećih uslužnih objekata, centara za održavanje i kontrolu prometa te tehničkog opisa iz kojeg se vide osnovni elementi autoceste kao što je; računska brzina, horizontalna i vertikalna zaobljenja, uzdužni i poprečni profili, širine prometnih traka, položaj odvodnje itd. pristupiti će se izradi glavnog prometnog projekta.

Pri izradi projektne dokumentacije voditi će se maksimalna briga da se prometni projekt uskladi s ostalom projektnom dokumentacijom, a koja je usko vezana uz izradu prometnog projekta.

Posebna pažnja posvetiti će se elektroprojektima i projektima telekomunikacija jer treba međusobno uskladiti trase energetskih kabela, izvore el. energije za prometnu signalizaciju i opremu, kao u usklađenje telekomunikacijskih kabela.

Prometna signalizacija i oprema biti će projektirana u skladu s postojećim propisima i standardima koji se primjenjuju u BiH te će se na projekt ishoditi suglasnost nadležnog ministarstva.

U sklopu projekta prometne opreme i signalizacije izraditi će se slijedeće projektne cjeline:

- projekt prometne signalizacije i opreme

- projekt sustava daljinskog upravljanja i nadzora, i lokalne računarske mreže ( LAN )

- projekt kabelske kanalizacije i opskrba električnom energijom prometno - informacijskog sustava

- projekt nosivih konstrukcija prometne signalizacije

- projekt zaštitne žičane ograde

- projekt sustava naplate cestarinskog prolaza

- projekt prometno – informacijskog sustava centra za održavanje i kontrolu prometa COKP– a

90

2.3.3.5 Objekti

Pod pojmom objekti smatramo sljedeće vrste građevina: mostov, vijadukti, - nadvožnjaci, podvožnjaci, tuneli, uporni i potporni zidovi.

Glavni projekti navedenih građevina bit će izrađeni u skladu s usvojenim idejnim projektima, a sadržavati će sve potrebne priloge iz kojih će se vidjeti dokazi njihove mehaničke otpornosti i stabilnosti, svi relevantni podaci o samom objektu, načinu izvođenja radova, način temeljenja koji mora biti u skladu s geotehničkim elaboratima te potrebni nacrti (bez nacrta armature i kabela za prednapinjanje).Izrada glavnih projekata vijadukata i mostova obavit će se na osnovi detaljnijih geodetskih podloga, što može imati za posljedicu neke manje promjene u njihovoj duljini. Naime, za određivanje točnih početnih i završnih točaka, odnosno najpovoljnijih položaja upornjaka na građevinama koje se najvećim dijelom nalaze na padinama potrebne su detaljne geodetske podloge. Jednako tako potrebne su i provjere položaja svih stupišta. Položajnim provjerama svih potpora objekata dobit će se ulazni podaci za detaljne geotehničke istražne radove primjerene ovoj fazi projektiranja. Definitivni rasporedi i duljine građevina dobit će se nakon analize rezultata detaljnih geotehničkih istraživanja. Nakon definiranja točnih rasporeda i duljina vijadukata i mostova provest će se statički proračuni s pomoću programskog paketa SOFISTIK. Računska opterećenja odredit će se prema „Pravilniku o tehničkim normativima za određivaje veličine opterećenja mostova“ (Sl. List br. 1/91.). Proračun seizmičkih utjecaj obavit će se prema Eurocodu (EC 8:2004). Odrediti će se presječne sile, deformacije i progibi za karakteristične presjeke za sve moguće kombinacije opterećenja i sve karakteristične faze građenja. Na osnovi dobivenih rezultata izvršit će se dimenzioniranje svih konstruktivnih elemenata čime će se utvrditi konačne dimenzije betonskih elemenata i odrediti potrebna količina armature, kablova za prednapinjanje, te potrebna kvaliteta gradiva. Svi nacrti, položajni i nacrti oblika, svih dijelova konstrukcije bit će izrađeni nakon statičke provjere svih elemenata građevina (temelji, upornjaci i stupišta, svi elementi rasponskih sklopova i sl.). Na ovim će nacrtima biti upisani i svi potrebni numerički podaci (kote i koordinate), tako da će se njima točno definirati geometrija građevine u prostoru i njezina veza s trupom autoceste. Oprema mosta koja se sastoji od ležajeva, prijelaznih naprava, hidroizolacije, kolnika, slivnika i sistema odvodnje i ograda projektirat će se u skladu s važećom zakonskom regulativom, a i prema prethodnim iskustvima. Vodit će se računa i o jednostavnosti njezina održavanja. Ona će biti koncipirana tako da osigura trajnost i sigurnost objekata, kao i sigurnost i udobnost korištenja korisnicima za trajanja proračunskog vijeka uporabe objekata.

Dionica Svilaj -Vukosavlje, prema Idejnom projektu, ima dva mosta(52m i 92m),3 natputnjaka(52m), 11 potputnjaka(32,5m) i 11 prolaza.

91

Sukladno važećim zakonima i odredbama Naručitelja, za sve planirane objekte, ishodit će se revizije ovlaštenih revidenata.

Glavni projekti tunela izradit će se prema slijedećim smjernicama i odredbama: • Smjernice za projektiranje, održavanje i narzor nad cestama, Knjiga

I, Projektiranje, poglavlje 4 tuneli, te knjiga II, poglavlje 3, Posebni tehnički uvjeti za tunele,

• TEM Standardi i preporuke, treće izdanje, 2002,• Smjernica 2004/54/EC Europskog Parlamenta i Vijeća o minimalnim

uvjetima sigurnosti za tunele na Trans – Europskoj cestovnoj mreži,• Austrijske smjernice za projektiranje tunela RVS, izdanje 2002,• Tehnički odbor PIARC-a, C3.3 – Rad u tunelima, WG 6, Tehničak izvješća,• Ostali važeći tehnički propisi i standardi koji se odnose na

projektiranje tunela, Eurocodes 1-8Glavni projekti će se pripremati sukladno prihvaćenim Idejnim projektima i sadržavat će sve potrebne dijelove i priloge, dokazujući njihovu mehaničku otpornost i stabilnost te sve potrebne podatke o samoj građevini i načinu izvođenja radova.

Tijekom izrade projekta obratit će se posebna pozornost na vijek trajanja objekta, jednostavnost održavanja i sugurnost za korisnike u uvjetima redovnog odrđžavanja prometa kao i hitnim situacijama, npr. Požar itd.

Posebnu pozornost treba posvetiti podacima dobivenim istražnim radovima. Ako se tijekom geotehničkih istražnih radova (za glavni projekt) da je područje nepovoljno s stanovišta geologije, tijekom izrade Glavnog projekta razmotrit će se sva moguća varijantna rješenja ( izmještanje osi trase itd.).

Sustav vatrodojave i vatrozaštite tunela projektirat će se kao integralna cjelina, t.j. dat će se cjelokupno rješenje , t.j. sustav u tunelu, kontrola sustava u centru za kontrolu kao i sve ostale veze. Posebna će se pozornost posvetiti sustavu komunikacija izmešu vatrodojave – alarma, sustava vatrozaštite i ostalih sustava, uglavnom sustava daljinskog upravljanja i nadzora a za to je potreban suradnja projektanata ovih sustava

U situacijama gdje će jedan centar za upravljanje i nadzor kontrolirati i upravljati više od jednim tunelom, tehničko rješenje će smatrati kontrolni centar i pripadajuće tunele kao jednu cjelinu.

Svi nacrti sa detaljnim položajima vatrodojavnih i vatrozaštitnih elemenata treba odobriti a građevna rješenja trebaju se koristiti kao osnova u koje će se spomenuti elementi uklopiti.

2.3.3.6 Instalacije

92

2.3.3.6.1 Rekonstrukcija (izmještanje i zaštita) postojećih instalacija

Na trasi autoceste nalaze se postojeće instalacije (elektroinstalacije, vodovod, telefon, kanalizacija, plin i sl.), koje je prije početka gradnje potrebno izmjestiti, odnosno zaštititi. Na osnovu građevinskih podloga autoceste i uz suradnju s Naručiteljem i komunalnim poduzećima (vlasnicima instalacija) potrebno je ustanoviti mjesta kolizija autoceste i postojećih instalacija te pribaviti posebne uvjete. Glavnim projektima bit će definirana tehnička rješenja sukladno pribavljenim posebnim uvjetima i važećim zakonima i pravilima struke te će se za iste ishoditi suglasnosti od vlasnika instalacija.

Osim projekata prelaganja i zaštite postojećih instalacija, za potrebe autoceste potrebno je izraditi i glavne projekte novih instalacija. Ovi projekti podrazumijevaju projekte rasvjete (čvorišta, PUO-vi, COKP-ovi, CP-ovi), telekomunikacija i elektroinstalacija.

Osim ovih projekata potrebno je izraditi i glavne projekte svih potrebnih napajanja (voda, struja, telefon i dr.).

Za izradu ovih projekata potrebno je prikupiti uvjete nadležnih tijela i komunalnih poduzeća, a naročito je potrebno kontaktirati nadležna poduzeća radi elektroopskrbe tj. definiranja postojećih i potrebnih kapaciteta postojeće mreže. Ovo je naročito važno za dijelove autoceste na kojima se nalaze veći tuneli koji su veliki potrošači električne energije (rasvjeta, ventilacija).

2.3.3.6.2 Nove instalacije

Za potrebe objekata i opreme autoceste (tuneli, čvorišta, PUO-vi, COKP-e, CP-ovi) izradit će se glavni projekti novih instalacija (elektroinstalacija, telekomunikacija i rasvjete).Osim ovih projekata izradit će se i glavni projekti svih potrebnih napajanja (voda, struja, telefon i dr.).Posebna će se pozornost posvetiti elektroenergetskom napajanju, a naročito na sigurnost i pouzdanost napajanja najvažnijih objekata kao što su tuneli. Tehnička rješenja u glavnim projektima elektroenergetskog napajanja potrošača autoceste bit će definirana u koordinaciji sa stručnjacima iz elektroprivrede BiH, u smislu određivanja postojećih i novih kapaciteta te uklapanja u cjeloviti elektroenergetski sustav.

Glavni projekti telekomunikacijske infrastrukture autoceste obuhvaćaju kabelsku kanalizaciju, svjetlovodni kabel, telefonsko-pozivni (TPS) sustav, radio sustav u tunelima, sustav ozvučenja u tunelima i povezivanje COKP-i na javnu telefonsku mrežu.

93

Podloga za izradu glavnih projekata su podaci o postojećim instalacijama i posebni uvjeti građenja dobiveni od nadležnih vlasnika instalacije, važeći zakoni i propisi, te pravila struke.

2.3.3.6.3 Instalacije telekomunikacija

Telekomunikacijska infrastruktura autocesta, pa sukladno tome i pripadajuća projektna dokumentacija, u pravilu obuhvaća: kabelsku kanalizaciju za uvlačenje telekomunikacijskih kabela svjetlovodni kabel kao osnovu telekomunikacijske mreže Telefonsko-pozivni (TPS) sustav za vezu sa nadležnim službama u

slučaju incidentnih situacija radio sustav u tunelima za davanje informacija učesnicima u prometu,

omogućavanje komuniciranja službe održavanja s nadležnim centrom, te omogućavanje komuniciranja službi policije, prve pomoći i vatrogasaca s nadležnim operativnim centrima

sustav ozvučenja u tunelima za davanje informacija učesnicima u prometu u slučaju incidentnih situacija

povezivanje COKP-i na javnu telefonsku mrežu, te zaštitu postojećih instalacija javne telefonske mreže u koridoru

autoceste

Projektom će biti obuhvaćena kabelska kanalizacija za uvlačenje telekomunikacijskih kabela treba biti izgrađena iz polietilenskih cijevi visoke gustoće i montažnih kabelskih zdenaca prilagođenim zahtjevima trase i objekata.Trasa kabelske kanalizacije će biti locirati u bankinu, odnosno bermu autoceste kako bi u svakom momentu bila dostupna službi održavanja.Projektom će se definirati polaganje svjetlovodnog telekomunikacijskog kabela radi ostvarivanja veza za prijenos podataka između objekata autoceste, te radi povezivanja uređaja za upravljanje i kontrolu prometa, TV nadzor, ozvučenje, radio sustav, automatsku naplatu cestarine na CP-ima i dr.Predvidjet će se ugradnju svjetlovodnog telekomunikacijskog kabela konstrukcije SM 96x/II/III, prijenosnih specifikacija prema preporuci CCITT G.652, a definirat će se i ostali tehnički uvjeti ugradnje.

Projektirat će se izgradnja i montaža TPS sustava za komuniciranje učesnika u prometu s nadležnim službama i organizacijama za pružanje pomoći i davanje informacija u slučaju nepredviđenih događaja..Uređaji TPS sustava bit će predviđeni za postavljanje na svakih 2 km.TPS sustav će se definirati prema CCITT standardima u pogledu kvalitete prijenosa, prema IEC standardu u pogledu elektromagnetske kompatibilnosti, a za kvalitetu prema međunarodnom standardu ISO 9001.

2.3.3.7. Objekti i obnavljanje pejzaža

94

Glavne projekte potrebno je izraditi za slijedeće objekte: prateće uslužne objekte (RSF), cestarinski prolazi ( TG) , centre za održavanje i kontrolu prometa (TCMC) i granične prijelaze (BC)

Zavisno od tipa, RSF’s će uključivati slijedeće usluge:

Tip A sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad, benzinsku stanicu, restoran i motel.

Tip B sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad, benzinsku stanicu i restoran .

Tip C sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad, benzinsku stanicu i cafe.

Tip D sadrži: parkiralište, sanitarni čvor, trafo stanicu, prostor za otpad.

Prometne površine obrađuju se posebnim projektima kao što je navedeno u tački 2.3.2.Pri izradi ovih projekata (benzinska postaja, restoran, sanitarni čvor) naročita pažnja bit će posvećena kako funkcionalnom tako i estetskom oblikovanju, a naročito prilagodbi ugostiteljskih objekata lokalnom ambijentu i autohtonoj arhitekturi.Ovi projekti bit će izrađeni tako da budu izrađeni svi relevantni statički proračuni i nacrti uz naročitu pažnju posvećenu dostupnosti objekta za osobe s posebnim potrebama (invalide), a sve prema važećim propisima.

Dionica Svilaj - Vukosavlje u Idejnom projektu ima prateći uslužni objekat na obe strane autoceste, tip C u blizini Odžaka.

S obzirom da će projektirana autocesta biti u zatvorenom režimu naplate potrebno generalno na početku i na kraju cijele autoceste projektirati čeone cestarinske prolaze, te također na svim čvorištima. Broj naplatnih kućica kao i broj prolaza za standardna vozila i vangabaritna vozila na pojedinom CP-u bit će definiran u skladu s očekivanim prometnim opterećenjem, a potvrđen od Naručitelja. Objekti visokogradnje na CP-ovima sastoje se od naplatnih kućica te od objekta kontrole naplate za koje će u glavnom projektu biti izrađeni svi potrebni statički proračuni i nacrti.

Dionica Svilaj - Vukosavlje sadrži cestarinski prolaz prema Idejnom projektu u Odžaku i Vukosavlju , svaki sa 5 naplatnih kućica.

Prema Idejnom projektu nekoliko TCMC’s su planirani na autocesti, iz kojih će cijela autocesta biti nadzirana.Centar za održavanje kontrole prometa će prema Idejnom projektu sadržavati upravu i radionice, garažu teretnih vozila, garažu putničkih vozila, silose za sol,, benzinsku stanicu, praonicu vozila, natkriveno parkiralište i pomoćne objekte.

95

U toku izrade Glavnog projekta , projektant će razmotriti posebne potrebe Naručitelja u vezi organizacije usluge cestovnog održavanja.Kao što je prethodno pomenuto, svi projekti će sadržavati sve neophodne konstruktivne analize i crteže, posebna pažnja će se posvetiti sigurnosnim mjerama, prema važećim odredbama.Dionica Svilaj - Vukosavlje, prema Idejnom projektu, ima COKP u blizini čvorišta Zvirići, površine oko 150x80 m.Dionica sadrži i granični prijelaz. U dogovoru sa odgovarajućim tijelima i institucijama RHrvatske biće definisana lokacija i usluga graničnog prijelaza. Na osnovu toga, će se izraditi projekat i njegov sadržaj će se usaglasiti sa Naručiteljem.Takođe će na ovoj dionici će biti definisana spojna tačka u blizini koje će biti granični prijelaz.Budući da naročitu pažnju treba posvetiti estetskom oblikovanju i skladnom uklapanju u okoliš kako same autoceste tako i svih ostalih objekata i građevina vezanih uz nju, bit će izrađen glavni projekt hortikulturnog uređenja koji će definirati sve potrebne biljne vrste i plan sadnje.Projektom krajobraznog uređenja bit će obuhvaćena trasa autoceste, a naročito površine uz odmorišta, cestarinske prolaze ili centre za održavanje i kontrolu prometa. U skladu sa zahtjevima studije o utjecaju na okoliš krajobraznim projektom bit će obuhvaćena i sanacija eventualnih šumskih rubova, pokosa nasipa i usjeka, portala tunela, zaštitnih zidova od buke ili prolaza i prijelaza za životinje.

Postoji mogućnost organizovanja jednog zajedničkog graničnog prelaza na teritoriji jedne države i Konsultant će je razmotriti zajedno sa Naručiteljem..Konsultant će izraditi Idejni projekat graničnog prelaza prema ToR.

2.3.3.8. Ostali projekti

U ovu skupinu spadaju svi projekti koji nisu do sada definirani, a sastavni su dio projektne dokumentacije za autocestu (npr. projekt zaštite od buke, dimenzioniranje kolničke konstrukcije) te projekti koji bi eventualno proizišli iz dobivenih urbanističko-tehničkih uvjeta, a nemoguće ih je unaprijed predvidjeti.

Glavni projekt zaštite od buke sastojat će se od proračuna dnevne i noćne razine buke u ovisnosti o prognoziranom prometu (projektni period je 5 god.) te od definiranja poteza ceste na kojima je potrebno provesti zaštitu od buke te definiranja visina i karakteristika barijera za zaštitu od buke. Naročita pažnja bit će posvećena estetskom oblikovanju barijera za zaštitu od buke radi što skladnijeg uklapanja u okoliš.

Glavni projekt dimenzioniranja kolničke konstrukcije odnosi se na dimenzioniranje kolničke konstrukcije svih dijelova građevine (projektni period 20 god.), a temeljem prognoziranog prometa te dokazivanja mehaničke otpornosti i stabilnosti kolničke konstrukcije za projektni period. Projektom je obuhvaćena kolnička konstrukcija glavne trase,

96

pristupnih rampa, čvorišta, cestarionskih prolaza, platoa i servisnih površina pomočnih uslužnih objekata te ostalih cesta prema kategorijama navedenim u projektu.

2.3.3.9 Predmjer i predračun radova

Kao sastavni dio glavnih projekata bit će priložen predmjer temeljem kojeg će se izraditi troškovnik za svaki pojedini dio građevine. Troškovi moraju obuhvaćati I troškove eksproprijacije te procjenu troškova nadzora tijekom izvođenja radova. Ako je ovo prikvatljivo Naručitelju, predložit će se da troškovnih I predmjer radova također sadržavaju I troškove pripreme izvedbenih projekata (mostova, viadukata, tunela, građevina itd.).

2.4 PROJEKT ORGANIZACIJE GRAĐENJA

Budući da se autocesta na koridoru Vc gradi uglavnom izvan postojećih prometnih tokova to će izvođenje radova biti olakšano tj. neće doći do presijecanja postojeće cestovne mreže i potrebe pronalaženja alternativnih pravaca.

Projektant će u okviru projektne dokumentacije izraditi projekt privremene regulacije prometa odnosno organizacije izvođenja radova kojim će biti obuhvaćeni svi mogući scenariji vezani uz organizaciju izvođenja radova.

Prometni projekt privremene regulacije ima za cilj riješiti:

1. uređenje gradilišta, sa načinom korištenja komunalne infrastrukture (voda, struja i dr.)2. način odvijanja prometa u zoni izvođenja radova3. korištenje postojeće cestovne infrastrukture4. izgradnju pristupnih cesta5. korištenje i uređenje deponija i pozajmišta6. način sanacije postojeće prometne i komunalne infrastrukture7. način suradnje s lokalnim zajednicama i dr.

2.5 PROCJENA UTJECAJA NA OKOLINU

Temeljem zaključaka iz prethodno izrađenih studija utjecaja na okoliš od kojih su neke prihvaćene, a neke su u fazi prihvaćanja, kako je to navedeno u ponudbenoj dokumentaciji, projektanti će u glavne projekte ugraditi preporuke koje uključuju poduzimanje mjera za ublažavanje utjecaja na okoliš za vrijeme gradnje kao i elemente koji su sastavni dio glavnog projekta kao što su barijere za zaštitu od buke, prolazi i prijelazi za divljač i sl.

Ukoliko se tijekom izrade glavnog projekta, odnosno provođenjem detaljnih istražnih radova dođe do novih saznanja koja su bitna za očuvanje okoliša, a naročito u pogledu zaštite podzemnih voda, eventualno novo arheološko

97

nalazište i sl. projektant će u pisanom izvještaju o tome obavijestiti Naručitelja te u dogovoru s njim poduzeti daljnje mjere zaštite.

2.6 PROJEKT EKSPROPRIJACIJE

Izvođenje radova (iz treće grupe) na pripremi podataka za provođenje postupka eksproprijacije i za konačnu uknjižbu cestovnog zemljišta u katastarski i zemljišno – knjižni operat pristupit će se u dva odvojena termina (prije i poslije postupka eksproprijacije).

Ova grupa poslova obuhvaća radove:

1. cijepanje i prenumerizacija zemljišnih čestica koje su djelomično zahvaćene cestovnim zemljištem. Ovaj pripremni rad se obavlja na katastarskim podlogama.

2. aktualiziranje posjedovnih i vlasničkih podataka u odnosu na trenutno stanje,

3. izrada spiskova parcela, njihovih posjednika i vlasnika sa pratećom dokumentacijom, a u svrhu provođenja postupka eksproprijacije na terenu,

4. izrada odgovarajuće dokumentacije potrebne za provođenje uknjižbe cestovnog zemljišta u katastarski i zemljišno – knjižni operat, te provođenje uknjižbe, a posebno će obuhvaćati:

1. Planove pribavljene od gruntovnica općina u kojima se nalaze lokacije;

2. Unos pojasa otkupa zemljišta u gruntovnice;3. Pregled koordinata točaka otkupa zemljišta na digitalizatoru;4. Ukopavanje, mjerenje i izračun operativnih poligonskih

točaka;5. Izračun elemenata za točke kolčenja pojasa otkupa

zemljišta;6. Smanjenje planova novog geodetskih snimanja sa omjera

1:1 000 i 1:2 500 na 1:6 250;7. Identificiranje parcela sa starih geodetskih snimaka;8. Pribavljanje potvrda iz gruntovnice;9. Sastavljanje popisa parcela za ustanovljavanje općeg

interesa;10.Određivanje točaka pojasa otkupa zemljišta iz geodetske

mreže;11.Bilježenje okolčenih točaka na pojasu otkupa zemljišta;12.Izračun podataka terenskih mjerenja;13.Mapiranje i crtanje novog rasporeda u originalnim planovima

relevantnih općinskih gruntovnica;14.Prijenos novog rasporeda na radni original nacrta (graf-papir

i kartograf);15.Prijenos starog rasporeda na nacrte;16.Numeriranje parcela sa izračunom površine;17.Popunjen prijavni obrazac “B”;

98

18.Razmatranje starih geodetskih snimaka i identificiranje parcela;

19.Ucrtavanje novog rasporeda prema starim geodetskim snimkama;

20.Popunjem prijavni obrazac “A”;21.Popis parcela otkupljenih prema novom i starom

geodetskom snimanju, obrazac “C”;22.Preslike katastarskog plana novog i starog geodetskog

snimanja sa novim rasporedom parcela u različitoj boji; 23.Popis koordinata svih prijelomnih točaka otkupa zemljišta;24.Dokumentiranje.

Sastavni dio eksproprijacionog elaborata je i procjena vrijednosti zemljišta koja će biti obuhvaćena ovom aktivnosti..

Uspješnost i blagovremenost izvršenja poslova iz grupe „C“ ovisit će o dinamici provođenja postupka eksproprijacije. U sklopu ovog elaborata biti će urađeni i raspored miniranih zona i isti pridodan poslovima u prvoj fazi i činiti sastavni dio urbanističkog elaborata.

3 PREGLED DOKUMENTACIJE GLAVNOG PROJEKTA

3.1 A GRUPA PROJEKATA A :GRAĐEVINSKI PROJEKT GLAVNE TRASE I ČVORIŠTA

Knjiga A 0010: Građevni project glavne trase—tekstualni dio i nacrti:

- Sažetak grupe Glanog projekta,- Sažetak knjige A 0010,- Tehničko izvješće,- Geotehničke stručne podloge I elaborati za izradu projekta- Program osiguranja kvalitete- Posebni tehnički uvjeti građenja i zbrinjavanja otpada- Proračun osi I vertikalnih elemenata,- Situacija, 1:25.000,- Tlocrt 1:5000- Tlocrt 1:1000, 1:500 - Uzdužni profil, 1:1.000/100.- Standardni poprečni profil, 1:100- Poprečni profil 1:200- Izračuni- Izračun količina- Troškovnik

Knjiga A 0020: Građevni projekt čvorišta–tekstualni dio i nacrti:- Tehničko izvješće,- Proračun osi visinskih elemenata,- Troškovnik,- Izračun količina,

99

- Tlocrt, 1:25.000,- Tlocrt, 1:5.000,- Tlocrt, 1:1.000- Uzdužni profil, 1:2.000/200,- Karakterističan poprečni presjek, 1:200,- Standardni poprečni presjek autoceste, 1:100.

Knjiga A 0100: Sastav kolničke konstrukcije – tekstualni dio i nacrt:

- Uvod,- Analiza prometa,- Koeficijent jednakosti,- Izračun koeficijenta jedankosti,- Koeficijent jednakosti prema JUS U.C4.010,- Koeficijent jedankosti za vozila koja su predmet fizibiliti studije za

autoceste,- Količka konstrukcija autoceste,- Dodatak Tlocrt, 1:25.000.

3.2 GRUPA PROJEKATA B : OSTALE CESTE I PROMETNE POVRŠINE

Knjiga B 0010: Građevni project prelaza, nadvožnjaka – tekstualni dio i nacrti:

- Tehničko izvješće,- Tlocrt, 1:25.000,- Tlocrt, 1:5.000- Tlocrt, 1:1.000- Uzdužni profili, 1:2.000/200,- Karakteristični poprečni presjeci, 1:200,- Standardni poprečni presjeci, 1:100.- Izračun osi,- Izračun količina,- Izračun radova,- Procjena troškova

Knjiga B 0100: Građevni project prolaza, nadvožnjaka – takstualni dio i nacrti:

- Tehničko izvješće,- Izračun osi i nagiba,- Izračun količina,- Troškovnik,- Tlocrt 1:25.000,- Tlocrt, 1:5.000- Tlocrt, 1:1.000- Uzdužni profili, 1:2.000/200,- Standardni poprečni presjek, 1:100,- Karakterističan poprečni presjek, 1:200.

100

Knjiga B 0400: Građevni project PUO – takstualni dio i nacrti:- Tehničko izvješće,- Izračun osi i nagiba,- Izračun količina,- Troškovnik,- Tlocrt 1:25.000,- Tlocrt, 1:5.000- Tlocrt, 1:1.000- Uzdužni profili, 1:2.000/200,- Karakterističan poprečni presjek, 1:200.

Knjiga B 0500: Građevni project CP-a–tekstualni dio i nacrti:- Tehničko izvješće,- Izračun osi,- Izračun količina,- Troškovnik,- Tlocrt 1:25.000,- Tlocrt, 1:5.000- Tlocrt, 1:1.000- Uzdužni profili, 1:1.000/100,- Karakterističan poprečni presjek, 1:200.

3.3. GRUPA PROJEKATA C: VANJSKA I UNUTARNJA ODVODNJA

Knjiga Dv 0010: Građevni project vanjske odvodnje-takstualni dio i nacrti:

- Tlocrt , 1:25.000,- Uvod u project autoceste,- Napomene o projektu vanjske i unutarnje odvodnje,- Tehnički opis,- Izračun povremenof i stalnog vodotoka,- Građevni project i tehničke specifikacije,- Tolcrt i uzdužni profil, 1:5.000, 1:2.000/200,- Standardni poprečni presjeci autoceste, 1:100.- Poprečni presjek propusta, 1:100, 1:50, 1:25,- Tlocrti, 1:1.000,- Poprečni presjek rovova, 1:10, 1:5.

Knjiga Du 0050: Građevni project unutarnje odvodnje – tekstualni dio:

- Opći presjeci autoceste, 1:25.000,- Uvod u project autoceste ,- Napomene o projektu vanjske i unutarnje odvodnje,- Tehnički opis,- Izbor građevni project elemenata odvodnje,- Hidraulički izračun unutarnje odvodnje,- Troškovnik radova.

Knjiga Du 0051: Građevni project unutarnje odvodnje - nacrti:

101

- Opći presjeci autoceste u koridoru Vc, 1:100.000,- Tlocrt, 1:5.000- Tlocrt, 1:1.000,- Uzdužni profil, 1:1.000/100,- Standardni poprečni presjek autoceste 1:100.- Detalji i vrste elemenata odvodnje, 1:50,- Standardni poprečni presjek elemenata, 1:50, 1:25, 1:20.

Knjiga Du 0052:Građevni projektunutarnje odvodnje-tekstualni dio i nacrti:

- Uvod u project autoceste- Podaci o projektu unutarnje i vanjske odvodnje- Tehnički opis- Hidraulička analiza separatora- Troškovnik- Situacija autoceste 1:25.000,- Situacija odvodnje i sustava vodozaštite, 1:5.000, 1:2.000/200,- Situacija separatora, 1:200,- Plan gradilišta i odvodnje vode, 1:5.000,- Građevni projekt separatora, 1:100,- Građevni project građevina odvodnje, 1.100, 1:50.

3.4. GRUPA PROJEKATA E: PROJEKT PROMETNE SIGNALIZACIJE I

OPREME

Knjiga E 0010: Projekt opreme ceste i signalizacije- tekstualni dio i nacrti:

- Prometna oprema i signalizacija,- Prometni sustav informiranja,- Kabelske kanalice i elektronapajanje,- Pomoćni objekti prometne signalizacije,- Zaštitna žičana ograda,- Sustav cestarinske naplate,- Troškovnik

3.5. GRUPA PROJEKATA F: GRAĐEVNI PROJEKT OBJEKATA

Knjiga Fm 0010: Građevni project objekata, mostova – tekstualni dio i nacrti:

- Tlocrt,1:25.000,- Tlocrt profila 1:25.000,- Uzdužni profil autoceste 1:2.000/200,- Sadržaj,- Tehničko izvješće,- Troškovnik,- Tlocrt (topografski tlocrt), 1:1.000,- Tlocrt objekata.

102

Knjjiga Fm 0020: Građevni project objekata, vijadukata i mostova – tekstualni dio i nacrti:

- Tehničko izvješće,- Troškovnik,- Pregled plana gradilišta, 1:5.000,- Uzdužni profil autoceste,1:2.000/200,- Uzdužni profil objekata.

Knjiga Fp 0100: Građevni project objekata, podvožnjaka-takstualni dio i nacrti:

- Tehničko izvješće,- Troškovnik,- Tlocrt, 1:1.000,- Uzdužni profil autoceste,1:2.000/200,- Tlocrt objekata.

Knjiga Fn 0200: Građevni project objekata, nadvožnjaka-tekstualni do i nacrti:

- Tehničko izvješće- Troškovnik- Tlocrt nadvožnjaka- Poprečni presjek nadvožnjaka- Uzdužni i poprečni presjek nadvožnjaka - Standardni prprečni presjek nadvožnjaka.

Geotehnički projekt, knjiga Ft 0320:

1. Uvod2. Izbor geotehničkih parametara3. Stabilizacija podzemnog iskopa na osnovi empirijskog pristupa4. Numerička analiza naprezanja i deformacija oko podzemnih

iskopa5. Kvantitativna procjena mjera podgrade6. Stabilizacija podzemnog iskopa7. Geotechnički program monitoringa za tunel 8. Program kontrole i osiguranja kvalitete9. Zaključak11. Nacrti

Nacrt 1. situacija trase 1:1000Nacrt 2. Profil 1:2.000/200

Nacrt 3. Primarna podgrada, 1:50

3.6 GROUPA PROJEKATA G: - INSTALACIJE

Knjiga Gn 0010: Elektronapajanje, elektroprojekt- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gn 0050: Elektronapajanje, građevni projekt - tekstualni dio i nacrti

103

Knjiga Gt 0100: Transformatori, elektro i građevn projekt- tekstualni dio i nacrti

Knjiga Ge 0200: Premještanje i zaštita sustava elektronapajanja, elektroprojekt- - tekstualni dio i nacrtiKnjiga Ge 0300: Premještanje i zaštita sustava elektronapajanja, građevni project – tekstualni dio i nacrti

Knjiga Gr 0400: Projekt rasvjete i elektronapajanja, ulaz u tunele, raskrižja, CP, PUO, granični prijelazi – tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gtk 0510: Kanali za telekomunikacijske kabele- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gtk 0520: TK kabeli- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gtk 0530: Telefonski sustav (TPS) tekstualni dio i nacrti

Knjiga Gtk 0540: Optički kabeli-tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gtk 0550: Zaštita postojećih instalacija- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gv 0710: Projekt komunalnih instalacija-vodoopskrba, zaštita i premještanje - tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gv 0720: Projekt komunalnih instalacija-vodoopskrba objekata COKP, PUO, CP-tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gk 0730: Projekt komunalnih instalacija –kKanalizacija – zaštita i premještanje- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Gp 0740: Projekt komunalnih instalacija –Plinovod, zaštita i premještanje - tekstualni dio i nacrti

3.7 GRUPA PROJEKATA H. Arhitektura i krajobrazno uređenje

Knjiga Ho 0010: Arhitektonski projekt CP- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Ho 0020: Arhitektonski projekt COKP-a-tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Ho 0030: Arhitektonski projekt PUO- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Ho 0040: Arhitektonski projekt graničnog prijelaza - tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Hp 0050: Krajobrazno uređenje glavne trase i čvorišta-tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Hp 0060: Krajobrazno uređenje CP i COKP -tekstualni dio i nacrti,

104

Knjiga Hp 0070: Krajobrazno uređenje PUO-tekstualni dio i nacrti,

3.8 GRUPA PROJEKATA I: - OSTALI PROJEKTI

Knjiga Ib 0010: project zaštite of buke- tekstualni dio i nacrti,

Knjiga Ih 0020: Hidrologija i hidrotehnika -tekstualni dio i nacrti.A-4 PLAN AKTIVNOSTI(NAPOMENA: PRILOG A-4 je doslovno preuzet iz relevantne Ponude konsultanta)

AKTIVNOST OPIS AKTIVNOSTITRAJENJE (mjeseci)

1. INŽENJERSKO-GEOLOŠKA,

HIDROGEOLOŠKA I

GEOTEHNIČKA ISPITIVANJA I

PROJEKTI

Inženjerskogeološki, hidrogeološki i geotehnički istražni radovi, ispitivanja i projekti za autocest, objekte i ostalo

8

2. PODLOGE ZA PROSTORNO

PLANSKU DOKUMENTACIJU

Prijedlog sadržaja podloga za prostorno planiranje i njihovo kreiranje uključujući Studiju o urbanističkim i tehničkim zahtjevima 6

3. GLAVNI PROJEKAT

TRASE, OBJEKATA I

OSTALO (FD)

Izrada Glavnog projekta uključujući: Mobilizaciju, Početni izvještaj, Geodetske podloge i elaborate, Trasu, Čvorišta, Prelaze, Prolaze, Paralelne ceste, Odvodnju, Dimenzioniranje kolovozne konstrukcije, Saobraćajnu signalizaciju i opremu, Objekte, Tunele, Instalacije, Objekte uz cestu, Naplatne objekte, Centar kontrole saobraćaj i održavanje, Prelaze, Objekte zaštite od buke, Pejzažno oblikovanje, Predmjer i predračun radova, Vizualizaciju

18

3.1. FD – MOBILIZACIJA

Upoznavanje ključnog osoblja sa projektom, dodjela programa rada i relizacija unutrašnje organizacije rada i logistike za svaku aktivnost unutar projekta 1

3.2. FD – POČETNI IZVJEŠTAJ

Pregled svih postojećih dokumenta i podataka o snimanjima na terenu, prijedlog potrebnih obnavljanja snimanja i priprema detaljnog programa dodatnih snimanja. 2

3.3. FD – GEODETSKE PODLOGE I ELABORATI

Izrada 3D modela terena kao osnova za Glavni projekat na osnovu aerofotografskog snimanja (izvan ovog projekta). Iskolčavanje osovine autoceste i koridora u svrhu eksproprijacije.

10

3.4. FD – TRASA

Svi projekni elementi (geometric) autoceste će biti analizirani i poboljšani prema podacima iz Idejnog projekta. Trasa, poprečni presjeci i geometrijski sklad i homogenost će biti projektovani prema graničnim elementima za proračun brzine primjenjujući standarde u BiH 17

3.5. FD – ČVORIŠTA

Izrada projekta u skladu sa idejnim projektom i novom geodetskom osnovom. Elementi projekta će biti utvrđeni shodno proračunu brzine, gustine prometa, namjene, zahtjevima dinamike vožnje, lokalnim uslovima i estetici. 7

3.6. FD – PRELAZI, PROLAZI

PARALELNE CESTE

Projekat prijelaza, prolaza, spojnih i paralelnih cesta će biti baziran na idejnom projektu, ispunjavajući standarde vezano za sigurnost autoceste. Unutarnja i vanjska odvodnja će biti riješena, objedinjena i usklađena sa odvodnjom glavne trase.

7

105


3.7. FD – ODVODNJA

U skladu sa prethodnim okolinskim podacima, geološkim i hidrogeološkim uslovima kao i dodatnim geodetskim podacima i novim posebnim važećim uslovima , unutrašnja i vanjska odvodnja će biti date u glavnom projektu.

13

3.8. FD – DIMENZIONIRANJ

E KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

Kolovozna konstrukcija za autocestu i ostale saobraćajne površine će biti provedene u skladu sa odgovrajućim projektnim propisima i saobraćajnim analizama. 4

3.9. FD – SAOBRAĆAJNA

SIGNALIZACIJA I OPREMA

Izrada projekta uključuje sve potrebne saobraćajne znakove i signalizaciju, opremu puta, ograde i sigurnosni parapeti, mjerenje i kontrolnu opremu.

9

3.10. FD – OBJEKTI

(mostovi, vijadukti,

nadvožnjaci i podvožnjacis)

Izrada projekta u skladu sa idejnim projektom i novom geodetskom osnovom. Položaj objekata će biti analiziran i sve eventualne promjene će biti dogovorene sa Naručiteljem. Dio ovih aktivnosti su izrada projekata prolaza, krivina, potpornih zidova i moguće druge objekte za stabilizaciju padine.

14

3.11. FD – TUNELI

Izrada projekta u skladu sa idejnim projektom, geotehničkim istraživanjima i novom geodetskom osnovom . Položaj objekata će biti analiziran i sve eventualne promjene će biti dogovorene sa Naručiteljem. Projekat će uključiti svu tunelsku opremu i instalacije (napajanje električnom energijom, ventilaciju, opremu za zaštitu od požara i opremu za nadzor)

-

3.12. FD – INSTALACIJE

Poslije pregleda prethodne dokumentacije, nova terenska istraživanja i prezentacija posebnih zahtjeva od ovlaštenih i vlasnika, biće izrađen projekat rasporeda instalacija. Izradit će se novi planovi za instalacije za autocestu i objekte kao što su električna energija, telefoni, i vodosnabdijevanje.

11

3.13. FD – PRATEĆI

USLUŽNI OBJEKTI UZ CESTU

U skladu sa planiranim objektima u idejnom projektu, glavni projekat RSF objekata će biti izrađen sa svim konstruktivnim analizama i svim unutrašnjim instalacijama.

5

3.14. FD – NAPLATNI OBJEKTI

U skladu sa planiranim objektima u idejnom projektu, glavni projekat naplatnih objekata će biti izrađeni sa svim konstruktivnim analizama i svim unutarnjim instalacijama.

5

3.15. FD – CENTAR

KONTROLE SAOBRAĆAJA I ODRŽAVANJE

U skladu sa planiranim objektima u idejnom projektu, glavni projekat centra mjerenje i kontrole saobraćaja će biti izrađen sa svim konstruktivnim analizama i svim unutrašnjim instalacijama.

-

3.16. FD – PRELAZI

U skladu sa planiranim objektima u idejnom projektu, glavni projekat prelaza će biti izrađen sa svim konstruktivnim analizama i svim unutrašnjim instalacijama.

4

3.17. FD –OBJEKTI ZA ZAŠTITU OD

BUKE

Nivo buke će biti proračunat i i korišten za projektovanje zaštitne barijere. Objekti za zaštitu od buke će biti definisani sa potrebnom dužinom, visinom i vrstom.

8

3.18. FD – PEJZAŽNO

OBLIKOVANJE

Projekat će biti izrađen u skladu sa smjernicama datim u Procjeni uticaja okoline. Posebna pažnja će biti posvećena estetskim i uklapanju objekata u okolinu. Značaj će biti dat odmorišnim zonama autoceste i mogućim granicama šuma, padina, zasjeka, tunelskih portala i potpornih zidova kao i prijelaza i prolaza za divljač i životinje. Značaj pejzažnog oblikovanja će biti u skladu sa prirodnim okruženjem buduće autoceste.

8

3.19. FD – PREDMJER I PREDRAČUN

RADOVA

Detaljan Predmjer i Predračun radova će biti dat u Završnom izvještaju. 4

3.20. FD – VIZUALIZACIJA

Izrada brošura i prospekata u svrhu prezentacije Glavnog projekta kao i fotorealistična 3D kompjuterska vizualizacija autoceste.

4

106


3.21. FD – DOZVOLE

U skladu sa Glavnim projektom Konsultant će tražiti odobrenja od kompetentnih uprava po različitim predmetima u vezi projekta autoceste 3

4. PROJEKT ORGANIZACIJE

IZVOĐENJA RADOVA

Izrada rješenja koje će uključiti sve potrebne aspekte i probleme s obzirom na organizaciju izgradnje autoceste.

5

5. PROCJENA UTICAJA OKOLINE

Aktivnost uključuje pregled postojeće dokumentacije i pravljenje izvještaja sa mogućim novim zaključcima u toku nacrta dokumentacije za Glavni projekat. Preporuke iz EIA će biti objedinjene u Glavnom projektu.

4

6. PROJEKAT EKSPROPRIJACIJE

Izrada projekta eksproprijacije uključujući sve proračune i potrebne podatke.15

Predložene prekratnice u aktivnostima i isporuci izvještaja su prezentirane ovdje:

KLJUČNE FAZE (Milestones):

1. INŽENJERSKO-GEOLOŠKA, HIDROGEOLOŠKA I

GEOTEHNIČKA ISPITIVANJA I PROJEKTI

završetak na kraju mjeseca 8

2. PODLOGE ZA PROSTORNO PLANSKU DOKUMENTACIJU


3. GLAVNI PROJEKAT ZA CESTU, OBJEKTE I OSTALO

(FD)


4. PROJEKT ORGANIZACIJE IZVOĐENJA RADOVA


5. PROCJENA UTICAJA OKOLINE završetak na kraju mjeseca 7

6. PROJEKAT EKSPROPRIJACIJE završetak na kraju mjeseca 18

107

A-6 Pojašnjenja broj 2 od 26.09.2007. godine

BOSNA I HERCEGOVINA

MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I PROMETA

Projekat “Autoput na Koridoru Vc”Izrada glavnog projektaSarajevo, 25.09.2007.Broj: Vc-01-56/07

PREDMET: Pojašnjenja broj 2

Ministarstvo komunikacija i transporta je primilo Zahtjeve za pojašnjenja podnešena od konsultanata, i, u skladu sa paragrafom 2.1 Poglavlja 2 dokumenta "Zahtjeva za ponude", dajemo slijedeća objašnjenja:

1. PITANJE: Da li je u ponudi potrebno navesti samo vodeće osobe (jedan konsultant za jednu poziciju), ili više osoba za jednu poziciju? Kakvi su zahtjevi vezani za stručnjaka za informatiku?

ODGOVOR: Prema Poglavlju 3, obrascu Form TECH-7, Staffing Schedule (raspored osoblja), vidljivo je da treba navesti svo profesionalno osoblje, koje će raditi na zadatku. Osoblje navedeno u Listi detalja, stranica 24, 5.2 (a) (iii) mora ispunjavati uslov naveden na stranici 22, pod 3.3 (b), (ii) "minimalno zahtjevano iskustvo predloženog stručnog osoblja je 5 godina u projektima (Projects) slične prirode i obima". Ovo važi i za stručnjaka za informatiku.

2. PITANJE: Kolike mogu biti predložene izmjene idejnih projekata, ukoliko konsultanti smatraju da se mogu naći bolje i jeftinije varijante? Ukoliko Konsultant smatra da ima bolju varijantu od predložene u idejnom projektu, za koju varijantu treba pripremiti ponudu, za onu predviđenu idejnim projektom ili za svoju, predloženu, bolju varijantu?

ODGOVOR: Konsultant će poduzimati izvođenje usluga sa najvišim standardima struke i etičke spremnosti i poštenja. Konsultant može u ponudi opisati o kojim poboljšanjima se radi. Konsultant treba da podnese ponudu u skladu sa odredbama "Zahtjeva za ponude" (RFP-a).

3. PITANJE: Da li postoji katastar minskih polja na planiranim trasama autoceste na Koridoru Vc?

ODGOVOR: Da. Naručitelj će posebno voditi računa o sigurnosti osoblja konsultanta.

109

4. PITANJE: Da li postoji posebno uputstvo za izradu izvještaja za uticaje na okolinu (propisana metodologija)?

ODGOVOR: Nakon odobrenja EIS, druga administrativna procedura počinje i to je procedura izdavanja okolinske dozvole. EIS predstavlja osnovni elemenat za izdavanje okolinske dozvole, međutim, procedura dobijanja okolinske dozvole mora biti realizovana unutar tri (3) godine nakon datuma odobrenja EIS. Cilj je da se dobije okolinska dozvola i postignu rezultati projekta da se dobije "no objection" od međunarodnih finansijskih institucija. U jednom dokumentu (aktu) ne postoji uputstvo za izradu izvještaja za uticaje na oklolinu.

5. PITANJE: Za LOT 2 i LOT 3, kada se može očekivati EIS, s obzirom da javna rasprava još uvijek nije završena?

ODGOVOR: Prostorni plan Republike Srpske je upravo usvojen i stvoreni su uvjeti za obavljanje javnih rasprava prema nacrtu EIS, što se planira započeti uskoro.

6. PITANJE: Da li Ministarstvo za okolinu određuje koje segmente treba obraditi u EIS?

ODGOVOR: Da, i taj proces je završen. 7. PITANJE: Vezano za prostorni plan, koliko su konsultanti slobodni da premještaju trasu autoceste u situacionom i niveletnom pogledu, s ciljem smanjenja troškova investicije?

ODGOVOR: Bez obzira na prostorne planove, obaveza je konsultanta da provjeri da li je usvojeni položaj trase u idejnom projektu optimalan.

8. PITANJE: Neki tuneli trebaju i vanjske objekte. Da li je potrebno ponuditi i ove objekte?

ODGOVOR: Za sve potrebne prateće i vanjske objekte za tunele treba izraditi glavne projekte.

9. PITANJE: Da li je moguće promjeniti trase tunela?

ODGOVOR: Isti je odgovor kao na 7. pitanje. 10. PITANJE: S obzirom da je geodezija primarna aktivnost, a da je predviđeni početak radova januar 2008. godine, da li je Ministarstvo predvidjelo produženje roka u slučaju dužeg perioda snijega koji može onemogućiti terenski rad?

ODGOVOR: U slučaju da se dogode okolnosti koje se ne mogu sa vjerovatnoćom sada predvidjeti, Naručitelj će produžiti rok.

110

11. PITANJE: Vezano za tunele, ukoliko predviđena istraživanja ne odgovaraju stvarnim potrebama, da li i na koji način se mogu izmjeniti i predložiti alternativne metode istraživanja?

ODGOVOR: Zahtjev za ponude (RFP) navodi u Poglavlju 5, stranica 16, tačka 3.2.4. mogućnost alternativne ponude za sva geotehnička istraživanja, pa se to odnosi i na tunele.

12. PITANJE: Da li konsultant, s ciljem smanjenja troškova investitora, može predložiti optimizaciju karakterističnog poprečnog profila, posebno rješenja u razdjelnom pojasu?

ODGOVOR: Ne preporučuje se.

13. PITANJE: Vezano za predmjer radova i troškovnik, da li Naručilac ima posebne zahtjeve u vezi opisa radova i jediničnih cijena?

ODGOVOR: Opis radova treba biti u skladu sa "Općim i posebnim tehničkim uvjetima" iz Smjernica (vidjeti Poglavlje 5, stranica 25). Jedinične cijene trebaju da budu dokazane kroz analizu jediničnih cijena istih stavki na više projekata u okruženju.

14. PITANJE: Gdje je početak LOT-a 5? Da li je dužina trase na LOT-u 16 km, ili je uključeno i čvorište Mostar-sjever? Koji je tačan broj objekata (tunela itd.) na LOT-u 5? ODGOVOR: Početak LOT-a 5 je priključak na magistralni put M-17. U cijenu ponude potrebno je uključiti i projekat pristupnog puta i petlje, kao i rješenje za slučaj fazne izgradnje autoputa. Dužina trase autoputa je data zaokruženo i iznosi oko 16,5 km. Dionica ima osam tunela.

15. PITANJE: U skladu sa paragrafom 5.2(a) (iv) liste detalja, stranica 24, tri podkriterija i relevantni procenat ocjene: 1) Opće kvalifikacije 25%2) Adekvatnost za zadatak 55%3) Iskustvu u regiji i jezik 20%Molim Vas, da li se podkriteriji 1), 2) i 3) odnese na kvalifikacije ključnog stručnog osoblja opisanog u paragrafu 5.2 (a) iii ?

ODGOVOR: Da.

16. PITANJE: Riječi na kraju stranice 24 upućene ponuđaču da "vidi 3.3 (iv) DATA SHEET", ovaj paragraf ne može biti lociran. Molim pojašnjenje?

ODGOVOR: Treba stajati preciznije "vidi 3.3 (b) (iv) DATA SHEET"

111

17. PITANJE: U pogledu pod-kriterija stavke 3 – Iskustvo u regiji i jezik ..... 20% paragrafa 5.2 (a) (iv), stranica 24, možete li pojasniti:koliko % bodova je za iskustvo u regijikoliko % bodova je za jezik išta znači regija u kontekstu Bosne i Hercegovine. ODGOVOR: Prema Guidelines of the World Bank: "Selection and Employment of Consultants by World Bank" , stranica 24, (c) iskustvo u regiji je: poznavanje lokalnog jezika, kulture, administrativnog sistema, vladine organizacije itd".

18. PITANJE: Predstavljajući da imaju dva konsultanta u konzorcijumu, može li ponudbena garancija za svaku ponudu u ukupnom iznosu od 10.000 Eura, biti sačinjena od dvije garancije od po 5.000 Eura?

ODGOVOR: Nažalost, ne može.

19. PITANJE: U opisu zadatka (TOR), paragraph 5, zahtjeva se da konsultant obezbjedi kancelarijski prostor i opremu za predstavnika Naručitelja u njegovom ofisu (kancelariji). Za koliko osoba se računa i koja vrsta opreme će se zahtjevati? Ako se više od jednog LOT-a dodjeli konsultantu, da li će kancelarija/oprema biti predviđena za svaki LOT?

ODGOVOR: Ekstra soba se zahtjeva za jednu do dvije osobe. Soba će biti opremljena uobičajenom opremom: telefon, fax, kopir aparat, računar, sve prema nalogu ovlaštenog predstavnika Naručitelja. Ovi troškovi će biti plaćeni kroz stavku «Price other items needed for copletion of services, not covered under any other item». Kancelarija i oprema će biti potrebni za svaki LOT posebno.

20. PITANJE: Opis zadatka (TOR), 3.2.4.1-3. Istražni radovi lokacija za materijal nasipa pokriva samo detaljno kartiranje područja ili se istraživanja bušotinama takođe zahtjeva? U posljednjem slučaju, da li Naručitelj ima neki poseban zahtjev u pogledu bušotina (gustina, dubina)? Je li tačno razumjevanje da će dozvolu za prilaz području obezbjediti Naručitelj? Naručitelj će izvesti čišćenje područja od eksplozivnih sredstava?

ODGOVOR: Cijene za istraživanje bušotinama za ove potrebe ne treba nuditi. Naručitelj će pomoći konsultantu i omogućiti mu nesmetan i siguran rad na terenu. U slučaju ne ispunjavanja ovih uslova, konsultantovo osoblje neće prilaziti takvim lokacijama.

Neki konsultanti su postavili pitanja koja su vezana za geodeziju. Konsultanti treba na navedu svoje komentare i sugestije u svojim ponudama.

112

Komisija za evaluaciju:

Namik Kupusović, predsjedavajući

113

A-7 Odgovori na Zahtjeve za pojašnjenja od 18.09.2007. godine

BOSNA I HERCEGOVINA

MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I PROMETA

Projekat “Autoput na Koridoru Vc”Izrada glavnog projektaSarajevo, 17.09.2007.Broj: Vc-01-53/07

PREDMET: Pojašnjenja

Ministarstvo komunikacija i transporta je primilo Zahtjeve za pojašnjenja podnešena od konsultanata, i, u skladu sa paragrafom 2.1 Poglavlja 2 dokumenta "Zahtjeva za ponude", dajemo slijedeća objašnjenja:

1. PITANJE: Da li je obavezno da se navede rangiranje Lotova?

114

ODGOVOR: Nije.

2. PITANJE: Da li je obavezno da ponuda bude podnešena u ime svih udruženih pretkvalifikovanih konsultanata?

ODGOVOR: Da.

3. PITANJE: Odnosi se na Klauzulu 4.2 pismeno ovlaštenje (PO). Molimo savjet, da li PO treba neko odobrenje (potvrdu) iz Ministarstva komunikacija i transporta ili nekih drugih vlasti za validnost PO?

ODGOVOR: Ne, samo prema opisu u Poglavlju 2, paragraf 4.2.

4. PITANJE: U vezi Opisa zadatka, Poglavlja 5: Izvještaji i Plan rada, molim vas pojasnite da li se "stavka 4" (stranica 57, treći paragraf, drugi red) odnosi na pod-poglavlje 3.4. Ako je tako, molim vas pojasnite koliko mnogo vremena je ostavljeno između isporuke digitaliziranih geodetskih podloga u razmjeri 1:1.000, koje će biti urađene pod odvojenim ugovorom, i roka za podnošenje "nacrta glavnih dijelova elaborata iz tačke 3 (4) " koji je 8 mjeseci za LOT-ove 1,2,3,5,6,7 i 14 mjeseci za LOT 4.

ODGOVOR: Na stranici 57, Izvještaji i plan rada (Reports and Work Plan), treći paragraf, drugi red, odnosi se na stavku 3. Ukoliko konsultanti imaju komentar na Terms of Reference, mogu ga dostaviti u ponudi u Form TECH-3. Takođe, o ovakvim pitanjima konsultant treba da iskaže svoj stav u ponudi u Form TECH-4.

5. PITANJE: Molim vas potvrdite da ponudbena cijena ne treba da uključi lokalne

poreze.

ODGOVOR: Potvrđujemo da ponudbena cijena ne treba da uključi lokalne poreze, kao što je navedeno u paragrafu 3.7 Poglavlja 2. Takvi iznosi neće biti uključeni u Finansijsku ponudu, ali će biti diskutovani u pregovorima o ugovoru.

6. PITANJE: Molim vas pojasnite da li će strani konsultanti biti subjekt za plaćanja lokalnog poreza na dohodak (income)?

ODGOVOR: Isti je odgovor kao na pitanje 5.

7. PITANJE: Ako npr. mi imamo isto ime (jednog) geotehničkog eksperta za LOT 6 i LOT 7, da li bi to bilo prihvatljivo?

ODGOVOR: Da.

115

8. PITANJE: Ako je odgovor na pitanje broj 7, "Da, to je prihvatljivo", onda, ako mi eventualno budemo izabrani za oba LOT-a, može li nam biti dozvoljeno da imenujemo drugog geotehničkog eksperta ekvivalentnog iskustva za drugi LOT?

ODGOVOR: Konsultant to može predložiti, a Naručitelj može dati saglasnost.

9. PITANJE: Dodatno na pitanje 7 i 8, da li bi iste odgovore primjenili za druge specijaliste profesionalce (ne za tim lidera)?

ODGOVOR: Da. Međutim, treba obratiti pažnju na tekst sa dna stranice 3, Section 1, Letter of Invitation: "Međutim, broj LOT-ova koji će se dodjeliti jednom konsultantu zavisi od ocjene komisije za evaluaciju o tehničkoj i finansijskoj sposobnosti i kapacitetu konsultanta da može u isto vrijeme izvršavati usluge za više LOT-ova".

10. PITANJE: U vezi nacrta ugovora u RFP: Možemo li komentirati i

predložiti promjene u Nacrtu Ugovora u našoj podnešenoj ponudi?

ODGOVOR: Da.

11. PITANJE: U Poglavlju 2, Uputstva konsultantima, na stranici 24, paragraf 5.2(a) (iii) pominje se: Ključno profesionalno osoblje kvalifikovano i kompetentno za zadatak: (a) Tim lider/Road inženjer i (c) Resident Projekt Manager. U Opisu zadatka, poglavlju 5, paragraf 3, na stranicama 12 i 13, pominje se: (ax) Contract Manager i (cx) Resident Design Manager. Pitanje: Da li je (ax) isto kao (a) i (c) isto kao (cx)?

ODGOVOR: Da.

12. PITANJE: U vezi ovlaštenog potpisnika. Može li jedan član u konsultantu (udruženju) dati ovlaštenje jednoj osobi za ovlaštenog potpisnika ponude u ime udruženja, a da ostali članovi Joint Venture obezbjede pismo prihvatanja ove osobe, kao ovlaštenog potpisnika za udruženje?

ODGOVOR: Da, može.

13. Da li je moguće da pretkvalifikovani konsultanti iznajme usluge od pod-konsultanata koji su navedeni u Poglavlju 1, Pismo poziva, tačka 3.1.g.

ODGOVOR: Da

14. PITANJE: Možete li nam potvrditi da isti osnovni tim eksperata možemo navesti u ponudama za više LOT-ova?

116

ODGOVOR: Može, međutim, važi isti odgovor kao na pitanje 9.

15. PITANJE: Treba li finansijska ponuda uključiti cijenu izgradnje prilaznih puteva mjestima geotehničkih istražnih radova.

ODGOVOR: Generalno, ne.

16. PITANJE: U LOT-u 4, (Zenica bypass, LOT2, Section 6 of Preliminary Design), nije jasno kako se povezuju ovaj autoput na sjeveru i na jugu. Molim pojašnjenje?

ODGOVOR: U Idejnom projektu su projektovane odgovarajuće petlje za vezu sa magistralnim putem M-17.

17. PITANJE: Da li nacrti i izvještaji (isporučeni projekat) treba da budu potpisani od registrovanih inženjera, licenciranih u Bosni i Hercegovini?

ODGOVOR: Generalno, ne. O ovome će se diskutovati u toku pregovora o ugovoru sa najviše rangiranim konsultantima.

18. PITANJE: Da li Naručitelj namjerava da obezbjedi odgovarajuće hidrauličke osnove za potrebe izrade glavnih projekata?

ODGOVOR: Naručitel će uputiti takve zahtjeve javnim preduzećima na osnovu stručnih podataka i podloga koju će mu pripremiti konsultant.

19. Koje su osnove za izradu prostorno-planske dokumentacije? Da li su osnove postojeća bazna dokumentacija, ili je osnova glavni projekat?

ODGOVOR: Dokumentacija Urbanističko-tehničkih uvjeta se radi prema usvojenom postojećem Idejnom projektu.

20. Da li postoji saobraćajna studija?

ODGOVOR: Da, Saobraćajna studija za cijeli autoput na Kooridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu je urađena i može se pregledati.

Neki konsultanti su postavili pitanja koja su u stvari komentar opisa zadatka (TOR) iz dokumenta RFP. Konsultanti treba na navedu svoje komentare i sugestije u svojim ponudama.

Komisija za evaluaciju: Namik Kupusović, predsjedavajući

117

DODATAK BIZVJEŠTAVANJE

IZVJEŠTAJI I PLAN RADA

118

Dva mjeseca nakon početka ugovornih obaveza Konsultant će predati početni izvještaj (Inception report) sumirajući početna istraživanja i nalaze koji zadiru u sve aspekte nabrojane pod paragrafom 3.

Početni izvještaj će uključiti prezentaciju podataka do tada prikupljenih sa obrazloženim prijedlozima svih daljih istraživanja, prijedlogom metodologije za potrebne analize, kao i program rada do završetka glavnog projekta.

Osam mjeseci, odnosno četrnaest mjeseci za LOT 4, nakon početka ugovornih obaveza, Konsultant će podnijeti nacrte glavnih dijelova elaborata iz tačke 3, koje će Naručitelj razmotritii i svoj komentar dostaviti Konsultantu, u roku od petnaest dana od prijema nacrta.

Sedamnaest mjeseci, odnosno 29. mjeseci za LOT 4, nakon početka ugovornih obaveza, Konsultant će isporučiti Naručitelju nacrt završnog izvještaja, koji mora sadržavati sažetak na ne više od pet stranica po svakom LOT–u.

Petnaest dana nakon predaje nacrta završnog izvještaja Naručitelj će dostaviti svoje primjedbe.

Osamnaest mjeseci, odnosno 30. mjeseci za LOT 4, nakon početka ugovornih obaveza, Konsultant će isporučiti Naručitelju završni izvještaj sa svim projektima i podlogama iz paragrafa 3.

Konsultant će u ponudi dostaviti vremenski raspored za izvršenje navedenih usluga iz paragrafa 3, prikazujući, pored ostalog, i ove aktivnosti:

- prikupljanje i proučavanje planersko-studijske dokumentacije, podataka, informacija i istraživanja koja zahtijevaju dalju aktuelizaciju,

- utvrđivanje i analizu alternativnih tehničkih rješenja,- konsultativni sastanci sa donosiocima odluka i

zainteresovanim stranama, kako bi se identifikovala prihvatljiva tehnička rješenja,

- pripreme svih traženih izvještaja,- komentari i preporuke za nastavak aktivnosti i ponudbena

dokumenta.

Tokom ugovornog perioda Konsultant će svaki mjesec dostavljati mjesečne izvještaje o napredovanju, najkasnije do 10. dana nakon kraja svakog mjeseca.

Početni izvještaj, nacrti elaborata i nacrti završnog izvještaja moraju biti isporučeni u štampanom i elektronskom obliku (CD) u 5 primjeraka na jednom od zvaničnih jezika u BiH.

119

Završni izvještaj će biti isporučen u štampanom i elektronskom obliku u 10 primjeraka, dvojezično, na jednom od zvaničnih jezika u BiH i na engleskom jeziku.

IZVJEŠTAVANJE:

POČETNI IZVJEŠTAJ na kraju mjeseca 2

PODNOŠENJE NACRTA STUDIJE O URBANISTIČKIM I

TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA

na kraju mjeseca 8

PODNOŠENJE NACRTA ZAVRŠNOG IZVJEŠTAJA

na kraju mjeseca 17

PODNOŠENJE ZAVRŠNOG IZVJEŠTAJA

na kraju mjeseca 18

MJESEČNI IZVJEŠTAJI svaki mjesec

120

DODATAK CKLJUČNO OSOBLJE I PODKONSULTANTI

121

122

FORM TECH-5 SASTAV STRUČNIH TIMOVA I PODJELA ZADATAKA LOT 1

Stručno Osoblje

Ime Firma Stručno područje Dodjeljeni položaj Dodjeljeni zadatak

ANA HANDŽIĆ B.Sc. IPSA, Civ. Eng.

Projektiranje trase autoceste, Voditelj tima i project manager, EIA koordinator

Voditelj timaKoordinacija, planiranje i sudjelovanje u izradi glavnog projekta, upravljanje projektom

ELVIR ALIĆ IPSA, Civ. Eng. Trasa autoceste, voditelj tima Resident Project Manager

Asistent voditelju tima, koordinacija među domaćim i ostalim članovima tima, kominikacija sa Naručiteljem kao i sa predstavnicima vlasti i institucija

SINIŠA ŠKALJAK B.Sc.

IPSA, Civ. Eng. Institute of Croatia

EIA koordinator, trasa autoceste, čvorišta, kolnička konstrukcija, troškovnici

Stručnjak za projektiranje cesta

Projektiranje glavne trase autoceste, definicija trase autoceste, project uzdužnog profila autoceste, elemenata poprečnog profila. Koordinacija čvorišta, podvožnjaka i nadvožnjaka, paralelnih cesta kao i ostalih prometnih površina

MUHIDIN ĆUPRIJA,B.Sc.

IPSA ,Surv.Eng. Topografsko snimanje i eksproprijacija

Ekspert za terenska istraživanja i trasirnje

Koordinacija geodetskih istražnih radova i priprema za eksproprijaciju

NEĐO ĐURIĆ Ph.D..

GEOTEH, Civ. Eng.

Geološka i hidrogeološka istraživanja i projekti

Ekspert za geologiju

Priprema geoloških i hidroloških stručnih podloga za definiranje glavne trase, kao i priprema idejnog rješenja odvodnje

SNJEŽANA TADIĆ, B.Sc.

GEOTEH, Civ. Eng.

Geotehnički istražni radovi i projekti/ priprema tenderske dokumentacije

Ekspert za geotehniku

Koordinacija geotehničkih istražnih radova i lab. Testiranja kao i priprema geotehničkog projekta trase i objekata

ENKO HUBANIĆ, B.Sc.

IPSA, Civ. Eng. Projekt odvodnje i zaštite voda

Ekspert za hidrotehniku

Koordinacija i projektiranje vanjske i unutarnje odvodnje autoceste

MEHMED BOSNO, B.Sc.

ZS SARAJEVO, Civ. Eng.

Projekt kolničke konstrukcije i nadzor

Ekspert za kolničku konstrukciju

Koordinacija i projektiranje kolničke konstrukcije autoceste i ostalih prometnih površina

Stručno Osoblje


DRAGAN AJANOVIĆ, B.Sc. CETEOR Informatička tehnologija

Ekspert za informatičku tehnologiju

Informatička tehnologija za pripremu glavnog projekta, kommunikacije, kontrola i izvršenje planiranih inf. poslova

MUEMIL HASANOVIĆ B.S.c.

IPSA, Civ. Eng. Institute of Croatia

Projektiranje objekata i nadzor

Ekspert za projektiranje mostova

Koordinacija i građ. Projekt objekata autoceste

Professional Staff


JOVAN LJILJAK, B.Sc. IPSA, Civ. Eng.

Priprema troškovnika i tenderske dokumentacije, management

Stručnjak za pripremu troškovnika

Koordinacija i procjena troškova za sve glavne projekte autoceste.Priprema konačnog troškovnika.

MANJA PALANDŽIĆ , B.Sc. IPSA, Civ. Eng.

Projektiranje odvodnje i vodoopskrbe, projektiranje instalacija

Projektant odvodnje i kanalizacije

Koordinacija i projektiranje vodoopskrbe, kanalizacije grijanja i ventilacije.Projekt izmještanja instalacija

PAŠALIĆ FUAD, B.Sc. IPSA, El.Eng. Projekt elektronapajanja

Projektant električnih instalacija

Projektiranje i koordinacija elektoinstalacija

SELMA PRUTINA, B.Sc. IPSA.El.Eng. Projekt telekomunikacija

Projektant sustava telekomunikacija

Projekt svih sustava telekomunikacija, SOS sustava kao i sustava kontrole prometa, cp-A i PUO-a

TANJA ROŠ DIMITRIJEVIĆ, B.Sc.

IPSA.Arch.Eng.

Projektiranje cestarinskih prolaza PUO, COKP te svih vrsta pomoćnih uslužnih objekata

Ekspert za projektiranje objekata

Koordinacija i građevinski projekt CP-a, PUO-a, COKP-a

MIRZA BAŠALIĆB.Sc.

IPSA,Arch.Eng.

Projektiranje cestarinskih prolaza PUO, COKP te svih vrsta pomoćnih uslužnih objekata

Ekspert za projektiranje objekata

Koordinacija i građevinski projekt CP-a, PUO-a, COKP-a

124

Professional Staff


ALEKSANDAR KNEŽEVIĆ Ph.D.

CETEOR, Mec. Eng.

Studije procjene o utjecaju na okoliš EIA

Ekspert za pripremu pprocjene o utjecaju na okoliš

Koordinacija i priprema procjene o utjecaju na okoliš te dodatnih zahtjeva u procjeni o utjecaju na okoliš, priprema programa monitoringa

MARIO JERČINOVIĆ B.Sc. IPSA, Civ. Eng.

Projektiranje trase autoceste i čvorišta

Projektant cesta i autocesta

Suradnik projektanta glavne trase, priprema trase autoceste. Projektiranje čvorišta i definisanje cestarinskih prijelaza

BOŽO GOLUBIĆ, B.Sc. ZG PROJEKT Prometni projekti

Projektant prometne opreme i signalizacije

Koordinacija prometnih projekata autoceste i definiranje opreme

Professional Staff

Ime Firma Stručno područje Dodjeljeni položaj Dodjeljeni zadatakAIDA KAPETANOVIĆ B.SC.

IPSA, Civ. Eng. Projektiranje objekata autoceste Projektant objekata

Projektiranje kompleksnih mostova i viadukata

FERID KLAPUH B.Sc.

IPSA, Civ. Eng. Projektiranje objekata autoceste

Projektant objekata Projektiranje kompleksnih mostova i viadukata

GEOTEH, Civ. Eng.

Geotehnički istražni radovi i projekti /priprema tenderske dokumentacije

Projektant geotehničkog projekta

Geotehnički projekti autoceste i objekata

125

Professional Staff


ZDRAVKO LINARIĆ, Ph.D.

University of Zagreb Faculty of Civil Engineering, Construction Management Department

Organizacija i upravljanje građenjem

Ekspert za organizaciju i upravljanje građenjem

Priprema organizacije građenja autoceste i ostalih prometnih objekata

LIDIJA VIDATIĆ, B.Sc.

IGH, Civ. Eng. Institute of Croatia

Projektiranje zaštite od bukeProjektant zaštite od buke

Analiza buke i priprema mjera zaštite, projektiranje objekata zaštite od buke

BRANKO HORVAT B.Sc.

IGH, Arch.. Eng. Institute of Croatia

Pejzažno oblikovanjeProjektant pejzažnog oblikovanja

Analiza pejzažnog oblikovanja, mjere zaštite i projekt pejzažnog oblikovanja

TARIK KUPUSOVIĆ,Ph.D.

HEIS SARAJEVO , Civ. Eng.

Projekti hidrologije i odvodnje i hidrotehnički projekti

Projektant hidrotehnike

Projekt odvodnje autoceste i vodozaštite Hidrološka analiza te projekt vanjske odvodnje

SUBCONTRACTOR FOR VISUALIZATION

Subcontractor for Visualisation Vizualizacija autoceste

Vizualizacija autoceste

Prikupljanje svih relevantnih tehničkih podataka okolina kako bi se pripremila vizualizacija autoceste

ČUKLE MUGDIM IPSA Stručne podloge za prostorno planiranje

Stručnjak za prostorno planiranje

Koordinacija priprema stručnih podloga za prostorno planiranje

TANJA RISTANOVIĆ TOHOLJ

IPSA Stručne podloge za prostorno planiranje

Stručnjak za prostorno planiranje

Priprema stručnih podloga za prostorno planiranje

SUBCONTRACTOR FOR LANDACQUISITION

Subcontractor for land acquisition Eksproprijacija

Stručnjak za eksproprijaciju Eksproprijacija i procjena troškova

BREMEC MIROSLAV

IPSA El.Techn. Elektro instalacije objekata Projektant rasvjete autocesta

Elektro instalacije objekata

NEDŽAD MAŠNIĆ IPSA Surv.Eng.Topografsko snimanje i eksproprijacija

Ekspert za terenska istraživanja i trasiranje


126

Professional Staff


PAVLOV STANISLAV IPSA Surv.Techn.

Topografsko snimanje i eksproprijacija

Ekspert za terenska istraživanja i trasiranje


127

DODATAK FDUŽNOSTI NARUČITELJA

Dužnosti Naručitelja

Naručitelj će pomoći Konsultantima da dođu do svih dostupnih informacija koje mogu pomoći Konsultantima pri izradi njihovih zadataka. To se odnosi na institucionalnu organizaciju, zakonsku regulativu, cijene usluga i radova, poreski sistem, statističke podatke, podatke o otkupu zemlje i druge relevantne podatke.

Naručitelj će dostaviti Konsultantu svu planersko-studijsku dokumentaciju i projekte koji mogu biti relevantni u pripremi dokumentacije glavnog projekta. Konsultant će napraviti CD kopije ovih dokumenata. Druge dokumente koje Naručitelj posjeduje, kao npr. studije koje su rađene posljednjih godina, takođe će biti dostupne Konsultantima.

Naručitelj će odrediti kvalifikovane counterparts za rad sa ključnim osobljem Konsultanata.

129

Documents

Ugovor LOT 1 za Glavni projekat-projektanti