Doc.Dr.Slobodan Stanii

1. Ugovor o prodaji

Ugovor o prodaji je dvostrano obavezni ugovor kojim se jedna ugovorna strana (prodavac) obavezuje da e drugoj ugovornoj strani (kupcu) predati odreenu stvar ili pribaviti neko pravo, a kupac se obavezuje da e prodavcu platiti cijenu. Ugovor o prodaji je pravni osnov (iustus titulus) za prenos prava svojine, ali je za sticanje prava vlasnitva na predmetu kupoprodaje potreban i nain sticanja (modus aquirendi). Nain sticanja svojine kod ugovora o prodaji je predaja predmeta ugovora koja se obavlja na vie naina, u zavisnosti od toga da li je predmet prodaje pokretna ili nepokretna stvar ili pak pravo. Ukoliko je predmet prodaje pokretna stvar, nain sticanja svojine na pokretnoj stvari je predaja stvari traditio. Ako je predmet prodaje nekretnina, nain sticanja je upis u zemljine knjige. Ako je predmet prodaje potraivanje, nain sticanja je notifikacija (obavjetenje), a ako su predmet prodaje vrijednosni papiri, nain sticanja je predaja same hartije od vrijednosti.

Osobine ugovora o prodaji Ugovor o prodaji je konsensualan ugovor jer se smatra zakljuenim u trenutku kada prodavac i kupac postignu saglasnost o bitnim sastojcima ugovora: predmetu i cijeni. Za nastanak ugovora nije bitna predaja predmeta ugovora, ve ona predstavlja samo akt izvrenja ugovora- Ugovor o prodaji je neformalan ugovor jer se za njegovu punovanost ne trai nikakva forma , izuzev u sluaju ugovora o prodaji nepokretnosti. Dakle, ako je rije o ugovoru o prodaji nepokretnosti, za punovanost ugovora se zahtjeva pismena forma koja ima karakter forme ad solemnitatem. Ukoliko ugovor o prodaji nekretnina nije zakljuen u pismenoj formi, isti ne proizvodi pravno dejstvo. Ugovor o prodaji je dvostrano obavezan ugovor jer njegovim zakljuenjem nastaju prava i obaveze za obje ugovorne strane i to tako to obavezi jedne strane odgovra pravo druge i obratno. Prava i obaveze ugovornih strana su u odnosu korelacije.

Kod ugovora o prodaji niti jedna ugovorna strana nije duna ispuniti svoju obavezu, dok druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno ili ako to drugo proistie iz prirode posla. Ugovor o prodaji je ekvivalentan (komutativan) ugovor, a rijetko aleatoran ugovor, jer njegovim zakljuenjem ugovarai znaju svoja prava i obaveze, pa slijedom toga i ta jedna strana treba dati drugoj kao ekvivalent za ono to je primila. Ugovor o prodaji se moe zakljuiti i kao aleatoran ugovor (na primjer ugovor o kupovini budueg godinjeg roda odreene vrste voa- emptio spei) u kojem sluaju je kupac obavezan isplatiti ugovorenu cijenu bez obzira koliki je ostvaren stvarni prinos voa u toj godini. Ugovor o prodaji je kauzalan ugovor jer sadri prepoznatljiv cilj obavezivanja (kauzu) i to kako sa aspekta prodavca, tako i sa aspekta kupca. Kauza za prodavca je dobijanje odreene kolinine novca, a za prodavca sticanje svojine na predmetu koji kupuje.

Rizik propasti ili oteenja predmeta prodaje Ako predmet ugovora o prodaji propadne usljed sluaja ili vie sile, razlikuju se dvije situacije u zavisnosti od toga da li je predmet prodaje generika ili individualno odreena stvar. Ako sluajno ili usljed vie sile, prije predaje kupcu, propadne individulano odreena stvar, prodavac se oslobaa svoje obaveze i nije duan kupcu nabaviti drugu stvar. On nema pravo od kupca traiti isplatu prodajne cijene od kupca, jer se predmet u trenutku propasti nalazio kod njega, odnosno nije bio predat kupcu. Ako je usljed sluaja propala ili bude oteena generika stvar (zamjenljiva stvar), prodavac se ne oslobaa obaveze nego mora isporuiti drugu stvar iste vrste. Ako je individualno odreena stvar, prije predaje kupcu, sluajno oteena, kupac moe: ostati kod ugovora i zahtjevati snienje cijene, ili odustati od ugovora, te traiti vraanje novca (cijene) od prodavca.

Trenutkom predaje stvari od strane prodavca, rizik sluajne propasti stvari prelazi sa prodavca na kupca. Tako na primjer u sluaju prodaje stvari koju treba transportovati od prodavca do kupca, rizik sluajne propasti stvari ili oteenja prelazi na kupca u trenutku kada prodavac preda predmet prodaje prevoziocu (pediteru). Ako prodavac nije uspio stvar predati zbog zakanejnja kupca u prijemu stvari, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na kupca u trenutku kada je kupac doao u zakanjenje. Pravila o snoenju i prelasku rizika za sluajnu propast stvari su dispozitivne prirode, tako da se mogu voljom ugovornih strana urediti i na drugaini nain nego to je navedeno u zakonu.

Bitni elementi ugovora o prodaji su predmet ugovora o prodaji i cijena. 4.1. Predmet ugovora o prodaji su stvari i prava koja su u prometu (in commercio). Stvari koje su van prometa (res extra commercio) kao na primjer, rijeke, parkovi, ulice, ne mogu biti predmetom ugovora o prodaji. Ako takve stvari ipak budu predmet ugovora o prodaji, ugovor e biti nitav. Predmet ugovora mogu biti kako pokretne, tako i nepokretne stvari, individualno odreene stvari i stvari odreene po rodu, potrone i nepotrone stvari, te zamjenljive i nezamjenljive stvari. Predmet prodaje mogu biti stvari koje su u slobodnosm prometu, ali i one ije promet ogranien i dozvoljen samo uz prethodno pribavljanje odreenih odobrenja i putem ovlatenih prodava i distributera, kao to je na primjer sluaj sa prodajom lijekova, oruja i dr. Predmet ugovora o prodaji ne mogu biti ljudske radnje (injenje, neinjenje). Ljudska radnja moe biti predmet drugih ugovora, kao na primjer, ugovora o djelu.

Predmet prodaje mora postojati i trenutku zakljuenja ugovora. Ipak, predmet ugovora o prodaji moe biti i stvar koja ne postoji u trenutku zakljuenja ugovora, ve e nastati u budunosti, do vremena izvrenja ugovora. Na primjer ugovor o prodaji maine koja e tek biti proizvedena, ili pak ugovor o prodaji budueg prinosa itarica. Ako u asu zakljuenja ugovora o prodaji predmet ugovora nije postojao odnosno ve je bio propao, takav ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Predmet prodaje je stvar na kojoj prodavac ima pravo svojine. Meutim, prodati se moe i tua stvar, jer se ugovorom o prodaji prodavac moe obavezati kupcu da e mu do odreenog vremena nabaviti i predati stvar na kojoj trenutno nema vlasnitvo. Predmet ugovora o prodaji mogu biti i prava i to stvarna obligaciona, autorska i druga prava. Predmet prodaje ne mogu biti isto lina prava (na primjer: pravo na izdravanje) ni akcesorna prava prava kao to je hipoteka.

Cijena je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za stvar koju od njega kupuje i predstavlja protivvrijednost (ekvivalent) za kupljenu stvar. To znai da cijena mora biti izraena u novcu kao ekvivalentnoj vrijednosti za prodatu stvar. Ako ista nebi bila izraena u novcu, ve u nekoj drugoj stvari kao ekvivalentu, tada se nebi radilo o ugovoru o prodaji , ve o ugovoru o razmjeni. U sluaju da se dio daje u novcu, a dio cijene u stvarima, radi se o ugovoru o prodaji, ako je vei dio cijene dat u novcu, a o ugovoru o razmjeni , ako je pretean dio cijene dat u stvarima. Ako se za stvar koja je predmet prodaje nebi dala ekvivalentna cijena, onda bi se takav ugovor mogao pobijati zbog prekomjernog oteenja ili zbog toga to je rije o zelenakom ugovoru. Ako se dokae da su ugovarai upravo eljeli nesrazmjernu cijenu, onda je rije o mjeovitom ugovoru koji ima elemente ugovora o prodaji i ugovora o poklonu. Ako jedna strana u ugovoru preda drugoj odreenu stvar kao naknadu za izvrenu radnju ili uslugu, rije je o mjeovitom ugovoru, stim da e se u sluaju nedostataka predate stvari primjenivati pravila ugovora o prodaji kojima se regulie odgovornost za pravne i materijalne nesdostatke stvari.

Cijena mora biti odreena ili odrediva. Cijenu odreeuju, po prailu ugovarai, ali to mogu initi i druga lica ili nadleni organi optim aktom (propisom). Ako je cijena za odreene predmete propisana, tada kupac duguje propisanu, a ne ugovorenu cijenu, ako je ugovorena cijena vea od propisane. 5. Obaveze prodavca Prema ZOO, obaveze prodavca su : predaja stvari (predmeta prodaje) i odgovornost za pravne i materijalne nedostatke stvari. Predaja stvari je osnovna obaveza prodavca koja je ujedno i osnovni uslov za sticanje prava svojine kupca na prodatoj stvari. Naime, ugovor o prodaji je samo osnov za sticanje svojine na predmetu prodaje, ali za prenos vlasnitva je potreban i nain sticanja (modus aquirendi) dakle predaja predmeta prodaje. Prodavac je duan predati kupcu onu stvar koja je predmnet ugovora u ispranom stanju i zajedno sa njenim pripatcima.

Meutim , kod ugovora o prodaji , pored predaje stvari prodavc ima i obavezu da na kupca prenese pravo svojine na predmetu ugovora o prodaji, odnosno da predajom stvari omogui kupcu da postane vlasnikom kupljene stvari i to bez ikakvih tereta na toj stvari. Predmet prodaje se mora predati u onom stanju u kakvom je ugovoreno da e se predati. Plodovi stvari i to oni civilni (na primejr: zakupnina, kamata) , kao i oni prirodni (na pr. plodovi biljaka, ivotinja i sl.) nastali prije predaje stvari kupcu pripadaju prodavcu, a oni koji su nastali poslije predaje, pripadaju kupcu. Naini predaje stvari Stvar se moe predati na vie naina tako da razlikujemo faktiku predaju, simboliku predaju, predaja kratkom rukom i constitutum possessorium. Faktika predaja (traditio) je najea i postoji kada se stvar nepsoredno predaje iz ruke u ruku.

Simbolika predaja (traditio simbolica) postoji kada se sama stvar ne predaje kupcu neposredno, ve mu se predaju odreeni predmeti koji simboliziraju sam akt predaje i bez kojih se stvar ne moe upotrebljavati. To e biti, na primjer sluaj, kada se predaju kljuevi automobila, stana, predaja teretnice, predaja skladinice i slino. Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) postoji u sluaju kada kupac ve od ranije i prije ugovora o prodaji dri u posjedu kupljenu stvar, ali po nekom drugom pravnom osnovu, kao to je na primjer ugovor o zakupu, pa je sada, nakon zakljuenja ugovora o prodaji, nastavlja drati kao vlasnik stvari. Constitutum possessorium-kada prodavac ne vri predaju stvari kupcu, ve stvar i nakon to je prodata ostaje u njegovom posjedu, ali po drugom pravnom osnovu. To e biti sluaj kada je prodavac zakljuio sa kupcem ugovor o prodaji neke stvari (automobila, TV, stana i sl.) , ali nakon toga sa njim zakljui u pogledu iste stvari i ugovor o zakupu ili posluzi, pa stvar nastavi drati po tom drugom pravnom osnovu (zakup, posluga) , a ne kao vlasnik stvari.

Vrijeme i mjesto predaje stvari

Osnovno je pravilo da je prodavac duan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu kako je to predvieno ugovorom.

Ako vrijeme predaje nije ugovorom odreeno, prodavac je duan izvriti predaju stvari u razumnom roku poslije zakljuenja ugovora s obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti. Ovim je odstupljeno od opteg pravila o ispunjenjenju obaveza iz l.314 ZOO kojim je propisano da povjerilac moe odmah zahtjevati ispunjenje obaveze, ako rok ispunjenja obaveze nije ugovorom odreen niti se isti moe odrediti iz okolnosti posla. Ako mjesto predaje nije u ugovoru odreeno, predaja se vri u mjestu u kojem je prodavac u asu zakljuenja ugovora imao svoje prebivalite odnosno boravite.

5.2. Odgovornost za materijalne nedostatke Ako isporuena stvar ima bilo kakve nedostatke, smatra se da prodavac nije ispunio svoju ugovornu obavezu, a gubi se i cilj (svrha) koji su ugovarai imali prilikom zakljuenja ugovora o prodaji.

Prodavac e odgovarati za materijalne nedostatke isporuene stvari ako se kumulativno ispune slijedei uslovi: da postoji materijalni nedostatak stvari, da je nedostatak stvari skriven, da je nedostatak postojao u trenutku prelaza rizika sa prodavca na kupca, da je kupac blagovremeno obavjestio prodavca o postojanju nedostatka, da ugovorom nije iskljuena odgovornost prodavca za materijalne nedostatke stvari.

1. Materijalni nedostatak stvari postoji : - ako stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu ili za promet (Ako nije nita posebno ugovoreno u pogledu kvaliteta stvari, prodavac mora isporuiti stvar koja je podobna za redovnu upotrebu i promet. Ako isporui stvar koja nema takva svojstva, odgovara kupcu za materijalni nedostatak, bez obzira da li je znao ili nije znao za nedostatak stvari). - ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu, (Ako isporuena stvar nema tano odreeni kvalitet i osobine koji se izdvaja od stvari za redovnu upotrebu, prodavac e odgovarati za materijalni neostatak stvari. O svojstvima stvari potrebnim za naroitu uoptrebu kupac mora prethodno obavjestiti prodavca).

- ako stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene, odnosno propisane,

- ako stvar nije jednaka (saobrazna) uzorku ili modelu.

2. Nedostatak stvari je skriven kada ga kupac prilikom kupovine, prema redovnom toku stvari i s uobiajenom panjom prilikom pregleda stvari, nije mogao uoiti. 3. Materijalni nedostatak je postojao u trenutku prelaska rizika kada je postojao u momentu predaje stvari kupcu odnosno upisa stvari u javne knjige s imena prodavca na ime kupca. (Rizik sluajne propasti stvari prelazi sa prodavca na kupcu u trenutku predaje stvari.) 4. Kupac je blagovremeno obavjestio prodavca o nedostatku, ako je nakon prijema, stvar pregledao i o vidljivim nedostatcima obavjestio prodavca : - odmah , ako su pregledu prisutna oba ugovaraa - bez odlaganja, ako je rije o ugovoru u privredi, - u roku od 8 dana, ako je rije o ugovoru o prodaji koji nije ugovor u privredi.

Ako se radi o skrivenom nedostatku, kupac je duan o tom nedostatku obavjestiti prodavca u roku od 8 dana od dana kade je nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi - bez odlaganja.

Kupac moe isticati prigovor skrivenih nedostataka stvari u roku od 6 mjeseci od predaje stvari.

Rokovi za stavljanje prigovora za vidljive nedostatke poinju tei od dana predaje stvari.

Obavjetenje o nedostatku stvari mora sadravati : - opis nedostatka, - izjavu kupca da ne odobrava isporuku stvari sa nedostatkom i - poziv prodavcu da pregleda stvar.

5. Odgovornost prodavca nije iskljuena ugovorom ako u ugovor o prodaji nije unesena klauzula o isljuenju odgovornosti za materijalne nedostatke stvari. U sluaju postojanja materijalnih nedostataka kupac ima slijedea prava koja moe koristiti u roku od 1 godine od dana obavjesti o nedostatku: zahtjevati ispunjenje ugovora, zahtjevati snienje cijene, izjaviti da raskida ugovor, zahtjevati naknadu tete u svakom od gore navedenih sluajeva. Prva tri prava, tj. zahtjevati isounjenje ugovora, snienje cijene i raskinuti ugovor kupac ima pravo da koristi alternativno, a ne kumulativno. Ipak, kupac prvenstveno ima pravo traiti ispunjenje, a tek ako prodavac u razumnom roku ne ispuni uredno svoju obavezu, kupac e se moi sluiti ostalim alternativnim pravima tj. traiti od prodavca snienje cijene (radi uspostavljanja ekvivalencije prestacija) ili pak raskid ugovora (ali uz prethodno, ostavljanje naknadnog primjerenog roka za ispunjenje). Pravo zahtjevati ispunjenje ugovora u sluaju nedostatka kupac moe vriti tako to e od prodavca traiti: uklanjanje nedostatka ili predaju druge stvari bez nedostatka.

Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari je posebna vrsta solidarne odgovornosti prodavca i proizvoaa tzv.tehnike robe (maina, motor, aparat) razliita od odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke. Odgovornost prodavca tehnike robe snabdjevene garantnim listom postoji u dva oblika: kao samostalna odgovornost prodavca za materijalni nedostatak i kao solidarna odgovornost sa proizvoaem po osnovu garancije za ispravno funklcionisanje stvari. Uslovi odgovornosti prodavca ili proizvoaa za ispravno funkcionisanje prodate stvari su slijedei: da je prodavca predao kupcu garantni list proizvoaa, da se nedostatak na stvari pojavio u toku trajanja garantnog roka, da je kupac pravilno upotrebljavao stvar Prava kupca po osnovu garancije za ispravno funkcionisanje prodate stvari prema proizvoau se gase nakon proteka prekluzivnog roka od 1 godine, raunajui isti od dana kada je traio od proizvoaa popravak ili zamjenu stvari.

Odgovornost za pravne nedostatke (zatita od evikcije) Stvar koja je predmet ugovora o prodaji mora biti potpuno slobodna od prava treih lica, tj. stvar koja se prodaje ne smije imati pravne nedostatke. Pod pravnim nedostatkom se podrazumjeva postojanje na prodatoj stvari nekog prava treeg lica koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava pravo kupca na toj stvari. Osnovna obaveza prodavca je da zatiti kupca od pravnog uznemiravanja treih lica, pod uslovom da kupac u trenutku prodaje nije znao za postojanje pravnih nedostataka tj. prava treih lica na kupljenoj stvari niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. Uslovi za zatitu od evikcije Uznemiravanje kupca se mora zasnivati na nekom pravu treeg lica, kao na primjer na vlasnitvu treeg lica na prodatoj stvari. Uznemiravanje kupca od strane treih lica vri se sudskim ili vansudskim putem, Pravni nedostatak mora postojati prije nego to je kupac stekao vlasnitvo na stvari. Kupac mora biti savjestan, to znai da u vrijeme zakljuenja ugovora nije znao niti morao znati za postojanje pravnih nedostataka stvari, Da je kupac obavjestio prodavca o pravnom uznemiravanju

Pravne posljedice odgovornosti za pravne nedostatke U sluaju postojanje evikcije kupac moe traiti otkalanjanje nodostataka, odnosno uredno ispunejnje ugovora o prodaji. U sluaju potpune evikcije, kada je tree lice potpuno oduzelo kupljenu stvar od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu. Kupac ima pravo traiti povrat plaene ciejn i naknadu tete ako ju je pretrpio. U sluaju djelimine evikcije (umanjenja ili ogranienja prava kupca na kupljenoj stvari od strane treeg lica), kupac moe zahtjevati od prodavca snienje cijene ili pak raskinuti ugovor. Pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka se gasi po isteku godine dana od dana saznanja za postojanje prava treeg lica na kupljenoj stvari. U sluaju da je tree lice radi ostvarenja svoga prava na stvari pokrenulo spor, pravo kupca po osnovu pravnih nedostattaka se gasi tek istekom 6 mjeseci od pravosnano okonanja spora.

6. Obaveze kupca (isplata cijene i preuzimanje stvari) A. Isplata cijene Kupac je duan platiti cijenu u vrijeme i u mjestu kako je ugovoreno, a ako nije nita ugovoreno kupac je duan platiti cijenu odjednom i to prilikom prijema stvari. Izuzetak postoji samo kod ugovora o prodaji na rate i kod uzastopnih (sukcesivnih) isporuka. U sluaju zakanejnja sa isplatom cijene kupac duguje zakonske kamate. Ako prodata stvar daje plodove i druge koristi, kupac je obavezan plaati kamatu od dana predaje stvari, bez obzira na dospjelost isplate. Ako mjesto isplate cijene nije ugovoreno, cijena se plaa u mjestu predaje stvari. B. Preuzimanje stvari je osnovna obaveza kupca i podrazumjeva niz radnji koje kupac mora u odreenom roku izvriti da bi prodavac mogao da mu stvar isporui. Ukoliko kupac ne izvri preuzimanje stvari, dolazi u povjerilaku docnju, tako da snosi rizik sluajne propasti stvari.

1. Ugovor o prodaji - vrste

Prodaja sa pravom pree kupovine postoji kada se kupac obavee da u sluaju ponovne ili daljnje prodaje iste stvari (predmeta) o tome obavjesti prodavca, te da ga ponudi da on (prodavac) kupi stvar pod istim uslovima pod kojima ju je ponudio treem licu. Pravo pree kupovine je pravo prodavca da jednostranom izjavom volje dovede do nastanka ugovora o prodaji i to pod istim uslovima pod kojima je kupac ponudio prodaju stvrai treem licu. O uslovima zakljuenja ugovora sa treim licem kupac je duan obavjestiti prodavca kako bi ovaj mogao odluiti da li se eli koristiti svojim pravom pree kupovine ili ne. Prodavca moe u roku od mjesec dana od prijema obavjesti izvjestiti kupca da se eli koristiti svojim pravom pree kupovine odnosno da za sebe eli da kupi stvar. Nakon proteka navedenog roka, pravo pree kupovine prestaje. Pravo pree kupovine moe nastati na osnovu ugovora, zakona ili testamenta.

Pravo pree kupovine nastaje prije svega ugovorom. Pravo pree kupovine na osnovu zakona postoji na primjer u sluaju kada je Zakonom o prometu nepokretnosti to pravo konstituisano u korist Optine, jer je propisano da vlasnik graevinskog zemljita koji namjerava prodati to zemljite, mora isto ponuditi na prodaji Optini na ijoj teritoriji se to zemljite nalazi. Testamentom se moe naloiti nasljednicima da ukoliko ele prodati zemljite koje su dobili testamentom, isto moraju prethodno ponuditi odreenim licima. Pravo pree kupovine prestaje po proteku roka od 5 godina od zakljuenja ugovora.

Kupovina na probu je takav ugovor o prodaji kod kojeg kupac uzima stvar pod uslovom da je isproba kako bi utvrdio da li ona odgovara njegovim potrebama. Ako stvar nije predata kupcu u posjed, postoji obaveza prodavca da kupcu omogui probu stvari. Ako je stvar po zakljuenju ugovora predata kupcu radi probe u odreenom roku, pa je on u tom roku ne vrati ili ne izjavi da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Rizik propasti stvari za stvar koja nije predata kupcu radi probe snosi prodavac, a rizik propasti stvari koja je predata kupcu, snosi prodavac do trenutka dok kupac ne izjavi da ostaje kod ugovora ili do ispunjenja zakonskih pretpostavki za ostanak kupca kod ugovora. Nakon izjave kupca da ostaje kod ugovora, rizik sluajne propasti stvari snosi kupac, ako se stvar nalazi kod njega. Prodaja sa specifikacijom postoji kada se ugovorom daje pravo kupcu da nakon zakljuenja ugovora o prodaji po pravilu generikih stvari, detaljno precizira svojstva stvari koju kupuje.

Prodaja sa zadravanjem prava svojine (pactum rezervati dominii) je takav ugovor kojim prodavac prilikom prodaje odreene pokretne stvari ugovori sa kupcem zadravanje prava vlasnitva i poslije predaje stvari kupcu i to sve do momenta dok mu kupac u cjelosti ne isplati ugovorenu cijenu. Dakle, prodavac ostaje vlasnik stvari sve do potpune isplate ugovorene prodajne cijene. Prodaja sa obronim otplatama cijene je takav ugovor kojim se prodavac obavezuje kupcu predati pokretnu stvar i to prije nego to mu ugovorena cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obavezuje isplatiti ugovorenu cijenu u odreenim vremenski odreenim razmacima (ratama). Ovaj ugovor se esto zove i prodaja na kredit. Za punovanost ugovora se trai pismena forma (ad solemnitatem). Prodavac moe raskinuti ugovor ukoliko kupac doe u zakanejnje sa poetnom otplatom, ali i poslije toga ako kupac zakasni sa najmanje dvije uzastopne otplate.

Prodajni nalog je ugovor kojim se obavezuje nalogoprimac da e odreenu pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac, prodati u odreenom roku za odreenu cijenu ili da e je u istom roku vratiti nalogodavcu. Ako nalogoprimac do ugovorenog roka ne proda stvar i ne preda je nalogodavcu, smatrae se da ju je kupio za sebe.

2. Ugovor o razmjeni

Ugovor o razmjeni (zamjeni) je takav ugovor kojim se svaki ugovara obavezuje svom saugovarau da e mu predati stvar koja se razmjenjuje tako da on stekne pravo vlasnitva na toj stvari. Predmet razmjene mogu biti sve stvari u prometu. Ugovor je po pravilu neformalan, ali moe biti i formalan, kao na primjer u sluaju ugovora o razmjeni nekretnina. Kod ugovora o razmjeni za svakog saugovaraa nastaju prava i obaveze koje iz ugovora o prodaji nastaju za prodavca. To znai da svaka strana ima obavezu da preda predmet razmjene drugoj strani, te joj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari. Ako se prilikom razmjene daje i dio u novcu, radi e se o ugovoru o prodaji ako je iznos novca jednak ili vei od trine vrijednosti stvar, a ako je stvar vee vrijednosti od novca, radie se o ugovoru o razmjeni. (Paragraf 1055 OGZ).

3. Ugovor o poklonu

Ugovor o poklonu je takav ugovor kojim jedna ugovorna stranaa (poklonodavac) predaje drugoj ugovornoj strani (poklonoprimcu) u vlasnitvo odreenu stvar ili imovinsko pravo ili se obavezuje prenijeti joj vlasnitvo na toj stvari ili pravu bez ikakve nakanade, a druga strana to sve prihvata. Ugovor o poklonu podrazumjeva uveanje imovine poklonoprimca na raun imovine poklonodavca.

Za ugovor o poklonu je obavezna saglasnost ugovornih strana poklonodavca i poklonoprimca. Za nastanak ugovora o poklonu je bitna namjera poklonodavca da uvea imovinu poklonoprimca (animus donandi) i spremnost (volja ) poklonoprimca da primi poklon. Na ugovor se i danas primjenjuju pravna pravila graanskih zakona i to na osnovu ovlatenja iz l.4 Zakona o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 06.04.1941 godine i za vrijeme neprijateljske okupacije.

Osobine ugovora o poklonu Ugovor o poklonu je jednostrano obavezan i dobroin ugovor , jer se ugovorom obavezuje samo jedno lice u ugovornosm odnosu a to je poklonodavac. S druge strane, poklon je dobroin ugovor jer druga strana u ugovoru, poklonoprimac, nema nikavu kontraobavezu prema poklonodavcu. Ugovor o poklonu je formalan ugovor to znai da proizvodi pravne uinke samo ako je zakljuen u odreenoj formi. Prema naem pravu, za ugovor o poklonu se trai ili pismena ili realna forma. Pismena forma se trai u sluajevima kada poklonodavac ne preda odmah predmet poklona, nego kada samo obea predati poklon. Usmeno obeanje poklona stvara samo prirodnu obligaciju, to znai da pokloprimac nee moi sudskim putem zahtjvati ispunjenje ugovora. Realna forma ugovora o poklonu se javlja onda kada poklonodavca istovremeno sa obeanjem poklona, taj poklon predaje poklonoprimcu. U tom sluaju se ne trai forma.

Ako se radi o poklonu nepokretnosti ugovor o poklonu mora biti zakljuen u pismenoj formi, a potpisi ugovoraa ovjereni u sudu odnosno kod notara. Ugovor o poklonu je komutativan ugovor, jer se u vrijeme zakljuenja ugovora obino zna obaveza poklonodavca. Najee se zakljuuje s obzirom na linost poklonodavca.

Uslovi za nastanak ugovora o poklonu su: poslovna sposobnost poklonodavca, postojanje predmeta poklona i namjera da se uini poklon. Poklonodavac mora biti potpuno poslovno sposobno lice s izuzetkom da poklon moe uiniti i maloljetnik koji j navrio 15 godina, ako je predmet poklona njegova zarada. Sposobnost se na zahtjeva na strani poklonoprimca. Poklon mora imati svoj predmet. Predmet poklona moe biti svaka stvar koja je u prometu, bilo da je pokretna nepokretna, potrona ili nepotrona, pa ak i budua i tua stvar.

Ako je savjestan poklonoprimac otuio poklonjenu stvar za naknadu, obavezan je vlasniku predati tu naknadu , a ako ju je otuio bez naknade prestaje obaveza savjesnog poklonoprimaca prema vlasniku stvari. Ako je nesavjestan poklonoprimac otuio poklonjenu stvar, duan je vratiti vlasniku punu vrijednost otuene stvari, bez obzira da li je otuenje izvreno teretnim ili besteretnim poslom. Predmet poklona moe biti i imovinsko pravo i to najee obligaciono pravo pod uslovom da je prenosivo, a takoe i autorska i pronalazaka prava. Namjera da se uini poklon (animus donandi) je takoe vaan uslov za postojanje ugovora o poklonu. Dakle, poklonodavca mora imati namjeru da poklanjanjem stvari uvea imovinu poklonoprimca, tj postojati volja da se drugoj ugovornoj strani (poklonoprimcu) pokloni odreena stvar.

Obaveze i odgovornost poklonodavca Osnovna obaveza poklonodavca se sastoji u predaji predmeta poklona, ukoliko on nije predat prilikom zakljuenja ugovora. Prodavac predaje stvar zajedno sa njenim pripatcima i plodovima. Poklonodavca odgovara za neispunjenje ili zakanejnje u ispunjenju ugovorne obaveze samo ako je postupao s umiljajem ili gruboj nepanjio. Poklonodavac ne odgovara za materijalne i prave nedostatke stvari poklonjene stvari, ali e poklonoprimac imati prema poklonodavcu pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog tih nedostatka ako su oni bili poznati poklonodavcu ili mu nisu mogli ostai nepoznati, a o tome nije obavjestio poklonoprimca. Raskid , opoziv i pobijanje ugovora o poklonu Ugovor o poklonu se moe raskinuti saglasnou ugovornih strana kada djeluje za ubudue. Ugovor o poklonu se moe opozvati poklonodavca iz slijedeih razloga : nezahvalnosti poklonoprimca, osiromaenja poklonodavca, razvoda i ponitenja braka.

Opoziv poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimca (neblagodarnosti) je takvo ponaanje poklonoprimca prema poklonodavcu koje sadri elemente krivinog djela, i ono koje se sastoji u grubom vrijeanju i ikaniranje poklonodavca i njegove najblie rodbine (djece, roditelja, branog druga). Ako poklon nije predat, poklonodavac moe opozvati poklon jednostranom izjavom volje, a ako jeste predat, onda podnoenjem tube iji zahtjev e biti usmjeren na vraanje predmeta poklona. Nakon podnoenja tube poklonoprimac se smatra nesavjesnim posjednikom predmeta poklona. Opoziv poklona zbog osiromaenja moe se traiti ako je poslije uinjenog poklona poklonodavca toliko osiromaio da nema sredstava za sopstveno izdravanje ili nema sredstava da izdraava lica koja je po zakonu duan izdravati. Opoziv poklona zbog razvoda ili ponitenja braka Radi se o opozivu onih poklona koji su brani drugovi uinili jedan drugom prilikom i povodom braka. Ako se radi o obinim poklonima manje vrijedosti, isti se ne vraaju.

Pobijanje poklona od strane treih lica a/. Pobijanje ugovora o poklonu zbog povrede nunog nasljednog dijela imaju nuni nasljednici i to u vidu zahtjeva za vraanje poklona, pod uslovom da je vrijednost testamentalnog raspolaganja i poklona vea od raspoloivog dijela. Prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ako to ne bude dovoljno za namirenje nunog dijela, vraaju se pokloni. b/. Pobijanje ugovora o poklonu zbog povrede zakonske obaveze izdravanja postoji u sluaju kada poklonodavac koji ima zakonsku obavezu izdravanja odreenih lica, raspolae u vidu poklona svojom imovinom tako da licima koji imaju pravo na izdravanje uskrati to pravo. c/. Pobijanje pravnih radnji poklonodavca Poklonodavca ne moe initi poklone s ciljem da izbjegne svoje dospjele obaveze jer se smatra da je preduzeo pravnu radnju koja je na tetu povjerioca. U takvom sluaju povjerilac ima pravo da kod suda pobija takvu pravnu radnju poklonodavca tj.ugovor o poklonu koji je on sklopio. Kod poklonodavca mora postojati namjera oteenja povjerilaca. Rok za podnoenje tube iznosi tri godine od dana preduzimanja pravne radnje koja se pobija.

3. Ugovor o poklonu - vrste

Ugovor o poklonu s nalogom (donatio sub modo) je takav ugovor o poklonu koji sadri klauzulu o nalogu ili teretu kojom se zahtjeva od poklonoprimca da izvri odreenu radnju u korist poklonodavca ili nekog treeg lica. Ukoliko poklonoprimac ne izvri nalog, a poklon nije predat, poklonodavac nije duan da preda predmet poklona. Ako je poklon predat poklonodavac, u sluaju ne postupanja poklonoprimca po nalogu, moe traiti raskid ugovora o poklonu i vraanje predmeta poklona. Mjeoviti poklon (negotium mixtum cum donatione) postoji kada poklonodavca poklanja poklonoprimcu odreenu stvar ili pravo, ali za uzvrat dobija novac ili drugu vrijednost i to na nain da razlika izmeu vrijednosti dvije obaveze predstavlja poklon. Tako na primjer neko poklonja drugom licu stan vrijedan 100.000 KM , a za uzvrat dobija samo 35.000 KM.

Uzajamni poklon postoji kada se obje ugovorne strane uzajamno jedna drugoj obavezuju uini poklon. Jedna ugovorna strana se obavezuje drugoj uiniti poklon pod uslovom da i druga ugovorna strana njoj uini poklon. Dakle ovdje postoje dva ugovora o poklonu koja su meusobno uslovljena. Svaka ugovorna strana se u jednom ugovoru pojavljuje kao poklonodavaa , a u drugom kao poklonoprimac. Ako su vrijednosti uzajamnih davanja (poklona ) iste , tada nee postojati ugovor o poklonu, ve ugovor o razmjeni. Dakle, za uzajmni poklon je bitno da pokloni nisu jednake vrijednosti. Nagradni poklon je takav ugovor o poklonu kod koga poklonodavac eli nagraditi konkretno dranje poklonoprimca, pri emu poklonoprimac prije samog ina poklona nema nikakvo pravo na predmet poklona. To e biti , na primjer, u sluaju kada poklonodavac obdari (daruje, nagradi) ljekara zbog posebno dobre njege iskazane prema njemu ili drugom licu, mada na to nije obavezan. Ugovor o poklonu za sluaj smrti (donatio mortis causa) je takav ugovor o poklonu koji je zakljuen pod odlonim uslovom, jer se predaja predmeta poklona odlae do trenutka smrti poklonodavca. Radi se o formalnom pravnom poslu (forma javne isprave) koji se nikako ne moe izjednaiti sa ugovorom o nasljeivanju .

4. Ugovor o zakupu

Ugovor o zakupu je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana (zakupodavac) obavezuje predati drugoj strani odreenu stvar na upotrebu, a druga ugovorna strana (zakupac) se obavezuje za to dati odreenu naknadu (zakupninu). Pod upotrebom se podrazmjeva koritenje stvari, pribiranje plodova i iskoritavanje stvari. (usus, fructus). Ugovor o zakupu ne predstavlja pravni osnov (iustus titulus) za sticanje prava svojine na predmetu zakupa, kao to je to, na primjer, sluaj sa ugovorom o prodaji ili pak ugovorom o poklonu. Ekonomska svrha zakupa je u tome da zakupac dobije na upotrebu i iskoritavanje odreenu stvar koja je predmet zakupa na odreeno vrijeme i to bez plaanje njegove pune vrijednosti. Na ZOO pod ugovorom o zakupu podrazumjeva pravo na upotrebu odreene stvari , kao i pravo na pribiranje plodova, osim ako nije ugovoreno drugaije.

Osobine ugovora o zakupu Ugovor o zakupu je dvostrano obavezan jer njegovim zakljuenjem nastaju obaveze za obje ugovorne strane. Zakupodavca ima obavezu da preda stvar koja je predmet zakupa, a zakupac da za to plati zakupninu i to najee u novcu. Ugovor o zakupu je konsensualan ugovor jer je za njegovo zakljuenje dovoljno da usgovarai postigli sporazum o bitnim sastojcima ugovora. Ipak, ugovor o zakupu moe biti i formalan ugovor , ako su strane ugovrileneku formu ili ako je to zakonom propisano, kao u sluaju ugovora o zakupu poslovnih prostorija. Ugovor o zakupu je teretan ugovor jer svaka ugovorna strana je duna dati naknadu ili izvriti protivinidbu za ono to dobija od druge ugovorne strane. Ugovor o zakupu je trajan ugovor jer se zakljuuje, po pravilu, na jedan dui vremenski period u kojem e zakupac moi da stvar upotrebljava i od iste ubire plodove

Trajanje ugovora o zakupu, po pravilu, odreuju ugovarai. Meutim, ako oni to ne uine, smatra se da je ugovor o zakupu zakljuen na neodreeno vrijeme, to znai da moe doi do raskida ugovora ili izmjene ugovora zbog promjenjenih okolnosti. Kod ugovora o zakupu je mogue preutno produenje ugovora, a ako trajanje ugovora o zakupu nije odreeno, ugovorni odnos prestaje otkazom kao vrstom jednostrane izjave volje. Ugovor o zakupu je imenovan ugovor koji se esto zakljuuje i ima veliki znaaj u pravnom prometu, to je i bio razlog da dobije svoje ime i mjesto u gotovo svim graanskim kodifikacijima, pa i samom ZOO u odredbama l.567-599.

Bitni elementi ugovora o zakupu su: predmet zakupa , zakupnina i trajanje ugovora o zakupu.

Predmet ugovora o zakupu moe biti stvar ili neko imovinsko pravo. Predmet zakupa mogu biti i pokretne i nepokretne stvari koje su, po pravilu, nepotrone i nezamjenljive. Predmet ugovora o zakupu moe biti stvar koja postoji , ali i budua stvar. Predmet zakupa moe biti tua stvar, jer se zakupom stie pravo upotrebe (usus,fructus), a ne vlasnitvo na stvari.

Predmet ugovora o zakupu mora biti: mogu, stvar u prometu (res in commercio ), odreen ili bar odrediv Predmet zakupa moe biti i odreeno imovinsko pravo koje je po svojoj prirodi pogodno za upotrebu. Takvo imovinsko pravo je pravo na licencu. Pravo upotrebe predmeta zakupa (licence) nastaje momentom zakljuenja ugovora.

Zakupnina je naknada za koritenje predmeta zakupa. Zakupnina se najee daje u novcu, ali i drugim stvarima. Ako prilikom davanja neke stvari na upotrebu nebi bila ugovorena zakupnina radilo bi se o besteretnom (dobroinom) pravnom poslu koji se zove posluga. Zaskupnina se plaa ili odjednom ili u obrocima (ratama) , to je ei sluaj.

Trajanje zakupa je znaajan sastojak ugovora o zakupu, jer pravno dejstvo mogu proizvoditi samo oni ugovori o zakupu kojima se ispunjava svrha obavezivanja ugovornih strana, dakle, kako zakupca , tako i zakupodavca. Trajanje zakupa ili vrijeme na koje je zakljuen ugovor o zakupu je znaajan i iz razloga to ugovor o zakupu na odreeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je zakljuen. Ovi ugovori se, pod odreenim (ugovorenim ili zakonskim) uslovima, mogu preutno produiti. To e biti najee sluaj kada zakupac nastavi upotrebljavati stvar i nakon isteka ugovora o zakupu, a zakupodavac se tome ne protivi. U tom sluaju se smatra da je zakljuen novi ugovor o zakupu, ali na neodreeno vrijeme. Ugovor o zakupu na neodreeno vrijeme prestaje otkazom.

Obaveze zakupodavca su : - predaja predmeta zakupa tj. stvari sa svim njenim pripatcima, obaveza odravanja stvari za vrijeme trajanja zakupa odgovornost zakupodavca za materijalne i pravne nedostatke stvari

Obaveze zakupca su : da plaa zakupninu, da stvar upotrebljava prema ugovoru, da vrati predmet zakupa nakon prestanka ugovora

Otuenje predmeta zakupa (zakupljene stvari) Zakupodavac ima pravo prodati predmet zakupa treem licu. Ako je zakupodavca prodao predmet zakupa i isti predao predao zakupcu, pribavilac (tree lice) stupa na mjesto zakupodavca, a prava i obaveze iz zakupnog odnosa nastaju izmeu treeg lica- pribavioca i zakupca. Zbog toga novi zakupodavac ne moe od zakupca zahtjevati da mu stvra preda prije isteka ugovora o zakupu, jer to nebi mogao ni prvobitni zakupodavac. Ako zakupodavca zakljuio ugovor o zakupu, a zakupcu nije predao stvar na koritenje, pa potom tu stvar otui treem licu, bitno je da li je pribavilac stvari (tree lice) znao za postojanje ugovora o zakupu ili ne. Ako je on znao za postojanje ugvoora o zakupu odna onstupa na mjesto zakupodavca i ima obavezu da ispuni ranije zakljueni ugovo o zakupu i to tako to e predati zakupljenu stvar zakupcu. Ako pak pribavilac nije znao za postojanje ugovora o zakupu (zani ako je bio savjestan), , tada zakupac nema pravo da zahtjeva predaju predmeta zakupa od pribavioca, jer se pribavilac smatra savjesnim sticaocem stvari, a ni od zakupodavca , jer se vie stvar kod njega ne nalazi. Ipak ima pravo na naknadu tete.

Podzakup postoji kada zakupac svoje pravo koje ima u pogledu predmeta zakupa (upotreba i iskoritavanje) prenese na neko tree lice i to samo za vrijeme na koije je zakljuen osnovni ugovor o zakupu. Zakupac u ovom sluaju dobija poloaj zakupodavca , a tree lice poloaj podzakupca. Podzakup ne utie na osnovni ugovor o zakupu zakljuen izmeu zakupca i zakupodavca.

Zakupac moe zakupljenu stvar dati u podzakup, osim u sluaju: kada je to pravo zakupca zakonom ili ugovorom iskljueno (zabranjeno), ako bi davanjem stvari u podzakup zakupodavca pretrpio tetu ili ako je davanje stvari u podzakup uslovljeno saglasnou zakupodavca

Ugovor o zakupu prestaje: protekom vremena, otkazom, propau predmeta zakupa, smru ugovaraa Ugovor o zakupu zakljuen na odreeno vrijeme prestaje protekom roka na koji je zakljuen, a ugovor o zakupu zakljuen na neodreeno vrijeme prestaje sporazumom ugovaraa ili otkazom. Otkaz je jednostrana izjava volje kojom jedna ugovorna strana prekida ugovorni odnos zakljuen na neodreeno vrijeme. Otkaz ne proizvodi pravno dejstvo njegovim dostavljanjem drugoj strani, neko je potreban protek odreenog vremena od prijema otkaza do prestanka zakupnog ugovornog koji se naziva otkazni rok. Po ZOO taj rok iznosi 8 dana.

Propast stvari Ako stvar koja je data u zakup propadne, tada vie nema jednog od bitnih elemenata ugovora o zakupu, to ima za posljedicu da se ugovor o zakupu gasi odnosno prestaje. Ako je stvar koja predmet zakupa potpuno unitena , zakup prestaje po sili zakona (ex lege), a ako je stvar unitena djelimino, zakupa ima pravo izbora: ili raskinuti ugovor o zakupu ili zahtjevati snienje zakupnine. Smrt jedne ugovorne strane ne dovodi do prestanka ugovora o zakupu, pa se zakupni odnos nastavlja sa nasljednicima umrle ugovorne strane. Meutim, zakup moe prestati zbog smrti jedne ugovorne strane ako je tako ugovoreno, aili ako se to moe zakljuiti iz same prirode ugovora.

5. Ugovor o zajmu

Ugovor o zajmu je takav ugoor kojim se obavezuje jedna strana (zajmodavac) da drugoj strani (zajmoprimcu) preda u vlasnitvo odreeni iznos novca ili odreenu koliinu zamjenljivih stvari, a druga strana se obavezuje da e nakon izvjesnog vremena vratiti isti iznos novca ili istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta, uz naknadu (kamatu) ili bez nje. a/. Osobine ugovora o zajmu Zajam je konsensualan jer je za njegov nasanak dovoljan konsensus odnosno saglasnost volja ugoornih strana o bitnim elementima ugovora. Do donoenja ZOO, zajam je u naem pravu tretiran kao realan ugovor , to znai da se tada smatralo da je ugovor o zajmu zakljuen tek jedna strana preda drugoj predmet zajma, a to je bio po pravilu, novac. Ugovor o zajmu je dvostrano obavezan ugovor jer stvar obaveze za obje ugovorne strane zajmodavca i zajmoprimca. Obaveza zajmodavca je da oreda predm zajma, a obaveza zajmoprimca da vrati predmet zajma nakon izvjesnog vremena, te da plati odreenu naknadu, ako je rije u zajmu kao teretnom ugovoru.

Ugovor o zajmu moe biti i teretan i dobroin ugovor u zavisnosti od toga da li je zajmodavca duan da za dati zajam plaa kakvu naknadu.

Ugovor o zajmu se javlja kao lini ugovor (ugovor intuitu personae) i ima karakteristike besplatnog zajma u sluaju kada zajmoprimac vraa istu koliinu novca ili stvari bez naknade, a zajmodavca daje novac u zajam iz linih i prijateljskih pobuda, jer eli pomoi zajmoprimcu. Meutim, ee se ugovor o zajmu zakljuuje kao nelini i teretan ugovor s cilljem ostvarenja naknade za dati novac.

Ugovor o zajmu je komutativan ugovor jer je u vrijeme zakljuenja ugovora poznat obim prestacija i meusobni odnos ugovaraa.

Ugovor o zajmu je trajan, samostalan i kauzalan ugovor.

Ugovor o zajmu se razlikuje od ugovora o zakupu jer on predstavlja osnov za sticanje prava vlasnitva na pozajmljenom predmetu zajmu (novcu ili stvraima). Predmet zajma je zamjenljiva stvar, a predmet zakupa , po pravilu nezamjenljiva stvar. Zajmoprimac vraa istu stvra, iste vrste, koliine i kvaliteta (generiko vraanje), a zakupac istu stvra (vraanje in species). Ugovor o zajmu se razlikuje od ugovora o posluzi (posudbi) po tome to je predmet zajma zamjenljiva stvar, a predmet posluge je nezamjenljiva stvar. Ugovor o zajmu je osnov sticanja vlasnitva na pozajmljenoj stvari, a ugovor o posluzi nije osnov sticanja vlasnitva, tako da poslugoprimac moe vratiti samo istu stvar i to ba onu koju je dobio na poslugu. Ugovor o zajmu ima mnogo slinosti sa ugovorima o prodaji, razmjeni i poklonu. jer predstavlja osnov sticanja vlasnitva na stvari, kao to je sluaj i kod pomenutih ugovora. Ugovor o zajmu se od pomenutih ugovora razlikuje uparvo po tome to je zajmprimac duan poslije odreenog vremena vratiti zajmodavcu predmet zajma.

Vrste ugovora o zajmu Prema predmetu zajma, ugovor o zajmu moe biti novani i naturalni zajam. Prema ekonomskom kriteriju zajam moe biti potroni (konzumptivni) i proizvodni (produktivni). Prema tome da li se za zajam plaa naknada , ugovor o zajmu moe biti teretni i dobroini. Prema vremenu trajanja, ugovor o zajmu moe biti kratkoroni (do 5 godina) i dugoroni (preko 5 godina). Ugovor o kreditu se ipak razlikuje od ugovora o zajmu, jer predmet ugovoora o kreditu moe biti samo novac, dok predmet zajma mogu pored novca biti i druge zamjenljive stvari. Ugovor o kreditu je formalan ugovor, jer mora biti zakljuen u pismenoj formi, to nije sluaj sa ugovorom o zajmu. Kod ugovora o kreditu, u ulozi zajmodavca se pojavljuje banka ili druga prvana liac, a kod obinog ugovora o zajmu , u ulozi zajmodavca mogu biti i fizika lica.

Bitni elementi ili sastojci ugovora o zajmu su predmet zajma i naknada (kamata) Predmet ugovora o zajmu je, po pravilu, novac, mada predmetom mogu biti i druge zamjenljive stvari u odreenoj koliini. U zavisnosti da li je predmet ugovora o zajmu novac ili odreena koliina zamjenljivih stvari, razlikujemo novani i naturalni zajam. Kada zajmoprimac primi zajam on postaje vlasnikom tih stvari, pod uslovom da je savjestan , tj. da ne zna da stvar koja je predmet zajma nije vlasnitvo zajmodavca. Od tog trenutka on odgovara i za sluajnu propast predmeta zajma. Ako zajmoprimac u trenutku predaje stvari zna da je predmet zajma tua stvra, onda je on nesavjestan posjednik predmeta zajma i na istom ne moe stei pravo vlasnitva, pa e predmet zajma morati vratiti vlasniku. Naknada koju zajmopripac plaa za dobijeni zajam zove se kamata. Kamata se plaa godinje, osim kod zajmova kod kojih obaveza vraanja dospijeva u kraim rokovima, gdje se kamata vraa istovremeno sa vraanjem glavnice.

Naknada za ustupanje predmeta zajma (kamata) se po pravilu plaa u novcu, ali se moe dati i u drugim stvarima. Kamata o kojoj ovdje govorimo je ugovorena ili ugovorna kamata koju treba razlikovati od tzv. zatezne odnosno, zakonske kamate. Zatezna kamata je ona koja se plaa kao jedna vrsta naknade za zakanjenje u ispunjenju neke novane obaveze, bilo da se radi o ugovornoj ili vanugovornoj obavezi. Zatezna kamata i njena visina je uvijek propisana zakonom, kao to je to uinjeno kod nas u l.277 st.1 ZOO i Zakonu o visini stope zatezne kamate. Trajanje ugovora o zajmu se obino odreuje ugovorom o zajmu, a ako trajanje nije ugovoreno, tada je rije o ugovoru o zajmu na neodreeno vrijeme. U sluaju zajma ugovorenog na neodreeno vrijeme, zajmoprimac je duan vratiti zajam po isteku primjerenog roka koji mu ostavi zajmodavac, ali koji ne moe biti krai od 2 mjeseca raunajui rok od dana kada je zajmodavca zatraio vraanje zajma.

A. Obaveze zajmodavca su :predaja predmeta zajma i odgovornost za nedostatke predmeta zajma. Predmet zajma Obzirom da je ugovor o zajmu osnov za sticanje vlasnitva (iustus titulus) na pozajmljenoj stvari, predaja predmeta zajma je nain sticanja (modus aquirendi) vlasnitva na predmetu zajma. Predmet zajma se moe predati predajom stvari iz ruke u ruku (faktika predaja) ili skraenim putem (tradicio brevi manu) u sluaju kada zajmoprimac od prije dri predmet zajma u posjedu po nekom drugom pravnom osnovu, ali mu je sada zajmodavca daje po osnovu ugovora o zajmu. Predaja se moe izvriti i simbolino , kao na primjer, kada se roba predaje predajom skladinici ili drugog vrijednosnog papira, usmjesto same stvari. Predaja zajma se vri u vrijeme i na mjestu kako je ugovoreno, a kao vrijeme i mjesto nisu ugovoreni, zajmodavac je duan predati stvari kada to zajmoprimac zatrai, ali nu nevrijeme. Zajmodavac moe odbiti zahtjev zajmoprimca za predaju stvari zbog loih materijalnih prilika zajmoprimca, bilo da su iste postojale u vrijeme zakljuenja ugovora ili da su nastale naknadno.

Odgovornost za materijalne nedostatke

Kao i kod ugovora o prodaji, ugovora o zakupu i nekih drugih ugovora zajmodavca odgovara i za materijalne nedostatke predate stvari. Nedostatak mora postojati u vrijeme predaje stvari zajmoprimcu, a ne u vrijeme zakljuenja ugovora o zajmu.

Ako se radi o zajmu sa naknadom zajmodavca u sluaju materijalnih nedostataka pozajmljene stvari odgovara zajmoprimcu za svu tetu koju j ovaj zbog toga pretrpio, bez opbzira da li je znao ili ne za postojanje nedostatka.

Ako se radi o besplatnom zajmu, zajmodavca odgoavra za materijalni nedostatak samo ako je za njega znao, a o njemu nije obavjestio zajmoprimca.

Obaveze zajmoprimca (vraanje zajma i plaanje naknade) 1. Vraanje predmeta zajma je prva i osnovna obaveza zajmoprimca koju on mora izvriti nakon proteka vremena na koji je ugovor o zajmu zakljuen. On je u obavezi da vrati istu vrstu i koliinu pozajmljenih stvari. Kada je predmet zajma novac, zajmoprimac vraa istu koliinu novca odnosno isti iznos novca izraen u onom broju novanih jedinica u kojem ga je primio. Ako su predmet zajma stvari, onda zajmoprimac vraa istu vrstu, koliinu i kvalitet stvari koje moraju biti zamjenljive. Radi se o generikim stvarima, koje su odreene po rodu. Tako, naprimjer, ako je predmet zajma bilo brano srednje kvalitete u kolini od 100 kg, zajmoprimac je duan da vrati takoe sto kg brana srednje kvalitete, osim ako nije drugaije ugovoreno. Ako je , na primjer ugovoreno da se vrati 150 kg brana najbolje kvalitete, radi se o zajmu, ali ne onom besplatnom, ve napltnom ili zajmu uz naknadu. Prilikom vraanja zajma u novcu ili stvarima, dunik (zajmoprimac) jer duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obaveza glasi.

Plaanje naknade (kamate) je obaveza zajmoprimca ako se radi o teretnom zajmu ili zajmu uz naknadu. Naknada se kod ugovora o zajmu fizikih lica mora ugovoriti, jer se pretpoistavlja da su ugovori o zajmu izmeu fizikih lica dobroini (bezteretni) ugovori. Nasuprot prednjem, ako je rije o ugovorima o zajmu u privredi , vai obrnuta pretpostavka da je rije o teretnim ugovorim i da je kamata ugovorena.

6. Ugovor o posluzi

Ugovor o posluzi je takav ugovor kojim se obavezuje jedno lice (poslugodavac) da e predati drugom licu (poslugoprimcu) privremeno i bez naknade odreenu stvar na koritenje, a poslugoprimac se obavezuje po proteku toga vremena vratiti poslugodavcu istu stvar. Ugovor o posluzi se razlikuje od ugovora o zakupu po tome to je ugovor o posluzi dobroin, a ugovor o zakupu teretan ugovor. Ugovor o posluzi se razlikuje od ugovora o zajmu po tome to poslugodavac dobija stvar na poslugu, a ne u vlasnitvo. Zajmoprimac vraa stvari odreene po rodu, a poslugoprimac istu stvar koja je data u poslugu. Ugovor o poklonu je slian ugovoru o posluzi, jer su oba ugovora dobroini pravni poslovi, ali se razlikuju to se na osnovu poklona stie vlasnitvo, a na osnovu ugovora o posluzi samo pravo koritenja stvari. Ugovor o posluzi je slian ugovoru o ostavi jer se i poslugoprimac i ostavoprimac obavezuju nakon isteka ugovora, vratiti predmet ugovora, dok se razlikuju po tome to ostavoprimac nema pravo upotrebe stvari.

Osobine ugovora o posluzi Ugovor o posluzi je konsensualan (nastaje saglasnosu volja) i dvostrano obavezan (obaveza predaje i vraanja stvari), dobroin (za upotrebu stvari se ne daje naknada) , kauzalan (prepoznatljiv je cilj obavezivanja) i trajan ugovor (koritenje stvari date na poslugu tarje dui vremenski period). Bitni sastojici ugovora su predmet posluge i vrijeme trajanja posluge. Predmet posluge je odreena stvar koja mora ispunjavati sve opte uslove koji se trae da bi ta stvar mogla biti predmetom pravnog posla, to znai da mora biti u prometu, da stvar mora biti odreena i postojea stvar, a ne budua stvar. Predmet posluge su najee nepotrone stvari, kao na primjer alat, ivotinja, automobil i sl.). Vrijeme trajanja posluge je period na koji je ugovor o posluzi zakljeen i u kojem poslugoprimac moe da stvar upotrebljava. Vrijeme trajanja posluge se utvruje ugovorom, tako to e se u ugovoru navesti da posluga traje do odreenog datuma ili dogaaja i slino, a ako vrijeme trajanja posluge nije ugovoreno, onda se isto odreuje prema cilju odnosno svrsi koju stranke htjele ugovorom da postignu. Ako vriejme posluge nije ugovorom utvreni niti se mmoe utvrditi prema svrsi ugovora, tada poslugodavac moe zahtjevati vraanje predmeta u svako doba.

Obaveze poslugodavca Osnovne obaveze poslugodavca su: predaja stvari, odgovornost za tetu i naknada trokova. Predaja stvari Poslugodavac i ima prvenstvenu obavezu da preda stvar poslugodacvu i to u vrijeme i na mjestu kako je ugovoreno, a ako nije ugvoreno, onda prema prirodi i cilu ugovora. Predaja stvari moe biti faktina predaja iz ruke u ruku , a i simbolina , kao na primejr predaja kljueva od automobila. Isto tako mogua je i predaja tzv. kratkom rukom (traditio brevi manu) u sluaju kada se predmet poslug ve nalazi kod poslogiprimca po nekom pravnom osnovu (na pr. ugovr o zakupu), pa sada poslugoprimac nastavlja da koristi stvar , ali ne na osnovu zakupa, ve posluge. Odgovornost za tetu snosi poslugodavac i to u sluaju kada predmet posluge nije predao poslugoprimcu u ugovoreno vrijeme Naknadu trokova vandrednog odravanja stvari snosi poslugodavac, a redovnih, poslugoprimac.

Obaveze poslugoprimca su: uvanje i upotreba stvari, trokovi odravanja stvari i vraanje stvari. Poslugoprimac je duan stvar upotrebljavati sa panjom briljivog i urednog ovjeka i uvati supstancu stvari koja mu j predata na poslugu. On stoga nee odgovarati za normalno i uobiajeno troenje stvari koje nastaje usljed redovne upotrebe stvari. On ne odgovara ni za sluajnu propast stvari jer nije vlasnik stvari koja je data u poslugu. Bez saglasnosti poslugodavca, poslugoprimac ne moe stvar dati treem licu na koritenje. Poslugoprimac je duan da redovno odrava stvar koja mu je data na upotrebu i to u onom stanju kava mu je predata. Ako je predmet ugovora ivotinja, tada je poslugoprimac duan u okviru obaveze odravanja stvari ivotinju redovno hraniti i lijeiti. Ako poslugoprimac izgubi posuenu stvar duan je nadoknaditi poslugodavcau njenu vrijednost. Poslugoprimac ima i obaezu da stvar vrati nakon isteka ugovora o posluzi, a ako vrijeme trajanja ugovora niej odreeno, onda saglasno cilju zbog kojeg je stvar data u poslugu. Vraanje stvari se obavlja saglasno ugovoru, a ako nema odrebe o vremenu i mjetsu vraanje stvar se vraa u mjestu prebivalita (sjedita) poslugodavca. Prestanak ugovora o posluzi nastaje otkazom poslugodavca.

7. Ugovor o ostavi

Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi uz naknadu ili bez naknade stvar od ostavodavca, da stvar uva i da istu vrati kada to ostavodavac zatrai. Prema ZOO ugovor o ostavi je konsensualan, a ne realan ugovor jer je ZOO napustio naelo ranijih graanskih zakona po kojima je ostav bila realan ugovor i prema kojima je za nastanak ugovora o ostavi bila potrebna predaja predmeta ostave. Ugovor o ostavi je imenovan ugovor , a moe biti i jednostrano obavezan ili dvostrano-obavezan ugovor. Ugovor o ostavi je jednostrano obavezan u sluaju besplatne ostave, dok je u sluaju ostave sa naknadom , ugovor o ostavi, dvostrano obavezan ugovor. Ugovor o ostavi je i trajan ugovor jer se po pravilu zakljuuje na dui vremenski period. Ugovor o ostavi moe biti bezteratan (besplatna ostava) i teretan ugovor (naplatna ostava).

Ugovor o ostavi se razlikuje od ugovora o prodaji i razmjeni i poklonu, jer ostavoprimac na temelju navedenog ugovora ne postaje vlasnikom stvari, ve samo uvar stvari koja je data u ostavu. Ugovor o ostavi se razlikuje od ugovora o zakupu, posluzi ili zajmu to ostavoprimac nema pravo da stvar upotrebljava odnosno koristi, ve obavezu da ostavljenu stvar uva. Bitni elementi ugovora o ostavi su : predmet ostave (potrone i nepotrone stvari, nezamjenljive stvari , a rjee i zamjenljive stvari). Imovinska prava ne mogu biti predmetom ostave. vrijeme trajanja ostave ( ugovor moe biti zakljuen na odreeno ili na neodreeno vrijeme, stim da ako vrijeme ostave nije odreeno , ostavoprimac je duan da vrati predmet ostave im to zakupodavac zatrai). naknada je iznos novca koji je duan ostavodavac isplatiti ostavoprimcu kod tzv.teretnih ugovora o ostavi.

Obaveze ostavoprimca su : prijem stvari u ostavu, uvanje stvari koja mu je predata u ostavu, vraanje stvari na zahtjve ostavodavca Obaveze ostavodavca su : plaanje ostavoprimcu naknade trokova za uvanje stvari, plaanje naknade za uvanje stvari u sluaju naplatne ostave, naknade tete ostavodavcu ako prilikom uvanja stvrai nastupi teta na stvari ostavodavca Neprava ostava postoji kada su predmet ostave zamjenljive stvari koje ostavoprimac ima pravo i potroiti, ali je u tom sluaju duan ostavodavcu vratiti istu koliinu stvari iste vrste. U ovom sluaju ostavoprimac , izuzetno , postaje vlasnikom stvari, po emu se ovajk sluaj ostave jako pribliava ugovoru o zajumu. Razlika je samo u tome to ostavoprimac ima obavezu da u svakom trenutku, na traenje ostavodavca, vrati predmet ugovora.

Ostava u nudi postojikada jedno lice zapadne u nevolje zbog koje nastaje oigledna opasnot za njegovu imovinu, pa stoga to lice, nemajui slobodu izbora lica kome e stvar ostaviti na uvanje, istu ostavlja u nudi koje mu se u tim izuzetnim okolnostima nalo pri ruci. Radi se o situacijam, zemljoterba, poplave, rata i sl. uana ostava je specifina po tome to nastje samom predajom stvari, a ostavodavca je u okviru ope dunosti pomoi licu u nevolji, duan da primi predmet ostave. Za uvanje se neduguje naknada, ve samo trokovi uvanja stvari. Zahtjva se poveana panja ostavoprimca. Ugostiteljska ostava je takva ugovor o ostavi kojim se obavezuje ugostitelj kao ostavoprimac da e primi na uvanje stvari gosta kao ostavodavca koje je ovaj donio u ugostitetljski objkekat ostavoprimca. Pod ugovstiteljem se podrazumjevaju smao lica koja se profesionalno bave ugostiteljstvom, pri emu se iskljuivo misli na usluge jela i pia, te pruanje gostu odgovarajueg smjetaja u objektu (soba, krevet i sl.).

Ugostiteljem se smatraju i bolnice i garae, kola za spavanje, organizovani kampovi i sl. Ugostitelj je duan primiti vrednije stvari od gosta koje ovaj ne moe sa sobom zadrati odnosno drati u sobi. Gost je duan im sazna, prijaviti ugostitelju nestanak stvari i moe ostvariti nakdu tete pod uslovom da dokae da je teta nastala krivicom ugostitelja ili lica za koje on odgovara. Ugostitelj ne moe svoju odgovornot za gubitak stvari gosta iskljuiti, niti ograniiti ili pak uslovljavati, tako da sve njegove obavijesti takvog karaktera nemaju pravo uinka i ne iskljuuju odnosno i ne umanjuju njegovu odgovornost za tetu. Za razlilku od drugih ugovora i vrsta ugovora o ostavi kod ugoora o ugostitetljskoj ostavi ostavoprimac ima pravo zadravanja na stvarima gosta (ius retentionis) i to sve do potpune naplat vsojim potraivanja za smjetaj gosta i ostale usluge. Odgovornost ugostitelja je objektivna , tako da se isti moe osloboditi odgovornosti samo pod uslovima priopisanim za osloboenje od objektivne odgovornosti za teteu od opasnih stvari i opasnih djelatnosti.

8. Ugovor o djelu

Ugovor o djelu (locatio conductio operis) Ugovor o djelu je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana (izvoa, poslenik) obavezuje da e drugoj ugovornoj strani (naruilac) izraditi odreeno djelo ili obaviti odreeni posao, a naruilac se obavezuje da e mu za izvreni posao dati naknadu u novcu ili drugim zamjenljivim stvraima. Dakle predmet ugovora o djelu je izvrenje odreenog posla kao to je na primjer : izrada neke stvari (ivanje odjela, izrada ormara , popravka cipela i slino) popravka neke stvari (automobila, raunara, TV i slino) izvrenje fizikog rada (kopanje, prenoenje predmeta s jednog na drugo mjesto) izvrenje intelektualnog rada (izrada umjetnike slike, dranje predavanja, izrada udbnika) Predmet ugovora o djelu mora biti odreen ili odrediv, mogu i doputen, a u protivnom ugovor je nitav.

Odnos ugovora o djelu i drugih ugovora Ugovor o djelu podrazumjeva, po pravilu, izvrenje tano odreenog posla prema dispoziciji naruioca u odreenom kraem vremenskom periodu (izrada odijela, popravka cipela, iskop kanala, izrada udbenika istorije za uenike srednje kole). Ugovor o radu podrazumjeva vrenje grupe poslova za poslodavca koja spadaju u opis odrenog radnog mjesta u duem vremenskom periodu (kroja koji za poslodavca fabriku tekstila, redovno ije odijela za mjesenu platu). Zaposleni na osnovu ugovora o radu se nalazi u posebnom pravnom odnosu sa poslodavcem u kojem od njega zavisi, dok je poslenik po ugovoru o djelu nezavistan od naruioca posla. Kod ugovora o djelu naknada za rad se plaa, po pravilu odjednom i po zavretku posla, a kod ugovora o radu se plaa u pravilnim vremenskim razmacima , najee mjeseno. Kod ugovora o radu rizik posla snosi poslodavac, a kod ugovora o djelu taj rizik snosi izvoa odnosno poslenik. Ugovor o djelu se razlikuje od ugovora o prodaji prema slijedeim kriterijima predvienim u ZOO: pripadnost (vlasnitvo) materijala od kojeg se djelo izrauje, rad izvrioca posla (poselnika) Prema tome kada izvoa posla (poslenik) izradi odreenu pokretnu stvar od od svog materijala, postoji pretpostavka da se radi o ugovoru o prodaji. Ako je opak materijal vlasnitvo naruioca, a poslenik (izvoa) samo izradi odreenu pokretnu stvar od tueg materijala, radi se o ugovru o djelu. Da li se radi o ugovoru o prodaji ili ugovoru o djeli cijeni se prema okolnostima konkretnog sluaja imajui u vidu volju ugovornih strana, stim da postoji pravilo , da ako su ugovorne strane prilikom zakljuenja ugovora posebno imale u vidu rad izvrioca posla (poslenika) , smatra se da su zakljuili ugovor o djelu.

Ugovor o djelu se razlikuje od ugovora o punomostvu po tome to je predmet ugovora o djelu faktiki rad (fiziki, struni, intelektualni rad), a predmet ugovora o punomostvu pravni posao odnosno pravna radnja. Kod ugovora o djelu poslenik vri radnju u svoje ime i za svoj raun, a punomonik u ugovoru o punomostvu vri pravne radnje u tue ime i za tu raun. Slinost izmeu njih je samo u tome to se i kod jednog i kod drugog ugovora jedna ugovorna strana obavezuje izvriti odreenu radnju u korist druge strane.

Bitni elementi i osobine ugovora o djelu su: predmet ugovora i naknada. Predmet ugovora je izvrenje odreenog posla. Ugovor o djelu je teretan i ekvivalentan ugovor (naknada je ustanovljena kao protivvrijednost za rad poslenika). Ako bi se posao obavio bez naknade, onda se ne radi o ugovoru o djelu, ve nekom drugom dobroinom ugovoru. Naknada se moe dati u novcu ili drugim zamjenljivim stvarima. i odreuje se sporazumno, u samom ugovoru. Ugovor vrijedi i u sluaju da naknada nije ugovorena, stim da e je u tom sluaju, odrediti sud. Naknada se plaa u vrijeme i u mjestu kako je to ugovoreno, a ako nije nita ugovoreno, niti u tom pogledu postoje obiaji, naknada se ima platiti tek nakon to je naruilac pregledao i odobrio izvreni rad. Ugovor o djelu je konsensualan, dvostrano obavezan, teretan, kauzalan i neformalan ugovor. Moe biti zakljuen i kao ugovor intuitu personae. Ugovor o djelu je imenovan, ekvivalentan i trajan ugovor.

Obaveze izvoaa su: izvrenje djela, odgovornost za nedostatke izvrenog posla i predaja predmeta posla A. Izvrenje posla (djela) podrazumjeva obavljanje odreenog fizikog ili intelektualnog rada. Izvrenje posla se pojavljuje u obliku izrade nekog materijalnog (tjelesnog) predmeta, intelektualnog rada ili nekog drugog posla. Materijalni predmet ugovora o djelu postoji kada se izvoa obavezao izraditi, opraviti ili modifikovati odreenu stvar. Intelektualni rad kao predmet ugovora o djelu postoji kada se poslenik obavezao izvriti rad koji je prozvod ljudskog intelekta, kao na primjer kada se obavezao dati struno miljenje povodom nekog spornog pitanja, kada je izradio projekat nekog objekta, da e odrati koncert, da e napisati albu na neku odluku i sl. Izvoa je duan izvriti djelo u vrijeme i na mjestu kako je ugovoreno, a ako to nije ugovoreno onda je duan izvriti djelo za ono vrijeme koje je uobiajeno i razumno potrebno za izvrenje takvog posla.

Izvoa koji zakasni za izvrenjem posla dolazi u duniku docnju i snosi njene posljedice. Izvoa nee odgovarati za zakanjenje u slijedeim sluajevima: ako je do zakanjen ja dolo iz razloga to naruilac nije blagovremeno predao materijal, ako je naruilac traio izmjene djela, zbog ega je dolo do produenja vremena koje je potrebno za zavretak posla, ako naruilac nije isplati izvoau (posleniku) predujam, a to je bilo ugovoreno, ako je rije o nekim drugim razlozima koji su nastali ponaanjima naruioca. Izvoa je duan izvriti posao u skladu sa pravilima struke i naelom savjesnosti i potenja, pa ak i u sluaju kada mu naruilac nije dao potrebne upute i smjernice za rad. Ugovor o djelu se moe zakljuiti sa rokom kao bitnim elementom tzv. ugovor sa fiksnim rokom, u kom sluaju je eventualno zakanejnje naruioca uvijek neopravdano.

Ako iz prirode posla ne proistie to drugo, izvoa nije duan lino obaviti posao, ve moe za to angaovati trea lica (podizvoae). U tom sluaju on nastavlja da i dalje odgovara za kvalitet izvrenog posla. Ako u izvoenju posla nastane teta naruiocu, za nju e odgovarti i izvoa i podizvoa, stim to podizvoa odgovara po optim pravilima o odgovornosti za tetu, a izvoa po pravilma o odgovornosti za drugog.

B. Odgovornost za nedostatke izvrenog djela postoji kada izvreni rad ima nedostake, odnosno nema ona svojstva koja su ugovorena. Izvreno djelo ne smije imati ni materijalne ni pravne nedostatke. Djelo ima materijalni nedostatk ako nema ugovorena svojstva ili pak svojstva potrebna za uobiajenu upotrebu ili svojstva namjenjna za naroitu upotrebu stvari. Izvoa je duan da omogui naruiocu da pregleda i primi izvreni rad. Ako se tom prilikom otkriju nedostatci, naruilac je o istima duan obavjestiti izvoaa bez odlaganja. Nakon prijema posla, izvoa odgovara samo za skrivene nedostatke koji se nisu mogli utvrditri prilikom pregleda djela. Ako naruilac ne pregleda rad bez opravdanog razloga, smatra se da je primo rad.

Ako se nedostaci posla pojave nakon pregleda i prijema posla (skriveni nedostatci) , naruilac je obavezan to prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od otkrivanja nedostatka (subjektivni rok) obavjestiti izvoaa. Nakon proteka 2 godine od prijema posla (objektivni rok), naruilac posla se vie ne moe pozivati na skrivene nedostatke. Ako je izvoa nesavjestan (zna za postojanje nedostatka, a o tome nije obavjetio naruioca) , onda odgovara za svoje propuste bez obzira na rokove. Ako posao nije izvren u skladu sa ugovorom naruilac ima pravo: raskinuti ugovor i zahtjevati naknadu tete, ako posao ima takav nedostaak koji ini izraenu stvar neupotrebljivom ili je posao izvren proitvno uslovima ugovora, sam otkloni nedostatak ili traiti snienje cijene ili raskinuti ugovor, ako se radi o nedostatku koji izraenu stvar (posao) ne ini neupotrebljivim.

C. Predaja predmeta posla Ako je predmet posla izrada neke tjelesne stvariu, izvoa ju je duan nakon zavretka posla predati naruiocu u mjestu i u vrijeme koje je utvreno ugovorom. Ako vrijeme nije ugovoreno, predaja se ima izvriti u razumno vrijeme, a ako mjesto predaje nije ugovoreno, predaja se vri prema svrsi posla, prirodi obaveze i drugim okolnostima, a ako nije mogue odrediti mjesto predaje, ona e se izvriti u izvoaevom prebivalitu odnosno boravitu u vrijeme nastanka obaveze. Obaveze naruioca posla su: isplata naknade, obaveza prijema posla i saradnja sa izvoaem pri izvrenju posla. A.Naknada za izvreni posao odnosno djelo se isplauje na nain, u vrijeme i u mjestu kako je to ugovoreno, izuzev sluaja ako je naknada utvrena nekom tarifom ili slinim obavezujuim aktom (cjenovnikom). U tom sluaju naruilac za izvreni rad nije duan platiti vei iznos od onoga utvrenog cjenovnikom odnosno tarifom. Ako naknada nije odreena, visinu odreuje sud. Isplata naknade se po pravilu vri po izvrenom poslu i to poslije prijema djela.

Ako je u toku posla dolo do dodatnih radova koji nisu ugovreni , izvoa ima pravo zahtjevati poveanje ugovorene naknade. Radi osiguranja naplate potraivanja naknade za izvreno djelo izvoa ima zalono pravo na stvarima koje je izradio odnosno popravio. B.Obaveza prijema posla se sastoji u nizu radnji naruioca koje omoguavaju preuzimanje posla. Pored toga naruilac ima i obavezu da pregleda izvreni posao i bez odlaganja obavjestiti izvoaa o eventualnim nedostatcima koje je uoio. Ako ovu obavezui ne ispuni, naruilac zapada u povjerilaku docnju i snosi njene posljedice. Smatra se da je djelo primio i da vie ne moe isticati one nedostatke koji su se mogli obaviti obinim pregledom stvari. U sluaju kada se povjerlac nalazi u dovnji zato to nije primo posao, izvoa se obaveze oslobaa polaganjem stvari kod suda. C. Saradnja pri uzvrenju posla podrazumjeva preduzimanje od naruioca odreenih radnji prije i u toku izvrenja posla, kao to su na primjer predaja materijala, dpolasci na redovne porbe, davanje usputstava posleniku. Krajnja posljedica neizvrenja ove obaveze je raskid ugovora koji moe dati izvrilac posla (poslenik).

D. Rizik sluajne propasti stvari ili oteenja snosi ona strana koja je dala materijal za izradu djela u skladu sa optim pravilom da stvar propada vlasniku stvari (res perit domino). Ako je izvoa upotrebio svoj materijal, pa stvar propadne sluajno, onda on nema pravo ni naknadu za izvreni rad niti za materijal. Ako je naruilac dao materijal, on snosi rizik sluajne propasti stvari i duan je posleniku isplati naknadu za izvreni rad. Prestanak ugovora o djelu Ugovor o djelu prestaje: ispunjenjem ugovora o djelu, raskidom, smru (u sluaju ugovora intuitu personae) i propau predmeta (stvari), ali i protekom vremena, ako je to bio bitan elemenat ugovora. Izvrenjem obaveza iz ugovora o djelu, ugovor redovno prestaje jer je postignuta svrha ugovora. Ugovor moe raskinuti naruilac u svako doba uz isplatu ugovorene naknade umanjene za iznos trokova koje izvoa nije imao, a koje bi bio duan uini da ugovor nije raskinut. Krivica (neispunjenje ili neuredno ispunjenje obaveza) izvoaa je uslov za jednostrani raskid ugovora o djelu.

9. Ugovor o doivotnom izdravanju

Pojam i odnos prema ugovorima o nasljeivanju i testamentu Ugovor o doivotnom izdravanju je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana (davalac izdravanja) obavezuje da e doivotno izdravati drugu ili neko tree lice, a druga strana (primalac izdravanja) se obavezuje da e mu ostaviti svu svoju imovinu ili jedan njen dio. Dakle kod ugovora o doivotnom izdravanju predaja cijele imovine ili jednog njenog dijela koja je predmet ugovora je odloena do poslije smrti primaoca izdravanja. Meutim, ugovorne strane mogu ugovoriti i da primalac izdravanja, jo za svoga ivota, prenese svu svoju imovinu ili jedan njen dio na davaoca izdravanja, u kom sluaju se takoe radi o valjanom ugovoru o doivotnom osiguranju. U prilog valjanosti ovog oblika ugopvora o doivotnom izdravanju odavno se izjasnila i sudska praksa, to je vidljivo iz Naelnog miljenja br.8/57 koje usvojeno na Proirenoj optoj sjednici Saveznog suda bive SFRJ dana 11.01.1957 godine.

Ugovor o doivotnom izdravanju treba razlikovati od ugovora o nasljeivanju koji su inae zabranjeni u naem pravu. Naime, kod ugovora o doivotnom izdravanju davalac izdravanja stie imovinu primaoca izdravanja kao naknadu za to to je do smrti primaoca izdravanja izdvajao sredstva za njegovo izdravanje, a kod ugovora o nasljeivanju nasljednik stie imovinu iskljuivo zbog injenice smrti ostavioca. U odnosnu na testament koji je jednostrani pravni posao mortis causa nastao jednostranom izjavom volje, ugovor o doivotnom izdravanju je dvostrani pravni posao inter vivos kojim primalac izdravanja raspolae svojom imovinom uz naknadu. Imovina kojom je primalac izdravanja raspolagao izdvaja se iz zaostavtine. U sluaju da je neko lice ostavilo testament, pa nakon toga zakljui ugovor o doivotnom izdravanju, tim ugovorom e se prethodno sainjen testament opozvati u mjeri u kojoj je testator naknadno raspolagao svojom imovinom na temelju ugovora o doivotnom izdravanju.

Osobine ugovora o doivotnom izdravanju Ugovor o doivotnom izdravanju je formalan ugovor, jer mora biti sastavljen i pismenom obliku i ovjeren od sudije, pri emu je sudija u obavezi upozoriti ugovorne strane na posljedice ugovora, kako je to propisano l.120 Zakona o nasljeivanju bive SR BiH .Forma u kojoj se zakljuuje ugovor o doivotnom izdravanju je forma ad solemnitatem, koja je uslov punovanosti ugovora. Ukoliko navedena dorma nije potovana, ugovor o doivotnom izdravanju je nitav. Forma ad solemnitatem o kojoj je rije, potrebna je samo kod onih ugovora o doivotnom izdravanju kod kojih se prenos (predaja) imovine odlae do iza smrti primaoca izdravanja, a ne i kod onih kod kojih primalac izdravanja ve za svoga ivota, tanije, odmah po zakljuenju ugovora, prenosi svoju imovinu na davaoca izdravanja. To proizlazi i iz pomenutog Naelnog stava Saveznog suda bive SFRJ br.8/57. U tom sluaju je potrebno samo da je ugovor pismen, a da potpisi ugovaraa budu ovjereni na zakonom propisan nain.

Ugovor o doivotnom izdravanju je dvostrano obavezan ugovor, jer stvara obaveze za obje ugovorne strane: primaoca izdravanja - da prenese na davoca izdravanja stvar ili pravo, a davaoca izdravanja da primaoca izdravanja ili drugo lice izdrava do smrti. Ugovor o doivotnom izdravanju je teretan ugovor jer svaka ugovorna strana dobija naknadu za ono to ini drugoj ugovornoj strani. Ugovor o doivotnom izdravanju ima apsolutno djestvo jer prema l.121 Zakona o nasljeivanju, davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora o doivotnom izdravanju upisati u javnu knjigu. Primalac izdravanja i poslije zakljuenja ugovora o izdravanju ostaje vlasnik imovine kojom je raspolagao ugovorom o doivotnom izdravanju. (osim ako se imovina prenosi ve za ivota primaoca). Ugovor o doivotnom izdravanju ima i odreeni stepen aleatornosti, pri emu su poznate obaveze ugovornih strana, ali se ne zna koliko e vremenski trajati obaveza davaoca izdravanja.

Ugovor o izdravanju se moe zakljuiti i kao ugovor u korist treeg lica (pactum favorem tertii), tako da davalac izdravanja moe ugovorom preuzeti na sebe obavezu ne samo da izdrava primaoca izdravanja, ve i neko tree lice, ili pak da izdrava samo to tree lice. Subjekti ugovora o doivotnom izdravanju su: davalac i primalac izdravanja, stim da primalac i ne mora biti ugovorna strana u sluajevima kada se ugovor o doivotnom izdravanju zakljuuje kao ugovor u korist nekog treeg lica. Primalac izdravanja moe biti svako fiziko lice koje je poslovno sposobno. Nasuprot prednjem primalac izdravanja ne moe biti pravno lice. Davalac izdravanja moe biti i fiziko i pravno lice. Ugovor o doivotnom izdravanju mogu zakljuiti i lica koja su duna po zakonu da se meusobno izdravaju.

Predmet ugovora o doivotnom izdravanju je ono to ini sadrinu obaveza davaoca i primaoca izdravanja. Prava i obaveze prvenstveno utvruju ugovorne strane prema svojoj volji i u skladu sa zakonom. Obaveza davaoca izdravanja je da primaoca izdravanja ili neko tree lice izdrava do smrti, a da ga nakon smrti i sahrani u skladu sa mjesnim obiajem ili pak na nain kako je ugovoreno. Obaveza davaoca izdravanja moe biti odreena tako to je ugovorena zajednica ivota ugovornih strana, ili na drugi nain, bez zajedice ivota. Ako zajednica ivota nije ugovorena obaveza davaoca izdravanja se sastoji u tome da primaocu obezbjedi sredstva za ivot, smjetaj, ishranu, zdravstvenu njegu i slino, sve saglasno mjesnim obiajima. Obaveza primaoca izdravanja je da davaocu izdravanja, za ivota ili nakon smrti, ostavi (prenese u vlasnitvo) svu svoju imovinu ili jedan njen dio.

Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju Ugovor o doivotnom izdravanju moe prestati: na osnovu sporazuma ugovornih strana, raskidom zbog nepodnoljivosti zajednikog ivota (u sluaju da je ugovorena i zasnovana zajednica ivota ugovornih strana), raskidom zbog neizvrenja ugovornih obaveza, raskidom zbog promjenjenih okolnosti, smru primaoca ili davaoca izdravanja Zbog smrti primaoca izdravanja ugovor prestaje proizvoditi pravna dejstva, osim ako su primaoci izdravanja brani drugovi, jer drugi brani drug tada ostaje jedini primalac izdravanja. Ugovor o doivotnom izdravanju, po pravilu, ne prestaje zbog smrti davaoca izdravanja, ve obaveze iz ugovora prelaze na nasljednike i to samo branog druga i potomke, ali samo ako oni na to pristanu. Znai oni imaju pravo izbora da li e odrati ugovor ili ne.

10. Ugovor o ortakluku

Ugovor o ortakluku je takav ugovor kojim se obavezuje dva ili vie lica (ortaci) da udrue svoj rad i imovinu, odnosno rad ili imovinu radi postizanja odreenog doputenog zajednikog cilja koji moe biti sticanje neke imovinske vrijednosti ili opte koristi za ortakluk. Na primjer, ortakluk postoji kada tri lica udrue novac i znanje radi izgradnje poslovnog prostora, stana ili nekog ureaja. Osobine ugovora o ortakluku Ortakluk je konsensusaln i neformalan ugovor. Ortakluk moe biti i formalan ugovor ako je tako ugovoreno ili propisano. Ugovor o ortakluku je trajan i uzajaman ugovor jer se zakljuuje za dui vremenski period u kojem treba da se ostvari cilj ugovora, s tim da se ortaci obavezuju jedan drugom (uzajamno) na postizanje zadatog cilja. Ugovor o ortakluku je aleatoran, jer je relativno neizvjesno postizanja cilja ortakluka, odnosno da li e ortaci ostvariti odreenu ,materijalnu korist ili e pak pretrpjeti gubitke.

Imovina ortakluka i ortaki udjeli Imovinu ortakluka ine ortaki udjeli koje su oni obavezni unijeti u ortakluk, kao i imovina steena za vrijeme trajanja ortakluka. U imovinu ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. Ortaki udjeli su stvari, prava i novac, rad i druga dobra koji ortak unosi u ortakluk prilikom zakljuenja ugovora. Stvari koje se unose u ortakluk mogu se unijeti tako da one postanu vlasnitvo ortakluka ili tako to e se iste samo ustupiti ortakluku na koritenje. Odnos prema ugovoru o zakupu Kod ugovora o zakupu zakupodavac predaje stvar zakupcu na koritenje bez posebnog prava odluivanja u pogledu poslovanja zakupca. Zakupodavca se ne tie da li e zakupac ostvariti dobit, on je jedino zaiteresovan za zakupninu. Kod ugovora o ortakluku ortak je zainteresovan za poslovanje ortakluka. U sluaju neuspjeha ortak je duan snositi posljedice neostvarenog cilja ortakluka.

Odnos ortakluka i ugovora o zajmu Ako je ugovoreno saodluivanje u upravljanju i ulaganju pozajmljenih sredstava tada se radi o ugovoru o ortakluku, a ako je ugovara ovlaten slobodno raspolagati primljenim novcem, radi se o ugovoru o zajmu.

Poslovodstvo i zastupanje Ugovorom o ortakluku poslovodstvo moe biti povjereno jednom ili vie ortaka ili treih lica. Ortak na koga je ugovorom preneseno ovlatenje za voenje poslova smatra se punomonikom. Ortak kome je povjereno upravljanje ortaklukom duan je voditi poslovne knjige, te se starati o imovini ortakluka, kao i svim prihodima i rashodima.

Obaveze i prava ortaka Obaveza unosa ortakog udjela je osnovna obaveza svakog lica koje ulazi u ortakluk. Obavaza lojalnosti znai da su ortaci duni slijediti interes ortakluka, te da je svaki ortak obavezan doprinositi ostvarenju zajednikog cilja zbog kojeg je i zakljuen ugovor o ortakluku. Odgovornost za tetu znai obavezu ortaka da e biti odgovoran za svaku tetu koju nanese ortakluku svojim skrivljenim radnjama, a pogotovo onima kojima se nanosi teta ortakluku. Obaveza snoenja gubitka i pravo na dobit znai da svaki ortak snosi dobitak i gubitak drutva srazmjerno svom udjelu na nain i pod uslovima kako je odreeno ugovorom o ortakluku.

Ortakluk prestaje: izvrenjem posla (ostvarenjem cilja ili nemogunou ostvarenja cilja) istekom vremena na koje je zakljuen, a ako je nije ugovoreno vrijeme ortakluka (ugovor na neodreeno vrijeme), ortakluk prestaje otkazom odlukom ortaka, smru ortaka, jer se ugovor o ortakluku smatra ugovorom intuitu personae tako da njegov ortaki dio mortis causa ne prelazi na nasljednike umrlog ortaka otvaranjem steaja nad imovinom ortakluka, otkazom, ako je ugovor o ortakluku zakljuen na neodreno vrijeme Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba imovine ortakluka koja se sastoji od cjelokupne aktive (glavnica i potraivanja, i pasive (dugovanja). Dioba imovine se vri tako to se prvo podmiruju dugovi ortakluka, a nakon toga se ortacima vraaju njihovi ulozi.

11. Ugovor o faktoringu

Ugovorom o faktoringu obavezuje se jedna strana (klijent, komitent) da na drugu ugovornu stranu (factor) prenese jedan dio ili sva svoja potraivanja koja ima prema treim licima, a druga strana se obavezuje da ta potraivanja uz proviziju i naknadu trokova, naplati. Ugovor o faktoringu nalazi svoje pravno uporite u Optim uslovima poslovanja faktoring kompanija i Optim pravilima ugovornog prava. Na meunarodnom planu, ugovor o faktoringu je regulisan Konvencijom UNIDROIT o meunarodnom faktoringu.

Osobine i funkcije ugovora o faktoringu Prema Konvenciji UNIDROIT o meunarodnom faktoringu ugovor o faktoringu se zakljuuje izmeu isporuioca (klijenta) i faktora. Isporuilac prenosi ili e prenijeti na faktora sva potraivanja nastala iz ugovora o prodaji robe ili vrenju usluga zakljuenih izmeu isporuioca i njegovog dunika.

Funkcije faktoringa su: funkcija finansiranja, funkcija usluge, servisa i uprave i funkcija obezbjeenja naplate Funkcija finansiranja ili likvidnosti koja se sastoji u tome da faktor pribavlja klijentu (isporuiocu) momentalnu likvidnost i to tako to klijentu stavlja na raspolaganje odreenu sumu novca, tako da za svoja ustupljena nedospjela potraivanja dobija odmah gotov novac. I faktor, koji je najee banka, ostvaruje svoj interes jer klijentu ne isplauje puni iznos za ustupljeno potraivanje, a za sebe zadrava odreeni iznos na ime provizije i trokova. Visina naknade se kree u rasponu od 5-30% od vrijednosti ustupljenih potraivanja. Funkcija usluge, servisa i uprave se ogleda, izmeu ostalog i u tome to faktor na sebe preuzima voenje klijentovog knjigovodstva tako da opominje klijentove dunike i ispostavlja im raune, vri obraun poreza istrauje trite i savjetuje klijenta u preduzimanju poslovnih poduhvata. Funkcija obezbjeenja naplate ili del credere funkcija znai da factor preuzima na sebe rizik naplate trabina koje su ugovorom prenesene.

Vrste faktoringa (pravi i nepravi, domai i meunarodni) Pravi faktoring postoji kada faktor u potpunosti odgovara za naplativost klijentovih potraivanja, a ako on za to ne odgovara, ve za naplativost trabine jami klijent, rije je o nepravom faktoringu. Pored pravog i nepravog postoji i domai i meunarodni faktoring u zavisnosti da li je ugovor o faktoringu zakljuen izmeu domaih ili stranih lica ija su sjedita u razliitim dravama. Ugovor o faktoringu je trajan obligacioni ugovor izeu klijenta i faktora koji oni zakljuuju u vidu okvirnog ugovora i predstavlja tzv. globalnu cesiju kojom klijent ustupa faktoru sva svoja budua potraivanja iz jednog poslovnog odnosa ili ustupanje svih potraivanja iz cjelokupnog poslovanja klijenta (cedenta) na cesionara (faktora). Ugovor o faktoringu sadri u sebi i obiljeja ugovora o prodaji i ugovora o zajmu, jer se faktor javlja kao kupac koji kupuje budue potraivanje svoga klijenta za odreenu cijenu. Ako ga on ne kupi, tada se faktor javlja u ulozi zajmoprimca koji je obavezan da potraivanje poslije isteka roka vrati klijentu.

Prava i obaveze ugovornih strana Klijent ima obavezu da potraivanja koja ima prema svojim dunicima, prenese na faktora, to znai da se u osnovi svakog faktoringa nalazi ugovor o cesiji, koji je u stvari ugovor izmeu starog i novog povjerioca kojim stari povjerilac (cedent) prenosi svoje potraivanje koje ima prema duniku (cesusu) na novog povjerioca (cesionara). Kod ugovora o faktoringu klijent (cedent) prenosi svoja postojea i budua potraivanja koja ima prema svom duniku/dunicima (cesusu) na faktora (cesionara). Kao faktor se po pravilu javlja banka. Faktor ima obavezu vrenja funkcije finansiranja klijenta, vrenje usluga servisa i uprave i funkcije obezbjeenja i naplate potraivanja klijenta. Ugovor o faktoringu se razlikuje od ugovora o forfetingu. Ugovor o forfetingu je takav ugovor kod koga jedno lice (forfeter, banka) kupuje od svog komitenta nedospjelo novano potraivanje, uz iskljuenje prava forfetera (banka-cesionar) na regres prema prodavcu potraivanja (klijentu-cedentu), ukoliko ne uspije naplatiti ustupljeno potraivanje.

12. Meunarodna prodaje robe

Meunarodna prodaje robe je regulisana Konvencijom UN o meunarodnoj prodaji robe (u daljem tekstu Konvencija) koja je usvojena 11.aprila 1980 godine na diplomatskoj konferenciji u Beu, pa se jo naziva i Beka konvencija. Oznaava se sa skraenicom CISG, koja u punom znaenju glasi : United Nations Convention on Contrats for the International Sale of Goods. Konvencija sadri materijalno-pravne propise o zakljuivanju ugovora o prodaji izmeu subjekata koji imaju sjedita u dvije razliite drave, kao i obaveze ugovornih strana u okviru takvih ugovora, posljedice povrede govora , kao i o odgovornosti za rizik. Pravila Konvencije prestavljaju kompromisnu kombinaciju kontinentalne pravne tradicije i Common Law. BiH je potpisnica Konvencije to znai da je ista inkorporiasna u sistem domaeg prava. Konvencija je imala znaajnu ulogu za razvoj Principa meunarodnog trgovakog prava koje je donio UNIDROIT tj. Meunarodni institut za izjednaavanje privatnog prava, Principa Evropskog ugovornog prava (Priciples of European Contract Law ili tzv. Lando principi koji su dobili naziv po Ole Landu) i Smjernica Evropske unije o kupovini robe u potroake svrhe.

Konvencija je podijeljena u 4 dijela, pri emu prvi regulie oblast primjene konvencije i opte odredbe o ugovorima, drugi dio obuhvata pravila o zakljuenju ugovora, a trei i etvrti reguliu obaveze ugovornih strana, te posljedice povrede navedenih obaveza. Kada je u pitanju odnos Konvencije i Smjernica Evropske unije o kupovini robe u potroake svrhe, treba ukazati da Konvencija o meunarodnoj prodaji robe ipak ima prednost u odnosu n a Smjernice. Stoga se, da bi Smjernice imale prednost u odnosu na Konvenciju, to u ugovoru mora posebno naglasiti. to se tie odnosa Konvencije i UNIDROITA i Lando principa, UNIDROIT i Lando principi e se primjeniti samo u sluaju ako u Konvenciji postoje praznine o nekom pitanju. Konvencija se primjenjuje u onim sluajevima kada se kao ugovarai javljaju subjekti iz razliitih drava potpisnica Konvencije ili kad pravila meunarodnog privatnog prava upuuju na primjenu prava jedne drave ugovornice potpisnice Konvencije.

Oblast primjene konvencije je ograniena na ugovore o meunarodnoj prodaji robe pokretnih stvari, pri emu dravljanstvo, graanski ili trgovaki karakter ugovaraa nije od znaaja. Konvencija se ne primjenjuje na ugovor o prodaji za privatne potrebe kupca tj. za linu ili porodinu upotrebu ili za potrebe domainstva, osim ako prodavac nije znao niti morao znati da kupac stvari kupuje za takvu svrhu. Konvencija se ne primjenjuje ni u sluajevima kada se radi o: prodaji robe na javnoj drabi, prodaji brodova, aviona, el.energije, prinudnom izvrenju, odgovornosti prodavca za smrt ili tjelesnu povredu koju bi roba prouzrokovala bilo kom licu.

Sa ugovorima o meunarodnoj prodaji robe izjednaeni su ugovori o djelu kod kojih izvoa izrauje djelo od vlastitog materijala. Konvencija ne regulie punovanost ugovora ili pojedinih ugovornih odredbi, kao ni djestvo ugovora na vlasnitvo prodate robe. Konvencija ne regulie ni pitanja poslovne sposbnosti, zastupanja, zastarjelosti, ustupanje potraivanja, preuzimanje duga, zadravanje prava svojine i sl. Sloboda ugovaranja Ugovorne strane su slobodne u ugovaranju pa tako mogu da odredbe Konvencije u cjelini ili djelimino iskljue. Znai odredbe Konvencije su dispozitvnog karaktera. Konvencija se ne primjenjuje samo u sluaju kada ugovorne strane imaju sjedita u razliitim dravama potpisnicima Konvencije, ve i u sluaju kad autonomno meunatrodno privatno pravo nadlenog suda upuuje na primjenu prava neke od drava potpisnica Konvencije.

Zakljuenje ugovora Ugovor je zakljuen kada se postigne saglasnost volja ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora, a prijedlog za zakljuenje ugovora smatra se ponudom ako je taj prijedlog: dovoljno odreen, upuen jednom ili vie lica i da ukazuje na namjeru ponudioca da se obavee u sluaju prihvatanja. Ponuda proizvodi dejstvo od asa kada stigne ponuenom (teorija prijema). Za razliku od ZOO, ponuda se po Konvenciji moe i povui. Prodaja robe opte odredbe Bitna povreda ugovora po Konvenciji postoji kada se drugoj strani ini takva teta da je sutinski liava onoga to je opravdano oekivala od ugovora, izuzev u sluaju ako takvu povredu nije predvidjela strana koja ini povredu.

Bitna povreda ugovora dovodi do prava na raskid ugovora, koje pripada objema ugovornim stranama. Raskid ugovora u sluaju bitne povrede ugovora ne nastupa po samom Zakonu, nego izjava o raskidu ima dejstvo tek ako je o njoj obavjetena druga strana. Bitna povreda ugovora postoji u sluaju : nesaobraznosti robe, docnje u ispunjenju, neisplate cijene, nepreuzimanja robe Obaveze ugovornih strana A. Obaveze prodavca su : isporuka robe, predaja robnih dokumenta i prenos vlasnitva, odgovornost za saobraznost robe, zatita od evikcije i uvanje robe. Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu kupac moe : zahtjevati ispunjenje ugovora, raskinuti ugovor ili sniziti cijenu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete.

B. Obaveze kupca su :plaanje cijene i preuzimanje isporuke robe. Prava kupca u sluaju povrede ugovora su : da zahtjeva izvrenje ugovora, da raskine ugovor ili da trai naknadu tete.

Prelaz rizika sluajne propasti stvari Odgovornost za sluajnu propast stvari se ureuje prije svega ugovorom, a ako takve klauzule u ugovoru nema, tada se imaju primjeniti pravila Konvencije iz l.66-70. Ako je potrebno izvriti prevoz kupljene robe, a nita nije posebno ugovoreno, rizik prelazi na kupca onog trenutka kada je roba predata na prevoz prvom prevoziocu. U tom sluaju rizik je preao na kupca predajom robe pediteru. Ako je prodavac djelimino izvrio prevoz svojim prevoznim sredstvima, rizik prelazi na kupca tek predajom robe drugom samostalnom prevozniku. Ako je ugovoreno da je prodavac duan robu predati prevoziocu u odreenom mjestu, onda je rizik preao na kupca kada prodaavc preda robu prevoziocu o tom mjestu. Inae rizik propasti stvari ostaje na prodavcu sve dok je on ne preda pomorskom prevoziocu. Ako je kupac duan preuzeti robu u mjestu sjedita prodavca, tada rizik propasti prelazi na kupca kada on preuzme robu, a ako to kupac ne uini blagovremeno, onda u asu kad mu je roba stavljena na raspolaganje.

Ako je kupac duan preuzeti robu u mjestu koje je sjedite prodavca, tada rizik propasti prelazi na kupca kada on preuzme robu ,a ako to kupac ne uini blagovremeno, onda u asu kad mu je roba stavaljena na raspolaganje. Odgovornost za tetu i osloboenje od odgovornosti Odgovornost ugovornih strana za tetu nastalu zbog neispunjenja ugovornih obaveza je po pravnoj prirodi objekt