Ugovornezatezne kamate HPR

HRVATSKA PRAVNA REVIJA

32 studeni 2008.

1. UVODNE NAPOMENE1.1. Pojam kamata

Pojam kamata nije odreen ni odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO), ni odredbama drugih propisa Republike Hrvat-ske. U pravnoj knjievnosti kamate se najee odreuju kao naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamje-njivih stvari.1 Kamate se mogu izraavati na tri naina: kao uveanje vrijednosti prema pozajmljenoj svoti novca, kao via cijena od one u vrijeme ugovaranja, te kao kamatna stopa. Ovaj posljednji nain je najei u praksi.2

S obzirom na svoj nastanak, kamate se pravno kvali-& ciraju kao sporedna trabina: nema kamata ako im nije prethodila neka glavnica (obveza plaanja novane svote, odnosno obveza vraanja generinih stvari). Meutim, u nekim sluajevima i same kamate mogu biti glavne ob-veze, o emu e biti rijei u nastavku ovoga rada.

1.2. Vrste kamataZakon o obveznim odnosima dijeli kamate na ugo-

vorne (usurae ex contractu, usurae contractuales) i zatezne (usurae ex mora). Potrebe gospodarske prakse uvele su i niz drugih podjela kamata, koje - sumarno - navodimo.

Aktivne i pasivne kamate razlikuju se prema ulozi ugo-vorne strane: davatelja ili primatelja zajma odnosno kredi-ta. To su najee banke: aktivne kamate banka obraunava na dane kredita, a pasivne priznaje na primljene depozite. Aktivne su kamate trabina, a pasivne obveza banke.

Mjenine kamate su one koje se plaaju na mjenini dug. Mogu biti ugovorne, zatezne i diskontne.

Interkalarne kamate su ugovorne kamate. One su nak-nada za vrijeme odgoenog plaanja glavnice. Razne su

OBVEZNO PRAVO

UGOVORNE I ZATEZNE KAMATE- PRAVNA VIENJA NAKON 1. SIJENJA 2008. -* *

mr. sc. Hrvoje Mominovi*

Struni lanak UDK 336.781

Naelo je imovinskog prava da se na trajne pravne odnose primjenjuju novi prisilni propisi koji su derogirali propise koji su bili na snazi u vrijeme nastanka pravnog odnosa. Ovo naelo primjenjuje se i na obvezu plaanja kamata. To znai da dunik duguje ugovorne kamate za ugovoreno vrijeme, odnosno zatezne kamate za vrijeme zakanjenja s ispunjenjem obveze - ali po stopama koje su propisane u tom razdoblju.

Drugim rijeima, nastupanje novog razdoblja, tj. injenice da su od 1. sijenja 2008. godine u cjelovi-toj primjeni propisi o ugovornim i zateznim kamatama iz Zakona o obveznim odnosima iz 2005. i prestankom vaenja prijanjih propisa koji su ureivali ovu materiju nije prestala i njihova primjena. Naglaena je speci& nost upravo propisa o kamatama: oni se primjenjuju za prola razdoblja za koja se kamate obraunavaju i nakon to propis prestane biti dio pozitivnog prava.

Zato u radu prikazujemo tri kamatno-norma-tivna razdoblja: kamatno razdoblje starog Zakona o obveznim odnosima iz 1978. sa zakonima o zateznim kamatama, zatim razdoblje tog Zakona sa Zakonom o kamatama, te razdoblje primjene novog Zakona o ob-veznim odnosima iz 2005.

Nakon navedenih napomena (pojam kamata, vrste kamata, te glavnica i kamatna stopa), slijedi openiti pri-kaz ugovornih i zateznih kamata. O kapitalizaciji kamata (anatocizmu) rije je u nastavku teksta, s posebnim na-glaskom na obradu zabrane anatocizma (i iznimke od pravila zabrane).

Visina kamata (kamatna stopa) obraena je prvo uvodnim tekstom, a zatim tekstovima o visini ugovornih

* Hrvoje Mominovi, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, u mi-rovini.

** lanak je izvorno objavljen u Godinjaku 15, XXIII. savjetovanja Ak-tualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Opatija 5. - 7. XI. 2008., Organizator, Zagreb, 2008.

kamata i o visini zateznih kamata. Ovi tekstovi svojim su opsegom najvei dio referata.

Odgovarajui dio rada posveen je temi zastare kamatnih trabina, dok glava o uraunavanju ispunjenja kod plaanja prikazuje djelomino plaanje vie obveza i djelomino plaanje vieslojne obveze.

Referat zavrava vanijim napomenama o nekim postupovnim pitanjima. U parninom postupku to su pitanja sadraja tubenog zahtjeva i izreke presude o kamatama, te postupanja u sluaju promjene visine kamatne stope u tijeku postupka. U ovrnom postupku je temeljno pitanje postupanja ovrnog suda odnosno banke prema ovrnoj ispravi.


studeni 2008. 33

inaice ugovaranja i plaanja interkalarnih kamata. Tako, npr. duniku moe biti odobreno neko vrijeme za ot-platu glavnice (grace period), ali se i u to vrijeme kamate otplauju. Interkalarne kamate mogu biti primijenjene i pri obronom plaanju (esto i pri ugovaranju otplata u duim rokovima).

Anuitetne kamate izraunavaju se uz glavnicu i otplauju zajedno s njom (npr. godinje, polugodinje). Svi su anuitetni obroci jednaki iako se udio kamata u pojedi-nom anuitetu smanjuje - jer se tijekom vremena otplate smanjuje osnovica za obraun kamata.

Eskontne (diskontne) kamate primjenjuju se pri kupnji nedospjelih trabina. Klasini primjer je kupnja mjenice prije dospjea. Kod ovih kamata radi se o postotku koji se odbija od nominalne svote trabine (npr. mjeninog duga).3

1.3. Glavnica i kamatna stopaPojam kamata nadovezuje se na pojmove glavnice i

kamatne stope.Glavnica je svota novane trabine (odnosno koliina

generinih stvari) na koju se obraunavaju kamate, a kamatna stopa je postotak prema kojem se obraunavaju kamate (novani iznos, odnosno koliina generinih stvari) na glavnicu. Kamatna stopa odreuje se ugovorom ili za-konom.4

2. UGOVORNE I ZATEZNE KAMATE - OPENITO

2.1. UvodnoZakon o obveznim odnosima odvojeno ureuje dvije

vrste kamata: ugovorne kamate i zatezne kamate.

2.2. Ugovorne kamateUgovorne kamate su naknada za koritenje tueg

novca ili drugih zamjenjivih stvari.5 Ugovorne kamate u pravilu se ugovaraju (npr.

graanskopravni ugovor o zajmu - l. 500. st. 1. ZOO-a), ali njihova obveza moe postojati i prema samom Zakonu - im je sklopljen ugovor odreene vrste (npr. trgovaki ugovor o zajmu - l. 500. st. 2. ZOO-a). Smatramo umje-snim ovdje upozoriti na jezinu razliku izmeu izraza ugovornih i ugovorenih kamata: ugovorne kamate ukazuju na pripadnost kamata ugovoru, a ugovorene kamate na pravnu osnovu njihova nastanka.

Kad je rije o ugovornim kamatama, u praksi je najei sluaj o glavnici i kamatama kao novanim obvezama. Ove kamate, meutim, mogu postojati i u nenovanim obve-zama kojima su objekt inidbe stvari odreene po rodu (l. 28. ZOO-a). Kamate se i u ovom sluaju odreuju kao

postotak u odnosu na glavnicu i daju u stvarima iste vrste i kakvoe, a ne isplatom u novcu.6

Stopa ugovornih kamata moe se odrediti ugovorom ili zakonom. Ako se ugovara, visina ne smije prijei granicu doputenu propisom odnosno pravilima o ravnomjernosti obveza.7

2.3. Zatezne kamatePrema odredbi lanka 29. st. 1. ZOO-a, dunik koji

zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Zatezne kamate vezane su uz zakanjenje s ispunjenjem samo novanih obveza.8

Zatezne kamate teku od dospjelosti glavne obveze pa sve do dana plaanja.

Pravna knjievnost izrazila je razliita stajalita o pravnom znaaju zateznih kamata. S jedne strane istie da zatezne kamate nisu naknada tete, jer nema elementa protupravnosti u postupanju dunika, ve su one nak-nada za koritenje tueg novca u odreenom vremenu9 odnosno da su zatezne kamate djelomino sankcija za zakanjenje s ispunjenjem novane obveze, a djelomino naknada za preputanje kapitala, koje preputanje je posljedica zakanjenja s ispunjenjem novane obveze.10 S druge strane se tvrdi da i naim propisima odgovara prihvaanje zateznih kamata kao svojevrsne (paualne) naknade pretpostavljene tete, s time da te kamate ima-ju i kaznenu funkciju koja je temelj i & kciji (pretpostavci) tete.11 Ne ulazei u detaljnu analizu iznesenih stajalita, smatramo da zatezne kamate imaju ne samo znaaj nak-nade tete ve i znaaj naknade za koritenje tueg novca - jer dunik ima mogunost koritenja kapitala koju ne bi imao da je o dospjelosti ispunio novanu obvezu.

I vjerovnik moe biti u zakanjenju (mora creditoris, l. 184. ZOO-a). Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez os-novanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei, ali i kad je spreman primiti ispu-njenje - no ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze, kad su obje obveze (vjerovnikova i dunikova) istodobne. Od dana vjerovnikova zakanjenja prestaju tei kamate (l. 185. st. 2. ZOO-a).12

2.4. Meusobna isprepletenost ugovornih i zateznih kamata

Zakon o obveznim odnosima odvojeno je uredio ugo-vorne (l. 26.-28.) i zatezne kamate (l. 29.-31.). Ipak, zakon-ske se odredbe u svezi s njima ponegdje isprepliu.

Ta je isprepletenost izraena npr. u odredbi l. 29. st. 6. ZOO-a, koja propisuje prednost vie stope ugovornih kamata izmeu trgovaca odnosno trgovca i osobe javnog prava pred propisanom stopom zateznih kamata za vri-jeme zakanjenja plaanja. Primjenjuje se, dakle, ugovorna stopa kao vea od propisane stope zateznih kamata.


34 studeni 2008.

Nadalje, u odredbama o anatocizmu kod ugovornih kamata (l. 27. ZOO-a) ureuje se nedoputenost ugova-ranja tijeka zateznih kamata na dospjele ugovorne ka-mate, ali i mogunost poveanja godinje kamatne stope ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.

3. KAPITALIZACIJA KAMATA (ANATOCIZAM)

3.1. OpenitoKapitalizacija kamata je pretvaranje obraunatih

kamata u glavnicu, tako da na tu novu glavnicu teku nove kamate (anatocizam, usurae usurarum). Kapitalizirati se mogu dospjele kamate, kako ugovorne tako i zatezne kamate. Kapitalizacijom kamate dobivaju novo svojstvo: postaju glavnica.

3.2. Opa zabrana anatocizmaAnatocizam je bio zabranjen ve i u rimskom pravu, a

njegova opa zabrana sadrana je i u prisilnim odredbama l. 27. st. 1. i l. 31. st. 1. ZOO-a.

Prva se odnosi na ugovorne kamate i odreuje djelominu nitetnost ugovora, i to one odredbe ugovora kojom bi se predvialo da e na kamate, kada dospiju na isplatu, poeti tei kamate ako ne budu isplaene. Prema dikciji ove odredbe nitetna je odredba ugovora kojom se unaprijed odreuje (predvia) da e u trenutku dospjea ugovornih kamata na te kamate poeti tei kamate.

Nitetnost se, dakle, odnosi na ugovaranje kamata na budue kamate, tj. na kamate ija isplata nije dospjela u trenutku ugovaranja.

U pravnoj knjievnosti izraen je stav da je, zbog im-perativa ograniavanja nitetnosti samo na sluajeve kad je ona doista nuna, ostalo otvoreno pitanje valjanosti ugovaranja kamata na kamate u situaciji kad je isplata ve dospjela.13 Smatramo da je valjan (doputen) ugovor koji je sklopljen nakon dospjelosti ugovornih kamata, ko-jim se te kamate pretvaraju u glavnicu i na tu glavnicu zaraunavaju daljnje kamate.

Druga se odnosi na zatezne kamate i odreuje da na dospjele, a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno.

3.3. Iznimke od pravila ope zabrane anatocizma

3.3.1. Ugovorne kamateU svezi s ugovornim kamatama anatocizam je

doputen u dva sluaja.Prvi je sluaj mogunost suugovaratelja da unaprijed

ugovore poveanje godinje stope na glavnicu koju dunik

duguje vjerovniku, ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme (l. 27. st. 2. ZOO-a). U tom sluaju poveana stopa tee od ugovorom predvienog dana (npr. dana utvrene neurednosti). Ovdje se, ipak, ne radi o anato-cizmu u doslovnom smislu tog pojma, jer nema stvarnog uglavnienja kamata. Rije je o poveanju kamatne stope na istu glavnicu kakva je bila i prije tog poveanja.14

Poveana stopa ne moe biti vea od kamatnih stopa predvienih u l. 26. ZOO-a.15

Drugu iznimku od pravila zabrane anatocizma pred-stavljaju ugovori o novanom pologu kod banaka i drugih & nancijskih institucija (l. 27. st. 3. ZOO-a). Doputena je, dakle, ugovorna kapitalizacija dospjelih ugovornih kamata samo na strani tzv. pasivnih bankarskih poslova, npr. de-pozita i uloga na tednju - ne i u sluaju kredita. Moemo rezimirati: deponent i banka mogu valjano ugovoriti uglavnienje kamata na depozit kada depozit dospije za isplatu deponentu.16

3.3.2. Zatezne kamateU svezi sa zateznim kamatama, anatocizam je

doputen odredbom l. 31. st. 2. ZOO-a koja glasi: Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

Pod zahtjevom sudu treba ovdje podrazumijevati podnoenje tube sudu odnosno arbitranom (izbranom) sudu.

Budui da zatezne kamate nastaju kao posljedica zakanjenja u ispunjenju glavne novane obveze i teku sve do njezina ispunjenja (akcesornost kamata), sve dok glavni dug ne bude plaen, zatezne kamate su kao sporedna trabina nedjeljive od njega i cjelina su s glav-nim dugom.17 Dakle, dok postoji glavna obveza, ne mogu se zahtijevati zatezne kamate koje nisu plaene. Tek po prestanku glavne trabine zatezne se kamate mogu osa-mostaliti i obraunati kao glavna trabina na koju se mogu zahtijevati zatezne kamate od podnoenja tube. To je i stav sudske prakse (npr. odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1032/03. i Gzz-9/04. od 28. I. 2004., Izbor I/04-31). Takav zahtjev naziva se i zahtjevom za procesne kamate.

Tubeni zahtjev mora biti sastavljen tako da neisplaene zatezne kamate budu obraunane, dakle izraene u apso-lutnom iznosu, a ne u postotku. Tako i sudska praksa (npr. odluka Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske, P-3209/96. od 8. I. 1997., Zbirka 4/30).

4. VISINA KAMATA - UVODNOPrema odredbi l. 1163. st. 1. ZOO-a, odredbe tog Za-

kona nee se primjenjivati na odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Zakon je stupio na snagu dana 1. sijenja 2006. godine, s time da se odredbe


studeni 2008. 35

l. 26. st. 1.-3. i l. 29. st. 2.-6. i st. 8. poinju primjenjivati na-kon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (l. 1165. ZOO-a).

Dakle, u primjeni su od dana stupanja na snagu ZOO-a (1. sijenja 2006. godine):

- odredbe o ugovornim kamatama, i to: o stopama (l. 26. st. 4. i 5.), o kamatama na kamate (l. 27. st. 1.-3.) i o kamatama u nenovanim obvezama (l. 28.);

- odredbe o zateznim kamatama, i to: o kamatama kao posljedici kanjenja u plaanju (l. 29. st. 1.), o razdoblju na koje se te kamate odnose (l. 29. st. 7.), o pravu na potpunu naknadu (l. 30.) i o kamatama na kamate (l. 31.).

Navedene prijelazne i zavrne odredbe l. 1163. i l. 1165. ZOO-a upuuju na potrebu da se prikau razdoblja na koja se primjenjuju pojedini kamatni propisi o visini kamata (kamatnim stopama). Poblie o visini ugovornih i zateznih kamata u nastavku teksta.

5. VISINA UGOVORNIH KAMATA

5.1. Razdoblje primjene ZOO/9118 do Zakona o kamatama19

Visina ugovornih kamata odreuje se ugovorom. Sloboda ugovaranja ograniena je radi zatite dunika, posebno dunika pojedinca (& zika osoba koja nije u ulozi trgovca).

Stopa ugovornih kamata izmeu pojedinaca ne moe biti vea od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju (l. 399. st. 1. ZOO/91).

Prema odredbi l. 399. st. 2. ZOO/91, najviu stopu ugovornih kamata izmeu drugih osoba20 trebao je reguli-rati poseban zakon. Takav zakon nije donesen sve do 2004. godine (Zakon o kamatama), pa je pravnu prazninu pop-unjavala sudska praksa. Provjeravajui ugovornu stopu u spornim sluajevima i ocjenjujui ima li ona zelenaki znaaj, usporeivala je ugovorenu stopu s prosjenom visinom ugovorne kamatne stope na konkretnom tritu: Kad nije donesen poseban zakon koji bi odreivao najviu stopu ugovornih kamata (izmeu drugih osoba iz l. 399. st. 2. ZOO/91), u svakom pojedinom sluaju valja ocijen-iti ima li stopa ugovornih kamata elemente zelenakog ugovora, odnosno je li ugovaranje nerazmjerno visokih kamata (lihvarske kamate) u odnosu na trine uvjete u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu razlog za utvrenje nitavim dijela ugovorne kamatne stope iznad utvrene prosjene visine ugovorne kamatne stope na konkretnom tritu (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, U - III - 380/2001 od 5. V. 2004.).21

Na glavnice u stranoj valuti kamatna stopa se u praksi maksimirala na isti nain kao i stopa ugovornih kamata na domau valutu. Strana valuta moe biti valuta plaanja (kad to devizni propisi doputaju), ili valuta obveze - valo-

rimetar prema kojem se utvruje broj jedinica domae valute koji se plaa po dospijeu (l. 395 ZOO/91). Bez obzira na to je li valuta plaanja strana valuta ili domaa valuta dobivena konverzijom - i ovdje se u nedostatku posebnog zakona (iz odredbe l. 399. st. 2. ZOO/91) kao gornja granica doputenoga ugovaranja stope primjen-jivala ona kamatna stopa koju za tu istu valutu ugovarala ovlatena banka (odluka Visokog trgovakog suda Repub-like Hrvatske, P-1054/94 od 29. III. 1994. - Informator, br. 4201/94).

5.2. Razdoblje primjene ZOO/91 sa Zakonom o kamatama i Uredbom o visini najviih doputenih ugovornih kamatnih stopa

Zakon o kamatama stupio je na snagu dana 20. srp-nja 2004. Njegova prava primjena bila je mogua tek donoenjem Uredbe o visini najviih doputenih ugov-ornih kamatnih stopa i Uredbe o visini stope zatezne ka-mate (obje uredbe objavljene su u Narodnim novinama, br. 153 od 3. studenoga 2004.), jer su tim uredbama (a ne zakonom) bile propisane najvie doputene ugovorne kamatne stope, visina stope zateznih kamata i stopa kama-ta koje se plaaju na vie plaene iznose javnih prihoda.

Zakon je poblie utvrdio da se na temelju njega odreuju najvie doputene stope ugovornih kamata u novanim odnosima izmeu pravnih, te pravnih i & zikih osoba, kao i obraunavanje i plaanje kamata na vie plaene javne prihode. Zakon, dakle, ne regulira ugovorne izmeu & zikih osoba (pojedinca prema terminologiji l. 399. st. 1. ZOO/91).

Zakon o kamatama primjenjuje se na obraunska razdoblja koja teku od dana stupanja Zakona na snagu. Za svako ranije razdoblje ili za raniji dio razdoblja primjenjuje se propis koji je dotle bio na snazi - dakle ZOO/91.

Uredba o visini najviih doputenih ugovornih kamatnih stopa maksimirala je ove stope sljedeim ureenjem:

a) najvia doputena kamatna stopa u novanim obve-zama pravnih osoba iznosi 17% godinje (l. 1.), te

b) najvia doputena ugovorna kamatna stopa u novanim obvezama & zikih osoba prema pravnim osobama iznosi 19% godinje (l. 2.).

Ovakvim reguliranjem uredba je unijela kategorije odnosa mimo odredaba l. 399. ZOO/91 i mimo Zakona o kamatama.

lanak 399. st. 1. i 2. ZOO/91 razlikuje dvije skupine odnosa u svezi s ugovornim kamatama. Jednu skupinu ine odnosi izmeu pojedinaca (& zikih osoba), a druga su svi drugi odnosi - odnosi izmeu osoba koje nisu pojedinci, te mjeoviti odnosi izmeu pojedinaca i drugih.


36 studeni 2008.

Nadalje, Zakon o kamatama ureuje samo odnose iz l. 399. st. 2. ZOO/91,22 razlikujui (odredbom l. 1. st. 3.) dvije kategorije subjekata obuhvaenih formulacijom druge osobe. Te dvije kategorije odnosa izmeu dru-gih osoba jesu: 1) odnosi u svezi s novanim obvezama izmeu pravnih osoba, te 2) odnosi u svezi s novanim obvezama izmeu pravnih i & zikih osoba.

Uredba je maksimum ugovornih kamata odredila ne prema navedenim zakonskim kategorijama, ve ovisno o tome tko je u vjerovnikom, a tko u dunikom poloaju. Svakako je upitna suglasnost uredbe s Ustavom i navede-nim zakonima.23

Glede doputenosti ugovaranja visine kamata meu pojedincima nastala je pravna praznina. Rijeit e je sud-ska praksa. Priklanjamo se stajalitu da bi kao mogue rjeenje trebalo prihvatiti niu kamatnu stopu iz Uredbe o visini najviih doputenih ugovornih kamatnih stopa, dakle stopu od 17% kamata godinje.24

5.3. Ugovorne kamate prema ZOO/05

5.3.1. Stope prema sudionicima ugovornog odnosa

Zakon o obveznim odnosima ne de& nira pojam ugo-vornih kamata. Stopu tih kamata ureuje odredbama l. 26. st. 1. i 2. koje glase:

(1) Stopa ugovornih kamata izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne moe biti via od stope za-konskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope,

(2) Stopa ugovornih kamata izmeu trgovaca, odnos-no trgovca i osobe javnog prava ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata odreene sukladno stavku 1. ovoga lanka, uveane za polovinu te stope.

Najvia doputena ugovorna kamatna stopa ovisi, dakle, o obiljejima ugovornih strana (ratione personae), za koje zakon rabi izraze trgovac, osoba koja nije trgo-vac i osoba javnog prava.

Izraz trgovac iz navedene odredbe treba tumaiti prema odreenju toga pojma u Zakonu o trgovakim drutvima (Narodne novine, br. 111/93, 34/99, 52/00-Od-luka USRH, 118/03 i 107/07): to je pravna ili & zika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi os-tvarivanja dobitka (l. 1. st. 1.). Prema stajalitu izraenom u pravnoj knjievnosti, pod trgovcima se - za potrebe primjene odredaba o kamatama - trebaju smatrati i druge osobe koje obavljaju neku profesionalnu djelatnost, kao to su npr. obrtnici.25

Osoba koja nije trgovac definira se negativno: za potrebe primjene odredaba o kamatama to su sve (& zike i pravne) osobe koje nisu ni trgovci ni osobe javnog prava.

Osobe javnog prava su osobe koje su obvezne po-stupati prema propisima o javnoj nabavi, osim trgovakih

drutava (l. 26. st. 6. ZOO-a) U tom kontekstu pravila ZOO-a o nainu izrauna najvie doputene stope ugovornih kamata u odnosima meu trgovcima, primjenjivat e se i u odnosima izmeu trgovaca i onih osoba koje su lancima 3. i 4. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 110/07) navedeni kao javni naruitelji, odnosno onih osoba koje su uvrtene u Popis obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (Uredba o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi, Narodne novine, br. 14/08.).26 To su npr. drava, jedinice lokalne i podrune uprave i samouprave, dravni fondovi, ustanove i sl.

Uvodno citiranim odredbama ZOO-a maksimirana je doputena visina ugovaranja ugovornih kamata, i to na dvjema razinama.

Prva - nia - razina je sluaj kad u ugovornom odnosu sudjeluje netrgovac: maksimum je odreen zakonskom stopom zateznih kamata.27

Drugim rijeima, ugovorena stopa ugovornih kama-ta ne moe biti via nego to bi u odnosima izmeu tih subjekata iznosila za zatezne kamate. Kao parametar za odreivanje limita stope ugovornih kamata mjerodavna je ona stopa zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, ili na dan promjene te stope - ako je ugovorena njezina promjenjivost. Stopa zateznih kamata iznosi u 2008. godini za ovu razinu 14% godinje - ugo-vorena stopa ugovornih kamata ne moe, dakle, prelaziti ovaj postotak.

Druga - via - razina je sluaj kad u ugovornom odnosu sudjeluju trgovci meusobno, odnosno trgovci i osobe javnog prava: ovdje je doputeno odstupanje za jednu polovinu (50%) iznad zakonske stope zateznih kamata. Maksimalno doputena ugovorena stopa ugovornih kamata u 2008. godini iznosi, dakle, 21% godinje. Pravi-lo o vioj kamatnoj stopi primjenjuje se iskljuivo s obzi-rom na svojstvo ugovornih strana (trgovci, osobe javnog prava), pa nije odluna vrsta ugovora koji su sklopile (npr. nije relevantno jesu li trgovci sklopili trgovaki ugovor - l. 14. st. 2. ZOO-a - ili je ugovor koji nema veze s njihovom djelatnou). I u odnosima meu trgovcima odnosno trgovcima i osobama javnog prava vrijedi pravilo o promjenjivoj, odnosno nepromjenjivoj kamatnoj stopi.

Zakonske odredbe o doputenom maksimumu ugo-varanja kamatnih stopa su prisilne (kogentne) naravi: Ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa (l. 26. st. 4. ZOO-a). Previsoko ugovorena kamatna stopa uzrokuje, dakle, samo djelominu nitetnost: ugovor ostaje valjan pa i uglavak o ugovorenim kamatama - ali samo do doputene visine.28

5.3.2. Ugovorne kamate bez odreene stope

Prema odredbi l. 26. st. 3. ZOO-a, ako su kamate ugo-vorene ali nije odreena njihova stopa, izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac vrijedi kamatna stopa u


studeni 2008. 37

visini etvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata.

Ovdje osobe javnog prava nisu izjednaene s trgov-cima, nego se nalaze u istom pravnom poloaju u kojem se nalaze osobe koje nemaju svojstvo trgovca. Dosljed-no tome, ako kamatna stopa nije ugovorena, jedna se kamatna stopa primjenjuje na ugovore koje sklope dva trgovca meusobno (50%), a druga na sve ostale ugovore (25%).

Dikcija uvodno navedene odredbe l. 26. st. 3. ZOO-a mogla bi uputiti na zakljuak da ova norma odreuje stopu ugovornih kamata samo u sluaju kada su kamate ugo-vorene, ali nije odreena njihova stopa. Smatramo da bi takvo tumaenje bilo preusko: ovu normu treba primjenji-vati i onda kad obveza plaanja ugovornih kamata postoji na temelju zakona (kamate nisu ugovorene, ali ugovorom nisu iskljuene), kao to je npr. trgovaki ugovor o zajmu (l. 500. st. 2. ZOO-a).29

5.3.3. Razdoblje stope ugovornih kamata

Prema odredbi l. 26. st. 5. ZOO-a, stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine (per an-num). Odredba je prisilna (kogentna).30

5.3.4. Dospjelost ugovornih kamataTrabina ugovornih kamata smatra se dospjelom od

trenutka kad je vjerovnik ovlaten zahtijevati njihovu is-platu.31 Zakon o obveznim odnosima nema odredbe o dospjelosti ugovornih kamata. Njihovo dospijevanje treba utvrditi ugovorom.

6. VISINA ZATEZNIH KAMATA

6.1. Pregled stopa (visine) zateznih kamata u razdoblju od 1. travnja 1994. do 31. prosinca 2007.

Naelo je imovinskog prava da se na trajne pravne odnose primjenjuju novi prisilni propisi koji su derogirali propise koji su bili na snazi u vrijeme nastanka pravnog odnosa. Ovo naelo primjenjuje se i na obvezu plaanja zateznih kamata. To znai da dunik duguje zatezne ka-mate od dana kada je pao u zakanjenje s ispunjenjem svoje novane obveze pa do njezina potpunog ispun-jenja, ali po stopama koje su propisane u tom razdoblju. Zbog toga smatramo korisnim prikazati pregled stopa zateznih kamata za razdoblje od (ak) unazad 14 godina: od 1. travnja 1994. do 31. prosinca 2007., dakle do poetka primjene odredaba ZOO-a o zateznim kamatama (1. sijenja 2008.).

Ove stope su- od 1. travnja 1994. do 30. lipnja 1994. - 30% godinje

(Narodne novine, br. 22/94),- od 1. srpnja 1994. do 7. srpnja 1996. - 22% godinje

(Narodne novine, br. 50/94 i 19/95),- od 8. svibnja 1996. do 10. rujna 1996. - 24% godinje

(Narodne novine, br. 36/96),- od 11. rujna 1996. do 30. lipnja 2002. - 18% godinje

(Narodne novine, br. 76/96),- od 1. srpnja 2002. do 31. prosinca 2007. - 15% godinje

(Narodne novine, br. 72/02 i 153/04).32

6.2. Obveze u stranoj valuti i uz zatitnu klauzulu - razdoblje primjene ZOO//91

Polazei od toga da prije citirani Zakon o zateznim kamatama i Uredba o visini stope zatezne kamate ne vri-jede za glavnice u stranoj valuti, sudska praksa prihvaala je kao stopu zateznih kamata na devizne glavnice onu stopu koju banke u mjestu ispunjenja priznaju na devizne tedne uloge po vienju u valuti glavnog duga (npr. od-luke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Gzz-56/93 od 26. I. 1994., ING Pregled sudske prakse - 5/97-121.31/5 i Rev-342/02 od 19. XI. 2002., Informator, br. 5323/05). Ova kamatna stopa koju je judikatura priznavala za glavnice u stranoj valuti, kao i za one vezane valutnom klauzulom uz stranu valutu, oteivala je vjerovnike i pogodovala neurednim dunicima, stimulirajui ih na neplaanje. Ovo zbog toga to je u vrijeme primjene ZOO/91 bilo i razdo-blje kada banke uope nisu plaale kamate na devizne tedne uloge po vienju (kamatna stopa je 0), odnosno kada su te kamatne stope bile tek simboline.33

U primjeni zatitnih valutnih klauzula moe doi do konverzije strane valute u domau i prije plaanja. Zbog toga unutar razdoblja ukamaivanja nastaje potreba za izraunavanjem kamata po razliitim stopama: po nioj za stranu valutu i po vioj za domau. U svezi s tim, ako dunik kasni s plaanjem, postavlja se pitanje do kojega trenutka treba primijeniti zatitnu valutnu klauzulu, tj. na koji dan treba obaviti konverziju: na dan dospijea ili na dan stvarnog plaanja. Dvojbe nema ako su stranke ugovorile trenutak konverzije. Ako nije tako, sudska praksa smatra da je dan plaanja iz zatitne klauzule dan ugovo-renog plaanja, dakle dan dospjelosti po ugovoru (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-3252/94 od 22. I. 1998., Informator, br. 4642-4643 od 2. i 5. IX. 1998.).34

01 / 46 00 888


38 studeni 2008.

6.3. Posebno o pravu na zatezne kamate na glavnicu naknade tete u razdoblju primjene ZOO/91

Zbog mnogo parnica za naknadu tete, posebni os-vrt zasluuju pravila koja ureuju pravo na zatezne ka-mate na glavnicu naknade tete. O zateznim kamatama na naknadu materijalne tete i o zateznim kamatama na naknadu nematerijalne tete piemo u nastavku teksta ovoga poglavlja.

Kada se radi o naknadi materijalne tete, obveza nak-nade tete smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete (l. 186. ZOO/91). Visina naknade tete odreivala se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, izuzev sluaja kad zakon odreuje to drugo (l. 189. st. 2. ZOO/91).

U svezi s kamatama na naknadu materijalne tete, sud-ska praksa je u tumaenju navedenih odredaba ZOO/91 zauzela ovaj stav: Zatezna kamata na naknadu nenovane materijalne tete, dosuena u novcu prema cijenama u vrijeme presuenja tee od dana donoenja prvostupan-jske presude kojom je visina naknade odreena. Ako je oteenik sam otklonio tetu prije donoenja sudske odluke, zatezna kamata tee od dana kada je teta otk-lonjena, odnosno kad su uinjeni trokovi radi otklanjanja tete (Naelni stav zajednike sjednice tadanjeg Savez-nog suda, Vrhovnih sudova republika i pokrajina, te Vrhov-nog vojnog suda bive SFRJ od 27. do 29. V. 1987.). Ovo stajalite izraeno je i u velikom broju odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. Rev-958/88 od 7. XII. 1988., izv.; Rev-864/87 od 24. IX. 1987, PSP 38/81; Rev-673/88 od 26. X. 1988.; izv; Rev-445/86 od 21. VI. 1988., PSP 40/50, Rev-10/95 od 3. IX. 1998. Izbor 1/99-14).

O zateznim kamatama na naknadu nematerijalne tete naprijed navedena zajednika sjednica zauzela je sljedei stav: Zatezna kamata na pravinu novanu naknadu nematerijalne tete tee od dana donoenja prvostupanjske presude kojom je naknada odreena. Prilikom odluivanja o visini pravine novane naknade sud e uzeti u obzir i vrijeme proteklo od nastanka tete do donoenja odluke, ako duina ekanja na satisfakciju i druge okolnosti sluaja to opravdavaju.

I ovo je stajalite izraeno u velikom broju odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. Rev-2374/94 od 5. V. 1997., Izbor 2/97-56; Rev-1428/93 od 12. X. 1994., Izbor 2/95-59; Rev-375/87 od 3. VI. 1987., PSP-36/54; Rev-763/88 od 25. X. 1988., izv.; Rev-1714/88 od 18. V. 1989., Informator 3830). Stav sudske prakse glede zateznih kamata na naknadu nematerijalne tete bio je podvrgnut kritici u pravnoj knjievnosti argumentacijom da potie dunike da bez osnove osporavaju odtetne zahtjeve znajui da ih ne terete nikakve zatezne kamate sve do trenutka donoenja prvostupanjske presude. Dunici u tijeku parnice, koja moe potrajati i vie godina, besplatno

raspolau tuim novcem, a sudovi ih zapravo potiu na odugovlaenje s ispunjenjem obveza i na nepotrebno parnienje.35

6.4. Zatezne kamate prema ZOO/05

6.4.1. Zakonska stopa zateznih kamata

Dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze du-guje, pored glavnice, i zatezne kamate (l. 29. st. 1. ZOO-a). Obveza plaanja zateznih kamata nastaje kao posljedica dunikova zakanjenja u ispunjenju novane obveze na temelju zakona, neovisno o volji ugovornih strana.

Prema odredbama l. 29. st. 2. ZOO-a, stopa zatez-nih kamata na odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava odreuje se, za svako polugodite, uveanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu za osam postot-nih poena.

Stopa zateznih kamata nije, dakle, jedinstvena, ve se razlikuje prema subjektima obveznog odnosa. Nadalje, zakonsko odreenje stope zateznih kamata temelji se na eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke (E), koja se uveava za odreenu maru, i to od osam, odnosno od pet postotnih poena.

Via zakonska stopa zateznih kamata (E + 8) primje-njuje se na odnose iz: a) trgovakog ugovora, te b) ugo-vora izmeu trgovca i osobe javnog prava.36

Trgovaki ugovori su ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljan-jem tih djelatnosti (l. 14. st. 2. ZOO-a). I kod kanjenja u plaanju naknade tete zbog povrede trgovakog ugovora treba, smatramo, primijeniti viu zakonsku stopu zateznih kamata.

U svim ostalim odnosima (dakle: osim onih iz trgo-vakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava) zatezna kamatna stopa dobiva se poveanjem es-kontne stope samo za pet poena (E + 5). Ostali odnosi obuhvaaju i sve izvanugovorne odnose, pa i one u kojima sudjeluju subjekti iz prve skupine: kad je npr. u pitanju izvanugovorna teta, makar se radilo o trgovcima, kod kanjenja u plaanju primjenjuje se nia zakonska stopa zateznih kamata (E + 5).

Za izraunavanje stope zateznih kamata na bazi es-kontne stope primjenjuje se eskontna stopa koja je vrijedi-la zadnjeg dana polugodita prije tekueg polugodita. Prema odredbi l. 29. st. 8. ZOO-a, Hrvatska narodna banka duna je svakog 1. sijenja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u Narodnim novinama. Hrvatska narodna banka izvrila je ovu obvezu za 2008. godinu donosei Odluke o diskontnoj (eskontnoj) stopi Hrvatske narodne banke, koje su objavljene u Narodnim novinama br. 132/07 odnosno


studeni 2008. 39

75/08. Prema tim odlukama, diskontna (eskontna) stopa Hrvatske narodne banke iznosi 9% godinje. To znai: a) via stopa zakonskih zateznih kamata (E + 8), koja se primjenjuje na odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osoba javnog prava, iznosi u 2008. godini 17% godinje (9% godinje + 8 postotnih poena), te b) nia stopa zateznih kamata (E + 5), koja se primjenjuje u ostalim odnosima iznosi u 2008. godini 14% godinje (9% godinje + 5 postotnih poena).

Prema odredbi l. 29. st. 7. ZOO-a, stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

6.4.2. Ugovorna stopa zateznih kamata

Prema odredbi l. 29. st. 3. ZOO-a, kod trgovakih ugo-vora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava stranke mogu ugovoriti drukiju stopu zateznih kamata. Drugim rijeima, kad ugovori imaju ova obiljeja, ugov-orne strane mogu valjano ugovoriti stopu zateznih kamata za sluaj zakanjenja s plaanjem prema tim ugovorima.

Pritom je ugovorna sloboda ograniena: ugovaranje stope zateznih kamata mogue je uz ogranienje iz l. 26. st. 2. ZOO-a (l. 29. st. 3. ZOO-a), a navedena se odredba poziva na daljnju odredbu l. 26. st. 1. ZOO-a. Povezujui navedene odredbe, moemo zakljuiti da je doputeno poveanje, s time da ugovorena stopa zateznih kamata moe od zakonske stope zateznih kamata biti vea najvie za jednu polovinu (50%), ali od one nie zakonske stope zateznih kamata (E + 5), a ne od vie stope (E + 8) koja bi se primjenjivala kad ne bi bilo ugovora o stopi za-teznih kamata u odnosima meu subjektima kojima je doputeno njezino ugovaranje.

Uz ovo ogranienje, sloboda ugovaranja stope za-teznih kamata limitirana je i daljnjim ogranienjima, koja su utvrena l. 29. st. 4. i 5. ZOO-a. Ove odredbe glase: (4) Ali nitetna je odredba ugovora iz stavka 3. ovoga lanka ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi i predmeta obveze proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravno-pravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. (5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata nitetna uzet e se, meu ostalim, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviene stope zateznih kamata.

Prema tome, za valjanost ugovorene stope nuno je da pri ugovaranju ne bude povrijeeno naelo savje-snosti i potenja37 i da protivno tom naelu ne bude prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. Nije, dakle, dovoljna svaka neravnopravnost, nego je potrebna oigledna neravno-pravnost. Pri ocjeni o tome potrebno je rukovoditi se: 1) poglavito trgovakim obiajima, 2) naravi predmeta ob-veze, 3) okolnostima sluaja, te 4) postojanjem odnosno

nepostojanjem opravdanih razloga za odstupanje od za-konom predviene stope zateznih kamata.38

6.4.3. Stopa ugovornih kamata kao stopa zateznih kamata

Prema odredbi l. 29. st. 6. ZOO-a, kod ugovora izmeu trgovaca i trgovca i osoba javnog prava ako je stopa ugo-vornih kamata via od stope zateznih kamata, ugovorne kamate teku i poslije dunikova zakanjenja.

Primjena ugovorne stope kao zatezne iskljuena je ako u obveznom odnosu sudjeluje netrgovac, bez obzira na to jesu li u odnosu samo netrgovci (fizike osobe, graani) ili se radi o mjeovitom odnosu (npr. trgovako drutvo-graani). To zbog toga to u ovim odnosima nije doputeno ugovaranje kamatne stope iznad stope zakon-skih zateznih kamata (l. 26. st. 1. ZOO-a).

6.4.4. Odnos zateznih kamata i naknade tete

Prema odredbi l. 30. st. 1. ZOO-a, vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu tetu zbog dunikova zakanjenja. Zatezne kamate su objektivna posljedica dunikova zakanjenja i teku pre-ma samom zakonu. Zato ne treba dunikovu krivnju za zakanjenje niti traiti niti dokazivati.

Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio zbog dunikova zakanjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune nak-nade tete (l. 30. st. 2. ZOO-a). Postojanje vee tete duan je dokazivati vjerovnik (tako npr. odluka Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske, P-2079/94 od 7. VI. 1994. Praksis 2/41.). Iznos kamata na koje vjerovnik ima pravo prema odredbi l. 30. st. 1. ZOO-a uraunava se u potpunu naknadu tete. Prema stavu sudske prakse, postojanje takve tete ne proizlazi iz same injenice obezvrjeivanja novca - jer naelo monetarnog nominal-izma (l. 21. ZOO-a) iskljuuje odgovornost dunika za gu-bitak vrijednosti novca (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-603/90 od 31. X. 1990. PSP-51/75 i II - Rev-43/96 od 22. IV. 1999. Izbor 2/99-15).

6.4.5. Obveze u stranoj valuti i uz zatitnu klauzulu

Prema odredbi l. 22. st. 4. ZOO-a, odredbe tog Zakona o kamatama primjenjuju se na novanu obvezu neovisno o valuti u kojoj je izraena. Stupanjem ove odredbe na snagu prestalo je dvojstvo kamatnih reima koje je ju-dikaturom bilo uvedeno u hrvatsku praksu (razlikovanje kamata s obzirom na to je li glavnica izraena u kunama ili u stranoj valuti).

Odredbe l. 22. ZOO-a predstavljaju zatitne klauzule kojima je cilj zatititi vjerovnika od gubitka vrijednosti


40 studeni 2008.

novca. Zato je doputena odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izraunava na temelju cijene zlata ili teaja valute Repub-like Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti (l. 22. st. 1. ZOO-a).

Budui da primjena odredbe l. 22. st. 4. ZOO-a nije bila izriito odgoena,39 postavlja se pitanje od kada treba primjenjivati tu odredbu: od 1. sijenja 2006. (dan stupanja na snagu ZOO-a - l. 1165. ZOO-a) ili od 1. sijenja 2008. (dan odgode primjene odredaba o stopi ugovornih i zateznih kamata - l. 1165. ZOO-a)?

U odnosu na ovo pitanje treba, smatramo, poi od toga da primjena l. 22. st. 4. nije odgoena. Nije odgoena ni primjena l. 29. st. 1. ZOO-a, prema kojem dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Povezujui ove propise, koji su stupili na snagu 1. sijenja 2006., moe se zakljuiti da nakon stupanja na snagu ZOO-a vjerovnik ima pravo na zatezne kamate po stopama propisanim Zakonom o kamatama i uredbama donesenim na temelju tog Zakona i to na sve novane obveze neovisno o valuti glavnice, dakle i na glavnicu izraenu u kunama i u stranoj valuti. To je i stav pravne knjievnosti.40 Prema tome, stopu zateznih kamata od 15% godinje treba primijeniti od 1. sijenja 2006. na sve novane obveze neovisno o valuti u kojoj je glavnica izraena.

Glede dana konverzije u sluaju dunikova kanjenja izbor je preputen vjerovniku: ako nije drukije ugo-voreno, vjerovnik se opredjeljuje ili za dan dospjelosti ili za dan plaanja (l. 22. st. 2. i 3. ZOO-a). Time je ispravljeno dugogodinje nepravino rjeenje koje je stimuliralo neu-redne dunike na kanjenje u plaanju.41

6.4.6. Posebno o pravu na zatezne kamate na glavnicu naknade tete

Kako je ve reeno, zbog velikog broja parnica radi nak-nade tete, posebni osvrt zasluuju pravila koja ureuju pravo na zatezne kamate na glavnicu naknade tete.

U sluaju imovinske tete znaajna je odredba l. 1086. ZOO-a, koja glasi: Obveza naknade tete smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete. Ova odredba vana je zbog poetka tijeka zateznih kamata (l. 29. ZOO-a) na plaanje novanih trabina koje proizlaze iz imov-inske tete. Smatramo da e u primjeni l. 1086. ZOO-a biti i nadalje aktualna sudska praksa koja je nastala u primjeni l. 186. ZOO/91, pa glede toga upuujemo na raniji odjeljak ovog rada pod 6.3. Posebno o pravu na zatezne kamate na glavnicu naknade tete u razdoblju primjene ZOO/91.

U sluaju neimovinske tete treba polaziti od odredbe l. 1103. ZOO-a koja glasi: Obveza pravine novane na-knade dospijeva danom podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga. Ta odredba

zasigurno e biti poticaj tetniku ili drugoj odgovornoj osobi da hitno razmotri taj zahtjev, te da oteeniku po-nudi i isplati pravinu novanu naknadu u to kraem roku - jer u protivnom tetnika ili drugu odgovornu osobu za popravljanje tete terete zatezne kamate.

Bitna je pretpostavka da bi zatezne kamate poele tei od dana podnoenja pisanog zahtjeva odnosno tube jest da je teta nastala. Ako oteenik ipak podnese zahtjev ili tubu za naknadu tete prije njezina nastanka, zatezne kamate nee tei od njihova podnoenja ve od dana nastanka tete.

Potrebno je, dakle, da oteenik svoj izvansudski za-htjev ili tubu za naknadu tete podnese tek nakon to mu budu poznati svi elementi tete. Korisno je da uz zahtjev ili tubu dostavi dokaze koji omoguuju da se utvrdi odgo-vornost za tetu i obujam tete.42 Ipak, unato naelnoj obvezi oteenika da odgovornoj osobi prui dokaze ko-jima opravdava svoj zahtjev, ako on to ne uini ili samo djelomino priloi dokaze - bit e dunost odgovorne oso-be da i sama poduzme aktivnosti radi pribavljanja svega onoga to joj je potrebno za ocjenu postoji li oteenikovo pravo na popravljanje tete i u kojem opsegu.43

6.4.7. Zatezne kamate na naknadu u obliku novane rente

Novana naknada tete moe se isplatiti jednokratno ili u obliku novane rente (l. 1088., 1094. i 1095. ZOO-a). Novana se renta plaa mjeseno unaprijed.

Pravo na novanu rentu postoji:1. U sluaju smrti, odnosno tjelesne ozljede ili oteenja

zdravlja (l. 1088. st. 1. ZOO-a),2. Zbog izgubljenog uzdravanja odnosno pomagan-

ja, to je posljedica smrti davatelja uzdravanja (l. 1094. ZOO-a),

3. Zbog izgubljene zarade (l. 1095. st. 2. ZOO-a),4. Zbog trajnog poveanja potreba (tua pomo - l.

1095. st. 2. ZOO-a) te5. Zbog unitenja ili umanjenja mogunosti daljnjeg

razvijanja i napredovanja, to je posljedica potpune ili djelomine nesposobnosti za rad (l. 1095. st. 2. ZOO-a).

Odgovorna osoba duna je plaati zatezne kamate na pojedine iznose rente od dospijea svakog pojedinog mjesenog iznosa, a ne od dana utuenja glavnice.44

7. ZASTARA KAMATNIH TRABINAOpe je pravilo da sporedne trabine, koje proizlaze iz

glavne trabine, slijede njezinu sudbinu. Ovo pravilo nalo je odraz i u odredbi l. 223. ZOO-a, koja glasi: Kad zastari glavna trabina, zastarjele su i sporedne trabine, kao to su trabine kamata, plodova, trokova i ugovorne kazne. Pitanje zastare kamata iz ovoga lanka rijeeno je samo za


studeni 2008. 41

sluaj kad je zastarjela glavna trabina, a ne i za sluajeve kad je ona prestala iz drugih razloga, npr. ispunjenjem. Za takve sluajeve zastare trabina kamata treba primijeniti odredbe l. 226. ZOO-a.45

Tako trabine povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim trabinama, kao to je trabina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim trabinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je trabina uzdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja (l. 226. st. 1. ZOO-a). Trabina zateznih kamata je povremena trabina koja dospijeva svakim danom zakanjenja, te rok zastarjelosti te trabine valja raunati od dana svakoga pojedinanog dnevnog potraivanja kamata.46

Zastara se prekida kad dunik prizna dug. Dug se moe priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan nain, kao to su davanje otplate, plaanje kamata, da-vanje osiguranja (l. 240. ZOO-a). Priznanje duga mora biti jasno, odreeno i bezuvjetno i mora se dati u tijeku zastarnog roka. Priznanje duga kao temelj za prekid za-stare je jednostrana izjava dunika, pa vjerovnik ne mora poduzimati nikakve radnje za nastupanje pravnih uinaka priznanja - prekida zastare.47

U praksi se postavilo pitanje obuhvaa li priznanje glavnice samo glavnicu - ili i kamate. O tome je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo sljedei stav: Priznanjem glavnog duga unutar zastarnog roka obuhvaene su i za-tezne kamate, osim ako u priznanju nije izriito navedeno da se ono odnosi samo na glavni dug. Meutim, priznanje zastarjeloga glavnog duga ne znai ujedno i priznanje obveze plaanja zastarjelog zahtjeva za kamate (odluka II- Rev-24/80 od 17. VII. 1980.).48

Na pitanje obuhvaa li posredno priznanje duga plaanjem glavnice samo glavnicu - ili i kamate, sudska praksa je odgovorila stajalitem: Plaanjem glavnice ne dolazi do prekida zastarijevanja kamata (odluka Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske, P-996/89 od 9. V. 1989. PSP-42/110.).

Izneseni naini priznanja duga ne vrijede za priznanje zastarjele obveze. Zastarjela obveza moe se, naime, va-ljano priznati samo u pisanom obliku, pa se takvo prizna-nje smatra odricanjem od zastare (l. 220. st. 1. ZOO-a).

8. URAUNAVANJE ISPUNJENJA KOD PLAANJA

8.1. UvodnoU poslovnim odnosima izmeu subjekata nije rijetko

da u kontinuitetu tih odnosa jedna strana duguje drugoj i po vie novanih obveza. Pritom nije odluna pravna os-nova iz koje proistjeu obveze plaanja - to mogu biti npr. kupoprodaja, zajam, najam, zakup i dr.

Kad izmeu istih osoba postoji vie novanih obveza, pa ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se namirile sve - postavlja se pitanje redoslijeda podmirenja.

Sporno je, nerijetko, i pitanje redoslijeda ispunjenja u sluaju postojanja konkurencije glavnice u odnosu na sporedne obveze, te redoslijeda ispunjenja sporednih ob-veza - kamata i trokova.

Zakon o obveznim odnosima uraunavanje ispunjenja ureuje odredbama l. 171. i l. 172.

8.2. Djelomino plaanje vie obvezaU sluaju postojanja vie novanih obveza, a dunikova

uplata ne pokriva sve, primjenjuju se pravila sadrana u odredbama l. 171. ZOO-a koji glasi:

(1) Kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza, pa ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se moglo namiriti sve, onda e se, ako o tome ne postoji sporazum vjerovnika i dunika, uraunavanje obaviti onim redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja.

(2) Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, ob-veze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje.

(3) Ako je vie obveza istodobno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, a kad su sve podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najotegotnije.

(4) Ako su u svemu naprijed reenom obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su isto-dobno nastale, ono to je dano na ime ispunjenja rasporeuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima.

Pravila su, dakle, sljedea:1. Potovanje stranakog sporazuma (dispozitivnost

zakonskih odredaba).2. Dunikova dispozicija, najkasnije prilikom ispun-

jenja. Ako dunik plati, bez odreivanja duga koji tom uplatom podmiruje, primjenjuju se preostala zakonska pravila o redoslijedu uraunavanja.

3. Prednost ranije dospjele obveze. U primjeni ovog pravila nije odluan nastanak, ve dospjelost: pre-thodno e se namiriti ona obveza koja je nastala kasnije, ali je dunost ispunjenja nastupila ranije.

4. Prednost slabije osigurane obveze: najprije se namiruju one obveze koje uope nisu osigurane, zatim one koje su slabije osigurane, te na kraju one koje su vie osigurane. Najslabije je osigurana obve-za bez ikakvog jamstva, dakle ona za koju odgovara samo dunik. Kod postojanja osobnih (npr. jamstvo) i stvarnih (npr. zalog) osiguranja, u pravilu se stvar-na osiguranja smatraju jaima. Ipak, to je u svakom konkretnom sluaju faktino pitanje.


42 studeni 2008.

5. Prednost obveze koja dunika vie tereti. To je npr. obveza za koju plaa veu kamatnu stopu.

6. Prednost obveze koja je ranije nastala, to znai da se obveze namiruju redom kako su nastale.

7. Razmjerno namirenje svih obveza: ako su obveze nastale istodobno, namiruju se razmjerno njihovim svotama. To se ini tako da se zbroji njihova vrijed-nost i utvruje odnos uplaene svote prema tom zbroju u postocima. Obveze se isplauju u istom pos-totku, dakle djelomice - to znai da sve djelomice i ostaju.

Naglaavamo da mogunost primjene prethodnog pravila o redoslijedu podmirenja iskljuuje primjenu daljnjih pravila. Ona strana koja se poziva na ugovorena odstupanja od odredaba ovoga lanka mora ih dokazati.49

8.3. Djelomino plaanje vieslojne obveze

Vieslojna obveza je ona obveza koja se sastoji od glav-nog dijela i sporednih dijelova, tj. iz glavnice, trokova i kamata.

Redoslijed uraunavanja kod djelominog plaanja ove obveze ureuje odredba l. 172. ZOO-a koja glasi:

Ako dunik pored glavnice duguje i kamate i tro-kove, prvo se namiruju trokovi, zatim kamate i na-pokon glavnica.

Zakon je, dakle, dao prednost sporednim trabinama u odnosu na glavnu, a u konkurenciji sporednih daje pred-nost trokovima pred kamatama.

Trokovi imaju prednost pred kamatama zato to oni za vjerovnika ine izdatke u gotovini i izravno ga optereuju, bez obzira na to hoe li imati uspjeha u namirenju kamata i glavnice. Kamate imaju prednost pred glavnicom, jer bi se djelominom isplatom glavnice smanjile kamate, a postoji i zabrana anatocizma (l. 31. st. 1. ZOO-a).50

Cilj navedene odredbe l. 172. ZOO-a je zatita vjer-ovnikovih interesa. Odredba je imperativna (radi ostvar-enja cilja), ali - smatramo - nije kogentna: ugovorne strane mogle bi svojim sporazumom i drukije odrediti.

8.4. Kombinirana primjena odredaba o redu uraunavanja kod vie obveza te kamata i trokova

Pitanje je reda uraunavanja kod djelominog plaanja kad dunik duguje vie novanih obveza, a one su vieslojne.

Smatramo da u navedenoj situaciji ponajprije treba primijeniti pravila uraunavanja iz naprijed citiranog l. 171. ZOO-a. Drugim rijeima, uplatom treba podmirivati obveze redom, bez obzira na to jesu li one jednostavne ili vieslojne. Pritom treba slijediti sporazum vjerovnika

i dunika, dunikovu dispoziciju, odnosno provoditi uraunavanje prema ostalim alternativnim mjerilima. Tek kada za jednu obvezu vie nema dovoljno uplaenog novca za potpuno namirenje, treba primijeniti pravilo iz l. 172. ZOO-a. Stranke se, dakako, i u ovakvoj situaciji mogu drukije sporazumjeti, pa e njihova volja i tada biti odluujua.

9. VANIJE NAPOMENE O NEKIM POSTUPOVNIM PITANJIMA

9.1. UvodnoKako je ve reeno, od 1. sijenja 2008. godine u cjelo-

vitoj su primjeni propisi o ugovornim i zateznim kamata-ma iz ZOO-a. Primjena tih propisa otvara neka pitanja u svezi s propisima graanskog postupovnog prava.

Tako se u parninom postupku postavlja pitanje sadraja tubenog zahtjeva i izreke presude, kao i pitanje kako postupati kad se kamate tijekom postupka poveaju ili smanje.

U ovrnom postupku temeljno je pitanje kako mora postupati ovrni sud, ali i banka kad obavlja poslove plat-nog prometa prema ovrnoj ispravi.

O tome vie u nastavku teksta.

9.2. Parnini postupakPitanje je kako postaviti tubeni zahtjev glede stope

zateznih kamata51 u smislu odredbe l. 186. st. 1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05 - dalje: ZPP). Prema tom pro-pisu, tuba treba sadravati odreeni zahtjev glede glavne stvari i sporednih traenja, injenice na kojima tuitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se ureuju te injenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (l. 106. ZPP-a). Zatezne kamate spadaju u sporedna traenja.

Smatramo da bi tuitelj za vrijeme kroz koje mu je poz-nata stopa zateznih kamata52 ovu stopu trebao izraziti broj-kom, a ne pozivom na propis koji ureuje stopu zateznih kamata. S obzirom na mogunost da se stopa zateznih kamata nakon podnoenja tube promijeni, tubeni za-htjev u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate treba izraziti formulacijom da se tueniku naloi da zatezne kamate od 1. sijenja 2009. plati uveanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu, i to za osam pos-totnih poena (ako su to bili odnosi iz trgovakih ugovora, odnosno trgovca i osobe javnog prava), odnosno pet pos-totnih poena (ako su to bili ostali odnosi).

Tako bi npr. tubeni zahtjev, kad je rije o ostalim od-nosima, mogao glasiti:

Nalae se tueniku da plati tuitelju iznos od 20.000,00 kuna (slovima: dvadeset tisua kuna) sa zateznim kamata-


studeni 2008. 43

ma koje teku od 20. studenoga 2007. godine do 31. pro-sinca 2007. godine po stopi od 15% godinje, od 1. sijenja 2008. godine do 31. prosinca 2008. godine po stopi od 14% godinje, a u sluaju promjene stope zateznih kama-ta nakon toga, prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu uveanoj za pet pos-totnih poena, sve do isplate, te da mu naknadi parnine trokove, sve u roku od 15 dana.

Tako bi, prema naem miljenju, trebala glasiti i izreka sudske odluke.

Smatramo da je prihvatljivo i stajalite prema kojem nije nuno da se za razdoblje koje prethodi donoenju sudske odluke odreeno navodi stopa zateznih kamata brojkom, ve je dovoljno da se tuitelj (i sud) pozove na propis koji ureuje tu materiju. U ovom sluaju bi npr. tubeni zahtjev (i izreka sudske odluke) kad se radi o os-talim odnosima mogao glasiti:

Nalae se tueniku da plati tuitelju iznos od 20.000,00 kuna (slovima: dvadeset tisua kuna) sa zateznim kamata koje teku od 20. studenoga 2007. godine do 31. prosinca 2007. godine po stopi odreenoj l. 1. st. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate (Nar. nov., br. 153/04 od 3. XI. 2004.), a od 1. sijenja 2008. godine nadalje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu uveanoj za pet postotnih poena, sve do isplate, te da mu naknadi parnine trokove, sve u roku od 15 dana.

Postoji i trea mogunost: tuitelj zahtijeva zatezne ka-mate opom formulacijom: zahtjeva isplatu kamata po stopi iz l. 29. st. 2. ZOO-a. Smatramo da tako formuliran zahtjev nije uredan: nije odreen pa ni odrediv - budui da se ne zna na koje se pravne odnose stranaka primjenjuje (odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava, ili na ostale odnose). U takvom sluaju sud treba pozvati tuitelja na ispravak tube (l. 109. ZPP-a).

U svezi s naprijed iznesenim treba dodati: sud je ve-zan granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (l. 2. st. 1. ZPP-a). Zato, kad tuitelj brojkom zahtijeva is-platu zateznih kamata po odreenoj svoti, a zahtjev za te kamate ne povea s poveanjem (zakonskim) stope do zakljuenja glavne rasprave - sud mu smije dosuditi zatezne kamate samo po toj zahtijevanoj (nioj) stopi. Kada bi sud u takvom sluaju dosudio tuitelju kamate po promijenjenoj - vioj (poveanoj) - stopi, prekoraio bi tubeni zahtjev. Tuitelj, in ultima linea, ne mora biti oteen: ovlaten je u posebnoj parnici zahtijevati razliku izmeu dosuene i poveane stope kamata. Tako i sudska praksa (npr. odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske: Rev-1384/88 od 28. XII. 1988. Izv., te Rev-1911/86 od 22. VII. 1987. PSP-37/81).

Ako bi se prije zakljuenja glavne rasprave stopa za-teznih kamata smanjila u odnosu prema onoj zahtijevanoj u tubi, sud smije dosuditi samo kamate po zakonom pro-pisanoj (nioj) stopi. U ostalom dijelu zahtjev za zatezne

kamate u razdoblju u kojem je nastupilo smanjenje mora odbiti (l. 186. st. 3. ZPP-a).

U svezi s iznesenim, pojavilo se i pitanje ima li vjerovnik pravo na pokretanje nove parnice radi isplate zateznih kamata kad je sud u pravomono okonanoj parnici pogreno odluio o visini (stopi) zateznih kamata (npr. do-sudio je tuitelju kamate po stopi od 14% godinje, umje-sto zahtijevane stope od 15% godinje). Sudska praksa je u odgovoru na ovo pitanje izrazila stajalite da vjerovnik nema pravo na pokretanje nove parnice radi isplate razlike kamata, budui da je rije o presuenoj stvari (l. 333. st. 1. i 3. ZPP-a). U obrazloenju odluke navedeno je da odluka suda, sve kad je i nezakonita, postaje pravomonom ako je nezadovoljna stranka nije pobijala albom u propisanom roku, te da na pravni sustav ne poznaje neegzistentne sudske odluke (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvat-ske, Rev-2137/91 od 20. II. 1991. Izbor 94/317).

9.3. Ovrni postupakVjerovniku preostaje u toj situaciji poduzimanje koraka

koje mu omoguuju propisi Ovrnog zakona (Narodne no-vine, br. 57/96, 22/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 - dalje: OZ).

Naime, prema odredbi l. 27. st. 1. OZ-a, sud e, ako se nakon donoenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljan-ja javnobiljenike isprave izmijeni stopa zateznih kamata, na prijedlog bilo koje stranke rjeenjem odrediti naplatu zateznih kamata po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donoenje takvog rjeenja stranke mogu staviti do dovretka ovrnog postupka.

Pitanje je: to ako se iz izreke sudske odluke, ili iz sudske odnosno upravne nagodbe odnosno javnobiljenikog akta ne vidi je li, nakon 1. sijenja 2008., rije o eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke uveanoj za osam (E+8) ili za pet (E+5) postotnih poena?

U pravilu, ovrni sud nije ovlaten u takvom sluaju utvrivati je li rije o odnosima iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava, ili o ostalim pravnim odnosima. Iznimno bi, smatramo, u nespornim i potpuno jasnim situacijama (npr. & zika osoba zahtijeva od druge & zike osobe vraanje zajma, odnosno kad je nesumnjivo da je rije o obveznom odnosu iz trgovakog ugovora) ovrni sud mogao naloiti duniku plaanje za-teznih kamata po odgovarajuoj stopi (14% odnosno 17% godinje). U tim situacijama ovlaten je i dati odgovarajuu uputu banci koja obavlja poslove platnog prometa.

Glede iznimnih situacija, ovrnom sudu moe od ve-like pomoi biti sadraj obrazloenja odluke parninog suda. Tako je npr. neodreena formulacija izreke odluke parninog suda kojom se tueniku nalae plaanje za-teznih kamata prema l. 29. st. 2. ZOO-a. No ako je parnini sud u obrazloenju odluke naveo o kakvoj je vrsti zateznih kamata rije, smatramo da je ovrni sud, povezujui izreku s njezinim obrazloenjem, ovlaten utvrditi o kakvom je odnosu rije i, dosljedno tome, provesti ovrhu.


44 studeni 2008.

Naglaavamo da je ovrni sud ovlaten odrediti naplatu zateznih kamata po izmijenjenoj stopi samo za vrijeme nakon donoenja sudske odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave, a ne i za vrijeme prije nastanka ovih pravnih akata (ovrnih isprava).

Ako sud naloi provedbu ovrhe za zatezne kamate koje prema ovrnoj ispravi nisu ni odredive, banka koja za

ovrenika obavlja poslove platnog prometa (l. 180. i 205. OZ-a) duna je, bez odgaanja, obavijestiti ovrni sud da ne moe provesti ovrhu i zahtijevati od suda odluku kako postupiti. Banka, dakle, nije ovlatena sama prosuivati u kakvom su pravnom odnosu ovrhovoditelj i ovrenik, tj. je li rije o odnosu iz trgovakog ugovora odnosno ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava, ili o odnosu koji je obuhvaen ostalim odnosima.53

AGREED INTEREST AND DEFAULT INTEREST- LEGAL STAND AFTER JANUARY 1, 2008

The principle of the property law is that new compulsory provisions derogating the provisions having been in force at the time of the emergence of legal relationship are applied. This principle is also applied to the obligation to pay interest. It means that the debtor owes the agreed interest for the agreed period, i.e. default interest for the period of delay of the ful& llment of obligation but at interest rate prescribed in that period.

In other words, the beginning of the new period, i.e. the fact that since January 1,2008 the provisions on agreed and default interest pursuant to the Law of Obligations ( Narodne novine No. 35/05 and 41/08) have been completely implemented and with the cessation of the validity of previous provisions regulating this matter their implementation did not cease. The speci& city of these very provision on interests has been particularly stressed: they are applied to the foregoing periods that interest was accrued even after the provision ceased to be the part of a positive law.

Hence in this paper we present three periods of interest standards: interest period of the old Law of Obligations (Narodne novine No. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 and 88/01) with default interest laws, the period of that Law with Interest Law and then the period of the implementation of the new Law of Obligations (Narodne novine No. 35/05 and 41/08).

After the aforementioned notes (the notion of interest, types of interest, then capital and interest rate) there is a general review of agreed and default interest. Hereinafter in the text there is a word about capitalization of interest (anatocism), with a special stress on the elaboration of the ban of anatocism ( and the exceptions to the rule of ban).

The amount of interest (interest rate) has been elaborated in the & rst place through the introductory text and then in the texts on the rates of agreed interest and the rate of default interest. By their extent these texts are the major part of the report.

An appropriate part of the paper is dedicated to the issue of limitation on interest claims, since the chapter on including the ful& llment at paying presents partial payment of various obligations and partial payment of a multiple obligation.

The report ends with important notes on some procedural questions. In the civil procedure they are the ques-tions of the substance of the statement of claim and the pronouncement of ruling on interest, and the procedure in case of the change of interest rate in the course of the proceeding. Basic question in distraint procedure is the proceeding of distraint court, i.e. bank, in accordance with the distraint document.

Biljeke:1 Giunio, M., Ugovorne i zatezne kamate - zakonsko ureenje i praksa, Novi

Informator, Zagreb, 2005., str. 15.; Crni, I., Kamate zatezne i ugovorne - pravni aspekti, Organizator, Zagreb, 2002., str. 13.; Slakoper, Z., Ka-mate u zborniku radova: Bankovni i & nancijski ugovori, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, 2007., str. 144.

2 Giunio, op. cit., str. 15.3 Poblie: Giunio, op. cit., str. 15.-16. 4 Slakoper, op. cit., str. 145.5 Vedri, M. - Klari, P., Graansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 1998.,

str. 387.; Giunio, op. cit., str. 15.; Slakoper, op. cit., str. 147.; Crni, op. cit., str. 155.

6 Giunio, op. cit., str. 19.; Slakoper, op. cit., str. 149.; Crni, op. cit., str. 155.7 Poblie v. dalje pod V., Visina ugovornih kamata.

8 Uz nenovanu obvezu vezana je ugovorna kazna: vjerovnik i dunik mogu ugovoriti da e dunik platiti vjerovniku odreeni novani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu, ili zakasni s ispunjenjem, ili ako je neuredno ispuni. Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze (v. l. 350. ZOO-a).

9 Crni, op. cit., str. 19. i 20.10 Slakoper, op. cit., str. 148.11 Giunio, op. Cit., str. 23. Slino i Erakovi, A., Pravni aspekti kamata, u

Kamate, RiF, Zagreb, 2000., str. 17.12 V. poblie, Mominovi, H., Zakanjenje vjerovnika, Hrvatska pravna

revija, br. 2/08, str. 23. 13 Slakoper, op. cit., str. 146.14 Slakoper, supra.15 Poblie v. dalje pod 5.3., Ugovorne kamate prema ZOO-u.


studeni 2008. 45

16 Slakoper, op. cit., str. 146.17 To proizlazi i iz odredbe l. 160. st. 2. ZOO-a koja glasi: Prestankom

glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava.18 ZOO/91 je kratica za prije vaei Zakon o obveznim odnosima (Nar-

odne novine, br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01).19 Zakon o kamatama (Narodne novine, br. 99/04) - u primjeni od 20.

srpnja 2004. godine. 20 Druge osobe su bile pravne osobe, pri emu nije bilo odluno njihovo

svojstvo trgovca ili netrgovca, a nije bila relevantna ni pravna priroda po-sla - tj. radi li se ili ne radi o trgovakom poslu (tako npr. odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1573/89 od 22. II. 1990. - PSP-50/68).

21 Odluka je objavljena u Narodnim novinama, br. 65/04.22 Odredba lanka 399. st. 2. ZOO/91 glasi: U pogledu najvie ugovorne

kamatne stope izmeu drugih osoba primjenjuju se odredbe poseb-nog zakona.

23 Giunio, M., Ugovorne kamate u reimu staroga i novoga ZOO-a, Hrvatska pravna revija, br. 11/07, str. 39.

24 Giunio, supra.25 Erakovi, A., Ugovorne i zatezne kamate, u zborniku radova: Novi Zakon

o obveznim odnosima, Organizator, Zagreb, 2005., str. 23-33; Slakoper, op. cit., str. 149.; Giunio, M., Ugovorne kamate, Hrvatska pravna revija, br. 11/07, str. 41.

26 Bareti, M., Prikaz izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, Hr-vatska pravna revija, br. 6/08, str. 14.

27 O zakonskoj stopi zateznih kamata v. poblie dalje pod 6.4. Zatezne kamate prema ZOO/05.

28 Poblie o nitetnosti ugovora v. Mominovi, H., Nevaljanost ugovora - nitetni i pobojni ugovori prema Zakonu o obveznim odnosima, u Zborniku savjetovanja (Opatija 2006.), Godinjak 13., Organizator, Zagreb.

29 Tako i Slakoper, op. cit., str. 151.30 Izraena je kritika glede oportunosti ovakvog ograniavanja slobode

ugovaranja - zato se npr. ugovorna kamatna stopa ne bi mogla odredi-ti i mjeseno? (v. poblie: Giunio, Ugovorne kamate, Hrvatska pravna revija, br. 11/07., str. 43.)

31 O dospjeu v. poblie kod Vedri - Klari, op. cit., str. 165.32 Prikazano prema Crni, I., Tubeni zahtjev i izreka presude o zateznim

kamatama, Informator, Zagreb, 5665 od 21. VI. 2008., str. 13. 33 O kritici ovog stajalita sudske prakse v. poblie kod uveljak, J., Za-

tezne kamate na novane obveze u stranoj valuti te na obveze s valutnom klauzulom, Pravo i porezi, br. 1/07., str. 31.; Giunio, M., Ugovorne i za-tezne kamate, Novi informator, Zagreb, 2005., str. 60.

34 uveljak, supra; Giunio, supra, str. 33.35 O razlozima kritike sudske prakse v. poblie kod Crni, I., Zatezne ka-

mate u sluaju naknade tete i odnosa osiguranja (Zbornik radova za savjetovanje), Organizator, Zagreb, 2008., str. 41.

36 O osobama javnog prava v. poblie naprijed pod 3.3.1., Stope prema sudionicima ugovornog odnosa.

37 Naelo savjesnosti i potenja (l. 4. ZOO-a): U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja.

38 Slakoper, op. cit., str. 153.; Erakovi, op. cit., str. 39.39 Odgoena je bila - do 1. sijenja 2008. - primjena l. 26. st. 1. do 3. ZOO-

a koji ureuje stopu ugovornih kamata i l. 29. st. 2. do 6. i st. 8. ZOO-a koji ureuju stopu zateznih kamata (v. l. 1165. ZOO-a).

40 Giunio, Glavnice u starnoj valuti i kamate, Informator, Zagreb, br. 5536/07. str. 11.; Crni, rad naveden u biljeci br. 35., str. 60.; uveljak, op. cit., str. 34.-35.

41 O tome poblie naprijed pod 6.2. Obveze u stranoj valuti i uz zatitnu klauzulu - razdoblje primjene ZOO/91.

42 Ovo proizlazi iz odredbe l. 4. ZOO-a, prema kojoj su se u ostvarivanju prava i obveza iz obveznih odnosa sudionici duni pridravati naela savjesnosti i potenja, te odredbe l. 5. ZOO-a, prema kojoj su sudionici obveznih odnosa duni suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima.

43 O pravu na zatezne kamate na glavnicu za naknadu tete v. poblie kod Kaer, H., u Gorenc, V., Komentar Zakona o obveznim odnosima (koau-tori: esi, Z., Gorenc, V., Kaer, H., Mominovi, H., Pavi, D., Perkui, A., Peuti, A., Slakoper, Z., Vidovi, A. i Vukmir, B.), RRiF - PLUS, Zagreb, 2005., str. 1726.; Crni, rad naveden u biljeci 35., str. 11.-12.

44 O naknadi u obliku novane rente v. poblie kod Kaer, supra, str. 1683.-1686., te 1699.-1706.; Crni, supra str. 23.-26.

45 Gorenc, v. u knjizi Gorenc, Komentar Zakona o obveznim odnosima (v. biljeku br. 43), str. 305.; Crni, Kamate zatezne i ugovorne - pravni as-pekti (v. biljeku br. 1), str. 138.

46 Crni, supra.47 Gorenc, supra, str. 326.48 Citirano prema Crni, supra, str. 139.49 V. poblie, Gorenc, supra, str. 234.-235.50 Gorenc, supra, str. 236.51 Pitanje se ne postavlja glede ugovornih kamata: njihova stopa

odreena je ugovorom i poznata je strankama i sudu.52 Pregled stope zateznih kamata za razdoblje od 1. IV. 1994. do 31.

XII. 2007., v. naprijed pod 6.1. Pregled stopa (visine) zateznih kamata u razdoblju od 1. travnja 1994. godine do 31. prosinca 2007., a glede stope zateznih kamata u 2008. godini v. naprijed pod 6.4., Zatezne kamate prema ZOO/05.

53 Glede problematike ove glave (IX.) rada, v. opirno i detaljno obraeno u lanku Crni, I., Tubeni zahtjev i izreka presude o zateznim kamatama, Informator, Zagreb, br. 5665. od 21. VI. 2008. Taj lanak je, glede struk-ture i naina prikaza materije, bio uzorak ovom dijelu referata.

e-mail: [email protected]://www.ingbiro.hr

on - line uslugeon - line usluge- informacije- pitanja

Documents

Ugovornezatezne kamate HPR