Ukratko o Europi

Što je Europska unija?

Europska = nalazi se u Europi;

unija = ujedinjuje zemlje i ljude.

Pobliže pogledajmo sljedeće: Što Europljani imaju zajedničko? Kako je nastala Europska unija? Što danas radi EU?

Europa – naš kontinentEuropa je jedan od sedam kontinenata svijeta. Rasprostire se o Arktičkog oceana na sjeveru do Sredozemlja na jugu te od Atlantskog oceana na zapadu do Urala na istoku.

U Europi živi više od 700 milijuna ljudi: od toga 500 milijuna živi u Europskoj uniji.

Europa – naša povijestMi Europljani ne dijelimo samo isti kontinent, dijelimo i zajedničku povijest. Grčka filozofija, Rimsko carstvo, kršćanstvo, reformacija i prosvjetiteljstvo oblikovali su način kako razmišljamo, osjećamo i kako se ponašamo do današnjih dana.

To se odražava u našim jezicima: mnogo riječi iz europskih jezika ima zajedničke korijene u starogrčkom i latinskom, poput riječi „Europa” (starogrčki); „unija” (latinski) i „demokracija” (starogrčki).

Stoljećima su novi stilovi u glazbi, arhitekturi i književnosti nadahnjivali umjetnike diljem Europe. Pogledajmo gotičke crkve u Španjolskoj ili Poljskoj; poslušajmo klasičnu glazbu talijanskih ili austrijskih skladatelja.

Europski ratovi

Nažalost, priča o Europi nije samo priča o velikim postignućima na koje možemo biti ponosni.

Stoljećima su europski narodi vodili krvave ratove jedni protiv drugih.

U dvadesetom su se stoljeću dva rata koja su započela na našem kontinentu proširila i obuhvatila zemlje diljem svijeta.

U dva „svjetska” rata, kako ih nazivamo, ubijeni su milijuni ljudi, a Europa je bila osiromašena i u ruševinama.

Na kraju Drugog svjetskog rata ljudi u Europi pitali su se:

2

Obitelj Mozart (Wolfgang Amadeus, njegov otac Leopold i sestra Nannerl) nekoliko su puta putovali po Europi.

Do kraja Drugog svjetskog rata gotovo sve su zgrade u Varšavi bile srušene.

Wik

imed

ia

Wikim

edia

Može li se išta učiniti da se ove grozote više ne ponove?

Mogu li Europljani ikada naučiti raditi jedni s drugima umjesto da se bore jedni protiv drugih?

Pogledajmo što se zatim dogodilo.

3

Stvaranje Europske unijeEuropska zajednica za ugljen i čelik

Ako želimo spriječiti rat, moramo raditi zajedno. Moramo osigurati da su stvari koje su potrebne za rat pod zajedničkom kontrolom: čelik za oružje i ugljen za energiju za tvornice i prijevoz.

Zato se šest europskih zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka) dogovorilo da združe svoje industrije ugljena i čelika. Osnovale su „Europsku zajednicu za ugljen i čelik”.

Europska ekonomska zajednica (EEZ)

Šest zemalja tako je dobro surađivalo da su odlučile napraviti korak dalje i osnovale su Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ). „Ekonomska” znači novac, poslovanje, radna mjesta i trgovina.

Glavna ideja bilo je stvaranje „zajedničkog tržišta”. To znači uklanjanje svih nacionalnih prepreka, poput graničnih kontrola, zastoja i carina, kao da je Europa jedna zemlja.

Europska Unija (EU)

S godinama je sve više i više zemalja pristupalo EEZ-u. Počele su raditi zajedno u mnogo više područja, na primjer u području zaštite okoliša i izgradnji boljih cesta i željezničkih pruga diljem Europe. Zato je EEZ odlučio promijeniti ime u „Europska unija”.

U međuvremenu zanimljive su se stvari događale izvan granica EU-a. Zemlje srednje i istočne Europe oslobodile su se od komunističke vladavine 1989. Više nije bilo „željezne zavjese”, grozne podjele između istočne i zapadne Europe.

Zemlje koje su se oslobodile reformirale su zakone i gospodarstva te pristupile EU-u. U EU-u sada ima 28 zemalja (vidi str. 6.).

4

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik potpisan je 1951. u Parizu.

Europska ekonomska zajednica prihvatila je europsku zastavu 1985.

Ostaci željezne zavjeseu bivšoj Čehoslovačkoj.

Wikim

edia

Što Europska unija radi danas

EU nastoji da život svih nas bude bolji. Pogledajmo nekoliko primjera.

Sloboda za sveStanovnici EU-a mogu slobodno živjeti, raditi ili studirati u bilo kojoj državi članici EU-a, po vlastitom izboru. U većini slučajeva ne treba nam više putovnica za prelazak granice iz jedne u drugu državu članicu EU-a. (©Fotolia/Rido)

Sloboda za mladeEU podržava studente i mlade koje žele provesti određeno vrijeme studirajući ili osposobljavajući se u drugoj državi članici.

(©Shutterstock/Gena96)

NovacPrije je svaka europska zemlja imala svoj novac odnosno „valutu”. Sada mnogo europskih zemalja ima jedinstvenu valutu, euro.

Pomoć siromašnijim regijama Određenim područjima Europe potreban je novac za izgradnju novih cesta i željezničkih pruga; u drugim pak područjima ima puno nezaposlenih. EU rješava te probleme. Daje novac za nove ceste i željezničke pruge te pomaže poduzećima pri otvaranju radnih mjesta.

Pomoć susjednim zemljamaEU pomaže drugim zemljama kako bi poboljšale škole, bolnice i socijalnu zaštitu.

Lida i Alina iz Moldove imale su koristi od toga.

EU danas radi još mnogo toga: zauzima se za čišći zrak i bori se protiv klimatskih promjena snižava cijene telefonskih poziva i poruka brine se za sigurnost hrane na našim stolovima pomaže štedjeti energiju

EU djeluje čak i u svemiru, ima satelite kojima se omogućava lakša vožnja automobila i sigurniji zračni promet.

5

Kako Europska unija donosi odluke

Europska komisijasastoji se od 28 političara („povjerenika”), po jedan iz svake države članice. Pomažu im stručnjaci, pravnici, tajnici i prevoditelji. Njihov je posao razmišljati o tome što bi bilo najbolje za cijeli EU i predlagati nove propise EU-a.

Europski parlamentpredstavlja sve stanovnike EU-a. Zastupnici se izabiru svakih pet godina na izborima na kojima mogu glasati svi punoljetni građani EU-a.

Parlament raspravlja i odlučuje o novim propisima EU-a zajedno s Vijećem.

Vijeće je glas država članica EU-a. Vladini ministri iz država članica redovito se sastaju kako bi donijeli nove propise EU-a.

U Europskom vijeću sastaju se svi šefovi država članica (predsjednici, predsjednici vlada ili kancelari) kako bi utvrdili opću strategiju za Europu.

Sud Europske unije osigurava da sve države članice EU-a poštuju propise oko kojih su se složili. Sud isto tako provjerava da se tim propisima poštuju osnovna prava, na primjer da je zajamčena sloboda govora i sloboda tiska.

6

Države članice Europske unije

Koje su zemlje države članice EU-a i kada su pristupile? Pogledaj u tablici i na karti:

1951. Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka

1973. Danska, Irska, Ujedinjena Kraljevina

1981. Grčka

1986. Portugal, Španjolska

1995. Austrija, Finska, Švedska

2004. Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija

2007. Bugarska, Rumunjska

2013. Hrvatska

Spreman za još?Želiš doznati više o europskim jezicima, prirodi, povijesti i sadašnjem EU-u?Pogledaj „Istražimo Europu!”

Knjižica:http://europa.eu/teachers-corner/9_12/index_hr.htm

I igra na internetu: http://europa.eu/europago/explore/init.jsp?

Još više igara i kvizova o EU-u možeš pronaći u Dječjem kutku. Ima toliko toga za doznati – ovo je pravo mjesto odakle početi!

http://europa.eu/kids-corner/index_hr.htm

Uživaj!

© EU, osim ako je drukčije navedeno.

7