VELEUILITE U VELIKOJ GORICI Specijalistiki diplomski struni studij kriznog menadmenta Kolegij: Upravljanje kvalitetom sustava kriznog menadmenta Akademska godina: 2010/11. ISPITNA PITANJA

1. UVOD U PODRUJE KVALITETE I UPRAVLJANJA KVALITETOM1. Objasnite pojam kvalitete u kontekstu cjelokupne

ljudske djelatnosti.Pojam kvalitete potjee od latinske rijei qualitas (svojstvo, vrsnoa, vrijednost, kakvoa, odlika, znaajka, sposobnost). U najopenitijem smislu, kvaliteta je svojstvo ili osobina koja oznaava odreeni predmet ili pojavu, i razlikuje ih od ostalih predmeta ili pojava. Kvaliteta- zadovoljstvo korisnika prikladnost potrebama utvrena od strane korisnika sredstvo za voenje poslovanja organizacije usuglaenost sa zahtjevima gubitak koji snosi drutvo od trenutka isporuke proizvoda Ono to korisnik vidi kao kvalitetu, to jest kvaliteta

Kvaliteta - temeljni imbenik opstanka na tritu, unosnosti i razvoja ne samo pojedinih djelatnosti i organizacija, ve i cjelokupnoga gospodarstva. Kvaliteta neto to se gradi, razvija i stalno unaprjeuje. KVALITETA: Ukupnost svojstava nekog entiteta koja ga ine sposobnim da zadovolji izraene ili pretpostavljene potrebe ENTITET ono to moe biti pojedinano opisano ili razmatrano. Entitet moe biti : radnja ili proces proizvod organizacija, sustav ili osoba ili svaka njihova kombinacija

1

2. Objasnite

znaenje upravljanja kvalitetom kao poslovne funkcije i sastavnice upravljakog sustava organizacije.

UPRAVLJANJE KVALITETOM koordinirane aktivnosti za upravljanje poduzeem s naglaskom na kvalitetu. Skup radnji ope funkcije upravljanja koji odreuje politiku kvalitete, ciljeve i odgovornosti te ih u okviru sustava kvalitete ostvaruje uz pomo: planiranja kvalitete, praenja kvalitete, osiguravanja kvalitete, poboljavanja kvalitete. POTPUNO UPRAVLJANJE KVALITETOM Nain upravljanja organizacijom usredotoen na kvalitetu, utemeljen na sudjelovanju svih lanova organizacije, koji zadovoljavanjem korisnika tei za dugoronim uspjehom i boljitkom za sve lanove organizacije i zajednice u cjelini. 3. Na

koji nain primjena meunarodnih norma u podruju upravljanja kvalitetom moe pomoi u postizanju uspjeha u poslovanju?

Pojavom serije normi ISO 9000 unutarnja kontrola kvalitete prerasta u integralni sustav za osiguranje i upravljanje kvalitetom. Voditelj odjela za kvalitetu prerasta u menadera kvalitete i postaje savjetnik uprave o svim pitanjima znaajnim za sustav kvalitete. Na temelju postojeih trendova, sljedea etapa u razvoju upravljanja kvalitetom je potpuno (totalno, cjelovito) upravljanje kvalitetom (Total Quality Management, TQM).

2. SUSTAVI UPRAVLJANJA KVALITETOM1. Objasnite osam naela upravljanja kvalitetom: to

stvarno znai? Na koji nain se moe primijeniti u organizaciji? Koje su kljune koristi?1. 2. 3. 4. 5. Usmjerenje na korisnika Vodstvo Ukljuenost ljudi Procesni pristup Sustavni pristup upravljanju

2

6. 7. 8.

Stalno poboljavanje injenini pristup donoenju odluka Obostrano koristan odnos s dobavljaima

1.

QMP 1- USMJERENJE NA KORISNIKU Razumijevanje korisnikovih potreba i oekivanja Uravnoteenje raznih potreba i oekivanja korisnika i drugih zainteresiran strana (dioniara) Objavljivanje ovih potreba i oekivanja unutar organizacije Mjerenje zadovoljstva korisnika i poduzimanje posljedinih radnji Upravljanje odnosa s korisnikom

2. QMP 2 UPRAVLJANJE (VODSTVO) Proaktivni stav i upravljanje sa svojim primjerom Postavljanje jasne vizije budunosti organizacije Pruanje ljudima potrebnih sredstava i slobodu da rade s odgovornou obvezama Promoviranje otvorene i iskrene komunikacije Obrazovanje, poduka i potpora ljudima Postavljanje izazova i ciljeva Implementacija strategija za postizanje tih ciljeva 3. QMP 3 - UKLJUENOST ZAPOSLENIKA Prihvaanje vlasnitva i odgovornosti za rjeavanje problema Aktivno traenje mogunosti za poboljanjem Aktivno traenje prilika za poveanjem sposobnosti, znanja i iskustva Slobodna podjela znanja i iskustva u grupama i timovima Usmjeravanje na stvaranje vrijednosti za korisnika(value for money) Bolja prezentacija poduzea korisnicima Zadovoljstvo na poslu Entuzijazam i ponos da pripadaju poduzeu 4. QMP 4 PROCESNI PRISTUP Definiranje procesa potrebnih za postizanje eljenih rezultata Identifikacija i mjerenje ulaznih i izlaznih podataka Identifikacija povezanosti procesa Procjena rizika, posljedica i utjecaja na korisnika Postavljanje odgovornosti i ovlatenja za upravljanje procesima Razmiljanje i primjena raznih metoda, obrazovanja, sredstava itd. za postizanje 3

rezultata 5. 6. QMP 5 SUSTAVNI PRISTUP UPRAVLJANJU Definiranje i razvoj procesa Strukturiranje sustava na najefikasniji nain Razumijevanje meuovisnosti procesa Stalno poboljavanje kroz mjerenja i procjene

QMP 6 STALNO POBOLJAVANJE Postavljanje stalnog poboljavanja proizvoda, procesa i sustava kao cilj za svaku osobu u poduzeu Primjena osnovnih koncepata stalnog poboljavanja Koritenje periodike provjere u odnosu na ustanovljene kriterije izvrsnosti za identifikaciju podruja za potencijalnim poboljavanjem Stalno poboljavanje efikasnosti i efektivnosti svih procesa Promoviranje aktivnosti baziranih na sprjeavanjima Pruanje prikladne izobrazbe i edukacije o metodama i aktima stalnog poboljavanja svakom lanu poduzea, a to su: ciklus planiraj-uradi-provjeri-djeluj. rjeavanje problema reinenjering procesa i inovacija procesa Postavljanje mjera i ciljeva za vodilje i metode praenja poboljavanja Priznavanje poboljavanja 7. 8. QMP 7 INJENINI PRISTUP DONOENJU ODLUKA Uzimanje mjerenja i prikupljanja podataka te informacija vanih za ciljeve Osiguranje da su podaci i informacije dovoljno toni, pouzdani i dostupni Analiziranje podataka i informacija koritenjem valjanih metoda Razumijevanje vrijednosti prikladnih statistikih tehnika Donoenje odluka i poduzimanje radnji temeljenih na rezultatima logike ravnotee izmeu analize, iskustva i intuicije QMP 8 OBOSTRANO KORISTAN ODNOS S DOBAVLJAIMA Identifikacija i odabir kljunih dobavljaa Uspostava odnosa s korisnikom koji uravnoteuje kratkoronu dobit s dugoronim obvezama za poduzee i drutvenu zajednicu Kreiranje jasne i otvorene komunikacije Iniciranje zdruenog razvoja i poboljavanja proizvoda i procesa Zajedniko postavljanje jasnog razumijevanja potreba korisnika Dijeljenje informacija i planova 4

Prepoznavanje postignua i poboljavanja dobavljaa 2. Objasnite glavne zahtjeve norme ISO 9001:2008. Zahtjev Zahtjev Zahtjev Zahtjev Zahtjev 4: 5: 6: 7: 8: Sustav upravljanja kvalitetom Odgovornost uprave Upravljanje resursima Realizacija proizvodnje Mjerenja, analize i poboljavanja

ZAHTJEVI NORME ISO 9001:2008 4 Sustav upravljanja kvalitetom 4.1 Opi zahtjevi 4.2 Zahtjevi koji se odnose na dokumentaciju 5 Odgovornost uprave 5.1 Obveza uprave 5.2 Usmjerenost na korisnika 5.3 Politika kvalitete 5.4 Planiranje 5.5 Odgovornost , ovlatenje i obavjeivanje 5.6 Upravina ocjena 6 Upravljanje sredstvima 6.1 Pribavljanje sredstava 6.2 Ljudski resursi 6.3 Infrastruktura 6.4 Radni okoli 7 Ostvarivanje proizvoda 3. Navedite 7.1 Planiranje ostvarivanja proizvoda 7.2 Procesi koji se odnose na korisnika 7.3 Oblikovanje i razvoj 7.4 Nabava 7.5 Proizvodnja i pruanje usluga 7.6 Upravljanje nadzornim i mjernim ureajima 8. Mjerenje, analiza i poboljavanje 8.1 Openito 8.2 Nadzor i mjerenje 8.3 Upravljanje nesukladnim proizvodom 8.4 Analiza podataka 8.5 Poboljavanje

unutarnje i vanjske koristi koje organizacije imaju uvoenjem sustava upravljanja kvalitetom.UNUTARNJE KORISTI Smanjuje fluktuaciju radne snage Ujednaava radne procese u svim dijelovima organizacije Smanjuje neoekivane situacije i greke Bolji su rezultati poslovanja

Unapreuje uinkovitost uprave Lake je ukljuivanje novih zaposlenika Unapreuje planiranje

5

VANJSKE KORISTI Poveava ugled kod korisnika i partnera Poveava zadovoljstvo korisnika proizvoda/usluge

Povjerenje korisnika u organizaciju koja posluje sukladno s normama kvalitete Promocija kroz registre certificiranih organizacija Promovira organizaciju kroz koritenje akreditacijskog znaka

3. SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIEM1. to se podrazumijeva pod pojmom odrivi okoli?Sustav upravljanja okoliem, sukladno normi ISO 14001:2004, moe pomoi organizacijama da usmjere, organiziraju i usustave procese za rjeavanje i unapreivanje problema okolia. Primjena sustava upravljanja okoliem pomae organizaciji da korisnike uine jo zadovoljnijim, da postignu postojanost i unapreuju poslovne procese. Na taj nain smanjuje se rizik od neispunjavanja oekivanja korisnika. Sustav upravljanja okoliem organizacijama omoguava dublju analizu vlastitih prednosti i slabosti te prosudbu raspoloivih resursa da bi ih na najbolji nain mogli prilagoditi novim uvjetima poslovanja. Usvajanje sustava upravljanja okoliem predstavlja strateku odluku koja zahtijeva razumnu mjeru gospodarskog i organizacijskog ulaganja i kojom se i kratkorono ostvaruje znatna korist za organizaciju.

2. Objasnite norma.

svrhu

i

ciljeve

uvoenja

ekolokih

ISO 14001:2004 je meunarodna norma koja se primjenjuje dobrovoljno na sve pravne osobe i koja odreuje na koji nain treba razviti uinkoviti sustav upravljanja okoliem. Sustav upravljanja okoliem koji je definiran navedenom meunarodnom normom temelji se na nastojanju uprave na potivanju propisa, trajnim poboljanjima i spreavanju zagaivanja. Razlozi za uvodenje ISO 14001 su: 6

briga organizacije o okoliu usklaenost sa zakonskim propisima pritisak zainteresiranih strana marketinke mogunosti zahtjevi banaka i osiguravajuih drutava smanjenje trokova i pristup europskim poslovnim integracijama

Certifikacija sustava upravljanja okoliem poduzetnicima, upravama drutava i dioniarima jami da su sva pitanja upravljanja okoliem, koja su u svezi s njihovom djelatnou, pod stalnim nadzorom. Na taj nain negativni utjecaji poslovnih aktivnosti, koje mogu utjecati na okoli, smanjuju se na najmanju moguu mjeru

3. Utvrdite aspekte okolia i za svaki od njih njihov utjecaj na okoli. Na koji nain se aspekti okolia mogu kontrolirati?GLAVNI ELEMENTI SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIEM 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. Politika upravljanja okoliem Planiranje Primjena i rad Popravne i zatitne radnje Prosudba uprave Stalno prosuivanje POLITIKA UPRAVLJANJA OKOLIEM a) Opredjeljenje za usklaenost sa zakonskim i ostalim zahtjevima b) Prevencija oneienja c) Stalno unapreivanje sustava upravljanja okoliem PLANIRANJE a) Aspekti okolia temelj sustava upravljanja okoliem b) Identifikacija aspekata okolia i utvrivanje znaajnih aspekata vrlo je vana jer se s jedne strane definira opseg sustava upravljanja okoliem (potrebno je sagledati sve aktivnosti, servise i proizvode), a s druge strane kroz definirani kriterij utvruju oni aspekti koji su znaajni i koji se moraju drati pod kontrolom i/ili unapreivati c) Zakonski zahtjevi

2.

7

d) Opi i pojedinani ciljevi - znaajni aspekti povezani sa zakonskim propisima, poslovni zahtjevi kao i gledita zainteresiranih strana e) Ciljevi moraju biti u skladu sa financijskim, tehnolokim i radnim mogunostima f) Programi upravljanja okoliem definiraju potrebne odgovornosti, sredstva i rokove 3. a) b) c) d) e) f) PRIMJENA I RAD Ustrojstvo i odgovornosti Temeljne i specifine odgovornosti i ustrojstvo ureuju su postupcima, pravilnicima te u poslovniku gdje je primjereno Obrazovanje, svijest i strunost Komunikacija unutarnja i vanjska Dokumentacija sustava upravljanja okoliem Nadzor rada -npr.: plan intervencija u zatiti okolia, operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja, pravilnik o odravanju sustava odvodnje i zatite voda itd.; zahtjevi za kooperante i dobavljae usluga Pripravnost i odziv u izvanrednim situacijama - moraju se uspostaviti postupci koji identificiraju potencijalno opasne izvanredne situacije, mjere za spreavanje i ublaavanje moguih utjecaja na okoli koji mogu biti njihova posljedica. To mogu biti npr. plan intervencija u zatiti okolia i operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnih oneienja POPRAVNE I ZATITNE RADNJE Mjerenje i praenje Nesukladnosti Popravne i zatitne radnje Nezavisno prosuivanje

g)

4. a) b) c) d)

Zatita okolia mora utjecati na: izbor sirovina, mora se ugraditi u proizvodne procese, operativne postupke i tehnologiju i radnu snagu. SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIEM ISO 9000 Quality Management (Upravljanje kvalitetom) ISO 14000 Environmental Management (Ekoloki menadment) Sastoje se od norma i smjernica za njihovu primjenu te pomonih norma Norme pokazuju: 1. Kako sustav upravljanja okoliem mora izgledati 8

2. 3. 4. 5. 6.

Prema kojim i kakvim kriterijima se mora uspostavljati Koji odgovarajui alati se moraju koristiti Kakva dokumentacija se mora izgraditi Koji aspekti okolia se moraju potovati Kako se odgovarajue mora ponaati prema okoliu itd.

Sustav upravljanja okoliem (Environmental Management System) dio je cjelokupnog sustava upravljanja organizacijom Temeljne funkcije sustava jesu: stalno poboljavanje mjera zatite okolia te, stalno podizanje razine kvalitete stanja okolia Svrha meunarodnog, pa tako i nacionalnog komiteta/odbora, jeste uspostava i unaprjeivanje sustava upravljanja okoliem ili EMS (Environment Management System) u organizacijama. Nastanak i odravanje sustava upravljanja okoliem treba rezultirati nizom prednosti: 1. zatita postojeih ekosustava 2. optimalno upravljanje resursima 3. izgradnja kulture odnosa i ponaanja prema okoliu 4. optimizacija organizacije 5. poslovni ugled i uspjeh, usklaivanje s postojeim nacionalnim meunarodnim zakonima znatno smanjenje premija osiguranja itd. Sustav upravljanja okoliem omoguava : 1. primjenu i ispunjavanje norma u podruju zatite okolia 2. ispunjavanje zakonskih zahtjeva 3. uinkovitije sprjeavanje oneiivanja okolia 4. ouvanje prirodnih resursa 5. umanjivanje i ublaavanje rizika za okoli koji su posljedica ovjekovih aktivnosti u okoliu 6. poveanje uinkovitosti i konkurentnosti organizacije 7. razvijanje svijesti o potrebi zatite okolia 3.EMAS Za razliku od niza norma ISO 14000ff, EMAS nema status norme ve uredbe (regulative) Europske komisije. Eco Management and Audit Scheme je nadopuna nizu norma ISO 14000ff. Temeljna svrha implementacije sustava prema preporuci EMAS-a je praenje stanja i poboljavanje okolia

9

Nudi mogunost: 1. dobrovoljnog uvoenja mjera za ispitivanje i ouvanje okolia 2. usmjerenost na gospodarske organizacije 3. ukljuivanje radnika u problematiku okolia 4. pojaan odnos s javnou i oslanjanje na zakonsku regulativu European Eco-Management and Audit Scheme Cilj promocija stalnog unaprjeenja okolinih pokazatelja organizacija. Alat koji omoguava upravljanje i kontrolu aspekata okolia aktivnosti, usluga i proizvoda organizacije. Rezultat -poboljanja u okolinim pokazateljima i dostupnost vjerodostojnih.

4. SUSTAVI ZATITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU1. Objasnite svrhu zatite na radu, utemeljenost te obveze organizacija nezgoda na radu. zakonsku u sluaju

Glavni razlozi koji motiviraju organizacije da zdravlju i sigurnosti pri radu daju primjerenu pozornost su zakonodavni, etiki i ekonomski razlozi, zadovoljstvo zaposlenika i ugled organizacije. Sustav zatite zdravlja i sigurnosti na radu (OHSAS 18001:2007) razvijen je kako bi pomogao organizacijama kreirati ciljeve iz podruja zdravlja i sigurnosti na radu. Norma je primjenjiva na bilo koju organizaciju koja eli imati proaktivan pristup zatiti zdravlja i sigurnosti na radu. OHSAS 18001 certifikat pokazuje da je sustav upravljanja organizacije pod nadzorom i u skladu s najboljim normama i praksama na tritu. Uspjean sustav upravljanja mora biti temeljen na: 1. prikladnoj politici upravljanja zdravljem i zatitom na radu 2. identifikacijom rizika i zakonskih zahtjeva 3. opim i pojedinanim ciljevima i programom koji osiguravaju stalno poboljavanje 4. aktivnostima upravljanja koji osiguravaju nadzor nad rizicima koji su povezani sa zdravljem i sigurnosti na radu 5. praenjem provoenja nad mjerama koje su povezani sa zdravljem i sigurnosti na radu 6. stalnim pregledima, prosudbama i poboljanjima sustava upravljanja

10

2. Navedite unutarnje i vanjske koristi koje organizacije mogu imati uvoenjem sustava zatite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenika.UNUTARNJE KORISTI Unapreuje uinkovitost uprave Lake je ukljuivanje novih zaposlenika Unapreuje planiranje Smanjuje fluktuaciju radne snage Ujednaava radne procese u svim dijelovima organizacije Smanjuje neoekivane situacije i greke Bolji su rezultati poslovanja VANJSKE KORISTI Poveava ugled kod korisnika i partnera Poveava zadovoljstvo korisnika proizvoda/usluge Povjerenje korisnika u organizaciju koja posluje sukladno s normama Promocija kroz registre certificiranih organizacija Promovira organizaciju kroz koritenje akreditacijskog znaka

3. Navedite primjere za svaku ugrozu (fizike ugroze, kemijske ugroze, ugroze od biolokih agenasa, psihosocijalne ugroze). 1. 2. 3. Fizike ugroze Klizak ili neravan pod Rad na visini Opasnost od pada predmeta s visine 4. Oteano rukovanje Kemijske ugroze 1. Prisutnost tetnih para ili plinova 2. Mogunost taktilne apsorpcije 3. Mogunost konzumacije 4. Neadekvatno skladitenje Ugroze od biolokih agenasa 1. Zaraza inhalacijom 2. Zaraza kontaktom 3. Zaraza konzumiranjem Psihosocijalne ugroze 1. Prekomjerni rad 2. Nedostatak kontrole i komunikacije 3. Fiziko zlostavljanje 4. Zastraivanje

11

5. SUSTAVI UPRAVLJANJA SIGURNOU HRANE1. Naznaite temeljne karakteristike stanja u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj.

2. Koji su razlozi za uvoenje HACCP sustava u nau gospodarsku praksu?Najuspjeniju metodu za osiguranje sigurnosti hrane u cijelom prehrambenom lancu, od pripreme sirovina do krajnjeg korisnika, iskazao je sustav HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points). HACCP - Hazard Analysis Critical Control Point (Analiza rizika i kritine kontrolne toke) je sustav upravljanja spreavanjem rizika kakvi smanjuju sigurnost hrane i pia, a primjenjuje se na sve proizvodne postupke. Primjena sustava upravljanja sigurnou prehrambenih proizvoda omoguava: 1. dojavu tritu da su proizvodi proizvedeni na siguran nain i u higijenskim uvjetima 2. davanje obavijesti da su poduzete sve razumne mjere opreza i da se jami higijenska proizvodnja hrane 3. zahtjev korisnika za certifikaciju i prosudbu dobavljaa, ako posluju u dravi sa strogim propisima o sigurnosti prehrambenih proizvoda 4. smanjenje broja provjera od strane korisnika, a time i utedi na trokovima i vremenu 5. smanjenje koliine odbaene robe i reklamacija 6. smanjenje trokova zahvaljujui boljim odnosima sa slubama za sigurnost prehrambenih proizvoda 7. poveanje uinkovitosti Dobiveni certifikat ili potvrda o sukladnosti govori o tome da je proizvodni proces organizacije pregledan od strane struno osposobljenih prosuditelja, da se stvarno izvodi i pod stalnim nadzorom nezavisne institucije, koja je certifikat ili potvrdu o sukladnosti izdala 3. Objasnite

svrhu i ciljeve uvoenje sustava upravljanja sigurnou hrane sukladno normi ISO 20000:2005.

ISO 22000:2005 je meunarodna norma koja opisuje sustav upravljanja sigurnou hrane. Pristup i struktura norme temelji se 12

na poticanju razvoja i integriranom sustavu upravljanja rizikom namijenjenom cjelokupnom poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Razlozi za njezinu primjenu su: 1. smanjenje opasnosti od trovanja hranom 2. potencijalno smanjenje trokova tubi i osiguranja 3. potencijalno smanjenje zastoja i s njima povezanih trokova 4. prezentacija sukladnosti sa zakonom i propisima 5. prezentacija brige organizacije za sigurnost hrane, 6. pomae u nadzoru nadlenih organa 7. omoguuje pristup na meunarodnom tritu 8. poveanje povjerenja korisnika i drugih zainteresiranih strana

6. SUSTAVI UPRAVLJANJA INFORMACIJSKOM SIGURNOU1. Navedite najee izvore i oblike prijetnji sustavu

sigurnosti informacija.Opseg se odreuje iz vie aspekata: sa stajalita zgrada, raunalnih mrea, zaposlenika, usluga, analize postojeih procesa i slino. Preporua se da opseg ve u prvoj etapi obuhvati cjelokupnu organizaciju. Politika sigurnosti informacijskog sustava: 1. integracija informacijske sigurnosti u poslovanje i upravljanje poslovnih rizika 2. kriteriji i struktura za procjenjivanje rizika povezanih s informacijama 3. potvrda sigurnosne politike od strane uprave 4. odreivanje odgovornosti na stratekoj i operativnoj razini za sigurnost informacija Procjena rizika Identificiraju se svi resursi organizacije, a procjena rizika izvodi se samo na kritinim resursima. Na temelju ocjene izaberu se kritini resursi i razvrstavaju se u skupine. Vrijednost kritinih resursa ponovo se procjenjuju s aspekta etiri dimenzije sigurnosti informacija (pouzdanosti, cjelovitosti, dostupnosti te ostalih kriterija). Iz kataloga ranjivosti i prijetnji za svaki izvor odaberu se liste relevantnih ranjivosti i prijetnji. Resursi se mogu identificirati u sklopu

13

procesa poslovanja organizacije (oslanjanje na dokumentaciju ostalih sustava upravljanja). Odreivanje obiljeja sustava i temeljna procjena rizika Pomou dokumentacije organizacije (dokumentacija ISO sustava, organizacijska struktura, popis informacijskih resursa i slino) te prema potrebi intervjua, identificiraju se svi resursi organizacije u opsegu ISMS-a, odreuje im se vlasnici te provodi ocjenjivanje s aspekta vrijednosti resursa i njegovih sigurnosnih zahtjeva. Ocjenjivanje kritinih resursa Za resurse koji su u ovom koraku definirani kao kritini izvodi se detaljnija procjena rizika. Resurse koji su se u temeljnoj procjeni rizika pokazali kao kritini ponovno se ocjenjuje prema kriterijima pouzdanosti, cjelovitosti i dostupnosti informacija te ih se razvrstava u kategorije. Izbor i procjena ranjivosti Cilj je aktivnosti dokument s listom svih ranjivosti skupine ili pojedinih izvora. Ranjivost procjenjuje organizacija u skladu s dogovorenim kriterijima Izbor i procjena prijetnji Cilj je aktivnosti dokument s listom prijetnji koje iskoritavaju ranjivosti izabranih (skupina) resursa. Za svaku ranjivost resursa ili skupine resursa priprema se lista prijetnji. Procjena rizika Cilj je procjene rizika tablica rizika. Sastavlja se iz procjene vrijednosti resursa, ranjivosti i prijetnji. Upravljanje rizikom, odnosno smanjivanje rizika Na temelju tablice procjena rizika, sastavlja se tablica upravljanja rizikom. Za svaki rizik postoji vie mogunosti upravljanja. Rizik se moe prihvatiti, moe se izbjegavati, prenijeti na drugu osobu ili smanjiti odgovarajuom mjerom zatite (kontrolom). Norma ISO/IEC 27001 ne zahtijeva da se svi rizici smanjuju prema nuli, ve oekuje da organizacija svoje rizike upozna te njima upravlja. U praksi je, naime, nemogue poslovati bez rizika. U odluivanju o upravljanju rizicima, potrebno je donositi odluke na temelju poslovnih ciljeva organizacije i planova dostizanja tih ciljeva te na temelju postojeih procesa informacijskog sustava organizacije. Zakljuna izvjea Izvjee o procjeni rizika dokumentira rezultate procjene rizika u obliku formalnog izvjea. Izvjee o primjenjivosti obvezan je dio norme 14

ISO/IEC 27001:2005 i uvjet za sukladnost ISMS-a s normom. Izvjee definira koje e mjere zatite iz norme, tj. normativnog priloga A, biti upotrijebljene i to se njima eli postii. Za mjere zatite, koje na temelju procjene i upravljanja rizikom nisu izabrane niti kod jednog rizika, opisuju se razlozi zbog kojih ta mjera zatite nije primjenjiva.

2. Navedite

unutarnje i vanjske koristi koje organizacije imaju uvoenjem sustava upravljanja informacijskom sigurnou.VANJSKE KORISTI Poveava ugled kod korisnika i partnera Poveava zadovoljstvo korisnika proizvoda/usluge Povjerenje korisnika u organizaciju koja posluje sukladno s normama Promocija kroz registre certificiranih organizacija Promovira organizaciju kroz koritenje akreditacijskog znaka

UNUTARNJE KORISTI Unapreuje uinkovitost uprave Lake je ukljuivanje novih zaposlenika Unapreuje planiranje Smanjuje fluktuaciju radne snage Ujednaava radne procese u svim dijelovima organizacije Smanjuje neoekivane situacije i greke Bolji su rezultati poslovanja

3. Utvrdite procese i aktivnosti koje mora poduzeti uprava za upravljanje rizicima u cilju sigurnosti informacijskog sustava.Planiranje kontinuiteta poslovanja organizirano je u tri etape: 1. Prva etapa etapa pripreme sastoji se od uspostavljanja projekta, izvedbe analize rizika i analize utjecaja na poslovanje (Business Impact Analysis) 2. U drugoj etapi etapi planiranja ponajprije se pripremaju strategija planiranja kontinuiteta poslovanja (na temelju rezultata analize rizika i BIA), aktivnosti odziva u nudi i priprema planova kontinuiteta poslovanja.

15

3. Trea etapa izrada plana kontinuiteta poslovanja ukljuuje osvjeivanja i kolovanja, izvoenje testiranja, definiciju odnosa s javnou i kriznog komuniciranja te usklaivanje s javnim slubama i organima te odravanje planova kontinuiteta poslovanja i oporavka poslije katastrofa. 1. Pokretanje projekta i temeljna analiza rizika U okviru pokretanja projekta definira se opseg planiranja, potpora uprave, zahtjevi kontinuiteta poslovanja, uspostava terminologija i pretpostavke kontinuiteta poslovanja, identificiraju se poslovno kritini procesi te definira nain upravljanja projektom. U temeljnoj analizi rizika identificiraju se dogaaji i vanjske okolnosti koje mogu imati tetan uinak na organizaciju, njezinu opremu, prostorije i ljude, s prekidanjem poslovnih procesa ili uzrokovanjem katastrofe. Definira se teta koju takvi dogaaji mogu uzrokovati i identificiraju se mjere potrebne za minimiziranje moguih gubitaka/tete. Rezultati temeljne analize rizika temelj su za opravdavanje investicija u preventivne mjere. Analiza utjecaja na poslovanje S analizom utjecaja na poslovanje (eng. Business Impact Analysis ili BIA) predviaju se posljedice izravne i neizravne prekida pojedinih poslovnih funkcija. U tom okviru priprema se i lista poslovnih funkcija, ureena prema urnosti vremena oporavka i pregled rezultata gdje se definira minimalni opseg djelovanja pojedinanih funkcija, resursi potrebni za oporavak i minimalno djelovanje, obveznosti procesa s obzirom na zakonodavstvo, ugovorne obaveze i slino. Rezultati BIA analize dio su strategije planiranja kontinuiteta poslovanja 2. Strategija planiranja kontinuiteta poslovanja Na temelju rezultata analize utjecaja prekida na poslovanje i analize rizika, priprema se strategija upravljanja kontinuiranog poslovanja. Strategija znai poslovno najprikladniji izbor izmeu razliitih mogunosti oporavka i kontinuiteta poslovanja koje omoguavaju oporavak i vraanje poslovanja poslovno kritinih funkcija u okviru zahtjeva i definiranih ciljnih vremena oporavka. 3. Izrada temelja plana kontinuiranog poslovanja U okvirima koje daje strategija, dokumentira se plan kontinuiteta poslovanja U planu su sakupljene detaljne upute i strategija organizacije za smanjivanje utjecaja razliitih dogaaja na poslovanje, odziv u sluaju katastrofe, oporavak i ponovno djelovanje te obnovu i vraanje poslovanja u normalne okvire. 16

Meunarodna norma ISO/IEC 27001:2005 Information technology Security techniques - Information security management systems Requirements- pripremljena je kako bi pruila model za uspostavljanje, implementaciju, rad, nadziranje, provjeru, odravanje i unaprjeivanje sustava upravljanja sigurnou informacija (ISMS). Usvajanje ISMS-a treba biti strateka odluka organizacije

7. INTEGRIRANI SUSTAVI UPRAVLJANJA1. to podrazumijevamo sustavima upravljanja? pod integriranim

Svaka pojedinana norma sustava upravljanja predstavlja jedan dio upravljanja organizacijom. Zato je sasvim razumljivo da njihovo udruivanje daje mogunost za poboljanje cjelokupnog sustava upravljanja organizacijom. Temeljne znaajke integriranih sustava upravljanja: 1. primjena zajednike dokumentacije za vie pojedinih sustava 2. provoenje zajednikih postupaka prosudbe (audita) sustava 3. certifikati se izdaju za svaki sustav posebno 4. upravilu se u sustav upravljanja integriraju drugi sustavi 5. integrirani sustav moe se odmah uvoditi, uvesti revizijom dva ili vie postojeih sustava ili uvesti prilikom uvoenja novog dodatnog sustava

8. METODE ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM1. Zato je mjerenje kvalitetom? znaajno za upravljanje

Podruje mjerenja je vano za korisnike i zaposlenike. Svako je mjerenje dio definiranog i dokumentiranog procesa. Proces je upravljan u skladu s jasnim postupcima i zahtjevima. Mjeri se samo ono to se moe nadzirati. Ukljueni zaposlenici vjeruje da se moe unaprijediti proces. Upotrijebljene metode mjerenja su odgovarajue - ni prejednostavne ni presloene. Rezultati mjerenja se periodiki revidiraju - dnevno, tjedno, mjeseno. Mjerenje se upotrebljava radi poticanja akcije. Akcije su usmjerene na unapreivanje procesa, a ne na traenje krivaca. Napori se cijene i nagrauju - od malih proslava do velikih bonusa. Uprava organizacije mora biti svjesna cijene kvalitete i

17

cijene propusta u kvaliteti, treba specificirati i pratiti kvalitativne parametre (ne samo u proizvodnji, ve i u uslugama i unutarnjim funkcijama organizacije) te biti u stanju primijeniti kvantitativne tehnike da bi izolirala i pod kontrolu dovela neprihvatljiva odstupanja navedenih parametara. Vjerojatnost je da e u podrujima na koja se mjerenje usmjeri rezultati biti uinkovitiji.

2. Navedite neke od prednosti koje organizacije mogu imati primjenom suvremenih metoda za upravljanja kvalitetom.MJERENJE U TQM-u 1. Pareto dijagram - nekoliko uzronika daje veliku veinu varijacija; openito pravilo istie da je oko 20% uzronika odgovorno za 80% varijacija. 2. Kontrolna karta - temeljna je upotreba kontrolne karte otkrivanje prenosivih uzroka varijacije u procesu; proces koji radi bez prenosivih uzroka varijacije je u stanju statistike kontrole ili krae pod kontrolom 3. Dijagram tijeka upotrebljava se u pojanjavanju ili analizi nekog procesa 4. Dijagram uzroka i posljedica - predstavlja odnos izmeu problema i njegovih potencijalnih uzronika; upotrebljava se za organiziranje razmiljanjao kvalitativnim problemima (npr. kod brainstorming sastanaka

1. PARETO DIJAGRAM Tei pronalaenju najznaajnijih imbenika neke situacije. Nekoliko uzronika daje veliku veinu varijacija. Openito pravilo istie da je oko 20% uzronika odgovorno za 80% varijacija. Upotrebljava se za traenje pravilnosti u varijacijama tijekom vremena radi dobivanja slike o napretku koji se ostvaruje u nastojanjima koja se odnose na poboljavanje kvalitete. Na taj je nain mogue biljeenjem nedostataka tijekom vremena utvrditi negativne trendove. 2. KONTROLNA KARTA

18

Grafika usporedba podataka o ispunjavanju funkcije procesa prema izraunatim kontrolnim granicama povuenim kao granine crte u karti. Temeljna je upotreba kontrolne karte otkrivanje prenosivih uzroka varijacije u procesu. Procesne su varijacije dokazane s dvije vrste uzroka: sluajnog, iskljuivo radi sluajnosti i prenosivog, radi odreenih posebnih uzroka.U idealnoj bi situaciji samo sluajni uzroci trebali biti prisutni u procesu. Proces koji radi bez prenosivih uzroka varijacije je u stanju statistike kontrole ili krae pod kontrolom. 3. DIJAGRAM UZROKA I POSLJEDICA Dijagram uzroka i posljedica (riblja kost ili Ishikawa dijagram) predstavlja odnos izmeu problema i njegovih potencijalnih uzronika. Upotrebljava se za organiziranje razmiljanja o kvalitativnim problemima (npr. kod brainstorming sastanaka). Mogue ga je upotrebljavati i za istraivanje postojeih problema, ali i za prijevremeno prepoznavanje imbenika koji mogu pridonijeti kvalitativnim problemima prije nego se razviju te za utvrivanje popisa svih imbenika koji doprinose eljenomu rezultatu. 4. DIJAGRAM TIJEKA Upotrebljava se u pojanjavanju ili analizi nekog procesa. U praktinoj primjeni dijagram tijeka pomae pri: utvrivanju kritinih mjesta u procesu, otkrivanju mjesta poremeaja, utvrivanju trokova kvalitete, odreivanju odgovornosti za pojedine operacije, pregledu zapisa i dokumenata koji proizlaze iz pojedinih operacija, objanjenju procesa i predlaganju boljih rjeenja, predvianju mjesta za kontrolu, izbacivanju nepotrebne kontrole, objedinjavanju operacija, utvrivanju mjesta gdje se vode zapisi i osoba koje ih vode itd.

3. Objasnite nain provoenja i svrhu brainstorminga.

19

Postoje razliite definicije. Proces sustavnog i stalnog mjerenja i usporeivanja vlastitog poslovanja u odnosu na poslovanje tvrtke koja je lider u odgovarajuoj ekonomskoj oblasti. Temeljni cilj benchmarkinga je prikupljanje relevantnih informacija za poboljanje performansi poslovanja. Slui za usporedbu s najboljima. Omoguava identifikaciju najbolje poslovne prakse, a samim tim i definiranje kljunih toaka i pravaca za usporedbu vlastitih rezultata. Putokaz za izvrsnost poslovanja . Kad koristimo benchmarking? Obavezno prilikom donoenja i praenja provoenja strategije (BSC model) Kontinuirano u organizacijama koje imaju postavljene ciljeve za neprekidnim poboljanjima naina rada Jednokratno u sluaju da elimo rijeiti neki konkretan problem

9. OBRAZOVANJE ZA MENADERE1.

Objasnite svrhu i menadere kvalitete.

ciljeve

obrazovanja

za

OBRAZOVANJE ZA MENADERE KVALITETE Oblici obrazovanja za menadere kvalitete mogu doprinijeti poveanju kulture kvalitete u hrvatskom gospodarstvu i javnom sektoru te polaznicima osigurati znanja i vjetine potrebne za uvoenje: sustava upravljanja kvalitetom,upravljanje trokovima kvalitete, osiguranje poslovne izvrsnosti. Program obrazovanja za menadere kvalitete ukljuuju programske sadraje sa ciljem obrazovanja za stjecanje kompetencija upravljanja kvalitetom. Program je namijenjen obrazovanju za srednje i vie upravljake funkcije u gospodarskim i drugim poslovnim sustavima. Cilj je stvoriti intelektualce koji nee biti samo strunjaci nego kompetentne i jake osobe, sposobne doprinijeti opem napretku gospodarstva i drutva. Za obnaanje tako sloenih i raznolikih uloga u organizaciji profil menadera kvalitete treba imati znanja iz: 1. 2. 3. 4. metodologije organizacije ekonomike upravljanja rizicima i projektima 20

5. 6. 7. 8.

upravljanja ljudskim potencijalima i drugim resursima informatici strategijskom menadmentu projektnom menadmentu

Vjetine koje trebaju razviti menaderi kvalitete odnose se na organiziranje svih resursa u organizaciji te na povezivanje teorije i prakse sa ciljem da se u organizacijama implementiraju sustavi upravljanja kvalitetom te na taj nain osigura sukladnost s meunarodnim i europskim normama. Posebne kompetencije temelje se na visokostrunoj i profesionalnoj osposobljenosti za podruje upravljanja kvalitetom poslovnih funkcija i procedura u gospodarstvu i drugim poslovnim subjektima. Kroz program, u nekim eksplicitno, a u nekima implicitno, polaznici su upueni na svijest o primjeni poslovne etike, profesionalne i ire drutvene odgovornosti njihovog budueg poziva. Polaznici e biti obrazovani u pravcu razvojne logike poslovnih aspekata u kontekstu znanstvenih disciplina i praktinog djelovanja u poslovnom okruenju. Znanja iz podruja sustava upravljanja kvalitetom u gospodarstvu, turizmu, hotelijerstvu, lancu opskrbe. Znanja iz podruja upravljanja kvalitetom u dravnoj i javnoj upravi, lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi. Upravljanje kvalitetom u nevladinom sektoru. Znanja i podruja primjene sustava upravljanja kvalitetom u mjerenim i ispitnim laboratorijima. Znanja odgovarajuih zakonskih i drugih odredbi vezanih za podruje upravljanja kvalitetom i meunarodnih norma. Program za menadere kvalitete sljedee poslovne vjetine: obrazuje polaznike za

1. uvoenje i odravanje sustava upravljanja kvalitetom, sustava upravljanja zatitom okolia, sustava upravljanja sigurnosti na radu i zatitom zdravlja zaposlenika, sustavom upravljanja sigurnosti hrane, sustavom upravljanja sigurnosti informacija, drutvenoj odgovornosti u gospodarstvu i javnom sektoru 2. upravljanje trokovima kvalitete 3. samostalnu izradu dokumentacije sustava u podruju upravljanja kvalitetom 4. primjenu metoda i tehnika upravljanja kvalitetom (pareto dijagram, kontrolna karta, dijagram tijeka, dijagram uzroka i posljedica itd.) 5. obrazovanje za brze prilagodbe na promijenjene trine i drutvene uvjete i okolnosti 21

6. upravljanje poslovnim sustavima srednjeg i vieg stupnja sloenosti 7. usklaivanje poslovanja organizacija s meunarodnim normama i zahtjevima Europske unije

2. Za koje se vrednovanje obrazuju vanjski prosuditelji? to im zavreno obrazovanje omoguava u profesionalnom smislu?Teaj za vanjskog prosuditelja Teaj za vanjskog prosuditelja obrazuje polaznike za certifikaciju tree strane. Certifikacija tree strane moe pomoi pri usporeivanju sustava upravljanja organizacija s najboljim postignuima u zemlji i svijetu. Certificiranjem sustava upravljanja pokazuje se tenja k organizacijskoj izvrsnosti. Certifikacijom sustava upravljanja kvalitetom organizacije poveavaju svoju sposobnost za postizanje stratekih ciljeva. Uspjenim zavretkom zadovoljeni su obrazovni zahtjevi za IRCA i IATCA certifikaciju za vodee prosuditelje. Polaznici koji uspjeno zavre obrazovanje dobivaju certifikat o uspjeno poloenom obrazovanju i stjeu najvii stupanj obrazovanja na podruju sustava upravljanja.

10. DRUTVENA ODGOVORNOST1. to se podrazumijeva pod drutveno odgovornim

poslovanjem?Poslovati na drutveno odgovoran nain postavlja se kao prioritetna tema za raspravu poevi od vlasti, zajednica, potroaa i cjelokupnoga drutva, pa sve do organizacija usmjerenih na trite i poslovanje. Drutvena odgovornost postaje vaan vid poslovne strategije i strategije organizacije. Radi se o nastojanju da se doprinese, zajedno sa svojim zaposlenicima, njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom, cjelokupnom drutvenom zajednicom, odrivom gospodarskom razvoju radi postizanja ciljanoga poboljanja kvalitete ivljenja.

22

Viestruke su koristi od drutveno odgovornog poslovanja: a. b. c. d. poveanje prodaje i udjela na tritu jaanje pozicije brenda jaanje korporativnog ugleda i utjecaja jaanje sposobnosti za privlaenje motiviranje i zadravanje zaposlenika e. smanjivanje trokova poslovanja f. poveanje privlanosti za investitore i financijske analitiare Drutvena odgovornost pomae organizaciji u izgradnji ugleda, osigurava motiviranost i zadovoljstvo zaposlenika kao i iru drutvenu prihvaenost,te jaa konkurentnost i dugorono omoguava bri poslovni razvoj. Dugoronost i konkurentnost te poslovna izvrsnost postavke su na kojima se treba temeljiti poslovanje organizacije. Tek takva organizacija, uspjena i odgovorna, prema svim zainteresiranim skupinama moe biti jednako odgovorna prema zajednici u kojoj djeluje.

2. to certifikacija prema normi SA 8000:2008 znai za organizaciju? to za korisnike?

Nastala je sukladno naelima konvencija Meunarodne organizacije rada (ILO), Svjetske deklaracije o pravima ovjeka, Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju svih oblika diskriminacija ena te na normama ISO 9001 i ISO 14001 . Meunarodna norma (SA 8000:2008) primjenjiva je na sve vee i manje organizacije koje ele odravati dostojne uvjete za rad svojih zaposlenika. Norma SA 8000:2008 donosi transparentne, mjerljive i provjerljive zahtjeve za certifikaciju organizacija na nekoliko najvanijih podruja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. djeji rad prisilni rad zdravlje i sigurnost sloboda udruivanja diskriminacija disciplinske mjere radno vrijeme naknada za rad upravljanje

23

11. VREDNOVANJE SUSTAVA UPRAVLJANJA1. Koja je svrha i ciljevi vrednovanja? Ciljevi su vrednovanja organizacije: 1. to objektivnije vrednovanje rada i utvrivanje uspjeha (i promaaja) s obzirom na postavljene zadatke 2. pronalaenje mogunosti i puteva stalnog unaprjeivanja rada Vrednovanje se provodi sukladno normi ISO 19011: 2002, Guidelines for quality and/or environmental management systems auditing. Norma se sastoji od opih naela i tri poglavlja: Dio 1: Prosudba (pokretanje, planiranje, izvoenje i izvjetavanje o rezultatima) Dio 2: Kriteriji za kvalifikaciju prosuditelja (obrazovanje, trening, iskustvo, osobne karakteristike, sposobnost uprave, odravanje sposobnosti, jezik, odabir vodeeg prosuditelja) Dio 3: Upravljanje programima za prosudbu Cilj vrednovanja jeste: 1. utvrditi sukladnost ili nesukladnost elemenata sustava upravljanja sa specificiranim zahtjevima 2. utvrditi uinkovitost primijenjenog sustava upravljanja u postizanju specificiranih zahtjeva 3. osigurati dokumentaciju za potrebe poboljavanja sustava upravljanja 4. udovoljiti zakonskim propisima 2. Zbog

ega je vano sustava upravljanja?

unutarnje

vrednovanje

UNUTARNJE VREDNOVANJE SUSTAVA UPRAVLJANJA Unutarnje vrednovanje sustava upravljanja potie sama organizacija radi vrednovanja sustava sukladno odgovarajuoj normi. Za uinkovitu pripremu vrednovanja potrebni su sljedei podaci:

24

1. razlog provoenja vrednovanja (utvrivanje uinkovitosti sustava) 2. opseg vrednovanja (dio ili sustav u cjelini) 3. kriteriji (sustav upravljanja sukladno odreenoj normi) Vrednovanje podrazumijeva prikupljanje i biljeenje podataka, postavljanje pitanja i utvrivanje injenica. Razgovor s ljudima, pregled dokumentacije i promatranje aktivnosti. Metode vrednovanja: 1. Horizontalno vrednovanje 2. Vertikalno vrednovanje 3. Nesustavno vrednovanje Ulazni su dokumenti: godinji plan vrednovanja, zapis o nezavisnom unutarnjem vrednovanju izvjee. Izlazni dokument vrednovanja je zapis o popravnoj/zatitnoj radnji. Izvjee s prilozima sastavni je dio prosudbe uprave.

3.to je akreditacija? Tko moe provoditi akreditaciju? to akreditacija jami korisnicima? to gospodarstvu?VANJSKO VREDNOVANJE SUSTAVA UPRAVLJANJA-akreditacija Vanjsko vrednovanje provode certifikacijske organizacije. Nezavisno i nepristrano vrednovanje - korisnicima prua osiguranje da je sustav upravljanja ispunio zahtjeve u vrijeme certifikacije i da je sustavno pregledavan od strane certifikacijske organizacije za vrijeme razdoblja certifikacije.

AKREDITACIJAPrema HRN EN 45020:2004, Normizacija i srodne djelatnosti Rjenik opih naziva (ISO/IEC Upute 2:1996; EN 45020:1998) akreditacija je postupak kojim upravno tijelo slubeno priznaje da je koje tijelo ili osoba sposobna za obavljanje odreenih zadataka. Akreditacijom se potvruje strunost certifikacijskoga tijela/voditelja. Za prosudbu strune i tehnike kompetentnosti u Republici Hrvatskoj mogu se prijaviti:

25

1. ispitni i mjerni laboratoriji, sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025 2. certifikacijske organizacije za proizvode, sukladno normi HRN EN 45011 3. certifikacijske organizacije za sustave upravljanja kvalitetom, sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17021 4. certifikacijske organizacije za sustave upravljanje okoliem, sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17021 5. certifikacijske organizacije za osobe, sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17024 6. nadzorne/inspekcijske organizacije, sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17020 7. medicinski laboratoriji, sukladno normi HRN EN ISO 15189 8. ispitni laboratoriji - ispitivanja i mjerenja radi odreivanja danih svojstava i utvrivanja sigurnosti industrijskih proizvoda, sigurnosti i kvalitete hrane, zatite zdravlja graana, zatite potroaa i zatite okolia Nacionalno akreditacijsko tijelo jami najvii stupanj povjerenja u organizacijsku, strunu i tehniku kompetentnost organizacija koje nude usluge mjerenja, ispitivanja, certifikacije i inspekcije u dravi. U Republici Hrvatskoj to je Hrvatska akreditacijska agencija. Akreditacija daje potroaima i korisnicima povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga ako su ispitani, potvreni ili pod nadzorom kompetentnih organizacija koje zadovoljavaju meunarodne prihvaene kriterije. Akreditacija jami povjerenje dravnoj upravi u ustanove kojima daje ovlast za ispitivanja, mjerenja, certifikaciju i inspekciju s ciljem zatite javnih interesa. Akreditacija jami gospodarstvu pouzdana ispitivanja i mjerenja, smanjivanje proizvodnih trokova i manje nedostataka na proizvodima.

12. POTPUNO UPRAVLJANJE KVALITETOM1. Koje

su prednosti organizacija opredjeljuju za uvoenje TQM-a?

koje

se

PREDNOSTI UVOENJA TQM-a Poveava Poveava vjernost Jaa se organizacije Poveava se kvaliteta proizvoda/usluga se zadovoljstvo korisnika i zadrava njegova konkurentska sposobnost i trina snaga

se produktivnost i profitabilnost poslovanja 26

Poveava se zadovoljstvo svih zaposlenih Poveava se kvaliteta upravljanja Poveava se ugled i vrijednost organizacije trokovi poslovanja 2. Objasnite

sedam naela potpunog upravljanja kvalitetom:to stvarno znai? Na koji nain se moe primijeniti u organizaciji? Koje su kljune koristi?1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Kvaliteta upravljanja korisnicima Vodstvo i odanost uprave Stalno poboljavanje Brzi odgovor Akcija utemeljena na injenicama Sudjelovanje zaposlenika TQM kultura

TQMP 1- KVALITETA UPRAVLJANJA KORISNICIMA Razumijevanje korisnikovih potreba i oekivanja Uravnoteenje raznih potreba i oekivanja korisnika i drugih zainteresiranih strana (dioniara) Objavljivanje ovih potreba i oekivanja unutar organizacije Mjerenje zadovoljstva korisnika i poduzimanje posljedinih radnji Upravljanje odnosa s korisnikom TQMP 2 VODSTVO I ODANOST UPRAVE Proaktivni stav i upravljanje sa svojim primjerom Postavljanje jasne vizije budunosti organizacije Pruanje ljudima potrebnih sredstava i slobodu da rade s odgovornou i obvezama Promoviranje otvorene i iskrene komunikacije Izobrazba, poduka i potpora ljudima Postavljanje izazova i ciljeva Implementacija strategija za postizanje tih ciljeva TQMP 3 STALNO POBOLJAVANJE Postavljanje stalnog poboljavanja proizvoda, procesa i sustava kao cilj za svaku osobu u organizaciji Primjena osnovnih koncepata stalnog poboljavanja Koritenje periodike provjere u odnosu na ustanovljene kriterije izvrsnosti za identifikaciju podruja za potencijalnim poboljavanjem Stalno poboljavanje efikasnosti i efektivnosti svih procesa 27

Promoviranje aktivnosti baziranih na sprjeavanjima Pruanje prikladnog obrazovanja o metodama i aktima stalnog poboljavanja svakom lanu organizacije, a to su: PDCA ciklus, rjeavanje problema, reinenjering procesa i inovacija procesa Postavljanje mjera i ciljeva za vodilje i metode praenja poboljavanja Priznavanje poboljavanja TQMP 4 BRZI ODGOVOR Kratki ciklusi uvoenja proizvoda Definiranje procesa potrebnih za postizanje eljenih rezultata Identifikacija i mjerenje ulaznih i izlaznih podataka Identifikacija povezanosti procesa Procjena rizika, posljedica i utjecaja na korisnika Postavljanje odgovornosti i ovlatenja za upravljanje procesima Razmiljanje i primjena raznih metoda, izobrazbe, sredstava itd. za postizanje rezultata TQMP 5 AKCIJA UTEMELJENA NA INJENICAMA Uzimanje mjerenja i prikupljanja podataka te informacija vanih za ciljeve Osiguranje da su podaci i informacije dovoljno toni, pouzdani i dostupni Analiziranje podataka i informacija koritenjem valjanih metoda Razumijevanje vrijednosti prikladnih statistikih tehnika Donoenje odluka i poduzimanje radnji baziranih na rezultatima logike ravnotee izmeu analize, iskustva i intuicije

TQMP 6 SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA Prihvaanje vlasnitva i odgovornosti za rjeavanje problema Aktivno traenje mogunosti za poboljanjem Aktivno traenje prilika za poveanjem sposobnosti, znanja i iskustva Slobodna podjela znanja i iskustva u skupinama i ekipama Usmjeravanje na stvaranje vrijednosti za korisnika (value for money) Bolja prezentacija organizacije korisnicima Zadovoljstvo na poslu Entuzijazam i ponos da pripadaju organizaciji TQMP 7 TQM KULTURA Otvorena kooperativna kultura Svijest razmiljanje svakog zaposlenika o kvaliteti 28

Obuka - obrazovanje iz podruja kvalitete Okruje kultura ukupne kvalitete

3. Objasnite sastavnice potpunog upravljanja kvalitetom: to stvarno znai? Na koji nain se moe primijeniti u organizaciji? Koje su kljune koristi?1. 2. 3. TEMELJNE SASTAVNICE TQM-a Etika poslovna i individualna pravila ponaanja i odnosa zaposlenika prema kodeksima ponaanja Integritet potenje, moral, vrijednosti, odanost, nepristrasnost, injenice, iskrenost Povjerenje potpuno ukljuivanje svih zaposlenika u proces poboljavanje kvalitete; osjeaj pripadnosti organizaciji GRADIVNE SASTAVNICE TQM-a Obrazovanje obrazovanje u odgovarajuem podruju u cilju uinkovitosti organizacije Skupni rad skupina za unapreivanje kvalitete, skupina za rjeavanje problema, radna skupina Vodstvo menaderi

1. 2. 3.

SPOJNE SASTAVNICE TQM-a Komunikacija 1. silazna prezentacije i rasprave 2. uzlazna - prijedlog ideja viim menaderima 3. horizontalna nadilaenje prepreka izmeu odjela KROVNE SASTAVNICE TQM-a Prepoznatljivost 1. 2. isticanje sebe i svoje skupine osobne pohvale, proglaenje najboljih zaposlenika, upuivanje na seminare itd.

13. MODELI POSLOVNE IZVRSNOSTI1. Koja su tri najea svjetska modela poslovne izvrsnosti?

29

U svijetu postoje tri suvremene doktrine razvoja gospodarskog sustava: japanska, amerika i europska Zajedniki su im sljedei zahtjevi: poslovni sustav i poslovni procesi poslovni uspjesi zadovoljstvo korisnika i utjecaj na drutvo Doktrine su nastajale redoslijedom kako su navedene. Pojavom doktrina uvedene su i nagrade za kvalitetu. U Japanu se dodjeljuje Demingova nagrada (Deming Prize), u Americi Malcolm Baldrigova nagrada (Malcolm Baldrige National Quality Award), a u Europi EQA nagrada za kvalitetu (The European Quality Award). DEMING PRIZE Deming Prize (http://www.deming.org/demingprize/prizeinfo.html), nazvana u ast amerikog profesora statistike i jednog od najpoznatijih svjetskih strunjaka za kvalitetu, utemeljena je 1951. godine u Japanu. Nagradu dodjeljuje Japansko drutvo znanstvenika i inenjera (JUSE). Postoje tri kategorije za dodjelu nagrada: Deming Prize for Individuals (za pojedince), Deming application Prize (za organizacije) i Quality Control Award for Operations Business Units (za pojedine dijelove organizacije). Dodjeljuje se i Japan Quality Medal. Navedene nagrade su dostupne i organizacijama izvan Japana, osim individualne nagrade koja je namijenjena iskljuivo Japancima i njihovim dosezima u podruju kvalitete . MALCOLM BALDRIGE NATIONAL QUALITY AWARD Malcolm Baldrige National Quality Award (www.baldrige.gov) ustanovljena je 1987. godine na temelju zakona koji je prihvatio ameriki Kongres. Nagradu dodjeljuje predsjednik SAD-a: poslovnim subjektima (proizvodnja, usluge, mali i veliki subjekti), obrazovnim i zdravstvenim organizacijama koje postignu natprosjene rezultate u sedam podruja prosuivanja (vodstvo, strateko planiranje, usmjerenost na korisnike i trite, informacije i analiza, usmjerenost na ljudske resurse, upravljanje procesima i poslovni rezultati)

30

EUROPEAN QUALITY AWARD European Quality Award (http://www.efqm.org) je najprestinija europska nagrada za organizacijsku izvrsnost i predstavlja najvii stupanj EFQM-ovih razina izvrsnosti (Levels of Excellence). Nagradu je pokrenula Europska zaklada za upravljanje kvalitetom (European Foundation for Quality Management, EFQM) 1991. godine . Europska fondacija za upravljanje kvalitetom dodjeljuje ovu nagradu u etiri kategorije: velike organizacije i poslovne jedinice operacijske jedinice unutar organizacija organizacije iz javnog sektora male i srednje organizacije EFQM MODEL IZVRSNOSTI Upitnik, iji je naziv Determining Excellence: A questionnaire approach, sastoji se iz uputa, 50 jednakovrijednih pitanja rasporeenih u devet aspekata EFQM modela izvrsnosti, modela bodovanja, obrazaca za raunanje, postignua za aspekte u grupi osposobljavatelja, obrazaca za raunanje postignua za aspekte u skupini rezultata te modela za raunanje i grafiko prikazivanje profila organizacije Sustav bodovanja osmiljen je tako da se dobiju bodovi za svaki aspekt, kao i za ukupno postignue. Maksimalno je mogue dobiti 1000 bodova. Rezultat od 500 i vie bodova znai dosta do izrazito postignue. Vie od 750 bodova je postignue na svjetskoj razini. Strukturu EFQM modela ini, dakle, devet podruja za koje je utvreno devet temeljnih detaljno razraenih kriterija, s ukupno 33 podkriterija, pomou kojih je mogue u potpunosti obuhvatiti vrednovanje neke organizacije. Od devet kriterija pet su osposobljavatelji, a etiri rezultati . Osposobljavatelji su ono to neka organizacija ini (vodstvo, zaposlenici, politika i strategije, partnerstvo i resursi te procesi). Rezultati predstavljaju ono to neka organizacija radom postie (rezultati zaposlenika, rezultati korisnika, rezultati drutva, kljuni rezultati). Model je zasnovan na pretpostavci da izvrsni rezultati u odnosu na uinak, korisnike, zaposlenike i drutvo mogu biti postignuti uz pomo vodstva, poticanom politikom i strategijom, zaposlenicima, partnerstvima i resursima te konano procesima . Kad je rije o Republici Hrvatskoj najvei doseg postigla je kompanija Ericsson. U tom sustavu izvrsnosti kompanija je nositelj certifikata Prepoznat po izvrsnosti (Recognised for Excellence). (EFQM)

31

2. Zbog ega se mali broj organizacija u Republici Hrvatskoj opredjeljuje za vrednovanje prema svjetskim modelima poslovne izvrsnosti?Hrvatska jo nema vlastitu nagradu za kvalitetu organizacija. Razloga ima vie poevi od toga da je malo organizacija prelo donji prag EFQM modela, pa do pitanja objektivnog vrednovanja samog sebe te cijene vanjskih strunjaka koji vrednuju organizaciju. Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore (v. hgk.hr) koja potie proizvodnju novih kvalitetnih proizvoda stvaranjem proizvoda s oznakom hrvatske kvalitete i izvorno hrvatsko. Inicijativa za dodjelu navedenih znakovlja moe se smatrati poetnim korakom prema uvoenju nacionalne nagrade za kvalitetu.

14. TEHNIKO ZAKONODAVSTVO1. Objasnite slobode kretanja u Europskoj uniji. Slobodno kretanje ljudi Ukidanje granine kontrole Usklaivanje Zakona o ulazu, azilu oruju i drogama Pravo graana Europske unije da se nastani i radi na teritoriju druge drave iz Europske unije Slobodno kretanje roba Usklaivanje meusobnog priznavanja pravila i regulativa Usklaivanje poreza Slobodno kretanje usluga Liberalizacija financijskih usluga Usklaivanje bankarskih i osiguravajuih supervizija Otvaranje trita transporta i telekomunikacija Slobodno kretanje kapitala Vea sloboda kretanja monetarnih i transakcija kapitala Koraci prema zajednikom tritu za financijske usluge Liberalizacija transfera vrijednosnih papira

2. to je novi pristup?NOVI PRISTUP

32

Prihvaen 1985. Smjernice sadre samo bitne zahtjeve. Uvedene su norme za utvrivanje odgovarajuih tehnikih specifikacija.Ubrzano je donoenje tehnikog zakonodavstva. TEMELJNA NAELA Bitni zahtjevi Upuivanje na norme Postupak ocjene sukladnosti PREDNOSTI Lake sporazumijevanje Smjernice ne treba redovito aurirati Smjernice se primjenjuju pravnim sredstvima Proizvoai nisu ogranieni na jedno rjeenje Podruje primjene smjernica Odgovornosti Postupanje u skladu sa smjernicama Postupak prosudbe sukladnosti Prijavljena tijela

3. to je to CE oznaka?Usmjerena uglavnom na nadzorne organe. Nije obiljeje kvalitete i sigurnosti. Mora biti vidljivo postavljena na proizvod. Oznaka se smije staviti na proizvod samo ako je proizvod obuhvaen smjernicom koja odreuje stavljanje te oznake.

4. Koje su sastavnice tehnike infrastrukture kvalitete? Objasnite njihovu meuzavisnost.1. 2. 3. 1. Mjeriteljstvo Normizacija Prosudba sukladnosti MJERITELJSTVO

Mjeriteljstvo (metrologija) je znanost o mjerenju koja se bavi problemima teorijske i praktine naravi povezanih s mjernim instrumentima, metodama i provoenjem mjerenja, prosudbom njezinih znaajka, mjernim jedinicama. Zakonsko mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva ureen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u podruju primjene zakonitih mjerenja. Podrazumijeva djelatnosti koje su rezultat zahtjeva iz propisa, a odnose se na mjerenja, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metode koje provode mjerodavna tijela. Znanstveno mjeriteljstvo je dio mjeriteljstva koji se bavi problemima koji su zajedniki za sva mjeriteljska pitanja bez 33

obzira na mjerenu veliinu. Ono obuhvaa ope teorijske i praktine probleme koji se tiu mjernih jedinica, ukljuujui njihova ostvarenja i njihovo prenoenje znanstvenim metodama, probleme mjernih greaka i nesigurnosti te probleme mjeriteljskih svojstava mjerila. Industrijsko mjeriteljstvo bavi se mjerenjima u proizvodnji i upravljanju kvalitetom. Ono obuhvaa postupke umjeravanja, razdoblja umjeravanja, upravljanje mjernim procesima i upravljanje mjerilima i industriji kako bi se osiguralo da ona budu u skladu sa zahtjevima za njihovu predvienu uporabu.

2. NORMIZACIJA NORMA Norma je dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnost ili njihove rezultate sa ciljem postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu. Norme se temelje na provjerenim znanstvenim, tehnikim i iskustvenim rezultatima sa ciljem postizanja boljitka zajednice. Norme koje su odobrile ustanove za normizaciju raznih razina (meunarodne, regionalne, nacionalne) dostupne su javnosti. Uporaba norma je dragovoljna. Hrvatska norma je svaka norma koja je prihvaena u Hrvatskome zavodu za norme (HZN) i koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Hrvatske norme izrauju predstavnici lanova HZN-a (proizvoaa, ispitnih i mjeriteljskih laboratorija i certifikacijskih tijela, razvojnih, obrazovnih i znanstvenih ustanova, gospodarskih i obrtnikih komora, strunih udruenja, udruga potroaa) i tijela dravne uprave koja su se prijavila za suradnju s HZN-om. Doprinosi kvaliteti i konkurentnosti gospodarstva. Olakava izlazak proizvoda na meunarodno trite. Ograniava raznolikosti izborom optimalnog broja tipova ili veliina. Zatiuje zdravlje, sigurnost, zatitu okolia. Uklanja zapreke u trgovini. Doputa svrhovitu konstrukciju i olakavaju projektiranje. Pospjeuje automatizaciju proizvodnje. Trenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo definirani cilj i namjenu 1. 2. 3. 4. 5. Osnovne norme Norme za usluge Planske norme Sigurnosne norme Norme za uporabu 6. 7. 8. Proizvodne norme Norme za isporuku Norme za mjerenje

34

9. 10.

Norme za kvalitetu materijala (norme za materijale) Norme za postupke (procedure)

11. 12. 13. 14.

Norme za ispitivanje (i testiranje) Norme za objanjenja i simbole Terminoloke norme Deklaracijske norme

NORMIZACIJA Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opu i opetovanu uporabu koje se odnose na postojee ili mogue probleme radi postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu. Normizacija je hrvatski naziv za djelatnost koja se naziva standardization (engleski), normalisation (francuski), normung (njemaki). Normizacija je djelatnost iji je rezultat dokument norma. Normizacija je podrka gospodarstvu i tehnika podrka suvremenomu zakonodavstvu. Normizacija olakava meunarodnu trgovinu. Normizacija je u slubi zatite potroaa. Meunarodna normizacija sudjeluju odgovarajua tijela svih drava svijeta: IEC (Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo) (www.iec.ch) i ISO (Meunarodna organizacija za normizaciju) (www.iso.org). Regionalna normizacija sudjeluju odgovarajua tijela samo jednoga zemljopisnog, politikog ili ekonomskog podruja, npr. europska normizacija: CEN (Europski odbor za normizaciju) (www.cen.eu), CENELEC (Europski odbor za elektrotehniku normizaciju) Nacionalna normizacija odvija se u nacionalnim normirnim tijelima na razini jedne odreene drave, npr. DIN (Njemaki institut za normizaciju) BSI (Britanski institut za normizaciju) . U Republici Hrvatskoj proces normizacije odvija se u Hrvatskom zavodu za norme (v.www.hzn.hr.), hrvatskome nacionalnom normirnom tijelu, koji promie i razvija djelatnost nacionalne normizacije. 3. PROSUDBA SUKLADNOSTI

Prosudba sukladnosti znai provjeru jesu li proizvodi, usluge, materijali, procesi, sustavi i zaposlenici u skladu sa zahtjevima norma, propisa ili drugih specifikacija. Sukladnost s meunarodnim normama, i prosudba na temelju meunarodnih norma, osigurava povjerenje i olakava pristup svjetskim tritima. Povjerenje se temelji na znanju da e zahtjevi biti ispunjeni. Potroaima prosudba sukladnosti prua temelj za odabir proizvoda. Mogu imati vie povjerenja u proizvode uz koje postoji slubena izjava proizvoaa, ili koji nose oznaku, ili certifikat o sukladnosti jer to potvruje kvalitetu, sigurnost ili druge poeljne znaajke. Potroaima 35

prosudba sukladnosti prua temelj za odabir proizvoda. Mogu imati vie povjerenja u proizvode uz koje postoji slubena izjava proizvoaa, ili koji nose oznaku, ili certifikat o sukladnosti jer to potvruje kvalitetu, sigurnost ili druge poeljne znaajke

15. UPRAVLJANJE KVALITETOM I KRIZNI MENADMENT1. to je kriza? Navedite svakodnevnoga ivota. KRIZA ORGANIZACIJE neke primjere iz

Kriza je situacija u kojoj je ugroeno ostvarivanje najvanijih ciljeva poduzea/ustanove (npr. opstanak) u kojoj nema vremena za odgovor poduzea/ustanove, koja je iznenadila menadment svojom pojavom, koja izaziva visoku razinu stresa.

2. to podrazumijevamo pod poslovnom krizom?Poslovna kriza se u literaturi najee definira kao neplaniran i neeljen proces ogranienog trajanja i mogunosti ujecanja koji teti primarnim ciljevima poduzea s ambivalentnim ishodom. Uzrok poslovne krize mogu biti broj zaposlenika, pripadnost gospodarskoj grani, prihodi poduzea, starost poduzea, pravni oblik poduzea, pozicija poduzea, oragnizacija i rukovodstvo, proizvodni i raunovodstveni faktori, unutarnji pogreke u rukovoenju, nedovoljan vlastiti kapital. Svaki menader mora biti i krizni menader jer kod planiranja/donoenja odluka treba znati/predvidjeti posljedice.

3. Na koji nain uprava (top menadment) moe rjeavati poslovnu krizu?Tako da implementira sustav ranog upozorenja. Zadatak sustava ranog upozorenja je prikazati mogue promjene u to ranijem stadiju kako bi management imao dovoljno prostora za manevar i to vei izbor mjera za savladavanje krizne situacije.

4. to podrazumijevamo menadmentom?

pod

kriznim

36

Krizni menadment treba prepoznati mogue krize i treba imati plan za krizu tj. to uiniti ako se kriza dogodi. Sastavnica su tri funkcije, upravljanje, funkcioniranje i izvrenje

5. Koje su strategije za rjeavanje kriza?STRATEGIJE ZAOKRETA Skup menaderskih aktivnosti i odluka kojima se uvode promjene usmjerene u pravcu zaustavljanja procesa propadanja i oporavka poduzea. Klasifikacija strategija Buble i sur. Strategija konsolidacije - Strateki zaokret - Probit i fokusiranje - Kontrakcija Strategija naputanja djelatnosti - Strategija ubiranja plodova - Prodaja - Gaenje Klasifikacija strategija Hofera Poduzetnike strategije Strategije generiranja prihoda Strategije refokusiranja proizvoda i trita Strategije uinkovitosti Strategija kresanja trokova Strategija redukcije imovine Klasifikacija strategija Slatera Promjena menadmenta Stroga financijska kontrola Organizacijske promjene i decentralizacija Novi proizvod ili trite Unaprjeenje marketinga Rast kroz pripajanje drugih poduzea Redukcija imovine Redukcija trokova Investiranje Prestrukturiranje dugova i druge financijske strategije Klasifikacija strategija Khandwalla Promjena menadmenta (M) 37

Znaajnija redukcija trokova i imovine (TI) vra financijska kontrola i financijska injekcija(FKI) Transformacijske promjene (TR) Restrukturiranje i osnaivanje (empowerment) zaposlenih (RE) Strategijski zaokret (S) Refokusiranje proizvoda i trita (RPT) Unaprjeenje prodaje (P) Unaprjeenje operativne efikasnosti (OE) Utede (izvan otputanja radnika) (U)

Tvrde komponente - Promjena menadmenta - Financijska kontrola - Smanjenje trokova i imovine Vanjske komponente - Strateke promjene - Refokusiranje trita i proizvoda - Unaprjeenje prodaje Meke komponente - Transformacijske promjene - Restrukturiranje i osnaivanje zaposlenih Unutarnje komponente - Operativna efikasnost, utede 1. Strategija financijske kontrole, refokusiranja proizvoda i trita i transformacije (FKI-RPT-TR) 2. Strategija promjene menadmenta (M) 3. Strategija financijske kontrole i injekcije (FKI) 4. Strategija operativne efikasnosti (OE) 5. Strategija redukcije trokova i imovine, transformacije, restrukturiranja, operativne efikasnosti i uteda (TI-TR-RE-OE-U) 6. Strategija restrukturiranja i ojaavanja zaposlenih uz unaprjeenje prodaje (RE-P) 7. Strategija stratekih promjena i uteda (S-U) 8. Strategija promjene menadmenta, operativne efikasnosti i uteda (M-OE-U) imbenici uspjeha strategija zaokreta Koliina promjena Balansiranost strategije Organizacijska transformacija 38

Kontingencijski pristup: potrebno je primijeniti razliite strategije u razliitim situacijama Dubina krize krivolinijski utjecaj na izbor strategije Uzroci krize (vanjski/unutarnji) PROCES ZAOKRETA Faza promjene Faza evaluacije menadmenta Neophodnost promjene voe Kriteriji izbora novog voe Kompetentnost u biznisu Outsider Kompetentnost u kriznom menadmentu Pitanje promjena ostalog menadmenta i planiranja akcije Kreiranje ope slike Preliminarna dijagnoza Detaljna dijagnoza Analiza financijske situacije Analiza konkurentske situacije Analiza ljudskih resursa Integracija svih analiza u

Faza urnih mjera Prodaja dijelova imovine i dezinvestiranje neprofitabilne biznise Financijska kontrola i redukcija trokova Unaprjeenje operativne uinkovitosti Unaprjeenje marketinga Unaprjeenje upravljanja ljudskim resursima Faza stabilizacije Organizacija je izvan ivotne opasnosti Primjena dugoronih mjera Faza povratka normalnom razvoju SMANJIVANJE ORGANIZACIJE

Plansko smanjenje veliine organizacije kroz smanjenje radnih mjesta i/ili broja zaposlenih Prilagoavanje veliine organizacije (mjereno brojem zaposlenih i radnih mjesta) raspoloivim resursima. Normalna pojava u ivotu organizacije 39

Ciljevi Kratkoroni, neposredni smanjenje trokova i poveanje profita Dugoroni, posredni unaprjeenje kvalitete organizacije kroz: Pojednostavljenje strukture Smanjenje birokracije Bre odluivanje Stimulaciju poduzetnitva i kreativnosti NEGATIVNI UINCI SMANJIVANJA Gubitak organizacijskog znanja uslijed neselektivnog otputanja (ubaci bombu u sobu punu ljudi i zatvori vrata) Poveavanje trokova uslijed angairanja osoba izvan poduzea Razorno djelovanje na radni moral preivjelih Sindrom krivice preivjelih Porast neizvjesnosti i straha za radno mesto Pad lojalnosti

PRISTUPI SMANJIVANJU ORGANIZACIJE I. II. III. Redukcija radne snage: smanjivanje broja zaposlenih Organizacijski redizajn: smanjivanje broja zaposlenih na temelju prethodno izvrenog redizajniranja strukture Sustavni pristup: smanjenje broja zaposlenih i redizajniranje strukture u sklopu ukupnih promjena strategije i kulture poduzea

6. Objasnite znaenje meunarodnih norma u poslovnome svijetu.

40