Ministarstvo gospodarstvaMinistry of Economy

Ministarstvo poljoprivredeMinistry of Agriculture

Predsjednik Republike Hrvatske

prof.dr.sc. Ivo Josipović

Sponzori:

Pokrovitelji:

Organizator: Strateški partner:

Glavni pokrovitelj:

2013

Zagreb, 10. 10. 2013. u 9:30 satiPoslovna zgrada Kraša, Ravnice 48

SUSRET SVJETSKE I HRVATSKE PROIZVODNJE I TRGOVINE

Hrvatska nakon ulaska u EU

O Magrosu

MAGROS je prvi put organiziran 1977. godine. Značenje toga naj-

većeg skupa trgovinskih radnika ubrzo je preraslo uske cehovske

okvire i pretvorilo se u značajan društveno-gospodarski događaj.

Ukratko, na godišnjim skupovima MAGROS-a raspravljalo se o

najaktualnijim problemima i tražilo zajednička rješenja za ključna

otvorena pitanja u oblasti robnog prometa – od tehnoloških, teh-

ničkih sve do društveno-sistemskih.

Časopis SUVREMENA TRGOVINA nastojao je i u novim okolnosti-

ma i potpuno novim tržišnim okvirima održavati skup MAGROS.

Posebno je zapažen skup MAGROS 2002 u Zagrebu, koji se bavio

problemima koncentracije trgovine, prodorom globalizacije u tr-

govinu i pojavom velikih inozemnih trgovinskih centara, na koje

nismo imali jasne odgovore.

Ove godine održat će se najveći skup trgovaca i proizvođača iz po-

ljoprivredno-prehrambene industrije kako bi zajednički ocijenili

svoje mjesto i budućnost nakon ulaska Hrvatske u Europsku uni-

ju, što je bitno promijenilo sve odnose na tržištu. Konkretno, ob-

navljamo MAGROS, svojedobno najveći event ovih dviju branši.

Skupovi MAGROS - danas to možemo bez lažne skromnosti reći

– odigrali su važnu ulogu u uspostavljanju tržišnog gospodarstva i

ojačali su ulogu trgovine u svojevrsnom pozicioniranju ove djelat-

nosti u ukupnom hrvatskom gospodarskom korpusu. SUVREME-

NA TRGOVINA, svjesna te svoje važne uloge, pokušava već godi-

nama nametnuti tezu kako se pogubnim pokazalo odsustvo dono-

šenja nacionalne strategije razvoja maloprodaje. Stoga i sada nasto-

ji oživljavanjem MAGROS-a poticati na promišljanja kako trgovi-

nu učiniti učinkovitijom, racionalnijom i kako je staviti u još ve-

ćoj mjeri u službu hrvatskoga gospodarstva.

Magros 2013

Iz izlaganje predstavnika iz EU doznat ćemo koji su benefiti hr-

vatskih proizvođača od izvoza u zemlje s kojima EU ima spora-

zume, a koje Hrvatska nije imala.

Nakon uvodnih izlaganja predstavnika prehrambene indu-

strije i predstavnika trgovine predviđena su dva interaktivna

panela pod nazivima:

• TRGOVINA: ŠTO SE PROMIJENILO? (U Panelu sudje-

luju predstavnici proizvođača iz prehrambene industri-

je i trgovine)

• PROIZVODNJA: HR-EU-CEFTA (U panelu sudjeluju pred-

stavnici Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poljo-

privrede, HUP, HKG, HOK, predstavnik domaće proizvod-

nje i trgovine te predstavnici BiH i Srbije kao tržišta s ko-

jima smo najviše trgovali).

Sudionici Konferencije bit će proizvođači hrane i pića, pred-

stavnici maloprodaje, veletrgovine (one koji pripadaju u pod-

ručje hrane i pića), mali trgovci obrtnici, predstavnici BiH i Sr-

bije kao tržišta s kojima smo najviše trgovali, predstavnici re-

levantnih institucija, studenti i učenici ekonomskog fakulte-

ta i trgovačke škole.

Zašto doći na Magros?

• Danas TRGOVINA DIKTIRA (I UGROŽAVA) PROI-

ZVODNJU. Tu nastaju nepotrebni nesporazumi koji

ozbiljno otežavaju položaj domaćih proizvođača. Za-

boravlja se da bi veće zajedništvo proizvođača i trgo-

vaca i čvrsta zajednička platforma suradnje mogli ko-

načno pridonijeti promjeni načina ponašanja.

• Koncentracija trgovačkih lanaca uvjetuje i koncentra-

ciju ponude, pa sudbina mnogih, posebno malih proi-

zvođača, uvelike ovisi o pripravnosti trgovačkih lana-

ca da stave njihove proizvode na police svojih prodaj-

nih mjesta. To, međutim, počesto dovodi ponajprije do

kupovine kondicija, dok su sami proizvodi u drugom

planu. Veliki trgovački lanci jednostavno preuzimaju

(što je i logično) sve veći dio potrošačkog kolača i nji-

hov udio u ukupno obavljenom prometu stalno raste.

• Trgovina sve više diktira plasmane i odnos prema pro-

izvodnji. Danas se sve češće upire prstom u činjenicu

da su trgovački lanci krcati robom stranog porijekla,

a sve je manje proizvoda domaćih proizvođača. Taj će

se odnos sve više mijenjati u korist proizvoda strano-

ga porijekla. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju vodi

daljnjoj liberalizaciji tržišta. To će svakako pojačati pri-

tiske uvoznih proizvoda i želju inozemnih proizvođa-

ča i trgovinskih lanaca da ih se u što većoj mjeri plasi-

ra i na hrvatskom tržištu. Prije svega valja shvatiti da

je globalna maloprodaja u uvjetima globalnog tržišta

i globalne strukture potrošnje postala realnost. Jesmo

li to dočekali dovoljno spremni?

To su teme o kojima će raspravljati najveći skup proizvo-

đača hrane i pića te najvećih trgovačkih lanaca u nas, a čut

ćemo i neka iskustva o tome i u Europskoj uniji. Sami oci-

jenite isplatili se doći i saslušati ih.

Iz programa:

1. panel: TRGOVINA

Teme za raspravu: Struktura hrvatske trgovačke police; međuovisnost

trgovine i domaćih proizvođača; HR trendovi: nekontrolrani rast hiper-

marketa, nejasna politika prema razvoju trgovine (nema strategije); dis-

kontne trgovine - iskustva razvijenih tržišta; budućnost malih trgovaca

- obrtnika; u kojoj mjeri nacionalni lanci maloprodaje mogu uspostaviti

određenu ravnotežu u odnosu na pojačanu konkurenciju stranih trgo-

vačkih lanaca? Kakav je odnos domaćeg i stranog trgovca na hrvatskom

tržištu? Mogu li domaći trgovački lanci ravnopravno konkurirati dola-

sku stranih lanaca i kako?

2. panel: PROIZVODNJA

Teme za raspravu: Proizvodnja HR-EU-CEFTA, zaposlenost, cijena rada,

kvaliteta, obučenost radne snage, konkurentnost; rastuća tržišta i kako

odgovoriti - što smo dobili/izgubili ulaskom u EU; strukturni fondovi,

iskustva korištenja, strategija RH za srednji rok; primarna proizvodnja

kao podloga strategiji industrijske politike.

Značenje prehrambene industrije u RH

Bruto dodana vrijednost 2,9 postoBroj zaposlenih 3,2 postoIzvoz proizvoda 7,4 posto Broj poduzetnika 1,3 posto

Prehrambena industrija unu-tar prerađivačke industrije

Bruto dodana vrijednost 18,5 postoBroj zaposlenih 17,6 postoIzvoz proizvoda 8,3 postoUvoz proizvoda 7,6 postoBroj poduzetnika 11,1 posto

Izvoz prehrambene industrije

Izvoz (2012.) 1,07 mlrd USD (+12,5 posto)Uvoz (2012) 1,65 mlrd USD (+6,4 po-sto)Saldo: 583,8 mln USD (-3,2 posto)Pokrivenost uvoza izvozom 64,8 po-sto

Zaposlenost u trgovini i pre-hrambenoj industriji(Stanje 31. XII. 2012.)

Prerađivačka industrija 199.828 Proizvodnja hrane i pića 41.900Trgovina na veliko i malo 178.202

Industrija RH – Indeks 2008. = 100

Industrija ukupno 83,6Prerađivačka industri-ja 82,9Prehrambena industri-ja 93,2

Ulaz slobodan

Radi rezervacije mjesta u dvorani, molimo prijavite se na: info@suvremena.hr :: DOBRODOŠLI!