Ulazne jedinice

Raunalo se sastoji od I/O-sustava. Ovaj sustav ukljuuje dvije osnovne komponente, jedna

je I/O ureaj/jedinica i druga je I/O modul. Ureaj koji je povezan s I/O modul raunala

naziva se periferni.

to su ulazne jedinice? ureaji koji omoguavaju unos podataka ili programa iz okoline

u raunalo.

Ulazna raunalna jedinica je svaka naprava koja e neku fiziku veliinu:

konvertirati u skup digitaliziranih signala koji e se prenijeti do

sredinje jedinice raunala komunikacijskim linijama,

smjestiti u spremnik (lokalni i glavni),

obraditi odgovarajuim softverom,

kontrolirati proces prijenosa i sve potrebne radnje koje uspostavi, izvrenju i kontroli

komunikacije ulaznog ureaja i sredinje jedinice raunala postoje.

Primjer: tipkovnica, mi, skener, kamera/web-kamera, joystick, joypad, grafiki tablet,

barkod ita i sl.

Tipkovnica

Tipkovnica je skup tipki koje su organizirane u jednu cjelinu, a njihova svrha je omoguiti

slanje signala nekom stroju ili ureaju. Svaka tipka obino ima jednu funkciju, iako se za neke

tipke koristi i vie funkcija.

U koje se svrhe koristi tipkovnica?

za unos teksta

za kontrolu likova u igrama, npr. za kretanje lijevo, desno, gore, dolje, i dr.

za unos naredbi, npr. kombinacija tipki Ctrl-Alt-Del daje naredbu operativnom sustavu

za reset.

Kako radi tipkovnica?

Pritiskom na tipku alje se identifikacijski broj tipke u meu memoriju tipkovnice (keyboard

buffer) - to je poseban kod da je tipka pritisnuta ili poseban da je tipka otputena ili nije

otputena, to ima posebno znaenje i posebnu funkciju, odakle se alje procesoru koji

obrauje zahtjev koji dolazi s tipkovnice.

Vrste tipkovnica:

Numerike tipkovnice, Dekadna tipkovnica,

tipkovnice, AZERTY tipkovnica, QWERTY tipkovnica, QWERTZ tipkovnica, Dvorak

tipkovnica, Specijalistike tipkovnice, Braileova tipkovnica, PC tipkovnice, XT83 / Olivetti

M24 / 102, AT84, Extended 101, Extended 102, Windows 104

Slika: QWERTY raspored.

Slika: QWERTZ raspored.

Slika: Klasian izgled tipkovnice.

Mi

Mi je ulazna jedinica na raunalu koji pretvara pokret ruke u dvije dimenzije u pokret

pokazivaa na zaslonu raunala.

Prvi mi je napravio je 1963 godine Douglas Engelbart na Stanford Research Institutu.

Oblik modernog mia je nastao u cole Polytechnique Fdrale de Lausanne (EPFL)

dizajniran od profesora Jean-Daniel Nicoud i inenjera, proizvoa satova Andre Guignard.

Apple je izgradio prvi mi sa jednim gumbom 1982 godine za GUI (Graphic User Interface)

svojih proizvoda.

Postoje mnoge tehnologije primijenjene u izradi mia. Optiki mi temelji na laserskim

tehnologijama. U dananje vrijeme najpopularniji su optiki i laserski mievi, iani, beini.

Slika: Mi

Skener

itai ili skeneri (engl. scanner) = ureaji koji oitavaju podatke sa papira (ali i transparentnih

folija, fotografskih negativa i dijapozitiva) te pretvaraju tekstove i grafike u raunalu

prepoznatljiv kod. Ti se podaci zatim mogu mijenjati, popravljati, oblikovati i pohranjivati.

Princip rada stolnih skenera:

Papir ili dr. medij kojeg treba skenirati se polae na ravnu staklenu povrinu na

skeneru.

U kuitu skenera se nalazi pomini izvor svjetlosti(glava skenera), koji se u koracima

pomie te se tako medij postupno obasjava liniju po liniju.

Reflektirana svjetlost se kroz sustav prizmi, zrcala i lea usmjerava na niz

fotoosjetljivih senzora (CCD senzora). Senzori pretvaraju svjetlost u elektrini signal

(jai intenzitet svjetlosti stvara elektrini signal veeg napona).

Naponski signal se postupkom analogno-digitalne konverzije pretvara u digitalnu

vrijednost

Rezolucija (razluivost) skenera = broj toaka po inu koje skener moe prepoznati, ovisi o

broju CCD senzora u skeneru

Kod skenera moe biti: optika i interpolirana (softverskom interpolacijom se izmeu stvarno

odskeniranih toaka predviaju mogue dodatne toke i njihove boje, pa se prividno moe

postii vea razluivost skeniranja (npr. 9600 dpi)

Slika: Skener

Vrste skenera:

Runi skener - ureaj za unos slike u raunalo. Nedostatak im je mala rezolucija i mala

mogua irina dokumenta, pa se koriste za skeniranje potpisa ili slikovnih oznaka.

Stolni skeneri - optimalno rjeenje za stolno izdavatvo. Podsjeaju na fotokopirne

aparate. Najee su raeni za A4 format, a postoje rjeenja i za A3 formate. Postoje

jednobojni i skeneri u boji.

Stranini skeneri - su sastavni dijelovi veine telefaks ureaja, imaju ogranienu

namjenu na skeniranje listova papira do A4 formata. Pomie se dokument koji se

skenira, pa su ovi ureaji jednostavniji za upotrebu.

Rotacijski skeneri - imaju veu rezoluciju (do nekoliko tisua toaka po inu),

postupak skeniranja je bri, reprodukcija je kvalitetnija, ali su skuplji.

Kamera/ Web-kamera

Digitalna kamera je ureaj koji omoguava izravan prijenos slike iz okoline u raunalo.

Princip rada:

Svjetlost odbijena od motiva prolazi kroz objektiv, te "puni" svjetlosno osjetljive

elemente na CCD senzoru.

Koliina primljenog svjetla se mjeri i pretvara u brojevni (digitalni) oblik. Dubina boja

definirana je brojem bitova upotrjebljenim za mjerenje (npr. 8 bitna, 12 bitna i 14

bitna konverzija).

Web-kamera (eng. webcam) slui za snimanje videozapisa, najee za komunikaciju putem

interneta. U kombinaciji s mikrofonom omoguuje vizualnu i slunu komunikaciju.

Slika: Web kamera

Joystick, Gamepad(Joypad)

Joystick je podrijetlom iz domene zrakoplovstva, gdje se koristi kao upravljaka palica za

kontrolu. Kao takav, se uglavnom koristi za interakciju s raunalnim igrama, posebice

simulatora leta. Sastoji se od poluge, ili tap, koji se pomie od strane korisnika i prenosi te

pokrete na raunalu. To je takoer normalno ima dodatne tipke ili prekidae.

Slika: Joystick, Gamepad (sa lijeva na desno)

Slino kao i joystick, gamepad je dizajniran za raunalne igre. U mnogoemu je identian

joystick, s glavna razlika je koritenje multi-touch kontrola smjera umjesto tapa.

Najee je koriten u igraih konzola, ali pogodan je i za raunala. Noviji modeli imaju i

analogne kontrolne palice, a koristi se kao minijaturni joystick. Ergonomija ureaja je

razliita od joysticka-a jer se dri sa dvije ruke.

Grafiki tablet i svjetlosna olovka

Grafiki tablet je ustvari ravna pravokutna povrina osjetljiva na pritisak, gdje se olovka ili

slian alat koristi na njegovoj povrini. Poloaj olovkom je preveden na zaslonu koordinatama

pokazivaa. Najee se koristi za grafiki dizajn i inenjerski rad, ili druge programe kojima

je potrebna preciznija oblik ulaz od korisnika. Spojen je na serijski port ili usb port raunala.

Svjetlosna olovka je ulazna jedinica koja svojim oblikom i veliinom podsjea na olovku

Sastoji se od osjetila svjetla na vrhu i pretvorbenog sklopa u unutranjosti, primjenjuje se za

unos podataka sa zaslona u raunalo.

Slika: Grafiki tablet i svjetlosna olovka( sa lijeva na desno)

Optiki bar kod ita

Bar kod ita je ureaj koji se koristi za itanje bar-kodiranih podataka. On skenira niz

okomitih pruga razliite irine za odreene podatke i koriste se za itanje oznaka. Svaki

moderni proizvod na sebi ima naljepnicu sa jedinstvenim 10-brojanim kodom.

Bar-kod itanje se izvodi pomou laserskog snopa koji prelazi preko bar kod uzoraka i

prevodi ih u digitalne podatke. Najraireniji bar kod je Universal Product Code (UPC) koji se

pojavljuje na veini proizvoda dananjice.

Slika: Bar kod ita

Ureaji za raspoznavanje govora - mikrofoni

Omoguavaju pretvaranje govora u digitalne podatke razumljive raunalu, usporeujui

memorirani uzorak govornikovog glasa sa izgovorenim naredbama i podacima. Nakon

pridruivanja izgovorene naredbe uzorku i njenog prepoznavanja, raunalo e izvriti

naredbu.

Ureaji koji su do danas razvijeni imaju ogranienu mogunost raspoznavanja govora

Slika: Mikrofon

Zaslon osjetljiv na dodir

Zaslon koji ima sposobnost otkriti poloaj na kojem je dodirnut. Koristi se za iste namjene

kao mi ili svjetlosna olovka, i to najee kod runih raunala, pametnih telefona i na javnim

mjestima u sustavima za pruanje informacija. Nalazi svoju primjenu okolini gdje ne postoji

mogunost koritenja raunala

Nain rada: nakon to korisnik dotakne zaslon na eljenom mjestu generiraju se elektrini

impulsi koji odreuju poloaj dotaknutog mjesta.

Slika: Zaslon osjetljiv na dodir

Postoje tri vrste zaslon osjetljiv na dodir tehnologija:

Kapacitivni zaslon: izraena od kondenzatora. Kod dodira zaslona kondenzatori

generiraju elektrini impuls koji se alje raunalu i on ih prevodi.

Infracrveni zaslon: Sadri infracrveni odailja (Light Emitting Diode) i infracrvene

receptor elije. Kod dodira zaslona, emitirane zrake svjetlosti se prekidaju i zaslon

alje podatke o koordinatama raunalu koji ih zatim tumai.

Zaslon osjetljiv na pritisak: Ekran je izraen od Mylar plastine folije ija donja

strana ima redove nevidljivih ianih mrea. Svaka folija je odvojena od druge. Prva

folija ima vertikalno postavljene redove a druga horizontalno. Prilikom pritiska na

zaslon u toki pritiska dolazi do kontakta izmeu folija i zatvara se strujni krug.

Izlazne jedinice

Izlazne jedinice slue za pretvaranje binarno kodiranih informacija iz sredinje jedinice

raunala u oblik i medij pogodan za koritenje ovjeku ili stroju.

Koje su izlazne jedinice?

zaslon (monitor, ekran)

pisa

crta

bua papirne vrpce

izlaz za mikrofilm

fax-modem, i dr.

Monitor ili zaslon

Monitor/zaslon slui i za ulaz podataka (zaslon osjetljiv na dodir), ali najee se

upotrebljava kao izlazna jedinica, kod uspostave neposredne komunikacije izmeu ovjeka

i raunala, spaja se s raunalom putem grafike kartice.

Vrste zaslona

jednobojni i viebojni, ravni i zaobljeni

zasloni s katodnom cijevi (CRT monitori)

zasloni s tekuim kristalima (LCD/LED monitori)

elektroluminiscentni zasloni

plin-plazma zasloni

U dananjici najkoriteniji su LCD/LED monitori.

Nain rada LCD zaslona

LCD zaslon se sastoji od matrice elemenata baziranih na tekuim kristalima. Svaki element te

matrice predstavlja jednu toku na ekranu. Slika se stvara na temelju konstantnog bijelog

pozadinskog svjetla koje prolazi kroz matricu sa LCD elementima. Pojedini LCD element

moe propustiti ili blokirati prolazak pozadinskog osvjetljenja, ime je pojedinu toku na

ekranu mogue "upaliti" ili "ugasiti". Moderniji LCD/LED monitori imaju naprednije LED

pozadinsko osvjetljenje.

Kriteriji za izbor LCD/LED zaslona

rezolucija (broj osvjetljenih toaka piksela) po jedinici povrine odnosno ukupnoj

povrini zaslona (vie zaslonskih toaka znai kvalitetniju sliku)

veliina zaslona - mjeri se duljinom dijagonale zaslona u inima (12, 14, 15, 17, 20, ...

inni monitori)

horizontalna i vertikalna frekvencija uestalost obnavljanja slike

ergonomske karakteristike

Slika: Monitor

Pisa

Nakon zaslona, najvie koritena izlazna jedinica, koristi se za ispisivanje rezultata obrade,

sadraja registara i stanja operacijskog sustava, za protokoliranje programa i za ispisivanje

teksta.

Vrste pisaa:

Prema tehnikoj izvedbi:

mehaniki (pisai s dodirom

(udarcem))

nemehaniki (bezdodirni)

Prema nainu ispisa:

linijski

Serijski

Kriteriji za izbor pisaa:

brzina ispisa (broj stranica / min)

kakvoa ispisa /rezolucija

trokovi odravanja i trokovi

materijala za hard copy

ergonomija (buka)

veliina memorije

pouzdanost

cijena

Vrste pisaa:

Mehaniki pisai mogu biti:

serijski (linijski) pisa

pisai s bubnjem

pisai s lancem

pisai s iglicama (matrini pisai)

pisai s lepezom (daisy wheel)

Bezdodirni pisai mogu biti:

tintni pisai ili kapljini

(ink-jet pisai)

termalni pisai

pisai s termalnim prijenosom

elektrostatski pisai

laserski pisai

magnetografski pisai

kristalni pisai

Zvunici

Raunalni ili multimedijalni zvunici su vanjski zvunici opremljeni sa mukim prikljukom

koji se ukljuuje na zvunu karticu. Raunalni zvunici su obini

pojednostavljeni stereo sustavi.

Postoji mnogo razliitih zvunika, od najobinijih stereo zvunika pa sve do 7.1 surround

sustava sa naprednim mogunostima.

Slika: Zvunici 2.1

Ostali izlazni ureaji

ureaji za industrijsko upravljanje

roboti

buena papirna vrpca i papirne kartice i dr.

izlaz na mikrofilm (COM ureaji) pretvara digitalne signale u optike koji se

usmjeravaju na 16, 35 ili 105 mm filmsku vrpcu, sa smanjenjem oko 42 puta

fax modem (izlazna jedinica koja daje izlaz digitalnih signala u obliku telefaksa)