Umag i Glina, sličnosti i razlike. Nećete vjerovati. Glina ostvaruje više novaca od poreza na

dohodak od Umaga!

Glinski gradonačelnik politički dosljedan, umaški politički trgovac interesom

Nakon katastrofalnog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji sa epicentrom kojim su najviše zahvadena područja Petrinje i Gline, u protekla dva tjedna, cjelokupna hrvatska javnost najviše je pažnje posvetila upravo tim gradovima. Glina je poznata i kao „Grad hrvatske himne“ jer je njen skladatelj Josip Runjanin u njoj skladao našu hrvatsku himnu „Lijepa naša domovina“, kao carski kadet, negdje 1848.g. Barem se tako uvriježilo mišljenje u 19.stoljedu. Glinu poznajem dobro, posljednjih godina, dosta puta sam dolazio u taj grad. Putem od Petrinje prema Glini ali također iz pravca Topuskog, neugodno su se doimale table upozorenja pored ceste, „pazi ne prilazi, opasno,minirano“. Moji odlasci u Glinu bili su vezani za njihovu drvnu industriju a posebice me privlačila BE-TO Glina, kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu kapaciteta 1,2 MWe u punom pogonu, sa toplovodom za javne objekte.Postrojenje je izgrađeno sa „hrvatskom pameti“, u kojem su učestvovale hrvatske proizvodne tvrtke koje „znanje,iskustvo i tradiciju“ „vuku“ još iz vremena bivše države.Tu se posebno ističu TTK-Tvornica turbina Karlovac (bivša Jugoturbina) i TPK EPO Proizvodnja (bivša Tvornica parnih kotlova Zagreb) čiji su se proizvodi, turbine i parni kotlovi, izvozili nekad, na svjetsko tržište, često i pod tuđim imenima velikih svjetskih korporacija. Bio sam u njihovim pogonima i upoznao sa njihovom proizvodnjom i vrhunskom tehnologijom. Izgradnja kogeneracijskog postrojenja na biomasu, projekt je kojeg se nisam nikad „do kraja oslobodio u glavi“ a propustili smo ga realizirati u Umagu, u razdoblju od 2011. do 2014.god. kada su se još mogli dobiti visoki poticaji na cijenu isporučene električne energije. One koje svi mi pladamo mjesečno u računima za struju, naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, 0,1050 kuna po kWh.Razlog što nismo izgradili objekat OIE, protivljenje umaškog SDP-a koji je tvrdio da je kogeneracija na biomasu štetna za ljude i okoliš. Stanovništvo Za Glinu znamo da je prije ovog potresa, najviše ljudski stradala u domovinskom ratu i da je mnogo ljudi zauvijek napustilo pokupsko područje gdje je došlo do značajne promjene strukture stanovništva po nacionalnosti. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Glini smo imali slijededu strukturu stanovništva:

- Ukupno 23.040 (100 %) - Srbi 13.975 (60,65 %) - Hrvati 8.041 (34,90 %) - Jugoslaveni 473 ( 2,05 %) - Ostali i nepoznato 551 ( 2,39 %)

Prema popisu stanovništva iz 2011.godine struktura je slijededa: - Ukupno 9.283 (100 %) - Hrvati 6.468 ( 69,68 %) - Srbi 2.549 ( 27,46 %) - Ostali 266 ( 2,86 %)

Iz gornja dva popisa stanovništva 1991. i 2011. vidljiv je značajan pad ukupnog stanovništva od skoro 60%, sa 23.040 u 1991. na 9.283 u 2011. Kod slijededeg popisa stanovništva koji bi se trebao obaviti ove 2021.god. (svakih 10 godina), rezultati de biti još porazniji jer se odliv stanovništva odvijao i dalje svih tih godina od posljednjeg popisa 2011.god. Neke procjene govore da je prije ovog potresa na području Gline stanovalo tek oko 6.000 ljudi dok je dobar dio njih bio prijavljen ali ne i nastanjen. Nakon potresa, situacija de biti još teža jer de dobar dio stanovništva, posebno mladi, zauvijek odseliti. Dobar dio njih u inozemstvo kod svoje rodbine što je proces koji je ved u toku. Ono što je posebno uočljivo u statistici stanovništva, da nisu samo stanovnici srpske nacionalnosti napuštali taj kraj ved i značajan broj hrvatskog stanovnštva.Kada se smanjuje broj stanovništva na nekom području, to je najbolji pokazatelj demografskog ali i gospodarskog propadanja tog područja.Bez ljudi nema gospodarskog ni ukupnog društvenog razvoja.

Za razliku od Gline, Grad Umag ima sasvim drugačije demografske pokazatelje Prema popisu stanovništva iz 1991.god. područje Umaga je naseljavalo 12.348 stanovnika u odnosu na 9.936 stanovnika iz 1981.g. Porast od 2412 stanovnika tj. preko 24% u desetljedu 1981-1991. je prvenstveno posljedica masovnijeg doseljavanja nakon što su se pokazivali znakovi ozbiljne političke krize u nekadašnjoj državi.Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Umaga je živjelo 13.467 stanovnika. Površina područja grada Gline iznosi 543 km2 sa 69 naselja pa po površini spada među najveda gradska područja u Hrvatskoj. Nažalost, u Glini i drugdje u županiji, još postoje dijelovi područja koja još uvijek nisu razminirana. Gradska uprava u Glini ima 2 upravna odjela: Upravni odjel za gospodarske djelatnosti,prostorno uređenje, gradnju i gradsku imovinu i Upravni odjel za financije i proračun. Pročelnik prvog UO je dr.sc. diplomirani ing.agr. a drugog UO mag.oecc. Na čelu Ureda gradonačelnika je dipl.iur. Po svemu sudedi, u Glini nemaju problema sa neadekvatnom stručnom spremom svojih pročelnika! Umag ima površinu od 83 km2 i 23 naselja. Umag ima 4 upravna odjela i smatram da nema potrebe detaljnije opisivati njihovu organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta obzirom da se radi o našem gradu.Mnogo zanimljiviji, su podaci o tome , koliko nas ta gradska administracija košta o čemu de biti više govora u nastavku. Drvni centar i Be-To stupovi glinskog gospodarstva Gospodarstvo Gline nije posebno razvijeno i glavna gospodarska grana su drvoprerađivačka industrija i poljoprivreda sa nešto stočarstva i proizvodnje mlijeka. Posebno važno mjesto u gospodarstvu Gline zauzima njihova drvnoprerađivačka tvrtka Drvni centar Glina koja je u sastavu Sherif grupe. Ova velika tvrtka se i ovih dana nakon potresa pokazala kao iznimno važan subjekt u saniranju grada od nastale štete, stavljanjem na raspolaganje ljudstvo, objekte,mehanizaciju i skladišne kapacitete za potrebe nastradalog stanovništva. Sherif grupa je jedan od najvedih gospodarskih subjekata u Sisačko-Moslavičkoj županiji koja je imala izrazito visoki proizvodni rast i razvoj u posljednjih 10-15 godina. Od male i stare početne pilane postali su finalisti koji praktički cjelokupnu svoju proizvodnju izvoze i to najviše na egipatsko i azijsko tržište. Raspolažu sa 36 ha proizvodnog prostora na kojem se nalaze 80.000 m2 proizvodnih hala i drugih objekata. Ono što je dodatno zanimljivo sa aspekta lokalne samouprave je bila izgradnja kogeneracijskog postrojenja na biomasu sa izgradnjom toplovoda za distribuciju potrošačima na području grada Gline. Toplovod je izgrađen 100% sa vlastitim sredstvima ove privatne tvrtke i to je bio, financijski gledano, njihov doprinos društvenom razvoju Gline. Prvo postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije kapaciteta 1,2 MWe i 5 MWt izgrađeno je 2013. god. Kako su se potrebe širile i nakon početnog iskustva sa prvom kogeneracijom, izgrađeno je još jedno kogeneracijsko postrojenje snage 5 MW električne i 12 MW toplinske energije. Time su u potpunosti zadovoljene trenutne potrebe za toplinskom energijom u sušarama tvrtke DC a toplinom se opskrbljuju i Osnovna škola, Srednja škola ,Dječji vrtid, Kaznionica ,Dom zdravlja, hospicij i sportska dvorana. Za svaku pohvalu. Osim drugih manjih pilana nema nekih vedih proizvodnih i trgovačkih tvrtki, a broj restorana, barova i trgovina je ograničen. Pregled proračunskih prihoda Umaga i Gline

BROJ BIRAČA 2020. UMAG 12504 GLINA 6824 INDEX 1/2 183

1 2

Kto OPIS PLANIRANO UMAG PLANIRANO GLINA INDEX 1/2

2021.g. % 2021.g. %

UKUPNI PRIHODI/PRIMICI 189.574.112,55 - 43.745.436 - 433

6 PRIHODI POSLOVANJA 167.567.512,55 - 43.475.436 - 385

61 Prihodi od poreza 40.649.944,00 - 21.469.300 - 189

611 Porez i prirez na doh. 25.444.944,01 10,1 20.998.000 41,7 121

613 Porez na imovinu 14.200.000,00 5,7 370.000 0,7 3838

614 Porez na robu i usluge 1.005.000,00 0,4 101.300 0,2 992

63 Pomoći iz inoz. i od subj.

unut.opće uprave 47.283.211,55 18,8 14.654.436 29,1 322

64 Prihodi od imovine 6.943.500,00 2,8 691.700 1,4 1004

65 Prihodi od adm.pristojbi 69.741.311,34 27,8 6.409.000 12,7 1088

66 Ostali prihodi 2.607.678,53 1,0 174.000 0,3 1499

68 Kazne,upravne mjere i ost. 341.867,13 0,1 77.000 0,2 444

7 PRIHODI OD PRODAJE

NEFINANC.IMOVINE 22.006.600,00 8,8 270.000 0,5 8151

8 VLASTITI IZVORI 46.289.887,45 18,5 6.627.960 13,2 698

ZADUŽIVANJE/FINANC. 15.000.000,00 6 0 -

SVEUKUPNI PRIHODI 250.864.000,00 100 50.373.396 100 498

Obrazloženje : U gornjoj tabeli nastojao sam što vjerodostojnije približiti statistički broj stanovnika gradova Umag i Glina stvarnom stanju.Obzirom da je posljednji popis stanovništva obavljen prije gotovo 10 godina, činilo mi se prikladnijim uzeti u obzir kao bazu za usporedbu broj upisanih birača sa posljednjih parlamentarnih izbora 2020.god. Naravno, nisu uzete u obzir maloljetne osobe do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Bilo mi je važno približiti se nekim odnosima što bliže stvarnom stanju svjestan da uvijek postoji rizik pogreške zbog mehaničkog odliva stanovništa na rad u druge krajeve ili inozemstvo uz istovremeno zadržavanje stalnog mjesta prebivališta. Kada promatramo sveukupne proračunske prihode Umaga i Gline, vidljiv je veliki nesrazmjer od gotovo 5 puta vedeg proračuna Umaga u odnosu na Glinu. To se svakako podudara sa opde poznatim javnim mišljenjem o Umagu kao jednom od „najrazvijenijih gradova“ i Glini kao o jednom od „najnerazvijenijih“ gradova u Hrvatskoj. Struktura prihodnih stavki sa aspekta kvalitete punjenja proračuna dvaju gradova donekle mijenjaju tu percepciju pojma i odnos između „razvijenog i nerazvijenog“. U grafikonu koji slijedi vidljivi su odnosi između pojedinih prihodnih proračunskih stavki gradova Umaga i Gline u odnosu na sveukupne prihode proračuna. Iz svega se može zaključiti slijedede:

1. Porez i prirez na dohodak – značajno povoljniji odnos tog prihoda u Glini u usporedbi sa Umagom 2. Porez na imovinu – značajno povoljniji odnos u Umagu 3. Porez na robu i uslugu – 0,4 % Umag i 0,2% Glina 4. Pomodi iz inoz. i od subjek. Iz opdeg proračuna – veda relativna pomod države Glini a u apsolutnom iznosu

Umagu 5. Prihodi od imovine – vedi relativni ali i apsolutni udio ovog prihoda u korist Umaga 6. Prihodi od administrativnih pristojbi (komunalni doprinos i komunalna naknada) – relativni i apsolutni udio

ovih prihoda Umaga značajno su vedi od istih prihoda u Glini 7. Ostali prihodi – nema značajnijih razlika između Umaga i Gline 8. Prihodi od prodaje nefinanc.imovine – značajan iznos i učešde u sveukupnim prihodima kod Umaga a

beznačajno kod Gline 9. Vlastiti izvori/prenesena neutrošena sredstva – Umag više novaca „prevaljuje“ u plansku godinu i time

„gradi“ vedi proračun 10. Zaduživanje – Umag se zadužuje sa 15.000.000,00 kuna a Glina se ne zadužuje

Što redi iz svega viđenog ? Grad Umag vedinu svojih proračunskih prihoda ostvaruje iz pomodi unutar subjekata opdeg proračuna (državni proračun i fondovi), iz prihoda od komunalnog doprinosa i komunalne naknade. Značajna sredstva ostvaruje od prodaje gradske imovine, također značajna sredstva „prevaljuje“ iz prethodne godine a djelomično (6%) se zadužuje. Sa najkvalitetnijim proračunskim prihodom koji predstavlja nenamjenska sredstva a to je porez i prirez na dohodak, grad Umag se baš ne može „pohvaliti“. Trebalo bi dublje proučiti ekonomiku lokalnog javnog sektora za Grad Umag, da se shvati, zbog čega nije u direktnoj korelaciji , dugogodišnji „investicijski zamah“ sa rezultatima koje bi u „normalnim“ okolnostima trebalo očekivati iz ovako visokih investicija. Umag gradi i razvija se, kako „trešti“ propaganda gradskog vlastodršca a rezultata u obliku poreza i prireza na dohodak, nigdje na vidiku!!! Grad Glina kao što smo ved istakli, nije visoko razvijen grad a nalazi se u županiji (Sisačko-moslavačka) koja ne spada u vrh najrazvijenijih hrvatskih županija. Prije bi rekli da spada u grupaciju ispod prosječno razvijenih. Grad Glina također koristi mehanizam fiskalnog izravnanja kao pomod središnje države u smanjivanju nejednakosti koje proizilaze iz nejednakog ostvarivanja prihoda na nižim razinama. Nije jedini grad ili opdina u Hrvatskoj koja koristi taj mehanizam pomodi. Ima ih priličan broj. Valjda i zbog toga, Glina nema uveden prirez na dohodak dok Umag ved godinama ima prirez na dohodak od 6%! Za kraj jedan kuriozitet koji se tiče gradonačelnika ova dva grada .Ovih smo dana, nažalost zbog potresa, imali prilike u medijima čitati kritike na račun glinskog gradonačelnika. „Nema ga nigdje, puna tri dana se nije znalo gdje se nalazi, nije sa svojim građanima“. On se pravdao da je „na terenu“. Umaški gradonačelnik je „car“ među hrvatskim gradonačelnicima, ali i šire u državama bivše Juge. Na summitu „uspješnih menadžera Regiona“ u Sarajevu, srpnja 2019., izabran je za najboljeg gradonačelnika Regije „za postignute rezultate i uspješnom upravljanju jedinicom lokalne samouprave“ po nepoznatim kriterijima. U prijavnici stoji da se možete sami prijaviti ili vas drugi prijavljuju.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Chart Title

UMAG GLINA

Ruka ruku mije, obraz oba dvije Ne znam, ima li kakve veze s time svojevremena izjava Pane Škrbida predsjednika RK Zenica i predsjednika Organizacionog odbora i Uprave Agencije iz Zenice koja organizira to natjecanje u BiH za izbor naj gradonačelnika Evrope, kada je mjesec dana nakon završetka dodjele nagrada u Sarajevu, za lokalni portal pohvalio se da će u kolovozu RK Umag sudjelovati na rukometnom turniru“Zaim

Kobilica” u Zenici. Pohvalio se da je on to sredio jer je prijatelj sa Bassneseom. I zaista je Grad

Umag platio troškove prijevoza umaškoj momčadi za odlazak u Zenicu gdje su i osvojili prvo mjesto. Na kraju završna ocjena „uspješnosti“ dva politički međusobno suprotstavljena tabora, HDZ-a i SDP-a. U Glini suvereno vlada HDZ gdje su gradonačelnik i predsjednik gradskog vijeda hdzeovci dok u Umagu, manje „suvereno“ vlada SDP čiji je gradonačelnik svojevremeno, 2012.god. prešao od nezavisne liste u redove SDP-a. U Umagu, na žalost SDP-a, morali su potražiti „pomod“ HDZ-a da bi mogli kontrolirati gradsko vijede i baviti se „štetnim rabotama“. Pomod HDZ-a imala je svoju cijenu, predsjednika Gradskog vijeda Hadezovca. Kada su interesi u pitanju, čak i dva „ljuta“ politička protivnika, HDZ i SDP, nađu zajednički „jezik“. Konačni rezultat, 3:1 u korist Gline i HDZ-a, 1 gradonačelnik i dva predsjednika gradskog vijeda a Umagu i SDP-u „samo“ gradonačelnik. I to je politika, na hrvatski način. Piše :Veljko Ivančid