Umjesto predgovora - HPZplemstvo.hr/content/include/glasnik/HPZ-glasnik-No1.pdf · 3. Neposredni zadaci Zbora, koji proizlaze iz gornjih zasada su: •okupiti hrvatsko plemstvo oko

•GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA•GODINA I Broj 1 prosinac, 1998.

Umjesto predgovora[tovana gospodo plemi}i i svi vi koji }ete ~itati ovu kratku publikaciju, primite

moje najsrda~nije pozdrave u ime Hrvatskoga plemi}kog zbora. Vjerujemo da

}e se ova publikacija odràti i s vremenom postati periodi~ka, kao glasilo

Hrvatskoga plemi}kog zbora, svehrvatske udruge ~ija je èlja okupiti sve ono

{to je ostalo od hrvatskog plemstva, a po{tuje tradiciju i voli svoju zemlju.

Stoga me veseli i ispunjava zadovoljstvom ~injenica da nakon tolikih desetlje}a

progona, {ikaniranja i svakovrsnog negiranja uloge hrvatskoga plemstva od

strane marksisti~ke – ali i gra|anske historiografije – nazo~ujemo sve ve}em

broju poku{aja da se ta uloga prikaè objektivno, bez ritualnog nipoda{ta-

vanja, a na temeljima povijesne istine. Ta nam povijesna istina kaè da je

opstanak hrvatske dràve sve tamo do sredine 19. stolje}a, ~vrsto – ja bih ~ak

rekao neraskidivo – vezan uz hrvatsko plemstvo, koje je tu dràvu vodilo u

dobru i zlu, ~esto manevriraju}i izme|u Scile i Haribde, kad povijesna rje{e-

nja nisu bila ni jednostavna ni jednozna~na. U tom svjetlu treba gledati

personalnu uniju s Ma|arima, izbor Habsburgovaca na Cetinu i okretanje

dalmatinskog plemstva prema civilizaciji Venecije, ne zaboravljaju}i nikada

vlastitu autonomnost i autogenerativnu osobnost. Danas vidimo da su nas

Pacta conventa i izbor na Cetinu gradu uveli u srednjo-europski civilizacijski

krug, a veza s Venecijom oja~ala mediteransku komponentu u na{oj kulturi. I

jedno i drugo je ostavilo dubokog traga u civilizacijskoj pripadnosti Hrvatske

kr{}anskom i katoli~kom zapadu.

Ne zaboravimo: nacije koje nisu imale svoje plemstvo, nisu imale ni svoju dr-

àvu. Pa zato, ako smo ovdje od stolje}a sedmoga, dio zasluge nesumnjivo

pripada i hrvatskom plemi}kom staleù, tom politi~kom narodu u Hrvata.

Nikola pl. Cindro

Glasnik HRVATSKOGA PLEMI}KOG ZBORA 1

1 Umjesto predgovora

2 Na~ela djelovanja Hrvatskogaplemi}kog zbora

4 Zasjedanje Velikoga vije}aHPZ-a u Ninu 1996.

6 Zasjedanje Velikoga vije}aHPZ-a u Zagrebu 1997.

8 Zasjedanje Velikoga vije}au Kninu 1998. – izvje{}epredsjedatelja

10 Osnovni podaci novoprimlje-nih ~lanova u HPZ u 1998.

13 Hrvatski plemi}ki zbor nasvjetskoj mreì

16 Pro aris et focis deo propitio

18 Povijest kulture Hrvatskogplemstva – znanstveni projekt

20 Iz aktivnosti HPZ-a

23 Osvrt na knjigu

»[to predji ti namrije{e, zasluì,

da zaista tvoje bude.«

(Goethe, Faust 1.)

Na~ela djelovanja HRVATSKOGAPLEMI]KOG ZBORA

1. Hrvatski plemi}ki zbor (HPZ) u studenome 1995.godine osnovala je grupa od 17 potomaka plemi}kihloza iz ju`ne (Dubrovnik, Split) i sjeverne Hrvatske (Li-ka, Zagreba~ka ùpanija) te drugih povijesnih hrvatskihkrajeva. Zbor je osnovan kao nacionaIna udruga hrvat-skoga plemstva. Cilj udruge je okupiti sve {to je od hr-vatskoga plemstva ostalo, a po{tuje tradiciju i voli svojuzemlju. Zbor ne teì za privilegijama, jer smatra da suone nespojive s demokratskim dru{tvom. Potrebno je,stoga, ciljeve i smjernice djelovanja Zbora jasno i ~vrstoodrediti da iz njih ispadne svaka ispraznost – a ostaneèlja da se sluì svojoj zemlji, kako su u vremenima opa-snosti sluìli na{i preci, od Krbavskog polja do Klisa, odSiska do Lepanta i Sigeta, a na tragu jedinstvenog kon-cepta kulture i etike dru{tvenih odnosa kakvog je zastu-pao dio hrvatske aristokracije iz Dubrovnika po kojemse vlastela dragovoljno `rtvuje za probitke Republike.

2. Temeljem gornjega moèmo odrediti zasade na ko-jima po~iva djelovanje Hrvatskoga plemi}kog zbora. Tosu:

• HPZ je povijesna, tradicijska i ìvu}a udruga. Onasvojim rodoslovljima vjerodostojno svjedo~i histori-~nost kontinuiteta hrvatske dràvnosti: nacije kojenemaju vlastito plemstvo nisu, u pravilu, imale nivlastitu dràvu.

• HPZ je nacionaIna plemi}ka udruga koja nagla{avajedinstvo hrvatskoga dràvnog teritorija i njegovu po-

vijesnu i kulturnu povezanost. Pripadnost Hrvatskedvama od najljep{ih svjetskih civilizacijskih krugova,sredozemnom i srednjo-europskom, povijesna je ~i-njenica, koja je na{e bogatstvo. Pred Zborom je, da-kle, zadatak da povezivanju povijesnog, duhovnog ikulturnog prostora Hrvatske pridonese i putem uje-dinjavanja hrvatskoga plemi}kog korpusa.

• HPZ je stale{ka udruga hrvatskoga plemstva, subjek-ta koji je, kao i crkva u Hrvata, te{ko preìvio mar-ksisti~ku historiografiju i socijalne oluje 20-og sto-lje}a. Kao takav, Zbor zastupa i subjektivne interese,ali u okviru {irih interesa i zakona dru{tva u kojemìvimo.

• ^lanstvo u Hrvatskome plemi}kom zboru odre|enoje Statutom. Ono je po prirodi stvari selektivno iograni~avaju}e, ali prepoznaje i ~injenicu da su ratovii dru{tvena previranja uni{tila mnoge javne i obitelj-ske arhive.

• Hrvatski plemi}ki zbor je u svom djelovanju otvorensuradnji s hrvatskim dràvnim, crkvenim i kulturniminstitucijama. Ta suradnja mora biti otvorena, dvos-mjerna, temeljena na uzajamnom po{tovanju i uva-àvanju nezavisnosti Zbora.

• Hrvatska plemi}ka udruga nagla{ava eti~ku kompo-nentu Zbora: plemstvo, dobiveno davnom zaslugompredaka, prenosi se ro|enjem, ali u~vr{}uje odgojem ipotvr|uje ìvotom. U svezi s tim je i moto na po~et-ku ovog teksta.

2 Glasnik HRVATSKOGA PLEMI}KOG ZBORA

3. Neposredni zadaci Zbora, koji proizlaze iz gornjihzasada su:

• okupiti hrvatsko plemstvo oko Hrvatskoga plemi}-kog zbora; tako okupljeni,

• sluìti domovini onim poredbenim prednostima kojeplemstvo ima

• svjedo~iti kontinuitet dràvnosti i povezivati civiliza-cijske krugove u kojima Hrvatska ìvi

• svjedo~iti povijesnu ulogu plemstva u Hrvatskoj

• isticati etiku, moral, nekorumpiranost i na~elo odri-canja za probitke Hrvatske.

Ostvarivanje ovih zadataka prava je svrha postojanjaZbora.

U Zagrebu,

20. svibnja 1996. godine

Iz statuta HPZ...^lanak 1.

Hrvatski plemi}ki zbor (u daljnjem tekstu Zbor) je udruènje gra|ana koje okuplja i objedinjujehrvatsko plemstvo, a zalaè se za odrànje nacionalnih i plemi}kih tradicija, kr{}anskih na~ela iza dobrobit domovine Hrvatske. Zbor je nevladino besprofitno udruènje gra|ana.

^lanak 6.

^lanovi Hrvatskoga plemi}koga zbora mogu biti Hrvati-plemi}i, tj. potomci hrvatskih ple-mi}kih porodica, stariji od osamnaest godina koji se zalaù za ciljeve Zbora. To vrijedi za sveHrvate-plemi}e kako po narodnosti, odnosno nacionalnom osje}aju, tako i po dràvljanstvu,neovisno o tome ìve li u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Zasjedanja Velikog vije}a HPZ:

1995. god. Zagreb, 1996. god. Nin, 1997. god. Zagreb, 1998. god. Knin.


Osobne stranice ~lanova

Zasjedanje Velikoga vije}a HPZ-au Ninu 1996. godine

U lipnju 1396. godine kralj Sigismund Luksembur{ki sazvao je u Ninu na okuptada{nje plemstvo ~itave Dalmacije i Hrvatske na veliki Sabor.

[est stolje}a kasnije, 4. svibnja 1996. godine u istom gradu, kraljevskom Ninu,na sve~anoj su se sjednici Velikoga vije}a Hrvatskoga plemi}kog zbora na{li po-tomci hrvatskih plemi}kih obitelji, kako bi se me|usobno upoznali i kako bijavnosti predstavili svoju udrugu te potvrdili njezin program i ciljeve.

Nacionalna udruga hrvatskog plemstva – Hrvatski ple-mi}ki zbor, osnovana je 16. studenoga 1995. god. napoticaj 17 potomaka plemi}kih loza iz Ju`ne i SjeverneHrvatske. Do skupa u Ninu Zboru je pristupilo 50-tak~lanova, a na sve~anost su stigli potomci i pripadniciobitelji; Arneri, Baraba{, Bebek-Pelsocz, Cambj, Cin-dro, Franuli}, Grisogono, Korejzl-Kukuljevi}, Kurelec,Makanec, Malekovi}, Pavlovi}, Pu{kari}, Tartaglia iSdrinias.

Sve~ana sjednica i uop}e njihov boravak u Ninu i Za-dru pratilo je zna~ajno zanimanje javnosti posebice me-dija koji su brojnim izvje{}ima i razli~itim prilozima po-pratili ta zbivanja.

Skupu je predsjedavao gosp. Nikola pl. Cindro uz po-mo} ~lanova Krunskog vije}a gospode Nenada pl. Cam-bja i Petra Grisogona. U skladu s najavljenim dnevnimredom, nakon sve~anosti otvaranja i pozdravne rije~ipredstavnika grada doma}ina gradona~elnika gosp. Ve-selka Kurta izvje{taj o dotada{njem radu HPZ-a podnioje predsjedatelj Nikola Cindro. Potom je gosp. Vladimirpl. Malekovi} odrào predavanje o izvornom dubrova-

~kom plemstvu. O dalmatinskom, posebice splitskomplemstvu govorio je gosp. Mario Kuzmani}.

Iz uvodnog govora te svih ostalih rasprava nedvojbeno jeizraèno kako je cilj Hrvatskoga plemi}kog zbora, kaonepoliti~ke i nevladine udruge, okupiti potomke hrvat-skog plemstva koji }e svoje djelovanje odrediti ~vrsto ijasno, tako da u njemu nema mjesta nikakvoj ispraz-nosti. Temelj djelovanja, re~eno je, treba biti èlja sluè-nja svojoj zemlji onako kako su u vremenima opasnostisluìli plemeniti preci te {tovanje tradicija. Okuplja-njem u svoju udrugu hrvatsko }e plemstvo, istaknuto je,pruìti dodatno svjedo~anstvo o povijesnom kontinui-tetu hrvatske dràve. Potomci plemi}kih loza èle, ~ulose tako|er na ovom skupu, okupiti u zboru sve {to je odhrvatskog plemstva ostalo, uz selekciju, me|utim, jer seplemstvo dobiveno davnim zaslugama predaka prenosiro|enjem, ali i u~vr{}uje odgojem i potvr|uje ìvotom.Ne teì se niti traè privilegije koje su nespojive s de-mokratskim dru{tvom. Hrvatski plemi}ki zbor ne ovisio vlasti, nagla{eno je na skupu u Ninu jer su hrvatskiplemi}i mnoge vlasti preìvjeli i svojim postojanjem


svjedo~ili o naciji koja je imala svoju dràvu. Plemi}kizbor, me|utim, jest dràvotvorna udruga, a ujedinjenjehrvatskoga plemi}kog korpusa trebalo bi povijesno, kul-turno i duhovno povezati Hrvatsku te i na taj na~in po-tvrditi njeno pripajanje europskom civilizacijskom kru-gu. Sve to,u najkra}em izraàva i moto uzet iz Goethe-ova Fausta: »[to pre|i ti namrije{e, zasluì, da zaistatvoje bude.«

Na ovoj sve~anosti u Ninu svim tada nazo~nim ~lano-vima uru~ene su povelje Hrvatskoga plemi}kog zbora.Gosti Nina upoznali su se s povijesnim znamenitostimagrada te razgledali prigodnu izlo`bu o vara`dinskomplemstvu prire|enu u ninskoj galeriji »Vi{eslav« te pra-tili predstavljanje knjige Julianne Eden Bu{i} »Ljubav-nici i lu|aci«. Skup je zavr{io ru~kom i druènjem uZadru.

Ivo pl. Arneri


Sudionici zasjedanja Velikoga vije}a Hrvatskoga plemi}kog zbora u Ninu 1996. godine,»Gloria«, 10.V.1996

^lanovi HPZ-a u obilasku grada Nina

Zasjedanje Velikoga vije}a HPZ-a1997. godine u Zagrebu

Godi{nji saziv, koji je odràn u subotu, 24. svibnja 1997. god. zapo~eo je sve-~anim liturgijskim slavljem u crkvi Svete Katarine, u spomen hrvatskim plemi-}ima koji su poloìli ìvote za hrvatsku dràvu. Misno slavlje predvodio je msgr.Juraj Kolari}, prof. Bogoslovnog fakulteta i veliki me{tar dru`be »Bra}e hrvat-skog zmaja«. Glazbenom pratnjom mje{ovitog oratorijskog zbora »Hosana« izZagreba ravnao je na{ ~lan mo. Josip pl. Degl’Ivellio.

Sve~ani dio zasjedanja nastavljen je u Zlatnoj dvorani»Instituta za hrvatsku povijest«, predivno oslikanoj sali,posve}enoj memoriji najblistavijih i najsudbonosnijihtrenutaka na{e povijesti. Uvodnu rije~ podnio je pred-sjedatelj Zbora dr. Nikola pl. Cindro sa zahvalom upu-}enoj uglednim uzvanicima gospodi dr. NedjeljkuMihanovi}u, dr. Ivi Sanaderu, Milanu Vukovi}u i do-ma}inu dr. Mirku Valenti}u kao i svom prisutnom ~lan-stvu. Predavanje pod naslovom »Povijesna uloga hrvat-skog plemstva« odrào je g. N. Mihanovi}, predsjednik

saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu,dok su se prigodnim govorom obratili g. I. Sanader, po-mo}nik ministra vanjskih poslova i g. M. Valenti}, rav-natelj Hrvatskog instituta za povijest.

Nakon glazbenog intermezza koji je izveo pijanist g.Fredi Do{ek nastavljen je radni dio Velikog vije}a ukojem je predsedatelj podnio izvje{}e o proteklom raduZbora.


Dodjela povelja novim ~lanovima

U posljednjem dijelu zasjedanja novim ~lanovima supodijeljene povelje, i to potomcima obitelji Alaupovi},Allegretti, Baraba{, Celio-Cega, Cambj, Cindro, Fran-ceschi, Lukovi}, Makanec, Paì}, Tartaglia, Vrkljan,Zergollern i Zmajevi}.

Uz domjenak i ugodno druènje svih prisutnih zavr{iloje II. zasjedanje Velikog vije}a.

Drugog dana, u nedjelju, organiziran je posjet izlo`bi»Bidermajer« u Muzeju za umjetnost i obrt kroz kojunas je proveo direktor muzeja, na{ ~lan prof. Vladimirpl. Malekovi} sa suradnicima.

Ivan pl. Celio-Cega


Detalj iz Zlatne dvorane u Opati~koj ulici,jedne od najljep{ih dvorana srednje Europe

Zasjedanje Velikoga vije}a HPZ-a u Kninu1998. godine – izvje{}e predsjedatelja

Nakon pozdravnog govora i zahvale na gostoprimstvu poglavarstvu grada Kninaslijedilo je kra}e izvje{}e o va`nijim djelatnostima, te uspjesima i eventualnimte{ko}ama.

1. Prije svega èlim istaknuti na{u pro{logodi{nju sjed-nicu Velikog vije}a koja se odvijala u sjajnom okru`juZlatne dvorane u Opati~koj 10, te svetu misu u Kata-rinskoj crkvi koja joj je prethodila. To je bio nezabo-ravan trenutak ìvota Zbora. Mnogima, a pogotovoonima ~ija su le|a osobito trpjela pritisak i {ikaniranjekomunisti~kog reìma, ti su trenuci bili oìvotvorenjenemogu}ih snova! Prisustvo niza hrvatskih odli~nika izkulturnog i politi~kog ìvota na{e zemlje: dr. NedjeljkoMihanovi}, dr. Milan Vukovi}, dr. Ivo Sanader, dr. Mir-ko Valenti}, dr. Juraj Kolari} i drugi, te pozdravi ireferati koje su podnijeli u~inili su sjednicu Velikog vi-je}a jo{ upe~atljivijom.

Danas i ovdje na{ je okoli{ skromniji, ali ciljevi su ostaliisti: pridonijeti povezivanju hrvatskog kulturnog, du-hovnog, pa i politi~kog prostora putem ujedinjenja Hr-vatskog plemi}kog korpusa.

2. @ivot Zbora se, me|utim, ne sastoji samo od sve-~anosti nego i od svakodnevnog djelovanja njegovih ~la-nova. Iz tih djelatnosti izdvojili bismo neke:

a) ponovna registracija Zbora po~etkom 1998. U svezis tim pojavio se niz problema jer je prvi odgovor Mi-nistarstva uprave bio negativan i zahtijevao sloènepreinake onih djoliva Statuta u kojem su kori{tenidijelovi dràvnoga grba, kao i rije~i »hrvatsko« i njeni

derivati. Dodatnim obja{njenjima na{ih ~lanova, aprvenstveno g. Pu{kari}a, na|ena su prihvatljiva rje-{enja. Danas djelujemo kao punopravna udruga.

b) HPZ je na Internetu, {to je zasluga prvenstveno g.Branimira Makanca i njegovog entuzijazma. Sada jeHPZ prikazan na Internetu nizom podataka (grbovi,kratki prilozi, biografije, profil i te`nje Zbora, itd.)koji mogu zanimati korisnike.

c) iz niza susreta i posjeta izdvajamo sudjelovanje Zborapri osnivanju ogranka Paneuropskog pokretau Kar-lovcu, u prisustvu Karla Habsburga i vi{e istaknutih~elnika tog istaknutog pokreta. Tom su prilikom igradona~elnik Grada Karlovca i ùpan Karlova~keùpanije opetovano izrazili ìvu èlju da s nama~vr{}e sura|uju. Spominjemo i prisustvovanje ~lano-va Zbora pri kr{tenju Ferdinanda Zvonimira Habs-bur{kog i ve~eri prire|enoj u ~ast tom doga|aju u Hr-vatskom narodnom kazali{tu.

Odli~ne odnose HPZ danas ima s nizom povijesnihudruga te nas tako sinjski alkari redovito pozivaju nanjihove sve~anosti. Neki od spomenutih poziva su adpersonam, no ve}ina se odnosi na HPZ.

3. Problem prostora HPZ-a. Ve}ini ~lanova HPZ-apoznate su te{ko}e koje je ova udruga imala oko do-bivanja adekvatnih prostorija potrebnih za njen nesme-


tani rad. Po~eli smo ambicioznim zahtjevom za dobiva-njem presti`nog, iako ne funkcionalnog prostora u KuliLotr{}ak. Premda na{ zahtjev nikada nije bio formalnoodbijen, odgovor stru~nih slu`bi Gradskog poglavarstvabio je takav da je bilo jasno da se ne moè ra~unati naprostor u Kuli Lotr{}ak. [to nam sada preostaje? Ori-jentirati se na skromnije lokacije, ali uvijek u uèm sre-di{tu grada. Ovdje mi dopustite da se posebno zahvalimna{im ~lanovima Vladimiru Malekovi}u, Mariju Zma-jevi}u, Ivanu Celio-Cegi i drugima, koji su svojim ugle-dom pomogli u rje{avanju ovog problema. Mislim, me-|utim, da su objektivne okolnosti bile takve da zahtjevnije mogao biti prihva}en.

4. Projekt o ulozi hrvatskoga plemstva u povijesti Hr-vatske. To je mo`da najperspektivniji projekt iniciran odHPZ-a. Inicijativu za taj projekt pruìli su na{i ~lanoviBranimir Kurelec i Vladimir Malekovi}. Radi se o tomeda se u jednom presti`nom i ambicioznom programuobrade razni aspekti djelovanja plemstva u Hrvatskojtijekom duljeg perioda. Neke od tema koje }e se obra|i-vati u projektu bile su u odre|enom smislu tabu-tema ukomunisti~koj historiografiji, pa ~ak i u gra|anskoj.Sada }e se obra|ivati s nove to~ke zrenja, temeljeno naistraìvanju povijesnih izvora. Kao {to je ~esto nagla-{avao na{ uvaèni prijatelj dr. Nedeljko Mihanovi}, hr-vatska se dràvnost dugo vremena (gotovo do drugepolovine 19. stolje}a) temeljila na djelovanju hrvatsko-ga plemstva. Moè se re}i da je tu djelatnost hrvatskoplemstvo razvilo da bi sa~uvalo klasne privilegije, ali ~i-njenica jest da ih plemstvo nije stvarno razvijalo. I to nesamo velika{i poput Zrinskih-Frankopana, nego cjelo-kupni korpus hrvatskog plemstva.

Plemstvo je bilo politi~ki narod, kako to lijepo kaè na-slov jedne od tema projekta. U projektu aktivno su-djeluju predsjednik Hrvatskoga dràvnog sabora, aka-demik Vlatko Pavleti}, predsjednik Odbora za prosvjetu,kulturu i znanost Hrvatskoga dràvnog sabora, dr. Ne-deljko Mihanovi}, ravnatelj Instituta za hrvatsku povi-

jest, dr. Valenti}, ravnatelj Dràvnog arhiva, dr. JosipKolanovi}, te dr. Gulin iz Instituta za povijest HAZU.Iz Hrvatskoga plemi}kog zbora su akademik B. Kureleci dr. Vladimir Malekovi}. O~ekuje se i zapo{ljavanje vi{eznanstvenih novaka za koje }e spomenuti projekt bitimati~ni »full-time« posao.

5. ^lanovima Zbora poznato je da ve}ina sredstavaZbora dolazi od ~lanarina i pristupnina. Te su kotizacijesimboli~ne pa smo za pokri}e tro{kova imali pomo} oddrugih institucija na ~emu smo im vrlo zahvalni. Po-stoje, me|utim, i druge institucije kojima jo{ nismo po-kucali na vrata. To se posebno odnosi na izvore sred-stava za koje postoji javni natje~aj za udruge od zna~ajaza Hrvatsku. Mislim da bi ta sredstva trebala biti glavnipravac budu}im zahtjevima.

6. Zaklju~ak. Premda u ograni~enim uvjetima, Hrvat-ski plemi}ki zbor razvio je zapaènu djelatnost. Ona je,naravno, onolika koliki je zbroj djelovanja svakog poje-dinog ~lana Zbora. Ve}inom su to bili egzistencijalniproblemi. Mislim, me|utim, da je sada vrijeme da gra-de}i na tim temeljima na~inimo korak dalje. Do sadasmo upravljali Zborom kolektivno, i to je radila grupaod 20-ak ~lanova. Sada moramo istraìti druge oblikevo|enja Zbora. To je du`nost i obveza novog ~elni{tvakoje }e uskoro biti ustrojeno.

S moje strane srda~no bih zahvalio ~lanovima Zborakoji su redovito dolazili na sjednice svakog prvog po-nedjeljka u mjesecu. Njihova marljivost omogu}ila jekontinuitet rada Zbora. Danas su me|u njima, radom izalaganjem, stasali ljudi koji }e mirno mo}i preuzetivo|enje Zbora. Moja èlja je da im se ta mogu}nostpruì. Zboru èlim da uspje{no nastavi s radom.

Predsjedatelj HPZ-a,

Nikola pl. Cindro


Osnovni podaci o ~lanovima plemi}kih porodica koji su tijekom 1998. godineprimljeni u Hrvatski plemi}ki zbor i kojima su na zasjedanju Velikog vije}a uKninu predane povelje.

DRAGO ANTONIAZZO

Obitelj ANTONIAZZO, jedna od najstarijih Creskih plemi}kih obitelji, datira krajem 13.stolje}a, a prvi podaci o plemstvu zabiljeèni su u 15. stolje}u od kada potje~e i grbobitelji.

Godine 1798. creskom plemstvu potvr|ene su i priznate povlastice i titule plemstva.

Od kada postoje zapisi u creskoj op}inskoj arhivi, obitelj ANTONIAZZO imala je plemi}kaprava i prema povlasticama koje je plemstvu dala venecijanska vlada 1420. godine.

Povelju je primio prof. Drago Antoniazzo, novinar, koji ìvi u Zagrebu.

HRVOJE BARABA[

Prezime Baraba{ je plemstvo ugaro-erdeljsko podijeljeno 1703. godine, a ugaro-hr-vatsko 1792. godine. Danas Baraba{i ìve u dvije grane, bijeloj i crnoj. U na{emZboru imamo predstavnike obje grane. Novi ~lan Hrvoje sin je na{eg ~lanaZvonimira i pripada crnoj grani Baraba{a. Ina~e je student 1. godine Ekonomskogfakulteta u Osijeku gdje i ìvi.

LOVRE CELIO-CEGA

Prezime ove obitelji spominje se oko 1200. god. kao Cega, a u 15. st. nailazimo naprezime Celio-Cega koje se nastavlja do dana{njih dana. Priznanje plemstva od Austrijedano je 1823. god. Jerku, sinu Jakoba iz Trogira. Povelju je primio Lovro Celio-Cega izZagreba, dipl. oec. ro|en 1971., sin na{eg ~lana Ivana i majke Vojne r. Vuko.


TOMISLAV KURELEC

Potje~e iz ~asni~ke obitelji podrijetlom iz Ogulina. Plemi}ki stale` dobio je 1871. god. zavojne zasluge Ivan (Johann) Kurelec s pridjevkom »Boine-mir« od cara Franje Josipa I. Po-velju prima Tomislav, novinar, filmski kriti~ar i redatelj, urednik filmskog programa Hrv.televizije iz Zagreba., ro|en 1942. god., sin Alfreda i Mirjane.

ANTON PAVLOVI]

Prezime Pavlovi} spominje se u dokumentima 1550. god. a potje~e iz Donjeg Zagorja,mjesto Kriànec u Vara`dinskoj ùpaniji. Potvrdu plemstva primili su bra}a Martin iJuraj 1649. god. Povelju je u Kninu primio Anton Pavlovi}, tehnolog, direktor poduze}a»Mansarda« u Osijeku, ro|en 1948. god., sin Ljudevita i Marije ro|. pl. Kunovi}.


Sudionici tre}eg zasjedanja Velikog vije}a HPZ-a odrànog uKninu 24.X.1998., »Nacional« 28.X.1998.

BRANIMIR PU[KARI]

Obitelj Pu{kari} potje~e iz Ogulina, a plemstvo dobiveno za vojne zasluge potvrdioje car Leopold I. 1664. god. Povelju prima Branimir, student prava, sin Zvonimira iDorotheje.

EDUARD, DAVOR I MIRO TARTAGLIA

Tartaglia je prezime jedne od rijetkih ìvu}ih plemi}kih obitelji, prastarog slavnogplemstva. Zamijenilo je prezime Jakovli} prisutno u Splitu do 17. stolje}a. Kontinuitetvodi do Jakova Andrijinog, koji se 1348. godine spominje kao blagajnik komune. Naprezime se prvi puta nai{lo 1434. godine kada je spomenut Marin Jakovli}, sindikkomune.

Prezime Tartaja, koje je istiskivanjem latinskog, od strane talijanskog jezika dobilodana{nji oblik Tartaglia, prvi se put javlja 1473. godine.

Eduard Tartaglia, ro|en 18. listopada 1946. u Zagrebu od na~eg ~lana Miroslava i [tefice,ro|ene Kova~. Oènjen Felicitas, ro|enom Ponton, otac Darija i Renate. Profesionalni jesportski novinar.

Miroslav Tartaglia, ro|en je u Splitu 1913. godine, umirovljenik, sin Ernera i Lizete r. Petri}.

Davor Tartaglia, ro|en je u Splitu 1953. godine, ekonomist, sin Miroslava i Dese r. Siris~evi}.

Ve}ina ~lanova Zbora djeluje u Zagrebu; pored toga, snaàn ogranak Zbora dje-luje u Splitu. Taj ogranak okuplja potomke nekih od najstarijih i najutjecajnijihhrvatskih plemi}kih loza.

Adresa Hrvatskoga premi}kog zbora je Vla{ka 95, 10000 Zagreb.


Hrvatski plemi}ki zborna svjetskoj mreì

Hrvatsko plemstvo organizirano je prisutno na internetu ve} preko dvije godine.Osim web stranica Hrvatskoga plemi}kog zbora na adresi http://come.to/plemstvohrvatsko plemstvo zastupljeno je i u vi{e hrvatskih naselja u trodimenzionalnimsvjetovima prividne stvarnosti gdje se nalaze naselja i zgrade nekoliko hrvatskihplemi}kih obitelji.

U ovom trenutku se u okviru na{ih web stranica nalaze podaci samo o 24 plemi}ke obitelji.Pozivamo stoga sve ~lanove Zbora koji nam jo{ nisu dali podatke o svojim obiteljima, da to u~ineu najskorije vrijeme, jer èlimo na webu objaviti sve poznate podatke o hrvatskim plemi}kim


Internet, World Wide WebPo~etna web stranica Hrvatskoga plemi}kog ybora

http://come.to/plemstvo

Prividna stvarnost, Active WorldsAlpha World, ulaz u naselje hrvatskog plemstva

aw 30n 20261w

lozama, njihovim potomcima, heraldi~kim insignijama i rodoslovljima. Do sada su na{e straniceprijavljene na oko 160 svjetskih pretraìva~a pod nazivom »Hrvatski plemi}ki zbor – CollegiumNobilium Croaticum«.

Za one na{e ~lanove koji èle u virtualnim svjetovima interneta ostaviti trajan znak o svojojobitelji, rezervirali smo prostor isklju~ivo za ~lanove Hrvatskoga plemi}kog zbora u jednom odnajposje}enijih aktivnih svjetova pod nazivom Alpha World, pa vas pozivamo da razgledate gra-dili{ta oko koordinata aw 30n 20261w, izaberete lokaciju i izgradite spomen-obilje`je ili galerijusvoje obitelji. Do sada su tamo otpo~ete gradnje samo triju obitelji: Kurelec, Baraba{ i Makanec.

Za sve daljnje informacije, pomo} pri izradi obiteljskih web stranica ili pri izgradnji spomen-obi-lje`ja u svjetovima prividne stvarnosti moète se obratiti na E-mail [email protected] ili na telefon 01 233 8734.

Naselje hrvatskog plemstva u prividnoj stvarnosti... o~ekuje da ga posjetite...

Da biste u{li u aktivne svjetove prividne stvarnosti potreban vam je samo specijalan 3D browserkojeg moète besplatno skinuti s mreè na lokaciji http://activeworlds.com. Nakon toga mo-ète posjetiti naselje hrvatskog plemstva u Alpha Worldu na lokaciji aw 31n 20261w gdje imajo{ dosta praznih gradili{ta, pa moète i vi sagraditi spomen-dom va{e obitelji. Ne propustiteposjetiti i veliko hrvatsko naselje na lokaciji aw 322s 699e ...

Branimir pl. Makanec


Galerija grbova hrvatskog plemstva na lokaciji aw 31n 20261w


Osobne stranice nekih od ~lanova Hrvatskoga plemi}kog zbora

Alaupovi} Aranicki Arneri Baraba{ Blaèkovi} Borelli

Cambj Franuli} Grisogono Hadrovi} Kurelec Lukovi}

Makanec Pavlovi} Korejzl Tartaglia Pu{kari} Zergollern

Bona Cindro Malekovi} Antoniazzo Pavlovi}, II Celio-Cega

PRO ARIS ET FOCIS DEO PROPITIO

înjenica je, da je negativna procjena i maliciozna historiografska kritika u pro{lom jugounita-risti~kom i komunisti~kom razdoblju poprimala sustavnu ideolo{ku harangu protiv povijesneuloge hrvatskog plemstva, a time i oblik protunacionalne, politi~ki organizirane hajke protiv sva-ke povijesne teze o hrvatskom plemstvu kao »politi~kom narodu«. Zbog toga se name}e o~igled-na potreba za spoznajom stvarne povijesne istine o stvarnim politi~kim i nacionalnim kompo-nentama u borbi hrvatskog plemstva za hrvatski narodni opstanak.

Historiografski je nedvojbeno, da je potrebno odbaciti sve dosada{nje marksisti~ke interpretacije,koje su o na{em plemstvu pretenciozno, s pejorativnim prizvukom i s prijezirom na crti klasnihformula i ideolo{ke orijentacije izricali teze pune omalovaàvanja i povijesnih osuda. A u tomideolo{kom travestiranju povijesne istine ~esto su marksisti~ke romanti~ne apologije kmetstvabile jednostrane, nekriti~ne i konstruirane oko ideje permanentne revolucionarne svijesti narod-nih masa.

Uo~imo li sve te elemente omalovaàvanja, potiskivanja i ostracizma hrvatskog plemstva, na-me}e se potreba da se ovom geopoliti~kom, kulturno-povijesnom otvorenom problemu posvetipuna pozornost iz razli~itih aspekata.

Neosporno je da su hrvatsko plemstvo i hrvatska aristokracija djelovali kao »politi~ki narod« i daje ovaj ~imbenik povijesno-politi~ki neistraèn i nedovoljno utvr|en. S tog aspekta trebalo biosvijetliti cijeli niz potisnutih, zapostavljenih i prisilno zaboravljenih ~imbenika, da bi moglispoznati istinsku, stvarnu pozadinu na{ega politi~kog, dràvnog razvoja.

Na putu kretanja na{e narodne sudbine od Pacta convente do Jela~i}eva doba 1848. hrvatsko jeplemstvo uporno razvijalo svoju povijesnu borbu za emancipaciju hrvatske dràvne misli. Napoligonu na{e politogeneze, u trajnoj isprepletenoj krvavoj politi~koj igri izme|u Mletaka, Budi-


Pozdravna rije~ dr. N. Mihanovi}a nazasjedanju Velikog vije}a u Kninu

ma i Be~a, u dramati~nom razvoju odnosa velikih sila, hrvatska je aristokracija vodila permanen-tnu borbu za goli narodni opstanak. Ona je nesumnjivo odigrala povijesnu ulogu hrvatskoga po-liti~kog i ratnoobrambenog grudobrana.

U ulozi pravnog i na~elnog tuma~a dràvnopravnih odnosa s ma|arskom i habsbur{kom dinasti-jom te s ugarskim i austrijskim plemstvom, svijest hrvatskoga plemstva o hrvatskoj dràvnoj ne-zavisnosti permanentno se o~itovala. Preko na{eg plemstva trajno su se javljale izrazite te`njeja~anja i potvr|ivanja hrvatske dràvnosti. To se moè potkrijepiti nizom povijesnih svjedo-~anstava i taj se ~imbenik vrlo ìvo odraàva u na{oj historiografiji. Salus Patriae je povijesnadominanta od prvog rasapa hrvatske dràve, hrvatskog Kraljevstva i cijeloga razdoblja od 1102.do 1848. Hrvatsko je plemstvo bilo u trajnoj politi~koj i vojnoj borbi za cjelovitost Hrvatske(Dalmacije, Istre, Turske Hrvatske, Vojne Hrvatske i Slavonije) u kolopletu izme|u Mle~ana iBizanta, Budima i Be~a, turskih osvajanja i ugarsko-austrijskih teritorijalnih pretenzija.

Mnogi politi~ki datumi, razni sabori, brojni kronolo{ki povijesni podaci svjedo~e o naporima inastojanjima za odràvanje hrvatskog suvereniteta. Neprekinuta je karika dugotrajnog procesa ilinija na{e tegobne, tragi~ne, ali muèvne, dostojanstvene i postojane povorke plemi}a, koja stva-rno predstavlja sve na{e povijesne napore da se hrvatski narod provu~e izme|u Sile i Haridbe ta-da{nje politi~ke i ratne stvarnosti.

Doli~no je povijesno apostrofirati, da su kroz te{ka stolje}a borbe za hrvatsku opstojnost samopoliti~ki barjaci plemstva bili ona jedina mogu}a konstanta, pod kojima se razvijala hrvatskanarodna svijest, i koji su predstavljali izrazitu komponentu politi~kog otpora.

Sve te borbe hrvatskoga plemstva od sabora u Cetinu 1527. do sabora u Budimu i Poùnu, i svete interpelacije, promemorije i diplomatski protumanevri naspram austro-ma|arskog hegemoni-zma, sve je to bilo usmjereno da se ova Hrvatska, bilo u ugarskoj ili u habsbur{koj dràvnojzajednici, potvrdi kao suverena dràva, i da ne budu povrije|ena prava hrvatskog Kraljevstva.

Sve su to bili pozivi politi~kom trubom na crti bu|enja hrvatske narodnosne svijesti i pod drev-nim geslom: »Pro aris et focis Deo propitio«. I ta nacionalna dràvotvorna narodnosna i huma-nisti~ka politi~ka truba odjekuje u ovom kraljevskom Zvonimirovu gradu Kninu kroz plemi}kuhrvatsku svijest do danas.

Dr. Nedjeljko Mihanovi}


Prijedlog nau~no-istraìva~kog projektaPOVIJEST KULTURE HRVATSKOG PLEMSTVA

Tema »D«

Cilj projekta bio bi istraìti – na osnovicama arhivske i druge dokumentacijskegra|e – kulturalne fenomene koji su povijesno bili povezani s hrvatskim plem-stvom u vremenskim, duhovnim i dru{tvenim odnosno materijalnim okolnosti-ma njihova nastanka od 13. do 19. stolje}a.

Istraìvanja bi se usredoto~ila na sljede}e kulturalnefenomene: slikarstvo, kiparstvo, oblikovanje prostora(arhitektura i urbanizam), umjetni~ki obrt, prosvjeta,ljekarstvo, hortikultura i na~in odijevanja.

(Napomena: podru~ja glazbe, knjièvnosti i gospodar-stva, primjerice, tako su opse`na da zahtijevaju istraì-vanja unutar posebnih projekata koji bi se morali ostvari-ti unutar odgovaraju}ih institucija odnosno zajednica.)

Izabrana podru~ja, me|utim, uzeta su u obzir jer su, zarazliku od autonomne pojave knjièvnosti, derivirana ilipak neposredno upletena u ìvot plemstva koje im jebilo ìvotna baza.

Obrazloènje za vremensko ograni~enje teme:

Neupitno je da Hrvati imaju velika{ki odnosno ple-mi}ki sloj (knezovi, ùpani, banovi) od 9. stolje}a, alisve do 13. stolje}a nalazimo provjerljive ~injenice tek oplemi}kim rodovima ([ubi}i, Gusi}i, Mogorovi}i, Sva-d~i}i, Lap~ani) kao politi~kim subjektima, dokle je vrlomalo podataka, osim arheolo{kih i arhitektonskih, okulturalnoj pozadini ìvota hrvatskih plemi}a – pojedi-naca. O rodovskom plemstvu, kao specifi~nom oblikudru{tvenih odnosa u to vrijeme, svjedo~i i Pacta con-

venta (1102.), govore}i o odlu~uju}em zna~enju posto-janja »dvanest porodica«. U 16. stolje}u patrimonijalnisustav skoro u cijelosti je zamijenjen feudalnim koji ka-rakterizira postojanje donacionalnog feuda, {to }e po-stati materijalna osnovica kulturalizacije ìvota plem-stva; i tako }e biti sve do sredine 19. stolje}a.

Istraìva~i bi svoj interes trebali usmjeriti upravo na slojvisokog plemstva (comites, magnates, gentil uomo gran-de, »veliki vlastelini«, barones, barones naturales, »ple-menita{i orsa~ki«, nobilitas regni, itd.) bez obzira radi lise o starom hrvatskom plemstvu (Zrinski, Peranski,Frankopani, Kurjakovi}i, [ubi}i, Keglevi}i i dr.) iliindigenatima (Edödy, Rattkayi, Rauchi, Odescalchi) jersu iza njih ostali tragovi, kako arhivski tako i materi-jalni, in situ, koji bi nam mogli, sistematizirani znan-stvenim kriterijima i metodama, predo~iti sliku kultu-ralne djelatnosti hrvatskog plemstva u promatranomrazdoblju.

Drugo strategijski va`no podru~je istraìvanja u okvi-rima ovog projekta moralo bi biti usmjereno na arhivskei druge dokumente odnosno artefakte hrvatskog urba-nog plemstva koji se javlja kao posebni stale` od 14.stolje}a, poglavito u Istri i Dalmaciji (Benja, Matafaris,


Andreis, Nozdronja i dr.), te nobilitarnog sloja uprimorskim gradovima koji je titule (conte) i privilegijedobio za vrijeme mleta~kog upravljanja tim prostorima.

Bilo bi poèljno povijesno osvijetliti fenomen zabranetituliranja dubrova~kog patricijata plemi}kim naslo-vom, nakon 1667. godine; po mjestu {kolovanja, oslov-ljavali su ih »salamankezi« ili »sorbonezi«; kako bi seovaj dubrova~ki specifikum involvirao u kulturnu po-vijest Europe.

Zbog pretpostavljenog siroma{tva izvora istraìva~i }emanju, ali ne zanemaruju}u, pozornost dati i istraì-vanju porodi~nih arhiva i drugih dokumenata sloja hr-vatskog nièg plemstva (gentil uomo dei bassi, »ladanj-sko plemstvo, patritius minorum gentium«, »zemaljskagospoda«, caetari nobiles); zatim ruralnom plemstvu(nobiles campi) kao i »plemenitima« koji ìve na po-dru~jima slobodnih plemi}kih op}ina (Turopolje) ili gra-dova; pa plemi}ima armalistima te jednoselcima.

Zanimljiviji bi istraìva~ima mogli biti predstavnicicrkvene vlastele koji su se regrutirali, uglavnom, iz redo-va visokih du`nosnika Crkve i crkvenih redova, a bili suzna~ajni pokreta~i i realizatori kulturalnih projekata.

U istraìvanjima treba dati apsolutni prioritet otkriva-nju, obradi i prezentaciji izvorne gra|e o plemstvu kojase nalazi u privatnim i javnim zbirkama odnosno arhivi-ma. Nisu zanemarivi niti fondovi obiteljskih zbirki kojese nalaze, preteìto, u vlasni{tvu plemi}kih ku}a koje supreìvjele sve povijesne neprilike i odràle svoju »vlaste-osku memoriju« sve do danas.

Zna~ajan izvor za kulturalnu povijest plemstva jesu ka-meni spomenici: nadgrobni kamenovi, grbovi i natpisina ku}ama i utvrdama.

Pozornost }e trebati posvetiti i drugim mogu}im izvo-rima: poveljama, pravnim, bilje`ni~kim i trgovinskimspisima, rodoslovnim ispravama i mati~nim knjigama.

Usprkos svemu re~enome, arhivski fondovi ostaju glav-no vrelo za istraìvanje a u njima su od posebne va`no-

sti inventari vlastelinstava i crkvenih posjeda. Neki odnjih su ve} djelomi~no istraèni i publicirani (inventarivlastelinstava: Jalkovac iz 1838.; inventar Starog gradau Vara`dinu iz 1834.; vlastelinstva Bela iz 1845.), aponeki od najva`nijih, kao popisi predmeta oplja~kanihna vlastelinstvima Zrinskih i Frankopana nakon slomaurote u korist be~ke krune i fiska te budimske komore,samo djelomi~no.

U ovom tekstu su dati samo orisi strategije istraìvanjateme POVIJEST KULTURE HRVATSKOG PLEMSTVA.U dogovoru s nosiocima projekta i njegovim izvo|a~i-ma dogovorila bi se detaljna istraìva~ka i interpre-tativna strategija. Sudim da je na takvim temeljimamogu}e do}i do znanstvenog konsenzusa o prinosuplemstva hrvatskoj kulturi.

Vjerodostojnost dokumenata, pouzdanost znanstvenihkriterija i metoda u interpretaciji gra|e uklonit }e na{epreostale sumnje o zna~enju djelovanja plemstva u stva-ranju hrvatskoga povijesnoga kulturnog obzorja.

U odnosu na zna~aj i ulogu hrvatskog plemstva u na-stajanju i razvitku hrvatskog kulturnog supstrata naovim prostorima, treba napomenuti, povijest je kaoznanstvena disciplina dosad djelovala u sloènim iproturje~nim uvjetima: s jedne strane donedavno nijebilo »preporu~ljivo« prou~avanje te teme, ~ak i u spe-cifi~nim njezinim podru~jima kao {to su heraldika, ge-nealogija ili sfragistika, a s druge strane pak aktualnipoliti~ki trenutak povjesni~arima pruà vi{e alterna-tivnih nacrta interpretacije povijesti hrvatskog plemstvaod kojih su favorizirani oni koji }e svojim rezultatimapoduprijeti predajne, uglavnom nacionalno-romanti~neutvare.

Samo primjenom znanstvenih metoda u istraìvanju(otkrivanju) i interpretaciji gra|e moè se do}i do vjero-dostojne povijesne sinteze uloge hrvatskog plemstva upovijesti hrvatske duhovne i materijalne kulture i izbje}izamke mitova, predrasuda i manipulacije.

Branko pl. Kurelec


Iz aktivnosti HPZ-a

Posjet izaslanstva Osijeku i \akovu

Na poziv gradona~elnika Osijeka dr. ZlatkaKramari}a, ~lanovi Zbora Nikola pl. Cindo sasuprugom, Branimir pl. Kurelec, Branimir pl.Makanec i Zlatko pl. Baraba{ posjetili su Osi-jek 5. srpnja 1996. god. Razgledavana je iz-lo`ba o kartografiji postavljena povodom 800godi{njice grada Osijeka u Gradskom muzejuna Tvr|i. Vi|eni su razni prikazi utvrde Essekna kartama izra|eni jo{ od vremena Turaka iAustro-Ugarske pa do 20. stolje}a.

Na primanju koje je u na{u ~ast odràno uGradskoj vije}nici gradona~elnik je izvije{teno na{em Zboru i njegovom radu. Ujedno je primljen i na{ prvi ~lan iz Osijeka Ante pl. Hadro-vi}-Vinodolski. Doga|aj su popratili novinari lokalnih novina i televizije. Posjet je zavr{io ugod-

nim razgovorom i ru~kom s ljubaznimdoma}inom.

U \akovu primio nas je mnsr. ]irilKos, biskup sa suradnicima i upoznaonas sa stradanjima naroda ovih krajeva uratu. U vrlo srda~nom razgovoru raz-mijenjena su neka mi{ljenja o stradanjui postojanosti na{eg plemstva kroz po-vijest kao i u nedavno pro{lo vrijeme podvladavinom komunizma.


U razgovoru s gradona~elnikom Osijeka

Uz pomo} predstavnika crkve detaljno nam je pokazana Strossmajerova katedrala s kriptom uzpuno podataka iz doba gradnje i obja{njenja kao i poznati vinski podrum.

Zlatko pl. Baraba{


Posjet sv. Ivanu Zelini,subota, 23. 11. 1996.

Na poziv na{eg ~lana gosp. Milana Paì}a organiziran jeposjet Sv. Ivanu Zelini radi razgledavanja izlo`be»Grbovi i povelje plemstva« koja je bila postavljena uzavi~ajnom muzeju. Prisustvovali su gda N. pl. Cindro,B. pl. Kurelec, Z. pl. Baraba{, M. pl. Zmajevi}, B. pl.Makanec i M. pl. Paì}. U razgovoru s voditeljem mu-zeja g. Hrvojem Struki}em upoznati smo s nastankomplemstva na ovom podru~ju kao i o njegovom skrom-nom odrànju. Nakon izlo`be posje}ena je crkva Sv. Trikralja u Kominu i obi|ena vinska cesta s posjetom kodg. M. Kosa ~iji grb krasi butelje njegova vina. Nakonru~ka druènje je zavr{ilo u ku}i g. M. Paì}a.

U posjeti \akova~koj biskupiji

Posjet Krièvcima, Obiljeàvanje600. god. Krvavog Sabora

Dne 27. velja~e 1997. delegati HPZ-a, gda Z. pl. Bara-ba{ i M. pl. Paì} prisustvovali su navedenom skupu ko-jeg je otvorio predsjednik Sabora akademik V. Pavleti}.Kako je program obiljeàvanja ve} ranije bio zaklju~ennije bilo mogu}e uklju~enje Zbora na istaknutiji na~in.Nakon rada znanstvenog skupa u kojem su sudjelovalisa prigodnim referatima T. Raukar, J. Kolanovi}, S.Antoljak, I. Pekli} i dr. otvorena je spomen-plo~a u po-vodu 600. obljetnice Krvavog sabora u Krièvcima ucrkvi Sv. Krià.

Milan pl. Paì}

Posjet izlo`bi grbova i poveljaTuropoljskog plemstva u V. Gorici

U muzeju Turopolja odràna je navedena izlo`ba koju su u sije~nju l997. posjetili ~lanovi Zbora gda N. pl. Cindro,B. pl. Makanec, V. pl. Kurelec i Z. pl. Baraba{. Plemenitoj op}ini Turopolje dodijelio je 1737. god. povelju kraljKarlo VI. Me|u najstarijim plemi}kim porodicama spominju se Barbari}, Cvetkovi}, Cundekovi}, Kolari},Mikovi}, Smolkovi}, Trup~evi}, Horvat, Celi}, Deveri} i dr.

Izlo`ba je pokazala da je plemstvo ve} davno znano u tim krajevima, a neki potomci plemi}a i danas ìve i {tujunaslje|e. Interesantno je da su novi grbovi izra|eni na drvetu na poseban na~in, a po vi|enju g. M. Stoji}a iz Rijekekoji se specijalizirao za podru~je heraldike.

Zlatko pl. Baraba{

Prisustvovanje tribini »Sje}anje na dr. Julija Makanca«

Povodom 51. obljetnice smrti prof. dr. Julija pl. Makanca u prostorijama dru`be»Bra}a Hrvatskog Zmaja« nad Kamenitim vratima ~lanstvo HPZ-a bilo je nazo~nonavedenoj tribini. O ìvotnom djelu, politi~kom djelovanju, filozofskoj koncepciji i odoprinosu hrvatskoj povijesti dr. Julija Makanca govorili su ~lanovi Dru`be gda. J.Kolari}, F. Glavina, N. Kujundì} i I. Biondi}.O uspomenama na svog oca govorio je njegov sin Branimir, ~lan na{eg Zbora.

Zlatko pl. Baraba{

Izaslanstvo HPZ-a kod predsjednika Sabora

^lanovi na{eg Zbora, Branimir pl. Kurelec, Nenad pl. Cambj, Milan pl. Paì},Zvonimir pl. Pu{kari}, Ante pl. Rendi}-Mio~evi} i Vladimir pl. Malekovi} posjetili su dana 7. svibnja 97. god.predsjednika Sabora g. Vlatka Pavleti}a i s njime razgovarali o va`nosti postojanja Zbora, njegovoj ulozi u Hrvatskojpovijesti kao i o problemima vezanim za na{ rad. Napomenuto je da HPZ èli ostvariti mnoge zamisli, ali upomankanju financijskih sredstava i prostorija to }e se te{ko realizirati. Spomenut je na{ interes za kulom»Lotr{~ak« kao prostorom te znanstveni projekti u suradnji sa MZT-om. Akademik Pavleti} pozdravio je okupljanjeZbora, predloìo je osnivanje zaklade a kao osobu-znalca za vezu plemstvo – Sabor isti~e dr. N. Mihanovi}a.Istaknuta je potreba priznanja Zbora od strane Sabora tako da na sjednice pozove i predstavnika HPZ-a. Na krajurazgovora predsjednik Sabora pozvan je na na{u godi{nju skup{tinu. Primanje je trajalo 30 minuta uz prisustvonekoliko novinara.

Branko pl. Kurelec


Dr. Julije pl. Makanec

Osvrt na knjigu Maria-Nepe Kuzmani}a»SPLITSKI PLEMI]I, PREZIME I ETNOS«

Nema pouzdanih podataka kad je nastalo plemstvo dalma-tinskih komuna. Podaci stariji od 12. st. vrlo su {krti i skro-mni. Me|utim, to pitanje vrlo je bitno jer je ono izravnopovezano s dubinom ukorijenjenosti uljudbe dalmatinskihgradova u sredozemne tokove civilizacije. O~ito je da korijeniplemstva prodiru jo{ i dublje, ali se opipljivi tragovi, na àlost,gube. To je jedno od pitanja koje poku{ava razrije{iti knjigaM. Kuzmani}a »Splitski plemi}i – prezime i etnos«, Split1998, izdanje Knjièvnog kruga Split.

Iz naslova ipak jasno proistje~e da je primarni autorov cilj bioosvijetliti potrebu, na~in i vrijeme nastanka prezimena. Iz-ravan povod te knjige je ~injenica da su mnogi istraìva~ismatrali kako je prezime zapravo novijeg postojanja i da sedugo, ~ak i u plemi}a, rabilo samo krsno ime i ime oca. M.Kuzmani} je prou~avaju}i arhive i povijesne izvore u Splitu iZadru do{ao do zaklju~ka, utvrdiv{i da se nadimci po~injujavljati ve} od 12. st.

To dakako jo{ nije prezime, jer sve dok se nadimak ili pak patronimik rodoutemeljitelja ne po~neprenositi kroz pokoljenja ne moè se smatrati da je ono op}eprihva}eno. Kuzmani} je svojaistraìvanja proveo istraùju}i imena plemi}a, tzv. splitskog praplemstva iz jednostavnog razloga{to je to jedini mogu}i i jedini pravilni metodolo{ki pristup. Naime, druga gradska populacija uto doba zaostaje za plemstvom u suvremenim kretanjima.

Sasvim je logi~no da su u srednjem vijeku upravo oni nositelji novih poticaja, kao najobra-zovaniji i najsituiraniji sloj dru{tva. Time je, me|utim, Kuzmani} postigao dvostruki cilj: do-kazao da je da se prezime u plemi}a javlja jo{ u 12. st. i da je splitsko praplemstvo doma}eg


podrijetla, naj~e{}e hrvatskoga. Tako je otpala ~esta pretpostavka, {to bi se ponekad dalo za-klju~iti na temelju oblika prezimena, da su plemi}i ne-hrvatskog postanja. Me|utim, Spli}aninisu tako lako primali u plemstvo. U tom pogledu u Splitu, a i u drugim gradovima na Jadranu,postojala je stanovita ksenofobi~nost, a lako je razumljiva budu}i da je praplemenita{tvo u istodoba zna~ilo i sudjelovanje u radu Velikog vije}a i time donosilo sve one povlastice {to iz togaproistje~u. Tek nakon velikih bole{tina u 17. st. Spli}ani su u ve}em broju propustili do{ljake usplitsko plemstvo. Me|u njima i moju obitelj, iako bija{e veoma bogata.

Na temelju svega gore izre~enoga o~ito je da je ova knjiga zaista velik doprinos u rasvjetljavanjuuloge plemi}a u doba njihovog »povijesnoga« razdoblja, osobito u dalmatinskim autonomnimgradovima. U tim je gradovima plemstvo bilo nositelj mnogih korisnih novinâ i op}eg dru-{tvenog napretka. Tom knjigom nije samo prou~ena povijest 39 splitskih obitelji (od kojih jesamo vrlo mali broj preìvio), nego i plemstvo u cjelosti kao jedan civilizacijski i dru{tveni fe-nomen koji zapravo ve} gotovo dvije stotine godina doìvljava marginaliziranje i nepravde raz-li~itog karaktera. Plemstvo se u prvom redu smatralo ko~nicom napretka. Valja naglasiti da jeKuzmani} djelatan i u na{oj Udruzi. Prigodom na{e utemeljiteljske skup{tine godine 1996. uNinu odrào je jedno od uvodnih predavanja i pomogao stru~nim expertizama i savjetima prigo-dom ispitivanja dokumenata kod primanja u ~lanstvo Hrvatskoga plemi}kog zbora.

Nenad pl. Cambj


IMPRESSUM

• Izdava~ HRVATSKI PLEMI]KI ZBOR • Za izdava~a NIKOLA PL. CINDRO •• Urednici ZLATKO PL. BARABA[, BRANKO PL. CINDRO i BRANIMIR PL. MAKANEC •

• Grafi~ki uredio MARIO ROGI], LASERplus •Izrada fotolita DENONA • Tisak PULJKO ••Naklada 500 primjeraka •

— Zahvala SPONZORIMA —Uredni{tvu je ovom prilikom osobito zadovoljstvo zahvaliti se osobama i tvrtkama koje su svojim prilogom omo-gu}ile realizaciju prvog broja Glasnika HPZ-a: • Tvrtka TOJETO design donirala je grafi~ko rje{enje za naslovnicu •Tvrtka LASERplus donirala je cjelokupnu grafi~ku pripremu • Tvrtka DENONA donirala je fotolite i probne otiske •

Tvrtka PLANA l.m.d. donirala je papir za tisak • Tiskara PULJKO donirala je tisak i uvez.

Documents

Umjesto predgovora - HPZplemstvo.hr/content/include/glasnik/HPZ-glasnik-No1.pdf · 3. Neposredni zadaci Zbora, koji proizlaze iz gornjih zasada su: •okupiti hrvatsko plemstvo oko