Umjetnički razvoj Narodnog pozorišta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Umjetnički razvoj Narodnog pozorištaVrbaske banovine 1930-1934KANDIDAT: mr Liljana ČekićMENTOR: dr Nebojša Romčević, RP

Citation preview

  • 1

    IZVETAJ KOMISIJE ZA PROCENU DOKTORSKE DISERTACIJE

    Umjetniki razvoj Narodnog pozorita Vrbaske banovine 1930-1934

    KANDIDAT: mr Liljana eki

    MENTOR: dr Neboja Romevi, RP

  • 2

    B I O G R A F I J A

    mr Ljiljana eki, glumica Narodnog pozorita Republike Srpske, Banja Luka

    Tel/mob ++387 65 613 584

    I-meil adresa: [email protected]

    Roena u Dubrovniku, osnovnu kolu zavrila u Herceg Novom.

    OBRAZOVANjE

    1992. diplomirala na Elektrotehnikom fakultetu, Univerziteta uro Pucar Stari, Banja Luka, 2008. Zavrila postdiplomske studije na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti, Beograd, Srbija; odbranila

    magistarsku tezu pod nazivom Tok kao individualni aspekt glumake nadgradnje i stekla zvanje magistra dramskih nauka u oblasti teatrologije,

    2015. Napisala doktorsku teza iz istorije pozorita pod nazivom Umjetniki razvoj Narodnog pozorita Vrbaske banovine u periodu 1930-1934 (u toku je procedura odbrane rada), na Fakultetu dramskih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu.

    RADNO ISKUSTVO

    Pozicija:

    Dramski glumac Organizacija:

    Djeije pozorite Republike Srpske, Banja Luka (1993 1995) Narodno pozorite Republike Srpske, Banja Luka (1995 )

    Struni saradnik i savjetnik za izvrna pitanja Organizacija:

    Narodno pozorite RS, Banja Luka (2011 2014)

  • 3

    BIBLIOGRAFIJA

    Teatroloka analiza drame Hasanaginica Ljubomira Simovia (Transpozicija epskog u dramsko), Slovesa, broj 5-6, Knjievna zadruga, Banja Luka, 2003. god.

    Analiza toka u djelima autora koji su determinisali pozorinu paradigmu XX vijeka, Zbornik drutveno-humanistikih nauka, Banja Luka, 2008. god.

    Tok u glumakoj umjetnosti, Zavod za Udbenike i nastavna sredstva Istono Sarajevo, Istono Sarajevo, 2009. god. Drutveno-kulturoloke okolnosti u vrijeme osnivanja prvog profesionalnog pozorita na teritoriji dananje Republike Srpske (1930), Nauka i politika, Zbornik radova sa naunog skupa (Pale, 22-23. maj 2010), knj. 4. tom 1, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Filozofski fakultet Pale, Pale, 2011. god.

    Druga sezona rada prvog profesionalnog pozorita na teritoriji dananje Republike Srpske, Radovi Filozofskog fakulteta, Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu, broj 13, knjiga 1, Pale, 2011. god.

    Repertoar banjalukog Narodnog pozorita u periodu 1941-1945. (Pozorini repertoar kao instrument nacionalne politike Nezavisne drave Hrvatske), Radovi Filozofskog fakulteta, Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu, broj 14, knjiga 1, Pale, 2012. god.

    Gluma, unutranje motivisana radnja, Agon, Narodno pozorite Republike Srpske i Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci,

    Banja Luka, 2012. god.

    Narodno pozorite Republike Srpske od osnivanja do osloboenja (1930-1945), koautor sa: Vladan Bartula, Branko Branin, Sinia Jelui, Radoslavka Sudarui, Dis-company, Pale. 2013. god.

    RECENZIJE

    Branko Branin, Teorijska 'radost igre' i iskustvo 'glumake prakse' (Ljiljana eki: TOK u glumakoj umjetnosti, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Istono Sarajevo, 2009), Krajina, godina X, broj 33-34, proljee-ljeto, 2010. god. Gradimir Gojer, Novum u teatrologijskoj literaturi (Ljiljana eki, Tok u glumakoj umjetnosti, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Istono Sarajevo 2009), Odzvoni (iz teatra i koncertnih dvorana), IP Svjetlost d. d. Sarajevo, 2011. god.

    NAUNI SKUPOVI I PROJEKTI

    Uee na naunom skupu Nauka i politika sa originalnim naunim radom Drutveno-kulturoloke okolnosti u vrijeme osnivanja prvog

  • 4

    profesionalnog pozorita na teritoriji dananje RS (1930), Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu, Pale, 2010. god.

    Uee na naunom skupu Nauka i identitet sa originalnim naunim radom, Druga sezona rada prvog profesionalnog pozorita na teritoriji dananje Republike Srpske, Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu, Pale, 2011. god. Uee na naunom skupu Nauka i tradicija, sa originalnim naunim radom, Repertoar banjalukog Narodnog pozorita u periodu 1941-1945. (Pozorini repertoar kao instrument nacionalne politike Nezavisne drave Hrvatske), Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu, Pale, 2012. god. Uee u nauno-istraivakom projektu Istorijski razvoj profesionalnog pozorita na teritoriji dananje RS (Narodno pozorite Vrbaske banovina u Banjoj Luci (1930-1939)), Filozofski fakultet Univerziteta u Istonom Sarajevu, Pale. 2009-2012. god.

    VANIJE PROFESIONALNE I SOCIJALNE AKTIVNOSTI 2005-2009. voditelj okruglih stolova na Teatar festu Petar Koi, Banja Luka, 2008. Portparol meunarodnog filmskog festivala BLIF, Banja Luka, 2009. urednik biltena Meunarodnog festivala kratkog filma Kratkofil, Banja Luka,

    2012. dramaturg na predstavi U agoniji Miroslava Krleine, Karaoz group, Sarajevo, 2012 - lanica redakcije Agona, asopisa za pozorite i vizuelne komunikacije, Narodno pozorite RS i Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci,

    2013-2014 urednik i moderator prateeg programa Teatar festa Petar Koi 2013, 2013 - kolumnista na portalu http://www.frontal.rs/, 2014. voditelj okruglog stola na 9. Internacionalnom festivalu amaterskog teatra, Laktai, 2014. predavanje na temu Mogunosti zapoljavanja lica sa invaliditetom u oblasti pozorine umjetnosti u okviru radionice Mogunosti zapoljavanja lica sa invaliditetom, Banja Luka, Doboj, 2015. urednik prateeg programa Teatar festa Petar Koi, 2015. urednik biltena Teatar festa Petar Koi, 2015. lan organizacionog tima struno-naunog skupa Kuda ide tradicionalni teatar, Narodno pozrite RS, Banja Luka, 2015. selektor 43. teatarskog festivala BiH FEDRA Bugojno, 2015. selektor 10. internacionalnog festivala amaterskog teatra Laktai, 2006, 2010. i 2015. odrala pet predavanja iz istorije pozorita na Arhitektonsko-graevinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, na predmetu Arhitektonsko projektovanje (zgrade za kulturu),

    Vodila, uestovovala i organizovala brojne promocije knjiga i

  • 5

    konferencije za novinare,

    Bila je lan nekoliko strunih irija pozorinih festivala i irija takmienja u besjednitvu i recitovanju.

    ULOGE (izbor)

    - Rima, Bajka o mrtvoj carevoj keri, Nikolaj Koljada, reija N. Gvozdenovi, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Eliza Dulitl, Pigmalion, Dord Bernard o, reija J. Pavi, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Gospoa Popko i Dama iz kabarea, Grobnica za Borisa Davidovia, Danilo Ki, reija G. Gojer, Pozorite Prijedor, - Kalina, Petkutin i Kalina, Milorad Pavi, reija G. Gojer, Pozorite Prijedor, - Jelisaveta, Putujue pozorite opalovi, Ljubomir Simovi, reija V. Lazi, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Helena, San ljetne noi, Viljem ekspir, reija J. Pavi, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Lajla Lou, ivot je opaka navika, Duko Radovi, reija N. Boji, Djeije pozorite RS, Banja Luka, - Majka Pintorovia, Hasanaginica, Ljubomir Simovi, reija O. orevi, Narodno pozorite Republike Srpske, Banja Luka, - Kazivaica, Malone umire; Tada, Semjuel Beket, reija G. Gojer, Bosanski kulturni centar Tuzla,

    - Klara, Drveni tanjir, Edmund Moris, reija . Kasap, Pozorite Prijedor,

    - Vitez Fest, Bogojavljanska no, Viljem ekspir, reija K. Mladenovi, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Laura Lembah, U agoniji, Miroslav Krlea, Karaoz group, Sarajevo, - Lana, Nakaze ili A jutra vie nema, Bogdan panjevi, reija N. Gvozdenovi, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Angustija, Dom Bernarde Albe, Federiko Garsija Lorka, reija . Tei, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Marija, Boina pria, Ranko Risojevi, reija L. Kecman, Djeije pozorite RS, Banja Luka, - Alekta, Tebanska kuga, Velimir Luki, reija D. Petrovi, Narodno pozorite RS, Banja Luka, - Ana, Omer paa Latas, Ivo Andri, reija N. Dugali, Narodno pozorite RS, Banja Luka...

    GLUMAKE NAGRADE

    1995. Najbolja glavna enska uloga na festivalu Koieva srpska scena za ulogu Lajle Lou u predstavi ivot je opaka navika, D. Radovia, u reiji N. Bojia, 1999. Najbolja glumica Narodnog pozorita Republike Srpske u sezoni 1998/1999 po miljenju publike,

  • 6

    2000. Najbolja glumica Narodnog pozorita Republike Srpske u sezoni 1999/2000 po miljenju publike, 2000. Najbolja glavna enska uloga na Pozorinim sveanostima u Trebinju, za ulogu Rime u predstavi "Bajka o mrtvoj carevoj keri", N. Koljade,u reiji N. Gvozdenovia, 2001. Najbolja glumica Narodnog pozorita Republike Srpske u sezoni 2000/2001 po miljenju irija publike, 2010. Najbolje glumako ostvarenje na 29. pozorinim-kazalinim igrama BiH u Jajcu, za uloge gospoe Popko i Dame iz kabarea u predstavi Grobnica za Borisa Davidovia D. Kia, u reiji G. Gojera.

    TELEVIZIJA

    1997. voditelj Jutarnjeg programa Bel televizije, Banja Luka, 1998-1999. urednik i voditelj dokumentarne emisije o filmu Projektor, TV Simi, Banja Luka, 1999. igrala glavnu ensku ulogu u TV seriji ene, ljudi i ostali u reiji S. uljagia, Nezavisna TV Banja Luka, 1999. igrala u TV filmu Mejdan Simeuna aka, Petra Koia, u reiji P. Zeca, Nezavisna Televizija, Banja Luka, 2006. igrala u TV seriji Zvrk, u reiji M. Koia, Radio televizija Republike Srpske, Banja Luka.

    RADIO

    2000-2010. stalni lan ekipe zabavno-humoristike emisije Zvrk, Radio RS,

    2000. ureivala i vodila talk show emisiju Je l' vi to ozbiljno?" na Big 1 radiju,

    01. 01. 2007- 31. 12. 2010. ureivala je i vodila emisiju iz istorije i estetike pozorita Teatroloka itanka, Radio RS, Banja Luka,

    2010. ureivala i vodila nauno-obrazovnu emisiju Riznica znanja, Radio RS.

    Teno govori i pie na engleskom jeziku. ivi i radi u Banjaluci.

  • 7

    IZVETAJ KOMISIJE

    TEMA I CILJEVI RADA

    Predmet istraivanja mr Ljiljane eki u ovom radu je osnivanje i umetniki razvoj Narodnog pozorita Vrbaske banovine u Banjoj Luci tokom prve etiri sezone rada (1930-1934). Poetak vremenskog okvira odreen je reorganizacijom Kraljevine Jugoslavije i osnivanjem banovina, a kraj vremenskog

    intervala u okviru koga je izvreno istraivanje, odreen je odlaskom bana Svetislava Milosavljevia iz Banje Luke i smru kralja Aleksandra I Karaorevia, u jesen 1934. godine. Cilj rada je bio osvetliti politike, ekonomske, organizacione, produkcijske i umetnike okolnosti u kojma je nastajalo pozorite Vrbaske banovine u navedenom periodu.

    METODOLOGIJA

    Disertacija o kojoj se radi je prevashodno teatrografsko delo.

    Shodno tome, Kandidatkinja se opredelila za metod analize sadraja dokumenata, istoriografski metod, obilato potkrepljen arhivskom

    graom.

    STRUKTURA RADA

    Rad je podeljen na sledea poglavlja: 1. Pozorini ivot na prostoru Vrbaske banovine od srednjeg vijeka do osnivanja banovina

    2. Drutvena, ekonomska i politika situacija na prostoru Vrbaske banovine

    3. Osnivanje Narodnog pozorita vrbaske banovine 4. Organizacija rada Narodnog pozorita vrbaske banovine

  • 8

    5. Repertoar Narodnog pozorita vrbaske banovine 6. Ansambl Narodnog pozorita vrbaske banovine 7. Gostovanja po banovini

    8. Muzika, likovnost, kritika

    9. Dom Kralja Petra I Velikog Oslobodioca

    10. Zakljuno razmatranje 11. Izvori i literatura

    1) POZORINI IVOT NA PROSTORU VRBASKE BANOVINE OD SREDNjEG VEKA DO OSNIVANjA BANOVINA

    Ovo poglavlje je periodizovano na nekoliko segmenata : pozorite srednjovekovne Bosne, pozorite pod Osmanskim carstvom, i pozorite pod Austrougarskom.

    a) Pozorite srednjevekovne Bosne

    Ovaj istoriografski uvod i smetanje banjolukog prostora u iri bosansko-hercegovaki kontekst obiluje materijalima i podacima koji su do sada bili rasuti po periodici ili arhivskoj grai. Kanditakinja je nesumnjivo dokazala da je, kada je u pitanju srpsko

    pozorite, ono u srednjem veku, pa ak i pod otomanskom vlau, bilo najrazvijenije u Bosni, sa vrstim vezama sa renesansnim i baroknim Dubrovnikom. Na srednjevekovnim dvorovima plemikih porodica Pavlovi, Kosaa, Kotromani i dr. postojali su razni oblici teatarskog ivota (bufoni, histrioni, lakrdijai, ongleri, svirai i drugi). Kandidatkinja opisuje i pozorine veze sa Dubrovnikom, kao i drugim oblastima u kojima ive Srbi.

    b) Pozorite pod Osmanlijama od 5. do

    Islam ne zabranjuje rad pozorita, ali postavlja znaajana ogranienja. Gluma je izloba tela,pa su se razvijale alternativne scenske forme, kao to su lutkarsko pozorite, pozorite senki, (naroito Karaoz), improvizovane komedije, tradicionalno pripovedanje, pa ak i pasije, o emu Kandidatkinja daje niz zanimljivih podataka.

  • 9

    Takoe, ona ukazuje da se u ovim, za teatar krajnje nepovoljnim uslovima, razvijaju i razliiti puki oblici teatra: narodno glumovanje, ulino barokno pozorite i pokuaji bosanskih franjevaca da stvore religiozno pozorite. Sredinom 19. veka osnivaju se srpske i hrvatske putujue pozorine trupe i javljaju se zaeci pozorinog diletantizma i amaterizma.Kandidatkinja izmeu ostalih istie znaaj Fotija Ilinia i njegove druine.

    c) Pozorite pod Austrougarskom od . do

    Periodizacija pozorine umjetnosti pod Austrougarskom: - pozorini ivot pod Austrougarskom od 1878. do 1882. - pozorini ivot pod Austrougarskom od 1882. do 1908. - pozorini ivot pod Austrougarskom od 1908. do 1914.

    Period Austrougarske uprave i kulturnog uticaja odreen je, kako Kandidatkinja istie, pre svega politikim interesima Bea i konstantnim guenjem srpskog kulturnog bia i kulturnih uticaja iz Srbije.

    Nakon aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine u pozorinom ivotu nastupa vreme jevtinih zabavljako-komercijalnih predstava. Tekstovi iz nacionalane istorije se igraju veoma rijetko, a

    agresivni uticaj nemakih provincijsko-lakrdijakih trupa ostvaruje snaan uticaj i na ukus publike i na domai pozorini amaterizam. Kandidatkinja tano primeuje da je ovakav bulevarski teatar guio bilo kakav nacionalni zanos i tako ispunjavao ciljeve kulturne

    politike okupatora.

    2) PUTUJUE TRUPE

    Prvi obnovitelji pozorinog ivota u Bosni i Hercegovini bile su srpske, ree hrvatske trupe, iju publiku je inilo domae stanovnitvo i trupe koje su igrale na nemakom jeziku. Meu najznaajnijim srpskim i hrvatskim druinama u radu se istiu trupe Fotija Iliia, ure Protia, Petra iria, Josipa Mariia, Dragutina Krsmanovia, Mike Stojkovia, Nikole Bate Simia i dr. Takoe, Kandidatkinja je ukazala i na injenicu da su srpske trupe

  • 10

    jako teko dobijale dozvolu za rad (za razliku od nemakih), to je takoe bio deo austrougarske kulturne politike. O putujuim trupama, kao preteama pozorinog ivota u Bosni Kandidatkinja iznosi niz vrednih podataka.

    3) POZORINI AMATERIZAM

    Nizom dragocenih uvida Kandidatkinja ukazuje na znaaj amaterskih trupa koja rade pri kulturnim i pevakim drutvima i zahvaljujui kojima opstaje kakav-takav teatarski kontinuitet. Kandidatkinja se

    bavi razliitim oblicima amaterskih drutava, njihovom organizacijom i repertoarom.

    4) POZORINI IVOT ZA VREME KRALjEVINA SHS I JUGOSLAVIJE

    U novom drutvenom poretku, pozorite se javlja kao integralni deo politike jugoslovenstva. itav niz politikih i kulutnih poteza usmeren je ublaavanju meunacionalnih tenzija, to se ogleda i u pozorinom ivotu. Obraen je rad i repertoar svih znaajnih putujuih trupa, njihovi lanovi i nain funkcionisanja.

    5) DRUTVENA, EKONOMSKA I POLITIKA SITUACIJA NA PROSTORU VRBASKE BANOVINE

    Kandidatkinja daje opti uvod u istorijsko-politiku i kulturnu situaciju u Vrbaskoj banovini, od I svetskog rata do osnivanja

    Pozorita. Tu se istiu delikatni politiki i meunacionalni odnosi, teka materijalna situacija u itavoj regiji, opta ekonomsko-kulturna zaostalost, demografske karakteristike od znaaja za formiranje potencijalne pozorine publike.

    6) OSNIVANjE VRBASKE BANOVINE

    U radu se ukazuje na znaaj uvoenja estojanuarske diktature 1929. godine, koja je i dovela do formiranja banovina. Osnivanje banovine

    Kandidatkinja istie kao sutinski preduslov za stvaranje pozorita, budui da se Banja Luka na taj nain izdvaja kao administrativni

  • 11

    centar Vrbaske banovine. U svetlu tih novih politikih okolnosti, Kandidatkinja posmatra i poduhvat osnivanja pozorita.

    7) DEMOGRAFSKE, SOCIJALNE I EKONOMSKE PRILIKE U BANOVINI

    Nizom podataka, mr eki ilustruje teku finansijsku, meunacionalnu i kulturnu situaciju u Banovini, koja je bila jedna od

    najnerazvijenijih u Kraljevini. S tim podacima u vidu, jasnije je

    kako je sloen i naporan bio poduhvat osnivanja Pozorita.

    8) KULTURNE PRILIKE U VRBASKOJ BANOVINI

    Poput ekonomske, i kulturno-socijalna slika Vrbaske banovine i

    njenog centra, Banje Luke, do tridesetih godina 20. veka bila je

    izuzetno teka. Pozorini amaterizam je bio slab i nerazvijen, a publika neizgraenog teatarskog ukusa i malobrojna.

    9) KULTURNA POLITIKA KRALjEVINE I JUGOSLOVENSKA IDEOLOGIJA

    Uvoenjem diktarure, suspendovanjem rada Skuptine i promenom naziva Kraljevine, smatra ekieva, zapoeo je intenzivan proces stvaranja jugoslovenske nacije i ponitavanja svega to je bilo plemensko i pripadalo prolosti. Najznaajnije sredstvo u ovoj ideolokoj borbi bili su prosveta, kultura, a naroito pozorite kao jedini masovni medij dostupan i nepismenom stanovnitvu. Od pozorita se oekivao znaajan angaman u formiranju novog oveka i nacije. U ovom kontekstu posmatranja Kandidatkinje, oigledno je da je pozoritu bila namenjena znaajna vanestetska uloga.

    10) POLOAJ BANOVINSKOG POZORITA U OKVIRU JUGOSLOVENSKE POZORINE HIJERARHIJE

    Uprkos entuzijazmu i dobrim namerama osnivaa, poloaj svih banovinskih pozorita je bio neuporedivo loiji nego poloaj centralnih pozorita, iji je budet bio devet puta vei.

  • 12

    Finansijski aspekt je, meutim, samo jedna od prepreka osnivanju i razvoju pozorita.

    11) POZORINA SITUACIJA U BANOVINI

    Pozorina tradicija Bosanske Krajine je bila diskontinuirana, nerazvijena, neorganizovana, vieznano uslovljena zahtevima politike, i svedena na nivo kulturnog incidenta. ekieva ukazuje na znaaj osnivanja Narodnog pozorita u Sarajevu (1920) i gostovanje MHT-a koje je prouzrokovalo dramatine promene u shvatanju glume i reije.

    12) OSNIVANjE NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE

    Kandidatkinja opisuje proces predosnivakih i osnivakih radnji koje su preduzete, naroito od strane bana Milosavljevia, koji je verovatno najzasluniji za stvaranje teatra kao dravne institucije. U ovom poglavlju su analizirani inicijalni ciljevi

    (prosvetiteljski i politiki) za osnivanje pozorita. Kandidatkinja citira i tumai normativno-pravnu regulativu, Pravilnik , Kuni red i disciplinska pravila, organizacionu strukturu Pozorita, uslove u privremenoj zgradi, pa ak i okolnosti sveanog otvaranja pozorita. Poglavlje obiluje nizom vrlo zanimljivih podataka koji omoguavaju precizan uvid u nain funkcionisanja, ali i etiki kodeks rada.

    13) ORGANIZACIJA RADA NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE

    U ovom poglavlju Kandidatkinja obrauje naine funkcionisanja Pozorita, njegovu prosvetiteljsko-politiku funkciju, budetske okolnosti, funkionisanje pozorinih odbora. Kandidatkinja je u ovom poglavlju analitiki obradila svakodnevnu pozorinu praksu i funkcionisanje pozorine organizacije. U nastavku poglavlja smo u prilici da vidimo kako se menjala

    prosvetiteljska uloga, koja od jednostavnog navikavanja stanovnitva na pozorini ivot, postaje snanije ideoloki i umetniki obojena. Kandidatkinja sa tog aspekta analizira preve etiri sezone funkcionisanja pozorita.

  • 13

    Takoe, vrlo je znaajna analiza prihoda i rashoda pozorita u tom periodu, koja nas upoznaje sa finansijskom stranom rada teatra i

    borbom za naklonost publike kao imperativom.

    14) REPERTOAR NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE

    U ovom poglavlju Kandidatkinja analizira repertoarsku politiku

    pozorita u navedenom periodu (1930-1934). Kroz promene repertoara mogue je sagledati i proces promena kroz koje pozorite prolazi, sitne, ali znaajne korake od eklektinog repertoara u prvim sezonama, iji je prevashodni zadatak ii u susret ukusu publike, preko ambicioznijih dela, pa do dela koja su u nedvosmislenoj vezi

    sa burnom politikom stvarnou. Dalje, Kandidatkinja se u analizi repertoara bavi delima

    domaih autora, vri delikatnu procenu kvaliteta dela i ukazuje na zavisnost Narodnog pozorita Vrbaske banovine od repetoara teatara u velikim centrima. Vidljivo je da se repertoar kroji bez elje za autonomnim karakterom pozorita, pa Kandidatkinja s pravom govori o centralizmu kao estetskoj odlici pozorita u Kraljevini. Takoe, ukazuje se na konstatno nerazumevanje za domau dramu od strane nestrune i ideologizovane kritike. Naroito je ilustrativna recepcija Nuievih drama, koje su, kako je poznato, i kod prestonike kritike nailazile na potcenjivanje. Kada se radi o komadima stranih autora na repertoaru

    Pozorita, taj oprez u odabiru je jo vidljiviji. Sva se pozorita u Kraljevini, pa tako i banjaluko, nalaze pred istim problemom: kako usvajati nove tendencije u pozoritu, a zadrati publiku koja je mahom konzervativna i pozorino nepismena. Kandidatkinja iscrpno i pedantno navodi sva dela koja e se u prve etiri sezone pojaviti na repertoaru, njihov ivot na sceni i prijem kod publike i kritike.

    15) ANSAMBL NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE

    U poglavlju posveenom ansamblu imamo priliku ne samo da se upoznamo sa glumcima, nainom angamana, fahovima i zahtevima koje se stavljaju pred glumca onoga vremena, ve i da se upoznamo sa

  • 14

    nainom podela uloga, pa i nainom ivota samih glumaca, koji su prinueni da stalno menjaju pozorita u potrazi za poslom. Naroito je naglaena uloga brae Duana i Dobrivoja Radenkovia, koji su, Duan kao povremeni reditelj, a Dobrivoje kao vodei glumac i umetniki rukovodilac ostvarili najznaajniji uticaj u radu pozorita. Kandidatkinja izlae biografije lanova ansambla, njihove glumake osobenosti, znaajne uloge i duinu boravka u banjolukom pozoritu. Sigurnou iskusnog teatrografa, Kandidatkinja prolazi kroz promene u ansamblu u datom periodu i daje niz zanimljivih i

    ragocenih podataka o stanju i razvoju ansambla.

    16) GOSTOVANjA PO BANOVINI

    Gostovanja po Banovini su bila sloen logistiki poduhvat. Ipak, gostovanja su spadala meu najvanije zadatke Pozorita. U prvom delu Kandidatkinja nas upoznaje sa nainom organizacije gostovanja i turneja i znaaju Pozorinih odbora koji su, u mestima gostovanja, imali zadatak da pripreme gostovanja (u smislu

    propagande) i pobrinu se za smetaj ansambla. Svako gostovanje morao je da odobri lino ban, a uz pomo sreskih naelnika. Na putovanja su najee ila dela domae knjievnosti, kao omiljena u narodu. Dalje nas Kandidatkinja informie o vie nego skromnim uslovima pod kojima se gostovalo po malim, zabaenim mestima na improvizovanim scenama, a neki put i pod vedrim nebom.

    Za svaku od etiri prve godine, Kandidatkinja daje podatke o brojnim turnejama i gostovanjima, uz obilje raznovrsnog i

    zanimljivog materijala u kome se opisuje nain putovanja, izbor predstava i prijem kod publike.

    17) MUZIKA, LIKOVNOST, KRITIKA

    Na repertoaru Narodnog pozorita Vrbaske banovine veoma su esti komadi sa znaajnim udelom muzike i plesa. Muzika komponenta predstava znaila je i itav niz prepreka koje je valjalo prebroditi, pre svega nedostatak muziara, koji su zajmljeni iz vojnog orkestra. I pored toga to je veliki broj predstava pripadao

  • 15

    muziko-dramskim anrovima, primeuje Kandidatkinja, kritika se retko osvre na muziki aspekt predstava. U daljem tekstu ovoga poglavlja Kandidatkinja se bavi prvim

    dirigentima, esima Josipom Jiranekom i Jaroslavom Plecitom. Kada je likovni aspekt predstava u pitanju (scenografija i kostim),

    ekiava pie o oskudnim uslovima koji umnogome odreuju i taj aspekt predstave. Teilo se stvaranju tipskih scenografija i korienju elemenata ve postojeih scenografija. Kada se uzme u obzir da su scenografije stizale mahom kao pomo iz veih centara, jasno je da scenografija nije ila dalje od oznaavanja tipskih prostora. Po dananjim kriterijumima, prvi scenogaf, Gligorije Doroev, bio bi vie tehniki direktor, dok je umetniki aspekt scenografije bio potpuno zanemaren. U kasnijim sezonama,

    zahvaljujui upravniku Borivoju Nediu, pojavljuju se gosti-scenografi, koji rade da pojedinanim projektima. Ipak, neuka pozorina kritika previala je i ovaj napor i bila fokusirana mahom na dramske tekstove.

    Kada je kostim u pitanju, Kandidatkinja primeuje da se radi uglavnom o savremenoj odei koju su glumice prodavale pozoritu, pa je ona tako postajala deo fundusa. Tek u etvrtoj sezoni spominje se prvi kostimografski rad pire Bocarevia.

    18) POZORINA KRITIKA

    Kritika koja je pratila rad Banskog pozorita vie imala edukativni, nego estetsko-kritiki zadatak, istie Kandidatkinja. Reija, scenografija ili kostim, retko su bili tema kritika koje su se mahom usmeravale ka knjievnoj analizi ili opisu subjektivnog doivljaja predstave. U oskudnom broju kritiarskih imena izdvaja se samo Boidar Vesi, knjievnik i lan Pozorinog odbora, ije su kritike dobar primer ogranienih dometa kritike u povoju. Kandidatkinja navodi i ostale povremene kritiare lokalnih listova i citira kritike koje slikovito opisuju recepciju pozorita u glasilima. Kao lepu ilustraciju ekieva citira neke od otrih kritika na raun drama koje e vreme svrstati u same vrhove jugoslovenske ili evropske drame.

  • 16

    19) DOM KRALjA PETRA I VELIKOG OSLOBODIOCA

    Zgrada u koju e se 1934. godine useliti Pozorite zvala se Dom Kralja Petra I Velikog Oslobodioca. Kandidatkinja se u ovom poglavlju bavi itavim procesom, od prikupljanja sredstava, do naina i dinamike izgradnje, do arhitektnskih karakterisika zgrade. Sprat po sprat, detaljno su opisani prostori i njihova namena. Ove

    dragocene informacije daju jedinstveni uvid i u nain razmiljanja o teatru, njegovoj ulozi i perspektivi razvoja.

    20) ZAKLjUNO RAZMATRANjE

    U rezimeu rada mr Ljiljana eki sumira rezultate svoga istraivanja i zakljuuje da je osnivanje Narodnog pozorita Vrbaske banovine imalo pred sobom nekoliko ciljeva. Izdvaja se pre svega

    politiki cilj poetka rada na formiranju jugoslovenske nacije, a naroito jugoslovenske kulture kao kohezivnog faktora. Drugi cilj je edukativni, koji je, s jedne strane, znaio razvoj ideje pozorita u samom gradu, ali i ambulatnost, odnosno pokretljivost pozorita koja je omoguila mnogim sredinama da se po prvi put upoznaju sa teatrom i tako zanu pozorini ivot tamo gde ga ranije nije bilo. Pozorite je bilo pre svega dravna, budetska ustanova i funkcionisalo je po strogo regulisanim administrativnim principima.

    Prve etiri godine rada Pozorita su period u kome je u potpunosti zaokruen proces njegovog stvaranja, kako na tehnikom, tako i na umetnikom planu.

    21) Dodatak

    U dodatku Kandidatkinja prilae i obimnu i retku fotodokumentaciju, kao i detaljan spisak uesnika u predstavama u ove etiri godine, ukljuujui i gostujue glumce i statiste.

  • 17

    M)LJENJE KOM)S)JE

    Doktorska teza mr Ljiljane eki je znaajno teatrografsko delo, kako po obimu, tako i po precizno sprovedenom naunom postupku.

    Iako je vremenski period kojim se Kandidatkinja bavi odreen prvim godinama rada Narodnog pozorita Vrbaske banovine, ona je precizno izgradila istorijski, drutveni, pa i politiki kontekst u kome pozorite nastaje. Dragocena su i uvodna poglavlja o istoriji razvoja pozorita na tlu Bosne i Hercegovine, od srednjeg veka do meuratnog perioda. Na taj nain, Kandidatkinja je saela razliita rasuta istraivanja i formirala okvir svoga istraivanja. Koristei impresivnu arhivsku grau, periodiku, i, takorei, sva vanija dela koja se bave istorijom junoslovenskog pozorita, Kandidatkinja je o svakoj od tema kojima se bavila inila to na nauno argumentovan nain. Piui o samom Narodnom pozoritu, Kandidatkinja je obuhvatila sve aspekte njegovog rada (od osnivakih akata, statuta, ansambla, repertoara, gostovanja itd), dajui jedinstven uvid u nain funkcionisanja jugoslovenskih pozorita u meuratnom periodu. Naroito se izdvajaju poglavlja o repertoaru i ansamblu. Govorei o repertoaru, Kandidatkinja znalaki analizira ne samo pojedina dela i njihov znaaj, ve ideologijukoja stoji iza krojenja repertoara kroz prve etiri godine rada, a piui o ansamblu, uspeva da, uprkos skromnom arhivskom materijalu, iznese dragocene podatke o

    glumakim i rediteljskim linostima i njihovom radu. Zakljuni deo naunog rada pokazuje i Kandidatkinjinu analitinost i sposobnost da razume iri kontekst meuratnog pozorita i politikih prilika i njihovog uzajamnog delovanja.

    Obimna bibliografija (od kojih je znaajan deo arhivske grae prvi put korien) koriena je svrsishodno i Komisija konstatuje da je Kandidatkinja u potpunosti ispunila

    predviene ciljeve na visokom naunom nivou. Disertacija je, po svom

  • 18

    obimu i obraenom materijalu ak i prevazila zadate okvire i svakako predstavlja najkompletnije teatrografsko delo o radu

    Narodnog pozorita Vrbaske banovine. Komisija predlae Naunom veu Fakulteta dramskih umetnosti da kandidatkinji mr Ljiljani eki omogui usmenu odbranu doktorske disertacije.

    LANOVI KOMISIJE:

    dr Ksenija Radulovi, D

    dr Zoran eri, VP

    dr Luka Kecman, RP

    Svetozar Rapaji, profesor emeritus

    dr Neboja Romevi, RP (mentor)

  • TEMA I CILJEVI RADAMETODOLOGIJASTRUKTURA RADA1) POZORINI IVOT NA PROSTORU VRBASKE BANOVINE OD SREDNjEG VEKA DO OSNIVANjA BANOVINAa) Pozorite srednjevekovne Bosneb) Pozorite pod Osmanlijama (od 1528. do 1878)c) Pozorite pod Austrougarskom (od 1878. do 1918)

    2) PUTUJUE TRUPE3) POZORINI AMATERIZAM4) POZORINI IVOT ZA VREME KRALjEVINA SHS I JUGOSLAVIJE5) DRUTVENA, EKONOMSKA I POLITIKA SITUACIJA NA PROSTORU VRBASKE BANOVINE6) OSNIVANjE VRBASKE BANOVINE7) DEMOGRAFSKE, SOCIJALNE I EKONOMSKE PRILIKE U BANOVINI8) KULTURNE PRILIKE U VRBASKOJ BANOVINI9) KULTURNA POLITIKA KRALjEVINE I JUGOSLOVENSKA IDEOLOGIJA10) POLOAJ BANOVINSKOG POZORITA U OKVIRU JUGOSLOVENSKE POZORINE HIJERARHIJE11) POZORINA SITUACIJA U BANOVINI12) OSNIVANjE NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE13) ORGANIZACIJA RADA NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE14) REPERTOAR NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE15) ANSAMBL NARODNOG POZORITA VRBASKE BANOVINE16) GOSTOVANjA PO BANOVINI17) MUZIKA, LIKOVNOST, KRITIKA18) POZORINA KRITIKA19) DOM KRALjA PETRA I VELIKOG OSLOBODIOCA20) ZAKLjUNO RAZMATRANjE21) Dodatak

    MILJENJE KOMISIJE