Umjetnost u Bosni i Hercegovini

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    1/21

    Napravio:Adin Omerbegovi

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    2/21

    y Umjetnost Bosne i Hercegovine podrazumjevaumjetniku produkciju naroda koji ive ili su

    ivjeli na prostorima dananje Republike Bosne i

    Hercegovine.

    Konj napadnut strelama,gravura iz peine Badanj kodStoca, oko 14000.-12500. p.n.e.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    3/21

    yNa prostorima dananje Bosne i Hercegovine, niuse od davnina mnogi slojevi praistorijskih kulturaije je formiranje i nestanak vezano uz migracije

    neidentificiranih etnikih grupa. Prastanovnicimediteranske grupe na obalnom podruju i

    panonske skupine na kontinentalnom podrujurazvijaju neolitike i eneolitike kulture koje se

    mijeaju u Bosni. Nastavljaju se kulture metalnogdoba iz kojih nie sloj Ilira, etnike grupacije sajasno definiranom kulturnom i umjetnikom

    fizionomijom.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    4/21

    Na podruju Bosne i Hercegovine materijalnaostavtina paleolita je obiljeena najstarijim

    spomenikom paleolitske umjetnosti na jugoistokuEvrope - gravure u stijeni peine Badanj kod Stoca. Npr.Konj napadnut strelama, sauvan fragmentarno, datira

    se oko 12000. p.n.e.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    5/21

    Pod uticajem impresso keramike iz zapadnogSredozemlja je i Hercegovina, a stanovanje je upeinama ili u naseljima na uzvienjima. Ugornjem

    porjeju rijeke Bosne i sjeveroistonoj Bosni naselja na

    istaknutim breuljcima se mijeaju uticaji kulture saJadrana i starevake kulture sa sjeveroistoka. Posebanizraz te kulture predstavljaju posude na etiri noge, tzv.ritoni koji su osobiti i u danilskoj kulturi u Hrvatskoj.Po ovim predmetima kakanjska kultura se uvrtava uirok krug neolitskog kompleksa koji je njegovao kult

    ivotne snage.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    6/21

    Butmirsku kulturu pored Sarajeva karakterizira fina

    glaana keramika sa raznovrsnim geometrijskim ukrasima(najee spiralama). Butmirske figure su unikatne

    skulpture oblikovane prostom rukom, glave su gotovo

    portretske sa naglaenim dijelovima tijela.

    U cijeloj dananjoj Bosni i Hercegovini, bronzano razdobljeje zastupljeno bronzanim fibulama koje zamjenjuju

    predmete kao igle i dugmadi. Na podruju Bosne

    karakteristina su naselja tipa gradine i nekropole s

    kamenim tumulima. U to vrijeme razraen je posebangeometrijski stil urezanih ornamenata, koji posebno dolazi

    do izraaja na oruju, ukrasnim ploama, pljosnatim

    ogrlicama i fibulama.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    7/21

    Japodska plemena imaju izuzetnu sklonost kienju (teke,

    predimenzionirane ogrlice od ute, plave ili bijele staklenepaste, masivne bronzane fibule, bronzani privjesci u

    obliku ivotinja i ljudi, spiralne narukvice, dijademi, kapei oglavlja od bronzanog lima ). Karakteristina je i sitna

    plastika od jantara oblikovane u stilu arhajske jonskeplastike.

    Poetkom 4. vijeka p.n.e. dolazi do prvog prodora Kelta,oni donose tehniku lonarskog kola, nove tipove fibula, te

    razliite bronzane i eljezne pojaseve. Oni se nisuzadravali u svom pohodu na Grku i njihov uticaj je

    ogranien.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    8/21

    Na znaajnu ulogu kulta mrtvih kod ilira ukazujepanja sa kojom su vrili sahranjivanje i posmrtne

    obrede kao i bogatstvo razliitih priloga u grobovima. Usjevernim krajevima dugo se ouvala tradicija

    spaljivanja pored sahranjivanja u ravne grobove, dok sena jugu mrtvi sahranjuju u kamenim ili zemljanim

    tumulima, koji u Hercegovini doseu monumentalnepromjere (vie od 50 m u promjeru i 5 m u visinu).

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    9/21

    Udelti Neretve, helenizirano ilirsko pleme Daorsairilo je grki uticaj. Njihov glavni grad Daorson na

    Oaniima kod Stoca predstavlja danas

    najznaajniji kulturni centar staroga vijeka u BiH.Tu se osobito istie megalitski zid podignut krajem4. vijeka p.n.e., a sastavljen od velikih trapezastih

    blokova kamena. Razorili su ga Rimljani u 1. vijeku

    p.n.e. koji se tada uvruju u ovim krajevima.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    10/21

    U Bosni i Hercegovini Rimljani su izgradili vie manjih

    hramova dekoriranih reljefima. Kompleks stepenastog

    svetita u Gradcu pored Posuja iz 184. g. je imaomramorni hram posveen nedavno preminulom caru

    Marku Aureliju. Na mnogim reljefima osjeti se

    naturalizam domaih umjetnika, a na mozaicima

    helenistiki uticaj, posebno na onima pronaenim uvilama blizu Stoca (druga polovina 3. vijeka.).

    Daorson, ostaci zidina uOaniima kod Stoca, oko 3.

    vijeka p.n.e.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    11/21

    Nekropola

    steaka

    Radimlja

    pored Stoca,

    13. vijek

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    12/21

    UBiH je uticaj Romanike stizao iz Hrvatske inikada nije bio prihvaen u potpunosti, samo su se

    koristili neki od elemenata. Npr. Toranj Sv. Luke uJajcu (15. vijek) ili motivi sa steaka. Ono malo

    spomenika s romanikim elementima koji susauvani potiu iz kasnijih godina.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    13/21

    Od gotikih spomenika, osim otvora i polu-kontraforana dvorcu u Kraljevoj Sutjesci, sauvali su semnogobrojni nadgrobni spomenici, poznatiji kao steci.

    Oni su u dugom razdoblju od 13. do 16. vijeka imali i

    elemente Romanike (kri, arkade sa polukrunimlukovima, sunce, polumjesec itd.) i Gotike (arkade sailjastim lukovima, vitezovi-konjanici, tit, ma, ljiljanitd.). Motivi sa steaka vjerovatno nisu izvorni nego su

    preuzeti kao oblikovani predloci iz udaljenih i stranihsredina.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    14/21

    U 15. i 16. vijeku cijela je BiH bila pod turskomvlau koja je gotovo potpuno zatomila uticaje

    renesanse i baroka (osim u bibliotekama u osamljenim

    franjevakim samostanima u Visokom, Kreevu,Fojnici, Kraljevoj Sutjesci itd.), ali zato je pogodovalarazvoju islamske umjetnosti u tim krajevima. Tanije,

    sve od 15. do 19. vijeka na prostoru BiH koegzistirajutri umjetnike tradicije: renesansno-katolika,

    bizantsko-pravoslavna (prepisivanje i iluminiranjeEvanelja i rukopisa, kao i slikanje ikona) i najjaa -

    islamsko-turska.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    15/21

    Tursko osvajanje BiH godilo je urbanom ivotu i u

    relativno kratkom vremenu, Osmanlije obogaene

    Arapskim i Bizantskim iskustvima, izgradili su toliko da

    se moe mjeriti samo sa graditeljstvom u dalmatinskimgradovima od 12. do 16. vijeka (npr. samo u Foi je u 16.

    vijeku izgraeno 17 damija, 29 javnih esmi, 6 hamama

    (javna kupatila), 13 hanova (prenoita) i

    karavansaraja).

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    16/21

    Nakon Austro-Ugarske okupacije 1878. god., u BiHstiu prvi umjetnici iz Monarhije koji pomalo

    oivljavaju umjetniku scenu u BiH. Intenzivnagraditeljska djelatnost se izrazila u modernizaciji i

    strukturalnoj transformaciji bosanskohercegovakihgradova. Arhitektura je obiljeena eklektinimneostilovima (klasicizam, renesansa, barok, pa akromanika i gotika). Jedinstven neostil je orijentalna

    eklektika zasnovana na elementima islamsko-

    maurske arhitekture, koja je strana mjerilima idimenzijama zateenih gradskih ambijenata(Gradska vijenica u Sarajevu, Gimnazija u Mostaru,

    Dom umirovljenika u Travniku itd.).

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    17/21

    Gradskavijenica u

    Sarajevu,

    1890.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    18/21

    Nakon zavretka I svjetskog rata osniva se Drutvoumjetnika SHS, te se organiziraju brojne izlobe i

    osnivaju likovne udruge kao npr. Blaujska

    slikarska kolonija Vladimira Becia. Polaznici tekolonije, Roman Petrovi i Jovan Bijeli rano stiudo apstrakcije (oko 1920.) dok je Karlo Miji, odankoloristiki jakim figurativnim pejzaima, moda

    najbolji slikar dvadesetih i tridesetih godina ucijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Kod njega se uticajisecesije i impresionizma mijeaju s njemakim

    ekspresionizmom.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    19/21

    y Mersad Berber roen je 1.januara 1940. godine uBosanskom Petrovcu, u

    Bosni i Hercegovini.Diplomirao je na Akademiji

    likovnih umjetnosti uLjubljani u klasi profesoraMaksima Sedeja, a na istojAkademiji postdiplomski

    studij grafike zavrava 1965.Izvanredni profesor na

    Akademiji likovnihumjetnosti u Sarajevupostaje 1978. godine.

    y Bavi se slikanjem,grafikom, tapiserijom,ilustracijom, radio jescenografiju ikostimografiju za kazalita

    u Ljubljani, Zagrebu,Sarajevu i Washingtonu.1985. zavrio je svoj crtanifilm Tempo Secondo.

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    20/21

  • 8/7/2019 Umjetnost u Bosni i Hercegovini

    21/21