1

Šumski red u šumama

šumoposjednika

Šumski red u šumama šumoposjednika

2

Šumski red su svi postupci koji se trebaju

obaviti u sječini radi osiguranja redovnog

gospodarenja šumom, nesmetanog daljnjeg

razvoja sastojine, zaštite šuma od požara,

zaštite od biljnih bolesti i štetočina i radi svih

općekorisnih funkcija šume.

Tijekom i nakon svake sječe u šumi, vlasnici

šuma dužni su uspostaviti šumski red.

Radovi prije sječe

P sastojine, pomlađenju, nagibu terena,

rije sječe stabala potrebno je izvršiti

pripremu radilišta kako bi se sama

sječa i izvlačenje drvnih sortimenata

odvijalo što optimalnije za šumu i što

ekonomičnije za šumovlasnika. Isplaniraju

se i obilježe izvozne trase (vlake) i odrede

mjesta uz šumsku

cestu na koja

će se traktorima

izvlačiti posječeni

i izrađeni

sortimenti.

Odabir metode

izrade - prije sa-

me sječe, odabire

se najpovoljnija

metoda izrade drvnih sortimena. To ovisi o velikom broju faktora: stanju šumske

rasporedu vlaka, duljini vuče i privlačenja,

tehničkim karakteristikama i mogućnostima

traktora, znanju i umjeću samog izvođača

radova, ali

i o kasnijoj

namjeni i vrsti

i z r a đ e n i h

d r v n i h

sortimenata.

Na slici: prikaz krojenja kod sortimentne metode

Šumski red u šumama šumoposjednika

3

N

Ako se sječa vrši u sastojini koja je do-

bro pomlađena, a cilj nam je sačuvati taj

pomladak kao buduću mladu sastojinu,

primjenjuje se sortimentna metoda.

Krojenje oborenih stabala vrši se u šumi,

a na stovarište se izvlače gotovi sortimenti

(izrađeni trupci i višemetrica ili metrica). Kod

gustog pomlađenja, dobro je u šumi izrađivati

metricu. Kraći drvni sortimenti znatno manje

oštećuju pomladak prilikom izvlačenja.

Debalna metoda najčešće se primjenjuje

kada se vrši sječa u proredama, kod kojih

nema podmladka u šumi, na ravnim te-

renima i sl. Posječenim stablima okrešu

se grane i nakon toga se izvlači cijelo de-

blo. Primjenom debalne metode postižu

se uštede kod izvlačenja jer se vuku duži

drvni sortimenti pa vrijeme izvlačenja kraće

traje. No, debalnom metodom moguće je

oštećivanje preostalih stabala u sastojini

pa je potrebno primjenjivati mjere zaštite za

stabla koja ostaju rasti.

Vrijeme sječe i izrade

Sječu stabala u šumi preporuča se vršiti u

vrijeme mirovanja vegetacije, kada sokovi

u deblu ne kolaju. Tada je manji postotak

oštećenja na tlu i stablima koja ostaju u sas-

tojini, a drvni sortimenti posječeni u hladno

doba godine dulje zadržavaju svoju kvalitetu

i nisu na udaru štetnika koji ulaze u trupce i

oštećuju ih. Također, rjeđe dolazi do raspukli-

na na čelu trupca koje smanjuju iskoristivost

trupca, time i njegovu vrijednost.

U vrijeme prva dva mjeseca od početka

vegetacije (ožujak, travanj) sve vrste

sječa su zabranjene.

Iznimno, u ljetnom periodu sijeku se sani-

tarna stabla (radi suzbijanja zaraze), vrši se

sječa proredom i sječa poplavnih sastojina

koje su u zimskom periodu nedostupne radi

vode.

Sukladno tome, treba planirati i prilagoditi

vrijeme kada će se radovi u šumi obavljati.

Prije sječe stabala određivanje ispravnog

smjera obaranja stabla može znatno sman-

jiti količinu poslova kod uspostave šumskog

reda. Ako je stablo usmjereno tako da pri-

likom pada ne napravi puno štete na okolnim

stablima, tada neće biti potrebno ”uređivati”

okolinu i popravljati nastalu štetu.

Radovi tijekom sječe i izvlačenja

akon završetka sječe i uspostave

šumskog reda, u sastojini ne bi smjela

ostati suha, prelomljena i oštećena

stabla. Za svaku dodat- nu sječu potreb- no je zatražiti od nadležnog r e v i r n i k a Hrvatskih šuma doznaku takoz- vanih ”add sta- bala”.

Šumski red u šumama šumoposjednika

4

Uklanjanje granja i otpada

Granje i otpadni materijal koji je nakon

sječe i izrade ostao u šumi, treba ukloniti s

podmaldka i ostalih stabala, spustiti na tlo i

usitniti kao bi se što prije razgradio.

Dobra metoda je da se granje složi u hrpe

i ostavi na panjevima kako bi se zakrčila

što manja površina tla i mladih biljaka. Što

se više granja i otpada iskoristi za ogrijev

i iznese iz sastojine, to je lakše uspostaviti

šumski red nakon sječe.

Iznimni su slučajevi u zonama visoke

opasnosti od požara. Sav otpadni gorivi

materijal koji je na tlu treba ukloniti iz

sastojine ili toliko usitniti da se još iste

sezone razgradi.

Oštećenje podmladka

Kad se pristupa oplodnim sječama starih

šuma koje su dobro pomlađene, glavna

zadaća je očuvati i što manje oštetiti postojeći

podmladak.

Takve sastojine smiju se sjeći samo za

vrijeme mirovanja vegetacije (zimski

period).

Smjer obaranja stabala treba se prilagoditi

što manjem oštećivanju pomladka, a metoda

izrade treba biti sortimentna uz preporuku

izrade metrice u šumi. Valja unaprijed

odrediti vlake i izvozne puteve po kojima

se izvlače sortimenti, kako bi se što manja

površina pregazila mehanizacijom.

Dorada panjeva

Panjevi ne smiju ostati previsoki nakon sječe.

Njihova visina može iznositi max. 1/4 prsnog

promjera stabla, odnosno 1/3 na nagnutim

terenima. Nakon obaranja stabla, potrebno

je doraditi panj motornom pilom.

Koranje panjeva nakon sječe

Nakon sječe četinjača obavezno se vrši

koranje panjeva, kako bi se onemogućio

razvoj potkornjaka (kukaca koji se razvijaju

pod korom panjeva, grana ili oslabljelih

stabala).

Druga mogućnost suzbijanja ovih štetnika

je prskanje insekticidom panjeva, grana

i dijelova debla koji ostaju u šumi, što je

skuplje i ekološki neprihvatljivije.

Šumski red u šumama šumoposjednika

5

V

Vuča i izvlačenje

uča izrađenih sortimenata vrši se

isključivo po za to predviđenim i

obilježenim vlakama.

Kod planiranja i odabiranja vlaka osim

uvjeta okolne sastojine i duljine privlačenja

vrlo bitan faktor je stanje tla. Najidealnije

vrijeme za vuču sortimenata je dok je tlo

suho, ili zimi- ako je smrznuto. Tada su štete

na tlu minimalne, a sam postupak izvlačenja

olakšan.

Vuča se treba vršiti po postojećim vlakama,

koje nakon izvršenog rada, ako su oštećene,

treba vratiti u vozno stanje.

Vuča po kanalu vodenog toka zabranjena

je radi zaštite biljnog i životinjskog svijeta u

vodi. Iako se često čini da je položaj kanala

šumskog potoka baš idealan za izvlaku

sortimenata traktorom u suho doba godine,

upravo to treba izbjegavati i koristiti šumsku

vlaku za izvlačenje sortimenata da se ne

naruši osjetljiva ravnoteža biljnih i životinjskih

vrsta.

Briga o živim stablima uz vlaku

Tijekom vuče stabala , treba voditi računa

da se što manje ostećuju stabla koja rastu

uz vlaku. Za tu svrhu potrebno je koristiti

štitnike za debla ili na ta stabla pričvrstiti

priručnu zaštitu poput starih automobilskih

guma, debljih grana i sl.

Šumski red u šumama šumoposjednika

6

Z

Red na pomoćnom stovarištu

a izrađene drvne sortimente koji se ne

stavljaju odmah u promet izvan šume,

određuju se mjesta uskladištenja

(stovarišta).

Kao u šumi, tako treba postojati red i na

pomoćnom stovarištu, osobito ako se na

njega dovlači velika količina drvne mase.

Sortimenti trebaju biti uredno uhrpani i

složeni tako da ne narušavaju odvijanje

prometa na šumskim cestama. Korisno je

na pomoćnom stovarištu odvojiti trupce od

ogrjeva zbog praktičnijeg i bržeg utovara u

kamione.

Drvne sortimente ne smije se slagati uz

živa stabla!

Stabla na koja se naslanjaju drvni

sortimenti se tada nepotrebno oštećuju

i uništavaju.

Odvodni kanal nije stovarište!

Zatrpavanjem odvodnog kanala uz šumsku

cestu drvnim sortimentima, narušava se

vodni režim i posljedice mogu biti vrlo loše

za postojeće prometnice jer je zapriječeno

pravilno otjecanje vode uz prometnicu.

Šumski red u šumama šumoposjednika

7

N

Radovi koji se provode nakon sječe i izvlačenja

akon završene sječe i izvlake drvnih

sortimenata iz šume, pristupa se

završnoj fazi uspostave šumskog

reda. Glavnina radova koje obuhvaća šumski

red trebala bi do sada biti izvršena: grane

uklonjene s podmladka i preostalih stabala

u sastojini, usitnjene i spuštene na zemlju,

panjevi u sastojinama četinjača okorani…

Briga o tlu

U sastojinama koje se sječom pripremaju

za prirodnu obnovu tlo se treba očistiti od

nepotrebnih drvnih ostataka i otpada kako bi

tlo na koje će pasti sjeme bilo dostupno.

Čepovanje

U sastojinama gdje tijekom sječe dođe do

oštećenja na podmlatku, još iste godine,

zimi, za vrijeme mirovanja vegetacije

obavezno je izvršiti čepovanje stabalaca

kako bi sljedeće vegetacije potjerala nova,

neoštećena biljčica. Čepovanje se vrši

specijalnim škarama kojima se nisko, pri

dnu odreže oštećeno stabalce. Sljedeće

vegetacije iz bočnog pupa će potjerati nova

mladica i zamijeniti staru, oštećenu, a ozljeda

će ubrzo zarasti i neće kasnije utjecati na

kvalitetu stabla.

Poravnavanje puteva i vlaka

Nakon korištenja, izvođač radova treba

popraviti putove i vlake kako bi ih mogli

koristiti i drugi šumovlasnici. Putevi na kojima

se zadržava voda trebaju biti popravljeni

u što kraćem roku, a svakako prije kišnog

perioda jer će se tada oštećenja povećati i

njihovo popravljanje će biti znatno skuplje i

teže.

Obilježavanje i održavanje granica - Na

vlasnicima odnosno posjednicima šuma

obveza je da redovito obilježavaju i održavaju

obilježbu granica odjela ili vlasničkih parcela.

Granice trebaju biti obilježene vidljivo i

jasno.

©umski red u šumama šumoposjednika

8

Zagreb, tel. 01/6526 186, fax. 01/6515 589 www.hrsume.hr