UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA … novosti NOVEMBAR... · Iskoristiti potencijal društvenih mreža i online alata za širenje projektne metodologije i edukativnih materijala,

0

IDEA WSDC WIFI UNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti trajnoj socijalnoj uključenosti

mladih u sfere društvenog života u BiH

razvijanjem kritičkog mišljenja, debatnih i

komunikacijskih vještina koje će ih osnažiti i

pomoći im da budu aktivni građani u svojim

zajednicama, i nosioci promjena u društvu

kroz pokretanje inicijativa i educiranje

vršnjaka o značaju prevencije devijantnog

ponašanja.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade iz cijele BiH o značaju

prevencije zloupotrebe droge i alkohola, kao

i socijalne otuđenosti i nasilja prema

vršnjacima i u porodici kao posljedice ovog

devijantnog ponašanja.

Razviti vještine kritičkog razmišljanja,

komunikacije i retorike kako bi mladi postali

aktivni sudionici u rješavanju problema koji

se na njih odnose.

Iskoristiti potencijal društvenih mreža i

online alata za širenje projektne

metodologije i edukativnih materijala, i na taj

način povećati broj učesnika u projektu i

doseg projektnih rezultata

NAZIV PROJEKTA:

„NAVEDI DOBAR RAZLOG ZA

BOLJE SUTRA – BORBA

PROTIV OVISNOSTI I

POSLJEDICA OVISNIČKOG

PONAŠANJA MLADIH LJUDI”

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

Cilj projekta 1

Uvodna riječ o drogama 2

Intervju o drogama 3

Naša priča o štetnosti droge 20

Pjesmom protiv droge 21

ilustracije protiv zloupotrebe

droge 22

Naše poruke protiv

zloupotrebe droge 23

Radionica recimo ne drogi 24

Motivacijska priča o borbi

protiv droge 25

Mediji o zloupotrebi droge –

Živković: Zauzdaćemo

trgovinu narkoticima!

28

Umjesto kraja 28

2

Šta reći o nečemu što odnosi život na težak i trnovit

put. Nekoga ubija, nekoga čini nesretnim.

Pokleknemo pred iskušenjem života i bježeći od

njega i pokušavamo naći rješenje tamo, u njoj. Kada

je probamo prvi put možda će nas pustiti da odemo,

ali željet ćemo da probamo ponovo. Kada padnemo

u njen zagrljaj nema povratka. Nema nazad. Digne

te u nebo i onda te baci na dno. Uzima ti sreću,

zdravlje. Prijatelje. A za uzvrat ti daje sebe. Onu,

sebe koja ti oduzima sve. Dušu i tijelo ti uzima malo

po malo. Da svaki dodir sa njom osjetiš. Odvaja

roditelje od djece i djecu od roditelja. Prokleta je,ali

takva je. Ime joj je droga a nadimak ubica. Ako

postane blizu tebe bit će ti neprijatelj u ogledalu

prijatelja a ako joj se odupreš bit ćeš najjači čovjek

sa odrazom slabića. Naposljetku, željet ćemo da se

vratimo tamo gdje smo nekada, navodno, bili

nesretni ...ali eto, odluka je naša, hoćemo li je

probati ili ostati dosljedni ljepšem, sadašnjem

životu?

UVODNA RIJEČ – O DROGAMA





mladih ljudi”

3

U ovom broju debatnih novina donosimo vam dio

intervijua sa Dr. Slavkom Sakomanom u kojem ćete

pronaći dragocjene i poučne informacije drogama i

njihovoj štetnosti.

Dr. Slavko Sakoman iz Ureda za suzbijanje zlouporabe

droga Vlade RH prisustvovao je tribini 'Stop droga-biram

život' koja se održala u Dubrovniku u organizaciji udruge

'Sigurnost u prometu'. Sakoman je poznat kao neupitni

autoritet u Hrvatskoj na području ovisnosti, a obnašao je

različite važne funkcije kao što je ona voditelja Klinike za

psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti u KB Sestara

milosrdnica, a u medijima se spominje i kao osoba koja je

pomagala brojnim poznatim osobama u liječenju od

ovisnosti među kojima je i Dino Dvornik.

Za Dubrovački dnevnik je kazao

nešto više o ideji legalizacije

marihuane, dubrovačkom

području, medicinskom

kanabisu, ovisnostima o

drogama i lijekovima, bogatima i

slavnima koji konzumiraju

opijate te samoj tribini kojoj je

prisustvovao.

Sudjelovali ste u tribini 'Stop droga – biram život'

kojoj je prisustvovao veliki broj mladih. Koje poruke

ste pokušali prenijeti na publiku?

-Kad sam vidio publiku kako ulazi, a to su najvećim

dijelom bili mladi od 16 do 20 i nešto godina, odmah sam

procijenio kako su u fokusu adolescenti.

NTERVJU

Dr. Slavko Sakoman





mladih ljudi”

4

Dakle, nisu više djeca pod kontrolom roditelja nego

mladež koja je u tranziciji između dječje i odrasle

dobi kada se očekuje da kreiraju sami svoj život te

da odgoj te vanjska kontrola i briga prelazi u

samoodgoj i samokontrolu. Moj fokus je bio da im

prenesem poruke koje se tiču odgovornosti njihovog

kreiranja budućeg života i izbor vlastitog ponašanja.

Dominantno sam fokusirao temu na dio psihologije

koja se bavi nagradom odnosno ljudskim

ponašanjima koja su usmjerena na dobivanje

nagrade, a nagrada je uvijek osjećaj užitka,

zadovoljstva i sretnog života.

U svojoj dugogodišnjoj karijeri dali ste brojne

intervjue i razgovore za nacionalne medije. U

jednom razgovoru prije nekoliko mjeseci ste rekli

da je metadon najzloupotrebljivaniji lijek u

Hrvatskoj. Imate li ideju kako tome stati na kraj?

To je aspekt koji se tiče tretmana

jedne kategorije ovisnika, a to su

opijatski ili heroinski ovisnici i

unutar tog jednog segmenta

njihove terapije koju zovemo

farmakoterapija opioidima je

metadon. Morao bih reći riječ ili

dvije da ne bi ispalo kako je

metadon jedno veliko, nacionalno

zlo.

Naime, moramo pripisati zaslugu činjenici da je

novoevidentiranih ovisnika o opijatima, uključujući i

one koji su ovisnici o metadonu, od 2001. godine

pao sa 1 100 na svega 180 slučajeva koliko ih je

zabilježeno u 2015. godini.





mladih ljudi”

Koje su

posljedice

ovisnosti o

drogama?

Kako da

spasimo vaše i

naše prijatelje?

Pogledajmo

nastavak

intervjua...

5

Dakle, sav taj metadon koji jest na crnom tržištu u

Hrvatskoj, a činjenica je da postoji i da to tržište

trema smanjiti, očigledno ide prema heroinskim

ovisnicima koji se nikada nisu željeli izliječiti. Oni se

naprosto liječe trošeći vlastita sredstva i kupujući

metadon na ilegalnom tržištu. Mi nismo vidjeli onaj

najopasniji dio zlouporabe metadona koji curi od

liječenih ovisnika praktički na ulicu, da ide prema

tinejdžerima i da se oni navlače na to. Znači, nema

rasta broja tinejdžera koji su ovisni o metadonu ili

buprenorfinu. Europska unija radi istog tog principa,

gdje se mladi ljudi masovno liječe metadonom i

buprenorfinom pa čak i morfijem u Sloveniji ili

Austriji, ima 10 posto novih slučajeva opijatskih

ovisnika koji su se navukli primarno na lijekove. U

Hrvatskoj je to ispod pet posto.

Ja jesam izjavio jednu činjenicu

jer smatram da ako pada broj

liječenih ovisnika i pada broj

novootkrivenih koje treba liječiti,

i to dramatično pada, onda

mora padati i potrošnja lijekova.

Pratio sam koje novce i koju

količinu financira kad je riječ o metadonu i

buprenorfinu Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje.





mladih ljudi”

6

Smatram da u perspektivi ne može porast tog trošenja

novca biti opravdan povećanjem tolerancije i potrebe za

većim dozama za održavanje ili zamjensku terapiju

metadonom i buprenorfinom. Činjenica je da je u zadnje

tri godine konačno zaustavljen i porast potrošnje

metadona i buprenorfina, ali nije u toj mjeri počela

naznaka smanjenja potrošnje lijekova premda se

dogodio i smanjen broj ovisnika evidentiranih u sustavu

liječenja. Dakle, tu treba učiniti određene napore i po

mom sudu povećati kontrolu da se ne bi dogodilo da

metadon radi financijskih razloga od strane sitnih, uličnih

dilera ne bi išao prema tinejdžerima i da se oni primarno

navlače na te opasne adiktivne supstance.

ZAKONI U HRVATSKOJ SE NE PROVODE PA

LEGALIZACIJA MARIHUANE NE BI IMALA SMISLA

U sklopu tribine 'Stop drogi-biram

život' održali ste govor pred

mladima, a općepoznata je

činjenica kako upravo među njima

raste popularizacija marihuane.

Tako se danas sve češće viđaju čudotvorna ulja od

kanabisa koja liječe gotovo sve bolesti, često se

može čuti kako marihuana nije droga. Ljudi koji

zagovaraju konzumiranje marihuane u svemu

zapravo vide veliku urotu farmaceutske industrije

koja bi najviše izgubila ako bi se dokazalo kako je

marihuana štetna. Tu su i brojna svjedočanstva ljudi

koji tvrde kako su marihuanom izliječili rak. Što biste

poručili takvim ljudima, u čemu leži štetnost

marihuane?

Popularizacija marihuane u kontekstu ljekovitosti je

značajan produkt odnosa medija prema tom pitanju i

nekritičkog prijenosa određenih.





mladih ljudi”

Zadatak za naše

debatante. Evo

jedna debatna teza

Da li marihuana

treba biti

legalizovana ili

ne?

ZA ili PROTIV

7

informacija gdje se nije propitala istinitost i pouzdanost

same informacije. Prije svega se to odnosi na navode da

se iz marihuane može iskoristiti ne toliko THC nego

CBD, jedna tvar koja nije adiktivna, ali se također veže

uz opiumne receptore. Je li taj CBD doista ljekovit i u

kojoj mjeri te u kojoj mjeri je ljekovitost lijekova koji

sadrže CBD i THC još treba biti dokazano kroz rigorozne

kliničke studije. Ako govorimo o uroti farmaceutske

industrije koja ne želi da neki jeftini lijekovi od marihuane

potisnu njihove lijekove na kojima sigurno zarađuju, zar

ti ljudi koji boluju od teških bolesti i od njih umiru, među

kojima su prinčevi, kraljevi, biznismeni, ne bi nabavili litre

i litre CBD-a i ulja i izliječili se? Zašto se oni ne izliječe

onda? Zašto umiru njihova djeca kad svaka budala

može naručiti najbolje kanabis ulje od najboljih

proizvođača legalnih u Americi, Kanadi, Nizozemskoj?

Koji je problem da to oni kupe? To naprosto nije istina!

Svi oni koji su se izliječili su najčešće prošli medicinski

tretman, ali su radi panike uzimali i kanabis ulje.

I karcinome drugog tipa

su najčešće liječili

klasično, ali uzimali su uz

to i kanbis ulje kojem

često pripisuju svoje

izlječenje.

Ljudi koji plate tisuće kuna za to ilegalno ulje i provode

regularno liječenje, zar žele 'profućkati' lovu nizašto? Oni

rade neki marketing da se netko drugi također uvali u

istu priču. No, jesu li često puta dijagnoze bile ispravne?

Melanom je najmaligniji tumor, ne znam tko se izliječio i

tko je došao u kasnoj fazi ako proces nije strogo

lokaliziran, kirurški zahvaćen. Tko je melanom mazao

kanabisovim uljem?





mladih ljudi”

Zadatak za vas.

8

Tu se stvara neki privid da je nešto što je u marihuani

liječi sve bolesti. Gotovo da nema poremećaja gdje oni

ne spominju da se može liječiti marihuanom. Po mom

sudu, radi se o vještom marketingu određenih sustava

koji proizvode ulje i koji žele na toj neupućenosti naroda

naprosto na brzinu zarađivati novce. U Hrvatskoj postoji

jedno nevjerojatno tržište tih kanabisovih ulja koje se

hrani poluinformacijama, vrlo je slično tržištu tih

nadriliječnika, čudotvoraca, bioenergetičara, 'ćiribu

ćiriba', koji namače ljude u kadama s kvasom i uzimaju

im novac. Čovjek umre, a oni i dalje uzimaju novac od

drugih ljudi, znam dosta takvih slučajeva. A ne plaćaju

nikakav porez!

Jedan od najčešćih argumenata

kojima se služe zagovornici

konzumiranja marihuane jest taj

da se od droge ne umire i kako je

smiješno takvo što braniti .

Naime, potrebno je konzumirati

48 kilograma marihuane u

jednom trenutku da bi se samo

stvorio rizik od umiranja, što je

nemoguće.

-Način na koji je neka droga štetna ovisno o utjecaju na

organizam čovjeka i sve organske sustave je vrlo različit.

Od heroina se umre, kako što se kaže, dok rečeš keks.

Uzmeš malo veću dozu, predoziraš se i mrtav si čovjek.

Kad je riječ o marihuani, nema problema da bi se netko

predozirao i umro, ali jedan moj pacijent se 'napušio',

vozio automobilom, u toj potpunoj euforiji zaboravio da

vozi automobil i zamalo pregazio ljude na cesti. Razbio

je automobil, mogao se ubiti vozeći napušen. Jest da

osoba na heroinu također može zaspati za volanom i

poginuti, može i lud u krizi voziti da nabavi 'šut' i u toj

ludoj vožnji nekoga pregaziti. Dakle, postoje različiti

oblici rizika. Međutim, koji je rizik za marihuanu?





mladih ljudi”

9

u prvenstveno govorim o nužnim zakonskim

ograničenjima, čak i ako se legalizira tržište

marihuane; da se maloljetnicima do 18, po mom

sudu do 21 godine, strogo i striktno zabranjuje

dostupnost i prodaja i dapače iz legalnog sustava

paziti da ljudi koji kupe za sebe određenu količinu za

rekreativno uživanje ne prodaju marihuanu

maloljetnicima i ljudima do 21. godine jer je

marihuana izuzetno štetna za razvojni proces, za

strukturiranje ličnosti. Nedavna studija Nacionalnog

instituta za droge u Americi, a to je najmoćnija

institucija po tom pitanju, je potvrdila da su znatno

siromašnije kognitivne funkcije, inteligencija i

rezultati školovanja kod ljudi koji su počeli uzimati

kanabis u ranijim tinejdžerskim godinama. To su

znanstvene, prospektivne studije dokazale. Dakle,

mladi na marihuani su imali dramatično lošije

rezultate.

Rezultati posljednje studije vezane uz rano otkrivanje

karcinoma testisa u Hrvatskoj je HZZO objavio na

svom portalu. Kad su istraživali faktore kod

povećanog rizika karcinoma testisa, otkrili su kako

oni koji imaju taj karcinom su dvaput češći

konzumenti marihuane. Znači, dvostruko je češći

karcinom testisa kod konzumenata marihuane.

Postoje drugi oblici štetnosti marihuane, a najvažniji

je povećane rizika razvoja psihoze slične šizofreniji.

Šest puta je veći rizik da se razvije šizofreni proces

kod onih koji konstantno puše marihuanu i počeli su

u maloljetničkoj fazi, dok je šizofrenija opće

populacije rizična za jedan posto, genski najčešće.





mladih ljudi”

10

Kod pušača marihuane je rizik šest puta veći, a

psihotične epizode se javljaju kod 14 posto

konzumenata koji su dugotrajniji, uporniji i koji

konzumiraju veće doze. Postoji li gora komplikacija

od toga da netko poludi i da je riječ o kroničnom

obliku gdje imate osobu koja ima paranoju koja

stalo preispituje tko je gleda, zašto je gleda, stalno

tumači da sve ima veze s njom. To je strašna

komplikacija.





mladih ljudi”

Nikotin je sastavnica cigareta, duhanskog dima koji

ima štetne tvari koje izazivaju karcinom i niz drugih

problema u tijelu, a sam nikotin nije droga koja

izaziva 'blesavost' kod ljudi, poremećaj ponašanja,

niti u vožnji, ni bilo gdje, ali je jako adiktivna droga

koja uništava pluća, izaziva bronhitis i slično. Kod

alkohola je čovjek 'blesav', koordinacija mu je

slaba, vizualno-motorički odgovor u vožnji je slab

gdje je puno rizičniji nego marihuana. Znači svaka

droga ima svoj način na koji utječe na ljudsko

ponašanje. Svaka droga ima svoj profil, svoj

modalitet i djeluje štetno. Ono što je zajedničko jest

činjenica da su sve droge koje imaju psihoaktivni

potencijal izuzetno štetne za proces zdravog,

normalnog i uravnoteženog razvoja mozga,

neuronskih mreža, a time i same ličnosti buduće

odrasle osobe.

Spomenuli ste alkohol i cigarete. Marihuana je

ilegalna, no alkohol je legalan, a čest je krivac

za smrt i nesreće na prometnicama te ima

gotovo neraskidivu vezu s nasiljem. Krivac je

za brojne bolesti, kao i cigarete. Postoji jedno

hipotetsko pitanje; ako su alkohol i cigarete

legalni, a marihuana ilegalna, treba li to dvoje

zabraniti ili legalizirati marihuanu kao što je to

slučaj s alkoholom i cigaretama?

-

11

Represivna politika prema duhanu dakle zabrana i

stavljanje duhana na listu zabranjenih droga na

kojima je u većini država svijeta i marihuana, ne bi

bila primjerena. Represivni odgovor pogotovo na

tvari koje su široko dostupne, ugrađene u kulturu

života ljudi kroz stoljeća, bi bio totalno promašena

strategija. Međutim, određena zakonska

ograničenja kao što je zabrana pušenja duhana na

javnim prostorima, prometalima, restoranima i

slično je pridonijela dramatičnom smanjenju broja

pušača u svim državama gdje se to striktno

provodilo. U Hrvatskoj, kad sam počeo raditi kao

liječnik, početkom 70-ih godina, skoro 70 posto

muškaraca je pušilo duhan. Pušenje je bilo strašan

problem, a tada je i broj alkoholičara kao i

potrošnja alkohola bila dramatično veća nego što je

to danas. Vodio sam nacionalni registar liječenih

alkoholičara i u to vrijeme se dramatično više pilo

te je skoro 6 tisuća novoliječenih ljudi bilo upisano

radi alkoholizma u Hrvatskoj godišnje, što je skoro

10 posto populacije.

Trebalo bi provoditi politiku da se dostupnost svih

takvih supstanci, uključujući i alkohol, i duhanske

proizvode, i igre na sreću, maksimalno smanji

prema malodobnoj populaciji. Naša država silno

griješi što moćno reklamira pivo i povezuje ga sa

sportom i zdravim životom i što su reklame za igre

na sreću i lutriju permanente jer se radi o interesu

punjenja budžeta.

Da li

maloljetnim

osobama treba

onemogućiti

dostuponost

opojnih

sredstava?

ZA ili PROTIV?





mladih ljudi”

12

Konačno, imamo i taj duhan. Kako riješiti taj

problem? Istina, nema direktnih reklama, ali nema

ni kampanja koje bi država plaćala protiv pušenja

duhana nego se sve radi da se ne ugrozi budžet pa

se dižu porezi. Država zna da će ovisnik o nikotinu

radije dati 20 i nešto kuna za kutiju cigareta nego

što će to potrošiti na kruh i mlijeko. Koliko možete

kupiti kruha i mlijeka za jednu kutiju cigareta?

Budući da država i oni koji kreiraju budžet znaju

koliko su ljudi 'napaljeni' na nikotin, oni će dići

cijenu cigareta i obitelj će ako treba biti gladna

kruha, ali će kupiti cigarete i tu nema diskusije.

Postoje države koje su pravno uređene gdje se

zakoni provode rigorozno i u tim državama staviti

marihuanu, koja je inače na ilegalnim tržištima vrlo

dostupna, pod kontrolu države i da ona umjesto

kriminalca puni budžet, ima logike i ima smisla. No,

vrijedi li to napraviti u Hrvatskoj gdje se u godini

dana ne zatvori niti jedan lokal ili diskoteka jer

unutra ulaze maloljetnici, jer tamo piju te kupuju i

puše cigarete? Tko je zatvorio diskoteku, kafić,

restoran radi tih razloga ili bilo koju robnu kuću koja

prodaje maloljetnicima cigarete? Nitko! Dakle,

zakoni se ne provode. Ako bi dali i marihuani status

kao i duhanu, da punoljetni mogu doći i kupiti sebi

određenu količinu marihuane, nositi i pušiti, što bi

se dogodilo? Veliki dio te marihuane bi punoljetne

osobe sklone novcu i preprodaji to prodavali

maloljetnicima da dođu do novca. Tako bismo, uz

ilegalno tržište, mi u Hrvatskoj vrlo brzo imali i

legalno tržište iz kojeg bi se marihuana prelijevala

ilegalnom prodajom prema maloljetnicima i oni bi

imali povećanu potrošnju marihuane jer bi živjeli u

uvjerenju da to nije ništa, da se to može, jer se

konačno legaliziralo kao i druge stvari.





mladih ljudi”

13

Imali bismo dodatnu štetu preko četvrte supstance. To

u našem kontekstu naprosto ne bi bilo dobro.

S obzirom na ovo što ste mi odgovorili dalo bi se

zaključiti kako smatrate da ne bi bilo toliko

tragično stvoriti legalno tržište marihuane, no

imate zamjerku na neprovođenje zakona u

Hrvatskoj koji bi trebali štititi maloljetnike?

Činjenica je da ima na tisuće sportskih kladionica u

Hrvatskoj. Koliko ima slučajeva da se bilo koja

zatvorila jer je unutra ušao malodobnik i igrao igru na

sreću?

DROGA U DUBROVNIKU JE SKUPA,

NEDOSTUPNA I LOŠE KVALITETE

Prije nekoliko godina dali vrlo zanimljivu izjavu

kako bi trebalo dekriminalizirati sve droge,

uključujući i one teške. Što bi se na taj način

postiglo?

-Nisam rekao da ih treba dekriminalizirati nego da se

teške droge tradicionalno, kroz stoljeća, legalno koriste

u medicini. Legalizacija u medicinske svrhe, još od

Srednjeg vijeka, je dostupna u medicini u kontinuitetu,

sve do današnjih dana. Morfij, teški narkotici jesu u

medicini. Zašto onda raditi tešku dramu oko uporabe

marihuane i izvlačenja iz marihuane lijekova koji

sadrže nešto THC-a ili onog već spomenutog CBD-a u

svrhu liječenja? Nisam govorio da bi se heroin trebao

pojaviti dostupan za rekreativno uzimanje.

Ja sam samo spomenuo jednu drugu stvar, a to je da

ne treba ići selektivno štititi samo one koji radi svoje

bolesne potrebe konzumiraju marihuanu ili da se to

dogodi za speed, a da heroinskog ovisnika tretirate i

da ga diskriminirate drugim zakonskim propisima.

A kako nam se ti

zoveš ?

Hoće li droga

postati dio tebe i

tvog imena?

RECIMO NE

DROGI!!!

Raščisti sa sobom

pa nam javi. Svoje

razmišljanje i

prijedloge kako da

pomognemo

drugima.





mladih ljudi”

14

Dakle, ako je riječ o posjedovanju određene droge,

ne bi se trebalo tolerirati samo postojanje nekoga

tko ima kanabis u džepu, a ovisnika koji je teški

bolesnik zbog posjedovanja represivno goniti. U

tom smislu samo rekao da treba postojati pravda

kad je riječ o žrtvama konzumacija droge i

ovisnicima; da posjedovanje droge u nekoj manjoj

dozi, za jedan ili dva dana od strane teških

ovisnika, bi trebalo biti dekriminalizirano.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

jedna je od najuspješnijih u razbijanju cijelih

narkolanaca u posljednjih nekoliko godina pa

smo ovih dana ponovno svjedoci velikih

zapljena heroina. Zašto baš dubrovačko

područje? Je li to samo zbog geografskog

položaja ili naša policija radi dobar posao?

Dubrovačko-neretvanska županija je na graničnoj

crti, baš kao što je i Vukovarsko-srijemska

županija. Zna se da se ogromne količine droge

tranzitno prevoze preko Hrvatske prema Zapadnoj

Europi. Ogromne količine droge idu od Kosova

prema BiH, pa od BiH prema Europi ili preko naših

luka i otoka u brodicama i slično. To su enormne

količine droge na ovim prostorima. To je naprosto

koridor jer te droge nisu preko zraka preletjele

nego u regularnom transportu. Dakle, ono što se

zaplijeni na graničnom prijelazu, to je vjerojatno

minorna količina od ukupnih količina koje tu

prolaze..

A

Slijedi njene

životne korake?

Hvala ti Majko

Terezo.





mladih ljudi”

15

Za zaštitu naših građana je najbitnije ukloniti one

količine koje se plasiraju ili se kane plasirati na

naše tržište. Dakako, po pitanju zapljena droga

koje idu prema Zapadnoj Europi je Hrvatska i njen

represivni aparat dala silan doprinos smanjenju

dostupnosti droga u EU što je sigurno naša

zadaća.

Što se tiče domaće opskrbe našeg tržišta, rezultati

su dobri kad je riječ o heroinu jer su moja

istraživanja pokazala da je on teško dostupan,

skup, loše kvalitete i treba puno vremena da se

nabavi doza. Istra je najzapadnija točka pa je

dostava heroina prema istraživanja iz 2013. godine

bila najbolja. Trebalo je malo novca, oko 90 kuna

za šut, 20 minuta za nabaviti isti i heroin je bio

dobre kvalitete jer je organizirani kriminal očito

tamo najbolje funkcionirao. Nakon policijske akcije

gdje je palo nekoliko visokih policijskih inspektora,

istraživanje iz 2015. godine pokazalo je dramatičnu

promjenu. Otkud je taj heroin stalno dolazio od

Pule? Morao je prijeći cijelu ovu relaciju.

No, da se vratimo na lokalnu situaciju i djelatnike

PU DNŽ. Podaci su pokazali da su droge u

Dubrovniku ipak teško dostupne, lošije kvalitete i

drže cijene. Dakle, ne samo da se preko granice

ne može tek tako proći s drogom, nego je i lokalno

tržište represivno dobro iskontrolirano što pridonosi

zaštiti mladeži da se navuče na adiktivnije droge

kao što je to heroin. S kokainom je situacija malo

lošija. Ima tu gospode, finih hotela i mjesta gdje se

puno šmrče. Tu ne vidim neke rezultate, ali ne

vidim ih ni u Zagrebu.





mladih ljudi”

16

Liječenje medicinskim kanabisom u Hrvatskoj

je moguće od prošle godine. No, čini se kako

ipak nije osobito zaživjelo. Zašto?

-Uzrok je u operativnom provođenju te mogućnosti.

Da bi liječnik sukladno odluci Povjerenstva za

uporabu lijekova na bazi kanabisa napisao nalaz i

mišljenje te tako preporučio liječiti nekoga

pacijenta, da bi se ta mogućnost provodila u

praksu, trebaju postojati ambulante s liječnicima

koji su upućeni u takvo što, koji su se specijalizirali

za to, da vjeruju u to i da na zahtjev pacijenta

razmotre tu opciju liječenja. Trebalo bi biti nekoliko

takvih neurologa, ali i onkologa koji se bave

liječenjem malignih bolesti za smanjenje boli ili

mučnine kod kemoterapije, ili primjerice kod djece

koja imaju neke forme epilepsije. Znači, za sve te

indikacije za koje je odobreno da se koristi liječenje

kanabisom trebate naći stručnjake, otvoriti

ambulante gdje bi dolazili ljudi koji žele iskušati tu

terapijsku opciju i trebao bi se naći netko tko će

uvoziti te lijekove i dati ih u ljekarne kao svaki drugi

lijek. Dakle, postavlja se pitanje hoće li se naći

dovoljno liječnika specijalista koji će tu terapijsku

mogućnost koristiti. Zasad naši ljudi odlaze u

Sloveniju, tamo plate pregled, kupe lijek, dovezu

ga i legalno ga mogu posjedovati.

Hoćete li biti

ovisnik?

Zašto ne biste

pokušali sa

knjigom?

Ona nam je tu,

uvijek.

Da li bi i u BIH

trebalo zaživjeti

liječenje

medicinskim

kanabisom?





mladih ljudi”

17

APAURINI I XANAXI JEDU DESETKE TISUĆA

LJUDI, TO JE KATASTROFA!

Iako još 2016. godina nije gotova, antidepresivi su

dosad najpropisivaniji lijek. Koliko su oni štetni i

jesu li Hrvati uistinu baš tako depresivna nacija ili

se ti lijekovi dijele i propisuju 'šakom i kapom'?

-Doktor Torre koji je nekada radio u mom timu uputio je

kritiku na račun psihijatrijske struke i njihovog odnosa

prema uporabi lijekova. Depresija kao jedno mentalno

stanje, kad je riječ o ljudskom raspoloženju i doživljaju,

jest rastući problem i po Svjetskoj zdravstvenoj

organizaciji za tri, četiri godine to će biti vodeći svjetski

zdravstveni problem nakon kardiovaskularnih bolesti.

Bilo bi potrebno dosta vremena da se odgovori na

pitanje zbog čega raste depresija i to osobito u

zemljama koje su najrazvijenije, s najvišim standardom

življenja. Zašto su ljudi sve više izgubljeni u potrazi za

smislom života, zašto sve više osjećaju da je život

prolazan i da završava katastrofalno, starenjem i

smrću? Danas se sve vrti oko toga kako biti lijep i imati

novac.

Svijet je krajnje nepravedan i svijest o toj nepravdi je

prisutna i u Hrvatskoj pa su ljudi malo izgubili živce,

prvenstveno od načina na koji politički sustav kreira

ovu državu i što je od nje napravio. U Hrvatskoj toliko

ne raste sama depresija, nego jedna tjeskoba i onda

se događa potraga za liječenjem i promjenom toga

stanja.

Depresija u smislu bipolarnog poremećaja, koja izvire

iz genske greške mozga, zahvaća 0.5 posto

populacije. Međutim, depresivne epizode danas

zahvaćaju 30 do 40 posto ljudi u nekom periodu

života.

ZA ILI PROTIV?

Antidepresivi se

trebaju

preporučivati i

maloljetnicima?

Najbolji način

rješavanja

duševnih

problema je

liječenje

antidepresivima?

DA ili NE





mladih ljudi”

18

Sve su one uzrokovane

nezadovoljstvom

kvalitetom života, a iznad

svega poremećajem

međuljudskih odnosa

među najbližima, u

obitelji, na relaciji

poslodavac - zaposlenik,

roditelji-djeca i slično.

Odgovor za te depresije nisu dominantno lijekovi nego

rješenje problema leži u razgovoru. Psihijatar se mora

naći s čovjekom, uspostaviti kontakt s njim, naći

odgovore zašto i koje su okolnosti izvana djelovale na

njegov um na način da je on stvorio negativan odnos

prema određenim stvarima, događajima i perspektivi

pa smatra da ne može živjeti i da ništa nema smisla.

Ponekad trebate djelovati na čovjeka da promijeni

odnos prema stvarima ili promijeni stvari za koje misli

da ih ne može promijeniti. Kod dijela ljudi je situacija

toliko grozna da noćima ne spavaju i gutaju brdo

benzodiazepina i onda im se propisuje neki drugi lijek

koji nije adiktivan. Apaurini, Xanaxi i ostalo jede

desetke tisuća ljudi i to je katastrofa!

Onda se pojavljuju antidepresivi koji smanjuju tjeskobu,

međutim ogroman broj ljudi danas su radi tjeskobe

navučeni na benzodiazepin. Onda ih šopaju Prozacom,

Fevarinom, Zoloftom, Wellbutrinom... Ima ih oko 15, a mi

smo ih sve registrirali na listi lijekova. Sam lijek ne može

promijeniti mišljenja i stavove ljudi. Može promijeniti

osjećanje, ali oni imaju značajne nuspojave. Tu je masa

mladih ljudi koji su uletjeli u terapiju, koji su bili tjeskobni

radi gubitka posla ili ne mogu financirati potrebne

dugove, kredite u 'švicarcima' i onda im 'šišaju' Zoloft..

ZA I PROTIV !

DEBATA

Ključni razlog

početka

korištenja opojnih

sredstava je

nefunkcionalna

porodica?

Za početak

korištenja opojnih

sredstava najveći

krivac je škola?

Spasimo

jedni

druge!





mladih ljudi”

19

Neke od nuspojava su i dobivanje na težini, pa su

žene koje ih konzumiraju zbog toga još nesretnije.

Muškarci gube libido o čemu se opće ne priča.

Od lijeka malo bolje spavaju, ali imaju neke

nuspojave koje onda stvaraju sekundarni problem,

a pozicija čovjeka na poslu i životu ostaje ista jer

pacijent nije osnažen da se bolje nosi sa životom,

da bude malo flegmatičniji. Kad mi pacijenti kažu

da su zabrinuti, ja ih pitam koja im je korist od briga

i čemu služe. Ne služe ničemu, pa čemu onda

brinuti? Od njih imate samo štetu. Ljude se može

mijenjati sugestijom, ali to lijek ne može napraviti.

Nastavak

intervjua možete

pogledati u

narednom broju

Debatnih

novosti…

Je li išta vrijedno

života jednog

djeteta?

Je li išta vrijedno

vašeg zdravlja i

života?

NE NIJE!!!

Nadamo se da ste

pažljivo pročitali

ovaj dragocjeni

intervju i naučili

mnogo toga što

niste znali o

štetnosti droga i

ostalim popratnim

pojavama koje

droge nose

sobom.





mladih ljudi”

20

Pročitak, razmisli,

podijeli priču sa

prijateljima. Obrazujte

vršnjake o štetnosti

droge i pomozite

vršnjacima da se

odupru zlu.

PRIČA O DROGI

OPASAN PUT U OVISNOST (I dio)





mladih ljudi”

Prvi put droga se obično kuša iz znatiželje ili na

nagovor prijatelja. Dobro razmisli isplati li se ući u

takav rizik. Posljedice, na koje kasnije više ne

možeš utjecati, mogu biti vrlo teške

Pa što, jedan mi džoint neće naškoditi. Želim znati što

je to zapravo, kako se osjećaš, što doživljavaš...

Naoko bezazlena znatiželja, međutim, može biti samo

prvi korak u svijet droge. A kako on izgleda, to već

zacijelo znaš iz brojnih novinskih članaka, televizijskih

dokumentaraca, filmova, ispovijedi ljudi koji žive u tom

paklu, ili su ipak imali sreću da se iz njega izvuku. Broj

narkomana i u nas raste, pa su sve veće i mogućnosti

da se nađes u društvu u kojem će ti netko ponuditi

'travu', ili barem u tebi pobuditi znatiželju. Pravi je

odgovor: hvala, ne bih. Naravno, konačna je odluka

na tebi, ali mudro je imati na umu sve ono što ti o

tome mogu reći i savjetovati roditelji, nastavnici,

liječnici, sociolozi, kao i oni koji su sve to iskusili na

vlastitoj koži. A sve to doista upućuje na jedan jedini

odgovor: Ne!

I to bez obzira na to radilo se o takozvanim lakšim, ili,

pak, težim drogama. Jer, svaki početak, ma kako se

bezazlenim i bezopasnim činio, može završiti tragično.

Put je, kako opisuje američki stručnjak dr. Robert

Schwebel, uglavnom uvijek isti, vodi kroz četiri faze.

Pretpostavimo da nisi odoljela/odolio izazovu prvog

džointa. Kako bi se situacija za tebe mogla dalje

razvijati?... (nastavak u idućem broju debatnih)

IZVOR

http://www.moravek.or

g/ovisnosti/droga-

003.htm

…I

druže,kamo

dalje ?

21

KAKO DA TI KAŽEM JA

A MA DROGA NE VALJA

ŽIVI ŽIVOT KAKO TREBA

I NE PROBAVAJ TO ZLO

MENI, TEBI, NAMA, SVIMA DROGA ŽIVOT SLAMA

ODBACI DROGU IZ ŽIVOTA I POSTANI PRIMJER

SVIMA NAMA

DRUŽE DOBRI

RECI SVIMA

OD DROGE SE U SMRT IDE

G LAVU GORE, HRABRO KRENI U BORBU

POMOĆI

I DRUGIMA PORUČI

NE UZIMAJ DROGU NIKAD

ETO TEBI OD MENE PORUKA, ZA BORBU PROTIV

DROGE RUKA PRUŽENA JE SADA SVIMA.

PJESMOM PROTVI DROGE





mladih ljudi”

22

SLIKOM PROTIV ZLOUPOTREBE DROGE





mladih ljudi”

ISKORISTITE I VI!!!

Šta naši debatanti i

treneri imaju poručiti o

borbi protiv opojnih

sredstava ?

Šta mislite da li čovjek

uvijek treba ostati dijete?

23

NAŠE PORUKE PROTIV ZLOUPOTREBE DROGE





mladih ljudi”

DROGA NE RJEŠAVA PROBLEM,

ONA GA STVARA.

NE TRAŽI PRIJATELJA U DROGI,

TRAŽITE IH U LJUDIMA.

BACIMO DROGU U KOŠ

BUDI ODGOVORAN ZA SVOJE

ZDRAVLJE, RECI NE DROGAMA.

KAD STIGNEŠ DO SRŽI ZLA

NEĆES NIŠTA NAĆI.

DROGA JE KRAJ TVOG ŽIVOTA!

RECIMO

DROGI NE!

24

RADIONICA RECIMO NE DROGI





mladih ljudi”

IZVOR :http://gimnazija-

nova-

gradiska.skole.hr/upload

/gimnazija-nova-

gradiska/newsattach/333

/Radionice_u_borbi_prot

iv_ovisnosti.pdf

25

POTRESNA PRIČA IZ ŽIVOTA JEDNOG NARKOMANA

”Mama mi je kupovala heroin. Gledala sam je kako se drogira,

ispod nastrešnice u vrtu, i pamtila sve detalje tog odvratnog

rituala – Pomislila sam da bih i ja to mogla probati i iskoristila

sam jedan dan kad nikoga nije bilo kod kuće. Nisam razmišljala

o tome kako je van pameti uzimati drogu zajedno sa vlastitom

majkom, samo mi je bilo važno da dobijem svoju dozu. Kada

sam prvi put uzela heroin, sve mi se zabijelilo pred očima...

Nakon toga, nešto čudno poput

žmaraca, prostrujalo mi je kroz

tijelo, penjući se munjevito od

stopala do glave, da bi se zatim,

polagano, vratilo natrag. Odjednom,

sve mi je bilo ravno do mora, svi

problemi su iščezli...

Osjećala sam se kao da lebdim ” - započinje svoju ispovijest

Britanka Ema Bic (16), koja je, kao desetogodišnjakinja,

zakoračila u pakao droge, i nastavlja: ”To što sam probala

drogu nije bilo ništa senzacionalno, za mene je to bilo gotovo

normalno. Moja mama Karen, naime, drogirala se otkako znam

za sebe. Jednom prilikom, kada mi je bilo sedam godina, i

kada se mama predozirala, išla sam s njom u bolnicu kako bih

ljekarima potanko objasnila šta je uzela.

Gledala sam je kako se drogira, ispod nastrešnice u vrtu, i

pamtila sve detalje tog odvratnog rituala. Zapamtila sam da bi

prvo odsjekla četvrtasti komadić folije, zatim bi na nju stavila

heroin koji bi se, nakon što bi ispod folije zapalila šibicu,

pretvorio u smeđu tečnost. Poslije je to miješala sa duhanom i

pušila. Pomislila sam da bih i ja to mogla probati. Iskoristila

sam jedan dan kad nikoga nije bilo kod kuće i prekopirala sve

što je mama radila. Nisam u stanju da objasnim šta mi je sve

prošlo kroz glavu nakon tog prvog šuta.

MOTIVACIJSKA PRIČA U BORBI PROTIV

DROGE





mladih ljudi”

Da

Da li će Ema Bic

na kraju naći

rješenje za ovaj

problem ili će

ipak ostati

dosljedna životu

kojeg je

započela?

Potresna ispovijest šesnaestogodišnje Britanke Eme Bic

26

Uopće nisam razmišljala o očajnom stanju u kojem se moja mama

nalazila. Nekako sam sve tumačila time da droga mora da je dobra stvar,

čim joj se moja majka stalno vraća. Narednih nekoliko sedmica,

ljubomorno čuvajući svoju tajnu, nastavila sam sa svakodnevnim

uzimanjem droge. Drogirala sam se u kupatilu, prije polaska u školu, u

školskom toaletu, na pauzi za doručak, pa opet kod kuće...Nije prošlo

mnogo vremena kada sam shvatila da sam potpuni ovisnik - moje tijelo

više nije moglo bez droge. Kada ne bih uzela heroin, čas bi mi bilo

pretoplo, a čas bih se tresla od hladnoće. Oći su mi bile zamagljene,

imala sam užasne grčeve u stomaku. Noge su mi se tresle, čak i ako bih

ležala u krevetu...Jedino sam mislila o tome kako ću doći do novog šuta i

jedino mi je droga pomagala da se osjećam bolje.

…MAMA UZELA SAM HEROIN

Da bih zadovoljila sve svoje apetite, uzimala sam sve više droge iz

maminog skrovišta. Nikome nisu mogle promaći velike promjene na

mome tijelu. Samo u nekoliko sedmica drastično sam smršala, lice mi je

bilo iznureno, oko očiju su mi se pojavili tamni kolutovi. Izgubila sam

apetit i jedino što sam mogla jesti bili su slatkiši. Vrlo sam se loše

osječala, jedva sam se držala na nogama. Jednoga dana, jedva sam

uspjela izgovoriti: «Mama, uzela sam heroin». Začudila se i ništa nije

kazala, a nakon nekoliko minuta, sasvim pribrano, obećala je da će mi

pomoći. Kazala je da će mi dati heroin, ali tek toliku dozu koja će mi

otkloniti bolove.. Uopće nije spomenula medicinsku pomoć. Mislila sam

da je to zbog toga što se brinula da ne zaglavi ponovo u zatvoru, ako

neko sazna da sam i ja postala ovisnik.

Prvi ubod iglom

Sjećam se da mi je jedan mamin prijatelj prvi put dao heroin

intravenozno. Kada je ubo iglu u moju venu, nije prošlo nekoliko sekundi,

a srce mi je počelo luđaèki udarati. Ponovo me preplavio onaj čudni

osjećaj kao kad sam prvi put probala heroin. Činilo mi se da sam

okružena anđelima. Poslije sam samo spavala i spavala, dok nisam

osjetila potrebu za novom dozom.

Tata, bolesna sam!

Od tada smo se nas dvije nalazile na pauzi za ručak, i odlazile kod dilera

da nabavimo drogu. Zatim bih se ja vračala u školu. Nisam razmišljala o

tome kako je van pameti uzimati drogu zajedno sa vlastitom majkom,

samo mi je bilo važno da dobijem svoju dozu. Cijela ta situacija pretvorila

me je u užasnu osobu. Počela sam izostajati sa nastave, a mama je

ostala bez posla. Odselile smo od bake i iznajmile stan. Uskoro, svo

vrijeme smo provodile sa drugim narkomanima. Prešle smo na injekcije.

Sve brže sam propadala i prolazila sam kroz pravi pakao. Ruke su mi

bile pune modrih mrlja od uboda injekcije, a ponekad sam morala uzeti

drogu i više nego uobičajeno jer su me razdirali užasni bolovi.

IZVOR :

http://www.n-

um.com/?q=node

/3995





mladih ljudi”

Užasno je biti

heroinski ovisnik i

gaditi se samome

sebi. Hvala Bogu

pa je sve to iza

mene i da ponovo

živim život

dostojan čovjeka ”

-završava Ema

svoju ispovijest.

27

Mama i ja smo počele da krademo, najčešće torbice od prolaznika,

kako bismo došle do novca. U jednom periodu dnevno smo na drogu

trošile i po 100 funti (300 KM, prim. prev.). Mama je ponovo morala da

ide u zatvor, ovoga puta na četiri mjeseca, jer je bila osuđena zbog

krađe kreditnih kartica. U suzama sam nazvala tatu i sve mu priznala.

«Bolesna sam, dođi po mene» – , zavapila sam.

Dugi put oporavka

Tata je bio šokiran kada me je ugledao, a potpuno slomljen kada su

mu ljekari kazali da moram da idem na odvikavanje od heroina i da,

dok terapija ne počne, i dalje moram uzimati narkotike kako ne bih

zapala u stanje šoka. Nije bilo druge nego da mi, svakodnevno,

nabavlja potrebnu dozu heroina. Ubrzo sam podvrgnuta metadonskoj

terapiji. Nisam imala bolove i želja za drogom je postepeno jenjavala.

Ljekari su kazali da će proći godine dok se potpuno ne oporavim, ali

da sam na dobrom putu. Ponovo sam se suočila sa realnošć.

Ne mogu sebi ni objasniti niti oprostiti što sam od starijih žena otimala

torbice kako bih mogla nabaviti drogu. Ne mogu vjerovati da sam

takvo što mogla učiniti. Srećom, danas sam u stanju da donosim

racionalne odluke i da razlučim dobro od zla, što ranije, u očajnom

stanju u kojem sam bila, nisam uspijevala.vMoje tijelo još uvijek trpi

posljedice drogiranja, još imam ožiljke od uboda igle, a, iako mi je

skoro 17 godina, još nisam dobila ni prvu menstruaciju.

Još uvijek volim moju mamu. Viđamo

se, ali se držimo na distanci. Ne

vjerujem da će se ikada moći odreći

droge, alivse potajno nadam da bi joj

moj primjer mogao pomoći da barem

pokuša. Užasno je biti heroinski ovisnik

i gaditi se samome sebi. Hvala Bogu pa

je sve to iza mene i da ponovo živim

život dostojan čovjeka ” -završava Ema

svoju ispovijest.

Jednom sam pokleknula

” Na početku odvikavanja, samo sam jedanput pokleknula. Bilo je to

kada sam vidjela moju mamu u zatvoru. Ispočetka me je heroin

«podigao», ali sam ubrzo dobila jake bolove u stomaku i užasno

lupanje srca. Zaista sam se odvratno osječala. Mrzila sam tada samu

sebe i čvrsto si obećala: «Nikad više!» ”





mladih ljudi”

28

MEDIJI O ZLOUPOTREBI DROGE





mladih ljudi”

IZVOR

http://www.avaz.ba/clanak/262340/n

ova-opasna-sinteticka-droga-na-

slovenskom-

trzistu?url=clanak/262340/nova-

opasna-sinteticka-droga-na-

slovenskom-trzistu

Najbolji način prevencije

uvoza droge na tržište BiH je

pojačan nadzor opreza na

carinama ?

Napravite kratku

debatu

UMJESTO KRAJA

DROGA JE

NAJVEĆE ZLO!

RJEŠENJE JE U

RADU,

OBRAZOVANJU I

ZDRAVOM

ŽIVOTU, A NE

NIKAKO U

ZLOUPOTREBI

DROGE! RECIMO

DROGI: NE!

29

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počasni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

saradnik

Tijana Ljuboje, spoljni

saradnik

Anja Gengo, spoljni saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Nasiha Mulahalilović

TUZLA

Branka Kukić BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

MSŠ Kakanj Prva bošnjačka

gimnazija Sarajevo Srednja škola „28.juni”

Istočno Sarajevo Gimnazija Visoko

Gimnazija „Muhsin Rizvić” Breza

Mješovita srednja tehnička škola Travnik Srednjoškolski centar „Petar Kočić“ Zvornik Tehnička škola Zenica

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija

Mostar Srednja

medicinska škola Mostar MSŠ Donji

Vakuf Ekonomska škola „Joze

Martinovića“ Mostar

Internacionalna privatna

gimnazija sa pravom javnosti

Mostar Srednja

građevinska škola Jurja

Dalmatinca Mostar Srednja

strojarska škola Fausta Vrančića

Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka

Srednja elektro-tehnička škola

Prijedor SŠC „Đuro

Radmanović” Novi Grad Gimnazija Gradiška

Srednja škola Drvar

SC „Gaudeamus”

Banja Luka SŠC „Mihailo Petrović Alas”

Ugljevik Srednja

elektrotehnička škola „Nikola Tesla” Banja

Luka

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim

Ćatić“ Kladanj Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac Srednja tehnička

škola Tešanj Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Mješovita srednja škola Stjepana Radića Usora

Ekonomska škola Brčko

Mješovita srednja škola Čelić

MSŠ Gračanica Prva osnovna škola

Srebrenik Međunarodna

srednja škola Tuzla Osnovna škola

"Džakule"

REGIONALNI KOORDINATORI

Karađoz-begova

medresa Mostar

Behram-begova medresa Tuzla Gazi Husrev-

begova medresa Sarajevo

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

Abdulah Bećirović

– počasni koordinator

Harun Macić MEDRESE U

BIH

Emilija Pavićević KŠC-ovi U BIH

KŠC „Sveti Franjo” Opća

gimnazija Tuzla KŠC - Srednja medicinska

škola Sarajevo KŠC Opća-

Realna gimnazija Sarajevo

KŠC - Opća gimnazija Banja

Luka KŠC „ Sveti

Pavao“ Opća gimnazija

Zenica KŠC „Don

Bosco” Opća gimnazija

Žepče

30

Ime i prezime trenera Škola Mjesto

Ahmed Omerović Behram-begova medresaTuzla Tuzla

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija "Mustafa Novalić„ Gradačac Gradačac

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj

Alisa Ramić Dudić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo Sarajevo

Alma Alibegović Gimnazija „Muhsin Rizvić” Breza Breza

Alma Bajraktarević OŠ ˝Džakule˝ Gračanica Gračanica

Amira Sejdinović Srednja škola ˝Pere Zečevića ˝ Odžak Odžak

Amra Efendić-Ivanković Tehnička škola Zenica Zenica

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom

javnosti Mostar Mostar

Armin Šehović Gimnazija Visoko Visoko

Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Branka Barać Gimnazija Mostar Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo Sarajevo

Darian Pokaz KŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica Zenica

Denisa Mušija MSŠ Kakanj Kakanj

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar Mostar

Dijana Novković - Pećanac Srednja škola Drvar Drvar

Draženka Penavić Srednja ekonomska škola „Joze Martinovića“

Mostar Mostar

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo Sarajevo

Elma Škiljo Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj

Emilija Pavićević KŠC "Sv. Josip" Opća-Realna gimnazija

Sarajevo Sarajevo

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar Mostar

Ivica Ivanić KŠC „Sveti Franjo” Opća gimnazija Tuzla Tuzla

Irena Spasojević Srednja elektrotehnička škola „Nikola Tesla”

Banja Luka Banja Luka

Lejla Bajraktarević Abdulah

Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

31

Ime i prezime trenera Škola Mjesto

Kristijan Glavaš MSŠ „Stjepana Radića“ Usora Usora

Mariana Sedić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Marija Stepanović JU Srednjoškolski centar "Petar Kočić"

Zvornik Zvornik

Mira Vučković Gimnazija Gradiška Gradiška

Mirsada Aličehić Mješovita srednja tehnička škola Travnik Travnik

Mirsad Letić MSŠ Gračanica Gračanica

Mirza Hasanbašić Gimnazija "Mustafa Novalić„ Gradačac Gradačac

Mladen Ugren Centar srednjih škola "Petar Kočić„

Srbac Srbac

Meliha Saračević / Amer Sofradžija Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Sarajevo

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“Tešanj Tešanj

Nasiha Avdić Prva osnovna škola Srebrenik Srebrenik

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Tešanj

Sanja Mrđa SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad Novi Grad

Saša Delić

Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa

smetnjama u psihičkom i tjelesnom

razvoju Tuzla

Tuzla

Senada Peštalić Međunarodna srednja škola Tuzla Tuzla

Snežana Čokić SŠC "Istočna Ilidža„ Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Suad Smailhodžić Medresa „Osman ef. Redžović“ Visoko Visoko

Tanja Kaurin SC „Gaudeamus“ Banja Luka Banja Luka

Tatjana Ljolje Marić Srednja strojarska škola Fausta

Vrančića Mostar Mostar

Tatjana Ljolje Marić Srednja strojarska škola Jurja

Dalmatinca Mostar Mostar

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj Kladanj

Valentina Gavrić SŠC „Mihailo Petrović Alas“Ugljevik Ugljevik

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola "28. juni" Istočno

Sarajevo Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska školaMostar Mostar

32

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

STOP NETOLERANCIJI U BiH

facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blog.hr/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts

https://www.facebook.com/Debatologija

https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?fref=ts







https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije



http://nenasilje.blog.hr/

33

Debatne novosti, br. 11 Novembar, 2016. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH [email protected]

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA

Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica

REDAKCIJA

Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA

Centar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]








https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

UNIVERSITY MREŽA GRAD VLADA KANTONA IDEA … novosti NOVEMBAR... · Iskoristiti potencijal društvenih mreža i online alata za širenje projektne metodologije i edukativnih materijala,