of 42 /42
Univerzitet Crne Gore Biotehnički fakultet Podgorica Mihaila Lalića 1., Podgorica, ž. r. 510-8133-85 PIB 02016702 PDV 30/31-03951-6 Dekan: 382-20-268-437; fax: 382-20-268-432 Univerzitet Crne Gore Biotehnički fakultet PLAN UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDINOM (PUŽS) ZA HERIC PROJEKAT ''Valorizacija crnogorskih katuna kroz održivi razvoj poljoprivrede i turizma – KATUN'' Rukovodilac projekta Dekan Dr Milan Marković Dr Miomir Jovanović ________________________________ _________________________________ Podgorica, maj 2015.

Univerzitet Crne Gore Biotehnički fakultet · 2015-05-18 · Nakon međunarodne evaluacije u dvije faze, projekat Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ''Valorizacija crnogorskih

  • Author
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Univerzitet Crne Gore Biotehnički fakultet · 2015-05-18 · Nakon međunarodne evaluacije u dvije...

  • Univerzitet Crne Gore Biotehnički fakultet

    Podgorica

    Mihaila Lalića 1., Podgorica, ž. r. 510-8133-85 PIB 02016702 PDV 30/31-03951-6

    Dekan: 382-20-268-437; fax: 382-20-268-432

    Univerzitet Crne Gore Biotehnički fakultet

    PLAN UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDINOM (PUŽS)

    ZA HERIC PROJEKAT

    ''Valorizacija crnogorskih katuna kroz održivi razvoj poljoprivrede i turizma

    – KATUN''

    Rukovodilac projekta Dekan Dr Milan Marković Dr Miomir Jovanović ________________________________ _________________________________

    Podgorica, maj 2015.

  • 1. UVOD Ministarstvo nauke je 20.05.2014. godine objavilo Drugi poziv za dodjelu grantova za istraživačke i razvojne projekte (CRDS), koji je bio otvoren do 19.09. 2014. godine. Nakon međunarodne evaluacije u dvije faze, projekat B i o t e h n i č k o g f a k u l t e t a U n i v e r z i t e t a C r n e G o r e , ''Valorizacija crnogorskih katuna kroz održivi razvoj poljoprivrede i turizma – KATUN'', čiji je koordinator prof. dr Milan Marković, preporučen je da bude finansiran u naredne dvije godine.

    Projektne aktivnosti, prema pravilima Svjetske banke, spadaju u II (B) kategoriju provjeravanja, za koju se traži izrada Plana upravljanja životnom sredinom (PUZŠ).

    2. OPIS PROJEKTA Konzorcijum koji realizuje projekat čine: A) Naučnoistraživačke institucije iz Crne Gore:

    1. Biotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore (nosilac istraživanja),

    2. Istorijski institut, Univerzitet Crne Gore

    3. Fakultet za hotelijerstvo i menadžment, Univerzitet Crne Gore,

    B) Međunarodne naučne institucije:

    1. Biotenički fakultet, Univerzitet u Ljubljani, Slovenia,

    2. Švedski univerzitet poljoprivrednih nauka, Departman za šumsku mikologiju i fitopatologiju, Švedska

    3. Nacionalni savjet za istraživanja -Institut za primijenjene tehnologije u oblasti zaštite kulturne baštine, Italija

    4. Univerzitet Basilikata, Italija,

    C) Privredne kompanije iz Crne Gore:

    1. HM Durmitor D.o.o. Žabljak , (HMD)

    2. „Stara kuća“ D.o.o, Podgorica (TOH)

    Ukupno je u KATUN projektu angažovano 7 naučnoistraživačkih institucija i dvije kompanije.

  • 3. REZIME Projekat KATUN pokrenut je s ciljem podrške održivom razvoju poljoprivrede i agro-turizma na crnogorskim katunima, uz očuvanje prirodnih resursa i kulturnog nasljeđa ruralnih područja kroz širenje interdisciplinarnog pristupa u rješavanju izazova ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore. Projekat će se fokusirati na više aktivnosti: unapređivanje tradicionalnih tehnologija na katunima, prenos znanja i inovacija u poljoprivredi planinskih područja; širenje ekonomskih aktivnosti na katunima kroz podsticanje preduzetništva u agro-turizmu; unapređivanje društvenog života na katunima i podizanje zaštite kulturnog nasljeđa na viši nivo i jačanje istraživačkih kapaciteta (ljudskih resursa i infrastrukture).

    Projekat KATUN je strukturiran na način da multudisciplinarna i veoma komplementarna istraživanja nude mogućnost integralnog razvoja planinskih regiona Crne Gore. Inovativnost ovog projekta sastoji se u sveobuhvatnom - holističkom pristupu, kao i u rezultatima (specifični oblici prenosa znanja, novi mlječni proizvodi, novi oblici turističke ponude i po prvi put vrijedni podaci o kulturno-istorijskom nasljeđu ovih prostora).

    Lokacije projektnih aktivnosti u Crnoj Gori

    Projektne aktivnosti će biti realizovane na Biotehničkom fakultetu u Podgorici (Laboratorija za mljekarstvo, Laboratorija za genetička istraživanja u stočarstvu i Laboratoriji za istraživanja u šumarstvu), kao i u kompanijama HM Durmitor Žabljak i Doo Stara kuća iz Podgorice.

    Sve projektom predviđene terenske aktivnosti biće realizovane na dva lokaliteta:

    a) Kučke planine, područje koje obuhvata djelove Komova i Prokletija, kao i planinski masiv Žijevo, teritorija površine oko 220 km2.

    b) područje Durmitora, koje pripada području južnih Dinarida i nalazi se na sjeveru Crne Gore. Masiv Durmitora katastarski pripada opštinama Žabljak, Šavnik i Plužine. Sa sjevera je ograničen kanjonom Tare, na zapadu kanjonom Pive, na jugu kanjonima Komarnice i Grabovice, a na istoku obroncima planine Sinjajevine.

    Ne postoje tačni podaci o broju domaćinstava koja redovno izlaze na katune u ove dvije oblasti niti o broju stoke. Međutim, naše su procjene da je broj domaćinstva koja koriste katune na kučkim planinama 150 sa oko 2.000 uslovnih grla (jedno uslovno grlo je ekvivalentno jednom odraslom govečetu ili 10 ovaca ili 10 koza), dok je na području Durmitora broj domaćinstva oko 200 sa 2.500 uslovnih grla.

    Projektne aktivnosti će se fokusirati na:

    • Analizu stojećeg stanja svih aspekata proizvodnih aktivnosti na katunima: inventarizacija i istraživanje poljoprivrednih resursa, obim i vrsta proizvodnje, primijenjene proizvodne prakse, način gajenja različitih vrsta stoke, kao i identifikacija

  • glavnih poteškoća i mogućnosti. Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: BTF, HIM; FTHM; UL.

    • Transfer znanja kroz različite vidove edukacije i obuke proizvođača (farmera i kompanija) uključujući i praktične demonstracije, sa ciljem poboljšanja proizvodnih praksi i tehnologija na gazdinstvima, kao povećanje trenutnih proizvodnih kapaciteta. Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: BTF, UL; HMD; TOH.

    • Ispitivanje parametara kvaliteta mlijeka (hemijskog i higijenskog kvaliteta) i tradicionalnih mlječnih proizvoda (kučki sir, durmitorski skorup i sir „Prljo“), u cilju zaštite njihovog porijekla (PDO). Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: BTF, UL, HMD, TOH.

    • Kreiranje novih mlječnih proizvoda (različite vrste sira). Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: BTF, UL, HMD, TOH.

    • Edukacija i podrška proizvođačima (kompanijama i poljoprivrednim gazdinstvima) za osnivanje udruženja proizvođača, kao i diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti na katunima (agro-turizam, skupljanje nedrvnih šumskih proizvoda itd). Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: BTF, FTHM; HIM; UL; UoB, HMD, TOH.

    • Proučavanja šumskih zajednica, ljekovitog bilja i gljiva, valorizacija najvažnijih nedrvnih šumskih proizvoda – prvenstveno divljih jestivih gljiva, bobica, ljekovitog i začinskog bilja, uz podizanje svijesti i nivoa znanja unutar ruralnih zajednica o njima. Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: BTF, SLU.

    • Inventarizacija svih aktivnih i napuštenih katuna na Kučkim planinama, njihova klasifikacija, karakterizacija i katastar; analiza njihovog porijekla, funkcija i istorijsko-društvene pozadine, kao i procjena njihove kulturno-istorijske vrijednosti. Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: HIM, ITABC.

    • Razvoj različitih turističkih aktivnosti na katunima; aktivni odmor kroz učešće turista u seoskim aktivnostima (čuvanje stoke, muža, proizvodnja mlječnih proizvoda, poljski radovi poput sakupljanja sijena ili nedrvnih šumskih proizvoda), sportovi u prirodi – pješačenje, planinarenje, alpinizam i sportsko penjanje, planinski biciklizam i speleologija. Partnerske institucije za implementaciju ove aktivnosti su: FTHM, HIM, UoB.

  • Aktivnosti u okviru projekta KATUN prema radnim paketima (RP) i njihov mogući negativan uticaj na okolinu

    Aktivnosti projekta KATUN po radnim paketima (PR)

    Mogući uticaj Institucije za implementaciju Tokom

    implementacije projekta

    Nakon završetka projekta

    RP1. Podsticanje tradicionalne tehnologije proizvodnje i marketinga proizvoda

    1.1.1 Proučavanje najvažnijih resursa: inventarizacija i istraživanje poljoprivrednih resursa i aktivnosti na katunima

    NEMA DA BTF, FTHM, UL

    1.1.2. Karakterizacija autohtonih rasa stoke DA (bezbjednost u laboratoriji)

    NEMA BTF

    1.1.3. Demonstracije i treninzi na farmama u cilju jačanja poljoprivrede visoke prirodne vrijednosti na katunima

    NEMA NEMA BTF, UL, HMD, TOH

    1.1.3. Analiza hemijskog sastava i kontrola kvaliteta svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda.

    DA (laboratorijska sigurnost)

    NEMA BTF, UL

    1.1.4 Edukacija za poboljšanje tenologije proizvodnje, kao i hemijskog i higijenskog kvaliteta tradicionalnih mlječnih proizvoda sa katuna

    NEMA NEMA BTF, HMD, TOH,

    1.1.5. Kreiranje novih mliječnih proizvoda

    DA (otpadne vode)

    DA BTF, UL, HMD, TOH

    1.1.6. Edukacija i praktična demonstracija za proizvodnju ostalih poljoprivrednih proizvoda na katunima

    NEMA NEMA BTF, HMD, TOH

    1.1.7. Kartiranje šuma, terenska istraživanja i inventarizacija divljih jestivih gljiva, šumskih plodova i najčešćeg ljekovitog i začinskog bilja

    NEMA NEMA BTF

    1.1.7. Terensko istraživanje i inventarizacija simbiontskih gljiva i patogena Pinus heldreichii

    DA (biodiverzitet) NEMA BTF

    1.1.7. Morfološka i genetička karakterizacija simbiontskih gljiva i patogena

    DA (laboratorijska sigurnost)

    NEMA BTF

    1.1.7. Stvaranje elektronske baze podatatka sa GIS pozicioniranjem šuma, biljaka i gljiva

    NEMA NEMA BTF

    1.1.7 Identifikacija najvrednijih NDŠP u proučavanim područjima, edukacija i trening

    NEMA NEMA BTF

    1.1.8. Marketing i promocija proizvoda NEMA NEMA FTHM, BTF, UL, HMD, TOH

    WP 2. Društvena dimenzija katuna – jačanje njihove prepoznatljivosti

    2.1. Jačanje kapaciteta lokalnih zajednica i njihovo umrežavanje

    NEMA NEMA BTF, FTHM, UL

    2.2. Promocija dobre prakse i ekonomske održivosti NEMA NEMA FTHM, UoB 2.3. Inventarizacija materijalnog i kulturnog nasljeđa

    ruralnih sredina na području Kučkih planina

    NEMA NEMA HIM, ITABC

    2.4. Zaštita i promocija ruralnog kulturnog nasleđa NEMA NEMA HIM, ITABC

  • 2.5. Edukacija i treninzi za podizanje nivoa javne svijesti i

    društvene odgovornosti za održivo korišćenje resursa NEMA NEMA BTF, HIM

    WP 3. Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti na katunima: Jačanje održivog agro-tourizma

    3.1. Identifikacija najvažnijih turističkih atrakcija i definisanje glavnih turističkih ruta

    NEMA DA FTHM, HIM

    3.2. Razvoj tema za buduće turističke proizvode i iskustva Identification of potentials for agro-tourism

    NEMA DA FTHM; HIM; HMD; TOH

    3.3. Identifikacija potencijala za razvoj agroturizma i njegovu diversifikaciju

    NEMA DA FTHM, HIM

    3.4. Menadžment i organizacija destinacije NEMA NEMA FTHM,HMD, TOH 3.5. Razvoj i implementacija komunikacije i strategije

    brendiranja NEMA NEMA BTF, FTHM;

    HIM.HMD, TOH 3.6. Izgradnja kapaciteta lokalne zajednice NEMA NEMA

    WP 4. S Jačanje istraživačkih kapaciteta (ljudski resursi i istraživačka infrastruktura)

    4.1. Program cjeloživotnog učenja NEMA NEMA BTF 4.2. Angažovanje mladih istraživača NEMA NEMA BTF 4.3. Mobilnost članova projektnog tima prema partnerskim

    institucijama NEMA NEMA BTF, HIM; FTHML;

    UL, SLU, ITABC UoB 4.4. Nabavka opreme za realizaciju projekta NEMA NEMA BTF, HIM, FTHML, HMD, TOH

    4.5. Organizacija međunarodne konferencije NEMA NEMA BTF, HIM, FTHM

    4.6. Priprema za interdisciplinarne i multidisciplinarne projekte – stvaranje timova izvrsnosti

    NEMA NEMA BTF, HIM, FTHM, UL

    WP 5. Unapređivanje prepoznatljivosti i diseminacija rezultata projekta

    5.1. Dizajn web-sajta NEMA NEMA BTF, HIM, FTHM

    5.2. Materijali za promociju i diseminaciju rezultata projekta široj publici

    NEMA NEMA BTF, HIM

    5.3. Publikacije u nacionalnim i međunarodnim naučnim časopisima

    NEMA NEMA BTF, HIM, FTHM; UL; SLU, ITABC; UOB 5.4. Publikovanje naučno-popularnih štampanih publikacija NEMA NEMA BTF, HIM, FTHM

    WP6. Menadžment

    6.1. Koordinacija i tehnički menadžment

    NEMA NEMA BTF

    6.2. Minansijski i administrativni menadžment NEMA NEMA BTF

    6.3. Komunikacija sa HERIC i Ministarstvom NEMA NEMA BTF

    6.4. Izvještavanje NEMA

    NEMA BTF

    6.5. Menadžment nabavki NEMA NEMA BTF

    Anticipacija efekata i uticaja projekta

    1. Povec�ana ispaša i opterećenost pašnjaka stokom, nutrifikacija zemljišta/odlaganje stajnjaka u oblastima u kojima se katuni obnavljaju

    NEMA DA Novi korisnici katuna

  • 2. Povećana količina otpadnih voda koju stvaraju mljekare NEMA DA TOH i drugi

    proizvođači

    3. Mogući pritisak na životnu sredinu od strane povećane turističke aktivnosti u regionu (uticaj na zremljište, vodu, živi svijet i povećana količina otpada)

    NEMA DA Turističke organizacije, lokalna uprava, lokalne zajednice

    4. Rizik od korišćenja modernih materijala prilikom izgradnje I rekonstrukcije katuna i na taj način uništavanje ukupnog koncepta kulturnognasleđa

    NEMA DA Novi korisnici katuna u saradnji sa lokalnom upravom I lokalnim

    4. OPIS AKTIVNOSTI SA MOGUĆIM I IDENTIFIKOVANIM UTICAJEM NA SREDINU

    4.1. Mogući uticaji tokom realizacije projekta Aktivnosti sa mogućim i identifikovanim uticajem na sredinu iz RP 1 će biti implementirane u sljedećim laboratorijama na BTF: Laboratorija za mljekarstvo, Laboratorija za genetska istraživanja u stočarstvu i Laboratorija za istraživanja u šumarstvu, zatim u Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji kao i u kompanijama HM Durmitor i Stara Kuća.

    Aktivnosti u Laboratoriji za mljekarstvo, BTF

    Za vrijeme trajanja projekta, istraživaće se kvalitativni i higijenski parametri svježeg mlijeka i tradicionalnih mlječnih proizvoda. Biće izvršena analiza hemijskog sastava svježeg mlijeka i izabranih mliječnih proizvoda (mast, proteini, suva materija i so), zatim sadržaj somatskih ćelija u sirovom mlijeku, kao i parametari higijenskog kvaliteta sira (prisustvo Salmonella sp, Clostridia sp i Staphilococcus sp), u skladu sa nacionalnim pravilima, kao i analiza hemijskog i higijenskog kvaliteta novih kozjih mlječnih proizvoda za kompaniju “Stara kuća”.

    Ove aktivnosti spadaju u one za koje se ne traži puna procjena uticaja na sredinu (EIA) u saglasnosti sa Zakonom o procjeni uticaja na sredinu.

    Analiza hemijskog kvaliteta sirovog mlijeka obavlja se na instrumentu MilkoScan 4000, koji koristi metodu IDF 141C: 2000'' na principu infracrvene spektrofotometrije. Instrument automatski pipetira uzorak koji ulazi u protočni sistem instrumenta. Protočni sistem ima nekoliko funkcija: transportuje reprezentativni uzorak od bočicu do kivete s minimalnom prijenosom greškom između uzoraka, homogenizuje uzorak prije ulaska u kivetu, smanjuje efekat različitih veličina globula masti i daje konstantan pritisak u kiveti za vrijeme prijenosa IR energije kroz tanki sloj uzorka u kivetu. Nakon homogenizacije uzorka mlijeka, infracrveni spektrofotometar mjeri apsorbciju i na osnovu toga, daje rezultate o hemijskom kvalitetu mlijeka.

  • Analiza somatskih ćelija u sirovom mlijeku vrši se na instrumentu Fossomatic 5000 koji koristi metodu protočne citometrije IDF 148A: 1995 '' Brojanje somatskih ćelija - Method C''. Protočna citometrija se temelji na prolazu vrlo tankog mlaza uzorka mlijeka ispred detektora. Prenos uzorka do detektora se vrši tečnošću, u vidi vrlo tankog i dobro definisanog mlaza. Prečnik mlaza je tako mali da somatske ćelije prolaze pored detektora jedna po jedna. Prije prolaska kroz sistem protoka somatske ćelije su obojene fluorescentnom bojom (gdje se boji DNK molekula). Kada obojena ćelija prođe kroz jedinicu za brojanje i izloži plavoj svjetlosti ćelije reemituju crveno svjetlo. Ovo crveno svjetlo se u jedinici za brojanje registruje kao impuls koji šalje ćelija. Množenjem broja impulsa sa radnim faktorom dobija se broj somatskih ćelija/ml.

    Ukupan broj bakterija u sirovom mlijeku određuje se na instrumentu BactoScan FC 100H koji koristi metodu IDF 161A: 1995 ''Kvantitativno određivanje bakteriološkog kvaliteta mlijeka - Smjernice za evaluaciju metode''. Ovo je ujedno i metoda protočne citometrije modifikovana za brojanje bakterija i princip rada je identičan prethodnoj metodi.

    Analiza hemijskog kvaliteta mliječnih proizvoda se vrši na MilkoScan FT 120, koji koristi modificirani metodu IDF 141C: 2000 '' Određivanje mliječne masti, proteina i laktoze - smjernice o radu infracrvenih instrumenata ''. Modifikacija se sastoji u povećanju broja filtera za spektrofotometrijsko očitavanje, tako da se metoda zove FTIR spektrofotometrija. Furie infrared spectroskopy (FTIR) je tehnika koja se koristi da bi se dobio infracrveni spektar apsorpcije, emisije, fotoprovodljivost ili količine rasipanja svjetlosti u čvrstim, tečnim ili gasovitim sredinama. Jedan FTIR spektrometar istovremeno prikuplja podatke o spektrima visoke rezolucije i širokog spektralnog dijapazona. To je značajna prednost u odnosu na obične spektrometre koji mjere intenzitet zračenja u uskom rasponu talasnih dužina. Ove aktivnosti će se provoditi u Laboratoriji za mljekarstvo (BTF).

    Analiza higijenskog kvaliteta (higijenske ispravnosti) mlječnih proizvoda vrši se standardnim mikrobiološkim metodama za otkrivanje prisustva Salmonella spp, Clostridia sp. i Staphylococcus sp.. Analiza higijenskog kvaliteta mlječnih proizvoda vršiće se u Specijalistčkoj veterinarskoj laboratoriji, Džordža Vašingtona bb, Podgorica jer Laboratorija za mljekarstvo nema implementirane mikrobiološke metoda za analizu mlječnih proizvoda.

    Sve ove aktivnosti pripadaju aktivnostoma za koje ocjena uticaja na okolinu nije neophodna, shodno Zakonu o ocjeni uticaja na okolinu.

    Aktivnosti u Labooratoriji za genetska istraživanja u stočarstvu

    Genetska karakterizacija autohtonih rasa ovaca (ljaba, bardoka i pivska pramenka) biće urađen u laboratoriji za molekularno genetska istraživanja u stočarstvu na BTF. Ovde će biti urađena ekstarkcija genomske DNK iz krvi i genotipizacija polimorfnih formi beta laktoglobulina i alfa S1 kazeina. Analize mokrosatelita ili SNP raditće se u nekoj od eksternih laboratorija.

    Uzorci krvi će se sakupiti od rasa ovaca gajenih na projektom obuhvaćenom prostoru (Durmitora i Kučkih planina). Uzimanje uzoraka krvi iz jugularne vene u sterilne vakum tube (3 ml) obaviće ovlašćeno stručno lice – terenski veterinar sa Žabljaka i iz Podgorice.

  • Male količine životinjske krvi (do 3 ml) biće transportovane u Laboratoriju za genetička istraživanja u stočarstvu.

    Ekstrakcija DNK iz uzoraka krvi vršiće se korišćenjem tzv. komercijalnih kitova za ekstrakciju dizajniranih za brzu i efikasnu izolaciju genomske DNK. Ovi kitovi rade na principu centrifugiranja u mini tubama uz korišćenje optimalnog pufera za pročišćavanje i precipitaciju samo DNK, dok se proteini i drugi metaboliti odstranjuju putem višestrukog ispiranja.

    Visoko pročišćena genomska DNK se potom rastvara u vodi ili puferu. Prema instrukciji, proizvođača za ovu proceduru nije neophodna bilo koja toksična ili organski susptanca.

    Za PCR amplifikaciju sekvenci DNK sa genom za beta Lgb ili/i alfa s1 kazein koristiće se univerzalni ili specifični prajmeri. Procedura PCR amplifikacije ne produkuje bilo kakav toksični otpad, tako da nema efekta na životnu sredinu.

    Genetička karakterizacija polimorfne strukture beta Lgb ili alfa S1 kazeina vršiće se primjenom metode PCR-RFLP uz korišćenje restrikcionih enzima RsaI i MboII.

    Produkti PCR amplifikacije i RFLP analize biće takođe provjeravani na 1-3% agaroznom gelu. Za potrebe bojenja i vizuelizacije gela upotrebljavaće se bezbjedna i netoksična sustanca - siber green/midori green.

    Sve ove aktivnosti pripadaju aktivnostoma za koje ocjena uticaja na okolinu nije neophodna, shodno Zakonu o ocjeni uticaja na okolinu.

    Aktivnosti u laboratoriji za istraživanja u šumarstvu, BTF

    Tokom projekta radiće se genetička karakterizacija simbiontskih gljiva i patogena munike. Pinus heldreichii – munika zaštićena je prema Zakonu o zaštiti prirode (Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Sl.list R. Crne Gore Riješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih I životinjskih vrsta Sl. List RCG 76/06 /).Na osnovu Zakona o zaštiti prirode (Sl. glasnik R. Crne Gore 51/08, 21/09, 40/11, 62,13, 06/14) (Član 84), potrebna je dozvola za prikupljhanje biljnog materijala sa P. heldreichii (delovi biljaka). Dobijena je dozvola Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, koja važi od aprila do 31. decembra 2015. Ova dozvola je neophodna za terenski rad. Dalje aktivnosti sa prikupljenim biljnim materijalom biće obavljene u Laboratoriji za istraživanja u šumarstvu na BTF-u. Planirano je da se sakupljanje biljnog materijala Pinus heldreichii završi u toku prve godine projekta (2015), dok će se laboratorijski rad i analize prikupljenog materijala uraditi u toku druge godine projekta.

    Četine i izbojci i (ne duži od 15 cm) sa simptomima bolesti četina (nekroza, pege, crvena prstenasta pegavost, nekrotirani vrhovi četina, itd) biće sakupljani i nošeni u Laboratoriju za istraživanja u šumarstvu. Prisustvo bolesti četina će biti određivano na osnovu karakterističnih simptoma i/ili pojave plodonosnih tela, koja će biti determinisana na osnovu mikroskopske analize. Zatim, četine bora će biti korišćene za izolaciju patogena na hranljivim podlogama, i biće zamrznute na -20 °C za molekularnu analizu.

    Izolacija DNK iz biljnog materijala i iz plodonosnih tijela gljiva biće rađena prema protokolima za ekstrakciju DNK i uz pomoć komercijalnih kitova (različiti proizvođači). Za

  • amplifikaciju konvencijalnim PCR-om (lančana reakcija polimeraze) biće korišćeni univerzalni ili specifični (za vrste) prajmeri PCR produkti biće vizuelizovani na 1% agaroznom gelu. U tu svrhu biće upotrijebljene zdravstveno i po životnu sredinu bezbjedne i netoksične boje –siber zeleno (Midori zeleno). PCR proizvod biće prečišćen i sekvenciran u komercijalnim laboratorijama u inostranstvu (Macrogen, Seul, Koreja).

    Sve ove aktivnosti pripadaju aktivnostoma za koje ocjena uticaja na okolinu nije neophodna, shodno Zakonu o ocjeni uticaja na okolinu.

    Aktivnosti u Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji

    Tokom realizacije projekta ispitaće se kvalitet i higijenski parametri sirovog mlijeka i tradicionalnih mliječnih proizvoda. Istraživanja koja se odnose na kvalitet biće urađena u mljekarskoj laboratoriji na BTF-u, dok će higijenski parametri sirovog mlijeka i tradicionalnih mliječnih proizvoda biti analizirani u Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji (Džordža Vašingtona bb, Podgorica).

    Specijalistička veterinarska laboratorija je sertifikovana prema MEST ISO / IEC 17025: 2006. i nadležna je za obavljanje microbioloških testiranja hrane životinjskog porijekla: meso i proizvodi od mesa, mlijeko i proizvodi od mlijeka, jaja i proizvodi od jaja itd. Tokom realizacije projekta, u Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji ispitaće se prisustvo Salmonella sp, Listeria monocilogena i Staphilococcus sp. u sirovom mlijeku i mlječnim proizvodima. Obaviće se sledeća mikrobiološka ispitivanja:

    − Horizontalna metoda za detekciju Salomonella spp.:. MEST EN ISO 6579: 2008

    − Horizontalna metoda za detekciju i brojanje Listeria monocitogenes -dio 1: metoda detekcije: EN ISO 11290-1 MEST: 2009

    Horizontalna metoda za detekciju i brojanje Listeria monocitogenes dioI 1: popisivanje,

    prema sledećoj test methodi: MEST EN ISO 11290-2: 2009

    Horizontalna metoda za određivanje broja mikrorganizama –Tehnika brojanja kolonija na 30 C: MEST EN ISO 4833: 2008.

    Horizontalna metoda za određivanje broja koagulaza pozitivnih stafilokoka (Staphilococcus aureus i druge vrste) -Dio 1: tehnika agara po Berd Parkeru,: MEST EN ISO 6888-1: 2008.

    Ove aktivnosti pripadaju aktivnostima za koje nije potrebna puna zaštita životne sredine (EIA), u skladu sa zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu.

    Aktivnosti u HM Durmitor

    Tokom projekta biće kreirani novi mlječni proizvodi (polutvrdi sir) u HM Durmitor.

    Tehnološki proces proizvodnje sastoji se od sljedećih faza:

    Priprema mlijeka (svježe sirovo mlijeko se filtrira i zagrijava na temperaturu od 32-35°C);

    Koagulacija (sirilo se dodaje u sirovo mlijeko u količini koja je dovoljna da ugruša mlijeko u periodu od 30-60 minuta - optimalno je 45 minuta);

  • Obrada gruša (kada se mlijeko ugruša i gruš odvoji od zida posude u kojoj je mlijeko, počinje obrada gruša; prvo se gruš reže na kockice veličine oraha, zatim ostavi da odstoji 5 minuta, a zatim se sitni na zrna veličine kukuruza ili pšenice, i na kraju se usitnjeni gruš ostavlja da miruje u toploj suruci još 10-15 minuta);

    Formiranje gruša (gruš se formira rukama u suruci koja se blago zagrijava na temperaturu od 40-45°C; Potrebno je da se svi dijelovi gruša prikupe u sirnu grudu loptastog oblika, ovaj proces traje 10-20 minuta);

    Cijeđenje gruša (kada je formiran, gruš se stavlja u cjedilo (sirna krpa) i u njemu se dodatno pritišće, cijedi i formira oblik, surutka se odvaja za daljnje korištenje, cijeđenje se nastavlja stavljanjem gruša u kalup, gruš se u kalupu blago optereti; nakon 90 minuta gruš se okreće na drugu stranu i jače optereti; gruš stoji u kalupu narednih 24 sati i dodatno okreće još 3-4);

    Soljenje (kada se sir izvadi iz kalupa, pere se hladnom vodom, suši i soli; soljenje se vrši suvom solju, so se lagano utrlja u sve strane sira, sir se soli 2-3 puta u narednih 24-48 sati i u tom periodu je potrebno okrenuti sir 3-4 puta na dan, uvijek na suvu površinu);

    Zrenje sira (sir zri na policama, prvih 10-15 dana sir se prevrće 3-4 puta dnevno i uvijek na suvi dio police, kasnije, barem jednom dnevno. Ako u toku zrenja na površini sira narastu plijesni, sir treba oprati hladnom i slanom vodom i osušiti prije stavljanja na policu. Zrenje traje najmanje 28 dana (4 sedmice). Optimalna temperatura u prostoriji za zrenje je 15-18°C, ali je najvažnije da ta temperatura bude konstantna. Neophodno je i održavanje konstantne vlažnost u sobi za zrenje koja bi trebala da bude od 80 do 90%.

    Veoma je važno da nakon svakog proizvodnog ciklusa, sva oprema koja se koristi u proizvodnji sira bude dobro oprana i osušena.

    Sve ove aktivnosti pripadaju aktivnostoma za koje ocjena uticaja na okolinu nije neophodna, shodno Zakonu o ocjeni uticaja na okolinu.

    Aktivnosti u „Stara kuća“ doo

    Tokom realizacije projekta, TOH će sopstvenim sredstvima uspostaviti mljekaru, nove farme na planinskom regionu Kuča, a takođe novu farmu ovaca za proizvodnju jagnjećeg mesa. Planirano je da projektne aktivnosti budu povezane sa proizvodnjom kozjeg mlijeka i kreacijom novih mlječnih proizvoda (polutvrdog sira) od kozjeg mleka.

    Tehnološki proces proizvodnje polutvrdog sira sastoji se od sljedećih postupaka:

    Priprema mlijeka (svježe sirovo mlijeko se filtrira i zagrijava na temperaturu od 32-35°C);

    Koagulacija (sirilo se dodaje u sirovo mlijeko u količini koja je dovoljna da ugruša mlijeko u periodu od 30-60 minuta - optimalno je 45 minuta);

    Obrada gruša (kada se mlijeko ugruša i gruš odvoji od zida posude u kojoj je mlijeko, počinje obrada gruša; prvo se gruš reže na kockice veličine oraha, zatim ostavi da odstoji 5 minuta, a zatim se sitni na zrna veličine kukuruza ili pšenice, i na kraju se usitnjeni gruš ostavlja da miruje u toloj surutci još 10-15 minuta);

  • Formiranje gruša (gruš se formira rukama u suruci koja se blago zagrijava na temperaturu od 40-45°C; Potrebno je da se svi dijelovi gruša prikupe u sirnu grudu loptastog oblika, ovaj proces traje 10-20 minuta);

    Cijeđenje gruša (kada je formiran, gruš se stavlja u cjedilo (sirna krpa) i u njemu se dodatno pritišće, cijedi i formira oblik, surutka se odvaja za daljnje korišćenje, cijeđenje se nastavlja stavljanjem gruša u kalup, gruš se u kalupu blago optereti; nakon 90 minuta gruš se okreće na drugu stranu i jače optereti; gruš stoji u kalupu narednih 24 sati i dodatno okreće još 3-4);

    Soljenje (kada se sir izvadi iz kalupa, pere se hladnom vodom, suši i soli; soljenje se vrši suvom solju, so se lagano utrlja u sve strane sira, sir se soli 2-3 puta u narednih 24-48 sati i u tom periodu je potrebno okrenuti sira 3-4 puta na dan, uvijek na suvu površinu);

    Zrenje sira (sir zri na policama, prvih 10-15 dana sir se prevrće 3-4 puta dnevno i uvijek na suvi dio police, kasnije, barem jednom dnevno. Ako u toku zrenja na površini sira narastu plijesni, sir treba oprati hladnom i slanom vodom i osušiti prije stavljanja na policu. Zrenje traje najmanje 28 dana (4 tjedna). Optimalna temperatura u prostoriji za zrenje je 15-18°C, ali je najvažnije da ta temperatura bude konstantna. Neophodno je i održavanje konstantne vlažnost u sobi za zrenje koja bi trebala da bude od 80 do 90%.

    Veoma je važno da nakon svakog proizvodnog ciklusa, sva oprema koja se koristi u proizvodnji sira bude dobro oprana i osušena.

    Sve ove aktivnosti pripadaju aktivnostoma za koje ocjena uticaja na okolinu nije neophodna, shodno Zakonu o ocjeni uticaja na okolinu.

    Farma koza, kao i povezana sirara će morati da obezbijede sve potrebne dozvole kako je

    propisano zakonima Crne Gore o zaštiti voda i životne sredine. Kao takav, tretman otpadnih voda treba da zadovolji granične vrijednosti kako je navedeno u crnogorskim zakonima, dok adekvatne odredbe za upravljanje otpadom i prirodnim đubrivima treba da budu primijenjene i za farmu i siraru.

    U Aneksu 2 (Plan upravljanja životnom sredinom za sakupljanje mlijeka i sistem proizvodnje), navedene su preventivne mjere ublažavanja i način njihovog monitoringa za sakupljanje mlijeka i sistem proizvodnje. One će biti uzimane u obzir prilikom planiranja i svih kasnijih operacija pri osnivanju mljekare.

    4.2 Mogući uticaji nakon realizacije projekta

    Povećana proizvodnja otpadnih voda iz proizvodnje novih mlječnih proizvoda (sir) Upravljanje otpadnim vodama je vrlo važno u proizvodnji sira. Većina otpadnih voda u

    proizvodnji sira je voda koja se koristi za pranje opreme i objekata. Pranje se vrši nakon svakog procesa proizvodnje. Pranje se vrši obično toplom i hladnom vodom i deterdžentom. Mlječna industrija koristi posebnu grupu deterdženata koji se lako spiraju sa opreme i koje su razgradivi. Prema Pravilniku (Službeni list CG, br 59/2013), otpad koji nastaje u preradi mlijeka nije označen kao opasan. Isti Pravilnik predviđa uklanjanje takvog

  • otpada na tri načina: površinsko uklanjanje, tj. odlaganje tečnog otpada ili sedimenata u jame, bare ili lagune, itd (broj d4); biološki tretman (kod D8) i fizičko-hemijski tretman (kod D9). Pravilnik (Službeni list Crne Gore, br 52/2012) predviđa da se u sredinama u kojima nije izgrađena javna kanalizacija, može izvesti izgradnja septičke jame. HM Durmitor je već riješio problem otpadnih voda. Uprava za veterinu (VD) je donijela Odluku odobravanja djelatnosti za prikupljanje i obradu sirovog mlijeka. Na osnovu dokumentacije i posjete i ispitivanja objekata, utvrđeno je da HM Durmitor ispunjava uslove u pogledu lokacije, opreme za prikupljanje i obradu sirovog mlijeka, ventilacije, osvjetljenja, snabdijevanja vodom, upravljanja otpadnim vodama, pakovanja , transporta i odlaganja čvrstog otpada. TOH ima septičku jamu koja se koristi za odlaganje otpadnih

    voda, ali oni nemaju zvaničnu odluku iz VD. Jedna od aktivnosti projekta će biti

    obezbjeđivanje optimalnih uslova za odlaganje otpadnih voda i donošenje rešenja iz VD.

    Povećana ispaša i đubrenje u oblastima u kojima se katuni obnavljaju

    Uzimajući u obzir broj životinja koje koriste katune u obje projektne oblasti (4.500 na oba lokaliteta (datih na strani 3 ovog dokumenta) i raspoložive pašnjačke površine, korišćenje pašnjačkih resursa danas je na veoma niskom nivou. To je razrađeno u prijavi projekta (strana 7), broj ovaca je smanjen skoro tri puta u posljednjih 50 godina, od 600.000 šezdesetih godina 20. vijeka do 227.000 u 2010. Tako, čak znatno povećanje broja životinja koje pasu ne bi uticalo na resurse ili prouzrokovalo probleme sa prekomjernom ispašom.

    Povećan broj posjetilaca i turističke aktivnosti u regionu

    Agroturizam kao forma turizma malog obima smatra se faktorom očuvanja i poštovanja prirodne sredine, prije nego faktorom razvoja. Naime, agroturizam se posmatra kao instrument ruralne revitalizacije, sa primarnom funkcijom obezbjeđenja dodatnog izvora prihoda, sa poljoprivredom (i drugim tradicionalnim aktivnostima) kao glavnim izvorom zaposlenja i dohotka. Prema navedenim tezama, agroturizam u katunima biće promovisan kroz ovaj projekat kao važan instrumnet revitalizacije ruralnog života i poljoprivredne proizvodnje sira (npr. agroturizam kao novi kanal prodaje tj. prodaja na vratima farme/katuna). Takođe, važni su i sljedeći aspekti agroturizma u katunima i katuna samih, i to:

    • Rekonstrukcija katuna zahtijeva upotrebu prirodnih materijala, čime se minimizira neto uticaj na životnu sredinu;

    • Udaljenost katuna je takođe važan faktor očuvanja, što će biti iskorišćeno kao šansa za privlačenje posjetilaca sa posebnim interesovanjima, odgovornijim sa mogućnosšću da generišu veću turističku potrošnju;

    • Katuni su postojeće strukture, pa je njihov uticaj na životnu sredinu minimalan. Njihova upotrebu u turističke svrhe se uklapa u fizičko i kulturno okruženje posebno kroz pažljiv odabir dizajna i materijala za izgradnju;

  • • Katuni ne koriste energiju koja prouzrokuje zagađenje. Ako je to potrebno, oni mogu upotrebiti zelenu tehnologiju koja obezbjeđuje održive načine snadbjevanja vodom i bezbjedno odlaganje čvrstog i drugog otpada;

    • Agrotuzam u katunima uključuje lokalnu zajednicu i doprinosi njihovom ekonomskom i obrazovnom razvoju;

    • Agroturizam u katunima integriše učenje o životnoj sredini i kulturi u iskustvo koje se isporučuje posjetiocu;

    • Kako je već navedeno, agroturizam podrazumijeva razvoj malog obima čija implementacija minimalno utiče na životnu sredinu i maksimizuje koristi za lokalnu zajednicu i zaštitu prirode;

    • Zbog održivog karaktera agroturizma, pogotovo u smislu odsustva agresivnosti masovnog turizma, uticaj na životnu sredinu je minimalan. Šta više, može se očekivati da će ukupan uticaj biti pozitivan, naročito u kontekstu revitalizacije pejzaža, održivije poljoprivrede i odgovorne upotrebe resursa.

    Mogućnost korišćenja modernih materijala i uništavanje opšteg koncepta katuna

    Katune, koji čine specifičan segment tradicionalne arhitekture, napravljene van seoskih područja, u teško pristupačnim planinskim oblastima, karakteriše isključivo korišćenje lokalnih materijala i tradicionalnih tehnika gradnje. Moguće savremene intervencije modernim materijalima, i u restauraciji postojećih i u gradnji novih katuna, mogu umnogome iskvariti opšti koncept i predio katuna, što bi se takođe nepovoljno odrazilo na životnu sredinu.

  • 5. ZAKONSKI OKVIR

    Predloženi projekat KATUN je pripremljen poštujući zakone Crne Gore, pravila Svjetske Banke i sve međunarodne smjernice. Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU ima imperativ da uskladi propise u oblasti javnog zdravlja i zaštite životne sredine sa zakonodavnim okvirom EU. U tom smislu usvojena su tri važna zakona u oblasti životne sredine: Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu i Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, u skladu sa direktivama i savremenoj praksi u EU u oblasti zaštite životne sredine.

    Osim navedenih zakona Crne Gore strategija istraživanja na projektu KATUN je usklađena i sa planom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Zdravlje ljudi i djelovanje Evropske Unije u oblasti zdravstva (2008-2013).

    Sve aktivnosti u Planu za upravljanje životnom sredinom Projekta KATUN su zasnovane na sljedećim propisima i dokumentima:

    • Zakon o zaštiti životne sredine Crne Gore,

    • Zakon o zaštiti prirode Crne Gore,

    • Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu Crne Gore,

    • Zakon o upravljanju otpadom Crne Gore,

    • Zakon o lokalnoj samoupravi

    • Zakon o hemikalijama Crne Gore,

    • Zakon o vodama Crne Gore

    • Zakon o poljoprivrednom zemljištu

    • Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju

    • Najbolja međunarodna praksa u bezbijednosti istraživačkih laboratorija.

    • Kodeks dobre poljoprivredne prakse (GAP) i Kodeks dobre higijenske prakse (GHP)

    • Pravilnik o klasifikaciji otpada i katalogu otpada "Službeni list CG, br 59/2013.

    • Pravilnik o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijente i javni sistem kanalizacije, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o primjeni. " Službeni list Crne Gore , br. 45/08, 9/10, 26/12 i 52/12, 59/13 ".

  • 6. PREDLOŽENE PREVENTIVNE I MJERE UBLAŽAVANJA

    6.1 Mjere tokom realizacije projekta U radu na RP1- Zadatak1.1: Karakterizacija autohtonih rasa stoke, WP 1.3 Kontrola kvaliteta tradicionalnih mlječnih proizvoda na katunima, WP 1.4 Stvaranje novih mlječnih proizvoda i WP 1.7 Genetička karakterizacija simiontskih gljiva i patogena P. heldreichi, postoji teoretska mogućnost potencijalnog uticaja na životnu sredinu. Ona se, prvenstveno, odnosi na bezbjednosne procedure u laboratorijama i odlaganje otpada. Sve planirane aktivnosti, usmjerene na eliminisanje uticaja na životnu sredinu su usaglašene sa postojećim zakonskim okvirom i najboljom međunarodnom praksom u bezbjednom laboratorijskom istraživanju u laboratorijama Biotehničkog fakulteta, kao i sa Zakonom o upravljanju odlaganjem otpada Crne Gore (HMD, TOH).

    Dalje, mjere prevencije i ublažavanja su potrebne za sve navedene aktivnosti u okviru RP 1.

    LABORATORIJE BIOTEHNIČKOG FAKULTETA

    Laboratorija za mljekarstvo akreditovana je na osnovu standarda MEST/ISO/IEC 17025:2006 i kao takva uključena u bazu svjetskih laboratorija za mljekarstvo, koju vodi IDF. Laboratorija za mljekarstvo je već usvojila dokument „Vodič za bezbjedan rad u laboratoriji za mljekarstvo (Pg. 5.5.01)“, kao i „(Uputstvo za rukovanje otpadom (Pg.55.22-18.01.2010.)“.

    U Laboratoriji za molekularna istraživanja u stočarstvu i Laboratoriji za istraživanja u šumarstvu, primjenjuje se uobičajena najbolja praksa za sigurnost i bezbjednost laboratorija.

    Postojeće mjere koje se već primjenjuju u laboratorijama

    • Minimizacija nabavki opasnog materijala

    • U svim laboratorijama se koriste frižideri za čuvanje hemikalija

    • Hemikalije se čuvaju na odgovarajućim mjestima sa ograničenim pristupom, ne na policama, radnim površinama i u digestorima, a takođe se vodi računa da ne budu izložene direktnom zagrijavanju ili sunčevoj svjetlosti.

    • Sve laboratorije imaju sistem za zaštitu od požara. Laboratorijsko osoblje koristi odgovarajuća sredstva lične zaštite da bi se minimizirala izloženost.

    • U laboratorijama postoji doro održavanje čistoće sa dekontaminacijom radnih površina.

    • U laboratorijama je zabranjeno jesti, piti, namještati kontaktna sočiva, nanositi šminku i kozmetiku i uzimati lijekove.

    • Posebna pažnja se posvećuje upotrebi oštrih predmeta

  • U okviru istraživanja predviđenih KATUN projektom biće korišćene biohemikalije koje su bezbjedne po okolinu. Takođe postoje i mjere za dekontaminaciju/neutralizaciju toksičnog otpada koje redovno sprovodimo.

    Tečni otpad iz Laboratorije za mljekarstvo provjerava se po metodu propisanom za ovu vrstu laboratorija. Ako dođe do porasta hemijske koncentracije, sprovodi se neutralizacija otpada. Za 13 godina nije se ukazala potreba za sprovođenjem neutralizacije.

    Osim ovoga, BTF je već dobio dozvolu od Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore za prikupljanje uzorke biljnog materijala u šumama Pinus heldreichii.

    Uzimanje uzoraka krvi životinja će raditi veterinarski stručnjak odgovoran za odgovarajuće područje (VS Žabljak/Podgorica), prema Zakonu o zaštuti dobrobiti životinja (Sl.list 14/08) i Dobrom veterinarskom praksom (DVP).

    Mjere koje će se uvesti u praksu u laboratorijama

    Na laboratorijama će biti istaknuti znaci upozorenja, a u laboratorijama spisak telefonskih brojeva službi za hitne intervencije. Ovo se odnosi na Laborotoriju za genetička istraživanja u stočarstvui i Laboratoriju za istraživanja u šumarstvu, pošto ovakva praksa već postoji u Laboratoriji za mlijekarstvo.

    Vodič za sigurno odlaganje i rukovanje otpadom će biti pripremljen i biće obavezan dokument u laboratorijama BTFa. Ovo se, takođe, odnosi na Laborotoriju za genetička istraživanja u stočarstvu i Laboratoriju za istraživanja u šumarstvu, pošto ovakva praksa već postoji u Laboratoriji za mlijekarstvo.

    Odvajanje i odlaganje otpada

    Sav otpad proizveden u laboratorijama BTF-a će biti razdvojen (biće urađena trijaža otpada). Razdvajaćemo laboratorijsku plastiku (Petri posude, tube, nastavke za pipete) i staklo posebno. Otpad će biti pakovan na odgovarajući način, ukoliko je neophodno autoklaviran, zaštićen od oštećivanja i odložen u specijalne kontejnere koji će biti smešteni na BTF-u (Zapremina kontejnera iznosiće 100-200 m3). Periodično, vršiće se pražnjenje kontejnera i otpad će se odnositi u reciklažno dvorište u Regionalnom reciklažnom centru za opštinski čvrsti otpad.

    Sječiva i oštri predmeti biće autoklavirani ukoliko je neophodno i odlagani u čvrste kontejnere sa poklopcem, koji će biti obilježeni. Periodično, vršiće se pražnjenje kontejnera i otpad će se odnositi u reciklažno dvorište u Regionalnom reciklažnom centru za komunalni čvrsti otpad.

    Kompanije: HM Durmitor i “Stara kuća” DOO

    Novi mlječni proizvodi će se stvarati u HMD i TOH, tako da će se i tamo sprovesti potrebne mjere ublažavanja, uključujući i upravljanje otpadnim vodama.

    Za vrijeme proizvodnje sira (mlječna proizvodnja), stvaraju se otpadne vode. One se pročišćavaju i odlažu u septičku jamu. Otpadne vode iz septičke jame se periodično uklanjaju

  • od strane ovlašćene institucije (u ovom slučaju „Vodovod i kanalizacija“).

    Za vrijeme proizvodnje sira, stvara se i surutka. Ona će se koristiti kao repromaterijal za dalju mlječnu proizvodnju, ili kao aditiv za domaću ishranu životinja. Prema tome, surutka ne ostaje u daljem procesu proizvodnje sira.

    HMD već proizvodi mlječne proizvode i ima radnu dozvolu. Radna dozvola je priložena uz dokument (Prilog 3).

    TOH će osnovati novu mljekaru i dobiće radnu dozvolu nezavisno od projektnih aktivnosti.

    Izgradnja kapaciteta za zaposlene na BTF, HMD i TOH i institucionalno

    uređenje

    Na BTF će biti organizovan trening iz domena laboratorijske bezbjednosti i upravljanje otpadom za sve laboratorijsko osoblje, uključujući novoangažovane MSc studente i tehničko osoblje. Iskusni istraživači sa BTF, kao i gostujući istraživači će održati predavanja na ovu temu. Biće pripremljeno odgovarajuće uputstvo za čuvanje, rukovanje i odlaganje otpada, koje će predstavljati obavezujući dokjument u laboratorijama BTF. Troškove ovih treninga će snositi sam BTF (što bi predstavljalo njegov doprinos) ili će se podmirivati iz sredstava ostalih tekućih projekata koje BTF realizuje.

    Za HMD i TOH, biće organizovan poseban trening za osoblje iz oblasti dobrih poloprivrednih praksi - GAP (good agricultural practice) i upravljanja otpadom. Treninzi su planirani u okviru aktivnosti WP 1.4 i WP 1.5.

    Svaki partner će odrediti člana PMF, koji će pratiti (nadgledati) implementaciju plana ublažavanja, prikupljati podatke iz Plana Monitoringa i biti odgovoran za komunikaciju sa SB i osobljem HERIC projekta odgovornim za bezbjednost.

    6.2 Mjere koje se tiču mogućeg budućeg uticaja nastalog usljed rezultata projekta (PUŽS DIO II)

    Povećana proizvodnja otpadnih voda iz proizvodnje novih mlječnih proizvoda (sir)

    Kao što je već pomenuto u poglavlju 3.2, HM Durmitor je već riješio problem otpadnih voda. Oni imaju odluku o odobrenju aktivnosti za prikupljanje i obradu sirovog mlijeka izdatu od Uprave za veterinu. TOH sprovodi aktivnosti za dobijanje te odluke. U cilju smanjenja i eliminisanja negativnog uticaja otpadnih voda iz proizvodnje sira, uz pomoć stručnjaka iz projekta, HMD će nastaviti da održava sistem upravljanja otpadnim vodama, a TOH će obratiti posebnu pažnju na: obezbjeđivanje optimalnih kapaciteta biološke i septičke lagune i prostor za odlaganje čvrstog otpada; obezbjeđivanje adekvatnog prostora za sabirni centar; da sabirni centar za mlijeko bude uklopljen u ambijent; obezbijedi implementiraje adekvatne higijenske prakse i spreijči izlivanje otpada; korišćenje zelenih zona za minimiziranje širenja mirisa; osigurati da objekat za preradu mlijeka nije postavljen u blizini osjetljivih područja, vodotokova, zaštićenih područja ili slično; osigura odgovarajuće procedure za održavanje objekta centra za prikupljanje i preradu mlijeka, kao

  • što propisuje sanitarna inspekcija; osigura da će sav otpad biti tretiran prema nacionalnim pravilnicima.

    Otpadne vode moraju biti tretirane prije otpuštanja, ili prethodno tretirane ako se puštaju u kanalizacionu mrežu, a sve u skladu sa lokalnim propisima i vrijednosti koje su definisane.

    Povećana ispaša i đubrenje u oblastima u kojima se rehabilituju katuni

    Pored toga što je rečeno u poglavlju 3.2 (Mogući uticaji u skladu sa očekivanim rezultatima

    projekta) ovog dokumenta, postoje instrumenti koji su osnovani davno, u vrijeme kada je

    mnogo veći broj životinja boravio na katunima i kada je prekomjerna ispaša bila problem. Naime, postoje nepisana pravila o tačnom datumu kada je dozvoljeno da se životinje izdižu na katune. Takođe, regulisano je ko može da koristi određeni katun tokom ljeta. Mjesta u kojima životinje borave tokom noći (torine) su obično obrađuje sljedeće godine i koristi uglavnom za proizvodnju krompira, za neke žitarice i uzgoj povrtarskih kultura.

    Povećan broj posjetilaca i turističke aktivnosti u regionu

    Očekujući da će projektne aktivnosti rezultirati povećanjem posetioca i turističke aktivnosti u regionu, biće urađeno sljedeće:

    − Razvijene i jasno označene (pješačke) staze, koje će predstavljati glavne turističke rute u području. Njima će se koncentrisati posjetioci, čime će njihova kontrola i održavanje biti olakšano. U kontekstu kreiranja ruta, razvijaće se kao sredstvo kulturne i interpretacije prirodne sredine, pri čemu će prirodne atrakcije (npr. vidikovci, flora, fauna itd.) i osjetljivost ekosistema biti primarni činioci trasiranja puteva. Takođe, rute treba da uzmu u obzir različite sposobnosti posjetilaca u smislu napora, ali i kategorisane da bi se izbjeglo njihovo napuštanje od strane posjetilaca. Kružne rute su pogodnije od linearnih jer dovode posjetioca na polaznu tačku. Time se upotpunjuje iskustvo jer posjetioci ne koriste iste puteve za povratak. Kontrola erozije je važan aspekt kreiranja staze, što je u nadležnosti Nacionalnog parka.

    − Promocija aktivnosti koje su odgovornije prema životnoj sredini (npr. vožnja bicikla umjesto džip-tura i lova);

    − Privlačenje ciljnih grupa turista sa višim nivoom odgovornosti prema životnoj sredini (npr. ekoturisti, zeleni turisti), kroz koncipiranje komunikacione i brending strategije;

    − Promocija farmera i tursitičkih ponuda koje su autentične, tradicionalne i originalne u smislu stila života na katunu. Ovo će podstaknuti revitalizaicju tradicionalnog katuna kao i individualnih objekata, sa minornom modernizacijom (npr. rezervoari za vodu, solarni paneli), ali na način koji neće degradirati ukupni estetski izgled katuna. u kontekstu artitektonskog dizajniranja i (re)konstrukcije, postojeći katuni imaće prednost, posebno oni u blizini atraktivnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, prije nego izgradnja novih katuna. takođe, važno je koristiti lokalno drvnu građu sa originalnih bojama i tradicionalnim crnogorskim stilom: jednostano i autentično. Šta više, renovacija katuna treba da se temelji na razumijevanju konteksta katuna – tj. Veze između lokalne kulture i katuna.

  • − U planiranim promotivnim aktivnostima, projekat će podsticati dobru praksu u smislu odgovornog korišćenja vode i energije. U kontekstu upotrebe energije, izvorska voda, svjetlost i vatra se mogu smatrati glavnim izvorima svjetla, vode i toplote u katunima. Osim konvencionalnih izvora energije, potrebno je iskoristiti alternativne izvore da bi se smanjili uticaji na životnu sredinu. Četiri opcije efikasnih izvora energije se preporučuju: solarna energija, energija vjetra, hidroenergija i biogas. Koristeći postojeća građevinska rješenja tradicionalnih crnogorskih kuća, tzv. pasivni dizajn, neophodno je iskoristiti prirodno svjetlo, mogućnosti grijanja i rashlađivanja. Ista trebaju usvojiti moderne obnovljive tehnologije, kao što su solarni paneli, vjetrenjače, biogas itd., kroz aktivni dizajn, da bi se zadovoljile potrebe za grijanjem vode, osvjetljenjem, električnim uređajima i spremanjem hrane. Dodatna razmatranja su neophodna u vezi sa navedenim izvorima energije:

    − Solarna energija – faktori kao što su dužina ljetne sezone na sjeveru Crne Gore kao i troškove ugradnje trebaju biti analizirani prije same investicije. Može se smatrati da se ovaj izvor energije biti koristan u periodu jun-septembar za preoizvodnju energije i grijanje vode. Solarne panele je moguće koristiti za grijanje vode za kupatila i kuhinju. Takođe, koristeći fotovoltažne ćelije moguće je konvertovati solarnu energiju u električnu napona od 12 i 110 volti. Ova tehnologija je relativno ekonomična i jednostavna za ugradnju. U instaliranu, položaj panela treba da bude takav da ne narušava harmoniju arhitekture i pejzaža područčja.

    − Energija vjetra – snaga vjetra se može iskoristiti kao još jedan alternativni izvor energije. Npr. otvorene doline durmitorkog područja su idealno mjesto za postavljanje turbina. Ipak, posebna procjena i analiza njihove potencijalne upotrebe je neophodna.

    − Hidro aktiv sistemi – iako male hidro-elektrane mogu doći u razmatranje kao alternativni izvori energije, moguće je doći do vizualnog zagađenja u parku.

    − Biogas – upotreba biogasa, posebno za zagrijavanje, veoma je uspješno rješenje u eko-objektima širom svijeta. Metan dobijen poreradom otpada i otpadnih voda, moguće je koristiti za frižidere, pećnice, rashladne uređaje i grijače vode.

    − Promotivne aktivnosti podržaće turističke incijative koje koriste odgovornu praksu upravljanja otpadom. U kontekstu recikliranja, edukacija posjetilaca je potrebna, posebno u dijelu ”leave no trace” programa koji promovišu praksu nošenja smeća sa sobom. Takođe, biorazgradivi otpad je potrebno kompostirati. Za toalete, potrebno je razraditi plan više lokalcija koje bi se naizmjenično koristile za date potrebe.

    − Takođe, usljed niza strukturnih razvojnih izazova (npr. nedostatak infrastrukture, stuje i vode, marketing znanja i vještina i drugih proizvoda i usluga važnih za turistički biznis), moće je predvidjeti da broj posetilaca neće rapidno rasti. Razvoj konkurentne i održive agroturističke ponude zahtjeva vrijeme, i u period u 2-5 godina moguće je razviti održive inicijative, koje će postati lideri značajni za dalji razvoj ostalih ponuda i ukupne destinacije. U svakom slučaju, povećanje broja posjeta u srednjem i dugom roku može zahtjevati donošenje plan turističkog razvoja.

    − Projekat neće promovisati, unaprijeđivati ili pomagati inicijative koje vode destrukciji tradicionalnog karaktera katuna u smilsu arhitekture, materijala, stila života, pejzaža ili drugih negativnih praksi ili uticaja.

  • Mogućnost korišćenja modernih materijala i uništavanje opšteg koncepta katuna

    Tokom projekta, određene aktivnosti će biti sprovedene u cilju umanjenja mogućeg negativnog uticaja modernih materijala na opšti koncept katuna. Biće vođena istraživanja u cilju identifikacije tipova i karakteristika lokalnih materijala koji su korišćeni u gradnji. Šta više, posebne karakteristike u tehnici gradnje biće analizirane, kao i stanje očuvanosti tradicionalnih zanata. Posle početnih istraživanja, biće predložene smernice za zaštitu i oživljavanje katuna, koje će sadržati predloge za restauraciju postojećih katuna, kao i za izgradnju novih korišćenjem tradicionalnih materijala i tehnika gradnje. Radionica, koja će biti održana tokom druge faze projekta, fokusiraće se na temu održive zaštite i valorizacije kulturne baštine i predela katuna. Tokom radionice, kojoj će prisustvovati stručnjaci iz različitih oblasti, biće analizirane prethodno razvijene, a potom i definisane konačne smernice. Jedna grupa smernica će se odnosti na upotrebu tradicionalnih materijala i tehnika gradnje, što podrazumeva jedino manuelnu gradnju. Druga grupa smjernica će se odnositi na nove intervencije uz minimalno korišćenje modernih elemenata koji mogu imati negativan efekat. Ove smjernice će biti pripremljene u obliku izveštaja koji će biti dostupan online i podijeljen svim učesnicima. Kao osnova za izradu smjernica poslužiće dokument dat u Aneksu 3: Plan upravljanja životnom sredinom za specifične građevinske

    aktivnosti.

    Šta više, rezultati projekta će biti iskorišćeni u pokretanju procesa zaštite čitavog sistema katuna kao kulturnog dobra. To bi stvorilo uslove za dodatnu pravnu zaštitu ustanovivši upotrebu tradicionalnih materijala.

  • PLAN UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDINOM Prvi dio

    A) PLAN UBLAŽAVANJA ŠTETNOG UTICAJA (C-cijena ublažavanja ; R-odgovornost; S-

    supervizija, zapažanja i komentari - popuniti za vrijeme supervizije)

    RP Aktivnost Mjera ublažavanja Cijena Odgovor-

    nost Supervizija

    1.3. Rizik od zagađenja zemljišta i vode usljed nepravilnog odlaganja laboratorijskog otpada prilikom:

    - Analize hemijskog kvaliteta svježeg mlijeka

    - Analize somatskih ćelija u svježem mlijeku

    Određivanja ukupnog broja bakterija u svježem mlijeku

    Analize hemijskog sastava mlječnih proizvoda

    Sve analize rade se na osnovu standarda MEST/ISO/IEC 17025:2006

    Laboratorijski rad, uključujući skladištenje hemikalija je definisan uputstvom:

    Uputstvo za bezbjedan rad u laboratoriji ( (Pg. 5.5.01))

    Instrukcija za rukovanje otpadom (Pg.55.22-18.01.2010.).

    Upravljanje otpadom će uključiti:

    Razdvojeno sakupljanje i skladištenje laboratorijskog otpada, uključujući oštre predmete, koji će biti autoklavirani ukoliko je neophodno i sakupljani u čvrstim kontejnerima sa poklopcem, koji su markirani

    Sakupljeni razdvojeni otpad biće odložen na reciklažnim punktovima.

    NEMA BTF

    Laboratorija za mljekarstvo

    1.2. Rizik od po zdravlje usljed uzorkovanja krvi životinja

    Ekspert iz autorizovane veterinarske insitucije (VS Žabljak ili VS Podgorica) će uzimati uzorke krvi životinja, prema odredbama

    Zakona o zaštiti dobrobiti životinja Sl. List 14/08 i Dobrom vetrinarskom praksom (DVP)

    Planiran u RP 1 - 1.2

    BTF , Laboratorija za genetička istraživanja u stočarstvu

    1.2. Rizik od zagađenja zemljišta i vode usljed nepravilnog odlaganja laboratorijskog otpada i usljed genetičke karakterizacije stoke

    Označavanje laboratorijskog inventara biće urađeno na odgovarajući način

    Frižideri za odlaganje će biti korišćeni za čuvanje bio-hemikalija

    Upotrebljavaće se samo bio-hemikalije i kitovi koji nisu štetni po okolinu

    Hemikalije će se čuvati na odgovarajućim mjestima sa

    NEMA BTF , Laboratorija za genetička istraživanja u stočarstvu

  • ograničenim pristupom

    Koristiće se materijali i oprema za ličnu zaštitu

    Biće preduzete sve ostale mjere bezbjednosti (dekontaminacija radnih površina, različite mjere zabrana, upotreba oštrih predmeta u režimu posebne pažnje)

    Protivpožarna zaštita je u funkciji

    Postavljanje odgovarajućih znakova upozorenja

    Postavljanje liste telefonskih brojeva za slučaj incidenta u laboratorijama

    Upravljanje otpadom će uključiti:

    Razdvojeno sakupljanje i skladištenje laboratorijskog otpada, uključujući oštre predmete, koji će biti autoklavirani ukoliko je neophodno i sakupljani u čvrstim kontejnerima sa poklopcem, koji su markirani

    Sakupljeni razdvojeni otpad biće odložen na reciklažnim punktovima.

    1.2. Rizik po životnu sredinu (uticaj na predio, generacija otpada, novi objekti, upotreba zemljišta, prašina i buka) usljed osnivanja novih farmi na kučkim planinama

    Dobijanje EIA dozvole ili razvoj Plana upravljanja životnom sredinom

    Prihvatljive mjere izgradnje će se primjenjivati

    Precizno planiranje lokacije farme na način da se minimiziraju kumulativni uticaji.

    DA, trošak TOH

    TOH

    1.7. Rizik od ugrožavanja zaštićene biljne vrste usljed prikupljanja četina P. heldreichii

    (biodiverzitet)

    Obezbjeđivanje dozvole za prikupljanje od EPA (Agencije za zaštitu životne sredine ) Crne Gore

    NEMA BTF

    Laboratorija za istraživanja u šumarstvu

    1.7. Rizik od zagađenja zemljišta i vode usljed nepravilnog odlaganja laboratorijskog otpada i usljed genetičke karakterizacije simbiontskih gljiva I patogena

    Označavanje laboratorijskog inventara biće urađeno na odgovarajući način

    -Frižideri za odlaganje će biti korišćeni za čuvanje bio-hemikalija

    Upotrebljavaće se samo bio-hemikalije i kitovi koji nisu štetni po okolinu

    Hemikalije će se čuvati na odgovarajućim mjestima sa ograničenim pristupom

    Koristiće se materijali i oprema za

    NEMA BTF

    Laboratorija za istraživanja u šumarstvu

  • ličnu zaštitu

    Biće preduzete sve ostale mjere bezbjednosti (dekontaminacija radnih površina, različite mjere zabrana, upotreba oštrih predmeta u režimu posebne pažnje)

    Protivpožarna zaštita je u funkciji

    Postavljanje odgovarajućih znakova upozorenja

    Postvljanje liste telefonskih brojeva za slučaj incidenta u laboratorijama

    Upravljanje otpadom će uključiti:

    Razdvojeno sakupljanje i skladištenje laboratorijskog otpada, uključujući oštre predmete, koji će biti autoklavirani ukoliko je neophodno i sakupljani u čvrstim kontejnerima sa poklopcem, koji su markirani.

    Sakupljeni razdvojeni otpad biće odložen na reciklažnim punktovima.

    1.5. Rizik od zagađenja/kontaminacije sirovine

    Rizik od kontaminacije zemljišta i vode usljed nepravilnog odlaganja otpadnih voda iz mljekare

    tokom stvaranja/ proizvodnje novih mlječnih proizvoda

    Provoditi potrebnu higijenu muže

    Obezbijediti adekvatno hlađenje i skladištenje mlijeka

    Provoditi dnevno čišćenje i pranje prostorija za preradu mlijeka i skladištenje mlječnih proizvoda

    Separacija otpadnih voda u skladu sa zakonom o vodama i dozvoloma za obavljanje ovih aktivnosti

    NE

    HMD

    4. Rizik od nepravilnog rukovanja laboratorijskom opremom i hemikalijama koji može da ugrozi zdravlje zaposlenih, kao i životnu sredinu

    Trening za osoblje BTF na temu laboratorijske bezbjednosti i rukovanja opasnim otpadom

    NE

    (BTF doprinos)

    BTF

    1.4. Rizik od nepravilnog rukovanja otpadom iz mljekare

    Trening za osoblja kompanija u vezi GAP i upravljanja otpadom

    Planirano u RP1- 1.4.

    BTF, HMD, TOH

  • B) MONITORING PLAN

    WP Koje parametre treba pratiti?

    Gdje je parametar koji treba pratiti?

    Kako će parametar biti praćen /tip opreme za

    praćenje?

    Kada će parametar biti praćen –

    učestalost praćenja ili kontinuitet?

    Cijena praćenja – koja je cijena opreme ili tarifa podizvođača za izvođenje praćenja?

    Odgovornost

    1.3 1.2 1.7

    Upravljanje laboratorijskim otpadnim materijalom

    Laboratorije na BTFu

    Periodična verifikacija će biti sprovedena

    dvaput godišnje nema BTF

    1.5. Rješenje Veterinarske uprave o odobravanju poslova prerade mlijeka

    HMD Razmatranje dozvole godišnje nema HMD, BTF

    1.2. Odobrenje za osnivanje farme koza i ovaca, mljekare, ili razvijen plan upravljanja životnom sredinom

    TOH Razmatranje dozvole Sve dozvole su neophodne prije započinjanja bilo kakvih radova na farmi. Nakon toga parametri iz dozvole će biti praćeni prema intervalima definisanim u samoj dozvoli

    nema TOH, BTF

    4. Trening za osoblje BTF na temu laboratorijske bezbjednosti i rukovanja opasnim otpadom

    BTF Izveštaj sa treninga Godinu dana nakon početka projekta (mart 2016)

    Nema BTF

    4. Uputstvo za čuvanje, rukovanje i odlaganje će biti pripremljeno

    BTF Uputstvo će biti istaknuto u laboratorijama i vidljivo i dostupno svim korisnicima

    Nakon 6 mjeseci (oktobar 2015)

    nema BTF

    1.4. Trening o GAPu i upravljanju otpadom

    BTF Izveštaj sa treninga Nakon 9 meseci (januar 2016.)

    nema BTF, HMD, TOH

  • PLAN UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDINOM Drugi dio

    A) PLAN UBLAŽAVANJA ŠTETNOG UTICAJA Predviđa se da su svi uticaji pokriveni ovim planom za ublažavanje štetnog uticaja važni u širem

    kontekstu i izvan okvira Projekta. Projektne aktivnosti mogu poslužiti kao dobre preporuke za

    buduće ublažavanje štetnog uticaja u budućnosti. Shodno tome, pojedinci, preduzeća, organizacije i

    dr. koji će biti zaposleni u ovim aktivnostima će takođe snositi odgovornost za ublažavanje uticaja

    kao i za adekvatne troškove.

    RP Pitanje Mjera za ublažavanje

    1.1.5. Rizik od zagađenja vode koji je povećan usle povećane proizvodnje novih mlečnih proizvoda (sira).

    Trening za farmere (Dobra poljoprivredna praksa)

    Saglasnost većih farmi sa dozvolama koje se tiču životne sredine

    3.1

    3.2.

    Risk od zagađenja životne sredine usljed povećanog broja posetilaca i povećane turističke organizacuije u oblasti.

    Priprema vodiča i standarda za održivi razvoj turizma

    1.2.

    3.3.

    Rizik od ugrožavanja biodiverziteta usljed oživljavanja katuna i povećanog broja stoke na ispaši

    Trening za farmere (Dobra poljoprivredna praksa)

    Plan ispaše.

    Planiran menadžment otpadom

    Pripreme smjernica i preporuka

    1.2.

    3.3.

    Rizik od ispuštanja nutrijenata u zemljište usljed povećanog odlaganja stajnjaka unutar područja gdje su katuni rehabilitovani.

    Trening za farmere (Dobra poljoprivredna praksa)

    Plan upravljanja otpadom

    Priprema preporuka i smjernica

    3.3. Rizik od uništavanja ukupnog koncepta katuna usljed moguće upotrebe modernih materijala.

    Priprema smjernica i vodiča za održivi razvoj turizma

    Radionica o održivoj zaštiti i valorizaciji kulturnog nasleđa i pejzaža katuna.

    Priprema smjernica za restauraciju katuna i konstrukcija novih upotrebom tradicionalnih materijala

  • B) MONITORING PLAN

    Za sve parametre koji treba da budu praćeni unutar ovog Plana upravljanja životnom sredinom

    obaviće se predviđanje njihovih efekata u budućnosti da bi bili razmatrani u širem konceptu i izvan

    projektnih ciljeva. Propisani monitoring treba da služi kao preporuka za buduće aktivnosti. Shodno

    tome, pojedinci, preduzeća, organizacije i dr. koji će biti uključeni u ove aktivnosti će takođe biti

    odgovorni za implementaciju plana monitoringa kao i moguće troškove, prema crnogorskoj

    zakonskoj regulativi.

    WP

    Koje parametre treba pratiti?

    Kako će biti praćen /tip opreme za praćenje?

    Kako će parametar biti praćen /tip opreme za praćenje?

    Kada će parametar biti praćen –učestalost mjerenja ili kontinuelno.

    1.1.5. Kvalitet vode i moguće zagađenje uzrokovano povećanom proizvodnjom novih mlječnih proizvoda (sira)

    Kapaciteti HMD, TOH i svi novi proizvođači (potencijalni zagađivači)

    Prema važećoj legislativi u odnosu na otpadne vode

    Prema legalnim zahtjevima

    3.1

    3.2.

    Zagađenje životne sredine (količina čvrstog otpada) usljed povećanog broja posetilaca I tuirističke aktivnosti u istraživanom području.

    Na glavnim turističkim putevima/turama i na tačkama za posjetioce (region Kučkih planina i Durmitor)

    Praćenje i monitoring volontera i farmera

    Izvještaji

    Knjiga primjedbi od strane farmera

    Implementacija Zakona na lokalnoj samoupravi (u odnosuu na aktivnosti komunalne aktivnosti), Zakona o lokalnoj upravi, Zakona o životnoj sredini i Zakona o upravljanju otpadnim vodama.

    Sezonski i periodični monitoring (zavisno od frekventnosti posjeta)

    Ovlašćena tijela (npr. inspekcija) prema legalnim zahtjevima.

    3.3. Gubitak biodiverziteta i deforestacija usled povećane ispaše u oblasztima gde su katuni –NWFP

    Kroz region na mjestima gde će KATUN biti promovisan.

    Na osnovu praćenja i monitoringa u odnosu na destrukciju/promjenu u strukturi biljnih zajednica

    Diskusija sa farmerima i ekspertima

    Pravilni intervali

    (sezonsko praćenje

    3.3. Nivo hranljivih materija u zemljištu je povećan sa povećanjem odlaganja stajnjaka u oblastima gdje su katuni obnovljeni

    Na mjestima gdje se stajnjak deponuje (ako se sakuplja i deponuje)

    Ispitivanje kvaliteta zemljišta prema zakonu o obradivom zemljištu (vlasnici zemlje treba da angažuju autorizovanu Laboratoriju)

    Svakih 5 godina

    3.3. Uništavanje ukupnog koncepta katuna mogućom upotrebom modernih materijala.

    Na mjestima starih i novih katuna

    Vizualni pregled usaglašenosti sa predloženim smjernicama

    Primjena Evropske konvencije o predjelima

    Jednom godišnje (u sezoni)

  • PRILOZI

    Prilog 1. Kopija Riješenja Agencije za zaštitu životne sredine za obavljanje istraživanja/prikupljanje uzoraka Pinus heldreichii

    Prilog 2. Kopija Sertifikata o Akredirtaciji Biotehnički fakultet, Laboratorija za mljekarstvo

    Prilog 3. Kopija Rješenja Veterinarske Uprave CG kojim se odobrava prerada mlijeka za HM

    Durmitor

    Prilog 4. Kopija Sertifikata o Akredirtaciji za Specijalističku veterinarsku laboratoriju,

    Džordža Vašinktona bb, 81 000 Podgorica

    Aneksi

    Aneks 1: Izvještaj o javnim konsultacijama (biće pripremljen)

    Aneks 2: Plan upravljanja životnom sredinom za sakupljanje mlijeka i sistem proizvodnje

    Aneks 3: Plan upravljanja životnom sredinom za specifične građevinske aktivnosti

  • Prilog 1. Kopija Riješenja Agencije za zaštitu životne sredine za obavljanje istraživanja/prikupljanje uzoraka Pinus heldreichii

  • Prilog 2. Kopija Sertifikata o Akredirtaciji Biotehnički fakultet, Laboratorija za mljekarstvo

  • Prilog 3. Kopija Rješenja Veterinarske Uprave CG kojim se odobrava prerada mlijeka za HM Durmitor

  • Prilog 4. Kopija Sertifikata o Akredirtaciji za Specijalističku veterinarsku laboratoriju, Džordža Vašinktona bb, 81 000 Podgorica

  • Aneksi

    Aneks 1: Izvještaj o javnim konsultacijama (biće pripremljen)

  • Aneks 2: Plan upravljanja životnom sredinom za sakupljanje mlijeka i sistem proizvodnje

    Plan upravljanja životnom sredinom za sakupljanje mlijeka i

    sistem proizvodnje

    Troškovi Institucionalna odgovrnost Komentari

    (npr.

    sekundarni uticaji)

    Faza Pitanje Mjere ublažavanje Mjere monitoringa Postaviti / uraditi

    Pratiti Postaviti / uraditi

    Pratiti

    Izgradnja Prašina i buka nastala tokom

    gradnje

    Ograničiti rad u vrijeme kada dozvoljena buka

    Za produženi rad, osigurati da je nivo buke prihvatljiv

    U slučaju velike emisije prašine koristiti vodu da bi se ona potisnula

    Pratiti pritužbe susjeda

    Vizuelno ustanoviti da je emisija prašine prihvatljiva

    Pratiti radno vrijeme i nivo

    buke (sluhom)

    1 m3 vode za potiskivanje

    prašine

    Cijena - 1 m3 vode=0.01-0.02 eura

    Radnici/Izvođači

    Izvođači i klijenti

    Izgradnja Emisija izduvnih gasova i vibracije

    od mehanizacije

    Osigurati korišćenje najbolje dostupne mehanozacije

    Ne dozvoliti da su mašine neispravne

    Pratiti koji se tipovi mašina koriste i periode

    neaktivnosti

    Radnici/Izvođači

    Izvođači i klijenti

    Izgradnja Zagađenje tla usled curenja nafte i maziva

    Održavanje mašina na odobrenim lokacijama

    Skladištenje mehanizacije na nepropusnim površinama

    Čišćenje izliva

    Vizueln akontrola znakova curenja

    Troškovi iskopavanja 1 m3 zemlje sa izlivima

    Cijena - 1 m3

    =3 - 5eura

    Radnici/Izvođači

    Izvođači i klijenti

  • Plan upravljanja životnom sredinom za sakupljanje mlijeka i

    sistem proizvodnje

    Troškovi Institucionalna odgovrnost Komentari

    (npr. sekundarni uticaji)

    Faza Pitanje Mjere ublažavanje Mjere monitoringa Postaviti / uraditi

    Pratiti Postaviti / uraditi

    Pratiti

    Izgradnja

    Zagađenje zemljišta i vode usled nepravilnog rukovanja

    otpadom

    Obezbijediti pravilno upravljanje otpadom na određenim deponijma.

    Povećati ponovno korišćenje, naročito inertnih materijala i korisnog sloja zemljišta

    Vizuelno

    Održavati prilive deponijama za sve otpade

    Cijena transporta otpada po km (oko 20 km)

    Cijena za 20 km=3,5 -5 eura

    Radnici/Izvođači

    Izvođači i klijenti

    Operacija

    Oslobađanje mirisa

    Osigurati da je sabirni centar adekvatno udaljen od osjetljivih susjeda.

    Osigurati da su adekvatne

    higijenske prakse uspostavljene i primijenjene

    Kao krajnje instance koristiti zelene zone za minimiziranje širenja mirisa

    Pratiti žalbe susjeda

    Odobrenja sanitarne inspekcije

    Cijena koštanja za zelenilo za 1 m dužine

    60-80 eura

    Krajnji korisnik / farmer

    Izvođači i klijenti

    Operacija

    Estetska degradacija

    Obezbijediti da se sabirni centar za mlijeko uklapa u ambijent

    Vizuelna kontrola, pregled dizajna i konacan izbor

    lokacije

    Krajnji korisnik /

    farmer i radnici

    Izvođači i klijenti

  • Plan upravljanja životnom sredinom za sakupljanje mlijeka i

    sistem proizvodnje

    Troškovi Institucionalna odgovrnost Komentari

    (npr. sekundarni uticaji)

    Faza Pitanje Mjere ublažavanje Mjere monitoringa Postaviti / uraditi

    Pratiti Postaviti / uraditi

    Pratiti

    Operacija

    Bezbjednost za životnu sredinu

    Bezbjednost za korisnike

    Loša higijena može dovesti di širenja loših

    mirisa i opasnosti po zdravlje

    Osigurati da sabirni centar za mlijeko nije postavljen blizu osjetljivih područja i slično

    Obezbijediti da su odgovorajuće procedure za održavanje sabirnog centra za mlijeko u skladu sa sanitarnom inspekcijom

    Vizuelno osigurati da dizajn i lokacija sabirnog centra za mlijeko ne predstavlja prijetnju za životnu sredinu

    Usaglasiti se sa procedurama na licu mjesta

    Krajnji korisnik / farmer i radnici

    Izvođači i klijenti

    Operacija – dalja prerada

    mlijeka

    Zagađenje usled nepravilnog

    upravljanja otpadom

    Zagađenja od neprečišćenih otpadnih voda

    Ako je moguće, sav otpad koji nastane u procesu proizvodnje

    da bude odvojen, recikliran ako je to izvodljivo i da se odlaže u skladu sa lokalnim propisima i preko ovlašćenih agencija

    Otpadne vode moraju biti tretirane prije oslobađanja, ili

    prethodno tretirane ako se otpuštaju u kanalizacionu mrežu a sve u skladu sa lokalnim propisima i graničnim vrijednostima koje su definisane.

    Vizuelno osigurati da dizajn i lokacija sabirnog centra za

    mlijeko ne predstavlja prijetnju za životnu sredinu

    Usaglasiti se sa procedurama na licu mjesta

    Redovne inspekcije

    Poštovati granične vrijednosti kroz mjerenje otpadnih voda

    Krajnji korisnik /

    farmer i radnici

    Izvođači i klijenti

  • Aneks 3: Plan upravljanja životnom sredinom za specifične građevinske aktivnosti

    Plan upravljanja životnom sredinom za specifične građevinske

    aktivnosti

    Troškovi Institucionalna odgovrnost Komentari

    (npr. sekundarni uticaji)

    Faza Pitanje Mjere ublažavanje Mjere monitoringa Postaviti /

    uraditi

    Pratiti Postaviti /

    uraditi

    Pratiti

    Izgradnja

    Aktivnosti rekonstrukcij

    treba da prati korišćenje tradicionalne prakse i

    materijala

    Osigurati da su prakse i materijali

    tradicionalni.

    Osigurati da su dobavljena mišljenja i saglasnosti / odobrenja svih lokalnih

    organa (posebno ako aktivnosti uključuju

    bilo koju zaštićenu strukturu)

    Pregledati da li su materijali i

    građevinske prakse u suprotnosti sa tradicionalnim.

    Obavezno dostavljanje

    kompletnog nacrta uz aplikaciju

    Ovakve prakse

    mogu uzrokovati dodatne troškove

    i trebaju biti

    obuhvaćeni nacrtom

    Radnici/

    izvođač radova

    Izvođač

    radova i PMU

    Izgradnja

    Rekonstrukcija treba da osigura da je objekat

    estetski prihvatljiv za

    okruženje

    Koristiti prirodne materijale za tačke za manipulaciju vodom / terase.

    Osigurati usaglašenost sa autentičnim

    izgledom za katune i druge strukture

    Pregledati korišćene materijale i nacrtnu dokumentaciju

    Radnici/ izvođač radova

    Izvođač radova i PMU

    Izgradnja

    Za izgradnju se mogu

    koristiti prirodni materijali

    kao što su drvo ili kamen, dobijeni iz prirodnih resursa

    Osigurati odgovarajuću i pravilnu nabavku

    kamena i drveta.

    Osigurati autorizovanu evidenciju drveta,

    kao što je predviđeno od strane nadležnog organa (Uprava za šume Crne gore)

    uzimajući u obzir životnu sredinu

    Pratiti izvore materijala i potvrde

    / saglasnosti / prijemnice

    Radnici/

    izvođač radova

    Radnici i PMU

    Izgradnja

    Stvaranje prašine i buke

    tokom izgradnje

    Ograničiti rad na vrijeme kad je dozvoljena

    buka.

    Za produženi rad, osigurati da je nivo buke prihvatljiv.

    U slucaju velike emisije prašine, koristiti

    vodu da se ona suzbije

    Pratiti žalbe komšija, vizuelno

    provjeriti da li je generisanje prašine prihvatljivo.

    Pratiti radne sate i nivo buke

    (slušanjem) .

    1 m3 vode za

    suzbijanje prašine

    (trošak po

    jedinici)

    Radnici/

    izvođač radova

    Izvođač

    radova i PMU

  • Plan upravljanja životnom sredinom za specifične građevinske

    aktivnosti

    Troškovi Institucionalna odgovrnost Komentari

    (npr. sekundarni uticaji)

    Faza Pitanje Mjere ublažavanje Mjere monitoringa Postaviti /

    uraditi

    Pratiti Postaviti /

    uraditi

    Pratiti

    Izgradnja

    Zagađenje zemljišta i vode

    uzrokovano nepravilnim upravljanjem otpadom

    Osigurati pravilno upravljanje otpadom na

    za to određenim mjestima

    Maksimizirati ponovnu upotrebu, posebno internog materijala i korisnog gornjeg sloja

    zemljišta.

    Vizuelno

    Čuvati potvrde o odlaganju na

    određenu deponiju za sav građevinski otpad

    Troškovi

    transporta otpada po km do

    predviđenog

    mjesta

    Radnici/

    izvođač radova

    Farmeri,

    radnici i PMU

    Izgradnja

    Opasni materijali

    Opasni materijali neće biti korišteni

    Svi opasni materijali ili otpad biće

    skladišteni na sigurnom mjestu da se

    minimizira rizik od slučajnog zagađenja vode, vazduha ili zemljišta

    Vizuelno pregledati objekte za

    skladistenje opasnih materijala ili

    otpada.

    Čuvati potvrde o odlaganju opasnih materijala.

    Troškovi

    transporta i

    odlaganja

    Radnici/

    izvođač radova

    Farmeri,

    radnici i PMU

    Izgradnja Zagađenje zemljišta i / ili

    podzemnih voda

    prouzrokovano od ispuštanja otpadnih voda i

    tečnog otpada

    Osigurati da su sve otpadne vode

    sakupljene u nepropusnim septičkim

    tankovima koji se redovno prazne

    Vizuelno pregledati da nema

    ispuštanja otpadnih voda ili

    tečnog otpada u životnu sredinu

    Troškovi

    transporta i

    odlaganja

    Radnici/

    izvođač radova

    Farmeri,

    radnici i PMU