Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Sastav i procesi u litosferi
Univerzitet u NišuUniverzitet u NišuPrirodnoPrirodno--matematički fakultetmatematički fakultet
Treće predavanjeTreće predavanje
1 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Sadržaj 3. predavanja Struktura litosfere. Sastav Zemljine kore. Minerali i stene u sastavu Zemljine kore (fizičke i hemijske
osobine; struktura). Degradacija stena i minerala
Struktura litosfere. Sastav Zemljine kore. Minerali i stene u sastavu Zemljine kore (fizičke i hemijske
osobine; struktura). Degradacija stena i minerala
2 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
LITOSFERALitos – kamen, sfera – lopta
Litosfera je spoljašnji kameni omotač Zemlje.Prosečna deblijna litosfere je 40-60 km.
KORA + OMOTAČ + JEZGRO
LITOSFERALitos – kamen, sfera – lopta
Litosfera je spoljašnji kameni omotač Zemlje.Prosečna deblijna litosfere je 40-60 km.
KORA + OMOTAČ + JEZGRO
3 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Kora0 do 40 km
0°CGornji omotačdo 670 km
1,000°C
Donji omotač670 do 2,890 km
2,000°C
Radijus = 6 370 kmDijametar = 12 740 km
KORA + OMOTAČ + JEZGRO
Konradov disk.Moho disk.Mintropdisk.
Spoljašnje jezgro2,890 do 5,150 km
3,700°C
Unutrašnje jezgro5,150 do 6,370 km
4,300°C
Donji omotač670 do 2,890 km
2,000°C
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)4
Mintropdisk.
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)5
Kakav je sastav Zemljine kore?
6 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Mg
Na
OSiAl
ElementarniElementarni sastavsastav ZemljineZemljine korekoreU njen sastav ulaze svi u prirodi poznati hemijski elementi.U njen sastav ulaze svi u prirodi poznati hemijski elementi.Elementi nisu ravnomerno rasporeElementi nisu ravnomerno raspoređđeni.eni.
Samo osam elemenata čini oko 98% Zemljine kore!
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)7
Mg
NaK
OSiAlFeCa
75% celokupnog sastavaZemljine kore čine kiseoniki silicijum.
KiseonikKiseonik 49.149.1SilicijumSilicijum 26.026.0AluminijumAluminijum 7.47.4GvožđeGvožđe 4.24.2KalcijumKalcijum 3.33.3KalcijumKalcijum 3.33.3NatrijumNatrijum 2.42.4MagnezijumMagnezijum 2.32.3KalijumKalijum 2.32.3
98.0098.00
8 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Minerali su prirodna tela, sastavljena od jednog ili više elemenata,imaju stalan hemijski sastav i određena fizička svojstva.
Minerali su homogena tela, za razliku od stena.
Minerali mogu nastati: kristalizacijom magme, sublimacijom gasova i para, taloženjem iz vrelih ili hladnih rastvora, metamorfnim putem, hemijskim raspadanjem primarnih minerala.
Minerali su prirodna tela, sastavljena od jednog ili više elemenata,imaju stalan hemijski sastav i određena fizička svojstva.
Minerali su homogena tela, za razliku od stena.
Minerali mogu nastati: kristalizacijom magme, sublimacijom gasova i para, taloženjem iz vrelih ili hladnih rastvora, metamorfnim putem, hemijskim raspadanjem primarnih minerala.
9 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Minerali nastali kristalizacijom magme nazivaju se primarniminerali
Hemijskim raspadanjem primarnih minerala stvaraju sesekundarni minerali
Kristalni minerali/amorfni minerali
Minerali nastali kristalizacijom magme nazivaju se primarniminerali
Hemijskim raspadanjem primarnih minerala stvaraju sesekundarni minerali
Kristalni minerali/amorfni minerali
10 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Fizička svojstva minerala Boja Tvrdoća Cepljivost Specifična masa - gustina Sjaj, ogreb, providnost
Kakve će se promene desiti na nekomKakve će se promene desiti na nekommineralu tokom površinske degradacijemineralu tokom površinske degradacije
zavisi od njegovih fizičkih i hemijskihzavisi od njegovih fizičkih i hemijskihsvojstava.svojstava.
Boja Tvrdoća Cepljivost Specifična masa - gustina Sjaj, ogreb, providnost
11 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Zavisi od hemijskog sastavaZavisi od hemijskog sastavaUtiUtičče na raspadanje stena i mineralae na raspadanje stena i minerala
Boja mineralaBoja minerala
Kvarc (SiO2) sepojavljuje u više boja.
Hemija životne sredine (T. Anđelković)12
Kvarc (SiO2) sepojavljuje u više boja.
Tvrdoća minerala
Tvrdoća minerala je otpornost prema grebanju. Kod amorfnih minerala kohezija je ista u svim pravcima, pa im je tvrdoća
svuda jednaka. Kod kristala kohezija nije ista u svim pravcima. Određuje se upoređivanjem tvrdoće standardom iz Mosove skale.
Hemija životne sredine (T. Anđelković) 13
Cepljivost minerala je sposobnost nekih minerala dase pod pritiskom ili udarom razdvajaju po ravnimpovršinama u manje delove istog oblika
Cepljivost mineralaCepljivost minerala
14 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Specifična masa- gustina
15 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Hemijski sastav minerala Pored glavnih elemenata, postoje i sporedni elementi, kao
primese, ali oni ne menjaju glavna svojstva minerala, većutiču na boju. Ako su izgrađeni samo od jednog elementa, onda su to prosti
minerali (dijamant, grafit, zlato, platina ...) Ako su izgrađeni od 2, 3 ili više elemenata onda su to složeni
minerali
Pored glavnih elemenata, postoje i sporedni elementi, kaoprimese, ali oni ne menjaju glavna svojstva minerala, većutiču na boju. Ako su izgrađeni samo od jednog elementa, onda su to prosti
minerali (dijamant, grafit, zlato, platina ...) Ako su izgrađeni od 2, 3 ili više elemenata onda su to složeni
minerali
16 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Petrografski sastav Zemljine koreStene su agregati minerala koji izgrađuju litosferu.Proste stene/složene stene.Prosta stena mermer sadrži mineral kalcit.Složene stena granit sadrži minerale ortoklas, liskun, kvarc i dr.
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)17
Sedimentnestene
Metamorfnestene
Magmatskestene
Prema načinu nastanka sve stene se dele u tri velike grupe:
Podela minerala Silikati Primarni anhidridni silikati
feldspatipirokseniamfiboliolivini
Primarni sa konstituc. vodomliskuni
Sekundarni hidratisaniserpentinminerali gline
Ostali minerali Oksidi
kvarc, magnetit, hematit
Hidratisani oksidiopal, limonit, boksit
Karbonatikalcit, magnezit, dolomit
Sulfatigips, anhidrit
Fosfatiapatit, fosforit
Hloridihalit
Silikati Primarni anhidridni silikati
feldspatipirokseniamfiboliolivini
Primarni sa konstituc. vodomliskuni
Sekundarni hidratisaniserpentinminerali gline
Ostali minerali Oksidi
kvarc, magnetit, hematit
Hidratisani oksidiopal, limonit, boksit
Karbonatikalcit, magnezit, dolomit
Sulfatigips, anhidrit
Fosfatiapatit, fosforit
Hloridihalit18 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Raspadanje stena i minerala
Degradacija,alteracija,preobražavanje ilipovršinsko raspadanje stena iminerala
Magmatskestene
Sedimentnestene
Degradacija,alteracija,preobražavanje ilipovršinsko raspadanje stena iminerala Metamorfne
steneMagma
Ciklus transformacije stena19 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
P: Zašto se stene i minerali raspadaju?O: Stene i minerali su nastali u drugačijim uslovima u
poređenju sa uslovima koji vladaju na površini Zemljinekore - egzogeni uslovi.
detritacija ili regolitizacija
Stvara se detritus ili regolit, raspadnut stenovit materijal uvidu komadića. Od ovog regolita nastaje zemljište. Ovajproces je važan sa ekološkog aspekta zbog mobilizacije iprenosa štetnih materija, koje se tokom degradiranjaoslobađaju.
P: Zašto se stene i minerali raspadaju?O: Stene i minerali su nastali u drugačijim uslovima u
poređenju sa uslovima koji vladaju na površini Zemljinekore - egzogeni uslovi.
detritacija ili regolitizacija
Stvara se detritus ili regolit, raspadnut stenovit materijal uvidu komadića. Od ovog regolita nastaje zemljište. Ovajproces je važan sa ekološkog aspekta zbog mobilizacije iprenosa štetnih materija, koje se tokom degradiranjaoslobađaju.
20 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Fizičko raspadanje preovlađuje u hladnim, polarnim ivisokoplaninskim rejonima, kao i u suvim pustinjskim rejonima.Predstavlja prosto mehaničko drobljenje kompaktne stene nasitnije delove, a stena mineraloški, tj. hemijski ostajenepromenjena.
Hemijsko raspadanje preovlađuje u tropskim, toplim i vlažnimrejonima. Menja se hemijski sastav minerala i stvaraju sesekundarni minerali.
Ove razlike uslovljavaju i različite proizvode ovih procesa:- fizičkim raspadanjem nastaje kamenje, šljunak i pesak- hemijskim raspadanjem nastaje glina (od alumosilikata) ioslobađaju se baze.
Fizičko raspadanje preovlađuje u hladnim, polarnim ivisokoplaninskim rejonima, kao i u suvim pustinjskim rejonima.Predstavlja prosto mehaničko drobljenje kompaktne stene nasitnije delove, a stena mineraloški, tj. hemijski ostajenepromenjena.
Hemijsko raspadanje preovlađuje u tropskim, toplim i vlažnimrejonima. Menja se hemijski sastav minerala i stvaraju sesekundarni minerali.
Ove razlike uslovljavaju i različite proizvode ovih procesa:- fizičkim raspadanjem nastaje kamenje, šljunak i pesak- hemijskim raspadanjem nastaje glina (od alumosilikata) ioslobađaju se baze.
21 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Fizičko raspadanje Česta temperaturna kolebanja Taloženje soli u pukotinama stena Česta zamrzavanja i topljenja Biljke
22 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Fizičko raspadanje
Nema hemijske promene minerala i stena.Dominira u aridnim i polarnim klimama.Usitnjavanje stena – povećanje specifične površine čestica.Fizičko raspadanje se odvija na
nekoliko načina: Česta temperaturna kolebanja Taloženje soli u pukotinama stena Česta zamrzavanja i topljenja Termalna ekspanzija i kontrakcija Biljke
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)23
Fizičko raspadanje se odvija nanekoliko načina:
Česta temperaturna kolebanja Taloženje soli u pukotinama stena Česta zamrzavanja i topljenja Termalna ekspanzija i kontrakcija Biljke
Česta temperaturna kolebanjaZagrevanjem u toku dana stene se šire, a pošto su
sastavljene od različitih minerala, to će i zagrevanje iširenje biti nejednako. Minerali tamnije boje ihrapave površine bolje upijaju toplotu, jače sezagrevaju i šire od svetlo obojenih minerala.
Hlađenjem u toku noći mineralni sastojci se skupljaju ivraćaju na svoju prvobitnu zapreminu. Tako u steninastaju prsline.
Ovakav način raspadanja stena je karakterističan zapustinjske oblasti gde su jako izražena temperaturnakolebanja. Dnevne temperature i do 80 ºC, a noćneoko 10ºC, znači temperaturna razlika iznosi oko70ºC u toku 24 časa.
Zagrevanjem u toku dana stene se šire, a pošto susastavljene od različitih minerala, to će i zagrevanje iširenje biti nejednako. Minerali tamnije boje ihrapave površine bolje upijaju toplotu, jače sezagrevaju i šire od svetlo obojenih minerala.
Hlađenjem u toku noći mineralni sastojci se skupljaju ivraćaju na svoju prvobitnu zapreminu. Tako u steninastaju prsline.
Ovakav način raspadanja stena je karakterističan zapustinjske oblasti gde su jako izražena temperaturnakolebanja. Dnevne temperature i do 80 ºC, a noćneoko 10ºC, znači temperaturna razlika iznosi oko70ºC u toku 24 časa.
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)24
Česta zamrzavanja itopljenja
• U oblastima umerene klime(mnogo manje je izraženo uoblastima dugotrajnog leda) čestasmrzavanja i topljenja vode koja jeprodrla u pukotine i pore stena,dovodi do ubrzanog raspadanjastena.•Voda se smrzne, povećavazapreminu (oko 9%) i vrši ogromanpritisak na zidove pora i pukotinausled čega se stena raspada.
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)25
• U oblastima umerene klime(mnogo manje je izraženo uoblastima dugotrajnog leda) čestasmrzavanja i topljenja vode koja jeprodrla u pukotine i pore stena,dovodi do ubrzanog raspadanjastena.•Voda se smrzne, povećavazapreminu (oko 9%) i vrši ogromanpritisak na zidove pora i pukotinausled čega se stena raspada.
Taloženje soli u pukotinama stenaso sa različitim termalnim ekspanzionim koeficijentom od stene
ostrvo Gozo, Malta
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)26
Degradacija stena biljkamakorenje drveća
lišaji, mikroorganizmi
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)27
Ukupni efekat ovih procesa je da se masivne stene raspadaju na materijal samanjom čestičnom veličinom, samim tim većom specifičnompovršinom. Poznato je da je veličina čestica veoma važna za hemijskeprocese koji se na njima odvijaju.
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)28
ukupna površinaukupna površina
Hemijsko raspadanje je rezultathemijskih rpocesaNeke hemijske reakcije su vezane za aktivnost mikro i
makroorganizama zemljišta, a neke su abiotičke.Tendencija sistema stena / voda / mineral da dostigne
stanje ravnoteže.Voda predstavlja aktivni agens u procesu hemijskog
raspadanja.Odvija se veoma sporo u suvim, toplim uslovima, kao i u
oblastima niske temperature, gde je voda najčešće učvrstom stanju, a nekoliko reda veličine brže u tropskimpredelima, gde je obilje vlage.
Neke hemijske reakcije su vezane za aktivnost mikro imakroorganizama zemljišta, a neke su abiotičke.
Tendencija sistema stena / voda / mineral da dostignestanje ravnoteže.
Voda predstavlja aktivni agens u procesu hemijskograspadanja.
Odvija se veoma sporo u suvim, toplim uslovima, kao i uoblastima niske temperature, gde je voda najčešće učvrstom stanju, a nekoliko reda veličine brže u tropskimpredelima, gde je obilje vlage.
29 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Hidratacija / dehidratacija
FeFe22OO33 + H+ H22O →O → 22FeOFeOOHOHhematithematit getitgetit
CaSO4 (s) + 2H2O → CaSO4·2H2Oanhidrit gips
30 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Rastvaranje
COCO22 + H+ H22OO⇌⇌ HH22COCO33
CaCOCaCO33 + H+ H22COCO33⇌⇌ CaCa+2+2 + 2HCO+ 2HCO33--
((rastvoreno u vodirastvoreno u vodi))
CaSO4·2H2O (s) (voda) → Ca2+ + SO42- + 2 H2O
COCO22 + H+ H22OO⇌⇌ HH22COCO33
CaCOCaCO33 + H+ H22COCO33⇌⇌ CaCa+2+2 + 2HCO+ 2HCO33--
((rastvoreno u vodirastvoreno u vodi))
31 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
kišnicaugljenakiselina
I manje rastvorni minerali se takođe mogurastvarati, pri čemu zaostaje depozitnerastvornog materijala.
Npr., feldspati se delimično rastvaraju nakonreakcije sa vazduhom i vodom, ostavljajućičvrsti ostatak, glinu za sobom.
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)32
KKAlSiAlSi33OO88 (s) + H(s) + H22O + HO + H22COCO33 ((aqaq)) →→ AlAl22SiSi22OO55(OH)(OH)44 (s) + 4H(s) + 4H44SiOSiO44 ++ KK++ + HCO+ HCO33--
KK--feldspatfeldspat kaolinitkaolinit
silikat
kafa u zrnu + voda = kafa (aq) + ostatak
K-feldspat + voda = K+(aq) + kaolinit
kafa uzrnu
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)33
Hidroliza feldspata(ortoklasa)
Feldspati su najrasprostranjeniji minerali uFeldspati su najrasprostranjeniji minerali uZemljinoj kori.Zemljinoj kori.
Osnovni sastojci magmatskih stena.Osnovni sastojci magmatskih stena.
Alumosilikati K, Na i Ca.Alumosilikati K, Na i Ca.
KK22O.AlO.Al22OO33.6SiO.6SiO22 = K= K22AlAl22SiSi66OO1616=KAlSi=KAlSi33OO88
KAlSiKAlSi33OO88 (s)(s) + H+ H33OO++(aq)(aq) + H+ H22O →O → AA ll22SiSi22OO55(OH)(OH)44 (s)(s) + H+ H44SiOSiO44 ((aqaq)) + K+ K++
((aqaq))AlAl22SiSi22OO55(OH)(OH)4 (s)4 (s) + H+ H22O → Al(OH)O → Al(OH)33 + H+ H44SiOSiO44 ((aqaq))
gibsitgibsit
Feldspati su najrasprostranjeniji minerali uFeldspati su najrasprostranjeniji minerali uZemljinoj kori.Zemljinoj kori.
Osnovni sastojci magmatskih stena.Osnovni sastojci magmatskih stena.
Alumosilikati K, Na i Ca.Alumosilikati K, Na i Ca.
KK22O.AlO.Al22OO33.6SiO.6SiO22 = K= K22AlAl22SiSi66OO1616=KAlSi=KAlSi33OO88
34 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Hidroliza
Mg2SiO4 (s) + H2O → Mg(OH)2 (aq) + H4SiO4 (aq)
Mg2+(aq) + OH-
(aq)
CaCO3 (s) + H2O → Ca(OH)2 (aq) + H2CO3 (aq)
Ca2+(aq) + OH-
(aq)
Fe2(SO4)3 (s) + H2O → Fe(OH)3 (aq) + H2SO4 (aq)
H+(aq) + SO4
2-(aq)
Hidroliza je proces u kome voda i rastvara i reaguje sa mineralima. U prvadva primera, hidrolize fosterita i kalcita nastaju slabe kiseline. Ovo je opštiobrazac hidrolize minerala, kada se stvaraju jaka baza i slaba kiselina.Postoje i izuzeci, u rudničkim vodama. Fe2(SO4)3 nastao oksidacijom pirita(FeS2) hidrolizom stvara veoma kisele vode (pH 1-2).
Mg2SiO4 (s) + H2O → Mg(OH)2 (aq) + H4SiO4 (aq)
Mg2+(aq) + OH-
(aq)
CaCO3 (s) + H2O → Ca(OH)2 (aq) + H2CO3 (aq)
Ca2+(aq) + OH-
(aq)
Fe2(SO4)3 (s) + H2O → Fe(OH)3 (aq) + H2SO4 (aq)
H+(aq) + SO4
2-(aq)
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)35
Kisela hidrolizaCO2 (g) + H2O (l) H2CO3 (aq)
SO2 (g) + H2O (l) H2SO3 (aq) H2SO4 (aq)
Mg2SiO4 (s) + H2CO3 (aq) Mg2+(aq) + HCO3
-(aq) + H4SiO4 (aq)
CaCO3 (s) + H2CO3 (aq) → Ca2+(aq) + HCO3
-(aq) + H2O (l) + CO2 (g)
OxCO2 (g) + H2O (l) H2CO3 (aq)
SO2 (g) + H2O (l) H2SO3 (aq) H2SO4 (aq)
Mg2SiO4 (s) + H2CO3 (aq) Mg2+(aq) + HCO3
-(aq) + H4SiO4 (aq)
CaCO3 (s) + H2CO3 (aq) → Ca2+(aq) + HCO3
-(aq) + H2O (l) + CO2 (g)
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)36
H2CO3 (aq)
Smanjenje kiselosti zemljišta krečomSmanjenje kiselosti zemljišta krečom Ovaj princip se primenjuje i u agrokulturi da bi se redukovala kiselostzemljišta (koja je česta pojava zbog primene različitih agrotehničkih sredstava,kao i zbog kisele precipitacije). Po zemljištu razbaca kreč (CaO), gašeni kreč (Ca(OH)2) ili krečnjak(CaCO3). Ovi materijali zamene H+ jone zemljišta i prevode ih u vodu. CaO prvoreaguje sa zemljišnom vodom, gradi se Ca(OH)2 koji dalje neutrališe kiselostzemlje prema prikazanoj reakciji.
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)37
CaCO3 (s) + HH-zemljište Ca-zemljište + H2O (l) + CO2 (g)
Ca(OH)2 (s) + HH-zemljište Ca-zemljište + H2O (l)
Ovaj princip se primenjuje i u agrokulturi da bi se redukovala kiselostzemljišta (koja je česta pojava zbog primene različitih agrotehničkih sredstava,kao i zbog kisele precipitacije). Po zemljištu razbaca kreč (CaO), gašeni kreč (Ca(OH)2) ili krečnjak(CaCO3). Ovi materijali zamene H+ jone zemljišta i prevode ih u vodu. CaO prvoreaguje sa zemljišnom vodom, gradi se Ca(OH)2 koji dalje neutrališe kiselostzemlje prema prikazanoj reakciji.
Oksidacija/redukcija
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)38
Fe2SiO4 (s) + CO2 (aq) + H2O → Fe2+ + HCO3- + 4SiO4
fajalit
Fe2+ + HCO3- + O2 (g) → Fe2O3 (s) + CO2 + H2O
FeO gvožđe(II) oksid Fe2O3 gvožđe(III) oksid
mineral
Fe(OH)3 limonitFe3O4 magnetit
Goldričovaserija
stabilnosti
Prvi kristališe Brzo seraspada
Otpornost na raspadanjeOtpornost na raspadanje
Bovenovareakciona
serija
Goldričovaserija
stabilnosti
Zadnji kristališe Sporo seraspadaHemija životne sredine I (T. Anđelković)40
Proizvodi površinskog raspadanjaProizvodi raspadanja
Nerastvorni proizvod Rastvorni proizvod
Kvarc Kvarcna zrna (pesak)
Feldspat
Amfibol
Minerali gline
Minerali gline
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)41
Nerastvorni proizvodi: kvarc, glina, limonit & hematit,predstavljaju glavne mineralne konstituente zemljišta
Amfibol
Olivin
(hornblenda)Minerali glineLimonit
Limonit
Hematit
Hematit
Feldspat se raspada do gline
+ H2CO3
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)42
Olivin/piroksen se raspada do gline
+ H2CO3
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)43
Kvarc se raspada do kvarca (!)
+ bilo koji agens
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)44
Kalcit se raspada do …….
+ bilo koji agens
Hemija životne sredine I (T. Anđelković)45
ništa
Pitanja za utvrđivanje trećegpredavanja
46 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Prvo pitanjeNajrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori je
kiseonik, zatim sledi aluminijum, a na trećem mestuje silicijum.
Tačno Netačno
Najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori jekiseonik, zatim sledi aluminijum, a na trećem mestuje silicijum.
Tačno Netačno
47 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Drugo pitanjeMinerali su homogena tela, za razliku od stena, tako da se
sastoje uvek od jednog elementa.
Tačno Netačno
48 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Treće pitanjeTamniji minerali brže podležu procesu raspadanja na površini
Zemlje.
Tačno Netačno
Tamniji minerali brže podležu procesu raspadanja na površiniZemlje.
Tačno Netačno
49 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Četvrto pitanjeCepljivost minerala je sposobnost nekih minerala da se
pod pritiskom ili udarom razdvajaju po ravnimpovršinama u manje delove istog oblika i određuje seMosovom skalom.
Tačno Netačno
Cepljivost minerala je sposobnost nekih minerala da sepod pritiskom ili udarom razdvajaju po ravnimpovršinama u manje delove istog oblika i određuje seMosovom skalom.
Tačno Netačno
50 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Peto pitanjeProsti minerali su minerali koji su prvi nastali u prirodi, a
hemijskim razlaganjem prostih minerala nastaju složeniminerali.
Tačno Netačno
Prosti minerali su minerali koji su prvi nastali u prirodi, ahemijskim razlaganjem prostih minerala nastaju složeniminerali.
Tačno Netačno
51 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Šesto pitanjeLiskuni spadaju u grupu primarnih minerala.
Tačno Netačno
Liskuni spadaju u grupu primarnih minerala.
Tačno Netačno
52 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Sedmo pitanjeMermer spada u grupu prostih stena.
Tačno Netačno
53 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Osmo pitanjeStene i minerali se raspadaju jer su nastali u drugačijim
uslovima u poređenju sa uslovima koji vladaju na površiniZemljine kore.
Tačno Netačno
Stene i minerali se raspadaju jer su nastali u drugačijimuslovima u poređenju sa uslovima koji vladaju na površiniZemljine kore.
Tačno Netačno
54 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Deveto pitanjeFizičkim raspadanjem stena i minerala nastaje šljunak, a
hemijskim raspadanjem nastaje pesak.
Tačno Netačno
55 Hemija životne sredine (T. Anđelković)
Deseto pitanje
Feldspati se delimično rastvaraju nakon reakcije sa vazduhomi vodom, ostavljajući čvrsti ostatak, glinu za sobom.
Tačno Netačno
Feldspati se delimično rastvaraju nakon reakcije sa vazduhomi vodom, ostavljajući čvrsti ostatak, glinu za sobom.
Tačno Netačno
56 Hemija životne sredine (T. Anđelković)