31
Univerzitet u Zenici Mašinski fakultet Katedra za automatizaciju i metrologiju Seminarski rad iz mjerne tehnike

Univerzitet u Zenici merdan.docx · Web viewNajstariji etalon vjerovatno je bio etalon za dužinu u doba Starog Egipta (3000 godina p.n.e.) Etalon je bio napravljen od crnog granita,

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Univerzitet u Zenici

Mašinski fakultet

Katedra za automatizaciju i metrologiju

Seminarski rad iz mjerne tehnike

Mjeriteljska infrastruktura

Student: Mentor:

Vernes Merdan doc.dr. Samir Lemeš

UVOD

1.1 PRAPOČECI

Najstariji etalon vjerovatno je bio etalon za dužinu u doba Starog Egipta (3000 godina p.n.e.)

Etalon je bio napravljen od crnog granita, ostala mjerila pravljena su od drveta.

Mjerna jedinica je bila „kubit“ – udaljenost od lakta do vrha srednjeg prsta faraona uvećana za širinu ruke faraona kod njegovog zgloba.Obavezna rekalibracija svakog punog mjeseca.

Kazna za propuštanje rekalibracije je bila smrt za odgovornog mjeritelja (arhitektu piramide)

1.2. Pregled metrologije kroz historiju

Tokom cijele historije postojala je želja da ljudi radi što boljeg međusobnog razumijevanja razmjenjuju podatke o materijalnom svijetu. To su mogli raditi samo ako su te podatke izražavali na svima podjednako razumljiv način. Bilo je, dakle, potrebno tokom hiljada godina razvijati sistem međusobnog razumijevanja uz navođenje konkretnih podataka mjerenja.

U vrijeme koje se može smatrati početkom mjerenja nije bilo mjeriteljskih instituta i mjeriteljstva kao naučne discipline. U svakodnevnom životu jednoznačno prenošenje informacija o mjerenju, tj. mjernih podataka se koristilo da bi se opisao svijet i dešavanja oko nas. Od predhistorijskog doba kada je predhistorijski čovjek na osnovu broja kamenčića u ruci prenosio drugima informaciju o broju životinja koje treba loviti, pa nadalje informacija o mjerenju igra važnu ulogu. Na osnovu starih, sačuvanih, pisanih spomenika koji postoje u zadnjih deset hiljada godina, ljudi su se dogovarali oko mjerenja.

U prvim državnim zajednicama zakonima su propisivali upotrebu određenih mjera, tj. tijela koja su bila personifikacija neke fizičke veličine, debljine, obima, težine i sl. Danas se takvi spomenici čuvaju u muzejima, a nekad su bili u hramovima. Nepoštivanje propisa kažnjavalo se vrlo strogo. Često je od ispravnosti mjera i postupaka mjerenja zavisio i državni poredak, pouzdanost trgovinske razmjene, plaćanje poreza, raspodjela zemlje, uroda, ratnog plijena. Sa razvojem tehnike i tehnologije razvijalo se i mjeriteljstvo. Prema razvoju mjeriteljstva u velikoj mjeri cijenio se stepen kulture i civilizacije tog područja.

Kasnije u istoriji razvijeni su različiti načini da se nešto mjeri. Mjerile su se kroz istoriju one veličine koje su bile potrebne pri razmjeni dobara i rada. To su dužina, površina, vrijeme, broj komada itd. Za jedinice svih veličina odabiralo se ono što je bilo pri ruci. Tako se dužina mjerila: prstima, pedljima, laktovima, koracima, zapremina se mjerila šakom, korpom, itd. Težina se mjerila poređenjem sa poznatim predmetima, plodovima, sjemenkama itd. Sve su to bile neke mjere koje su predstavljale posmatranu jedinicu pa se često stare jedinice zovu i mjere.

Najstarije poznate civilizacije (Babilon, Sumer) imale su jako složene i strogim državnim zakonima propisane jedinice. Evropski mjerni sistem u srednjem vijeku, pa sve do usvajanja metarskog sistema zasniva se na grčkim i rimskim mjernim sistemima koji su za dužinu imali antropološke jedinice (prst, šaka, pedalj itd.). Za zapreminu su se koristile šuplje mjere (predmeti) koje su istodobno ispunjene vodom služile kao osnova raznih utega. Zato su se sve do danas mjerne jedinice zvale i "mjere i tegovi", (pounds and weight).

Te su se jedinice sve do prošlog stoljeća mijenjale od mjesta do mjesta, od vremena do vremena. S razvojem komuniciranja i trgovine te s premještanjem stanovništva nastala je u svijetu u 17. i 18. st. prava zbrka mjernih jedinica. Svaka struka i svaka državica, ponekad i svaki grad, imali su svoje mjerne jedinice, koje su se mijenjale s promjenom kraljeva i kneževa.

Neke od tih jedinica bile su čisto antropološke, neke su se uzimale iz prirode, a poneke potpuno slučajno odabirale. Kao primjer mogu se pomenuti dvije jedinice angloameričkog mjernog sistema. Jedinica dužine yard (jard) svojedobno je bila određena udaljenošću između nosa i palca ispružene lijeve ruke engleskog kralja Henryja I, a inch (inč) ukupna dužina tri zrna ječma koje je iz sredine ječmenog klasa izvadio kralj Edward II. Stara jedinica težine u farmaciji bila je granulum (zrno). U V.Britaniji se doskora upotrebljavala jedinica težine stone (kamen). Jedinica, mase dijamanata, bisera i dragulja, koja se i danas upotrebljava, karat, nastala je upoređivanjem sa zrnom ploda rogača (karat je, posve neovisno o tome, i naziv za udio zlata u zlatnoj leguri).

Interesantno je zapaziti da je ista mjera, pa prema tome i ista jedinica, koja je služila za mjerenje zapremine (tzv. šuplja mjera) napunjena nekim sadržajem, najčešće vodom, služila i kao jedinica težine pri vaganju. Na primjer, antička šuplja mjera litra ili libra bila je i uteg (lat. pondus), odakle su nastale razne evropske funte (njem. Pfund, engl. pound). Tako se na engleskom funta zove pound, a označava se sa lb (prema libra). Budući da su služile i za mjerenjetežine plemenitih metala, postale su i nazivi novca: lira, pound sterling (funta sterlinga). Jednako je tako bilo i s našim starim jedinicama. Na primjer, domaća pinta, poznatija pod turskim nazivom oka, bila je i jedinica zapremine i jedinica težine, a često je i nejasno na što se mislilo. Na primjer, oka rakije je sigurno jedinica zapremine, a oka olova težine, ali oka žita može značiti koliko žita stane u zapreminu od jedne oke, ili žito teško jednu oku (oku napunjenu vodom). Takve nejasnoće izazivale su mnoge poteškoće, a u trgovini vjerojatno su bile prilika za mnoga nadmudrivanja.

1.3. MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA U BOSNI I HERCEGOVINI

- Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (IMBIH),

- Zavod za mjeriteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine,

- Zavod za mjeriteljstvo i standardizaciju Republike Srpske,

- Imenovane mjeriteljske laboratorije (za područje verifikacije),

-Tijela za ocjenu usklađenosti mjernih instrumenata.

1.4. INSTITUCIJE ZA MJERITELJSTVO U BIH

-Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine-

-predstavlja državni mjeriteljski institut u BiH,direktno odgovoran Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

-Entitetske institucije za mjeriteljstvo:

Zavod za mjeriteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine,uspostavljen u okviru resornog ministarstva Vlade Republike Srpske.

1.5. PRAVNI OKVIR INSTITUTA ZA MJERITELJSTVO BIH

Institut za mjeriteljstvo BiH (IMBIH) osnovan je zakonom o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo BiH ( „Službeni glasnik BiH“ , br.43/2004).

Pored ovog zakona Institut provodi i :

-Zakon o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ , br.19/2001).

-Zakon o mjernim jedinicama Bosne i Hercegovine ( „Službeni glasnik BiH“ , br.19/2001

1.6. IMBIH

ZADACI 1

-Ostvaruje etalonsku bazu u Bosni i Hercegovini,

-Osigurava sljedivost državnih etalona prema međunarodnim etalonima,

-Propisuje mjeriteljske zahtjeve za etalone,referentne materijale i mjerila,

-Donosi odluke o proglašenju državnih etalona,

-Uspostavlja distribuirani mjeriteljski sistem,

-Organizuje usmjerava i bavi se naučno-istraživačkim radom u mjeriteljstvu,

-Predlaže i određuje prioritete realizacije realizacije razvojnih projekata u oblasti mjeriteljstva,

-Učestvuje u radu međunarodnih organizacija za mjeriteljstvo i u njima predstavlja Bosnu i Hercegovinu.

1.7. IMBIH

ZADACI 2

-Prevodi međudržavne ugovore o saradnji u oblasti mjeriteljstva,

-Direktor Instituta uz saglasnost Savjeta vrši imenovanje mjeriteljskih laboratorija i centara za verifikaciju koji su predhodno prošli proceduru akreditiranja u skladu sa standardom ISO17125 ili proceduru jednakovrijednu proceduri akreditiranja,

-Realizuje projekte ili dijelove projekata iz oblasti mjeriteljstva.

1.8. ORGANIZACIJA IMBIH-a

-Sektor za naučno mjeriteljstvo

-Sektor za industrijsko mjeriteljstvo

-Sektor za zakonsko mjeriteljstvo

-Laboratorije za :

masu,dužinu, pritisak i vakum,gustoću i viskoznost, temperaturu i vlažnost,

mjerila toplotne energije,plemenite metale, volumen,

mjerila protoka i zapremine gasa, električne veličine,

vrijeme i frekvenciju

1.9. ZAKONSKA METROLOGIJA

Zakonska metrologija se bavi zakonski reguliranjem područja mjerenja

uključujući izradu pravnih propisa, definicija tehničkih zahtjeva kako bi se

postigla potrebna tačnost mjerenja i garancija sigurnosti i preciznosti

izvršenih mjerenja. Zakonskom metrologijom obezbjeđuje se jasna

garancija tačnosti, preciznosti i pouzdanosti izvedenih mjerenja, kroz

razradu odgovarajućih međunarodnih i nacionalnih tehničkih i pravnih

pravila i propisa u oblasti metrologije obezbjeđuje proizvode. Time se

ostvaruje snažan uticaj na transparentnost mjerenja, ekonomske

transakcije, zdravlje ljudi, sigurnost u saobraćaju i druge oblasti od značaja

za ekonomski i sigurnosni aspekt rada.

Osnove zakonske metrologije su:

1. utvrđivanje mjernih jedinica,

2. razvoj postupaka čuvanja etalona i reproduciranja mjernih jedinica

3. razrada metoda mjerenja,

4. postavljanje metoda za provjeru mjernih sredstava,

5. druge aktivnosti za očuvanje jedinstva mjera i mjerenja u nacionalnim i

međunarodnim razmjerama.

U okviru zakonske metrologije donose se u zakonodavnom postupku

usvajanja propisi. Propisi za mjerila treba da garantiraju tačne rezultate

mjerenja u:

• radnim uslovima,

• tokom cijelog perioda upotrbe mjerila,

• unutar zadatih dopuštenih grešaka.

S tim u vezi zahtjevi definirani zakonskim propisima odnose se na:

• mjerila,

• metode mjerenja,

• pakovane proizvode.

Zakonsko uređenje mjeriteljstva povlači za sobom:

• preventivne

• represivne mjere.

Preventivne mjere

Prije stavljanja mjerila na tržište preduzimaju se preventivne mjere, to jest,

mjerila prethodno podliježu odobravanju tipa i ovjeravanju.

Mjerenje zahtijeva opće znanje

Mjeriteljstvo predstavlja naizgled mirnu površinu koja pokriva dubine znanja, znanja

koja su poznata samo nekolicini, ali koju većina koristi – uvjereni da dijele zajedničko

znanje o tome što predstavljaju izrazi kao što je metar, kilogram, vat i sekunda.

Povjerenje je od životne važnosti u omogućivanju mjeriteljstvu da povezuje ljudske

djelatnosti preko zemljopisnih i profesionalnih granica. To se povjerenje povećava s

rastom mrežne suradnje, uporabom zajedničkih mjernih jedinica i zajedničkih mjernih

postupaka te priznavanjem, akreditacijom i međusobnim ispitivanjem mjernih etalona i

laboratorija u različitim zemljama. Tisućljetno

ljudsko iskustvo potvrđuje da suradnja u mjeriteljstvu ljudima zaista olakšava život.

Mjeriteljstvo je znanost o mjerenju

Mjeriteljstvo ima tri glavna zadatka:

1. defniranje međunarodno prihvaćenih mjernih jedinica (npr. metra);

2. ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim metodama (npr. ostvarenje metra uporabom

lasera);

3. utvrđivanje lanca sljedivosti pri određivanju i dokumentiranju vrijednosti i točnosti

mjerenja i prenošenju toga znanja (npr. dokumentirani odnos između mikrometarskog

vijka u trgovini tehničkom robom i primarnog laboratorija za optičko mjerenje duljine).

Mjeriteljstvo je bitno u znanstvenome istraživanju, a znanstveno istraživanje čini temelj

razvoja samog mjeriteljstva. Znanost stalno širi granice mogućega, a temeljno

mjeriteljstvo slijedi mjeriteljske aspekte tih novih otkrića. To znači još bolja mjeriteljska

oruđa kako bi se omogućilo istraživačima da nastave svoja otkrića s obzirom da samo ona

područja mjeriteljstva koja se razvijaju mogu biti partner industriji i istraživanju.

U skladu s tim, moraju se također razvijati i zakonsko i industrijsko mjeriteljstvo radi

održavanja koraka s potrebama društva i industrije te kako bi ostali relevantni i korisni.

Namjera je neprekidno razvijati „Mjeriteljstvo ukratko“.

2.0. Kategorije mjeriteljstva

U EU-u mjeriteljstvo se dijeli na tri kategorije s različitim razinama složenosti i točnosti:

1. Znanstveno mjeriteljstvo bavi se organizacijom i razvojem mjernih etalona i njihovim

održavanjem (najviša razina).

2. Industrijsko mjeriteljstvo treba osigurati prikladno funkcioniranje mjerila koja se

upotrebljavaju u industriji i u procesima proizvodnje i ispitivanja, koja osiguravaju

kakvoću života građana i za potrebe akademskog istraživanja..

3. Zakonsko mjeriteljstvo se bavi točnošću mjerenja gdje ona utječu na razvidnost

gospodarskih transakcija, posebno kada postoji zahtjev za ovjeravanje mjerila..

Ne postoji međunarodno prihvaćena denicija temeljnog mjeriteljstva, ali ona označuje

najvišu razinu točnosti u danome području. Temeljno se mjeriteljstvo može, prema tomu,

opisati kao najviša grana znanstvenog mjeriteljstva.

2.1. Zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na mjerila

Mjerila koja se nadziru u EU-u

U Europi se usklađivanje zakonski nadziranih mjerila trenutačno temelji na Direktivi

71/316/EEC, koja sadrži horizontalne zahtjeve za sve kategorije mjerila, te na drugim

direktivama koje pokrivaju pojedinačne kategorije mjerila, a koje se objavljuju od 1971.

godine. Države članice koje su podložne ovim direktivama nisu morale povući postojeće

nacionalno zakonodavstvo. Mjerila koja su dobila odobrenja tipa EC (ne odnosi se na

sva mjerila) i prvu ovjeru EC, mogu se staviti na tržište i primjenjivati u svim državama

članicama bez daljnjih ispitivanja i odobravanja tipa.

Zbog povijesnih razloga, područje zakonskog mjeriteljstva nije isto u svim državama.

Stupanjem na snagu Direktive za neautomatske vage (NAWI) 1. siječnja 1993. godine

i Direktive za mjerila (Measurement Instruments Directive, MID) 30. listopada 2006.

godine, većina postojećih direktiva koje se odnose na mjerila je povučena.

EU direktiva za neautomatske vage (NAWI)

Direktiva NAWI 90/384/EEC (koja je izmijenjena Direktivom 93/68/EEC) uklanja

tehničke zapreke trgovini, čime se stvara ‘jedinstveno’ tržište i uređuje uporaba mjerila

od trgovačkih do industrijskih vaga za komercijalnu, zakonsku i medicinsku primjenu.

EU Direktiva za mjerila (Measurement Instruments Directive, MID)

Direktiva za mjerila 2004/22/EC nastavlja postupak uklanjanja tehničkih zapreka trgovini

čime se uređuje stavljanja u promet i uporaba sljedećih mjerila:

MI-001 vodomjeri

MI-002 plinomjeri

MI-003 mjerila električne energije i mjerni transformatori

MI-004 mjerila toplinske energije

MI-005 mjerni sustavi za kapljevine različite od vode

MI-006 automatske vage

MI-007 taksimetri

MI-008 tvarne mjere

MI-009 dimenzijski mjerni sustavi

MI-010 analizatori ispušnih plinova.

Zemlje članice imaju mogućnost odlučiti koje vrste instrumenata žele zakonski urediti.

Postojeći nacionalni zakoni, podložni prijelaznim odredbama, prestaju se primjenjivati

za nove instrumente.

Elektronički instrumenti nisu bili sadržani u postojećim direktivama, ali su obuhvaćen s

NAWI direktivom i MID direktivom.

2.2. Provedba zakonodavstva EU-a koje se odnosi na mjerila

Zakonski nadzor

Zaštitne mjere poduzimaju se prije stavljanja mjerila na tržište, tj. mnoga mjerila moraju

biti tipno odobrena, a sva mjerila moraju biti ovjerena. Mjerodavna tijela – u većini

zemalja državna vlast – daju proizvođačima tipno odobrenje ako tip mjerila zadovoljava

sve pridružene zakonske zahtjeve. Za mjerila koja se proizvode serijski, mora se

ovjeravanjem osigurati da svako mjerilo ispunjava sve zakonom utvrđene zahtjeve.

Također, za mjerila koja se proizvode serijski, ovjeravanjem se potvrđuje da svako

mjerilo ispunjava sve zahtjeve utvrđene u postupku odobravanja.

Nadzor nad tržištem mjera je inspekcijskog tipa kojom se utvrđuje ispunjavaju li mjerila

stavljena na tržište zakonske zahtjeve. Za mjerila u uporabi propisuju se pregledi ili

periodična ponovna ovjeravanja kako bi se jamčila sukladnost mjerila sa zakonskim

zahtjevima. Etaloni koji se upotrebljavaju za takve preglede i ispitivanja moraju biti

sljedivi do nacionalnih ili međunarodnih etalona. Obvezna zakonska kontrola mjerila

obuhvaćenih direktivama prepuštena je svakoj državi članici. Ponovna ovjera, nadzor i

ovjerna razdoblja nisu usklađeni, pa ih stoga propisuju države članice na temelju svoga

nacionalnog zakonodavstva. Države članice mogu utvrđivati zakonske zahtjeve za

različita mjerila koja nisu navedena u NAWI ili MID direktivi.

Postupci za ocjenjivanje sukladnosti koji se nalaze u NAWI i MID direktivi odgovaraju

postupcima iz Direktive 93/465/EEC o modulima koje treba upotrebljavati u svim

direktivama za tehničko usklađivanje.

Odgovornosti za provedbu zakona

Direktive definiraju:

• Odgovornost proizvođača: Proizvod mora zadovoljavati zahtjeve iz direktiva

• Odgovornost vlade: Nesukladni proizvodi ne smiju se stavljati na tržište ni u

uporabu.

Odgovornost proizvođača

S primjenom NAWI i MID direktiva , proizvođač je odgovoran za stavljanje oznake CE i

dopunske mjeriteljske oznake na proizvod, zajedno s brojem prijavljenog tijela koje

jamči valjanost postupka ocjenjivanja sukladnosti. Postavljanje oznaka je izjava da

je taj proizvod sukladan sa zahtjevima direktiva. NAWI i MID su direktive s obveznom

primjenom.

Proizvođač i uvoznik pretpakovina moraju osigurati da njihova pakovanja budu

usklađena s tri pravila pakiranja. Da bi to postigli, oni slobodno mogu odabrati postupke

kontrole količine i provjere postupka, pod uvjetom da su dovoljno rigorozne da osiguraju

usklađenost s pravilima. Usklađenost s tri pravila može, kad je neophodno, biti potvrđena

odgovarajućim ispitivanjima uključujući referentna ispitivanja koje provodi službena

osoba državnog tijela zaduženog za pretpakovine.

Odgovornost vlade

Vlada je obvezna sprječavati stavljanje na tržište i/ili u uporabu mjerila koja podliježu

zakonskom mjeriteljskom nadzoru, a koja ne zadovoljavaju primjenjive odredbe

direktiva.

Naprimjer, vlada mora u određenim okolnostima osigurati da se mjerilo s neprikladno

stavljenim oznakama povuče s tržišta.

Vlada mora osigurati da pretpakirani proizvodi koji su označeni oznakom “e” ili

invertiranim epsilonom zadovoljavaju zahtjeve odgovarajućih direktiv.

Vlada ispunjava obveze iz direktive nadzorom nad tržištem. Za provedbu nadzora nad

tržištem, vlada ovlašćuje inspektore da:

• nadziru tržište

• zapažaju svaki nesukladni proizvod

• obavješćuju vlasnike ili proizvođače proizvoda o nesukladnosti

• izvješćuju vladu o nesukladnim proizvodima.

2.3. Mjerenje i ispitivanje u zakonodavstvu

Svjetsko gospodarstvo i kakvoća našega svakidašnjeg života ovisi o pouzdanim

mjerenjima i ispitivanjima kojima se može vjerovati, koja su međunarodno prihvaćena i

koja ne stvaraju zapreke trgovini. Osim onih propisa koji zahtijevaju zakonski ovjerena

mjerila, u mnogim se drugim zakonski uređenim područjima zahtijevaju mjerenja

i ispitivanja za ocjenjivanje sukladnosti s propisima ili s obvezatnim normama, npr.

u zrakoplovstvu, ispitivanju sigurnosti vozila, zdravstvu, nadzoru nad okolišem i

onečišćenjem i sigurnosti dječjih igračaka. Kakvoća podataka, mjerenje i ispitivanje

važan su dio mnogih propisa.

Upute za uređivanje prema najboljoj mjernoj praksi

Mjerenje se može zahtijevati u svakoj fazi tijekom procesa zakonskog uređivanja. Dobri

propisi zahtijevaju odgovarajući pristup mjerenju/ispitivanju:

• kad se utvrđuje razlog (smisao) za zakonodavstvo (donošenja zakona)

• kad se pišu propisi i utvrđuju tehničke granice

• kad se poduzima nadzor nad tržištem.

Postoje upute koje su izrađene u suradnji europskih nacionalnih mjeriteljskih ustanova

kako bi se pomoglo onima koji razmatraju probleme mjerenja u procesu zakonskog

uređivanja. U kratkom i sažetome izvatku u nastavku dane su naznake sadržaja uputa.

Razlog za uređivanje

Utvrđivanje čimbenika

Prikupljanje i

uspoređivanje

postojećih podataka

Provjera istraživanja

i razvoja za potporu osnovi za uređivanje

Izradba propisaNadzor nad tržištem

Ocjena trenutačnog Troškovno djelotvorno

stanja stvarimjerenje i ispitivanje

Utvrđivanje grubih Povratna veza

tehničkih granicaPrilagodba novoj

Davanje naloga za tehnologiji

istraživanja i razvoj kako

bi se utvrdilo rješenja

Utvrđivanje razine

detalja koja će se

propisivati

2.4. Organizacija mjeriteljstva

2.5.Međunarodna infrastruktura

2.6.Dogovor o metru

Sredinom 19. stoljeća, posebno tijekom Prve svjetske izložbe, postala je veoma očita

potreba za univerzalnim desetičnim metričkim sustavom. Godine 1875. u Parizu je

održana diplomatska konferencija o metru na kojoj je 17 vlada potpisalo ugovor, tzv.

„Dogovor o metru“. Potpisnici su odlučili stvoriti i financirati znanstvenu i trajnu

ustanovu:

Međunarodni ured za utege i mjere (Bureau International des Poids et Mesures, BIPM).

Dogovor o metru neznatno je izmijenjen 1921. godine.

Predstavnici vlada država članica sastaju se svake četvrte godine na Općoj konferenciji

za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures, CGPM). CGPM razmatra i

provjerava rad koji obavljaju nacionalne mjeriteljske ustanove i BIPM, donosi preporuke

o novim temeljnim mjeriteljskim odrednicama i svim važnijim pitanjima iz djelokruga

BIPM-a.

U 2008. godini 51 država bila je članica Dogovora o metru, a još 27 država bile su

pridruženi članovi CGPM-a, s pravom slanja promatrača na CGPM.

CGPM bira do 18 predstavnika u Međunarodni odbor za utege i mjere (“Comité

International des Poids et Mesures” CIPM), koji se sastaje svake godine. CIPM nadzire

BIPM uime CGPM i surađuje s drugim međunarodnim mjeriteljskim organizacijama.

CIPM poduzima pripremni rad za tehničke odluke koje donosi CGPM. CIPM podržava

10 savjetodavnih odbora. Predsjednik svakoga savjetodavnog odbora obično je član

CIPM-a.

Drugi članovi Savjetodavnih odbora su predstavnici nacionalnih mjeriteljskih instituta

(vidjeti poglavlje 3.1.3) i drugi stručnjaci.

Za posebne zadatke osnovan je veći broj zajedničkih odbora BIPM-a i drugih

međunarodnih organizacija:

•JCDCMAS – Zajednički odbor za usklađivanje pomoći zemljama u razvoju u

mjeriteljstvu, akreditaciji i normizaciji.

• JCGM – Zajednički odbor za upute u mjeriteljstvu.

• JCRB – Zajednički odbor regionalnih mjeriteljskih organizacija i BIPM-a.

• JCTLM – Zajednički odbor za sljedivost u zdravstvenim laboratorijima.

Dogovor o metru

Međunarodni dogovor uspostavljen je 1875. godine, a 2008. godine imao

je 51 državu članicu.

2.7. Zakonsko mjeriteljstvo – WELMEC

Zapadnoeuropska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu (WELMEC) osnovana je memoradnumom o razumijevanju 1990. godine, koji je potpisalo 15 država članica .

EU-a i 3 države članice EFTE u svezi s pripremom i stupanjem na snagu direktiva novoga pristupa. Taj je naziv 1995. godine promijenjen u Europska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu (European co-operation in legal metrology), ali je zadržana kratica WELMEC.

Od tada WELMEC prihvaća u pridruženo članstvo zemlje koje imaju potpisane sporazume s Europskom unijom. Članovi WELMEC-a su nacionalna tijela za zakonsko mjeriteljstvo u zemljama članicama EU-a i EFTE, dok su nacionalna tijela za zakonsko mjeriteljstvo u onim zemljama koje su u prijelaznoj fazi prema članstvu u EU-u pridružen članovi. U 2008. godini WELMEC je imao 33 članice i 3 pridružene članice.

Ciljevi su WELMEC-a:

• razvoj međusobnoga povjerenja između tijela zakonskog mjeriteljstva

u Europi

• usklađivanje djelatnosti u zakonskome mjeriteljstvu

• brža razmjena podataka između zainteresiranih tijela.

Odbor WELMEC-a čine delegati iz država članica i država pridruženih članica te promatrači iz EURAMET-a, Europske suradnje na ovlašćivanju (EA), Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML) i drugih regionalnih organizacija koje imaju interesa u zakonskome mjeriteljstvu. Odbor se sastaje najmanje jednom godišnje, a pomaže mu više radnih skupina. Mala predsjednička skupina savjetuje predsjednika o strateškim pitanjima.

WELMEC savjetuje Europsko povjerenstvo i Vijeće o primjeni i daljnjem razvoju

Direktiva u zakonskom mjeriteljstvu, npr. Measuring Instruments Directive (MID)

i Direktive za neautomatske vage (NAWI - Non-Automatic Weighing Instruments Directive

2.8.Sadržaj:

Uvod

1.1.Prapočeci

1.2.Pregled metrologije kroz historiju

1.3.Mjeriteljska infrastruktura u BiH

1.4.Institucije za mjeriteljstvo u BiH

1.5.Pravni okvir Instituta za mjeriteljstvo BiH

1.6.IMBIH zadaci 1

1.7.IMBIH zadaci 2

1.8.Organizacija IMBIH-a

1.9.Zakonska metrologija

2.0.Kategorije mjeriteljstva

2.1.Zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na mjerila

2.2.Provedba zakonodavstva EU-a koje se odnosi na mjerila

2.3.Mjerenje i ispitivanje u zakonodavstvu

2.4.Organizacija mjeriteljstva

2.5.Međunarodna infrastruktura

2.6.Dogovor o metru

2.7.Zakonsko mjeriteljstvo - WELMEC

2.8.Sadržaj

2.9.Literatura

2.9.Literatura:

http://www.unze .ba /download/Knjiga Mjerna tehnika

http:/en.wikipedia.org/wiki

http://www.unze.ba/download/Skripta Metrologija

Skripta Mjeriteljska infrastruktura u BIH

Skripta Mjeriteljstvo ukratko 3. izdanje