Unsko-sanski kanton Integrirana kantonalna …...Vlada Unsko-sanskog kantona Unsko-sanski kanton Integrirana kantonalna razvojna strategija za period 2014-2020 Strateški dio Situacione

Vlada Unsko-sanskog kantona

Unsko-sanski kanton

Integrirana kantonalna razvojna strategija za period

2014-2020

Strateški dio

Situacione analize USK

Kantonalni odbor za razvoj USK

Haris Komić, direktor JU ,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona", koordinator KOR-a

Jasmira Dervišić (predstavnik Ministarstvaprivrede USK), član

Enisa Midžić (predstavnik Ministarstva finansija USK), član

Merima Mesanović (predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave USK), član

Nedim Alagić (predstavnik sektora za prostorno uređenje), član

Vildana Zulić (predstavnik sektora za okoliš), član

Kemal Hamedović (predstavnik sektora za privredu), član

Rasima Bobić (predstavnik sektora za poljoprivredu), član

Senad Tutić (predstavnik sektora za vodoprivredu), član

Mesud Tuzlak (predstavnik sektora za šumarstvo), član

Jasna Bujanović (predstavnik sektora za obrazovanje), član

Fikret Midžić (predstavnik sektora za kulturu i sport), član

Azra Jusić (predstavnik sektora za socijalnu politiku), član

Fevzija Karabegović (predstavnik Ministarstva za pitanje boraca i RVI USK), član

Halid Toromanović (predstavnik MUP-a USK), član

Saša Smiljanić (predstavnik nevladinog sektora iz oblasti društvenih djelatnosti), član

Vildana Alibabić (predstavnik nevladinog sektora iz oblasti okoliša), član

Zrinka Delić (predstavnik nevladinog sektora iz oblasti razvoja), član

Hiba Sarajlić (predstavnik federalnog zavoda za statistiku), član

Institut za razvoj i međunarodne odnose

IRMO, Zagreb

Novembar 2013.

2

Sadržaj

UVOD ..................................................................................................................................................................... 9

I SITUACIONA ANALIZA ........................................................................................................................ 10

1. Geografski položaj i prirodne karakteristike ................................................................................... 13

1.1. Ključne historijske činjenice važne za identitet kantona .................................................................... 13

1.2. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona ........................................... 14

1.3. Površina ................................................................................................................................................................... 15

1.4. Osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva ......... 16

1.4.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta ............................................................................................ 16

1.4.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost ........................................................................................................... 17

1.5. Klimatska obilježja ............................................................................................................................................. 18

2. Demografske karakteristike i kretanja na tržištu rada ........................................................ 18

2.1. Broj stanovnika ................................................................................................................................................... 18

2.2. Starosna struktura stanovništva .................................................................................................................. 19

2.3. Nacionalna struktura stanovništva ............................................................................................................. 21

3. Privreda ................................................................................................................................................. 22

3.1. Dinamika i razvijenost privrede ................................................................................................................... 22

3.2. Mala i srednja poduzeća .................................................................................................................................. 25

3.2.1. Obrti .......................................................................................................................................................................... 28

3.2.2. Poslovone zone .................................................................................................................................................... 29

3.2.3. Institucije za podršku razvoja poduzetništva ......................................................................................... 30

3.3. Glavne privredne djelatnosti ......................................................................................................................... 31

3.3.1. Rudarstvo ............................................................................................................................................................... 32

3.3.2. Industrija ................................................................................................................................................................ 33

3.3.3. Poljoprivreda ........................................................................................................................................................ 41

3.3.4. Turizam ................................................................................................................................................................... 47

3.4. Analiza uvoza i izvoza ....................................................................................................................................... 51

3

4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada .................................................................................... 52

4.1. Zaposlenost ........................................................................................................................................................... 52

4.2. Nezaposlenost ...................................................................................................................................................... 56

4.3. Penzioneri .............................................................................................................................................................. 61

5. Društvene djelatnosti ..................................................................................................................................... 62

5.1. Obrazovanje ........................................................................................................................................................... 62

5.1.1. Predškolski odgoj ................................................................................................................................................ 62

5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ........................................................................................................................ 63

5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje .......................................................................................................................... 64

5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................................................ 66

5.2. Kultura i sport ...................................................................................................................................................... 69

5.3. Zdravstvo i socijalna zaštita ........................................................................................................................... 71

5.3.1. Zdravstvo ................................................................................................................................................................ 71

5.3.2. Socijalna skrb i zaštita ...................................................................................................................................... 72

5.4. Stanovanje ............................................................................................................................................................. 77

5.5. Organizacije civilnog društva ........................................................................................................................ 77

5.6 Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana ...................................................................................... 78

5.6.1. Krivična djela i stepen otkrivenosti ............................................................................................................. 78

5.6.2. Struktura kriminaliteta ..................................................................................................................................... 78

6. Javna infrastruktura ...................................................................................................................................... 73

6.1. Saobraćajna infrastruktura ............................................................................................................................ 73

6.1.1. Cestovni saobraćaj ............................................................................................................................................. 77

6.1.2. Željeznički saobraćaj ........................................................................................................................................ 77

6.1.3. Zračni saobraćaj ................................................................................................................................................. 77

6.2. Energetska infrastruktura .............................................................................................................................. 77

6.3. Telekomunikacije ............................................................................................................................................... 78

7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura ..................................................................................... 84

7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša .................... 84

7.2. Upravljanje otpadom ........................................................................................................................................ 86

4

7.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama .................................................................................................. 88

7.4. Zrak .......................................................................................................................................................................... 91

7.5. Šume ........................................................................................................................................................................ 92

7.6. Zaštićeni dijelovi prirode ................................................................................................................................ 92

7.7. Buka ......................................................................................................................................................................... 93

8. Upravljanje razvojem .................................................................................................................................... 95

9. Analiza budžeta USK .......................................................................................................................... 97

II SWOT ANALIZA ................................................................................................................................................101

III VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI ..........................................................................................105

5

Popis tabela

Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona ............................................................................................................... 15

Tabela 2. Razvojni problemi i potrebe u vezi geoloških osobina, zemljišta, flore i faune ..................................... 18

Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u vezi stanovništva ................................................................................................ 21

Tabela 4. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM) ............................. 22

Tabela 5. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u periodu od 2008. do 2013. godine (000 KM) .............................................................................................................................................. 23

Tabela 6. Indeks razvijenosti kantona u F BiH u 2012. godini........................................................................................... 23

Tabela 7. Indeks razvijenosti USK i F BiH u 2012. godini .................................................................................................... 24

Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK u 2009., 2010. i 2011. godini .............................................................................................................................................................................. 26

Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini ....................... 26

Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009., 2010. i 2011. godinu ............................................................................................................................................................................ 27

Tabela 11. Poslovne zone na području USK .............................................................................................................................. 29

Tabela 12. Šumsko zemljište na području USK i F BiH u 2012. godini ........................................................................... 36

Tabela 13. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini (m3, neto masa) ............. 37

Tabela 14. Razvojni problemi i potrebe u privredi ................................................................................................................. 39

Tabela 15. Financijska vrijednost poticane proizvodnje (iz kantonalnog i federalnog budžeta) u 2012. godini .......................................................................................................................................................................................... 42

Tabela 16. Kretanje iznosa isplaćenih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine ........................................................................................................ 45

Tabela 17. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi ...................................................................................................... 47

Tabela 18. Razvojni problemi i potrebe u turizmu ................................................................................................................. 50

Tabela 19. Robni izvoz i uvoz na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine .......................................... 51

Tabela 20. Najznačajniji izvoznici na području USK .............................................................................................................. 51

Tabela 21. Razvojni problemi i potrebe u vezi tržišta rada ................................................................................................ 61

Tabela 22. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske godine 2010./2011............... 66

Tabela 23. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim godinama 2010./2011. i 2011./2012. .......................................................................................................................................... 67

Tabela 24. Razvojni problemi i potrebe u području obrazovanja .................................................................................... 68

Tabela 25. Razvojni problemi i potrebe u kulturi i sportu .................................................................................................. 70

Tabela 26. Osnovni pokazatelji zdravstvene zaštite u EU, F BiH i USK .......................................................................... 71

Tabela 27. Razvojni problemi i potrebe u području zdravstva i socijalne zaštite..................................................... 76

Tabela 28. Stambeni fond na području USK u periodu od 2008. do 2012. godine ................................................... 77

Tabela 29. Veličina saobraćaja na magistralnim i regionalnim cestama USK-a ...................................................... 80

6

Tabela 30. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2012. godini, prema starosti vozila ............................................................................................................................................................................ 81

Tabela 31. Razvojni problemi i potrebe u području saobraćaja i elektroenergetske infrastrukture ........... 84

Tabela 32. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša ................................................................................ 94

Tabela 33. Kretanje ukupnih budžetskih rashoda i izdataka po aktivnostima u periodu od 2008. do 2012. godine ...................................................................................................................................................................................... 98

Tabela 34. Kretanje unutrašnjeg duga, odnosno zaduženja općina, kantona i izvanbudžetskih fondova USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM) ........................................................................................................ 100

Tabela 35. SWOT analiza ...........................................................................................................................................102

Tabela 36. Usklađenost Strateškog cilja br.1 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ...................................... 107

Tabela 37. Usklađenost Strateškog cilja br.2 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ..................................108




Tabela 41. Strateški ciljevi i prioriteti ....................................................................................................................................... 111

Popis slika

Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine .................................................................................................................... 14

Slika 2. Položaj općina u sastavu USK ........................................................................................................................................... 15

Slika 3. Mreža cestovnih pravaca na području USK ................................................................................................................ 79

Slika 4. Podsliv rijeke Une ................................................................................................................................................................. 90

Popis grafikona

Grafikon 1. Broj stanovnika BiH, F BiH i USK 1991., 2006. i 2012. godine ................................................................... 19

Grafikon 2. Kretanje starosne strukture stanovništva na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ................................................................................................................................................................... 20

Grafikon 3. Kretanje prirodnog priraštaja na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ................... 20

Grafikon 4. Kretanje broja novorođene djece prema spolu na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ................................................................................................................................................................... 21

Grafikon 5. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM) ......................... 22

Grafikon 6. Nivo razvijenosti općina USK u 2012. godini ................................................................................................... 24

Grafikon 7. Omjer poduzeća registriranih u USK i F BiH, 2012. ....................................................................................... 25

Grafikon 8. Kretanje plata po područjima klasifikacije djelatnosti u periodu od 2009. do 2013. godine ...... 27

7

Grafikon 9. Obrti u USK po djelatnostima, 2012. .................................................................................................................... 28

Grafikon 10. Struktura ukupnog prihoda u USK po privrednim granama u USK .................................................. 31

Grafikon 11: Ukupni prihodi u djelatnosti rudarstva u periodu od 2006. do 2011. (u KM) ............................ 32

Grafikon 12. Ukupni prihod ostvaren u industriji u USK u periodu od 2006. do 2011. (u KM).......................... 33

Grafikon 13. Ukupni prihodi po djelatnostima u prerađivačkoj industriji u 2011. godini (u KM) ................... 34

Grafikon 14. Kretanje ukupnog prihoda ostvarenog u metaloprerađivačkoj industriji USK u periodu od 2006. do 2011. godine (u KM) ................................................................................................................................................... 35

Grafikon 15. Kretanje ukupnih prihoda drvne industrije u USK u periodu od 2006. do 2011. godine1 ......... 36

Grafikon 16. Ukupni prihodi ostvareni proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića u USK u periodu od 2006. do 2011. (u KM) ................................................................................................................................................. 38

Grafikon 17. Struktura obradivog poljoprivrednog zemljišta u USK u 2013. godini ............................................... 41

Grafikon 18. Struktura poljoprivredne proizvodnje po toni kulture u USK u 2012. godini ................................ 44

Grafikon 19: Kretanje prometa po vrstama ugostiteljskih objekata u USK u periodu od 2008. do 2013. godine ...................................................................................................................................................................................... 49

Grafikon 20. Turistički dolasci i noćenja na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine ...................... 49

Grafikon 21. Turistički dolasci domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama smještajnih objekata u 2012. godini ....................................................................................................................................................................... 50

Grafikon 22. Usporedba stope zaposlenosti aktivnog stanovništva po kantonima F BiH u 2012. godini ...... 52

Grafikon 23. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba u USK u periodu od 2009. do 2013. godine ...................................................................................................................................................................................... 53

Grafikon 24. Kretanje stope zaposlenosti F BiH i USK u periodu od 2009. do 2013. godine ............................... 54

Grafikon 25. Zaposleni po stepenu stručnog obrazovanja u USK u martu 2012. godine ....................................... 55

Grafikon 26. Iznos prosječne neto plate u USK po djelatnostima u 2012. godini ..................................................... 56

Grafikon 27. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ...................................................................................................................................................................................... 56

Grafikon 28. Udio nezaposlenih lica u općinama USK u 2012. godini ............................................................................ 57

Grafikon 29. Omjer nezaposlenih žena i muškaraca po općinama u USK ..................................................................... 57

Grafikon 30. Usporedba stope nezaposlenosti u kantonima F BiH u 2012. godini .................................................. 58

Grafikon 31. Kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica na području USK u augustu 2013. godine ............... 59

Grafikon 32. Starosna struktura nezaposlenih osoba na području USK za juli 2013. godine .............................. 59

Grafikon 33. Kretanje broja djece u javnim ustanovama predškolskog odgoja u periodu od 2008. do 2012. godine ................................................................................................................................................................... 63

Grafikon 34. Kretanje broja djece u javnim osnovnim školama u periodu od 2008. do 2012.godine ............. 64

Grafikon 35. Kretanje broja djece u javnim srednjim školama u periodu od 2008. do 2013. godine .............. 65

Grafikon 36. Kretanje broja studenata na javnim fakultetima u periodu od 2008. do 2012. godine ............... 66

Grafikon 37. Oblici socijalne pomoći u USK u periodu od 2008. do 2012. godine ................................................... 73

1 Osim namještaja.

8

Grafikon 38. Učešće općina, USK i drugih izvora u ukupnim prihodima centara za socijalni rad u USK, 2011. ............................................................................................................................................................................................. 73

Grafikon 39. Kretanje broja zaposlenih u centrima za socijalni rad u USK u periodu od 2008. do 2013. godine ................................................................................................................................................................... 74

Grafikon 40. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine ............... 75

Grafikon 41. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine po spolu ...................................................................................................................................................................................................... 75

Grafikon 42. Krivične prijave i optužbe punoljetnih i maloljetnih izvršitelja u USK prema krivičnom djelu u 2012. godini .............................................................................................................................................................................. 78

Grafikon 43. Dužina cestovnih pravaca na području USK ................................................................................................... 80

Grafikon 44. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta (u 000 KM) ............................................ 97

Grafikon 45. Kretanje poreskih i neporeskih prihoda u budžetu USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM) ................................................................................................................................................................................. 98

Grafikon 46. Rashodi budžeta po kategorijama u periodu od 2008. do 2012. godine (u KM) ............................ 99

Grafikon 47. Struktura budžeta USK 2012. godine .............................................................................................................. 100

9

UVOD

Odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona od 28.06.2012. godine započet je proces izrade Integralne strategije razvoja za period 2014-2020. Nositelj ove aktivnosti je Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona – RA USK. Vlada USK je imenovala KOR – Kantonalni odbor za razvoj sa zadatkom izrade dokumenta, te Partnersku grupu kojom se osigurava participativni pristup i uključenost svih relevantnih grupa u provođenju procesa planiranja.

Podršku procesu tokom 2013. godine osigurao je UNDP, između ostalog i angažirajući kao konsultanta Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba.

Sam proces izrade strategije proveden je u širokom konsultativnom procesu kroz niz sastanaka i razgovora sa ključnim razvojnim akterima (javne institucije, privrednici, nevladin sektor), kroz 5 strateških radionica članova KOR-a i 3 održane sektorske rasprave kroz fokus grupe. Horizontalno usaglašavanje i povezivanje tokom strateškog planiranja provedeno je uključivanjem općinskih razvojnih timova u rad KOR-a.

Svi ovi procesi rezultirali su vizijom razvoja USK za period 2014-2020. godine.

VIZIJA razvoja USK

UNSKO-SANSKI KANTON JE EURO-REGIJA – SMARAGD BOSNE I HERCEGOVINE, PODRUČJE UGODNOG ŽIVOTA TEMELJENOG NA RAVNOMJERNOM ODRŽIVOM RAZVOJU

Ova vizija ostvarit će se kroz postizanje 6 ključnih razvojnih ciljeva:

1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH

2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite

6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem

Provođenjem strategije razvoja USK u periodu od 2014. do 2020. godine ovaj kanton dostići će prosjek razvoja ostalih kantona F BiH. Za ostvarenje definirane vizije ključnim se pokazalo potaknuti i podržati kvalitetnu edukaciju stanovništva kantona na svim nivoima za što postoji i volja i mogućnosti.

Cijeli financijski okvir za provođenje Strategije usklađen je sa mogućnostima budžeta i sa dostupnim međunarodnim izvorima financiranja u narednom periodu do 2020. godine.

Provođenje strategije pratit će se na godišnjem nivou. Također, vrednovati će se ostvareni rezultati kroz opći napredak stanovnika USK u budućnosti.

10

I - SITUACIONA ANALIZA

SAŽETAK

Privredu USK karakteriziraju negativni makroekonomski pokazatelji. Vrijednost BDP-a je u periodu od 2009. do 2012. smanjena za oko 1%, a vrijednost BDP-a per capita svrstava USK na posljednje mjesto svih kantona F BiH. Usporedba BDP-a po stanovniku unutar kantona ukazuje na značajne unutarkantonalne razlike. Stopa nezaposlenosti je za 11% viša u odnosu na prosjek F BiH. Procjenjuje se da je u privrednim aktivnostima USK zastupljen visok udio sive ekonomije što onemogućava uvid u stvarno stanje privrede. Indeks razvijenosti je za oko 22% niži od F BiH, te je prema tome USK na osmom od deset kantona F BiH.

Nositelj privrede na području USK su mikro poduzeća, koja imaju do devet zaposlenih. U posljednjih nekoliko godina u USK dolazi do smanjenja poduzetničkih aktivnosti što rezultira zatvaranjem poduzeća i obrta, te smanjenjem investicijskih aktivnosti. Prisutan je neiskorišten investicijski potencijal štednje stanovništva deponirane u bankama, te prihoda koje ostvaruje dijaspora. Poduzetničke i investicijske aktivnosti otežava nepoticajna poduzetnička klima i nestimulativno okruženje. Poslovne zone postoje u gotovo svim općinama USK, ali njihovo poslovanje nije konkurentno, te ne osiguravaju poduzetnicima adekvatnu tehničku i komunalnu opremljenost. Upravljanje zonama je otežano zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne saradnje između svih nivoa vlasti, kao i nepostojanje integralne strategije za poticanje poduzetništva. Poslovna infrastruktura nije uspostavljena. Financijska podrška poduzetnicima je ograničena, te se uglavnom svodi na podrške iz budžeta USK. Iskoristivost sredstava je niska zbog nedovoljnog poznavanja procedura prijave na konkurse.

Industrijska proizvodnja na području USK se zasniva na eksploataciji prirodnih minerala, ruda (mangan, ugljen, boksit, dolomit) i šuma, te proizvodnji prehrambenih proizvoda (meso i mesne prerađevine, mliječni proizvodi, pivo, prerada voća i povrća).

Tokom rata su industrijski pogoni i objekti pretrpjeli značajna oštećenja. Kapaciteti industrijskih poduzeća, koja su zatvorena ili u stečaju su neiskorišteni. Industrijska proizvodnja je oslabljena, smanjenji su prihodi i izgubljena radna mjesta. Niska tehničko-tehnološka razvijenost, nedovoljna osposobljenost kadrova za korištenje novih tehnologija i nedovoljna usmjerenost na proizvode veće dodane vrijednosti dovela je do gubitka inostranih tržišta i smanjenja izvoza industrijskih proizvoda. Na niovu upravljanja razvojem industrije postoji manjak strategija, programa razvoja i integrirane politike za povećanje konkurentnosti industrijske proizvodnje.

Poljoprivredni potencijali USK su značajni, ali nisu u potpunosti iskorišteni. Prisutan je nizak nivo primjene savremenih agrotehničkih mjera, te primjena neodgovarajuće zakonske regulative. Značajan je udio poljoprivrednih površina pod minama. Poljoprivredno zemljište je većinom u privatnom vlasništvu (oko 94%), te ga karakterizira usitnjenost posjeda (3-5 ha). Povećanje poljoprivredne proizvodnje otežano je nedostatkom potporne infrastrukture i nepostojanjem tržišta za otkup poljoprivrednih proizvoda. Neracionalna sječa šuma, nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište i ilegalna odlagališta otpada uzrokuju smanjenje poljoprivrednih površina. Poljoprivredna proizvodnja se potiče subvencijama iz kantonalnog budžeta, ali njihova dodjela nije zasnovana na ekonomskim načelima, praćenju namjenskog trošenja

11

sredstava i analizi rezultata i dugoročnih efekata. Ne postoji plan izgradnje savremenih sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Potencijali za razvoj turizma na području USK se zasnivaju na očuvanim prirodnim bogatstvima i bogatom kulturno-historijskom naslijeđu. Svojstva prirodnih resursa za razvoj turizma su slabo istražena, a nematerijalna i materijalna kulturna baština nedovoljno je zastupljena u ukupnoj turističkoj ponudi. Najprepoznatljivija turistička destinacija u USK je NP Una, u sklopu kojeg se razvijaju različiti selektivni oblici turizma (izletnički, sportski, ribolovni). Prilika za povećanje turističkog prometa na području USK je blizina NP Plitvička jezera u Hrvatskoj. Udio turizma u ukupnim budžetskim prihodima USK je nizak. Postojeće smještajne kapacitete karakterizira nedovoljna kvaliteta. Kvalitetu turističke ponude narušava nepostojanje sistematskog inspekcijskog nadzora i preklapanje u obavljanju poslova kantonalne i općinskih turističkih zajednica. Postoji i potreba unaprjeđenja turističke infrastrukture (biciklističke staze, turistička signalizacija).

Tržište rada USK karakteriziraju negativni trendovi. Posljednih godina pada stopa zaposlenosti koja je niža u odnosu na prosjek F BiH. Statistički podaci o broju zaposlenih su nepouzdani, jer ne uzimaju u obzir osobe zaposlene u inostranstvu, a ne postoje niti procjene o broju osoba zaposlenih izvan sistema („na crno“).

Prosječne plate u USK tokom posljednjih godina bilježe blagi porast, ali i dalje su ispod prosjeka F BiH, te oko 50% niže od vrijednosti potrošačke korpe za BiH.

Dugoročna nezaposlenost je najveći problem privrede USK i glavni uzrok iseljavanja stanovništva. Stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 58% u 2012. godini, čime je USK na prvom mjestu svih kantona u F BiH.

Obrazovni sistem F BiH karakterizira neusklađenost zakonske regulative i nepotpuna podjela nadležnosti između federalnog, kantonalnog i lokalnih nivoa upravljanja. Institucije za praćenje kvalitete obrazovnih programa su uspostavljene, ali u praksi postoji nesistematska i nedovoljna kontrola kvalitete. Netransparentna podjela nadležnosti uzrok je neprovedene akreditacije visokoškolskih ustanova u BiH.

Budžetska izdvajanja za potrebe obrazovnog sistema se kontinuirano smanjuju. Objekti osnovnoškolskih, srednjoškolskih i viokoškolskih ustanova su dotrajali, te ne ispunjavaju pedagoške standarde. Postoji manjak opreme potrebne za izvođenje nastave. Sistemsko provođenje edukacije za nastavnike se ne provodi. U sistemu obrazovanja prisutan je problem neravnopravnosti u izvođenju nastave (etničke manjine, djeca s poteškoćama u razvoju).

Zbog napuštanja sela i iseljavanja stanovništva postoji značajan broj napuštenih područnih škola čiji su kapaciteti neiskorišteni. U srednjim stručnim školama se provode obrazovni programi, koji nisu u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada, a programi obrazovanja i usavršavanja odraslih se ne provode.

Kulturne djelatnosti na području USK provode kantonalne i općinske ustanove u kulturi koje uglavnom posluju u neadekvatnim uslovima. Ograničavajući faktori za razvoj kulturnih djelatnosti na području USK su nedovršena izrada Strategije u kulturi, te smanjenje budžetskih izdvajanja za potrebe u kulturi. Kulturno-historijska baština USK nedovoljno je zastupljena u ukupnom razvoju USK.

Razvoj sportskih aktivnosti u USK definira Strategija razvoja sporta do 2015. godine. Prisutan je nedovoljan broj stručnih kadrova u sportu. Izdvajanja iz općinskih budžeta za potrebe razvoja sporta su u porastu, ali i dalje su nedovoljna. Sportske aktivnosti odvijaju se u neadekvatnim uslovima (manjak sportskih dvorana, devastiranost postojećih dvorana, manjak opreme i rekvizita).

12

Sistem zdravstvene zaštite na području USK je organiziran putem pružanja usluga primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost zdravstvenih ustanova, manjak i needuciranost zdravstvenih radnika su posljedica nedovoljnih ulaganja u sistem zdravstvene zaštite. U F BiH, USK ima najveći broj osoba koje nemaju nikakav oblik zdravstvenog osiguranja.

U sistemu socijalne zaštite ne postoji sistematsko praćenje kvalitete pružanja oblika socijalne zaštite. Zbog nedostatka financijskih sredstava, neki oblici socijalne pomoći se ne pružaju (npr. dječji doplatak). Broj stručnog kadra u centrima za socijalni rad je u opadanju. Primjetan je porast broja obrađenih slučajeva u socijalnim centrima i broj socijalnih intervencija, a među njima prevladavaju slučajevi i intervencije koji se odnose na žene.

Ne postoji dovoljan broj domova za stara i nemoćna lica, kao ni broj ustanova za zbrinjavanje ovisnika i duševno bolesnih lica.

USK je najudaljeniji kanton od centra BiH, pa je povezanost s drugim kantonima, te evropskim regionalnim centrima potrebno osigurati izgradnjom modernih i brzih cesta. Strateški dokumenti za upravljanje razvojem cestovnog saobraćaja nisu usvojeni ni na federalnom, ni na kantonalnom nivou, pa postoji preklapanje nadležnosti u upravljanju cestama. Postojeće ceste su dotrajale, a ulaganja u vertikalnu i horizontalnu signalizaciju su nedovoljna. U gradovima postoji manjak obilaznica koje bi saobraćajno rasteretile gradska središta, neuređenost trotoara i starost cestovnih motornih vozila. Javni prijevoz je usporen i otežan zbog dotrajalih autobusa.

Željeznička infrastruktura i infrastruktura sportsko-rekreacijskih zračnih aerodroma je pretrpjela oštećenja i razaranja tokom ratnih godina, pa je potrebna modernizacija i obnova.

Dijelovi elektroenergetske infrastrukture su preopterećeni, neispravni i dotrajali. Hidroenergetski kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni s obzirom na elektroenergetske potencijale. Prisutan je problem zloupotrebe i neovlaštenog korištenja električne energije.

Provođenje integrirane politike zaštite okoliša na području USK otežava nepostojanje sistema sistemskog i kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinih okolišnih komponenti (voda, tlo, zrak, buka, bioraznolikost), pa se stanje okoliša zasniva na procjenama koje ne osiguravaju poređenje s podacima o stanju okoliša na nivou EU-a.

Okolišne direktive EU-a su djelomično prenesene u zakonske akte, kojima se regulira upravljanje pojedinim komponentama okoliša (npr. voda, otpad). Provođenje otežava preklapanje nadležnosti i nedovoljna saradnja u upravljanju između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa. Proces usvajanja svih potrebnih planskih dokumenata na nivou USK i općina nije završen.

Najveći problemi u sektoru upravljanja okolišem tiču se ilegalnih odlagališta otpada i nepostojanja sistema pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke. Stepen priključenosti stanovništva na sistem javnog vodosnabdijevanja i na kanalizacijsku mrežu je nizak. Postoji potreba izgradnje Regionalnog sanitarnog centra, te obnove dotrajale i oštećene vodno-komunalne infrastrukture.

13

1. Geografski položaj i prirodne karakteristike

1.1. Ključne historijske činjenice važne za identitet kantona

Naseljenost područja Unsko-sanskog kantona (USK) datira otprije 4000 godina o čemu svjedoči brojnost arheoloških ostataka. Sačuvani su nalazi iz starijeg kamenog, kasnog brončanog, te starijeg i mlađeg željeznog doba. Najznačajniji prethistorijski lokaliteti su na području općine Cazin, Hrastovačka i Dabarska pećina, te nekropole ravnih grobova. U blizini Cazina, na lokalitetima Čungar, Gradina i Selište, nađeni su ostaci predmeta od ilovače, kosti, kamena, bronce i željeza.

U okolici Velike Kladuše nađeni su srpovi, sjekire, igla i bodež, oruđe, oružje i nakit, te ostaci keramike iz brončanog doba. Jedan od najznačajnijih pronalazaka je brončana kaciga iz Čungara.

Nalazi urna s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog života, ravni grobovi s ornamentima, nakit, oružje i japodske kape, pronađeni na području Bihaća, Golubića, Pritoka i Ripača, dokaz su postojanja ilirske civilizacije na ovim prostorima. Rimski pisac Plinije spominje ilirsko pleme Deura koje je naseljavalo područje današnje općine Bosanski Petrovac, a na lokalitetu Bukovača otkrivena je kasnoantička grobnica i rimski novac. U dolinama rijeka Sane i Vrbasa pronađeni su ostaci keramike, stambenih objekata, kostiju, nakita i noževa ilirskog plemena Mazeji koji su živjeli na ovom području u IV. vijeku prije nove ere. Područje USK bilo je i naseobina keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili na ovom području 35. godine p.n.e. Iz rimskog doba najpoznatije je naselje otkriveno na mjestu Gromila kraj Bosanske Krupe gdje su pronađeni ostaci građevina iz rimskog doba i različiti arheološki ostaci poput grobova rimskih vojnika, rimskog novca, sablja i drugih predmeta.

Iz perioda srednjeg vijeka dobro je očuvana srednjovjekovna arhitektura gradske jezgre Bosanskog Petrovca, te srednjovjekovni grad Bjelaj. Srednjovjekovni grad Čovka spominje se u 15. vijeku kao kraljevski grad, a na Divskom groblju pronađena je srednjovjekovna nekropola sa šesnaest stećaka u obliku sanduka i ploča. Dokument koji govori o životu na ovom području u periodu srednjeg vijeka je povelja kralja Bele IV gdje se spominje vladavina Matije Ninoslava. Iz kasnog srednjeg vijeka potiču srednjovjekovni gradovi, burgovi, koji do sada nisu dovoljno istraženi. Ostaci srednjovjekovnog grada iz 13. vijeka, koji je pripadao knezovima Blagajskim, te kasnije Frankopanima i drugima, očuvani su na brežuljku iznad Velike Kladuše.

Krajem 15. vijeka područje USK pod snažnim je udarom Osmanskog carstva. Sredinom 16. vijeka osvojen je Cazin, Bosanska Krupa, a Bihać 1592. godine kada je formiran bihaćki sandžak. Bihać postaje jedno od najvažnijih uporišta najzapadnije provincije Osmanskog carstva, sjedište kapetanije, sandžaka i kadiluka. Od 1711. godine bihaćki sandžak je reorganiziran u bihaćki pašaluk.

Uspostavljenim kapetanijama u pograničnim dijelovima upravljali su kapetani, i to: Mustafa-beg do 1813. godine, Murat-beg do 1822. godine, te posljednji kapetan Hasan-beg Čekić koji je bio na vlasti do ukidanja kapetanija 1835. godine. Osmanlije su u pograničnim dijelovima gradile utvrđenja od drveta zvana palanke, te obrambene kule. Jedno od glavnih uporišta bila je obrambena kula i stari grad Kamengrad kraj današnje općine Sanski Most.

Prodor Osmanskog carstva na područje USK izazvao je intenzivno naseljavanje muslimanskog stanovništva sve do povlačenja osmanske vojske u 19. vijeku. Od polovice 19. vijeka pod uticajem austro-ugarske okupacije područje USK naseljava kršćansko stanovništvo, koje donosi uticaje kršćanske kulture. Austrougarska okupacija dovela je do promjene strukture stanovništva, novih načina gradnje i urbanističkog oblikovanja. Pod vladavinom Austro-Ugarske monarhije USK doživljava razvojni procvat, te se grade škole, kulturne ustanove, nove ulice, komunalna infrastruktura i uređuju gradski parkovi. Dolazi do formiranja građanske klase zapadnjačkog tipa, a mahale i čaršije zamjenjuju gradske zone.

14

Između dva svjetska rata se u razvoju USK nisu dogodile značajnije promjene. Tokom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine područje USK bilo je pod njemačkom okupacijom i vlašću Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Po završetku Drugog svjetskog rata jačaju ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, gradnju škola i opismenjavanje stanovništva.

Od 1992. do 1995. godine traje rat u BiH tokom kojeg su na području USK izgubljeni brojni ljudski životi, te uništeni i oštećeni brojni objekti. Rat je završen potpisom mirovnog sporazuma u Daytonu 1995. kojim je postignut dogovor o prekidu sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata na području BiH. Preduslovi za formiranje Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH) su uspostavljeni potpisom Washingtonskog sporazuma 1994. godine. Tim dokumentom je donesena odluka o kantonalnom uređenju F BiH u čiji sastav je ušao USK i još devet kantona.

1.2. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona

USK je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine 27. maja 1995. godine. Nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granice s Hrvatskom predstavlja rijeka Una koja teče područjem općine Bihać dužinom vodotoka od 80 km.

Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine

Administrativno i ekonomsko središte USK i istoimene općine je grad Bihać. USK je povezan s ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine magistralnim cestovnim saobraćajnim pravcem M-5, koji povezuje Bihać i Sarajevo, te željezničkom prugom. Sarajevo je od kantonalnog centra Bihaća udaljeno približno 200 km, Zagreb 148 km, a Banja Luka 88 km.

Magistralni cestovni pravac M-5 povezuje USK preko Karlovca i Rijeke sa Zapadnom Evropom i evropskim gradovima Ljubljanom, Budimpeštom, Beogradom, Bečom i drugima. USK je od Ljubljane udaljen 231 km, od Budimpešte 488 km, od Beča 474 km, te od Beograda 371 km. Magistralnim cestovnim pravcem M-5 se, preko Bihaća, ostvaruje i najbliži kopneni put prema Republici Hrvatskoj, odnosno morskim lukama i velikim gradskim središtima (Split, Zadar, Šibenik, Rijeka).

15

Najbliža morska luka je Rijeka koja je udaljena od Bihaća 200 km. Najbliži aerodrom je u Banja Luci, udaljena od USK 98 km. Aerodrom Pleso u Zagrebu nalazi se na udaljenosti od 165 km, a aerodrom u Sarajevu je udaljena 244 km od USK.

1.3. Površina

U teritorijalno-političkom sistemu USK nalazi se osam općina (Velika Kladuša, Bužim, Cazin, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac i Bihać), čija ukupna površina iznosi 4.125 km2.

Slika 2. Položaj općina u sastavu USK

Površina USK obuhvaća 15,8% teritorije F BiH, odnosno 8,05% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine. USK je površinom drugi po veličini kanton u F BiH. Najveću površinu imaju općine Bihać i Sanski Most koje zajedno čine više od 40% ukupne površine USK, dok su površinom najmanje općine Bužim (3,13% ukupne površine USK) i Velika Kladuša (8,02% ukupne površine USK).

Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona

Općina Površina (km2)

Bihać 900

Bosanska Krupa 561

Bosanski Petrovac 709

Bužim 129

Cazin 356

Ključ 358

Sanski Most 781

16

Općina Površina (km2)

Velika Kladuša 331

UKUPNO: 4.125

Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni Zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama, Sarajevo 2012.

1.4. Osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva

1.4.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta

Morfološku strukturu USK čine brežuljci i niska polja, te aluvijalne ravni i kotline raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Ključa pripadaju karbonu, gornjem permu i donjem trijasu, te čine paleozojsko Sansko-unsko područje.

USK se odlikuje bogatstvom geološke građe i nalazištima mineralnih sirovina, ali stepen geoloških istraživanja i eksploatacije korisnih sirovina u industrijske svrhe je na niskom nivou. Eksploatacija ruda i minerala vrši se stihijski i proizvoljno zbog neuređene zakonske regulative i nejasne podjele nadležnosti između općina, kantona i Federacije BiH.

Na području Sanskog Mosta (Kamengrad) otkrivena su ležišta mrkog ugljena i kvarcnog pijeska, boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina. Glina je pronađena na više lokaliteta u okolici Velike Kladuše, od kojih su najizdašnija Dabravine i Miljković. Od metala je prisutan mangan, i to na području općina Bužim i Velika Kladuša. Iskorištavanje mangana ima dugu tradiciju, a ističu se četiri lokacije na području Velike Kladuše: Bajraktarević polje, Radstovo, Vrnograč i Metla. Procjenjuje se da su rezerve mangana na području općine Velika Kladuša među najvećima u Evropi, ali ležišta tog metala nisu dovoljno istražena. Na lokalitetu Kulen Vakuf su provedena geološka istraživanja kojima su utvrđene rezerve od oko 7 miliona tona kvalitetnog gipsa, te je to jedno od najvećih nalazišta gipsa u Evropi.

U geomorfološkoj strukturi USK važno je spomenuti rijeku Unu s hidrološkim, geomorfološkim i biološkim fenomenima, koji se pojavljuju u njenom sedrotvornom toku. Rijeka Una teče područjem USK gornjim tokom u smjeru sjeverozapada, ulazi u grad Bihać, te dalje teče sjeverno od Bosanske Krupe. Dolina gornjeg toka rijeke Une, od Martin Broda do Kulen Vakufa, se ističe nizom prirodnih fenomena (sedrene spilje i otoci, barijere i slapovi), kao i raznovrsnim staništima endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Područje gornjeg toka Une proglašeno je 2008. godine prvim Nacionalnim parkom u BiH. Ukupna površina NP Una je 19.800 ha, od čega je 13.500 ha zona stroge i usmjerene zaštite.

Seizmičke karakteristike područja USK su pod uticajem seizmičke aktivnosti Dinarida. Seizmička istraživanja na ovom području nisu detaljno provedena. Područje USK okruženo je epicentralnim područjima jačeg seizmičkog intenziteta (Petrova gora, Zagreb, Banja Luka, Zadar), ali veći potresi do sada nisu zabilježeni.

Karakteristike zemljišta pogodne su za uzgoj različitih vrsta žitarica, povrća i voća. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u USK iznosi 370.388,17 ha, od čega je 158.697,15 ha ili 42,85% obradivog poljoprivrednog zemljišta. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupno obradivom poljoprivrednom zemljištu F BiH iznosi 12,60%.

17

Najzastupljenije vrste zemljišta su: aluvijalno-deluvijalna glejna zemljišta, podzolno-pseudoglejna zemljišta i podzolno-pseudoglejna terasna zemljišta, smeđa degradirana i opodzoljena zemljišta na reliktnim crvenicama, smeđa kisela zemljišta na glincima, pješčarama i škriljcima, smeđa zemljišta na dolomitima, smonice i peleosoli. Konfiguracija terena uzrokuje pojavu erozije zemljišta, bujica i poplavnih nanosa. Analize i ispitivanja svojstava zemljišta, te zaštita od poplava se ne obavljaju sistemski i redovno, što za posljedicu ima pojačanu eroziju zemljišta i gubitak obradivog poljoprivrednog zemljišta.

1.4.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost

Visok nivo geološke i reljefne raznovrsnosti uvjetovao je raznolikost ekosistema i pejzaža na području USK. Riječni vodotoci Une, Sane, Klokota, Sanice, Banjice, Korčanice i drugih rijeka su bogati slatkovodnom ribom (pastrmka, mladica, lipljen). Klisure i kanjoni rijeke Une su staništa velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Posebnu važnost imaju endemsko-reliktne vrste (čovječja ribica, riječni rakovi, pastrva…).

Broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na nivo biološke raznovrsnosti i druge prirodne vrijednosti je mali. Sistemska istraživanja flore i faune se ne provode. Informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti nije uspostavljen.

Najčešće biljne vrste koje se pojavljuju na području USK su različite vrste algi, mahovina, papratnjača i sjemenjača, a od životinjskih riječne ribe, vodozemci, gmazovi i ptice. Prisutna su i staništa velikog broja različitih vrsta gljiva i lišajeva, te različitih grupa prokariota. Među životinjskim vrstama ističe se oko 120 vrsta ptica, od kojih je važno spomenuti rijetke vrste velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), lještarke (Tetrastes bonasia) i kosca (Crex crex).

Konfiguracija terena, geomorfološka struktura i različita nadmorska visina omogućili su razvoj oko 1.900 biljnih vrsta na području Nacionalnog parka Una, što iznosi gotovo 53% ukupnih biljnih vrsta prisutnih u BiH. Na području parka evidentirano je 177 ljekovitih i aromatičnih biljaka, te 105 potencijalno jestivih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Najčešće biljne vrste su: lincura (Gentiana lutea), pjegava lincura (Gentiana punctata), runolist (Leontopodium alpinium Cass.), klekovina bora (Pinus mugo) i druge. Značajne endemske vrste su unska zvončika (Campanilla unensis) i bosanska perunika (Iris reichenbachii Heuffel var. Bosniaca). Među faunom se ističu sisavci (oko 60 vrsta), od čega je 50 vrsta zaštićeno prema Bernskoj konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Iz porodice zvijeri dominantne su vrste vuk, ris, medvjed i osjetljive i ugrožene vrste šišmiša.

1.5. Klimatska obilježja

Područje USK pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koju karakteriziraju oštre i snježne zime, te topla ljeta. Pojedini dijelovi su pod uticajem umjerene planinske klime i pritjecanja zračnih masa iz susjednih, ali i daljih oblasti.

Za ovo područje karakteristični su sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi, koji donose kontinentalne i mediteranske uticaje. Prosječan godišnji broj sunčanih sati iznosi između 1772 i 1970 sati, a u godini je prosječno 206 oblačnih dana.

Srednja godišnja temperatura iznosi 11,4°C. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom mjesečnom temperaturom od 22°C, a najhladniji januar sa prosječnom temperaturom od -6°C. Najveća količina oborina javlja se tokom jeseni i proljeća, a prosječne količine se kreću od 1000 do 1300 l/m2.

18

Najkišovitiji mjesec je novembar, a najsuši januar. U nižim predjelima snijeg se zadržava između 40 i 60 dana godišnje, a u planinskim do 90 dana. Prosječna godišnja vlažnost zraka je oko 75%. Sezona grijanja na području USK traje od 15. oktobra do 15. aprila.

Tabela 2. Razvojni problemi i potrebe u vezi geoloških osobina, zemljišta, flore i faune

Razvojni problemi Razvojne potrebe

Nizak stepen geoloških istraživanja i eksploatacije ruda i mineralnih sirovina

Povećati nivo geoloških istraživanja i eksploatacije ruda i mineralnih sirovina

Nesistemsko i neredovno provođenje analiza zemljišta i sistema zaštite od poplava

Uspostaviti sistematsko i redovno provođenje analiza zemljišta i sistema zaštite od poplava

Mali broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na nivo bioraznovrsnosti i prirodne vrijednosti

Povećati broj zaštićenih prirodnih područja u skladu sa nivoom bioraznovrsnosti i prirodnim vrijednostima

Neuspostavljen informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti

Uspostaviti informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti

Neprovođenje istraživanja flore i faune Provoditi istraživanja flore i faune

2. Demografske karakteristike i kretanja na tržištu rada

2.1. Broj stanovnika

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva provedenog 2013. godine na području Unsko-sanskog kantona živi 299.343 stanovnika, odnosno 12,62% stanovništva F BiH ili 7,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. U periodu od 1991. do 2011. godine broj stanovnika na području USK se smanjio za 87.793 ili 23,37% čime je USK brojem stanovnika četvrti kanton po veličini u F BiH. Smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u svim općinama USK, a pojedine općine, poput Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, danas imaju dvostruko manje stanovnika u odnosu na broj stanovnika evidentiran Popisom stanovništva iz 1991. godine. Prisutan je rast opterećenja infrastrukture gradskih središta zbog napuštanja sela kao mjesta stanovanja i smanjenja udjela seoskog stanovništva.

Pad broja stanovnika u USK posljedica je promjene administrativnih granica općina i njihovog cijepanja, ljudskih gubitaka tokom ratnih godina i značajnog iseljavanja stanovništva u evropske i prekookeanske zemlje u poslijeratnom periodu. Od 1991. do 2013. godine s područja USK se iselilo 56.642 stanovnika što je 13,48% ukupno iseljenog stanovništva s područja F BiH u navedenom periodu2. Većina osoba se odseljava iz USK u druge dijelove F BiH (54%), te u Republiku Srpsku (28%). USK ima i jednu od najviših stopa odseljavanja u inostranstvo. Procjenjuje se da se u inostranstvo odseljava uglavnom mlado obrazovano stanovništvo u potrazi za poslom. U 2010. godini iz USK se u inostranstvo odselilo 477 osoba što je 16,13% ukupnog broja registriranih odlazaka u inostranstvo iz F BiH. U poređenju USK s ostalim kantonima u F BiH, u 2010. godini je

2 Procjena.

19

višu stopu odseljavanja stanovništva u inostranstvo zabilježio samo Kanton Sarajevo. Najveći broj osoba iz USK se odseljava u u Austriju (36,48%), Njemačku (20%) i Sloveniju (18,23%).

Vrijednosti migracijskog salda na području USK su posljednjih godina, zbog većeg broja ukupno odseljenih, nego doseljenih osoba, negativne. U 2010. godini migracijski saldo USK je bio -900, a pozitivan migracijski saldo nije ostvaren ni u jednoj općini USK. Najviše negativne vrijednosti su zabilježene u općinama Sanski Most (-186), Cazin (-150) i Ključ (-139). Negativni migracijski tokovi se smanjuju, pa je u 2012. godini migracijski saldo USK iznosio -396, a pozitivne vrijednosti ostvarene su u općinama Bihać (13) i Cazin (21).

Grafikon 1. Broj stanovnika BiH, F BiH i USK 1991., 2006. i 2012. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2012.

Gustoća naseljenosti USK je u 2012. godini iznosila 69,8 st/km2 što je manje nego 1991. godine (83,2 st/km2), te je ispod prosječne gustoće naseljenosti Federacije Bosne i Hercegovine (89,6 st/km2). Najgušće naseljene općine USK su Cazin (175,9 st/km2 ), Velika Kladuša (141,7 st./km2) i Bužim (139,1 st./km2). Na osnovu podataka o gustoći naseljenosti prema OECD metodologiji USK je ruralno područje (manje od 150 stanovnika na km2), uz iznimku općine Cazin u kojoj je gustoća naseljenosti veća (175,9 st/km2).

2.2. Starosna struktura stanovništva

Približno 70% stanovništva USK pripada starosnoj grupi radno sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine starosti. Mladog stanovništva od 0 do 14 godina je 20%, a ostatak od oko 10% čini stanovništvo staro 65 i više godina. Starosna grupa stanovništva USK prati strukturu na nivou F BiH. Visok udio radno sposobnog stanovništva predstavlja razvojni potencijal USK.

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

4000000

4500000

5000000

1991. 2006. 2012.

USK

F BiH

BiH

20

Grafikon 2. Kretanje starosne strukture stanovištva na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2012.

U periodu 2006.-2013. u USK je ostvaren pozitivan prirodni priraštaj (svake godine je broj živorođenih bio veći od broja umrlih osoba). Ipak, broj novorođene djece se smanjuje (u 2012. godini je za 17,28% manje novorođenih nego 2009. godine.). S obzirom na spol, u periodu 2006.-2013. zabilježen je veći broj novorođene djece muškog spola.

Grafikon 3. Kretanje prirodnog priraštaja na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

0-14 15-64 65 i više

2010

2011

2012

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

Rođeni Umrli Prirodni prirast

2009

2010

2011

2012

21

Grafikon 4. Kretanje broja novorođene djece prema spolu na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine


2.3. Nacionalna struktura stanovništva

Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, u nacionalnoj strukturi stanovništva USK, kao i F BiH, su prevladavali Bošnjaci (72,39%), a ostatak su činili Srbi (20,95%), Hrvati (2,85%) i ostali (3,81%). U 2001. godini u nacionalnoj strukturi stanovništva USK primjetno je povećanje udjela Bošnjaka (94,41%), te smanjenje udjela srpskog stanovništva na 3,35%. U 2001. godini na području USK njihov udio je bio za približno 4.5% manji u odnosu na 1991. godinu. Prema procjenama iz 2003. godine, u nacionalnoj strukturi stanovništva prevladavali su Bošnjaci (94,35%), a smanjen je udio Srba (3,4%), Hrvata (1,84%) i ostalih (0.41%).

Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u vezi stanovništva


Negativan migracijski saldo Osmisliti i provoditi mjere za poticanje zadržavanja stanovništva na području USK (poticaji poslodavcima za zapošljavanje mladih, otvaranje novih radnih mjesta) i poboljšanja kvalitete života kako bi se spriječilo iseljavanje stanovništva (mjere stambene, zdravstvene, kulturne, okolišne politike i sl.)

Napuštanje sela i jačanje pritiska u Razvijati poticajnu politiku za

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

2009 2010 2011 2012

Ženski

Muški

22

gradskim središtima zaustavljanje procesa deruralizacije i zadržavanja seoskog stanovništva

Pad broja novorođene djece Razviti i provoditi mjere pronatalitetne politike (rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji, subvencioniranje dječjih vrtića i sl.)

3. Privreda

3.1. Dinamika i razvijenost privrede

Privredu USK, kao i privredu FBiH i BiH, karakteriziraju negativne stope rasta. Bruto domaći proizvod USK i bruto domaći proizvod po stanovniku su u periodu od 2009. do 2013. smanjeni za oko 1%.

Tabela 4. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM)

2009. Udio

USK, % 2010.

Udio USK, %

2011. Udio

USK, % 2012.

Udio USK, %

USK 1.193.450 - 1.138.521 - 1.180.151 - 1.211.345 -

F BiH 15.165.000 7,87 15.385.000 7,4 15.948.000 7,4 16.369.510 7,4

BiH 24.202.000 4,93 24.773.000 4,6 25.666.000 4,6 25.670.000 4,7

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, Bilten, Sarajevo 2012.; Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja)

Grafikon 5. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM)

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, 2013.; Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja), 2013.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

2009. 2010. 2011. 2012.

USK

F BiH

BiH

23

Nominalni BDP na području USK je u 2012. godini iznosio 1.211.345 KM što je 7,4% ukupno ostvarenog BDP-a na području F BiH, odnosno s 4,6% ukupnog BDP-a BiH. Prema vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku u 2012. godini, USK se nalazi na posljednjem mjestu kantona u F BIH. BDP po stanovniku USK je 40% niži od onog na nivou F BiH i BiH.

Tabela 5. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u periodu od 2008. do 2013. godine (000 KM)

Općina

2012.* 2011 2010 2009

2008

BDP BDP po stanovn

iku BDP

BDP po stanovniku

BDP BDP po

stanovniku

BDP BDP po

stanovniku BDP

BDP po stanovniku

Bihać 425,607 6,913 414,648 6,743 400,021 6,519 398,828 6,508 400,609 6,547

B. Krupa 81,847 2,910 79,740 2,837 76,927 2,741 87,954 3,126 83,639 2,965

B. Petrovac

32,739 4,612 31,896 4,386 30,771 4,151 48,527 6,384 35,709 4,619

Bužim 32,739 1,816 31,896 1,778 30,771 1,718 37,911 2,122 30,13 1,689

Cazin 196,434 3,131 191,376 3,056 184,625 2,954 185,008 2,962 179,66 2,886

Ključ 65,478 3,399 63,792 3,288 61,542 3,150 71,273 3,62 54,681 2,766

S. Most 180,065 4,095 175,428 3,980 169,24 3,818 166,81 3,748 158,459 3,545

V. Kladuša 196,434 4,171 191,376 4,080 184,625 3,948 197,139 4,234 172,965 3,737

USK: 1.211.345 4,208 1.180.151 4,100 1.138.521 3,955 1.193.450 4,142 1.115.905 3,875

Izvor: Federalni zavod za statistiku *Procjena Federalnog zavoda za programiranje razvoja

Procjenjuje se da je u privredi USK, kao i u F BiH i BiH, velik udio sive ekonomije. Ne postoje relevantne i pouzdane procjene o udjelu i značaju sive ekonomije u ukupnim ekonomskim aktivnostima na području USK.

Indeks razvijenosti USK je za 22,7% niži od prosjeka F BiH prema čemu USK zauzima osmo mjesto od deset kantona u F BiH.

Tabela 6. Indeks razvijenosti kantona u F BiH u 2012. godini

Kanton Indeks

razvijenosti Rang

Sarajevski 138,5 1

Zapadno-hercegovački 116,3 2

Hercegovačko-neretvanski 106,3 3

Tuzlanski 101,6 4

Zeničko-dobojski 92,0 5

24

Bosansko-podrinjski 90,7 6

Srednjobosanski 78,1 7

UNSKO-SANSKI 77,3 8

Posavski 66,2 9

Kanton 10 59,8 10

Izvor: Federalni program za planiranje razvoja, 2013.

Tabela 7. Indeks razvijenosti USK i F BiH u 2012. godini

Stopa

zaposlenosti, %3

Stopa nezaposlenosti, %

Broj učenika/ 1000 st.

BDP po st. (KM)

Indeks odsutnosti

stanovništva

Federacija BiH = 100 Indeks

razvijenosti

Rang

Stopa zaposlenosti

Stopa nezaposlenosti

Broj učenika/1000 st.

BDP po st. (KM)

Odsutnost stanovništva4

USK 11,0 58,5 133 4.208 -16,4 58,9 74,9 100,4 60,1 92,1 77,3 8

F BiH 18,7 46,8 133 7.001 -15,2 100,00 100,00 100,00 100,00 100,0 100,00

Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji po općinama F BiH, 2013.

Grafikon 6. Nivo razvijenosti općina USK u 2012. godini

3 Stopa zaposlenosti utvrđena je na osnovu podataka o zaposlenima po općinama u odnosu na procjenu prisutnog broja stanovnika. 4 Odsutno stanovništvo utvrđeno je na osnovu prisutnog stanovništva po općinama u odnosu na stanovništvo po popisu iz 1991. godine u općinama koje su pripale F BiH po Daytonskom sporazumu.

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

Indeks razvijenosti

http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/makroekonomski_i_socioekonomski_pokazatelji/Socioekonomski_pokazatelji_po_opcinama_u_FBiH_u_2011_godini.pdf

25


Poređenje vrijednosti BDP-a općina USK pokazuje velike razlike u privrednoj razvijenosti. Bihać ima oko četiri puta veći BDP po stanovniku u odnosu na Bužim koji ima najniži BDP po stanovniku u USK.

3.2. Mala i srednja poduzeća

Na području USK je do 2013. godine registrirano ukupno 11.853 privrednih subjekata5 što je 9,38% ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u F BiH, odnosno oko 2% ukupnih privrednih subjekata registriranih na području BiH. Broj poduzeća na 1000 stanovnika u USK iznosi 41,2 što je manje od prosječnog broja poduzeća na 1000 stanovnika na federalnom nivou (54,1 poduzeća na 1000 stanovnika).

Grafikon 7. Omjer poduzeća registiranih u USK i F BiH, 2012.


U periodu od 2008. do 2012. godine iznos isplaćenih investicija u F BiH je smanjen za 31%, a u USK za 60%. Ostvarene investicije u 2011. godini u USK iznosile su 82.797.000 KM6 ili 3% manje nego 2010. godine. Iznos isplata za investicije u USK u 2011. godini je činio 2,85% ukupnih investicija isplaćenih u F BiH (2.906.670.000 KM). Najviše isplaćenih investicija u USK ostvareno je u sektorima prerađivačke industrije (23,8% ukupno isplaćenih investicija u 2011. godini), trgovine na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala, predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo (20,78% ukupno isplaćenih investicija) i zdravstvenog i socijalnog rada (11,77% ukupnih investcija),

5 Poslovne subjekte čine pravne i fizičke osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave. 6 Odnosi se na investicije u pravnim osobama i poljoprivrednim gazdinstvima.

9%

91% USK F BiH



26

Prema izvoru financiranja, oko 65% investicija u USK je isplaćeno iz vlastitih sredstava investitora, 15,8% investicija financirano je iz kredita, a ostatak od približno 20% financiran je iz ostalih izvora (udružena sredstva, financijski lizing, sredstva fondova i budžeta itd.).

U privredi USK dominiraju mikro poduzeća (do 9 zaposlenih) koja čine oko 70% ukupno registriranih poduzeća na području USK.

Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK u 2009., 2010. i 2011. godini

Vrsta poduzeća7 2008. 2009. 2010. 2011.

Mikro 1.446 1.364 1.314 1.193

Mala 518 516 513 512

Srednja 105 102 104 100

Velika 8 8 8 8

Ukupno USK: 2.077 1.990 1.939 1.813

Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

Prema veličini godišnjih poslovnih prihoda, gotovo svi subjekti pripadaju grupi s prihodima do 10 miliona KM.

Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini

POSLOVNI PRIHODI BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA U USK

do 10 miliona KM 1.788

10 – 50 miliona KM 17

50 – 100 miliona KM 1

Prosječan iznos isplaćene neto plate u USK u 2012. godini iznosio je 775,84 KM što čini 93,5% prosjeka F BiH (830 KM). Prema vrsti djelatnosti, u proizvodnji, snabdjevanju i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostvaruju se najviše neto plate (1.152,40 KM u 2012. godini), a iznad prosjeka su i plate isplaćene u sektorima državne uprave i odbrane (1.123,93 KM) i zdravstva i socijalnog rada (1.023,44 KM). Najniže plate 2012. godine zabilježene su u sektorima trgovine i popravka motornih vozila (502,25 KM), prerađivačke industrije (505,73 KM) i ribarstva (579,99 KM).

7 Klasifikacija poduzeća prema broju zaposlenih prikazana je u skladu s EU standardima: mikro – od 1 do 9 zaposlenih, mala – od 10 do 49 zaposlenih, srednja – od 50 do 250 zaposlenih i velika – preko 250 zaposlenih.

27

Grafikon 8. Kretanje plata po područjima klasifikacije djelatnosti u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013., Unsko-sanski kanton u brojkama, 2013.

Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009., 2010. i 2011. godinu

2009. 2010. 2011.

Općina Mikro

Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupn

o

Bihać 462 153 29 5 649 464 153 31 5 653 413 155 30 5 603

B. Krupa 133 50 8 1 192 127 51 8 1 187 100 49 8 1 158

B.Petrovac 57 18 4 0 79 45 18 4 0 67 42 18 4 0 64

Bužim 38 19 7 0 64 37 20 7 0 64 34 19 7 0 60

Cazin 297 110 26 0 433 284 107 25 0 416 273 108 24 0 405

Ključ 73 27 1 0 101 71 26 1 0 98 70 26 1 0 97

S.Most 140 71 10 0 221 131 68 11 0 210 116 69 9 0 194

V.Kladuša 164 68 17 2 251 155 70 17 2 244 145 68 17 2 232

Ukupno 1.364 516 102 8 1.990 1.314 513 104 8 1.939

0 200 400 600 800 1000 1200 1400

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo

C Vađenje ruda i kamena

E Proizvodnja,…

G Trgovina; popravak motornih vozila

I Prijevoz, skladištenje i veze

K Poslovanje nekretninama,…

M Obrazovanje

O Ostale javne, komunalne…

Q Esteritorijalne organizacije i tijela

2012.

2011.

2010.

2009.

28

USK: 1.193 512 100 8 1.813

Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, 2013.

Ekonomska kriza odrazila se i na poduzetništvo, pa je u periodu od 2009. do 2012. godine na području USK ukupno zatvoreno 200 poduzeća.

Prema vrsti djelatnosti, najveći broj registriranih pravnih osoba u 2012. godini pripadao je djelatnostima trgovine, popravka motornih vozila i motocikala, te predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo (1.411 ili oko 30%), te ostalim javnim komunalnim i vlastitim uslužnim djelatnostima (1.140 ili 23,7%). Najmanji broj pravnih osoba u 2012. godini zabilježen je u djelatnostima ribarstva (0,1%) i proizvodnje, snabdijevanja/opskrbe energijom, plinom i vodom (0,3%).

3.2.1. Obrti

Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima F BiH (Službene novine F BiH 35/09) uređuje uslove za obavljanje obrtničke i drugih srodnih djelatnosti na području F BiH (registracija, poslovanje, nadzor, prestanak obavljanja djelatnosti itd.).

Broj registriranih obrta na području F BiH i USK se smanjuje. U 2012. godini je na području F BiH registrirano 51.248 obrta ili 1% manje nego u 2011. godine. Na području USK je u 2012. godini bilo 3.809 obrta, što je 7,43% svih obrta na području F BiH. Broj obrta u USK je u 2012. godini smanjen za 5% u odnosu na 2011. godinu. Najviše obrtnika ima općina Bihać u kojoj je u 2012. godini bilo registrirano 1.083 obrta, što je 29% ukupnog broja svih registriranih obrta na području USK.

Prema vrsti djelatnosti, najveći je udio trgovačkih, ugostiteljskih i zanatskih obrtničkih radnji. Od ukupnog broja registriranih obrta na području USK u 2012. godini, 26,65% je bilo registrirano za djelatnost trgovine, popravka motornih vozila, motocikla i predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva, te u sektoru ugostiteljstva (24%). Po zastupljenosti slijede obrti u prerađivačkoj industriji (12,34%), poslovanju nekretninama (8,27%) i ostalim javnim komunalnim i vlastitim uslužnim djelatnostima (7,64%).

Grafikon 9. Obrti u USK po djelatnostima, 2012.


0 200 400 600 800 1.000 1.200

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Građevinarstvo

Ugostiteljstvo

Finansijsko posredovanje

Obrazovanje

Ostale javne komunalne i vlastite uslužne…

Broj registriranih obrta u 2012.

29

3.2.2. Poslovne zone

Uspostava i izgradnja poslovnih zona u F BiH je neadekvatna, a poslovna infrastruktura nerazvijena. Samo 26% općina u F BiH je pokrenulo izgradnju poslovnih zona, 36% je u fazi planskih aktivnosti, a 38% općina nije započelo nikakve aktivnosti u vezi izgradnje poslovne infrastrukture. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH je u 2008. godini pokrenulo projekt izgradnje poslovnih zona kojem je cilj unaprijediti poduzetničku klimu i stvoriti pogodne uslove za razvoj poduzetničkih aktivnosti u F BiH.

Razvoj poslovnih zona na području USK bio je stihijski, iako su bila značajna ulaganja u njihovo osnivanje iz općinskih i kantonalnog budžeta. Poslovne zone u USK samo djelomično raspolažu tehničkom i komunalnom infrastrukturom. Većina ima snabdijevanje pitkom vodom, dok je zbrinjavanje otpada i pristup kanalizacijskoj mreži u pojedinim zonama u toku realizacije, a u nekima tek u planu. Upravljanje poslovnim zonama nedovoljno je i neefikasno za privlačenje investitora zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne saradnje i koordinacije između općinskog i kantonalnog nivoa. Nedovoljno znanja o upravljanju poslovnim zonama čini njihovo poslovanje nekonkurentnim.

Tabela 11. Poslovne zone na području USK

Općina Poslovna zona Površina (ha) Broj poslovnih subjekata u zoni

Ukupna izgrađena površina (m2)

Bosanska Krupa Pilana 17 15 20.000

Ključ Velagići 26,6 5 2.660

Bosanski Petrovac Gorinčani 10 1 1.470

Bihać Bihać 39,2 9 -

Bihać Kamenica I 39,2 8

Bihać Ripač 20,7 -

Sanski Most Šejkovača 12 - 51.938

Cazin Ratkovac 75 1 16.700

Bužim Varoška Rijeka 70,784 - -

Izvor: RAUSK, 2013.

Potencijali zona za razvoj privrede USK su neiskorišteni zbog nepostojanja strategije za privlačenje investicija i poticajnih mjera za privlačenje poduzetnika u zone. Iznimka je poslovna zona u Bosanskoj Krupi gdje postoje objekti koji su bili u funkciji poduzeća ŠIP-UNA, KRUPATRANS d.o.o. u stečaju i UNA-OM d.o.o. u stečaju. Objekte s pripadajućim parcelama otkupila je Općina Bosanska Krupa s drugim pravnim i fizičkim licima, pa na području zone postoje objekti koji se mogu sanirati i adaptirati, kao i novi objekti koji su u završnoj fazi gradnje ili su već u funkciji.

Administrativne i birokratske procedure otežavaju poduzetničku aktivnost (neriješena vlasničko-imovinska pitanja nad zemljištem, neusklađenost zakona i strateških dokumenata na federalnom i kantonalnom nivou). Neiskorišten potencijal za razvoj poduzetništva postoji u brojnim napuštenim vojnim objektima i u velikim poduzećima, koja su zatvorena ili u stečaju zbog neuspjelih

30

privatizacijskih programa. Do 2012. godine na području USK je pokrenut stečajni postupak nad 22 poslovna subjekta, a za njih 4 je podnešen prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka.

3.2.3. Institucije za podršku razvoja poduzetništva

Na području USK nema potporne poduzetničke infrastrukture. Ne postoji niti jedan tehnološki park, poslovni inkubator, niti naučni institut pri fakultetima koji bi se bavio pitanjima tehnološkog razvoja i primjene novih tehnologija u privredi.

S ciljem uspostave potporne poduzetničke infrastrukture u 2012. godini formirana je Razvojna agencija USK, čija misija je povezati javni, privatni i civilni sektor u provođenju razvojnih projekata. U okviru Razvojne agencije USK formiran je i Odjel za podršku poduzetništvu, koji je svoje aktivnosti započeo krajem 2012. godine.

Vlada USK je u budžetskoj 2012. godini izdvojila 800.000,00 KM za podršku poduzetništvu u vidu poticaja, subvencija i kreditno-garancijskog fonda. Iz ovih sredstava su finansirana četiri programa: Program potpore poduzetnicima početnicima; Subvencioniranje kamata po kreditima komercijalnih banaka; Program potpore za povećanje zaposlenosti i Kreditno-garancijski fond. Od 2011. godine je na snazi Zakon o poticanju poduzetništva kojim je definirano 2% izdvajanja iz kantonalnog budžeta za poticanje proizvodnih poduzetničkih aktivnosti, ali je iskorištenost sredstava niska zbog nepoznavanja procedura prijava na konkurs od strane potencijalnih korisnika.

Manjak poduzetničke infrastrukture (privredne, državne, urbane, institucionalne, komunalne, financijske), nepoticajna poduzetnička klima i administrativno-birokratske zapreke su razlog slabog poduzetničkog duha i visokog rizika ulaganja. Broj novoosnovanih, ali i zatvorenih poduzeća se smanjuje. U USK je u 2011. godini otvoreno 118 novoregistriranih poduzeća, što je za 4% manje nego godinu ranije, a zatvoreno 68 poduzeća ili 6,8% manje nego u 2010. godini. Postoji neiskorišten investicijski potencijal u obliku štednje deponirane u bankama8, prihoda koji iseljenici ostvaruju u dijaspori i financijskih sredstava povratnika iz dijaspore9.

Od poslovnih udruženja, u USK djeluju nevladine neprofitne organizacije Privredna komora USK (PK USK) i PLOD Centar, te Obrtnička komora USK koja predstavlja jednu od značajnijih obrtničkih asocijacija na području F BiH.

Privredna komora USK zastupa interese poslovne zajednice USK u domaćem i međunarodnom poslovnom okruženju s ciljem povećanja konkurentnosti poduzetništva. Međunarodna poslovna manifestacija u organizaciji PK USK, sajam EKOBIS, je proglašen najuspješnijim regionalnim projektom na području jugoistočne Evrope. Sajam promovira ekološke tehnologije i industrije, te ekoturizam, a svake godine okuplja oko 200 izlagača iz oko 15 zemalja.

Centar za promociju lokalnog razvoja – PLOD je udruženje građana osnovano 2007. godine. Jedan od glavnih zadataka PLOD Centra je unaprjeđenje poduzetničke klime, koja će stimulativno djelovati na osnivanje novih i razvoj postojećih malih i srednjih poduzeća. U periodu od 2007. do 2012. godine PLOD je razvio i kandidirao ukupno 51 razvojni projekat iz oblasti turizma, ruralnog razvoja, podrške malim i srednjim poduzećima i socijalne inkluzije od kojih je ukupno odobreno 23.

8 Iznos štednje građana deponirane u poslovnim bankama procjenjuje se na 7 milijardi KM 9 Prema Federalnom zavodu za statistiku, do kraja 2012. godine je ukupan broj povrataka izbjeglica i raseljenih osoba u F BiH iznosio 739.879, a ukupan broj manjinskih povrataka izbjeglica i raseljenih osoba koji su se vratili u mjesto porijekla u F BiH je bio 275.392.

31

3.3. Glavne privredne djelatnosti

Privreda F BiH, USK i zemalja u okruženju prolazi kroz ekonomsku krizu. Vrijednost BDP-a i BDP-a po stanovniku je u periodu od 2009. do 2013. godine smanjena za oko 1% prema čemu se USK nalazi na posljednjem mjestu svih kantona u F BiH. Registrirana nezaposlenost je od 2008. do 2012. godine porasla za 17,7% pri čemu je USK dosegao najvišu stopu nezaposlenih mladih osoba od 15 do 24 godine starosti u F BiH (38% u 2011. godini). Tokom zadnjih pet godina oslabljene su značajne djelatnosti poput industrije (19% ukupnih prihoda svih djelatnosti, 2011) i trgovine (49% u 2011). Stepen investiranja bilježi pad od gotovo 13%, a izvoz roba je smanjen za 24%.

Grafikon 10. Strukutra ukupnog prihoda u USK po privrednim granama u USK

Izvor: USK

32

3.3.1. Rudarstvo

Područje USK raspolaže sa značajnim zalihama prirodnih minerala, koje predstavljaju osnovu za razvoj industrije i privrede u cjelini. Metaloprerađivačka industrija zasniva se na eksploataciji ugljena na području Kamengrada, na lokalitetu površinskog kopa Zlauša u Goricama, eksploataciji boksita na području Sanskog Mosta i Bosanske Krupe, proizvodnji opekarskih proizvoda u Sanskom Mostu i eksploataciji mangana na području općine Bužim. Nalazišta dolomita u Bužimu, te na lokalitetima u blizini Velike Kladuše Tuk-Pijeskana, Hajrat-Vrnogračke Slapnice, Hovinac-Radića Most i Visoka Glavica-Vejna koriste se u građevinarstvu - za proizvodnju cementa i za cestogradnju. U blizini Cazina se nalazi površinski kop gline Čukunovo koja se koristi za proizvodnju opeke, crijepa i proizvoda od pečene gline.

Grafikon 11. Ukupni prihodi u djelatnosti rudarstva u periodu od 2006. do 2011. (u KM)

Izvor: USK, 2013.

Ukupni prihod ostvaren od rudarstva u proteklih pet godina je u porastu zahvaljujući novim koncesijama za eksploataciju sirovina. Mineralni resursi odlikuju se visokim stepenom geološke istraženosti. Dio raspoloživih mineralnih sirovina se eksploatira putem dodijeljenih koncesija pri čemu prioritet za dodjelu imaju ulagači s većim stepenom finalizacije.

U 2012. godini aktivno je 30 koncesijskih ugovora za geološka istraživanja i ekspolataciju mineralnih sirovina. Prihodi od koncesija ostvareni u 2012. godini iznosili su 190.350 KM, od čega 76.140 KM ili 40% pripada kantonu, a 114.210 KM ili 60% općinama na čijem području se vrši eksploatacija prirodnih resursa. Naplata je uglavnom neuspješna, pa je do kraja 2012. ukupan dug koncesionara koji eksploatiraju mineralne sirovine iznosio 3.022.720 KM. 10.

10

Izvještaj Revizije Ministarstva financija F BiH, 2012.

0

1000000

2000000

3000000

4000000

5000000

6000000

7000000

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Vađenje ruda i kamena

33

3.3.2. Industrija

Grafikon 12. Ukupni prihod ostvaren u industriji u USK od 2006. do 2011. (u KM)

Izvor: USK, 2013.

Industrijska proizvodnja rasla je do 2008. dok zadnjih nekoliko godina počinje gubiti značaj u privredi USK . U 2011. godini udio industrije u ukupnim prihodima USK je 19%. Najznačajniji udio u ukupnim prihodima ostvarenima od industrijske proizvodnje u 2011. godini otpada na metaloprerađivačku industriju, preradu drva i drvnih proizvoda i prehrambenu industriju.

0

50000000

100000000

150000000

200000000

250000000

300000000

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Industrija

34

Grafikon 13. Ukupni prihodi po djelatnostima u prerađivačkoj industriji u 2011. godini (u KM)

Izvor: USK, 2013.

Metaloprerađivačka industrija

U prijeratnom periodu metaloprerađivačka industrija je imala važnu ulogu u ukupnoj strukturi privrede USK. U 1991. godini privredni subjekti USK iz sektora metaloprerađivačke industrije su ostvarili proizvodnju u vrijednosti 70 miliona KM ili 6,7% proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji BiH i zapošljavali 2.200 radnika, odnosno 5,6% ukupno zaposlenih u toj industriji na području BiH. Najviše su se proizvodili poluproizvodi za građevinsku, mašinsku i druge srodne industrije.

U poslijeratnom periodu većina kapaciteta metaloprerađivačke industrije nije u funkciji. Najveći dio metalne industrije USK je skoncentrisan u Bosanskoj Krupi gdje se proizvode kabine za kamione, poljoprivredne mašine itd. Najveća poduzeća u ovoj oblasti su Krupa kabine d.o.o, Bosancar d.o.o. , Novi most d.o.o,. i ZAH d.o.o. Na području Sanskog Mosta je austrijski investitor Remus Innovation d.o.o. pokrenuo proizvodnju auspuha za automobile. U Velikoj Kladuši postoji tvornica za proizvodnju klimatizacijske i ventilacijske opreme, AIRVENT d.o.o., s oko 30 zaposlenih. U Cazinu posluje poduzeće Kenda Commerce koje se bavi proizvodnjom peći i kamina na pelet, peći na čvrsto gorivo i etažnih peći, koje se izvoze na tržište Evropske unije. Na području općine Bihać nositelj metaloprerađivačke industrije je preduzeće Č.J. d.o.o. čija je osnovna djelatnost proizvodnja

0 20000000 40000000

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Proizvodnja pića

Proizvodnja tekstila

Proizvodnja odjeće

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda

Prerada drva i proizvoda od drva, osima…

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

Štampanje i umnožavanje snimljnih zapisa

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih…

Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda

Proizvodnja farmaceutskih proizvoda

Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih…

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih…

Proizvodnja računara, elektroničkih i…

Proizvodnja električne opreme

Proizvodnja mašina i opreme

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i…

Proizvodnja namještaja

Ostala prerađivačka industrija

Popravak i instaliranje mašina i opreme

2011

35

metalnih konstrukcija, sklopnih elemenata, kovanih i inox elemenata i drugih proizvoda od metala. Poduzeće ostvaruje izvoz na austrijsko tržište, a zapošljava oko 70 radnika.

U 2012. godini je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio 4.972 što je za približno 13% manje nego 2009. godine.

Grafikon 14. Kretanje ukupnog prihopda ostvarenog u metaloprerađivačkoj industriji USK u periodu od 2006. do 2011. godine (u KM)

Izvor: USK,2013.

Metalna industrija u USK funkcioniše uz upravljanje i pomoć vlasnika iz inostranstva. U USK ne postoji sistem podrške ovom sektoru, iako je to sektor koji u posljednje vrijeme ima tendenciju laganog rasta.

Drvna industrija i šumarstvo

Upravljanje sektorom šumarstva u F BiH je u nadležnosti federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uključujući Federalnu upravu za šumarstvo. Drvna industrija je u nadležnosti federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije putem odjela za drvnu industriju u sastavu sektora industrije. Na nivou USK šumarstvom upravlja odsjek za šumarstvo kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te kantonalna Uprava za šumarstvo, a drvna industrija je u nadležnosti Ministarstva privrede USK. Privredna komora F BiH i federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije su u 2013. godini započeli proces izrade federalne Strategije razvoja drvne, te industrije građevinskog materijala. Cilj strategije je povećati zapošljavanje i proizvodnju proizvoda višeg stepena obrade, te konkurentnost finalnih proizvoda drvne i građevinske industrije.

Prerada drveta i šumarstvo na području USK imaju dugu tradiciju tako da u većini općina postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, te preradu drveta (Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac).

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

70000000

80000000

2006 2007 2008 2009 2010 2011

36

Tabela 12. Šumsko zemljište na području USK i F BiH u 2012. godini

Prostorna jedinica Površina (ha) Drvna masa (000 m3) Drvna masa (ha/ m3)

USK 225.907 36.016 159

F BiH 1.335.968 223.480 167


U prijeratnom periodu drvna industrija je bila okosnica privrednog razvoja USK. Sadašnji nivo proizvodnje proizvoda od drveta i drvne prerade je znatno smanjen u odnosu na prijeratni nivo. Ukupni prihod ostvaren od drvne industrije na području USK je u 2010. godini iznosio 24.437.720 KM što čini 19% ukupno ostvarenih prihoda drvne industrije u F BiH. Niske šume se u drvno-prerađivačkoj industriji ne koriste zbog neizgrađenih puteva i nedostatka kapaciteta za preradu. Poluproizvodi od drveta (šperploče, iverica i fina iverica) se više ne proizvode. Objekti, oprema i instalacije velikih drvnih kombinata su u ratu pretrpjeli znatne štete. Strana tržišta su u velikoj mjeri izgubljena, a finalnom proizvodnjom namještaja bave se manji privatni privredni subjekti. Mnogobrojna poduzeća drvno-prerađivačke industrije su u stečaju ili su zatvorena, njihovi potencijali (infrastruktura, dio kapaciteta) stoje neiskorišteni.

Grafikon 15. Kretanje ukupnih prihoda drvne industrije u USK u periodu od 2006. do 2011. godine11

Izvor: USK, 2013.

Mjere razvoja ove industrije su subvencioniranje troškova izdavanja garancija, osnivanje revolving fonda i poticanje rada drvoprerađivačkog klastera u USK u cilju postizanja višeg stepena finalizacije. Privredna komora USK i kantonalno Ministarstvo privrede su, za podršku privrednim subjektima iz drvne industrije, osnovali Fond za podršku drvoprerađivačima. Fond subvencionira troškove pripreme i certificiranja u provođenju sistema upravljanja kvalitetom s ciljem povećanja kvalitete i

11 Osim namještaja.

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

2006 2007 2008 2009 2010 2011

37

konkurentnosti proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava je 10.000, 00 KM.

Šumskim resursima USK u državnom vlasništvu upravlja Šumsko privredno društvo Unsko-sanske šume d.o.o. preko svojih općinskih organizacijskih jedinica, dok su poslovi čuvanja šuma od 2009. godine povjereni Kantonalnoj upravi za šumarstvo. Skupština Unsko-sanskog kantona je osnovala ovo privredno društvo radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u upravljanju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju USK. ŠPD „Unsko-sanske šume“ broji oko 555 zaposlenih, te je najveće poduzeće u USK, koje ostvaruje i najveći prihod u USK. ŠPD "Unsko-sanske šume" djeluje preko svojih poslovnih jedinica, šumskih uprava, koje pokrivaju općine na čitavom USK kantonu.

U 2008. godini započeo je proces certificiranja šuma na području USK, a u 2010. godini dobiven je FSC certifikat za šumsko područje Ključko, kojim se potvrđuje da se šumama upravlja u skladu s ekološkim, ekonomskim i socijalnim standardima.

Prihodi od prodaje drvnih sortimenata, koje je u 2012. godini ostvarilo poduzeće ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o. su iznosili 29.071.402 KM. Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata po fazama rada porasla je 2012. godine u odnosu na prethodnu godinu za 3%.

Tabela 13. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini (m3, neto masa)

Sortiment Ostvareno

2011. godine

Ostvareno

2012. godine

Indeks

2012/2011

Trupci četinara 68.369 81.113 119

Rudno četinara 819 817 100

Celuloza četinara 48.146 58.617 122

Ukupno četinara: 117.334 140.565 120

Trupci lišćara 62.017 60.736 98

Ogrjev lišćara 203.835 191.710 94

Ukupno lišćara: 265.852 252.446 95

SVEUKUPNO: 383.186 393.011 103

Izvor: Izvještaj o radu i poslovanju ŠPD Unsko Sanske šume d.o.o. za period 01.01.2012.-31.12.2012. godine, veljača, 2013.

Zakon o šumama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prvi put je usvojen 2002. godine12, a stručni i inspekcijski nadzor nad iskorištavanjem šuma povjeren je kantonima. Zakon o šumama na području USK usvojen je 2012. godine. Prisutna je bespravna sječa za čije je sprječavanje potreban veći broj kadrova u šumarstvu, odnosno šumskih inspektora i lugara, te inženjera šumarstva. Procjenjuje se da ilegalne pilane uzrokuju velike štete zbog neovlaštene eksploatacije šumskih resursa. Degradacija šuma osobito se javlja na području općina Bužim, Bosanska Krupa i Bihać. Postoji i manjak potrebnih voznih jedinica. U procesu provođenja inventarizacije šumskih resursa provedena je prva faza u kojoj je izvršena provjera odabrane metodologije.

12 Zakon o šumama na nivou F BiH revidiran je 2009. godine.

38

Prehrambena industrija

Prehrambena industrija je 1991. godine zapošljavala 2.592 radnika ili 4,03% ukupnog broja zaposlenih u USK. U poslijeratnim godinama se broj zaposlenih u prehrambenoj industriji USK smanjio za 52%. U strukturi prehrambene industrije prevladava proizvodnja brašna, tjestenine, pekarskih proizvoda, mliječnih proizvoda, ribe, mesa, piva, konditorskih proizvoda, prerađenog voća i povrća.

Grafikon 16. Ukupni prihodi ostvareni proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića u USK u periodu od 2006. do 2011. (u KM)

Izvor: USK, 2013.

U 2012. godini devet najvećih proizvođača mesa i mlijeka s područja općine Velika Kladuša osnovalo je Udruženje Mljekar s ciljem jačanja međusobne saradnje u proizvodnji mesa i mlijeka.

Prva poljoprivredna zadruga na području USK je zadruga Plodovi zemlje, osnovana na području općine Cazin 2003. godine, s ciljem objedinjavanja, te održanja porodičnih poljoprivrednih površina i jačanja poljoprivredne proizvodnje na području USK.

Mljekara Meggle, na prostoru općine Bihać, vrši otkup mlijeka na prostoru općina USK, te na taj način značajno podržava razvoj mljekarstva. Ovo je ujedno poduzeće sa najvećim prihodom u USK. Mljekara Meggle ima 4.252 kooperanta i 105 zaposlenih, a u periodu od 2006. do 2011. je prosječna godišnja prerada mlijeka iznosila 31.715.000 litara. Posljednjih godina na području USK razvilo se uspješno poslovanje više malih proizvođača hrane, prije svega u mesnoj industriji.

0

5000000

10000000

15000000

20000000

25000000

30000000

35000000

2006 2007 2008 2009 2010 2011

Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja pića

39

Tabela 14. Razvojni problemi i potrebe u privredi


Ispodprosječni nivo razvijenosti i životnog standarda u USK u odnosu na F BiH i BiH uz velike razlike u razvijenosti između općina USK

Planirati, poticati i provoditi mjere za poticanje privrednog rasta i ujednačavanje razvijenosti među općinama, osobito u dijelovima USK koji zaostaju u razvoju

Loša poduzetnička i investicijska klima dovodi do pada investicijskih aktivnosti i zatvaranja poduzeća (destimulativne mjere poreske i carinske politike, administrativno-birokratske zapreke, neriješeni imovinsko-pravni odnosi)

Intenzivirati aktivnosti za poticanje razvoja poduzetništva i jačanje investicijskih aktivnosti

Visok udio sive ekonomije u privrednim aktivnostima

Jačati provođenje mjera prevencije i suzbijanja sive ekonomije u privrednim aktivnostima

Manjak znanja i menadžerskih vještina u upravljanju poslovnim zonama uzrokuje njihovo nekonkurentno poslovanje

Unaprijediti znanja i vještine za uspješno i konkurentno upravljanje poslovnim zonama

Nedovoljna infrastrukturna opremljenost poslovnih zona (komunalna, tehnička)

Jačati ulaganja u opremanje poslovnih zona potrebnom infrastrukturom (komunalnom, tehničkom itd.)

Preklapanje nadležnosti i nedostatak saradnje u provođenju politika jačanja poduzetništva i investicijskih aktivnosti između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa upravljanja

Intenzivirati saradnju u provođenju politika jačanja poduzetničkih i investicijskih aktivnosti između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa upravljanja

Nema strategije za poticanje investicija Izraditi strategiju s mjerama za poticanje investicija

Neiskorišten investicijski potencijal štednje stanovništva, prihoda ostvarenih u dijaspori i prihoda povratnika iz dijaspore

Razviti stimulativne mjere za usmjeravanje štednje stanovništva, prihoda dijaspore i povratnika iz dijaspore u investicijske aktivnosti

Neiskorišteni kapaciteti i infrastruktura vojnih objekata i objekata zatvorenih

Jačati iskorištenost kapaciteta i infrastrukture vojnih objekata, objekata

40

poduzeća i poduzeća u stečaju zatvorenih poduzeća i poduzeća u stečaju

Nema potporne poduzetničke infrastrukture (tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, naučni instituti)

Razvijati i uspostaviti potpornu poduzetničku infrastrukturu (tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, naučni instituti)

Slab poduzetnički duh Razvijati i provoditi aktivnosti za jačanje poduzetničkog duha

Nedovoljna sredstva za poticanje razvoja poduzetništva (povoljni bankovni krediti, garantni fondovi, venture capital, revolving fond)

Jačati ulaganja u mjere za poticanje razvoja poduzetništva (subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite, osnivanje garantnog i revolving fonda i sl.)

Nedovoljna znanja poduzetnika o procedurama prijave na konkurse za dodjelu sredstava za jačanje i poticanje poduzetništva

Razviti programe za jačanje znanja poduzetnika o procedurama prijave na konkurse za dodjelu sredstava za jačanje i poticanje poduzetništva

Nizak udio naplaćenih potraživanja po osnovi koncesija za eksploataciju rudnih bogatstava

Povećati udio naplaćenih potraživanja od koncesija za eksploataciju rudnih bogatstava

Nepovoljna sektorska struktura privrede; nizak udio prerađivačke industrije u BDP-u, te nedovoljna razvijenost tercijarnog sektora

Poticati proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti, te razvijati tercijarni sektor

Nepostojanje sistema podrške metaloprerađivačkoj industriji

Uspostaviti i provoditi sistem podrške metaloprerađivačkoj industriji

Niska primjena novih tehnologija u industriji, te neosposobljenost kadrova za primjenu novih tehnologija

Jačati primjenu novih tehnologija u industriji, te razviti programe osposobljavanja kadrova za primjenu novih tehnologija

Manjak stručnih kadrova i opreme u radu šumskih privrednih društava

Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u radu šumskih privrednih društava i poticati ulaganja u opremu potrebnu za efikasan rad

41

Smanjenje šumskog zemljišta zbog bespravne sječe šuma

Razvijati i provoditi mjere sprječavanja bespravne sječe šuma

3.3.3. Poljoprivreda

Federalni Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine F BiH, 52/09) je krovni zakon F BiH kojim je propisana nadležnost F BiH, kantona i lokalnih zajednica u upravljanju državnim poljoprivrednim zemljištem. U periodu od 2009. do 2012. godine je na području USK dodjeljeno oko 1.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup i koncesiju.

Površina poljoprivrednog zemljišta na području USK iznosi 181.107 ha što je približno 16% ukupnog poljoprivrednog zemljišta na području F BiH. U ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta na području USK je 82% obradivih poljoprivrednih površina ili 20,75% ukupno obradivih poljoprivrednih površina u F BiH. Strukturu obradivih poljoprivrednih površina u USK čine oranice i bašte (70,74% ukupno obradivog poljoprivrednog zemljišta), livade (27,30%) i voćnjaci (1,95%). Ostatak poljoprivrednog zemljišta (18%) čine neobradive poljoprivredne površine (pašnjaci, trstici i bare).

Grafikon 17. Struktura obradivog poljoprivrednog zemljišta u USK u 2013. godini


Prema strukturi vlasništva, 6,74% poljoprivrednog zemljišta je u javnom vlasništvu, a ostatak od približno 93,26% u privatnom. Registar državnog poljoprivrednog zemljišta nije uspostavljen. U prijeratnom periodu su nosioci razvoja poljoprivrede bile državne poljoprivredne zadruge i državna poduzeća, koja su se najviše bavila biljnom proizvodnjom i tovom u stočarstvu. Proizvodnja mlijeka se odvijala na usitnjenim privatnim posjedima povezanima kooperantskim odnosima.

70,74%

1,95%

27,31%

Oranice i bašte

Voćnjaci

Livade

42

Broj poljoprivrednih domaćinstava na području USK je oko 21.600, a prosječna veličina posjeda je između 3 i 5 ha. Usitnjenost poljoprivrednih posjeda otežava poljoprivrednu proizvodnju i smanjuje prinose. Potporna infrastruktura za povećanje poljoprivredne proizvodnje na području USK ne postoji (npr. hladnjače, pakirnice). Broj registriranih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava i klijenata u 2011. godini je bio 6.318 što je 17,37% ukupnog broja porodičnih obiteljskih poljoprivrednih gazdinstava i klijenata na području F BiH.

Poljoprivredni potencijali nisu dovoljno iskorišteni zbog brojnih ograničavajućih faktora poput niskog nivoa primjene savremenih agrotehničkih mjera, neodgovarajuće zakonske regulative, površina pod minama, te neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem. Zemljišne knjige i katastarska evidencija nisu usklađeni sa stvarnim stanjem. Do 2010. godine na području USK je razminirano oko 2.675,815 m2 poljoprivrednih površina, a procjenjuje se da je još 29.293.714 m2 minski rizičnog poljoprivrednog zemljišta. Udio minski rizičnog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupnim minski rizičnim poljoprivrednim površinama na području F BiH iznosi oko 20%.

Smanjivanje poljoprivrednog zemljišta uzrokuje neracionalna sječa šuma i pojava klizišta, nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ilegalna odlagališta otpada, te nedovoljna ulaganja u sistem zaštite od poplava uz vodotoke rijeka. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK izradilo je Kantonalni operativni plan odbrane od poplava kojim su identificirana značajnija poplavna područja u USK.

Prema veličini navodnjavanih poljoprivrednih površina, F BiH se nalazi pri dnu ljestvice evropskih zemalja. USK raspolaže velikim vodnim bogatstvom, ali navodnjavanje se ne provodi dovoljno u odnosu na potrebe pa suše smanjuju prinose poljoprivrednih kultura. Planovi i projekti za razvoj savremenih sistema navodnjavanja u USK nisu donešeni.

U 2012. godini obrađeno je ukupno 44.569 ha poljoprivrednih površina što je za približno 7% više nego u 2011. godini. Ostvareni prinosi od usjeva u 2012. godini iznosili su 269.472 tone što je za 11% manje nego godinu ranije.

Ukupna vrijednost poticane poljoprivredne proizvodnje ostvarene u 2012. godini na području USK iznosi oko 83.068.598,53 KM.

Tabela 15. Financijska vrijednost poticane proizvodnje (iz kantonalnog i federalnog budžeta) u 2012. godini

Vrsta proizvodnje Obim proizvodnje Približna vrijednost proizvodnje (KM)

Premirano mlijeko 31.940.956 l 47.911.434,00

Junice za rasplod 3.179 grla 9.537.000,00

Tov junadi 1.833 grla 4.283.721,00

Držanje koka nesilica 13.540 kom. 108.320,00

Uzgoj goveda u sistemu krava-tele 64 grlo 256.000,00

Uzgoj rasplodne stoke (ovce i koze) 9.198 grlo 1.839.600,00

Tov pilića 643.006 kom. 4.340.290,50

Proizvodnja riblje mlađi 2.056.576 kom. 411.315,20

Uzgoj slatkovodne ribe 413678,99 kg 2.895.752,93

43

Interventna pomoć pčelarima 17.875 društva ili min.

178.750 kg meda 3.575.000,00

Proizvodnja povrća, jagoda i cvijeća u zatvorenom prostoru 83.026 m2 1.245.390,00

Ostvarivanje novčane podrške za nabavku sadnica jagodičastog voća 8,64 ha 34.560,00

Proizvodnja gljiva 2.940 m2 44.100,00

Ostvarivanje prava na novčane podrške za podizanje novih plastenika i staklenika 3.064 m2 45.960,00

Proizvodnja jagodičastog voća 709.170 kg 1.418.340,00

Proizvodnja krušnih žitarica 180,23 ha 220.781,75

Proizvodnja silažnog kukuruza 1738,49 ha 2.798.968,90

Proizvodnja uljarica 109,83 ha 238.880,25

Proizvodnja povrća na otvorenom 814.369 kg 814.369,00

Proizvodnja heljde, ljekovitog i aromatičnog bilja 76,32 ha 152.640,00

Proizvodnja sjemena krompira (I SR) 24 ha 240.000,00

Proizvodnja sjemena krompira (original) 22 ha 264.000,00

Sufinanciranje izrade mliječnog kartona 15.687 grlo 392.175,00

UKUPNO KM: 83.068.598,53

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, 2013.

44

Grafikon 18. Struktura poljoprivredne poizvodnje po toni kulture u USK u 2012. godini

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama, 2013.

Povrtlarske kulture se uzgajaju u porodičnim vrtovima za plasman na lokalnom tržištu i za osobne potrebe. Komercijalna poljoprivredna proizvodnja, uz subvencije iz općinskih, kantonalnog i federalnog budžeta, provodi se u saradnji poljoprivrednika s poljoprivrednom zadrugom Agromerkantilija iz Velike Kladuše. Najveći problem u području poljoprivrede su isplate subvencija poljoprivrednicima koji se nalaze izvan sistema i koji posluju na „crno“, te nedostatak praćenja namjenskog trošenja isplaćenih subvencija. Poticajima se subvencionira uzgoj oko 18

Prinos, tona

Pšenica Raž

Ječam Zob

Kukuruz-zrno Soja

Krompir Mrkva

Crni luk Bijeli luk/češnjak

Grah-zrno Kupus

Paradajz Paprika zelena

Krastavac Djetelina-sjeno

Lucerka Kukuruz-zeleni

Mješavina mahunj.s travama i žitaricama Travnoska smjesa

45

poljoprivrednih kultura. Zakonsku osnovu dodjele subvencija u poljoprivredi čini Zakon o novčanim podrškama primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji13. Kantonalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva provodi dodjelu novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji od 2004. godine. Sistem subvencija koje se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima nije uspostavljen prema ekonomskim načelima, te postoji neusklađenost u politici dodjele subvencija na općinskom i kantonalnom nivou. Sistem analize rezultata i efikasnost dodjele poljoprivrednih subvencija nije uspostavljen, te se provođenje programa poticaja ne zasniva na analizama.

U periodu od 2008. do 2013. godine je prosječno godišnje iz kantonalnog budžeta isplaćeno oko 3.158.000,00 KM za novčane podrške poljoprivrednim proizvođačima, a u 2012. godini su izdvajanja za te svrhe smanjena za gotovo 28% u odnosu na 2011. godini. Poticaji proizvođačima mlijeka s područja USK se dodjeljuju i iz federalnog budžeta, pa je od 2008. do 2013. prosječno godišnje za njihove potrebe izdvojeno 7.556.242,84 KM. U periodu od 2007. do 2013. godine je 69.072 poljoprivrednih proizvođača s područja USK koristilo poticaje dodijeljene iz kantonalnog i federalnog budžeta.

Tabela 16. Kretanje iznosa isplaćenih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine

Godina Iznos isplaćenih novčanih podrški u u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (KM)

2008. 3.013.229,48

2009. 2.480.114,70

2010. 2.899.567,14

2011. 4.296.300,00

2012. 3.099.318,66

Ukupno: 15.788.592,98

Izvor: Izvještaj o realizaciji kantonalnih i federalnih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, 2012.

Voćnjaci zauzimaju površinu od 2.947 ha ili 6,68% ukupnih površina pod voćnjacima u F BiH. U voćarstvu je broj rodnih stabala voća iznosio u 2012. godini 438.121 1.309.711 što je za 66,5% stabala manje nego u 2011. godini. U 2012. godini ukupno je proizvedeno 7.418 tona voća, od čega 91% čini proizvodnja jabuka i šljiva. Prinosi u voćarstvu su u odnosu na 2011. godinu bili manji za 35,30%.

Broj stoke iznosio je u 2012. godini 150.056 grla ili 3,02% manje nego 2011. godine. U ukupnom broju stoke najviše je ovaca (48,16%), te goveda (23,12%). U prijeratnom periodu bio je značajan uzgoj autohtone pasmine bosanskog konja, koji je u poslijeratnom periodu gotovo nestao. U strukturi stočarskih proizvoda najznačajnija je proizvodnja kravljeg mlijeka, koja je u periodu od 2007. do 2013. godine porasla za 4,6%, te je u 2012. godini iznosila 55.604 litara. Proizvodnju kravljeg mlijeka potiče redovan otkup mlijeka i zagarantirana otkupna cijena, ali postoji nedostatak modernih farmi, kao i potreba za obnovom postojećih. Na području USK otkup mlijeka vrše tri mljekare, Mlijekoprodukt d.o.o., Meggle i Jezerka iz Jezerskog. U 2011. godini je ukupna vrijednost 13 Službenik glasnik USK, 07/2008.

46

proizvedenog mlijeka, mliječnih proizvoda i sira u USK iznosila 2.873.977,00 KM ili 3% ukupnog prihoda od svih privrednih djelatnosti.

U prijeratnom periodu je bila značajna proizvodnja konzumnih kokošjih jaja koja je danas znatno smanjenja. U periodu od 2007. do 2013. godine proizvodnja konzumnih kokošjih jaja je smanjena za oko 28%. Proizvodnjom konzumnih jaja bave se poduzeća Agrokomerc d.o.o iz Velike Kladuše, porodična poljoprivredna zadruga Ratar, poduzeće Imidž Puls, te jedno manje privatno poduzeće u Maloj Kladuši.

Pčelarstvo posljednjih godina bilježi rast. Broj košnica pčela u periodu od 2007. do 2013. godine je porastao za oko 27%. Proizvodnja je u istom periodu povećana za 16%, te je u 2012. godini proizvedeno 326 tona meda. Za proizvodnju meda se koristi zastarjela tehnologija, te prevladavaju usitnjeni pčelinjaci što umanjuje prinose i produktivnost (broj kilograma meda po košnici smanjen je za 8,65% od 2007. do 2013. godine). Ne postoji organizirani otkup meda. Promocijom razvoja pčelarstva bavi se Savez pčelara USK. U općini Cazin djeluje Udruženje pčelara Kesten koje je 2010. godine realiziralo geografsko brendiranje kestenovog meda, te postalo korisnik prve geografske oznake kontroliranog porijekla i kvalitete u F BiH. Na području općine Cazin postoji oko 6000 ha kestenovih šuma, koje omogućuju proizvodnju visokokvalitetnog kestenovog meda s 95% udjela polenovih zrnaca kestena.

Zadrugarstvo i poslovno povezivanje i saradnja malih poljoprivrednih proizvođača je slabo razvijena, te nema značajniji uticaj na poljoprivredna kretanja. Najzastupljena su udruženja proizvođača mlijeka. Poljoprivredne zadruge su većinom u stečaju, a mali broj je privatiziran. Zakonom o zadrugama su u općinama uspostavljene nove manje zadruge, ali zadrugarstvo u poljoprivredi je slabo razvijeno.

Poljoprivredne proizvođači se okupljaju na poljoprivrednim manifestacijama, koje promoviraju domaće poljoprivredne proizvode, te povezuju najuspješnije poljoprivredne proizvođače i uzgajivače. Najistaknutije poljoprivredne manifestacije su Kladuški dani poljoprivrede, Dani Bihaćkog povrća, Put zlata, Cazinski sajam, Dani poljoprivrede u Sanskom Mostu i druge.

Problem koji je prisutan i u ratarstvu i stočarstvu je nerazvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda, nedostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom, te problem otkupa proizvoda. Prodaja poljoprivrednih proizvoda uglavnom se odvija „na kućnom pragu“, te posredstvom lokalnih tržnica i otkupljivača. Najčešći oblik plasiranja poljoprivrednih proizvoda na šira tržišta su kooperantski odnosi, koji su uspostavljeni u proizvodnji mlijeka, jagodičastog voća i pojedinih povrtlarskih kultura. Kontrole proizvodnje poljoprivrednih proizvoda su sporadične. U ratarstvu je uglavnom prisutna GLOBAL CAP certifikacija (npr. kod proizvođača malina i organske hrane), a kod proizvodnje proizvoda životinjskog porijekla se provodi HASAP i HALAL certifikacija. U 2012. godini je vrijednost ostvarenog izvoza u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u USK dostigla iznos od 188.427.000 KM što je za 3,85% manje nego 2011. Godine, dok je vrijednost uvoza bila 280.960.000 KM ili 1,23% manja nego 2011. godine. U strukturi uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda prevladavaju prerađeni poljoprivredni proizvodi (oko 83% vrijednosti ukupnog izvoza i oko 95% vrijednosti ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda). Prisutan je trend napuštanja ekstenzivne poljoprivrede i prelazak na intenzivnu specijaliziranu poljoprivredu. USK je prvi kanton u F BiH koji je usvojio Zakon o organskoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a organska poljoprivredna proizvodnja potiče se sredstvima kantonalnog budžeta. Na području USK su za organsku poljoprivrednu proizvodnju certificirana četiri proizvođača organske hrane. Prisutan je problem nedovoljne educiranosti poljoprivrednika o savremenim metodama organske poljoprivredne proizvodnje. Planirano je osnivanje Stručne savjetodavne službe u Poljoprivrednom zavodu USK koja bi se bavila sistematskim pružanjem edukacija poljoprivrednim proizvođačima na

47

području USK. Kontrolu kvalitete sjemenskog i sadnog poljoprivrednog bilja, ispravnost hrane animalnog i biljnog podrijetla i stručno usavršavanje poljoprivrednih proizvođača provodi Poljoprivredni zavod USK.

Tabela 17. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi


Neuspostavljen Registar državnog poljoprivrednog zemljišta

Uspostaviti Registar državnog poljoprivrednog zemljišta

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta Poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

Nepostojanje potporne infrastrukture u poljoprivredi (npr. hladnjače, pakirnice)

Jačati potpornu infrastrukturu u poljoprivredi

Nizak stepen primjene savremenih agrotehničkih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji

Jačati primjenu savremenih agrotehničkih mjera u poljoprivredi

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad poljoprivrednim zemljištem

Rješiti imovinsko-pravne odnose nad poljoprivrednim zemljištem

Nepostojanje planova razvoja sistema navodnjavanja i zaštite od poplava

Razviti planove razvoja sistema navodnjavanja i zaštite od poplava

Sistem dodjele poljoprivrednih poticaja nije uspostavljen prema ekonomskim načelima, niti postoji sistem praćenja i analize efikasnosti i rezultata dodjeljenih sredstava

Uspostaviti sistem dodjele poljoprivrednih poticaja prema ekonomskim načelima, te uspostaviti sistem praćenja i analize efikasnosti i rezultata dodjeljenih sredstava

Slaba razvijenost zadrugarstva i poslovnog povezivanja poljoprivrednih proizvođača

Jačati zadrugarstvo i poslovno povezivanje poljoprivrednih proizvođača

Nerazvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda i nedostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda

Poticati razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda i jačati nadzor nad proizvodnjom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda

Nizak stepen educiranosti poljoprivrednih proizvođača o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji

Razviti programe za edukaciju poljoprivrednih proizvođača o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji

3.3.4. Turizam

Očuvana riječna, šumska i vodna bogatstva (rijeke, izvori mineralnih i termomineralnih voda) na području USK čine ključni potencijal razvoja sportsko-rekreacijskog, odmorišnog, planinskog i eko turizma.

48

Svojstva prirodnih resursa su nedovoljno istražena (bioraznolikost, ljekovita svojstva termalnih voda). Šume na području USK su bogate krupnom i sitnom divljači kao što su srndaći, divlje svinje, pernata divljač i zečevi što predstavlja potencijal za razvoj lovnog turizma, a materijalna (historijski grad Kulen Vakuf, Ostrovački stari grad, arheološki lokaliteti dr.) i nematerijalna kulturno-historijska baština omogućuje razvoj kulturnog turizma. Kulturno-historijski spomenici nisu dovoljno iskorišteni u funkciji širenja i povezivanja turističke ponude USK, posebno u pravcu stvaranja turističke destinacije. Potencijal za razvoj turizam u USK je i blizina NP Plitvička jezera u Hrvatskoj (30 km od USK) koja godišnje ostvaruju milion turističkih dolazaka. Prilika za razvoj prekogranične turističke ponude je prepoznata u Strategiji za razvoj prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une14.

Za razvoj turizma posebno je važan Nacionalni park Una koji je jedna od najprepoznatljivijih turističkih destinacija u BiH. Broj posjetitelja NP Una je u 2012. godini bio između 25.000 i 30.000, od čega su 60% činili inostrani gosti. Turistička ponuda u sklopu NP Una obuhvaća rafting, ribolov i druge „outdoor“ aktivnosti (biciklizam, planinarenje).

Turizam ne zauzima značajnije mjesto u privredi USK. Turističkim aktivnostima je ostvareno oko 4,2 % ukupnih prihoda USK 2011. godine. Od 2008. godine vidljiv je rast prometa u djelatnosti hoteljerstva i ugostiteljstva. Promet u svim ugostiteljskim objektima na području USK je u periodu od 2008. do 2013. godine porastao za približno 27%, te je u 2012. godini iznosio 12.435.284 KM.

14 Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une je rezultat projekta Una-Spring of Life, provedenog u okviru prekograničnog programa saradnje BiH i Hrvatske.

49

Grafikon 19. Kretanje prometa po vrstama ugostiteljskih objekata u USK u periodu od 2008. do 2013. godine


Turistička infrastruktura je nedovoljno razvijena. Postoji manjak sportsko-rekreacijske infrastrukture i turističke signalizacije. Smještajni kapaciteti su dijelom obnovljeni, te kvalitetom i kapacitetima djelomično zadovoljavaju turističku potražnju. U periodu od 2008. do 2013. godine broj ležajeva u smještajnim kapacitetima je smanjen za 45%, odnosno s 900 ležajeva u 2008. godini na 490 ležajeva u 2012 godini. Nedostatan inspekcijski nadzor nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata otežava unaprjeđenje kvalitete turističkih proizvoda i usluga. Potreba unaprjeđenja kvalitete naročito je izražena u privatnom smještaju u domaćinstvima. Smještajni kapaciteti koji zadovoljavaju zahtijevane standarde se uglavnom nalaze u Bihaću.

Grafikon 20. Turistički dolasci i noćenja na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine

Izvor: Turistička zajednica USK

0 2.000.000 4.000.000 6.000.000 8.000.000

Hoteli

Restorani

Kafane

Barovi

Kampovi i druge vrsteugostiteljskih objekata

Buffet

2012

2011

2010

2009

2008

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

Do

lasc

i

No

ćen

ja

Do

lasc

i

No

ćen

ja

Do

lasc

i

No

ćen

ja

Do

lasc

i

No

ćen

ja

Do

lasc

i

No

ćen

ja

2008 2009. 2010. 2011. 2012.

USK

50

Od ukupnog broja turista u USK, 79% ih odsjeda u hotelima, a ostali (21%) u drugim vrstama smještajnih objekata. Ostvareni promet od turističkih noćenja posljednjih godina bilježi rast. U 2012. godini ukupno ostvareni promet od turističkih noćenja je iznosio 3.041.348 KM što je za 92% više u odnosu na 2008. godinu.

Grafikon 21. Turistički dolasci domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama smještajnih objekata u 2012. godini

Izvor: Turistička zajednica USK

Od ukupnih turističkih dolazaka najviše dolazaka ostvaruju turisti iz Hrvatske (oko 18%), Slovenije (14%) i Italije (9%). Turisti iz Hrvatske su ostvarili 16,53% ukupno ostvarenih turističkih noćenja na području USK u 2012. godini, slovenski turisti 11,82% ukupnih noćenja, a turisti iz Italije 8,06%.

Razvoj turizma USK je u nadležnosti Ministarstva privrede, ali unutar ministarstva postoji značajan manjak stručnih kadrova, koji se bave unaprjeđenjem turističke ponude. U pripremi su dopune i izmjene kantonalnog Zakona o radu turističkih zajednica.

Osmišljavanje i promocija ukupne turističke ponude USK je zadaća Turističke zajednice USK, koja posluje od 1997. godine, te je prva turistička zajednica osnovana na području F BiH. Turističke zajednice na nivou općina ne postoje. Program razvoja turizma USK izrađen je 1998. godine. S obzirom na potencijale i stalni rast i razvoj turizma u svijetu, potrebno je provesti daljnja ispitivanja o tome kolika je i kakva je uloga turizma u budućem privrednom i društvenom razvoju USK i kako ju uspješno ostvariti. Tabela 18. Razvojni problemi i potrebe u turizmu

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Nedovoljno istražena svojstva prirodnih vrijednosti USK u funkciji turističkog razvoja

Jačati istraživanja prirodnih vrijednosti USK u funkciji turističkog razvoja

Slaba zastupljenost kulturno-historijske baštine u turističkoj ponudi USK

Jačati zastupljenost kulturno-historijske baštine u turističkoj ponudi USK

Nedovoljna iskorištenost blizine NP Plitvička jezera u povećanju broja

Jačati iskorištenost blizine NP Plitvička jezera u povećanju broja turističkih

0500

100015002000250030003500400045005000

Turistički dolasciStrani gosti

Turistički dolasciDomaći gosti

51

turističkih posjeta u USK posjeta u USK

Nizak udio prihoda od turizma u privredi USK

Jačati udio prihoda od turizma u privredi USK

Nerazvijena turistička infrastruktura i signalizacija

Unaprijediti razvijenost turističke infrastrukture i signalizacije

Manjak inspekcijskog nadzora nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata

Jačati inspekcijski nadzor nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata

Manjak stručnih kadrova u turizmu Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u turizmu

3.4. Analiza uvoza i izvoza

Vanjskotrgovinski bilans USK, kao i F BiH, karakterizira deficit kojeg uzrokuje veći rast uvoza od izvoza. Saldo vanjskotrgovinskog bilansa u protekle četiri godine varira oko 88 miliona KM. Privreda USK u vanjskotrgovinskim aktivnostima F BiH ima mali udio. U 2012. godini USK je učestvovao s 2,92% u ukupnom uvozu roba u F BiH, te s 3,53% u ostvarenom robnom izvozu.

Tabela 19. Robni izvoz i uvoz na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Izvoz 158.913.829 184.232.883 195.972.729 192.982.000

Uvoz 246.107.010 260.726.143 284.469.752 282.136.000

Saldo VTB -87.193.181 -76.493.530 -88.496.996 -89.154.000

Pokrivenost uvoza izvozom (%)

64,57 70,66 68,89 68,40

Izvor:USK, 2013.

U strukturi ostvarenog izvoza, približno 80% izvoza s područja USK su činile robe iz djelatnosti prerađivačke industrije, i to proizvodi iz metaloprerađivačke i drvne industrije. Sve ostale djelatnosti su učestvovale u ukupnom izvozu s približno 20%. Prisutno je usporavanje rasta izvoznih aktivnosti što je posljedica uticaja globalne ekonomske krize, otežanog pristupa izvorima financiranja, te poteškoća u naplati dospjelih potraživanja. Procjenjuje se da izvoznih poduzeća na području USK ima 66, od čega je oko polovica registrirana na području općine Cazin.

Tabela 20. Najznačajniji izvoznici na području USK

Naziv poduzeća Djelatnost

Vrsta proizvoda/usluga koje se izvoze

RIZ KARJINA d.o.o. Ribarstvo Gotovi proizvodi

ENERGO TUŠ Trgovina Oprema

BIHAĆKA PIVOVARA Prerađivačka industrija Pivo, voda, Orangina

52

URIJE - GP d.o.o. Proizvidnja elemenata od plast.masa Kasete za igličaste štampače Olivetti

BRZI d.o.o. Proizvodnja rezane građe Bukovi elementi, daska

Izvor: USK, 2013.

4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada

4.1. Zaposlenost

Starosna struktura stanovništva USK nije se bitno mijenjala tokom posljednjih nekoliko godina. U 2012. godini, oko 70% ukupnog stanovištva USK je pripadalo starosnoj grupi radno sposobnog stanovništva (15-64 godine), a udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu je 38%.

U 2012. godini je u F BiH zabilježen pad zaposlenosti za 0,77%. Broj zaposlenih osoba u USK u 2012. godini je bio 31.683 osobe što je za 2,8 % manje u odnosu na 2011. godinu. Na području USK je u 2012. godini evidentirano 201.319 radno sposobnih osoba ili 12,53% ukupno radno sposobnog stanovništva u F BiH. Stepen zaposlenosti radno sposobnog stanovništva i stepen zaposlenosti aktivnog stanovništva u 2012. godini su niži u USK u odnosu na sve ostale kantone u F BiH. Stepen zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u 2012. godini je iznosio 15,7% što je znatno niže u odnosu na prosjek F BiH (27,2%). Stepen zaposlenosti aktivnog stanovništva u 2012. godini je bio 41,5% što je za približno 12% manje u odnosu na F BiH.

Grafikon 22. Usporedba stope zaposlenosti aktivnog stanovništva po kantonima F BiH u 2012. godini

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.

Stopa zaposlenosti je uglavnom odraz zapošljavanja u javnom i državnom sektoru, a ne odraz poduzetničkih aktivnosti. Strategija za povećanje zaposlenosti u USK je izrađena 2008. godine s

0

10

20

30

40

50

60

70

Stopa zaposlenostiaktivnog stanovništva(%)

53

ciljem definiranja i provođenja mjera kojima bi se povećala zaposlenost na području kantona, međutim Vlada USK taj dokument nije usvojila.

Grafikon 23. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba u USK u periodu od 2009. do 2013. godine


Prosječna stopa zaposlenosti USK u periodu od 2009. do 2013. godine je u opadanju (45,8% 2009. godine do 41, 5,% 2012. godine, što je za oko 13,5% manje u odnosu na prosječnu stopu zaposlenosti F BiH u navedenom periodu (55%).

Podaci o zaposlenosti ne odražavaju stvarno stanje, jer ne uzimaju u obzir velik broj zaposlenih s područja USK u inostranstvu. Uvid u odnos ponude i potražnje na tržištu rada daje „Istraživanje tržišta rada“, koje se provodi na nivou USK jednom godišnje i čije provođenje je zakonska obveza JU Službe za zapošljavanje USK. Od ukupnog broja prijavljenih potreba za radnicima u augustu 2013. (281), najveća potražnja je bila za kvalificiranim radnicima (109 ili približno 40%) i radnom snagom srednje stručne spreme (oko 30%).

Procjena broja zaposlenih lica s područja USK u inostranstvu nije provedena. Procjenjuje se da se u inostranstvo najviše iseljavaju radnici tehničkih deficitarnih zanimanja. Praćenje podataka o broju zaposlenih lica u inostranstvu otežava preklapanje nadležnosti i poslova između federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa upravljanja. Na području F BiH postoji između 180.000 i 200.000 lica koje rade „na crno“15. Na području USK se ne provodi kontinuiran i redovan inspekcijski nadzor rada „na crno“. Postoji potreba jačanja saradnje općinskih i kantonalnih inspekcijskih službi i JU Službe za zapošljavanje USK. Postoji problem razvrstavanja udjela „sive ekonomije“ prema djelatnostima. Poljoprivrednim proizvođačima se dodjeljuju poticaji iz kantonalnog budžeta, a istovremeno su evidentirani kao nezaposlena lica, te po toj osnovi primaju naknadu za zdravstveno osiguranje. U poljoprivredi se primjenjuje netransparentan knjigovodstveni sistem, koji otežava evidenciju broja zaposlenih. Postoji potreba jačanja saradnje između USK i općina u vezi dostavljanja podataka o broju i iznosu dodjeljenih poticaja u poljoprivredi. 15 Podaci Svjetske banke.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

2009 2010 2011 2012

Zaposleni

Nezaposleni

54

Grafikon 24. Kretanje stope zaposlenosti F BiH i USK u periodu od 2009. do 2013. godine


U 2012. godini na području USK preko polovine ukupnog broja zaposlenih osoba je bilo zaposleno u sektorima trgovine (20,26%), prerađivačke industrije (14,71%), obrazovanja (13,32%) i javne uprave (10,50%).

Prema stepenu obrazovanja, u ukupnom broju zaposlenih u USK najzastupljenije su osobe sa srednjom stručnom spremom (46,57%), zatim s visokom ili višom stručnom spremom (28,56%), dok ostatak čini niže obrazovana radna snaga (24,87%). Najveći udio zaposlenih s visokom, odnosno višom stručnom spremom na području USK imaju općine Bihać (34, 94%), Cazin (18,44%) i Velika Kladuša (14,82%). U strukturi zaposlenih visokoobrazovanih lica dominiraju diplomirani ekonomisti (oko 25%), profesori raznih smjerova (14%), diplomirani inženjeri elektrotehnike (12%) i diplomirani pravnici (12%).

0

10

20

30

40

50

60

2009. 2010. 2011. 2012.

USK

F BiH

55

Grafikon 25. Zaposleni po stepenu stručnog obrazovanja u USK u martu 2012. godine

Izvor: USK, 2013.

Iznos prosječne neto plate na području USK je u periodu od 2008. do 2013. godine porastao za 5%. Prosječna neto plata na području USK u 2012. godini iznosila je 775,84 KM što je za 6,5% manje od prosječne neto plate na nivou F BiH (829,92KM). Prosječna neto plata u USK manja je za više od 50 % potrošačke korpe za četveročlanu porodicu koja je u F BiH 2012. godine iznosila oko 1770 KM. Najviše prosječne neto plate u 2012. godini ostvarene su u djelatnostima proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom (1.152KM), državne uprave i odbrane i obveznog socijalnog osiguranja (1.123 KM), te zdravstvenog i socijalnog rada (1.023 KM).

Najniža prosječna neto plata u 2012. godini zabilježena je u sektoru ugostiteljstva (428 KM), građevinarstva (438 KM), i trgovine i popravka motornih vozila (502 KM).

VSS 18,6%

VŠ 10,0%

SSS 46,6%

NSS 4,4%

VKV 2,2%

KV 10,5%

PKV 1,4%

NKV 6,4%

56

Grafikon 26. Iznos prosječne neto plate u USK po djelatnostima u 2012. godini

Izvor: USK, 2013.

4.2. Nezaposlenost

Nezaposlenost je jedan od najvećih problema privrede USK i jedan od glavnih razloga emigracijskih tokova stanovništva. Broj nezaposlenih osoba se u USK, kao i na području čitave BiH, rapidno povećavao od pojave ekonomske krize u 2009. godini. U periodu od 2009. godine do 2013. godine, zabilježen je porast registrirane nezaposlenosti na nivou BiH, te federalnom i kantonalnom nivou.

Grafikon 27. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine, Direkcija za ekonomsko planiranje, 2013.

Broj nezaposlenih osoba na području USK je 2012. godine iznosio 44.734 čime je udio USK u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba u F BiH bio 11,7%, odnosno 8,12% u broju registriranih nezaposlenih osoba u BiH. Najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba u USK u 2012. godini zabilježen je u općinama Cazin (23,08%), Bihać (22,46%) i Velika Kladuša (17,52%). Za

0200400600800

1000120014001600

KM

35.000

36.000

37.000

38.000

39.000

40.000

41.000

42.000

43.000

44.000

45.000

46.000

2009. 2010. 2011. 2012.

USK

57

vođenje evidencije broja nezaposlenih osoba na području USK nije uspostavljen adekvatan informacijski sistem.

Grafikon 28. Udio nezaposlenih lica u općinama USK u 2012. godini

Izvor: Unsko- sanki kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2013.

Grafikon 29. Omjer nezaposlenih žena i muškaraca po općinama u USK

Izvor: Unsko- sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2012.

Stopa registrirane nezaposlenosti u USK u 2012. godini je bila 58,5%, te je prema tom pokazatelju USK na vodećem mjestu svih kantona u sastavu F BiH.

22,46%

10,97%

2,53% 8,04% 23,09%

5,64%

9,74%

17,53% Bihać

B.Krupa

B.Petrovac

Bužim

Cazin

Ključ

S.Most

V.Kladuša

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Muškarci

Žene

58

Grafikon 30. Usporedba stope nezaposlenosti u kantonima F BiH u 2012. godini

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.

Prema obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba, najveći udio čini nisko obrazovana radna snaga (kvalificirani i nekvalificirani radnici), koja u ukupnom broju nezaposlenih osoba učestvujue s oko 70%. U strukturi nezaposlenih kvalificiranih radnika dominiraju prodavači, automehaničari i krojači (28% ukupnog broja nezaposlene nisko obrazovane radne snage), dok najveći udio nezaposlenih polukvalificiranih radnika čine zidari i tesari (4% ukupno nezaposlene nisko obrazovane radne snage).

Visokoobrazovano nezaposleno stanovništvo čini 4,78% ukupno nezaposlenih osoba na području USK, što je znatno manje od njihovog udjela u ukupno nezaposlenim osobama na nivou F BiH (oko 18%). U kvalifikacionoj strukturi visokoobrazovanih nezaposlenih osoba dominiraju diplomirani ekonomisti (26%), profesori raznih smjerova (20%) i diplomirani pravnici (14%). Postoji potreba usklađivanja programa visokoobrazovnih institucija s potrebama tržišta rada.

0

10

20

30

40

50

60

70

Stopa nezaposlenosti(%)

59

Grafikon 31. Kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica na području USK u augustu 2013. godine

Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK, 2013.

Nezaposlene osobe u USK su raspoređene podjednako po svim starosnim grupama. Oko 30% ukupnog broja svih nezaposlenih pripada starosnoj grupi između 20 i 29 godina, a najmanje je nezaposlenih u dobi između 15 i 19, te 55 i više godina (oko 15%).

Grafikon 32. Starosna struktura nezaposlenih osoba na području USK za juli 2013. godine

Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK, 2013.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

VSS VŠS SSS NSS VKV KV PK NKV

Bihać

B.Krupa

B.Petrovac

Bužim

Cazin

Ključ

S.Most

V.Kladuša

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 iviše

VSS

VŠS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

60

Nezaposlenost na području USK ima obilježja strukturne nezaposlenosti, jer se javlja kao posljedica neusklađenosti ponude i potražnje radne snage. Srednje stručne škole ne obrazuju kadrove u skladu s potrebama tržišta rada. Postojeća radna snaga nije dovoljno educirana za korištenje savremenih tehnologija zbog čega je otežano privlačenje ulagača na područje USK u svim sektorima. Prisutna je nedovoljna saradnja škola i privrednika, pa izostaju programi stručne prakse za učenike. Postoji potreba izrade analize o stručnim profilima radne snage, koji su potrebni na tržištu rada USK, kao i potreba jačanja saradnje s poslodavcima.

JU Služba za zapošljavanje USK ima ulogu posredovanja na tržištu rada između poslodavaca i nezaposlenih osoba. Programi aktivne politike zapošljavanja na području USK se provode posredstvom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog Zavoda za zapošljavanje Sarajevo i PIU SESER. JU Služba za zapošljavanje USK vlastitim sredstvima financira provođenje programa prekvalifikacije nekvalificiranih lica za proizvodna zanimanja metalske i građevinske struke. JU Služba za zapošljavanje USK raspolaže nedovoljnim financijskim sredstvima, te ima visok udio dugovanja nastala po osnovi isplate obveznih doprinosa za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih osoba i naknadu za nezaposlenost demobilisanih boraca. Na nivou općina su uspostavljeni općinski zavodi za zapošljavanje čiji su financijski, kadrovski i tehnički kapaciteti nedovoljni. Saradnja JU Služba za zapošljavanje USK i obrazovnih institucija je uspostavljena kroz programe profesionalne orijentacije i karijernog savjetovanja učenika osnovnih i srednjih škola, te studenata na fakultetima Univerziteta u Bihaću. Saradnja nije dala odgovarajuće rezultate u oblasti usklađivanja potreba tržišta rada i upisnih politika obrazovnih ustanova.

U sklopu JU Služba za zapošljavanje USK-Bihać djeluje Centar za stručno osposobljavanje i edukaciju nezaposlenih osoba kao prvi takav centar na području F BiH.

Većina nezaposlenih čeka na posao znatno duže od jedne godine što upućuje na to da je na području USK prisutan problem dugoročne nezaposlenosti. U strukturi nezaposlenih osoba s obzirom na dužinu čekanja na zaposlenje, oko 70% je onih koji čekaju duže od 48 mjeseci.

U strukturi nezaposlenih raste udio teže zapošljivih grupa (npr. mladi bez radnog iskustva, nekvalificirani radnici) s tendencijom daljnjeg rasta zbog slabe razvijenosti dodatnih oblika obrazovanja i prekvalifikacija koji bi povećali konkurentnost ovih grupa na tržištu rada. Prema stopi nezaposlenosti mladih osoba (15-24 godine), USK je na prvom mjestu u F BiH. Sufinanciranje programa poticanja aktivne politike zapošljavanja teže zapošljivih osoba provodi Federalni Zavod za zapošljavanje. Za programe sufinanciranja zapošljavanja mladih bez iskustva (Program 400+), zapošljavanja i samozapošljavanja žena, mladih poduzetnika, povratnika i Roma je u 2012. godini uloženo 705.158,65 KM i zaposleno ukupno 173 osobe. To je 30% manje sredstava izdvojenih u 2011. godini u kojoj su posredstvom tih programa zaposlene 254 osobe.

U pripremi je uspostava saradnje JU Službe za zapošljavanje USK i industrijskih proizvođača u vezi izrade programa obuke kadrova u industriji za primjenu savremenih tehnologija. Provođenje programa zavisi o dostupnim financijskim sredstvima. JU Služba za zapošljavanje USK je, u saradnji s općinama USK, započela proces izrade baze podataka o potrebama radne snage u industriji kojoj je cilj osigurati uvid u realno stanje i izraditi plan informiranja i educiranja.

61

4.3. Penzioneri

Ukupan broj penzionera krajem 2012. godine je na području USK iznosio 20.769 ili 7,2% ukupnog broja stanovnika USK. Udio broja penzionera na području USK u ukupnom broju penzionera na području F BiH je u 2012. godini bio 6,35%. Najveći broj penzionera, odnosno 37,8% njihovog ukupnog broja, živi u Bihaću, Cazinu (15,73%) i Velikoj Kladuši (12,58%).

Budžetska izdvajanja za isplate penzija se smanjuju. U 2012. godini je ukupno za penzije iz budžeta USK isplaćeno 6.781.929,23 KM ili 0,17% manje nego 2011. godine. U 2012. godini je u USK isplaćeno 5,57% svih penzija u F BiH. Iznos prosječne penzije se smanjuje. U 2012. godini je prosječna penzija u USK iznosila 325,54 KM što je 7,43% manje nego u 2011. godini. Prosječna penzija u USK viša je od prosjeka F BiH (372,21 KM u 2012.). Prema vrsti penzije, u 2012. godini se 43,24% ukupno isplaćenih penzija odnosilo na starosne penzije, 22,24% je isplaćeno za invalidske, a 34,52% za porodične penzije.

Tabela 21. Razvojni problemi i potrebe u vezi tržišta rada

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

USK ima najnižu stopu zaposlenosti i najvišu stopu nezaposlenosti od svih kantona u F BiH

Intenzivirati mjere aktivne politike zapošljavanja (programi, poticaji, planovi, strategije za jačanje zapošljavanja)

Nije usvojena strategija za jačanje politike zapošljavanja na nivou USK

Dovršiti proces izrade i usvajanja kantonalne strategije za jačanje politike zapošljavanja na području USK

Pojava strukturne nezaposlenosti kao posljedica neusklađenosti programa obrazovnih institucija i potreba tržišta rada

Jačati povezivanje, saradnju i usklađenost programa obrazovnih institucija s potrebama tržišta rada

Preklapanje nadležnosti i nekoordinirana saradnja između Federalnog i kantonalnog zavoda za zapošljavanje u vođenju evidencije o nezaposlenosti i radnoj snazi zaposlenoj „na crno“ i u inostranstvu

Intenzivirati i provoditi mjere jačanja saradnje između federalnog i kantonalnog zavoda za zapošljavanje u svrhu transparentnog vođenja evidencije o broju nezaposlenih/zaposlenih

Visok udio niskoobrazovane radne snage u ukupnom broju nezaposlenih osoba

Uspostaviti i provoditi programe za jačanje kompetencija, i vještina niskoobrazovane radne snage

Nedovoljni kapaciteti (tehnički, ljudski, financijski) i saradnja između općinskih službi za zapošljavanje i JU Službe za zapošljavanje USK

Jačati kapacitete kantonalne i općinskih službi za zapošljavanje i unaprijediti njihovu saradnju

Nedovoljna saradnja službi za zapošljavanje i obrazovnog i privrednog sektora

Jačati saradnju službi za zapošljavanje i obrazovnog i privrednog sektora

Nedovoljna osposobljenost stručne radne snage u industriji u primjeni novih tehnologija

Razviti i provoditi programe obuke i osposobljavanja stručne radne snage u industriji

62

Visok udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih osoba u USK

Izraditi prijedlog mjera i programa za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja mladih nezaposlenih osoba

Izražena dugoročna nezaposlenost Razvijati i poticati programe za jačanje kompetencija i zapošljivosti nezaposlenih osoba

5. Društvene djelatnosti

5.1. Obrazovanje

U BiH je vođenje obrazovne politike u nadležnosti entiteta, odnosno kantona. U USK su Zakonom o lokalnoj samoupravi prenešena osnivačka prava i nadležnost u oblasti predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja s kantonalnog nivoa na jedinice lokalne samouprave. U praksi su najveća ovlaštenja upravljanja obrazovnim sistemom na federalnon nivou, a između kantona postoji neusklađenost zakonodavnog okvira, kojim se regulira pružanje obrazovanja.

Institucije za praćenje i kontrolu kvalitete obrazovanja su Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, pedagoški zavodi, a inspekcijski nadzor osigurava Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Potrebno je unaprjeđenje sistema vrednovanja i normi kvalitete u školstvu. Obrazovni sistem u USK uglavnom se financira iz kantonalnog budžeta uz minimalnu zastupljenost ostalih izvora financiranja. Od 2009. godine iz kantonalnog budžeta su povećana izdvajanja za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje. U 2011. godini je za te svrhe izdvojeno približno 10% više sredstava nego 2009. godine. Istovremeno su izdvajanja za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u periodu od 2009. do 2012. godine smanjena za 32,76%. U toku je izrada kantonalne Strategije odgoja i obrazovanja.

5.1.1. Predškolski odgoj

Zakon na nivou BiH nalaže da predškolska djeca moraju pohađati neki oblik predškolskog odgoja, ali taj se program na nivou USK ne provodi zbog neodgovarajuće zakonske regulative. Upravljanje sistemom predškolskog odgoja je otežano, jer ovlaštenja nad upravljanjem nisu u potpunosti prenešena na lokalni nivo. Ulaganja iz kantonalnog budžeta u predškolski odgoj stagniraju, iako broj upisane vrtićke djece raste.

Na području USK radi 7 javnih i 4 privatne predškolske ustanove. U školskoj godini 2011./2012. u predškolske ustanove bilo je uključeno ukupno 1055 djece (934 u javnim dječjim vrtićima i 140 u privatnim). Broj djece u predškolskim ustanovama kontinuirano raste unazad nekoliko godina.

63

Grafikon 33. Kretanje broja djece u javnim ustanovama predškolskog odgoja u periodu od 2008. do 2012. godine

Izvor: USK, 2013.

Ustanove predškolskog odgoja obuhvat aju dječje vrtiće, koji postoje u svim općinama USK osim u općini Bužim. Broj djece upisane u predškolske ustanove na području USK raste, ali broj zaposlenih se ne povećava (96 zaposlenih, od čega 81 u javnim dječjim vrtićima i 15 u privatnim). U ustanovama predškolskog odgoja postoji manjak stručnog kadra za brigu o djeci s posebnim potrebama.

5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovno obrazovanje u USK je obavezno za svu djecu uzrasta od 6-15 godina. U osnovnim školama na području USK provode se dva plana i programa, jedan za osmogodišnje i jedan za devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje. Ukupan broj osnovnoškolskih ustanova na području USK je 48 (47 javnih i 1 privatna). U okviru javnih osnovnih škola djeluje 180 područnih škola. Mnogi školski objekti su dotrajali, jer su izgrađeni prije trideset i više godina, te ne ispunjavaju potrebne pedagoške standarde, niti raspolažu dovoljnom opremom poput informatičke opreme, biblioteka i uslova za pružanje nastave djeci s posebnim potrebama. Mnogim školama nedostaju i sportske dvorane, kao što su škole u Bužimu i Bosanskoj Krupi gdje su u toku pripreme za izgradnju sportskih dvorana.

850

860

870

880

890

900

910

920

930

940

2008/09 2009/10 2010/11 2011/12

64

Grafikon 34. Kretanje broja djece u javnim osnovnim školama u periodu od 2008. do 2012.godine

Izvor: USK, 2013.

Broj učenika upisanih u osnovne škole prati smanjenje nataliteta, te je u periodu između 2008. i 2012. godine smanjen za 11,5% - od 30.755 na 27.193 djece. U ruralnim dijelovima je prisutno kontinuirano smanjenje broja učenika, što je posljedica niskog nataliteta i iseljavanja stanovništva. Broj učenika u područnim školama je u periodu od 2008. do 2013. godine smanjen za 9,77%, pa kapaciteti tih škola ostaju nepopunjeni. Istovremeno se smanjio i broj studenata upisanih na fakultete, i to za 9,11%, dok je broj učenika upisanih u srednje škole porastao za 6,82%.

Ključni problemi u osnovnoškolskom obrazovanju su neadekvatno provođenje devetogodišnjeg sistema obrazovanja, manjak financijskih sredstava za obrazovni sistem i neprovođenje sistema usavršavanja nastavnika u skladu sa savremenim pedagoškim metodama rada. Postoji velik broj školskih objekata u ruralnim sredinama, koji su prazni, a istovremeno su gradske škole prekapacitirane. Sistem obrazovanja ne zastupa ravnopravno sve grupe djece. Osnovne škole nedovoljno su pripremljene za djecu sa posebnim potrebama (zbog fizičkih ograničenja pristupa djeci sa posebnim potrebama), ali i za rad sa djecom sa problemima u razvoju, za manjinske grupe djece i za rad sa posebno talentiranom djecom. Nastavnici još uvijek nisu dovoljno osposobljeni za uvažavanje individualnih potreba djece. Također, izostaje partnerstvo roditelja, tj. oni su nedovoljno uključeni u aktivnosti škole.

5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Ustanove srednjoškolskog obrazovanja na području USK su opće gimnazije, umjetničke i religijske škole, četverogodišnje stručne škole, trogodišnje stručne škole, te programi obrazovanja odraslih. Veliki je interes za trogodišnjim stručnim programima (npr. zidar, tesar), iako nema potreba za ovim zanimanjima na tržištu rada u USK, pa učenici nakon školovanja odlaze na rad u inostranstvo (Hrvatska, Slovenija i Austrija). Trenutno u USK ima 20 srednjih škola kojima je osnivač Skupština USK, jedna privatna gimnazija i jedna vjerska škola.

25000

26000

27000

28000

29000

30000

31000

32000

2008/09 2009/10 2010/11 2011/12

65

Grafikon 35. Kretanje broja djece u javnim srednjim školama u periodu od 2008. do 2013. godine

Izvor: USK, Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.

U školskoj godini 2012./13. u srednje škole upisano je 12.734 učenika što je 16,70% više od broja učenika u 2008. godine, čime je zaustavljen kontinuirani pad broja učenika upisanih u srednje škole koji traje od 2004. godine.

U strukturi zvanja i zanimanja srednjoškolaca gotovo četvrtina ih upisuje gimnazije, što je mali udio u odnosu na evropski prosjek. U četverogodišnje tehničke i srodne škole upisuje se 45% učenika, a u trogodišnje stručne škole upisuje se oko 25% učenika. Najviše učenika obrazuje se za mašinstvo i obradu metala. U školskoj godini 2012./13. u sistemu srednjih škola zaposleno je 888 nastavnika.

Većina srednjih škola izgrađena je prije tridesetak godina. Objekti koji su u ratu razrušeni su obnovljeni većinom uz pomoć donacija. Od infrastrukturnih zahvata naglašena je potreba izrade i provođenja programa energetske učinkovitosti, te osiguravanje pristupa osobama sa posebnim potrebama.

Vezano uz opremu problem je nekvalitetne i nedovoljne opreme (posebno kompjutera), te manjka prostora za izvođenje nastave.

Reforma srednjoškolskog obrazovanja je započeta, no njezin tok usporava manjak financijskih sredstava za obrazovanje. Prioritet Vlade USK je provođenje cjelokupne reforme obrazovnog sistema u skladu s potrebama tržišta rada. Značajan iskorak je donošenje Zakona o obrazovanju odraslih (2013.) s ciljem omogućavanja programa prekvalifikacije, poticanja vlastitih poduzetničkih projekata i samozapošljavanja. U srednjim školama nisu osmišljeni i ne provode se programi za obrazovanje odraslih. U nekoliko srednjih škola se djelomično provode programi poduzetništva.

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

2008/09 2009/10 2010/11 2011/12 2012/13

Srednje obrazovanje

66

Tabela 22. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske godine 2010./2011.

Vrsta škole Odjeljenja Učenici

Ukupno Učenice Završili školu

Gimnazije 110 2.637 1.715 608

Tehničke i srodne škole 186 4.494 2.268 1881

Stručne i strukovne škole 120 2.651 869 -

Umjetničke škole 8 81 35 14

Vjerske škole 10 238 116 47

Ukupno: 434 10.101 5.003 2.550


5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje se od 1997. godine provodi na Univerzitetu u Bihaću u čijem sastavu se nalaze Ekonomski, Biotehnički, Pedagoški, Islamski pedagoški, Pravni i Tehnički fakultet, te Visoka zdravstvena škola. Na Univerzitetu je zaposlen manji broj stalnih predavača, pa nastavu uglavnom provode vanjski saradnici s drugih fakulteta. Broj upisanih studenata na Univerzitetu u Bihaću je u opadanju, pa je u akademskoj godini 2011./2012. upisano 5,7% studenata manje nego godinu ranije. Pružanje visokoškolskog obrazovanja zasniva se na kriterijima za akreditaciju koje je uspostavila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH, međutim niti jedan postupak akreditacije u BiH nije završen zbog neusklađene zakonske regulative na nivou BiH, F BiH i kantona.

Grafikon 36. Kretanje broja studenata na javnim fakultetima u periodu od 2008. do 2012. godine

Izvor: USK

4100

4200

4300

4400

4500

4600

4700

4800

4900

5000

5100

5200

2008/09 2009/10 2010/11 2011/12

67

Od 2006. godini u Bosanskoj Krupi posluje i privatna visokoškolska ustanova Koledž za industrijski i poslovni menadžment. Na koledžu za industrijski i poslovni menadžment u Bosanskoj Krupi je u akademskoj godini 2011./2012 bilo ukupno upisano 130 studenata.

Studentski dom na području USK nije izgrađen, a ne postoji niti studentska menza.

Kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta dodjeljuje stipendije redovnim studentima dodiplomskog studija s područja USK. Godišnje se iz kantonalnog budžeta izdvaja 150.000 KM za stipendiranje 150 studenata. Stipendiranje učenika osnovnih i srednjih škola s područja USK se ne provodi.

Tabela 23. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim godinama 2010./2011. i 2011./2012.

Upisani studenti 2010./2011. Upisani studenti 2011./2012.

Od toga redovni Od toga redovni

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupn

o Žene

Tehnički 820 243 741 227 832 257 756 238

Ekonomski 807 507 587 385 797 516 546 362

Pravni 604 377 427 282 570 364 392 260

Biotehnički 447 226 447 226 490 255 490 255

Pedagoški 1.166 886 892 686 967 727 756 563

Visoka zdravstvena škola 675 477 327 208 557 410 310 210

Islamski pedagoški fakultet 213 70 77 37 245 102 73 42

Ukupno Univerzitet Bihać: 4.732 2.796 3.498 2.052 4.458 2.631 3.323 1.930


Kantonalni Zakon o naučno-istraživačkom radu je u proceduri donošenja. U visokoobrazovnim ustanovama postoji nedostatak prostora za izvođenje nastave, pa se koriste prostorije vojnih objekata. Potrebno je osigurati financijska sredstva za izgradnju dodatnog prostora za izvođenje nastave. Mogućnost korištenja financijskih sredstava iz drugih izvora osim kantonalnog budžeta onemogućuju neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

68

Tabela 24. Razvojni problemi i potrebe u području obrazovanja

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Dotrajalost objekata odgojno-obrazovnih institucija i manjak opreme za kvalitetno izvođenje nastave

Obnoviti objekte odgojno-obrazovnih ustanova i usmjeriti ulaganja u poboljšanje njihove opremljenosti za izvođenje nastave (laboratoriji, kompjuteri, biblioteke, sportske dvorane)

Nesrazmjer broja i opterećenja područnih škola u ruralnim sredinama USK i gradskih škola

Razraditi plan racionalizacije i prenamjene područnih škola (spajanje, korištenje prostora za druge svrhe) i rasterećenja gradskih škola

Neefikasna i nedovoljna ulaganja u poboljšanje kvalitete obrazovnog sistema

Usmjeriti sredstva iz budžeta USK za jačanje kvalitete obrazovnog sistema

Obrazovni programi nisu usklađeni s potrebama tržišta rada

Izraditi prijedlog mjera za usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada

Diskriminatoran pristup u pružanju obrazovnih usluga djeci s posebnim potrebama, marginalnim grupama djece i posebno talentiranoj djeci

Jačati ravnopravnost u pružanju obrazovnih usluga s obzirom na posebne potrebe djece, talentiranost i pripadnost marginalnim grupama

Neprovođenje programa za usavršavanje i unaprjeđenje kompetencija i vještina nastavnog kadra

Razviti i provoditi programe za usavršavanje i jačanje kompetencija i vještina nastavnog kadra

Nedovoljna uključenost roditelja u oblikovanje i provođenje odgojno-obrazovnih programa

Uključiti roditelje u oblikovanje i provođenj odgojno-obrazovnih programa

Manjak programa za doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih osoba i cjeloživotno učenje

Razraditi i poticati provođenje programa za doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih osoba i programa za cjeloživotno obrazovanje

Nije usvojen kantonalni Zakon o naučno-istraživačkom radu

Dovršiti izradu i usvajanje kantonalnog Zakona o naučno-istraživačkom radu

Iseljavanje strukovno specijaliziranih radnika u inostranstvo

Izraditi i provoditi mjere za zadržavanje strukovno specijaliziranih kadrova u USK

Neodogovarajući sistem vrednovanja (akreditacije) visokoškolskih ustanova

Uspostaviti jasan i transparentan sistem kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova s ciljem jačanja kvalitete visokoobrazovnog sistema

69

Preklapanje i neusklađenost zakonske regulative u sektoru obrazovanja između federalnog i kantonalnog nivou upravljanja

Razraditi programe i mjere za donošenje zakonskih akata u području obrazovanja na nivou USK koji će osigurati transparentno provođenje obrazovnih politika

5.2. Kultura i sport

Kantonalne javne ustanove u području kulture su JU Muzej USK, JU Arhiv USK, JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka, JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa, JU Spomen biblioteka „Skender Kulenović“, te kantonalni mediji: JU Radio televizija USK i JP Unsko–sanske novine „ Krajina“.

Upravljanje javnim kulturnim politikama i kulturnim ustanovama na području USK je predmet Strategije u kulturi koja je u procesu izrade. Ciljevi ovog strateškog dokumenta su modernizacija upravljanja kulturom, mobilnost umjetnosti i umjetnika, te jačanje potencijala USK za razvoj kulturnih industrija.

Prihodi kantonalnih javnih ustanova u kulturu ostvaruju se uglavnom iz budžeta kantona, budžeta općina, te iz ostalih izvora poput donacija i sl. U periodu od 2008. do 2012. godine budžeti ustanova u kulturi na području USK su smanjeni za oko 30%, uglavnom usljed smanjenja izdvajanja iz budžeta USK. Manjak financijskih sredstava i nedovoljno zaposlenih u sistemu glavni su uzroci nedovoljne zastupljenosti kulturno-historijske baštine u ukupnom razvoju USK.

Tokom godine u Unsko-sanskom kantonu održavaju se kulturne manifestacije od kojih su najznačajnije:

Likovna kolonija Krušnica,

Međunarodna smotra folklora,

Kulturno-sportska manifestacija Slobodarski dani Općine Bosanska Krupa,

Književni susreti Stazama djetinjstva,

Međunarodna Smotra narodnih igara,

Smotra folklora Ključ,

Festival duhovne muzike Ključ,

Kladuški dani kulture,

Festival rodoljubive zavičajne narodne muzike,

Krajiški teferič,

Književne manifestacije Dani Skendera Kulenovića u Bosanskom Petrovcu.

Područje USK bogato je kulturno-historijskim naslijeđem, koje je zabilježeno u Registru dobara kulturnog naslijeđa JU Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa. Ukupno je 50 nacionalnih spomenika od kojih je veliki broj u postupcima restauracije i sanacije poput arheoloških istraživanja na Konaku, istraživanja kamenih monolita na području Dobrog Sela, sanacije Kapetanove kule u Bihaću, Starog grada u Bosanskoj Krupi i Ostrovici i sl.

Sportske aktivnosti na području USK odvijaju se djelovanjem sportskih udruženja i klubova udruženih u Sportski savez USK. Zakon o sportu USK iz 2000. godine uređuje potrebe i interese

70

društva u sportu, a usvojena je i Strategija razvoja sporta USK do 2015. godine. Sportski savez USK je osnovan 1995. godine, a čine ga osam općinskih Sportskih saveza (Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Velika Kladuša, Bužim i Bosanski Petrovac), deset granskih-strukovnih Saveza (nogometni, košarkaški, odbojkaški, karate, šahovski, stonoteniski, rukometni, kickboxing, taekwan-do, judo), Savez za sport i rekreaciju invalida USK i Društvo pedagoga tjelesnog odgoja USK.

Na području USK su zastupljene 32 sportske grane s preko 8.000 registrovanih sportaša, koji su u sistemu takmičenja, okupljeni u 241 takmičarsku ekipu. Na općinskom nivo takmičenja takmiče se 33 sportske ekipe, kantonalnom 103, u II saveznoj ligi F BiH 45 ekipa, I savezna liga F BiH 52 i Premijer ligi BiH 3 ekipe.

Ukupni kapaciteti sportskih objekata na području USK obuhvaćaju 249 zatvorenih i otvorenih sportskih terena ukupne površine 413.770 m2. Postoji 61 sportska dvorana ukupne površine 20.030 m2. Korištenje školskih dvorana za potrebe sporta je otežano, jer su loše opremljene, te bez sportske opreme i rekvizita.

U sportu nedostaju osposobljeni kadrovi. Stručni kadar obuhvaća 218 osoba, od čega 69 ima zvanje trenera, a 14 zvanje višeg trenera. Na Pedagoškom fakultetu u Bihaću postoji Odsjek za tjelesni odgoj i sport, a u srednja Medicinska škola u Bihaću provodi edukaciju fizioterapeuta.

Najznačajnije sportske manifestacije u Unsko-sanskom kantonu su:

Dan grada Bihaća 26. februara,

Dan rijeke Une 17. maja (Bihaćko ljeto),

Una-regate,

Izbor sportiste i sportske ekipe grada Bihaća,

Tradicionalni kick boxing turnir Bihać open,

Tradicionalni bodybuilding turnir Bihać open,

Konjički memorijal „Mustafa Vuković“,

Tradicionalni memorijalni odbojkaški turnir,

Biciklistički maraton Bihać-Srebrenica,

Konjički memorijal „Alija Izetbegović“,

Novogodišnji turnir u šahu.

Tabela 25. Razvojni problemi i potrebe u kulturi i sportu

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Nedovoljna financijska ulaganja u razvoj kulture i sporta na području USK

Jačati ulaganja za potrebe u kulturi i sportu na području USK

Nezavršeni postupci restauracije spomenika kulture (npr. arheoloških lokaliteta)

Završiti postupak restauracije spomenika kulture

71

Manjak broja stručnih kadrova u kulturi i nedovoljna educiranost postojećih kadrova

Poticati zapošljavanje stručnih kadrova u kulturi i ulagati u usavršavanje postojećih kadrova

Nedovršena Strategija u kulturi Dovršiti proces izrade i usvojiti Strategiju u kulturi

Manjak stručnih kadrova u sportu Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u sportu

Nedostatak sportskih terena, igrališta, dvorana i rekvizita za aktivnosti sportskih klubova i rekreativce

Usmjeriti ulaganja u izgradnju i obnovu sportskih objekata i opremljenost potrebnim rekvizitima

5.3. Zdravstvo i socijalna skrb

5.3.1. Zdravstvo

Sistem zdravstvene zaštite u domeni je USK, a na nivou Federacije BiH donose se strateške smjernice. Strateški plan za reformu zdravstvenog sistema F BiH 2008.-2018. godine usvojen je 2007. godine s ciljem uspostave integrirane zdravstvene zaštite, kontrole kvalitete i potrošnje uz odgovorno upravljanje resursima u zdravstvu. Usluge zdravstvene zaštite koje se pružaju na području USK obuhvaćaju primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita pruža se u ambulantama domova zdravlja i područnim ambulantama porodične medicine. U kantonu djeluje 8 domova zdravlja sa 42 ambulante porodične medicine. Sekundarna zdravstvena zaštita na području USK se provodi djelomično u domovima zdravlja koji pružaju konzultativno-specijalističke, dijagnostičke, stomatološke i laboratorijske usluge, u privatnim ordinacijama specijalističke medicine i u okviru Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću i Opće bolnice Sanski Most. Bolnice pružaju sekundarnu i dio tercijarne zdravstvene zaštite putem sljedećih grupa djelatnosti: dijagnostika, bolničko liječenje, konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita i ostale usluge.

Tabela 26. Osnovni pokazatelji zdravstvene zaštite u EU, F BiH i USK

EU F BiH USK

Broj stanovnika po doktoru medicine

369 1640 3062

Broj stanovnika po doktoru stomatologije

1985 4298 5874

Broj postelja na 1000 stanovnika

6,6 3,7 3

Broj bolnica na 100.000 stanovnika

2,8 1 0,7

Izvor: Strategija zdravstvene zaštite F BiH, 2011.

72

Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić je oštećena požarom u ljeto 2013. godine, a raspolagala je sa s 84.000 m2 površine u nekoliko zgrada s bolničkim odjelima koji imaju 680 kreveta. Opća bolnica je u Sanskom Mostu, a čine je četiri odjela: kirurški, pedijatrijski, ginekološki i interni, koji raspolažu sa 60 kreveta.

Opremljenost bolnica na području USK nije usklađena s standardima EU-a. Financijske poteškoće uzrok su nedovoljne materijalno-tehničke opremljenosti većine domova zdravlja i područnih ambulanti porodične medicine, nedovoljnog broja educiranih zdravstvenih radnika i česte fluktuacije liječnika. Broj kreveta i opremljenost ustanova zdravstvene zaštite ne zadovoljava potrebe.

Na području USK postoji ukupno 47 privatnih ordinacija specijalističke medicine, od kojih 33 radi izvan punog radnog vremena. Postoje i 34 privatne stomatološke ordinacije, tri privatna zubotehnička laboratorija i osam specijaliziranih poliklinika.

Vodeći uzroci smrtnosti na području USK su bolesti krvožilnog sistema. Tokom 2011. godine od moždanog je udara preminulo 379 osoba ili 17,7 umrlih osoba, 309 od arteroskleroze (14,4,% ), 168 od srčane slabosti (7,9%), 5,7 % od ostalih oboljenja srca (5,7). Na nivou F BiH od moždanog udara iste godine umrlo je 1984 osobe (9,8% ukupno umrlih 2011), kardionoipatija 8,5%, srčani zastoj 8,0%, infarkt 6,7%. Provođenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i osviještenosti stanovništva o važnosti brige za zdravlje, su na niskom nivou.

U 2011. godini u USK je bilo 77.000 zdravstveno neosiguranih osoba što je 22,8% svih osoba bez zdravstvenog osiguranja u F BiH i prema tome je USK na prvom mjestu svih kantona u F BiH. Djeca starosti do 15 godina imaju pravo na zdravstvenu zaštitu preko roditelja-osiguranika, a ukoliko nastavljaju redovno školovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju do najkasnije 26 godina.

Pri utvrđivanju ličnog učešća osiguranika u korištenju zdravstvene zaštite uzimaju se u obzir socijalne prilike i obim raspoloživih sredstava. Socijalno ugrožena lica, lica nesposobna za rad i bez sredstava za život, obvezno su osigurana na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika. Za lica koja primaju stalnu novčanu pomoć i koja su smještena u ustanove socijalne zaštite, obveznik uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje je Zavod za socijalnu zaštitu.

5.3.2. Socijalna skrb i zaštita

Socijalna skrb i zaštita provode se putem centara za socijalni rad čiji su osnivači općine USK koje financiraju njihov rad. Ne postoji sistem praćenja kvalitete sistema socijalne skrbi. Pojedina socijalna prava se financiraju iz budžeta kantonalnog Ministarstva zdravstva i socijalne politike i budžeta federalnog Ministarstva rada i socijalne politike.

Broj centara za socijalni rad se nije mijenjao u posljednjih nekoliko godina, pa svaka općina ima po jedan centar za socijalni rad (ukupno 8 centara). Centri za socijalni rad obavljaju poslove iz područja socijalne skrbi i zaštite djece, smještaja punoljetnih osoba i djece u ustanove socijalne zaštite i udomiteljske porodice, te pružaju korisnicima usluge u obliku novčane i druge materijalne pomoći.

Broj korisnika svih oblika socijalne pomoći je u periodu od 2008. do 2012. godine smanjen za oko 30%, te je u 2011. godini iznosio 1.019. Porastao je samo broj korisnika jednokratnih novčanih pomoći (za 12%) i broj osoba smještenih u ustanove socijalne zaštite (za 14%).

73

Grafikon 37. Oblici socijalne pomoći u USK u periodu od 2008. do 2012. godine

Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać

U sistemu socijalne zaštite postoji manjak financijskh sredstava u odnosu na potrebe, pa se pojedini oblici socijalne zaštite predviđeni kantonalnim i federalnim zakonskim propisima o socijalnoj zaštiti ne provode (npr. isplate dječjeg doplatka, jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta itd.). Prihodi centara za socijalni rad su od 2008. do 2012. godine smanjeni za 17,6% pri čemu su u učešću u prihodima značajno smanjena izdvajanja iz općinskih budžeta (za oko 8%), a povećana izdvajanja iz kantonalnog budžeta (za oko 2%) i drugih izvora (za oko 6%).

Grafikon 38. Učešće općina, USK i drugih izvora u ukupnim prihodima centara za socijalni rad u USK, 2011.

Izvor: JU Centar za socijalni rad, USK

0

100

200

300

400

500

600

2008

2009

2010

2011

36,84

55,16

8

Općine

USK

Drugi izvori

74

U području socijalne zaštite postoji i manjak stručnih kadrova. Broj zaposlenih u osam centara za socijalni rad na području USK je u periodu od 2008. do 2013. smanjen za približno 12%. Najveći udio u ukupnom broju zaposlenih čine socijalni radnici, koji čine oko 30% ukupnog broja zaposlenih u centrima za socijalni rad. Najmanji broj u ukupnom broju zaposlenih u centrima za socijalni rad se odnosi na defektologe, pedagoge i psihologe koji su u 2012. godini činili svega 9% ukupnog broja zaposlenih.

Grafikon 39. Kretanje broja zaposlenih u centrima za socijalni rad u USK u periodu od 2008. do 2013. godine


U oblasti socijalne zaštite i zdravstva na području USK djeluje i oko 150 udruženja koja djeluju volonterski s ciljem poboljšanja položaja i uslova života socijalno ugroženih građana. Oblici pomoći koje pružaju ova udruženja su psihološka i materijalna pomoć, te informativno-edukativne aktivnosti o ostvarenju prava iz područja socijalne skrbi i zaštite. Najistaknutija volonterska organizacija, koja pruža socijalnu pomoć na području USK je Crveni krst, koji od 2001. godine provodi Program kućne njege starih i iznemoglih osoba starijih od 65 godina. Crveni krst pruža i pomoć u nabavci ortopedskih pomagala i invalidskih kolica za najugroženije stanovnike USK, bavi se aktivnostima jačanja svijesti o važnosti zdravlja i provodi akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta. Broj obrađenih slučajeva u centrima socijalne zaštite u 2012. godini je iznosio 61.811, što je znatno više nego u 2008. godini kad je obrađeno 20.673 slučajeva. Vidljiv je rast obrađenih slučajeva vezanih za žene (za oko 31,8% u odnosu na 2008.), te pad obrađenih slučajeva koji se odnose na djecu (za oko 16%). Broj intervencija socijalne zaštite je u periodu 2008. do 2013. godine porastao za 5,13%, od čega se 78% intervencija odnosilo na odrasle osobe, a 22% na djecu.

0

5

10

15

20

25

30

35

2008

2009

2010

2011

2012

75

Grafikon 40. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine


Grafikon 41. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine po spolu


Prosječni mjesečni iznos stalne novčane pomoći je između 50 i 75 KM. Na području USK postoji manjak domova za stare i iznemogle, te ustanova za duševne bolesnike, ovisnike i maloljetne prijestupnike, pa se smještaju u ustanove za tu svrhu izvan USK. U svim općinama u sistemu USK, osim Bužima, postoje i objekti JU Socijalna pedagoška životna zajednica namijenjene smještaju djece

0 5.000 10.000 15.000 20.000

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Žene

Odrasli

Djeca i omladina

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Žene (odrasle, djevojke idjevojčice)

Muškarci (odrasli, dječaci imladi)

76

bez roditeljskog staranja. Javnu ustanovu Socijalnu pedagošku zajednicu je osnovala Skupština USK s ciljem zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja. Kapaciteti objekata te ustanove su uglavnom popunjeni i nedovoljni u odnosu na potrebe, pa se djeca s područja USK smještaju u druge ustanove u čitavoj F BiH.

U 2011. godini je u USK bilo 672 djece koja se ubrajaju u ranjive grupe. U odnosu na 2008. godinu broj djece iz ranjivih grupa je smanjen za oko 43%. U strukturi ranjivih grupa prevladavaju djeca čiji je razvoj ometen porodičnim problemima (61% ukupnog broja djece u ranjivim grupe u 2011. godini). Po zastupljenosti slijede odgojno zanemarena i zapuštena djeca (38% ukupnog broja), a ostatak čine djeca bez roditeljskog staranja i djeca s mentalnim i fizičkim smetnjama (1%).

Tabela 27. Razvojni problemi i potrebe u području zdravstva i socijalne skrbi

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Nedovoljna ulaganja za potrebe u sistemu zdravstva i socijalne zaštite

Pravovremeno planirati i jačati izdvajanja za poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga i usluga socijalne zaštite

Nepostojanje sistema praćenja kvalitete u pružanju usluga socijalne zaštite

Uspostaviti i sistematski provoditi praćenje kvalitete u pružanju usluga socijalne zaštite

Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost zdravstvenih ustanova (manjak broja kreveta i opreme)

Poboljšati materijalno-tehničku opremljenost zdravstvenih ustanova

Niska svijest o zdravlju i nepostojanje preventivnih programa u sistemu zdravstvene zaštite

Razviti programe za promoviranje važnosti zdravlja i preventivne programe u sistemu zdravstvene zaštite

Visok stepen smrtnosti od bolesti krvožilnog sistema i malignih oboljenja

Razviti i provoditi programe prevencije od oboljenja krvožilnog sistema i malignih oboljenja

Velik broj zdravstveno neosiguranih osoba (najveći u F BiH)

Povećati broj zdravstveno osiguranih osoba

Manjak stručnih kadrova u ustanovama socijalne zaštite (posebno psihologa, defektologa i pedagoga)

Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u ustanovama socijalne skrbi

Nedostatak svijesti o značaju porodice i porodičnog života kao temelja društva

Razvijati i provoditi programe namijenjene jačanju svijesti o porodici i očuvanju porodičnog života

Rast broja intervencija socijalne zaštite, posebno nad ženama

Izraditi i provoditi programe sprječavanja porodičnog nasilja i nasilja nad ženama

Manjak domova za stara i nemoćna lica, Osigurati dodatne kapacitete za

77

te ustanova za zbrinjavanje duševnih bolesnika, ovisnika i djece bez roditeljskog staranja

zbrinjavanje starih i nemoćnih lica, duševnih bolesnika, ovisnika i djece bez roditeljskog staranja

5.4. Stanovanje

U 2011. godini na području USK je evidentirano ukupno 76.392 stambenih jedinica, od čega je 47,42% individualnih stanova u kućama, a preostalih 52,57% stanova u objektima kolektivnog stanovanja. U periodu od 2008. do 2012. godine ukupan stambeni fond se povećao za 46,95%, te zadovoljava trenutne potrebe stanovništva.

Tabela 28. Stambeni fond na području USK u periodu od 2008. do 2012. godine

Vrsta

Općina Individualni stanovi u kućama Stanovi u objektima kolektivnog stanovanja

2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011.

Bihać 3.936 3.936 3.936 3.936

Cazin

B.Krupa 8.255 8.267 8.386 8.500 634 646 654 654

B.Petrovac 3.804 3.804 3.804 3.804 466 468 468 468

Bužim

S.Most 13.480 13.520 13.571 13.607 1.983 2.253 2.420 2.483

V.Kladuša 12.035 1.062

Ključ 6.740 6.765 6.778 6.782 1.003 1.003 1.003 1.046

USK: 24.024 24.089 24.153 36.228 27.960 28.025 28.089 40.164

Izvor: USK, 2013.

5.5. Organizacije civilnog društva

Na području USK aktivno djeluje 69 organizacija civilnog društva, od čega je gotovo 60% registrirano u području kulture, a ostatak (40%) se odnosi na udruženja mladih. Budžetska izdvajanja za organizacije civilnog društva rastu. U 2011. godini je kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta za potrebe organizacija civilnog društva iz budžeta izdvojilo 127.600 KM dok je u 2005. godini za te svrhe izdvojeno tek 32.500 KM. Izdvajanja iz općinskih budžeta za potrebe organizacija civilnog društva su u periodu od 2008. do 2012. godine porasla za oko 40%, te su u 2011. godini iznosila 393.500,00 KM. Broj članova svih registriranih organizacija civilnog društva na području USK iznosi oko 11. 50016.

16 Podatak Službe za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije.

78

5.6. Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana

5.6.1. Krivična djela i stepen otkrivenosti

Broj krivičnih prijava na području USK je u opadanju, te je njihov broj 2012. godine smanjen za 15,27% u odnosu na 2011. godinu. S obzirom na starost izvršitelja, u strukturi krivičnih prijava raste udio maloljetnih izvršitelja (2012. je bio za 12% veći nego 2011. godine). Broj optužbi je u porastu, te je 2012. njihov broj bio za oko 9% veći nego 2011. godine. U 2012. godini je, u odnosu na 2011., povećan broj optuženih punoljetnih i maloljetnih osoba. Broj optuženih punoljetnih osoba je bio 1.654, što je 7,4% više nego 2011. godine, a broj optuženih maloljetnih osoba 86 ili gotovo 51% više nego 2011. godine.

5.6.2. Struktura kriminaliteta

Prema vrsti krivičnog djela, više od dvije trećine krivičnih prijava u 2012. godini i oko 70% optužbi se odnosi na štetu počinjenu protiv imovine, okoliša i kršenje javnog reda i javnog saobraćaja.

Grafikon 42. Krivične prijave i optužbe punoljetnih i maloljetnih izvršitelja u USK prema krivičnom djelu u 2012. godini


6. Javna infrastruktura

6.1. Saobraćajna infrastruktura

Jedan od osnovnih preduslova za razvoj USK je razvoj saobraćajne infrastrukture. Saobraćajni sistem mora svrsishodno razvojno i ekonomski povezati sva područja USK s FBiH i BiH, spojiti USK s evropskim tranzitnim koridorima, te pružati dobre uslove za efikasan i siguran prijevoz ljudi, roba i dobara.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

Kaznene prijave

Optužbe

79

6.1.1. Cestovni saobraćaj

S ukupno 22.600 km javnih puteva, odnosno gustinom mreže od 45 km/1000 m2 površine i 5,70 km/1000 stanovnika, što je 2,5 – 4 puta manje nego u zemljama zapadne Evrope, putna mreža BiH spada u slabo razvijene putne mreže u Evropi (gustoća putne mreže u Hrvatskoj je oko 29 km/1000 stanovnika).

USK je najudaljeniji kanton od centra BiH, te mora osigurati izgradnju moderne saobraćajnice, brze ceste, od granice s Republikom Hrvatskom, preko Bihaća, kao budućeg regionalnog centra, prema Sarajevu. Osim toga, treba tražiti izlaz prema Zapadnoj Evropi preko savremenih saobraćajnica u Republici Hrvatskoj, koje su izgrađene i grade se u neposrednoj blizini granice USK, kao što je Treća razvojna os. Ona treba da poveže Sloveniju, Hrvatsku i BiH, preko Novog Mesta, Karlovca i Bihaća. Time bi se ostvarile dobre veze s autoputevima u Republici Hrvatskoj koje čine dio evropske mreže puteva (E 65 i E 71) i koje nastavljaju saobraćajne tokove iz Beča i Budimpešte. Preko budućeg autoputa Zagreb-Sisak-Kostajnica-Dvor na Uni, izgradnjom nove dionice magistralnog puta M 14 poboljšale bi se veze s drugim entitetom.

Slika 3. Mreža putnih pravaca na području USK

Izvor: Direkcija za ceste USK Bihać, 2013.

80

Strateški dokumenti za razvoj i održavanje javnih puteva nisu usvojeni ni na jednom nivou vlasti u BiH.

Postojeću mrežu javnih puteva USK čine magistralni, regionalni i lokalni putevi, te saobraćajnice u naseljima i gradovima. Nadležnost nad upravljanjem putevima podijeljena je između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa. Upravljanje magistralnim putevima provodi JP Ceste FBiH, regionalnim putevima JU Direkcija regionalnih cesta USK, a lokalnim cestama i saobraćajnicama u naseljima i gradovima nadležni općinski ili gradski organi. Ostale ceste su nerazvrstane ili nekategorisane. Grafikon 43. Dužina putnih pravaca na području USK


Sve značajniji javni putevi na području USK su izgrađene prije 20–30 godina. Kolovozne konstrukcije su dotrajale, tehnički elementi cesta ne zadovoljavaju kriterije koji osiguravaju bezbjedno odvijanje saobraćaja, vertikalna saobraćajna signalizacija i oprema puteva su dotrajale i nedovoljne, obnavljanje horizontalne signalizacije se ne vrši redovno na svim putevima, neuređene su raskrsnice i priključci. Veliki broj puteva je u lošem stanju, bez obzira na to što se u zadnjih par godina dosta ulagalo u rekonstrukciju, rehabilitaciju i modernizaciju puteva.

Glavni saobraćajni tokovi se odvijaju kroz gradske centre (Bihać, Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Ključ, Bužim). Nedostaju savremene obilaznice gradskih središta, a pješački saobraćaj je neuređen.

Od posebnog značaja za USK su magistralni putevi:

- M 5: Granica s RH – Bihać – Ključ – Jajce, koja pripada mreži evropskih puteva (E 761), te kojom se ostvaruje veza sa glavnim centrom FBiH, odnosno BiH, koridorom Vc i Republikom Hrvatskom,

- M 4.2: Granica s RH – Velika Kladuša – Cazin Srbljani, kojom se ostvaruje veza kantona s Republikom Hrvatskom,

- M 14: Bihać – Bosanska Krupa – Bosanska Otoka – linija entiteta, veza kantona sa drugim entitetom,

- M 15: Ključ – Sanski Most – linija entiteta, veza kantona sa drugim entitetom,

Najznačajniji regionalni saobraćajni pravci su: R 401 Bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša – granica s RH, R 405 Gudavac – Sanski Most – linija entiteta i R 402 Ljusina – Gnjilavac.

48,77

29,42

12,83

8,98

0

Nekategorizirani

Lokalni

Regionalni

Magistralni

Autocesta

81

Jedan od šest evropskih puteva, koja je dio saobraćajnog pravca E59 i koja prolazi kroz BiH, je na području USK-a. To je putni pravac M 11: Ripač – Užljebić (granični prijelaz s RH).

Tabela 29. Veličina saobraćaja na magistralnim i regionalnim cestama USK-a

Lokacija brojila

Naziv puta Prosječni godišnji dnevni saobraćaj

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ostrožac M 4.2 4 303 4 523 4 286 4 097 5 011

Cazin M 4.2 14 700

Skokovi M 4.2 2 812 2 844 2 841 2 732

V. Kladuša M 4.2 561 755 1 040

Izačić M 5 3 137 3 355 3 164 3 133 2 975

Kamenica M 5 7 429

Ripač M 5 3 501 3 567 3 543 3 353 3 298

Vrtoče M 5 1 726 1 927 1713 1 857

Klenovac M 5 1 970

Kostela M 14 6 652 7 210 6 570 6 805 5 908

Bos. Krupa M 14 1 594 1 670 1 612 1 948 1 755

Ljusina M 14 4 528 7 189 5 370

Kolunić M 14.2 785 820 762 924 666

Brdari M 5 4 679 3 507 3 314

Tomina M 15 2 689 2 549 2 533

Pudin Han R 410a (M 15) 2233 2087 2056 2 050


Općine unutar USK su međusobno povezane javnim prijevozom u čiju svrhu se koriste autobusi. Javni prijevoz je otežan i usporen zbog zastarjelosti autobusa.

Zastarjeli vozni park umanjuje sigurnost gradskog saobraćaja, te predstavlja izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak. Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u 2011. godini, oko 54% ih je bilo staro 15 godina i više. Gustoća motornih vozila na 1000 stanovnika iznosi 54.

82

Tabela 30. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2012. godini, prema starosti vozila

Starost vozila (godine)

Putnička vozila

Autobusi Teretna vozila

Motocikli Kombinirana Ostala vozila

Ukupno

do 1 227 1 46 28 6 2 310

1-2 395 1 80 34 8 6 524

3-5 1354 2 337365 310 24 15 2042

6-10 7229 35 946 284 42 39 8575

11-15 12707 62 1394 259 37 62 14521

15 i više 24259 103 2359 359 202 749 28031

Izvor: RAUSK, 2013.

Sigurnost u gradskom saobraćaju narušena je zbog nedovoljnog broja trotoara, te neuređenosti postojećih trotoara, pa je potrebna njihova dogradnja i sanacija.

Planirana je i izgradnja mreže biciklističkih staza. Lokacija na kojoj je planirano uređenje i označavanje biciklističke staze je stara Velagićka cesta u općini Ključ koja prolazi trasom Ključ-Velagići-Donji Vojići, a gradnja biciklističke staze u dužini od 30 km planirana je i na trasi uskotračne pruge Lanište-Gornji Budelj-Gornja Sanica-Sanica Ravan-Donja Sanica-Tuneli-Vrhpolje-Sanski Most. U planu je i uređenje kraćih biciklističkih staza za rekreaciju duž vodotoka rijeka Sane i Sanice.

6.1.2. Željeznički saobraćaj

U SFRJ Jugoslaviji Unska pruga je bila jedna od najfrekventnijih, te su preko nje luke Splita, Šibenika i Zadra imale brzu vezu s unutrašnjosti i specijalizirale su se za pojedine vrste tereta.

Unska pruga, kao dio željezničke pruge Zagreb – Split, prolazi kroz BiH, uz granicu s Republikom Hrvatskom - Bosanski Novi – Bihać – granični prijelaz (pravac Knin) u dužini od 138 km, od kojih je na području USK 99,84 km. Udaljenost Splita i Zagreba Unskom prugom iznosi 400 kilometara. Unska pruga u potpunosti je elektrificirana do Splita 1987. godine, ali su prateći objekti i elektrifikacija znatno oštećeni tokom ratnih godina, a njihova rekonstrukcija nije provedena.

Lička pruga je oko 100 kilometara duža, i nekvalitetnija, iako su u zadnjih petnaest godina uložena sredstva u njenu sanaciju.

6.1.3. Zračni saobraćaj

Na području USK postoje dva objekta zračnog saobraćaja, vojni aerodrom Željava na granici s Republikom Hrvatskom, te aerodrom Ćoralići sa šljunčanom pistom od 1200 m i pratećim objektima. U Mohovljanima, u općini Laktaši, na udaljenosti 23 km od Banja Luke, nalazi se najbliži civilni aerodrom, kojim se osigurava zračni prijevoz robe i ljudi.

Sportski aerodrom Golubić se nalazi 4 km jugoistočno od Bihaća, na Golubićkom polju između rijeke Une i brda Debeljača. Lokacija aerodroma povezana je cestovnim pravcem Bihać-Golubić. U njegovom sastavu se nalaze travnate manevarske površine, poletno-sletna staza dužine 1200 m, hangari, te minimalna infrastruktura za avione na parceli površine 28 ha. Uglavnom se koristi

83

povremeno za slijetanje i polijetanje malih turističkih aviona. Postoji potreba za obnovom i rekonstrukcijom infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj.

Najbliži međunarodni aerodromi su aerodorom Pleso kraj Zagreba, udaljena od USK 212 km, te aerodorom Sarajevo cestovne udaljenosti 285 km od Bihaća.

6.2. Energetska infrastruktura

Elektrodistributivni objekti na području USK su dio jedinstvenog elektroenergetskog sistema BiH, a djelatnost prijenosa i distribucije električne energije do krajnjih potrošača obavlja Javno poduzeće Elektrodistribucija Bihać.

Ukupni elektroenergetski kapaciteti na području USK su 8,5 MW, a električna energija se osigurava putem HE Krušnica (0,5 MW) i HE Una-Kostela (8 MW). Na području USK prisutan je značajan neiskorišten hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za izgradnju dodatnih hidroelektrana. Izrađene su studije za iskorištavanje vodnog potencijala putem izgradnje mini-hidroelektrana.

Količine proizvedene električne energije opadaju dok potrošnja raste. U 2011. proizvedeno je 35,13 Gwh električne energije ili za 21,43% manje u odnosu na 2009. dok je potrošnja iznosila 155,27 Gwh ili za 1,09% više u odnosu na 2009. godinu.

Elektroenergetska infrastruktura sačinjena je od nadzemne dalekovodne mreže i podzemnih kablova. Napajanje električnom energijom osigurava se putem četiri izvora: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać, dalekovod 110 KV Donji Lapac- Kulen Vakuf – Bihać, te Kulen Vakuf – Bosanski Petrovac-Ključ – Sanski Most, dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac i dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

Prosječna pokrivenost domaćinstava mrežom električne energije je oko 90%, ali u pojedinim općinama gdje nisu izgrađene trafostanice (npr. Bužim) česti su prekidi snabdijevanja električnom energijom. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini prijenosna i distributivna elektromreža pretrpjela je znatna oštećenja, a na pojedinim mjestima je potpuno uništena. Dio postojeće elektroenergetske mreže je preopterećen, dotrajao i neispravan što izaziva tehničke kvarove, a komercijalni gubici se javljaju zbog zlouporabe i neovlaštenog korištenja električne energije. Nepouzdanost opskrbe električnom energijom javlja se i zbog zastarjelosti zračne niskonaponske mreže, koja je izvedena na drvenim stupovima i vodovima od užeta, pa je potrebna njena rekonstrukcija i modernizacija. U poslijeratnim godinama izgrađen je velik broj novih elektroenergetskih objekata (trafostanica, dalekovoda i niskonaponske mreže), te su povećana ulaganja u pokrivenost naselja i općina javnom rasvjetom s ciljem elektrifikacije prognaničkih naselja i povratka stanovništva izbjeglog tokom rata. Procjenjuje se da je oko 65% stanovništva pokriveno sistemom javne rasvjete.

6.3. Telekomunikacije

Sistem telekomunikacijske infrastrukture je obnovljen i u funkciji. Uspostavljen je optički prijenosni sistem Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Telekomunikacijske veze su kvalitetne i pouzdane, uz povremene prekide signala koji se javljaju uglavnom u ruralnim sredinama.

Telekomunikacijski sistem na području USK čine sistemi fiksne i mobilne telefonije. Broj fiksnih priključaka je u opadanju, pa je 2011. godine bio gotovo 15% manji nego godinu ranije. Istovremeno, broj korisnika mobilne telefonije značajno raste, te se od 2005. do 2011. povećao za 55,21%. Pokrivenost USK signalom mobilnih mreža je 91%, s povremenim prekidima signala.

84

Od 2005. do 2012. godine zabilježen je i velik rast broja korisnika Interneta, pa se u tom periodu njihov broj povećao za više nego dvostruko, te je na području USK u 2011. evidentirano ukupno 17.355 internetskih priključaka. Povremeno se javljaju prekidi brze internetske veze zbog još uvijek nepovezanog glavnog optičkog kabla s mrežom u Sarajevu.

Tabela 31. Razvojni problemi i potrebe u području saobraćaja i elektroenergetske infrastrukture

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Nedovoljno i neredovito održavani putni pravci

Uspostaviti i provoditi sistem redovnog i kvalitetnog održavanja putnih pravaca

Nedovoljna signalizacija uličnih gradskih mreža

Poboljšati signalizaciju uličnih gradskih mreža

Manjak zaobilaznih putnih pravaca i preopterećenost gradskih saobraćajnica

Izraditi planove rasterećenja gradske saobračajne mreže i izgradnje zaobilaznih putnih pravaca

Nezadovoljavajući nivo sigurnosti u cestovnom saobraćaju

Unaprijediti sigurnost u cestovnom saobraćaju

Nedovoljno razvijen biciklistički saobraćaj

Jačati ulaganja u izgradnju biciklističkih staza i promociju biciklističkog saobraćaja

Zastarjelost željezničke infrastrukture Modernizirati željezničku infrastrukturu

Oštećena i uništena infrastruktura za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj

Obnoviti infrastrukturu za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj

Dotrajalost i preopterećenost elektroenergetske mreže

Planirati i jačati ulaganja u rekonstrukciju elektroenergetske mreže

Gubici električne energije zbog zlouporaba i krađa

Sistematski provoditi nadzor nad korištenjem električne energije

7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura

Sastavni dio integrirane Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona je Strategija razvoja komunalnih djelatnosti Unsko-sanskog kantona čija je izrada obaveza proizašla iz Zakona o komunalnim djelatnostim („Službeni glasnik USK“ broj: 4/11, 11/11 i 13/12).

7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša

Sistem kontinuiranog i sistematskog praćenja stanja okolišnih komponenti na području USK još uvijek nije uspostavljen. Podaci o stanju pojedinih okolišnih komponenti postoje, ali njihovo korištenje je otežano, jer se mjerenja ne provode kontinuirano i sistematiski. Poređenje podataka je otežano, jer metodologija praćenja i mjerenja nije usklađena s metodologijom Evropskog ureda za statistiku (Eurostat). Mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka ne postoje. Za područje svake općine uspostavljene su općinske zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, ali se ne provode

85

ostale mjere zaštite kvalitete površinskih i podzemnih voda. Ocjena kvalitete pojedinih komponenti okoliša donosi na osnovu procjena.

Pitanja zaštite okoliša su u nadležnosti entiteta u Bosni i Hercegovini, iako na državnom nivou pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa postoji odjel za zaštitu okoliša. Ustavom F BiH je politika zaštite čovjekove okoline je u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona, tako da su neke nadležnosti sa federalnog nivoa prenešene na kantonalni nivo kao što je to slučaj sa upravljanjem otpadom.

Entiteti su 2003. godine usvojili Akcioni plan zaštite okoliša za BiH, tzv. NEAP (National Environmental Action Plan). Cilj NEAP-a je identifikacija kratkoročnih i dugoročnih prioritetnih aktivnosti i stvaranje osnove za pripremu dugoročne strategije zaštite okoliša u skladu sa privrednim i ekonomskim razvojem BiH i njenim društveno-političkim uređenjem.

Strategija zaštite okoliša F BiH je usvojena za periodu 2008 – 2018, te se sastoji od 4 komponente: Federalna strategija zaštite prirode, Federalna strategija zaštite zraka, Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalna strategija upravljanja vodama. Sastavni dio Strategije zaštite okoliša F BiH je i Akcijski plan zaštite okoliša. Od planske dokumentacije nižeg ranga je Federalni plan upravljanja otpadom usvojen je za period 2012-2017, te je u okviru zaštite životne sredine u sektoru upravljanja otpadom dostignut najveći napredak u približavanju pravnom naslijeđu EU-a u području zaštite okoliša.

Posebni zakonski propisi kojima se definira zaštita okoliša na nivou F BiH su većinom usvojeni 2003. godine i poznati su kao tzv. set okolišnih zakona, te čine osnovu za izradu planske dokumentacije iz područja zaštite okoliša na nivou USK.17 Fond za zaštitu okoliša na nivou Federacije BiH je osnovan 2003. godine kao tijelo koje ima zadaću financijski podržavati projekte iz područja zaštite okoliša.

Za pitanja zaštite okoliša na području USK nadležno je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Sektorom voda upravlja se u okviru Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša do sada je usvojilo zakone i većinu podzakonskih akata vezanih za zaštitu pojedinih okolišnih komponenti.18.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je 2013. godine pokrenulo proceduru izrade Plana zaštite okoliša USK koji treba biti gotov do kraja 2014. godine. U završnoj fazi je izrada Plana upravljanja otpadom USK čije se usvajanje očekuje početkom 2014. godine. Planirana je izrada Plana zaštite prirode i Plana zaštite kvalitete zraka USK.

17 I - Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 38/09); Pripremanje kantonalnog plana zaštite okoliša (član 49. Zakona) - proces je u toku, II - Zakon o zaštiti prirode („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); Pripremanje kantonalnog plana zaštite prirode (član 18. Zakona); Pripremanje prijedloga za proglašenje zaštićenog pejzaža i spomenika prirode – po potrebi (član 30. Zakona), III- Zakon o zaštiti zraka („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); Pripremanje kantonalnog plana zaštite kvaliteta zraka (član 4. Zakona), IV- Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 72/09); Pripremanje kantonalnog plana upravljanja otpadom (član 9. Zakona) - proces je u toku, Pripremanje kantonalnog Zakona o upravljanju otpadom (član 9., član 10. Zakona)- donesen, V- Zakon o fondu za zaštitu okoliša („Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03) VI- Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“ broj: 70/06); Zakon o vodama Unsko-sanskog kantona donesen 18Zakon o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik USK“ broj: 4/11, 11/11 i 13/12); Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik USK“ broj: 4/12); Zakon o zaštiti od buke („Službeni glasnik USK“ broj: 3/13)

86

Održivo upravljanje otpadom jedan je od prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša iz razloga što su postojeća općinska odlagališta otpada ne sanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i predstavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, ugrožavaju okoliš, uglavnom su iskorištena sa stanovišta popunjenosti i nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad. Nadalje, pored ovih odlagališta veliki je broj divljih deponija koje nastaju skoro svakodnevno.

Očekivanja građana Unsko-sanskog kantona, ali i međunarodni okolišni standardi na čiju se primjenu obavezala Bosna i Hercegovina čine snažan poticaj na kojem će se graditi odnos prema životnoj sredini i zdravlju stanovnika Unsko-sanskog kantona.

U tom smislu razvoj Unsko-sanskog kantona ne može biti na štetu zdravlja njegovih stanovnika i njihovog prava na očuvanu životnu sredinu. Stoga Unsko-sanski kanton i pored niza barijera koje su najvećim dijelom financijske prirode, ima ambiciju da svoje djelovanje u najvećoj mogućoj mjeri, i u okviru svojih nadležnosti, uskladi sa standardima okolinske zaštite europskih zemalja.

Stanje životne sredine u cjelini, a naročito vode, zraka, te zelenih i javnih površina uopće, u značajnoj mjeri je određeno djelovanjem sistema komunalnih djelatnosti i kvalitetom komunalne infrastrukture. U tom smslu pod komunalnnim djelatnostima podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje komunalnih djelatnosti, izgradnja, korištenje, upravljanje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području općina i Kantona. Budući da pokazatelji socio – ekonomske analize, koja je prethodila izradi dokumenta Strategija razvoja Unsko-sanskog kantona u oblasti komunalnih djelatnosti i komunalne infrastrukture nisu zadovoljavajući, podrška njihovom razvoju postaje nezaobilazno strateško opredjeljenje Unsko-sanskog kantona i regije Bihać.

Obavljanje komunalnih djelatnosti treba da se zasniva na načelima trajnosti i kontinuiranosti u obavljanju komunalnih djelatnosti, kvaliteti u pružanju komunalnih usluga koje podrazumijevaju tehničku, zdravstvenu i higijensku ispravnost u skladu sa propisanim standardima i normativima izvršenja komunalne usluge, održavanju komunalnih objekata i uređaja kako bi bila u stanju stalne funkcionalne sposobnosti, politici cijena komunalnih proizvoda i usluga kojima se obezbjeđuje samoodrživost. Princip da korisnik komunalne usluge plaća ekonomsku cijenu dobijene usluge treba da pored toga što će osigurati održivi razvoj komunalnih djelatnosti, teba da obezbijedi mjere za očuvanje i zaštitu okoline, kao i javnost i transparentnost rada davaoca komunalnih usluga.

7.2 Upravljanje otpadom

U sektoru upravljanja otpadom postignuta je najveća usklađenost zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine s pravnim naslijeđem EU-a. Na federalnom niovu način upravljanja otpadom definiran je Zakonom o upravljanju otpadom (2009), a na nivou kantona je to Zakon o upravljanju otpadom (2012.) i Zakon o komunalnim djelatnostima (2011.).

Federalni plan upravljanja otpadom izrađen je i usvojen za period od 2012. do 2017. godine, a po uzoru na njega u 2011. godini pokrenut je postupak izrade Plana upravljanja otpadom USK za period od 2014. do 2019. godine. Plan upravljanja otpadom je provedbeni planski dokument kojim se uređuju uslovi za planiranje upravljanja otpadom na području USK i njegovih općina, a završetak izrade dokumenta planiran je u 2014. godini.

Održivo upravljanje otpadom jedan je od glavnih prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK.

Razvojnim kreditnim sporazumom potpisanim 2002. godine između BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj (International Development Association-IDA) započeo je Projekat upravljanja čvrstim

87

otpadom u Bosni i Hercegovini. Zbog nepovjerenja zainteresiranih strana proces nije išao planiranom dinamikom, tako da do 2010. godine nije usvojena zakonska regulativa, niti planska dokumentacija, a lokacija za regionalno sanitarno odlagalište otpada nije određena.

Tokom 2010. godine su općine i Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK dobili značajnu podršku i pomoć međunarodnog donatora Švicarske agencije za razvoj i saradnju, za unaprjeđenje sistema upravljanja otpadom na području USK koja se ogledala u provođenju brojnih aktivnosti.

Delegacija Evropske unije u BiH je s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u 2011. godine započela provođenje projekta „Izrada studije izvodljivosti za odabir regionalnih sanitarnih deponija u Bosni i Hercegovini“. Rezultat ovog projekta za Unsko-sanski kanton je izrađeni dokument „Studija izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK – regija Bihać, koja sa Dodatakom Studje za drugu potencijalnu lokaciju na području općine Bihać čini jedinstven dokument.

Proces izrade Plana upravljanja otpadom USK je u toku. Cilj izrade je uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i doprinijeti zaštiti okoliša i poboljšanju kvalitete življenja na području USK. Plan će, uz federalni Zakon o upravljanju otpadom, biti osnova za izradu općinskih planova za upravljanje otpadom.

Prosječna pokrivenost stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada na području USK je 75%, a udaljeni ruralni dijelovi uglavnom nisu pokriveni organiziranim skupljanjem otpada. Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada je u nadležnosti javnih komunalnih poduzeća čiji su osnivači općine USK.

Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (ambalažni, industrijski, građevinski, medicinski, opasni, elektronički, animalni i ostale vrste) su u nadležnosti Federacije BiH iako je Kanton poduzeo neke aktivnosti i po pitanju unapređenja zbrinjavanja i ovih vrsta otpada na način da je za potrebe zbrinjavanja medicinskog otpada izradio Vodič za izradu planova upravljanja medicinskim otpadom.

Obzirom da su postojeća općinska odlagališta otpada ne sanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i predstavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, te između ostalog nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad, općine Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša su izradile Plan prilagođavanja postojećih odlagališta dok općine Bosanska Krupa, Bužim i Cazin koje koriste jednu zajedničku deponiju su u procesu izrade ovog planskog dokumenta.

Uz postojeća nesanitarna odlagališta otpada, veliki je broj divljih deponija, koje nastaju svakodnevno i koje su stalna prijetnja zagađenju vode, zemljišta i zraka i zdravlje ljudi i životinja. Postoji urgentna potreba uspostavljanja Regionalne sanitarne deponije kako bi se uspostavio sistem održivog upravljanja otpadom na području USK.

Sistem uvođenja održivog upravljanja otpadom na području USK ima intenciju da se provodi na regionalnom nivou kojeg čini regija Bihać u čijem sastavu je osam općina USK i općina Drvar iz Livanjskog kantona. U tu svrhu na području regije Bihać, kao zajednički regionalni operater za upravljanje otpadom, djeluje Javno poduzeće Centar upravljanja otpadom „REG DEP“ d.o.o. u većinskom vlasništvu općina (95%), dok preostalih 5% je u vlasništvu Kantona.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je s općinama, javnim komunalnim poduzećima, Resursnim centrom za vode i okoliš „Una Consulting“ i uz podršku Švicarske agencije za saradnju i razvoj provelo nekoliko projekata za unaprjeđenje sektora upravljanja otpadom na području regije Bihać. Projekat “Prikupljanje podataka o sastavu i količinama otpada” je kroz

88

metode prikupljanja, sortiranja, analiziranja i evidentiranja komunalnog otpada dao tačne i objektivne podatke o svim vrstama i količinama otpada koji proizvode građani i privredna društva. U projektu „Prikupljanje podataka o sistemu i količinama komunalnog otpada“ evidentirano je da se u ukupnoj količini prikupljenog komunalnog otpada nalazi oko 31% biološkog otpada. Iz tog razloga razvijen je projekat pod nazivom „Uvođenje kompostiranja bio-otpada na području USK i općine Drvar“ koji ima za cilj smanjenje bio-otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada na području svih općina i isti ima intenciju da se implementira više godina za redom.

U toku su brojni projekti koji trebaju doprinijeti uspostavljanju cjelokupnog sistema upravljanja otpadom na području USK.

Projekat „Kampanja uključivanja javnosti i građana u proces upravljanja otpadom“ kroz rad s djecom iz vrtića i škola, mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama treba upoznati građane sa principima održivog integralnog upravljanja otpadom na području regije Bihać. Namjera je da se građani upoznaju sa selektiranjem, ponovnom upotrebom i načinima smanjenja otpada koje će se u budućnosti odlagati kao neiskoristivo na regionalnu deponiju. Jedna od aktivnosti ovog projekta je EKO-kviz organizovan za građane i djecu školskog uzrasta s područja regije Bihać sa svrhom sticanja znanja iz oblasti zaštite okoliša, komunalnih djelatnosti i zaštite voda. I ovaj projekat je planiran da se u kontinuitetu provodi svake godine.

U toku je i početna faza projekta „Jačanje kapaciteta putem uvođenja GIS metodologije rada“ koja za cilj ima unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK kako bi bilo efikasnije u pogledu pružanja usluga javnom i privatnom sektoru, i na taj način doprinijelo boljoj implementaciji zakona, jačanju administrativnih kapaciteta za bolju povezanost sa nižim i višim nivoima vlasti, te stvaranju uslova za praćenje i implementaciju programa i projekata iz sektora zaštite okoliša i prostornog uređenja. Uspostavljanjem GIS-a ostvarit će se racionalizacija, integracija i optimizacija odlučivanja u dva sektora unutar Ministarstva i to sektoru okoliša i sektoru prostornog planiranja kroz proces korištenja informaciono - komunikacionih tehnologija, prvenstveno geografskog informacionog sistema i baza podataka, kao i učinkovitija razmjena podataka unutar kantonalnih institucija i općinskih organa nadležnih za ova dva sektora. Integracijom podataka u jedinstveni GIS stvorit će se pretpostavke za kvalitetnije upravljanje okolišem i prostorom, donošenje odluka, provođenje zakona i propisa iz ove dvije oblasti. Jedinstveni sistem će također unaprijediti koordinaciju i komunikaciju svih zainteresiranih strana, obavezujući ih na dostavljanje i razmjenu podataka unutar jedinstvenog sistema.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša nastoji podići svijest građana i javnosti o važnosti zaštite okoliša aktivnostima kao što su: Let's do it očistimo BiH za jedan dan, obilježavanjem svjetski značajnih datuma iz oblasti zaštite okoliša, učešćem na eko sajmovima i sličnim aktivnostima.

7.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH donosi zakonske propise i strateške dokumente u vezi upravljanja vodama na području F BiH. U 2012. godini usvojena je federalna Strategija upravljanja vodama za periodu od 2010. do 2022. godine kao krovni planski dokument koji daje smjernice razvoja vodnog upravljanja i očuvanja stanja voda i vodnih ekosistema. Na području USK, upravljanje razvojnom politikom vodnih resursa, koordiniranje praćenja stanja u vodnom sektoru i stručno-upravne poslove iz oblasti vodoprivrede obavlja Odsjek za upravljanje vodama u sklopu kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

89

Području USK pripadaju vodni i termomineralni izvori, koji imaju potencijal za višenamjensko korištenje. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka19.

Rijeka Una je najznačajniji vodotok na području USK koji odvodi površinske i podzemne vode u Crnomorski sliv. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na području USK je 80 km. Una je rijeka visokog stepena bioraznovrsnosti, endemskih i reliktnih vrsta, sedrenih barijera, te po hidromorfološkoj očuvanosti predstavlja rijetkost u evropskim i svjetskim okvirima. Veći dio podsliva rijeke Une (19.800 ha) stavljen je pod zaštitu kao prirodno područje od posebnog značaja za F BiH. Prema vodnom bogatstvu značajne su i desne i lijeve pritoke Une (Unac kod Martin Broda, Krušnica kod Bosanske Krupe, Sana kod Novog Grada i Klokot kod Bihaća) koje osiguravaju vodosnabdijevanje stanovništva USK. Ove rijeke odlikuju se karstnim i planinskim obilježjima, protiču kroz predjele netaknute prirode, te su bogate autohtonim vrstama riba (lipljen, pastrmka, šaran, amur). Iz rijeke Klokot se za područje općine Bihać zahvata voda za potrebe javnog vodosnabdijevanja. Klokot izvire 5 km od Bihaća, protiče gradom, te se nakon 4,5 km toka ulijeva u Unu. Nalazi se na kontaktu vapnenačkih stijena s nepropusnim miocenskim naslagama, te je karakterizira jak izvor i sporiji tok. Kapacitet izvora Klokot je od 4 m3/s, do nekoliko desetaka m3/s s prosječnom temperaturom vode između 8 i 10 °C.

Najpoznatiji izvori mineralnih, termalnih i termomineralnih voda na području USK se nalaze na lokalitetima Tomina Ilidža kod Sanskog Mosta, Ćukovska mineralna voda i izvor Gata kod Bihaća.

Termomineralni izvor ljekovite vode Gata pripada općini Bihać i nalazi se 15 km od grada Bihaća, te 25 km od Cazina. Osamdesetih godina 20. vijeka ispitana su zdravstvena svojstva gatskih voda, te je utvrđeno da sadrže natrijum, kalcijum, sulfatne i hidrokarbonatne vode. Temperatura vode kreće se između 32 i 38 °C, a mineralnost od 1328 do 1492 mg/l. Izvor Gata raspolaže količinom vode od 130 l/sec.

Svojstva izvora termalnih voda nisu dovoljno istražena u hidrološkom, geološkom, fizikalno-kemijskom, bakteriološkom i energetskom smislu, što otežava njihovo adekvatno korištenje.

Velik broj čistih površinskih vodotoka i podzemnih akumulacija osigurava dovoljne količine pitke vode za stanovništvo USK. Vodotoci USK pripadaju slivnom području rijeke Save. Veličina slivne površine ovih vodotoka na području F BiH je 742 km2. Hidrološka promatranja i podaci su nepouzdani, pa se radi o hidrološki slabo izučenom području.

19 Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju, Bihać, 2007.

http://www.unaconsulting.ba/images/cms_publication/2.pdf

90

Slika 4. Podsliv rijeke Une

Izvor: Strategija upravljanja vodama F BiH 2010.-2022.

Na 7 hidrometeoroloških stanica se periodično vrši ispitivanje kvalitete površinskih vodotoka. Analiza se provodi na osnovu pet parametara četiri puta godišnje, ali ne postoje sumarni godišnji podaci. Ribolovna udruženja provode analizu kvalitete površinskih voda svake dvije godine. Procjenjuje se da je većina površinskih vodotoka I., odnosno II. kategorije kvalitete.

Okvirna direktiva o vodama EU-a je prenesena u federalni Zakon o vodama čije su izmjene i dopune u toku . Stepen rizika od poplava na području USK se ocijenjuje niskim. Federalni Zakon o vodama je bio osnova za izradu Strategije upravljanja vodama F BiH koja je usvojena 2012. godine za periodu od 2010. do 2022. godine.

Unsko-sanski kanton je 2011. godine usvojio Zakon o vodama kojim se uređuje način upravljanja vodama, vodnim dobrima i vodnim objektima na području Unsko-sanskog kantona koji su prema federalnom Zakonu o vodama u nadležnosti Kantona. Upravljanje vodama obuhvata: zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda, te se uređuje vlasništvo nad vodnim dobrima i vodnim objektima, nadležnosti, ovlaštenja i obaveze Kantona, općina, pravnih lica i građana u upravljanju vodnim dobrima i vodnim objektima na području Kantona. U toku je izrada Plana upravljanja otpadnim vodama USK koji treba biti završen u toku 2014. godine.

Zakonom o komunalnim djelatnostima koji je također usvojen 2011. godine propisuje se način snabdijevanja pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Javna komunalna poduzeća na nivou općina obavljaju djelatnosti zahvaćanja, pročišćavanja i distribucije pitke vode, te poslove zbrinjavanja otpadnih voda. Sistem vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže je dotrajao i samo djelomično obnovljen i rekonstruiran.

91

Prosječni gubici vode u periodu od 2005. do 2011. godine su iznosili 57,43% što predstavlja jedan od najvećih problema u sistemu upravljanja vodama na području USK. U 2011. godini je 53% ukupnog stanovništva USK bilo pokriveno sistemom snabdijevanja vode iz javnih vodovoda, ali postoje znatna odstupanja tako da pojedine općine imaju znatno veću pokrivenost stanovništva javnim sistemom vodosnabdijevanja u odnosu na kantonalni prosjek, a druge više nego dvostruko nižu.

Kanalizacijski sistem uglavnom obuhvaća samo urbane gradske dijelove, a pročišćavanje otpadnih voda se ne provodi, pa se one direktno ispuštaju u vodotoke. Direktno ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke predstavlja najveći problem u području politike upravljanja vodama USK. Postojeća kanalizacijska mreža je zastarjela, pa je potrebna njena obnova. U 2011. godini je oko 15% domaćinstava s područja USK imalo priključak na kanalizacijsku mrežu, a ostatak stanovništva je bio priključen na septičke jame i kanale. Na području općine Bihać čak 75% stanovništva koristi septičke jame. Septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene, a mnoge od njih ne zadovoljavaju minimalne tehničke standarde. Zastarjelost i nepotpuna izgrađenost kanalizacijske mreže, te direktno ispuštanje otpadnih voda bez pročišćavanja ugrožavaju kvalitetu površinskih i podzemnih vodnih tokova. U većini općina USK u toku su aktivnosti usmjerene prema obnovi i proširenju kanalizacijske mreže, te uvođenju pročistača otpadnih voda (Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Cazin, Sanski Most, Bihać). Na području Bihaća je započeo projekt izgradnje pročistača otpadnih voda. Većina ostalih općina ima izrađenu dokumentaciju za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, te zaključen ugovor s Evropskom investicijskom bankom o financiranju njihove izgradnje.

Na području općina Bihać, Bužim i Cazin pokrenut je proces izgradnje decentraliziranih sistema upravljanja otpadnim vodama primjenom bioloških metoda koje su ekološki prihvatljive i ne uništavaju prirodni krajolik.

7.4. Zrak

Zaštita zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka F BiH (Sl. novine F BiH, 33/03). U zakon su transponirane odredbe EU IPPC direktive čime su postavljeni uslovi za izdavanje okolišnih dozvola industrijskim postrojenjima. Na području USK, okolišne dozvole izdaje od 2008. godine Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. U 2008. godini izdano je 26 okolišnih dozvola, a u 2012. je izdano novim i postojećim poduzećima 46 okolišnih dozvola.

Federalna strategija zaštite zraka usvojena je za desetogodišnji period kao dio Federalne strategije zaštite okoliša. Izrada i usvajanje kantonalnog plana zaštite zraka planirana je za 2014. godinu.

Egzaktnih pokazatelja o koncentraciji onečišćujućih tvari u zraku na području USK nema, jer nisu uspostavljene mjerne stanice za kontinuirano praćenje kvalitete zraka. Postoji potreba za uspostavljanjem jedne mjerne stanice u zoni najveće emisije onečišćujućih tvari.

Procjenjuje se da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća, uz periodična onečišćenja zraka koja ne prelaze granice dozvoljenih vrijednosti onečišćujućih tvari.

Od stacionarnih izvora onečišćenja zraka važno je spomenuti sumpordioksid iz industrijskih postrojenja, koji je bio glavni uzrok onečišćenja u prijeratnim godinama. Mjerenje nivoa sumpordioksida u zraku provodilo se u prijeratnim godinama na području općine Bihać. Stagnacijom industrijske proizvodnje i zatvaranjem industrijskih postrojenja koncentracija sumpordioksida u zraku značajno je smanjena. U 2011. godini je na području USK poslovalo 51 industrijsko postrojenje s okolišnom dozvolom.

92

Zavod za javno zdravstvo provodi mikrobiološka ispitivanja zraka u poduzećima čija je djelatnost proizvodnja medicinskih materijala. Najveći onečišćivači zraka iz stacionarnih izvora su pojedinačna ložišta u domaćinstvima koja onečišćuju zrak tokom zimskih mjeseci izgaranjem pogonskih goriva drveta i ugljena. Centralna toplana koja bi smanjila negativan uticaj na kvalitetu zraka iz pojedinačnih ložišta ne postoji. Procjenjuje se da kvalitetu zraka narušava prašina iz oko 100 kamenoloma, kao i velik broj ilegalnih odlagališta otpada, ali ispitivanje njihovog uticaja na kvalitetu zraka se ne provodi.

Od mobilnih izvora onečišćenja zraka najzastupljenije su emisije onečišćujućih tvari iz putnih motornih vozila.

7.5. Šume

Jedinstvenost pejzaža USK čini šumsko bogatstvo kraških, submediteranskih i kontinentalnih šumskih područja, koje predstavljaju prirodnu, pejzažnu, ekološku, ekonomsku i turističku vrijednost ovog područja.

Šume su, uz vodno bogatstvo, najveći prirodni resurs USK. U ratnom i neposrednom postratnom periodu došlo je do degradacije šumskih površina, ali su zadržale prirodnu strukturu i visok stepen bioraznovrsnosti. Sistem zaštite šuma od požara nije uspostavljen.

Ukupna površina pod šumama iznosi 190.880 ha, od čega se na visoke šume odnosi 85.899 ha, 86.234 ha na niske šumske zajednice, a na goleti 18.747 ha površine. Prosječno, šume pokrivaju približno 47% ukupne površine teritorija USK. Rastu šuma doprinose povoljni edafski i orografski faktori. Dominantne šumske zajednice su bukva, jela, smrča i hrast kitnjak. Na području općine Cazin nalazi se stanište pitomog kestena koje površinom od 2000 ha predstavlja najveće stanište te šumske zajednice u Bosni i Hercegovini, a sa susjednim općinama Bosanska Krupa i Bužim čine jedan od većih bazena pitomog kestena i van granica Bosne i Hercegovine.

U 2012. godini izvršeni su radovi na uzgajanju šuma na 3.396,85 ha novih površina, a obuhvatili su poslove pripreme zemljišta za pošumljavanje i prirodnu obnovu, te njege šumskih kultura. U 2012. godini ukupno je pošumljeno 235, 60 ha novih površina.

Skupština Unsko - sanskog Kantona je osnovala Šumsko privredno društvo „Unsko-sanske šume“ sa sjedištem u Bosanskoj Krupi radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u upravljanju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju Unsko-sanskog kantona kao što su: lov, stupičarenje (traperstvo) i briga o divljči uključujući i odgovarajuće usluge, zatim uzgoj i zaštitu šuma, iskorištavanje šuma, šumarske usluge i proizvodnja proizvoda od drveta i druge usluge poput trgovine na malo proizvodima od drva, pluta i pruća.

7.6. Zaštićeni dijelovi prirode

Zakonski okvir iz područja zaštićenih dijelova prirode čini federalni Zakon o zaštiti prirode (Službene novine F BiH, 33/03). U toku je revizija zakona, te je u 2012. godini izrađen nacrt novog federalnog Zakona o zaštiti prirode. Za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području USK nadležno je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. Zakon o zaštiti prirode na kantonalnom nivou nije izrađen.

Sistem praćenja, prikupljanja, obrade i analize podataka o korištenju zaštićenih dijelova prirode uspostavljen je na federalnom nivou 2003. godine (Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacijskim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoring, Službene novine F BiH 33/03).

93

Zaštićenim prirodnim područjima ne upravlja se u skladu sa naučnim ekološkim praksama. Spomenici prirode nedovoljno su istraženi (npr. Grbića pećina, pećina Suvaja, Kerkezova pećina i Jama oko).

Nacionalni park Una, uspostavljen 2008. godine, je jedini nacionalni park na području F BiH, te se cijelom površinom (19.800 ha) proteže teritorijem USK, odnosno općinom Bihać. NP Una obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Upravljanje NP Una provodi Javno poduzeće NP Una koje provodi mjere zaštite i održavanja izvornih prirodnih vrijednosti parka, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i održivo korištenje prirodnih dobara, te nadzire provođenje mjera zaštite prirode unutar parka.

Zaštita, upravljanje i korištenje prirodnih resursa Nacionalnog parka Una regulirano je Zakonom o Nacionalnom parku Una (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 44/08). Plan upravljanja Nacionalnim parkom Una usvojen je 2011. godine za desetogodišnji period s ciljem definiranja smjernica za uspostavljanje dugoročne zaštite i održivo upravljanje bioraznolikošću, te prirodnim i kulturnim resursima unutar parka. U Nacionalnom parku uspostavljena su područja stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. Režimu stroge i usmjerene zaštite pripada 13 500 ha parka, a unutar režima usmjerenog razvoja nalazi se 6 300 ha njegove površine.

Dio NP Una, kojeg čini sedreno područje rijeke Une u Martin Brodu na području općine Bihać, proglašeno je geološkim spomenikom prirode. Na području USK postoje i strogi prirodni rezervati, specijalni geološki rezervati, rezervati prirodnih predjela, te geološki i geomorfološki spomenici prirode. Kategoriji strogih prirodnih rezervata pripadaju prašuma Lom na planini Klekovača i prašuma Plješevica na istoimenoj planini u općini Bihać. Prašuma Lom pripada općini Bosanski Petrovac, a njena ukupna površina iznosi 297, 7 ha. Od ukupne površine, 82% prašume čine šumske zajednice bukve, jele i smreke, a na višim nadmorskim visinama prevladavaju šumske zajednice subalpske bukove šume. Pećina Hrustovača u mjestu Vrhpolje u općini Sanski Most zaštićena je kao specijalni geološki rezervat. Suvajsko međugorje na području općine Bosanska Krupa, površine 50 ha, je rezervat prirodnih predjela, a uglavnom ga čine šume i pašnjaci. Zaštićenim spomenicima prirode pripadaju i Martinbrodski slapovi, Štrbački buk, Troslap, Dvoslap, Ripački slap i Kostelski slapovi.

7.7. Buka

Zakonom o zaštiti od buke (Službeni glasnik USK br. 3/13) propisuje se dozvoljeni nivo buke, utvrđuju mjere zaštite od buke i način mjerenja buke, te nadzor nad nivom buke na području USK. Zakon je donesen u skladu sa Zakonom o zaštiti buke na federalnom nivou (Sl. novine F BiH, br. 110/12). U praksi se mjerenja buke ne provode, pa ne postoje egzaktni podaci o izvorima i nivou buke. Izvještavanje o nivou buke na području kantona se ne provodi. Registar onečišćivača bukom nije izrađen.

Prema procjeni, najznačajniji uzročnici buke su putna motorna vozila, te kamenolomi. Prema kantonalnom Zakonu o zaštiti od buke, mjerenje nivoa buke u kamenolomima preduslov je dobivanja okolišne dozvole.

Zakonska obveza općinskih i kantonalnih organa uprave nadležnih za prostorno planiranje je izraditi karte buke do 2016. godine, te ih ažurirati svake tri godine.

94

Tabela 32. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša

Razvojni problemi

Razvojne potrebe

Nema sistemskog i kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinih okolišnih komponenti

Statistički podaci iz područja zaštite okoliša nisu usklađeni s metodologijom EUROSTAT-a

Nedostaje fizička infrastruktura za praćenje kvalitete pojedinih okolišnih komponenti

Nedostatak saradnje svih učesnika u području zaštite okoliša (organizacije civilnog društva, struka, politika)

Prostorni plan na nivou USK nije usvojen

Kantonalni plan zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih komponenti nije usvojen

Dotrajalost mreže vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže

Nizak stepen pokrivenosti stanovništva snabdijevanja pitke vode i priključenosti na kanalizacijsku mrežu

Kvaliteta vode iz lokalnih vodovoda nije pod nadzorom, septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene

Otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u vodotoke

Velik broj ilegalnih odlagališta otpada i neizgrađenost zajedničkog regionalnog sanitarnog deponija

Pomiješanost komunalnog i ostalih vrsta otpada

Nisu izrađene karte buke

Nije uspostavljen sistem zaštite šuma od požara

Razviti sistem kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinačnih okolišnih komponenti i registar onečišćivača

Uskladiti sistem prikupljanja i obrade podataka s metodologijom EUROSTAT-a

Definirati vrstu i broj potrebnih mjernih jedinica (za praćenje kvalitete zraka, površinskih i podzemnih voda, mjerenje buke), planirati financijska sredstva za nabavu i institucionalna rješenja za mjerenje, izvještavanje i nadzor

Unaprijediti i jačati saradnju u području upravljanja politikom zaštite okoliša

Nastaviti proces izrade i usvajanja Prostornog plana USK

Dovršiti proces izrade i usvajanja plana zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih sastavnica

Provoditi rekonstrukciju i modernizaciju vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže

Kontrolirati kvalitetu vode iz lokalnih vodovoda, te poštivanje minimalnih tehničkih standarda za septičke jame

Uvesti sistem pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke

Usvojiti plan upravljanja otpadom na kantonalnom nivou i donijeti općinske planove upravljanja otpadom i sanacije divljih odlagališta, izgraditi regionalni sanitarnog deponija

Raditi na kreiranju uslova za organizirano prikupljanje i zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (medicinskog, animalnog, ambalažnog, elektronskog, građevinskog, industrijskog, opasnog i drugih vrsta)

Izraditi karte buke

Uspostaviti sistem zaštite šuma od požara

95

8. Upravljanje razvojem

Vlada Unsko-sanskog kantona je izvršni organ vlasti u kantonu. Vlada donosi uredbe, odluke,

rješenja i zaključke u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine,

Unsko-sanskog kantona, zakonima i drugim propisima. Vladu potvrđuje Skupština USK. Na čelu

Vlade je Premijer, a u sistemu je još 9 ministara. Ministri su odgovorni za zastupanje i provođenje

stavova i zaključaka Vlade u poslovima koje im ona povjeri. Devet je ministarstva: Ministarstvo za

građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo

obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede, Ministarstvo za

pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, Ministarstvo

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Preko tih ministarstava oblikuje se i provodi razvojna

politika Unsko-Sanskog kantona.

Uz izuzetak saradnje ministara na sastancima Vlade, saradnja u oblikovanju i provođenju razvojne

politike – predlaganju, provođenju razvojnih inicijativa i strateških planova, te praćenju njihovog

provođenja – između pojedinih tijela na operativnom nivou nije zadovoljavajuća.

Saradnja sa Federacijom BiH u vezi sa razvojnim problemima i potrebama nije u potpunosti

koordinirana. Dijelom se zasniva na jednosmjernoj dostavi statističkih podataka i informacija od

kantona prema Federaciji BiH i na definiranje strateških razvojnih planova na nivou Federacije (i

opći i sektorski) koji ne prate usklađivanje i ostvarivanje istih sa problemima i potrebama kantona.

U sastavu kantona je 8 općina. Četiri općine imaju svoje razvojne dokumente iz 2010. godine, a u

četiri općine izrade razvojnih strategija su u toku. Proces strateškog planiranja trenutno je

djelomično usklađen na nivou kantona i na nivou 4 općine za koje se rade strateški razvojni planovi.

Nastavak koordinacije u planiranju i definiranju prioriteta, te praćenju provođenja trebala bi biti

jedna od zadaća JU Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona (RAUSK). UNDP trenutno potpomaže

proces.

Uz strateške razvojne planove na nivou pojedinih sektora u kantonu, te planove razvoja općina,

jedan od značajnih dokumenata za upravljanje razvojem su i prostorni planovi. Prostorni plan

Unsko-sanskog kantona je u procesu izrade.

Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona – RAUSK

JU Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona (RA USK) osnovana je Odlukom o osnivanju Javne

ustanove Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, donesenom na 18. sjednici Skupštine USK

održanoj 19. januara 2012. godine.20 Razvojna agencija USK je osnovana u cilju

pridonošenja privrednom rastu i razvoju USK, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem

uslova koji će omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala, te u

20I na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Javne ustanove Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, koja je donesena na 21. sjednici održanoj 28.03.2012. godine.

96

cilju osiguranja podrške slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje njihovog

razvojnog potencijala. Zadaci RA USK su:

identifikacija novih razvojnih mogućnosti, definiranje regionalne strategije, obavljanje aktivnosti regionalnog marketinga, pomaganje i usmjeravanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzetnika kroz edukaciju i

poslovno savjetovanje, upravljanje projektima, privlačenje stranih direktnih ulaganja (FDI – Foreign Direct Investment), sudjelovanje u programima financijske pomoći Evropske unije, uspostavljanje poslovnih zona i inkubatora, poslovnih, inovacijskih i tehnoloških parkova,

itd. razvoj ruralnih područja i turizma, istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja, izgradnja i razvoj financijskih institucija i financijskih mjera podrške razvoju poduzetništva, uspostavljanje saradnje s domaćim i međunarodnim ustanovama s ciljem regionalnog

razvoja i jačanja konkurentnosti domaćeg poduzetništva.

RA USK nastoji jačati svoje kapacitete i pozicionirati se kao ključna institucija za kooridinaciju

upravljanja razvojem u USK. Za takav obim posla nedostaju sredstva i zaposlenici, te znanja za

upravljanje razvojem. Pomaci su u prepoznavanju potrebe za koordicnacijskom

međusektrosktorskih razvojnih inicijativa, povezivanje razvojnog planiranja sa prostornim

planovima, te horizontalnom saradnjom kroz povezivanje i zajednički rad općina na važnim

razvojnim pitanjima. Također, pripremaju se odgovarajući alati, posebno IT sistem za upravljanje

razvojem, te povezivanje projektnog i budžetskog financiranja.

97

9. Analiza budžeta USK

U 2011. godini su planirani prihodi budžeta USK iznosili 197.068.000 KM ili 0,086% više nego u 2010. godini. Do kraja 2011. prikupljeno je 174.566.000 KM ukupnih budžetskih prihoda, što je 11,41% manje u odnosu na planirane prihode te godine.

Grafikon 44. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta (u 000 KM)

Izvor: USK, 2013.

U strukturi prihoda kantonalnog budžeta prevladavaju poreski prihodi čije učešće u ukupnim budžetskim prihodima raste. U 2012. godini ukupni poreski prihodi u budžetu USK su iznosili 139.205.000 KM ili 87,45% ukupnih budžetskih prihoda USK. U 2012. godini je ostvareno za 6,36% manje poreskih prihoda nego u 2011. godini. Ostatak prihoda budžeta USK čine neporeski prihodi koji su u 2012. godini iznosili 19.984.000 KM ili 12,55% ukupnih budžetskih prihoda.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

2008 2009 2010 2011 2012.

Ostvareni

Planirani

98

Grafikon 45. Kretanje poreskih i neporeskih prihoda u budžetu USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM)

Izvor: USK

Kretanje budžetskih rashoda i izdataka u periodu 2008. do 2013. godine pokazuje prosječno smanjenje za oko 10%.

Tabela 33. Kretanje ukupnih budžetskih rashoda i izdataka po aktivnostima u periodu od 2008. do 2012. godine

Ekonomski i funkconalni kod Ukupni rashodi i izdaci

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

0100 – Aktivnosti općih javnih službi 19.456.960 12.724.967 10.170.298 10.986.757 11.012.972

0200 – Aktivnosti obrane 489.841 580.342 301.067 385.735 345.800

0300 – Aktivnosti javnog reda i sigurnosti 45.216.743 42.143.406 43.697.865 46.989.191 46.042.858

0400 – Aktivnosti obrazovanja 93.218.592 81.704.509 87.777.905 92.486.514 88.437.400

0500 – Aktivnosti zdravstva 14.733.490 10.654.237 12.176.911 11.533.002 12.117.107

0600 – Aktivnosti socijalnog osiguranja 7.666.649 5.511.120 7.132.352 6.886.709 6.939.179

0700 – Stambeno-komunalne aktivnosti 742.141 374.434 436.526 605.915 1.387.312

0800 – Kulturne, rekreacione i religijske

aktivnosti

1.098.596 1.293.413 1.036.647 1.129.766 988.116

0900 – Aktivnosti vezane za energiju i gorivo 0 0 0 0 0

1000 – Aktivnosti vezane za poljoprivredu 5.931.580 5.302.487 6.627.883 9.868.940 7.599.177

1100 – Aktivnosti rudarstva i mineralnih

resursa, proizvodnje i graditeljstva

0 0 0 0 0

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

180.000

200.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Neporeski

Poreski

99

1200 – Aktivnosti prometa i komunikacije 5.551.573 8.993.044 6.627.599 0 0

1300 – Ostale ekonomske aktivnosti 1.716.613 496.389 578.983 746.733 1.605.471

1400 – Raskodi koji nisu klasificirani po glavnim

grupama

0 0 0 0 0

Ukupno: 195.822.778 169.778.348 176.564.036 181.619.262 176.466.392

Izvor: USK, 2013.

Grafikon 46. Rashodi budžeta po kategorijama u periodu od 2008. do 2012. godine (u KM)

Izvor: USK, 2013.

U periodu od 2008. do 2012. godine rashodi budžeta za plate i doprinose zaposlenicima kontinuirano rastu za oko 10%, te 2012. godine čine više od 71% budžeta. Tekući transferi zauzimaju kontinuirano 16% budžeta, a kapitalni transferi su smanjeni s 5% 2008. godine na manje od 1% budžeta 2012. godine.

0

50000000

100000000

150000000

200000000

250000000

2008 2009 2010 2011 2012

Izdaci za otplate dugova

Nabavka stalnih sredstava

Izdaci za kamate

Kapitalni transferi

Tekući transveri i dr

Izdaci za materijal, sit inv iusluge

100

Grafikon 47. Struktura budžeta USK 2012. godine

Izvor: USK, 2012

Dug kantona F BiH obuhvaća kreditnu zaduženost općina, gradova i izvanbudžetskih korisnika kod unutrašnjih i vanjskih kreditora. Stanje kreditne zaduženosti svih kantona F BiH iznosi 273,05 miliona KM, od čega se na unutrašnji dug, odnosno zaduženost kod domaćih komercijalnih banaka, odnosi 65,81 milion KM, a na vanjski 207,24 miliona KM21. Unutrašnji dug USK je u 2012. godini iznosio približno 17,3 milion KM, što je oko 26,29% ukupnog unutrašnjeg duga svih kantona F BiH.

Tabela 34. Kretanje unutrašnjeg duga, odnosno zaduženja općina, kantona i izvanbudžetskih fondova USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM)

Unutrašnji dug

Godina Glavnica Kamate

2008. 5.543.153,25 1.303.358,68

2009. 17.328.744,40 1.028.659,82

2010. 17.233.853,48 1.716.636,11

2011. 17.029.153,56 1.268.073,39

2012. 16.413.830,52 882.045,97

Izvor: USK

21 Podaci federalnog Ministarstva Finansija, obuhvaćaju kreditnu zaduženost na dan 30.06.2012.

Plaće i naknade

zaposlenih 64%

Doprinosi poslodavca

7%

Izdaci za materijal, sit inv i usluge

10%

Tekući transveri i

dr 16%

Kapitalni transferi

0%

Izdaci za kamate

0%

Nabavka stalnih

sredstava 2%

Izdaci za otplate dugova

1%

2012

101

II - SWOT analiza

102

Metodom SWOT analize (analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji) utvrđeni su unutrašnji i vanjski faktori, koji pozitivno ili negativno utiču na razvoj USK.

Snage USK predstavljaju one faktore koji ukazuju na pozitivna stanja unutar kantona poput povoljnog geografskog položaja, očuvane prirodne i kulturne baštine, bogatstva voda i šuma, tradicije u industrijskoj proizvodnji, postojeće zdravstvene, obrazovne, kulturne i sportske infrastrukture, razvijenih društvenih djelatnosti i aktivnog civilnog društva u nekim sektorima (briga za djecu, borba protiv malignih bolesti). Slabosti su oni faktori ekonomije, okoline i društva koji onemogućavaju razvoj ili slabe razvojne šanse. Njih USK treba bitno umanjiti ili ih nastojati ograničiti u potpunosti. Osnovne slabosti koje usporavaju i ograničavaju razvoj USK su loša poslovna klima i izostanak aktivne podrške poduzetnicima. Postojeći ljudski resursi, prirodni resursi (šume, vode i mineralne sirovine), te kulturno – historijska baština se nedovoljno koriste za potrebe razvoja. Iako su doneseni zakoni uglavnom usuglašeni sa pravnim naslijeđem Evropske unije oni se ne provode (posebno u području zaštite okoliša). Obrazovni sistem čeka ozbiljne reforme kako bi se uskladio sa potrebama i kretanjima na tržištu rada. Slabost na koju može uticati USK je nedovoljna briga za mlade i za starije osobe, kao i za osobe s posebnim potrebama.

Vanjski faktori koji utiču na razvoj USK mogu biti ili pokretač ili prepreka razvoju. Rastući interes u okruženju za organsku hranu, resurse za kulturni, eko, ruralni i vitality turizam razvojna su prilika za koju postoje nedovoljno iskorišteni resursi u USK. Također, prilika za razvoj su i sredstva fondova EU-a posebno za prekograničnu saradnju sa Hrvatskom kao novom članicom za što postoji tradicija i interes za jačanjem saradnje u zajedničkom korištenju kulturne baštine, očuvanju okoliša, poticanju poduzetništva i saradnji civilnog sektora.

Prijetnje za razvoj USK su neusklađenost zakona i procedura, te obimna birokracija na različitim nivoima vlasti u F BiH, odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica USK, narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK, te daljnja recesija i kriza u okruženju.

Tabela 35. SWOT analiza

Snage

Slabosti

Dobar geografski položaj (na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa - Mediteran - Bliski Istok, izvrsno povezan sa Hrvatskom i time Zapadnom Evropom, te sa Sarajevom i ostatkom BiH)

Prirodni resursi – bogatstvo voda i šuma (kanton sa najviše vode)

Čista, nezagađena priroda

NP Una, sa prirodnim ljepotama pogodnim za razvoj turizma

Dobro organizirana priprema za postavljanje i implementaciju „vodne“ infrastrukture

Doneseni zakoni na kantonalnom nivou sa aspekta zaštite okoliša

Industrijska tradicija

Neiskorišteni prirodni resursi kao razvojni potencijal /vodni, šumski

Nepostojanje podataka i evidencije o zraku (kvalitet)

Loša implementacija većine zakonskih propisa o zaštiti okoliša

Nisu doneseni strateški dokumenti za razvoj USK, a planovi se donose samo na godišnjem nivou

Nerazvijena saobraćajna infrastruktura i povezanost (loše stanje saobraćajne infrastrukture)

Neriješen sistem zbrinjavanja oborinskih voda

Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada

Visoka stopa nezaposlenosti

103

Tržište rada – jeftinija radna snaga

Financijski potencijal radnika na radu u inostranstvu i penzionera s inostranim penzijama

Jeftinija radna snaga u odnosu na EU i zemlje u okruženju

Infrastruktura za razvoj ljudskih resursa (za osnovno i srednje školstvo, univerzitet)

Infrastruktura za zdravstvo (Kantonalna bolnica), kulturu (ustanove) , sport (sportski objekti)

Socijalna, imovinska, lična sigurnost građana

Dobri uslovi za kvalitetno stanovanje (čist zrak, čist okoliš – Una i druge rijeke, parkovi)

Komunalna infrastruktura (postoji vodovodna instalacija, električne instalacije, telekomunikacije, komunalne službe)

Brojne nevladine organizacije–postoje udruženja koja pokrivaju određene oblasti (zlostavljanje djece, borba protiv raka i dr.)

Bogato kulturno-historijsko naslijeđe

Nerazvijen sektor malih i srednjih poduzeća

Nedovoljan institucionalni okvir i poticaji za razvoj poduzetništva

Loša poslovna klima

Neiskorištenost financijskih i ljudskih potencijala dijaspore i penzionera koji su radili u inostranstvu

Administrativne prepreke

Zastoj investicija (stranih i domaćih posebno investicija u proizvodnju)

Usitnjeni poljoprivredni posjedi

Slaba turistička infrastruktura

Nezadovoljavajuća promocija postojećih turističkih i ostalih potencijala

Neiskorišteno kulturno-turističko naslijeđe zbog nepostojanja elemenata turističkih sadržaja i promocije istih

Politička nestabilnost

Velik udio sive ekonomije

Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada

Hiperprodukcija kadrova koji nisu konkurentni na tržištu rada (slaba zapošljivost), a na drugoj strani nedovoljno adekvatnih kadrova u određenim industrijskim granama

Inertnost sistema obrazovanja i zdravstva za restrukturiranje

Nedostatak ustanova socijalne zaštite – briga o starima, nemoćnima, duševnim bolesnicima

Nedovoljno poticajna politika za mlade

Neinformiranost i nezainteresiranost građana u procesu EU integracija i ostalih procesa, kao i kreiranja politika koje su bitne za razvoja USK

Nedovoljna koordinacija u upravljanju razvojem

Prilike Prijetnje

Dinamični razvoj selektivnih oblika (ruralni, sportski, eko, vitality i dr.) turizma

Samoizolacija i izolacija, jer BiH nije u EU

104

Rast potražnje za proizvodima eko i integralne poljoprivrede (zdrava hrana, organski proizvodi)

Korištenje fondova EU-a i drugih međunarodnih financijskih izvora za razvoj USK

Ulazak Hrvatske u EU i programi prekogranične saradnje (stvaranje prekograničnih klastera, pogodnost kompanijama da presele svoja postrojenja u USK, odnosno izvan granica EU-a)

Potencijal dinamičnog razvoja turizma u prekograničnoj regiji Hrvatske-Plitvička jezera

Mogućnost saobraćajnog povezivanja sa drugim regijama (III razvojna OS)

Poticaji razvoju civilnog društva (međunarodne organizacije i fondovi)

Ulazak HR u EU

Destimulativna porezna i carinska politika

Birokratske procedure (na različitim nivoima vlasti)

Neusklađenost nivoa vlasti kod donošenja odluka (ceste, hidrocentrale i dr.)

Isključenost iz Nacionalne saobraćajne strategije (Koridor 5C)

Odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica BiH

Narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK

Nedovoljna svijest građana o značaju očuvanja prirode i okoliša

Narušavanje zdravlja ljudi i ugroženost biljnih i životinjskih vrsta djelovanjima izvan USK

Recesija i kriza u okruženju

Odljev kapitala zbog nemogućnosti investicija

105

III - Vizija, strateški ciljevi i prioriteti

106

1. Vizija razvoja Unsko-sanskog kantona

Definiranje vizije razvoja Unsko-sanskog kantona odražava stratešku namjeru, dubinu i širinu strateške promjene, koje stanovništvo želi u periodu od 2014. do 2020. godine. Vizija je karakteristična baš za tu sredinu – sažima prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu na pragu Evropske unije, umjerenu klimu, očuvane prirodne resurse (obilje vode i šume), poljoprivredno zemljište pogodno za organski uzgoj voća i povrća, tradicionalne industrije zasnovane na raspoloživim resursima (rudarstvo, drvna, prehrambena industrija) i vrijedne ljude.

VIZIJA razvoja USK

UNSKO-SANSKI KANTON JE EURO-REGIJA – SMARAGD BOSNE I HERCEGOVINE, PODRUČJE UGODNOG ŽIVOTA TEMELJENOG NA RAVNOMJERNOM ODRŽIVOM RAZVOJU

2. Strateški ciljevi i prioriteti

Strateška platforma razvoja USK kompletira se kroz šest strateških ciljeva, koji osiguravaju sinergijske efekte između ekonomije, okoliša i društva. Oni imaju prepoznatljiva sektorska težišta, ali su istovremeno integralni i povezujući.

Šest je ključnih strateških ciljeva razvoja USK:





5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite

6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem.

Prvi strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti ostvarenju postavljene vizije je razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH.

Za razvoj Unsko-sanskog kantona bitno je sistemski poticati i jačati konkurentnost poduzetnika i privrede u cjelini, svim raspoloživim lokalnim sredstvima i korištenjem mogućnosti koje pružaju donatori prisutni u regiji i EU programi. Polazeći od toga da je konkurentnost skup faktora, javnih politika i institucija koje kompleksno utiču na nivo produktivnosti, odnosno na kvalitetu poslovnog sektora i poslovnog okruženja, za USK, imajući u vidu resurse kojima raspolaže ključna su sljedeća

107

područja konkurentnosti: infrastruktura, institucije, obrazovanje i savjetodavna podrška, efikasnost tržišta rada i financijski poticaji, te inovativnost.

Ova područja obuhvaćena su u 6 prioriteta kojima se ostvaruje prvi strateški cilj razvoja USK: kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva, razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama, razviti turizam, smanjiti (identificirati i spriječiti) sivu ekonomiju, razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovanom na tehnološkom razvoju i inovacijama, te poboljšati održivo upravljanje privrednim razvojem.

Tabela 36. Usklađenost Strateškog cilja br.1 sa strateškim dokumentima višeg nivoa

USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA

Strategija razvoja USK , 2014.- 2020.

Strategija razvoja BiH,

2010.-2020.

EVropa 2020

Strateški cilj br.1 Strateški ciljevi Strateški ciljevi

Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH

Konkurentnost Pametan rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju ovog cilja su:

Ekonomski rast na nivou ekonomskog prosjeka F BiH

BDP per capita na nivou prosjeka F BiH (12.500 KM)

Stopa zaposlenosti na nivou prosjeka F BiH

Okrupnjavanje i umrežavanje u poljoprivredi (30%)

Smanjenje zaposlenosti u sivoj ekonomiji (20%)

Drugi strateški cilj razvoja USK je izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika. Poboljšanje i izgradnja infrastrukture strateški je važno za buduću sveukupnu razvijenost USK i povezivanje u regiji i šire. Ponajprije se to odnosi na stvaranje prostornih, privrednih i društvenih uslova za život i rad kroz daljnju izgradnju komunalne infrastrukture, izgradnju i poboljšanje saobraćajne mreže, te posebno provođenje mjera energetske efikasnosti, a sve na načelima održivog razvoja.

Ovaj strateški cilj razrađen je kroz 3 prioriteta: razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde), razviti saobraćajnu infrastrukturu (modernizirati transportne kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati povezanost sa nacionalnim i regionalnim centrima, te razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) uz potenciranje korištenja obnovljivih izvora energije.

108





2010.-2020.

Evropa 2020

Strateški cilj br 2. Strateški ciljevi Strateški ciljevi

Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika (koja zadovoljava potrebe društva)

Konkurentnost

Održivi rast i razvoj

Održivi rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju drugog strateškog cilja su:

Porast željezničkog transporta – transport robe za 20% (mil tona/km)

Broj korisnika interneta porastao za 30%.

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode treći je strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti očuvanju prirodnih ljepota smaragda Bosne i Hercegovine i ostvarenju održivog razvoja. Zakonodavstvo zaštite okoliša je u znatnoj mjeri usklađeno sa pravnim naslijeđem Evropske unije – posebno u području upravljanja otpadom, no ključno je uložiti napore za nastavak ovog procesa. Također, potrebno je uvesti kontinuirano planiranje upravljanja okolišem, te uvesti nove sisteme upravljanja otpadom, vodama i zaštitom od buke. Očuvano zemljište, voda i zrak, te raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta razvojni su resurs USK. Kontinuirano senzibiliziranje, uključivanje i informiranje javnosti o okolišnim temama korak su ka očuvanju okoliša za generacije koje dolaze.

Treći strateški cilj ostvariti će se kroz sljedeće prioritete: usklađivanje zakonodavstva sa EU legislativom za održivo korištenje resursa, osiguranje efikasnih instrumenata implementacije mjera zaštite okoliša, razvijanje ljudskih resursa za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, uključenost javnosti u okolišne teme.





2010.-2020.

Evropa 2020

Strateški cilj br. 3 Strateški ciljevi Strateški ciljevi

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

Održivi rast i razvoj Održivi rast

109

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju trećeg strateškog cilja su:

Potpuna usklađenost okolišnih zakona sa pravnim naslijeđem EU-a (100%)

Pokrivenost USK komunalnom infrastrukturom (organizirano prikupljanje otpada, vodovod i odvodnja) najmanje 75%

Porast raspoložive električne energije iz obnovljivih izvora za 40%

Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada četvrti je strateški cilj razvoja USK. Područje ugodnog življenja iz vizije razvoja USK moguće je ostvariti ukoliko se postigne značajna zaposlenost stanovništva. Težnje ka ostvarenju pune zaposlenosti ostvarive su kroz strukturne reforme obrazovnog sistema, kontinuirano praćenje potreba poslodavaca, programe prekvalificiranja, doškolovanja i usavršavanja, osposobljavanje radne snage za rad sa savremenim tehnologijama. Pritom ne treba zanemariti suzbijanje sive ekonomije i zaposlenosti izvan sistema.

U Unsko-sanskom kantonu ovaj strateški cilj će se ostvariti kroz pet prioriteta: razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, razviti programe prekvalifikacije, ojačati i razvijati cjeloživotno učenje, poboljšati rad službi za zapošljavanje, te poticati zapošljavanje visokoobrazovnog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko- obrazovnih institucija.





2010.-2020.

Evropa 2020


Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

Konkurentnost

Zaposlenost

Pametan rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju četvrtog strateškog cilja su:

Stopa zaposlenosti po spolu (muškarci/žene) ujednačena

Broj visokoobrazovanih kadrova direktno sa fakulteta zaposlenih u privredu USK potastao za 20%

Cjeloživotna obuka dostupna svima

Odljev mozgova zaustavljen

110

Peti strateški cilj razvoja USK je osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite. Polazeći od općeg sveukupnog cilja društveno-ekonomskog razvoja, poboljšanje blagostanja i uslova života ljudi, ovaj strateški cilj razvoja određuje glavne pravce i aktivnosti koje treba poduzimati da bi se ostvarilo povećanje kvalitete življenja stanovništva i sada i u budućnosti. Naglasak je na aktivnostima koje trebaju pomoći građanima da se osjećaju sigurno, te da zdravo žive u duhovom i fizičkom pogledu. Potrebno je osigurati dobre uslove za sport i rekreaciju, uslove za zadovoljenje kulturnih potreba stanovništva, dobru socijalnu i zdravstvenu zaštitu starijim osobama i onima s posebnim potrebama, te brigu o djeci.

Ovaj strateški cilj ima 6 razvojnih prioriteta: unaprijediti socijalnu zaštitu, jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, poticati i razvijati sportske aktivnosti, očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu, pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema, poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro.





2010.-2020.

Evropa 2020


Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Socijalna uključenost

Strategija socijalnog uključivanja BiH

Strategija razvoja zdravstva BiH

Uključujući rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju petog strateškog cilja su:

Pokrivenost zdravstvenim osiguranjem (100%)

Dostupnost socijalne zaštite (100%)

Građani sportski i rekterativno aktivni (40%)

Šesti strateški cilj je unaprjeđenje upravljanja razvojem. Cilj je usmjeren na stvaranje partnerstva općina i ministarstava, te ostalih javnih institucija kroz saradnju i zajedničko djelovanje u planiranju i provođenju razvoja. Prioriteti su jačanje kapaciteta za upravljanje na svim nivoima i jačanje Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona – RA USK na vertikalnoj i horizontalnoj koordinaciji razvojnih aktivnosti.

Indikator praćenja napretka u ostvarenju šestog strateškog cilja je:

Indeks razvijenosti USK na nivou F BiH prosjeka

111

Definirani strateški ciljevi razvoja USK uklapaju se u hijerarhijski više sisteme planirane kroz Strategiju razvoja Bosne i Hercegovine u periodu 2010-2020. Strategiju socijalnog uključivanja (2010.) i Strateški razvojni dokument Evropa 2020.

Svi ciljevi razvoja USK nalaze svoje osnove i u Strategiji razvoja Federacije BiH 2010-2020. U ovom dokumentu su kao ključni izazovi razvoja navedeni (ne)održivost ekonomskog rasta i ugroženost konvergencije prema EU. Strategija navodi nekoliko faktora na kojima treba zasnivati razvoj: prirodni resursi (voda, hidroenergija, mineralne sirovine i šume), poljoprivredno zemljište i stanovništvo (radna snaga). Okvirni strateški ciljevi razvoja F BiH su: stabilni makroekonomski okvir (posebno fiskalna održivost i razvoj financijskog sektora), konkurentnost (kroz klastere, kompetentnu radnu snagu, izvoz i energetsku infrastrukturu), efikasan javni sektor (prema EU standardima), zaposlenost (kroz podršku poduzetništvu i razvoj malih i srednjih poduzeća), održivi rast (kroz ruralni razvoj, ekologiju i energetsku efikasnost), te socijalnu uključivost. Obuhvat predloženih ciljeva razvoja podrazumijeva ostvarivanje prethodno usvojenih strateških dokumenta na nivou F BiH posebno postojećih sektorskih strategija i ostalih planova i programa. Održivi rast temeljni je okvir koji podržava i Srednjoročna startegija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH za preiod 2014 -2018. Posljednji cilj razvoja BiH posebno je obrađen u dokumentu „Strategija socijalnog uključivanja BiH“ gdje su postavljeni ciljevi čijim će se ostvarivanjem stvoriti uslovi za poboljšanja u socijalnoj politici, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, položaju porodice sa djecom, te položaju osoba sa posebnim potrebama.

Strateški ciljevi razvoja USK u skladu su i s evropskim planskim okvirom izraženim u dokumentu Evropa 2020, kojim se EU opredijelila za pametni, održivi i uključivi rast. Pametni rast je u skladu s težnjama USK za povezivanjem obrazovanja sa tržištem rada, stvaranjem konkurentnog ekonomskog razvoja i pozitivnog poslovnog okruženja kroz provođenje i povezivanje prirodnih i kulturnih resursa, te tradicionalne industrije. Održivi rast naglašen je već u viziji razvoja USK i dodatno preciziran kroz strateške ciljeve kroz težnje za poboljšanjem kvalitete života i zaštitu okoliša i očuvanje prirode.

Tabela 41. Strateški ciljevi i prioriteti

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI


1.1. Kreirati efikasan operativni okvir za razvoj poduzetništva

1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

1.3. Razviti turizam

1.4. Smanjiti sivu ekonomiju

1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem


2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde)

2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu (modernizirati transportne kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati povezanost sa nacionalnim i regionalnim centrima

112

2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije


3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

3.5. Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika


4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada

4.2. Razviti programe prekvalifikacije

4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje

4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje

4.5. Poticati zapošljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko- obrazovnih institucija

4.6. Uspostaviti i jačati provođenje sistema vrednovanja kvalitete obrazovnih programa

5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu

5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti

5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu

5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro

6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem

6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanjem razvojem

1

Integrirana Strategija razvoja Unsko-sanski kanton period 2014-2020

Programski okvir

Institut za razvoj i međunarodne odnose IRMO, Zagreb

2

STRATEŠKI CILJ 1:

RAZVITI KONKURENTNU PRIVREDU I DOSTIĆI NIVO PROSJEKA EKONOMSKOG

RAZVOJA F BIH

3

STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH

PRIORITET 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

MJERA 1.1.1.Razvoj poduzetničke infrastrukture

CILJ MJERE Poboljšati uslove poslovanja poduzetnika i privlačenje ulaganja u privredu i osigurati

podršku razvoju poduzetništva.

SADRŽAJ

1. Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija

Analiza ključnih potreba poduzetnika za uslugama potpornih institucija

Definiranje ciljane mreže potpornih institucija (poslovni inkubatori, centri za poduzetništvo itd.)

Priprema projektnih prijedloga za osnivanje i rad novih potpornih institucija, te jačanje kapaciteta postojećih potpornih institucija

Definiranje obrazovnih i savjetodavnih programa za poduzetnike

(Su)financiranje i provođenje obrazovnih i savjetodavnih programa 2. Poslovne zone

Analiza uspješnosti postojećih zona, te definiranje prioritetnih zona;

Poboljšanje kvalitete upravljanja zonama kroz obuku i bolju koordinaciju;

Izrada programa korištenja napuštenih vojnih objekta i objekata propalih poduzeća

REZULTAT Utvrđene potrebe poduzetnika za podršku razvoju njihovog poslovanja i povećanje konkurentnosti

Ojačani i poboljšani kapaciteti potpornih institucija, stvorene nove i poboljšane postojeće institucije (poslovni i tehnološki centri, inkubatori), za razvoj konkurentnog poduzetništva

Definirani i pripremljeni obrazovni i savjetnički programi za poduzetnike koji odgovaraju njihovim potrebama za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti

Ocjenjivanje uspješnosti planiranja i poslovanja poslovnih zona

Izvršene pripreme (programi, mjere, projekti ) za korištenje napuštenih vojnih objekta i objekata propalih poduzeća i opremanje poslovnih zona

Provedeni trening programi za poboljšanje upravljanja zonama

RAZVOJNI EFEKAT Dobro infrastrukturno i poslovno okružje čini USK poduzetnički poželjnim

područjem, privlači poduzetnike i investitore, doprinosi povećanju konkurentnosti i

povećanju zaposlenosti, posebno mladih ljudi.

INDIKATORI ZA PRAĆENJE

OSTVARENJA MJERE

Broj i vrste programa potpornih institucija

Broj i vrste poduzetnika korisnika potpornih institucija

Broj novozaposlenih kod poduzetnika

Broj programa razvoja poslovnih zona (posebno napuštenih vojnih objekta i objekata propalih poduzeća)

Broj i vrsta poduzeća u poduzetničkim zonama

Broj novozaposlenih u poduzetničkim zonama

4


PRIORITET 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

MJERA 1.1.2.Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike

CILJ MJERE Stvoriti i razvijati kvalitetnu financijsku podršku poduzetnicama, brz i efikasan pristup financiranju, posebno za poticanje konkurentnosti i izvoza.

SADRŽAJ

Analiza sadašnjeg financijskog okruženja

Definiranje novih oblika financijskih instrumenta podrške USK poduzetnicima (subvencije, garancijski fond, mjera za poboljšanje suradnje s poslovnim bankama i ostalim financijskim institucijama)

Utvrđivanje mjera za efikasnije korištenje državnih programa financiranja poduzetništva

Informiranje i educiranje poduzetnika za korištenje financijske podrške posebno za korištenje grantova iz EU fondova i drugih izvora

Uspostava analitičkog sistema za ocjenu zadovoljstva poduzetnika i ocjenu efikasnosti dodijeljenih poticaja

Organizacija pomoći poduzetnicima u dobijanju grantova i drugih poticaja kroz EU fondove

REZULTAT Ocjena efikasnosti dosadašnjeg načina financiranja poduzetništva

Predložene mjere za poboljšanje financiranja i za veću efikasnost korištenja poticaja za poduzetništvo

Uspostava sistema za praćenje efekta poticaja

Informirani i obrazovani poduzetnici za pripremu projekata za EU fondove

Povećanje konkurentnosti i izvoza na osnovu korištenja poticajnih mjera

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje konkurentnosti poduzetnika, porast izvoza proizvoda i usluga i povećanje

zaposlenosti.

OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 7.000.000 KM Budžet USK: 5.000.000 KM Ostali izvori (donacije i sl.): 2.000.000 KM

PERIOD PROVOĐENJA MJERE

2014.-2020.

NOSIOCI Obrtnička komora USK, Privredna komora USK, općine kantona – službe za razvoj, Ministarstvo privrede

KORISNICI poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije, investitori, nezaposleni

5

INDIKATORI ZA

PRAĆENJE

OSTVARENJA MJERE

Vrste, iznosi i namjena korištenih poticaja

Broj novozaposlenih kod poduzetnika koji su koristili potpore

Broj informiranih i osposobljenih poduzetnika za korištenje EU fondova i drugih izvora i broj pripremljenih projekta

NOSIOCI Obrtnička komora USK, Privredna komora USK, općine kantona – službe za razvoj, Ministarstvo privrede, RAUSK

KORISNICI Poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije

OKVIRNA

FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 7.000.000 KM Budžet USK: 5.000.000 KM Ostali izvori: 2.000.000 KM


2014. – 2017.


PRIORITET 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

MJERA 1.2.1. Urediti sistem korištenja i evidencije zemljišta

CILJ MJERE Urediti zemljišne knjige, uskladiti ih sa katastrom i stanjem na terenu, te omogućiti korištenje zemljišta za poljoprivredu, te za druge poduzetničke projekte i investicije.

SADRŽAJ Uređenje zemljišnih knjiga

Usklađivanje zemljišnih knjiga sa katastrom i stanjem na terenu

Izrada registra državnog poljoprivrednog zemljišta

Uslovi za jednostavnije i brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Poboljšani uslovi i pogodnosti za ulaganje u poljoprivredu i druge poduzetničke projekte i lakši promet nekretninama

REZULTAT Uređene zemljišne knjige i registar državnog zemljišta kao bitna osnova za efikasnije i uspješnije korištenje zemljišta za poljoprivredu i druge ekonomske aktivnosti.

RAZVOJNI EFEKAT Rast poljoprivredne proizvodnje, porast investicija, porast zapošljavanja, razvoj ruralnih sredina.


OSTVARENJA MJERE

% uređenih zemljišnih knjiga i usklađenih s katastrom

Izrađen registar poljoprivrednog zemljišta

Broj riješenih imovinsko-pravnih odnosa

Broj novih poljoprivrednih proizvođača i količina poljoprivredne proizvodnje

Broj i iznos novih investicija

NOSIOCI Vlada USK, Katastar, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe

6

KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, poduzetnici, lokalne zajednice, stanovništvo ruralnog područja

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 2.500.000,00 KM Budžet USK: 1.000.000 KM Ostali izvori: 1.500.000 KM


2014.-2020.



MJERA 1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i

prerađivačkih kapaciteta

CILJ MJERE Povećati konkurentnost i profitabilnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.

SADRŽAJ

Informiranje, upoznavanje i edukacija poljoprivrednika i poduzetnika o prednostima i mogućnostima profitabilnijih načina proizvodnje (u voćarstvu, povrtlarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja, ekološkoj i integriranoj poljoprivredi, stočarstvu ), te preradi poljoprivrednih proizvoda

Financijska, stručna i organizacijska podrška za širenje postojećih uspješnih načina poljoprivredne proizvodnje ( povrtlarstvu, voćarstvu i stočarstvu )

Poticanje novih načina proizvodnje i novih proizvoda (ekološka proizvodnja i dr.) kroz sufinanciranje; nabavka opreme za preradu, skladištenje i dr. subvencionirane kreditne linije

Uspostava savjetodavne stručne poljoprivredne službe

Stručna podrška pri uvođenju i provođenjui evropskih standarda (HACCAP), dobra poljoprivredna praksa;

Poticanje boljeg korištenja šumskog potencijala, razvoj novih djelatnosti

Poticanje proizvođača na veće i kontinuirano korištenje znanja, vještina i tehnologija

Razvoj marketinga, stvaranje i korištenje brenda za proizvode s područja USK

REZULTAT Utvrđeni i mapirani potencijali za razvoj novih načina proizvodnje i novih proizvoda

Poboljšana informiranost i educiranost poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

Dodjeljivanje financijskih sredstava za poticanje novih načina proizvodnje i nabavku opreme

Brze i dostupne usluge savjetodavne stručne poljoprivredna službe poljoprivrednicima

Porast broj proizvoda u skladu s EU standardima

Povećan broj proizvođača i porast ekološke i integrirane proizvodnje

Efikasna saradnja proizvođača i prerađivača sa naučnim institucijama

Poboljšan marketing i uvedeni brendovi proizvoda

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje prihoda i životnog standarda proizvođača i prerađivača, zapošljavanje

mladih, smanjeni odlazak mladih iz ruralnih područja.

7


OSTVARENJA MJERE

Broj informiranih i educiranih poljoprivrednika

Broj korisnika financijske i stručne poljoprivredne službe

Količina proizvoda, posebno novih proizvoda

Broj proizvođača i prerađivača, posebno ekoloških proizvoda

Broj novozaposlenih (posebno mladih)

Broj brendova poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

NOSIOCI Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne

službe, Poljoprivredni zavod USK i Veterinarski zavod USK

KORISNICI Poljoprivredna gazdinstva, obrti, trgovačka društva, zadruge, udruženja, odnosno fizička i pravna lica, mladi poljoprivrednici i vlasnici nekretnina u ruralnom području, žene

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 500.000 KM Budžet USK: 200.000 KM Ostali izvori: 300.000 KM


2014. - 2017.



MJERA 1.2.3. Vrednovati i poboljšati sistem dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima

CILJ MJERE Mjeriti efikasnost poljoprivrednih subvencija, njihov uticaj na rast i razvoj sektora.

SADRŽAJ Analizirati sve do sada dijeljene subvencije (vrste i iznose) i namjenu

Mjeriti efekte subvencija na kretanja ekonomskih pokazatelja u sektoru (produktivnost, zaposlenost i sl.)

Predložiti promjene u sistemu subvencija radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti proizvodnje

Implementirati novi sistem subvencija uz stalno praćene i vrednovanje rezultata i učinaka

REZULTAT Novi sistem (vrste i visine) subvencija u poljoprivredi zasnovan na racionalnosti, efikasnosti, efektivnosti i održivosti.

RAZVOJNI EFEKAT Razvoj poljoprivrede, porast zapošljavanja.

8


OSTVARENJA MJERE

Ocjene efikasnosti subvencija u poljoprivredi i doprinosa razvoju poljoprivrede

Definirani novi sustav subvencija s procjenom doprinosa povećanja produktivnosti i konkurentnosti proizvodnje

Proveden novi sustav subvencija i ocjena uspješnosti

Kvantitativne promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i promjene u produktivnosti i zaposlenosti

NOSIOCI Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe

KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, stanovništvo ruralnog područja

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.



MJERA 1.2.4. Poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

CILJ MJERE Poboljšati položaj i razvojne mogućnosti poljoprivrednih proizvođača jačanjem

proizvodnog, razvojnog, marketinškog i investicijskog udruživanja.

SADRŽAJ

Edukacija o prednostima udruživanja poljoprivrednih proizvođača i prerađivača u području nabave, prodaje i promocije (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)

Studijska putovanja radi upoznavanja primjera dobre poljoprivredne prakse

Sufinanciranje osnivanja/registracije i djelovanja udruženja u poljoprivredi i preradi

Pomoć pri sticanju upravljačkih znanja i vještina za vođenje i upravljanje udruženja

Sufinanciranje nabavke repromaterijala za udruženja u poljoprivredi i preradi

Podrška osnivanju i radu tržnih mjesta (agrocentar)

9

REZULTAT Informirani i educirani poljoprivrednih proizvođača i prerađivača o značenju prednostima udruživanja

Osposobljenost osoba za vođenje organizacijskih poslova i upravljanje razvojem udruženja

Izrađen program za sufinanciranje osnivanja i rada udruženja

Pokrenuta nova udruženja i uspješna proizvodna i razvojna povezanost poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

RAZVOJNI EFEKAT Bolji položaj poljoprivrednih malih proizvođača i prerađivača na tržištu, veća sigurnost

proizvodnje i prerade, bolji pristup financiranju i tehnologijama, što omogućuje

povećanje proizvodnje i razvoj ruralnih područja.

INDIKATORI ZA

PRAĆENJE OSTVARENJA

MJERE

Broj informiranih i educiranih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

Broj osposobljenih voditelja i menadžera za poslovanje udruženja

Broj i vrsta novih udruženja (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)

Broj članova udruženja

Broj projekta pokrenutih i ostvarenih od udruženja i doprinos povećanju poljoprivredne proizvodnje i preradi

NOSIOCI Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne

službe, Poljoprivredni zavod USK i Veterinarski zavod USK

KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, prerađivači, poljoprivredna gazdinstva, obrti, zadruge,

udruženja, odnosno fizička i pravna lica.

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014. – 2017.

10


PRIORITET 1.3. Razviti turizam

MJERA 1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju infrastrukture za razvoj turizma

CILJ MJERE Konkurentna turistička ponuda područja USK zasnova na sistemskom podizanju nivoa znanja, vještina i obrazovanja aktera u turizmu i modernoj turističkoj infrastrukturi.

SADRŽAJ Edukacija i trening za podizanje kvalitete turističkih usluga svih radnika u turizmu

Unaprjeđenje oblika i metoda edukacije i treninga, dopune tradicionalnih znanja i vještina novim u skladu promjenama u turističkoj potražnji

Informiranje i educiranje lokalnog stanovništva za učešće u razvoju turizma

Uspostava „incoming“ turističke agencije

Izgradnja biciklističke staza, šetališta, vidikovca, planinarskih staza, saobraćajna infrastruktura

Izgradnja smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta visoke kvalitete (kuće, apartmani, sobe, kampovi; ugostiteljski objekti sa ponudom autohtonih jela)

Izgradnja turističke signalizacije kantona

REZULTAT Obrazovani i osposobljeni radnici u turizmu i kvalitetna turistička infrastruktura kao osnova za razvoj turizma.

RAZVOJNI EFEKAT Povećana konkurentnost turizma i djelatnosti vezanih za turizam

Porast zaposlenosti

Otvaranje novih djelatnosti (u oblasti informacione tehnologije)

Povećanje turističkog prometa


OSTVARENJA MJERE

Broj turista i ostvarenih noćenja

Boj novozaposlenih u turizmu

Broj educiranih i osposobljenih radnika u turizmu

Broj i vrsta i kapaciteti novih smještajnih kapaciteta

Vrste i kapaciteti izgrađene turističke infrastrukture (km staza- pješačkih biciklističkih, planinarskih, broj vidikovaca i dr.)

NOSIOCI Turistička zajednica USK, Ministarstvo privrede, općine, turističke agencije, sportska udruženja

KORISNICI Poljoprivredna gazdinstva, agencije, obrtnici, poduzetnici

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 2.050.000 KM Budžet USK: 510.000 KM Ostali izvori: 1.540.000 KM


2014.-2019.

11


PRIORITET 1.3. Razviti turizam

MJERA 1.3.2. Promocija turizma USK kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje

CILJ MJERE Pozicionirati USK na turističkom tržištu kao destinaciju zasnovanu na lokalnim potencijalima i resursima, te prekograničnoj saradnji (Plitvička jezera i Lika u RH) i optimalno koristiti sve uslove USK za razvoj turizma kroz organizacijske povezivanje i operativno umrežavanje svih interesnih strana.

SADRŽAJ

Poticanje zajedničke promocije čitavog područja USK kao turističke destinacije zasnovane na svim lokalnim resursima i atrakcijama (prirodnim, kulturnim, tradicionalnim običajima i dr.)

Izrada programa za povećanje učešća posebnih oblika turizma (rekreativni, ruralni, lovni, zdravstveni, eko, vjerski)

Povezivanje i umrežavanje javnih institucija i privatnih interesnih strana (agencije, turistička poduzeća, ugostiteljski objekti i sl.) radi poboljšanja turističke ponude

Izrada promotivnih materijala i akcija (mrežnih stranica, publikacija, sajmova)

Jačanje saradnje između turističkih radnika i lokalnih zajednica pri planiranju, pripremi i provođenju zajedničkih turističkih projekata

Jačanje prekogranične saradnje s Hrvatskom i sposobnosti zajedničke pripreme za korištenje svih dostupnih domaćih financijskih izvora (lokalnih i kantonalnih, te državnog budžeta) i zajedničko apliciranje turističkih infrastrukturnih projekata za financiranje iz fondova EU-a i izvora

REZULTAT Prisutnost i prepoznatljivost USK kao turističke destinacije, brendiranje turističke

destinacije USK, prekogranična povezanost i viša kvaliteta turističkih proizvoda i

usluga

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje konkurentnosti turizma

Povećanje zaposlenosti

Povećanje prihoda lokalnih zajednica

Razvoj novih proizvoda i usluga

Poboljšanje života u ruralnim područjima

INDIKATORI ZA

PRAĆENJE OSTVARENJA

MJERE

Broj umreženih aktera u turizmu (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnja hrane i pića, usluge u sportu, kulturi i dr.) za razvoj turističke destinacije USK

Broj integriranih zajedničkih programa za razvoj turističke destinacije USK

Broj turista i struktura njihove potrošnje

Broj programa prekogranične saradnje

NOSIOCI Ministarstvo privrede USK, Turistička zajednica USK, RA USK

KORISNICI Mikro i mala poduzeća, odnosno pravna i fizička lica, poljoprivredna gazdinstva, strukovne organizacije i potporne institucije, žene, mladi, nezaposleni, tijela i organizacije lokalne samouprave, organizacije civilnog društva

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI


12


2014.-2017.

13


PRIORITET 1.4. Smanjiti sivu ekonomiju

MJERA 1.4.1. Suzbijati sivu ekonomiju i jačati antikorupcijske mjere

CILJ MJERE Suzbijanje sive ekonomije.

SADRŽAJ Analiza stanja sive ekonomije

Smanjenje poreza i obaveza poslodavaca

Marketinška promocija smanjivanja sive ekonomije

Sistem mjera za poticanje izlaska poduzetnika iz sive ekonomije

Sistem mjera za destimulaciju sive ekonomije

Uvođenje antikorupcijskih mjera

REZULTAT Smanjenje učešća sive ekonomije.

RAZVOJNI EFEKAT Veći broj registriranih poduzeća

Veći broj zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih

Smanjenje broja korisnika sredstava za zapošljavanje

Povećan prihod budžeta (kanton, općina)


OSTVARENJA MJERE

Povećan broj registriranih poduzeća za 10%

Povećan broj zaposlenih za 5 %

Smanjenje broja nezaposlenih 5%

Svijest građana povećana za 10%

NOSIOCI Ministarstvo financija USK, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, Porezna uprava, Zavod za zapošljavanje USK

KORISNICI Poduzetnici, Zavod za zapošljavanje USK, Obrtnička komora USK, Privredna komora USK

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

14


PRIORITET 1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

MJERA 1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima

CILJ MJERE Dobiti proizvod s većom tržišnom vrijednošću.

SADRŽAJ Istraživanje ponude i potražnje

Formiranje tehnoloških parkova, inkubatora, centara

Uspostavljanje saradnje sektora industrije sa naučnim institucijama (Mašinski fakultet, Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet) i institucijama za razvoj

Edukacije svih u procesu proizvodnje, od radnika do menadžmenta

Uvođenje nove tehnologije i standarda

REZULTAT DobiJen proizvod visoke kvalitete zasnovan na tehnološkom razvoju i inovacijama

RAZVOJNI EFEKAT Kvalitetnija ponuda, veća konkurentnost na tržištu


OSTVARENJA MJERE

Povećana prodaja proizvoda za 10%

Povećani prihodi poslodavcima, naučnim institucijama i institutima, budžetima za 10%

NOSIOCI Obrtnička komora USK i Privredna komora USK, poslodavci, naučne i obrazovne institucije - Mašinski fakultet, Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet

KORISNICI Poslodavci, naučno-obrazovne institucije i njihovi zaposleni i krajnji korisnici - kupci

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2017.

15


PRIORITET 1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

MJERA 1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu

CILJ MJERE Uspješno promovirati područja, djelatnosti, javne subjekte i privrednike koji su spremni za nova ulaganja, te promovirati ulaganja u USK.

SADRŽAJ Izraditi sveobuhvatnu analizu o mogućnostima ulaganja u privredu USK

Objediniti sve važne informacije za potencijalne ulagače

Educirati kadrove za rad sa potencijalnim investitorima

Priprema dokumentacije za projekte za koje se traže ulagači

Koordinacija rada institucija u USK koja bi olakšala rad investitorima

Izraditi zakonsku osnovu za omogućavanje provođenja strateških investicija

REZULTAT Stvorena pozitivna ulagačka klima u USK i pripremljena ponuda ulagačkih projekata

RAZVOJNI EFEKAT Privredni rast, nova zapošljavanja, rast standarda stanovništva, porast konkurentnosti, razvoj USK.


OSTVARENJA MJERE

Izrađena analiza mogućnosti ulaganja u privredu USK

Pripremljena ponudbena dokumentacija za investitore

Broj novih ulaganja u USK

Broj novih zaposlenih osoba

NOSIOCI RA USK, Ministarstvo privrede USK, Obrtnička komora USK , Privredna komora USK, općine USK

KORISNICI Privrednici – potencijalni investitori

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2017.

16


PRIORITET 1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem

MJERA 1.6.1. Okončati privatizaciju

CILJ MJERE Poboljšati upravljanje privrednim razvojem.

SADRŽAJ Analiza stanja privrednih subjekata, koji su obuhvaćeni zakonom o privatizaciji poduzeća

Donošenje novog zakona o privrednim poduzećima

Donošenje novog zakona o stečaju i likvidaciji

Sredstva ostvarena u procesu privatizacije staviti u funkciju razvoja privrede

Poboljšati pravnu regulativu za efikasnije vođenje stečaja i rad stečajnih upravnika

Okončana privatizacija i aktivirana privredna društva uz pomoć sredstava od privatizacije

REZULTAT Okončana privatizacija i aktivirana privredna društva uz pomoć sredstava od privatizacije.

RAZVOJNI EFEKAT Riješen status zatečenih radnika, stavljanje u funkciju infrastrukturnih objekata, povećan broj aktivnih proizvodnih subjekata, povećanje zapošljavanja, povećanje prihoda, povoljan ambijent za razvoj privrede


OSTVARENJA MJERE

Broj aktiviranih društva uz pomoć sredstava od privatizacije

Broj završenih stečaja i poduzeća s nastavkom obavljanja privredne djelatnosti

Broj radnika sa riješenim statusom

Broj novootvorenih poduzeća

Broj novozaposlenih radnika

NOSIOCI Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, Agencija za privatizaciju USK, lokalne zajednice, Federalno min. poljoprivrede, industrije, energetike

KORISNICI Svi nosioci u mjerama

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2017.

17

STRATEŠKI CILJ 2:

IZGRADITI INFRASTRUKTURU ZA POBOLJŠANJE KVALITETE

ŽIVOTA STANOVNIKA

18

STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

PRIORITET RAZVOJNI EFEKAT

MJERA INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE

CILJ MJERE NOSIOCI

SADRŽAJ KORISNICI

REZULTAT OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI

RAZVOJNI EFEKAT PERIOD PROVOĐENJA MJERE


OSTVARENJA MJERE

Usvojena strategija komunalnih djelatnosti

Broj projekata u bazi projekata

Broj provedenih projekata

NOSIOCI Vlada USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, komunalna poduzeća i općine

KORISNICI Komunalna poduzeća, općine, stanovnici USK

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2015.-2020.

19


PRIORITET 2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)

MJERA 2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sistem vodosnabdijevanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

CILJ MJERE Cilj mjere je osigurati trajnu snabdijevanje kvalitetne vode i zdravstveno ispravne vode za piće na području USK.

SADRŽAJ Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama za USK

Izrada i provođenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda

Izrada i provođenje plana rekonstrukcije postojećih sistema

Izgradnja nove vodovodne mreže i popravljanje stanja postojeće

Priprema i provođenje programa izgradnje kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

REZULTAT Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda

Rekonstruirani postojeći vodovodni sistem

Proširena vodovodna mreža i popravljeno stanje postojeće

Zaštita podzemnih i površinskih voda i povećanje kvalitete života stanovnika USK

RAZVOJNI EFEKAT Provođenje mjere osigurava zaštitu podzemnih i površinskih voda, širenje javnog vodosnabdijevanja, osiguranje zdravstveno ispravne vode za piće stanovništvu i povećanje kvalitete života stanovnika USK.


OSTVARENJA MJERE

% pokrivenosti stanovništva USK snabdjevenijem vodom

Dužina novoizgrađene mreže vodosnabdijevanja

Broj novoizgrađenih građevina vodosnabdijevanja u sistemu

Dužina rekonstruirane vodovodne mreže

Broj provedenih analiza kvalitete vode

Broj izgrađenih sistema javne odvodnje

Dužina sistema javne odvodnje

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, poduzeća za vodosnabdijevanje, općine

KORISNICI Stanovnici USK

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

20


PRIORITET 2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)

MJERA 2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom

CILJ MJERE Donošenje planskih dokumenata za integralno upravljanje otpadom i njihovo provođenje.

SADRŽAJ Dovršetak i provođenje Plana upravljanja otpadom za USK,

Izrada planova upravljanja otpadom na nivou općina

P rovođenje mjera upravljanja otpadom

Odluka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom

Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta

Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravljanju otpadom

REZULTAT Osigurani planski dokumenti za unaprjeđivanje sistema upravljanja otpadom, realizirano regionalno odlagalište.

RAZVOJNI EFEKAT Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima.


OSTVARENJA MJERE

Količina otpada koji se koji se deponuje na deponiji

Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada

Dovršen plan upravljanja otpadom USK

Izrađeni planovi upravljanja otpadom nanivou općina

Izgrađen Regionalni centar za upravljanje otpadom

Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagališta

Broj informacijskih kampanja i edukacija za građane

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, općine

KORISNICI Stanovnici USK

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

21


PRIORITET 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu

MJERA 2.2.1. Poboljšati povezanost sa državnim, kantonalnim entitetskim centrima

CILJ MJERE Poboljšati transportne mogućnosti, odnosno osigurati bolju i bržu saobraćajnu vezu sa centrom F BiH, BiH i regionom.

SADRŽAJ Izraditi projektnu dokumentaciju (građevinske projekte i elaborate eksproprijacije)

Osigurati sredstva

Izgraditi brzu cestu granica RH – Bihać – gr. kantona

REZULTAT Osiguranje brze saobraćajne veze USK sa Sarajevom, koridorom V C i uvezivanje u cjelokupni saobraćajni sistem BiH.

RAZVOJNI EFEKAT Približavanje kantona federalnom i državnom centru, poboljšanje mogućnosti za privredni razvoj, angažiranje lokalnih privrednih subjekata


OSTVARENJA MJERE

Donešeni strateški dokumenti

Uređena projektna dokumentacija

Osiguran dio sredstava za početak realizacije projekata

Dužina izgrađene dionice ceste

NOSIOCI JU Direkcija reg. cesta USK-a, JP „Ceste F BiH“, Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH, Ministarstvo privrede USK, općine

KORISNICI Privredni subjekti, turisti, studenti, đaci, svi građani

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

22



MJERA 2.2.2. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture

CILJ MJERE Poboljšati saobraćajni sistem u gradovima i naseljenim mjestima izgradnjom obilaznica.

SADRŽAJ Izraditi strategiju razvoja i održavanja regionalnih puteva

Izraditi projektnu dokumentaciju

Riješiti imovinske odnose vezano uz zemljište

Osigurati sredstva iz više izvora

Izgraditi putnu infrastrukturu

Održavati putnu infrastrukturu

REZULTAT Modernizacija saobraćaja, poboljšanje sigurnosti odvijanja saobraćaja, poboljšanje transportnih veza unutar kantona, razvoj privrede.

RAZVOJNI EFEKAT Poboljšanje i ubrzanje teretnog transporta, smanjenje zagađenja zraka u naseljima, poboljšanje mogućnosti razvoja turizma, povećanje sigurnosti odvijanja saobraćaja, nove investicije u saobraćajnu infrastrukturu koje angažiraju lokalne kapacitete (zapošljavanje).


OSTVARENJA MJERE


Usvojena projektna i ostala dokumentacija

Osigurana financijska sredstva

Dužina rekonstruiranih puteva

Broj saobraćajnih nesreća

NOSIOCI JU Direkcija reg. cesta USK-a, Ministarstvo privrede USK-a, općine

KORISNICI Privredni subjekti, turisti, građani USK

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

23



MJERA 2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture

CILJ MJERE Poboljšati transportne mogućnosti i saobraćajne veze USK sa RS i RH, olakšati poslovanje privrednih subjekata.

SADRŽAJ Izrada analiza postojećeg stanja, mogućnosti ulaganja na području kantona i F BiH

Osigurati saradnju sa Vladom RH i RS vezano za željeznice RH i RS, mogućnosti ulaganja u rekonstrukciju

Elektrifikacija unske pruge

REZULTAT Povećanje i pojeftinjenje transporta ljudi, roba i drugih dobara, smanjenje preopterećenja putne infrastrukture.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje ulaganja na području USK-a, razvoj svih grana privrede, povećanje broja zaposlenih.


OSTVARENJA MJERE

Iznos osiguranih sredstava

Broj izgrađenih (u ratu devastiranih) objekata

Dužina dionica koje se mogu pustiti u promet

Broj putnika

Veličina teretnog prometa

NOSIOCI Vlada USK, Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH , Vlada F BiH, Željeznice F BiH

KORISNICI Privredni subjekti (rudnik gipsa K. Vakuf, šume USK), turisti, studenti, đaci

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 27.000.000 Budžet USK: 1.000.000 Ostali izvori: 26.000.000


2014.-2020.

24



MJERA 2.2.4.Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreativni zračni saobraćaj u

funkciji turizma

CILJ MJERE Obnova postojeće infrastrukture i stavljanje u funkciju razvoja USK.

SADRŽAJ Analiza postojećeg stanja i potrebnih ulaganja u infrastrukturu za nesmetano odvijanje zračnog saobraćaja

Analiza potreba i potencijalnih korisnika aerodroma

Priprema tehničke dokumentacije

Provedba projekta rekonstrukcije

Priprema korisničkih programa i sadržaja

REZULTAT Postojeća infrastruktura za zračni saobraćaj u funkciji i razvijeni novi korisnički sadržaji.

RAZVOJNI EFEKAT Doprinos zdravlju stanovništva, mogući doprinos razvoju privrede.


OSTVARENJA MJERE

Pripremljena analiza stanja infrastrukture i analiza potreba USK

Pripremljena projektna dokumentacija

Prikupljena financijska sredstva za realizaciju projekta

Porast broja učesnika u zračnom saobraćaju (sportsko-rekreacijske i ostale namjene)

NOSIOCI Vlada USK, sportsko-rekreativna društva, privrednici, vatrogasna organizacija, Ministarstvo privrede USK

KORISNICI Sportaši i rekreativci – letači, vatrogasci, privrednici i svi ostali sudionici u zračnom saobraćaju

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 7.000.000 KM Budžet USK: 1000.000 KM Ostali izvori : 6.000.000 KM


2014.-2020.

25


PRIORITET 2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) i korištenje obnovljivih izvora energije

MJERA 2.3.1. Uspostaviti sistem primjene mjera energetske efikasnosti

CILJ MJERE Unaprijediti energetsku efikasnost objekata koje koristi javni sektor i koji su u vlasništvu javnih institucija.

SADRŽAJ Analizirati potrebe i definirati mjere energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru

Definirati listu prioritetnih projekata

Educirati stručnjake za provođenje mjera energetske efikasnosti

Pripremiti projektnu dokumentaciju

Prikupiti sredstva za provođenje mjera energetske učinkovitosti

Provesti mjere energetske učinkovitosti

Uvesti sistem za kontinuirano praćenje energetske efikasnosti (EMIS)

Vrednovati učinke provedenih mjera

Informirati stanovništvo o značaju prevedenih mjera

REZULTAT Uvedene mjere energetske učinkovitosti i povećanje energetske efikasnosti u

javnom i privatnom sektoru.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje kvalitete života kroz očuvanje okoliša i smanjivanje troškova energije, te nove poduzetničke mogućnosti.


OSTVARENJA MJERE

Smanjenje potrošnje klasičnih izvora energije

Broj prioritetnih projekata koji su implementirani

Broj objekata u javnom sektoru koji su uspostavili sistem za praćenje energetske efikasnosti (EMIS)

Broj educiranih stručnjaka

Broj informiranih stanovnika

NOSIOCI Javne ustanove, Vlada USK, Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i okoliša USK, općine

KORISNICI Poduzeća i građani

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

26


PRIORITET 2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) i korištenje obnovljivih izvora energije

MJERA 2.3.2. Unaprijediti korištenje obnovljivih izvora energije

CILJ MJERE Stvoriti preduslove za uštede u korištenju fosilnih izvora energije, te očuvanje okoliša kroz smanjenu emisiju štetnih tvari nastalih izgaranjem ugljena i nafte.

SADRŽAJ Provesti analizu mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije

Analiza mogućnosti uvođenja stimulacije za gradnju sistema i korištenje obnovljivih izvora energije

Poticanje gradnje sistema za proizvodnju energije iz OIE

Informiranje stanovništva o obnovljivim izvorima energije

REZULTAT Povećanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje kvalitete života kroz očuvanje okoliša, smanjivanje troškova energije i stvaranje novih poduzetničkih mogućnosti.


OSTVARENJA MJERE

Učešće obnovljivih izvora energiji u ukupnoj potrošnji

Količina energije iz obnovljivih izvora

Emisije CO2

NOSIOCI Unsko-sanske šume, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i okoliš USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK i Ministarstvo privrede USK, Elektrodistribucija Bihać, općine, poduzetnici

KORISNICI Stanovnici USK, poduzetnici

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 5.000.000 KM Budžet USK:700.000 KM Ostali izvori: 4.300.000 KM


2014.-2020.

27

STRATEŠKI CILJ 3:

UNAPRIJEDITI ZAŠTITU OKOLIŠA I

OČUVANJE PRIRODE

28

STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

PRIORITET 3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

MJERA 3.1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

CILJ MJERE Obezbjeđenje uslova za implementaciju zakona usklađenih sa evropskom regulativom.

SADRŽAJ Analiza postojećeg zakonodavstva

Iniciranje donošenja i izmjene postojećih

Izrada strateške planske dokumentacije

Izrada prostornog plana USK

Uspostaviti Centar za okoliš i energetsku efikasnost

Jačanje institucija u sistemu

Istražiti mogućnost prebacivanja sektora voda u sektor okoliša

Praćenje implementacije strategija

REZULTAT Osigurani temelji za provođenje mjera zaštite okoliša i prirode.

RAZVOJNI EFEKAT Uređena zakonska legislativa, koja otvara mogućnost za nesmetanu implementaciju svih oblasti razvoja.


OSTVARENJA MJERE

Broj podzakonskih akata

Donesena strategija zaštite okoliša i prirode

Donesen prostorni plan USK

Osnovan Centar za okoliš i energetsku efikasnost

Povećanje stepena implementacije zakona (periodično)

Povećana učinkovitost aktivnosti u sektoru zaštite okoliša

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, općine, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo privrede USK, NVO, privatni sektor

KORISNICI Javni i privatni sektor, NVO

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2016.

29

STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvan je prirode

PRIORITET 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA 3.2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)

CILJ MJERE Efikasno upravljanje okolišem USK, omogućavanje monitoringa stanja komponenti okoliša.

SADRŽAJ Prikupiti sve informacije o okolišu

Uspostaviti bazu zagađivača prema EUROSTATU

Edukacija zaposlenih

Osigurati opremu za prikupljanje informacija

Osigurati kontinuirano prikupljanje informacija

Osigurati praćenje stanja okoliša

Osigurati dostupnost informacija široj javnosti

REZULTAT Formiran informacijski sistem o okolišu.

RAZVOJNI EFEKAT Kontinuirano praćenje stanja okoliša, kvalitetna baza podataka, osiguranje podloge za provođenje mjera zaštite i informirana javnost o stanju okoliša.


OSTVARENJA MJERE

Broj tijela uključenih u prikupljanje informacija o okolišu

Nabavljena oprema za prikupljanje informacija

Broj obavljenih monitoringa

Broj upita/odgovora za informacije

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, općine, NVO, privatni sektor, NP Una, zavodi, obrazovne institucije, mediji, Privredna komora USK

KORISNICI Svi važni akteri

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2017.

30


PRIORITET 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA 3.2.2.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

CILJ MJERE Spremnost za apliciranje prema domaćim i međunarodnim institucijama.

SADRŽAJ Prikupiti projektne ideje i obraditi ih

Napraviti bazu projekata

Staviti iste on-line (web site)

Stvoriti uslove da se ista redovno ažurira

Educirati zaposlene za rad na međunarodnim projektima

REZULTAT Uspostavljena baza podataka i stavljena zainteresiranim stranama na raspolaganje.

RAZVOJNI EFEKAT Olakšano apliciranje prema domaćim i međunarodnim donatorima i stvorena mogućnost za stvaranje partnerstva.


OSTVARENJA MJERE

Broj projekata

Broj projekata koji su implementirani

Broj zaposlenih educiranih za rad na međunarodnim projektima

Broj projekata na web stranici

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale javne institucije, Privredna komora USK

KORISNICI Stanovništvo USK

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014. – 2016.

31


PRIORITET 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

MJERA 3.3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode

CILJ MJERE Stvoreni ljudski resursi osposobljeni za pripremu i provođenje programa i projekata ekonomske održivosti u oblasti okoliša.

SADRŽAJ Utvrditi ciljne grupe i okvirni broj onih koje treba educirati

Definirati – izabrati način osposobljavanja ciljnih grupa

Provesti proceduru izbora agencija koja će provoditi edukaciju

Pristupiti edukacijama po ciljnim grupama

Uključiti obrazovne institucije u sve procese

REZULTAT Postojanje dovoljnog broja osposobljenih za pripremu i provođenje projekata u oblasti okoliša i uključenje istih u te procese i aktivnosti.

RAZVOJNI EFEKAT Kvalitetni okolišni projekti se kontinuirano izrađuju i provode.


OSTVARENJA MJERE

Definirane ciljne grupe

Utvrđeno kojom metodom će se obuka provoditi

Provedena procedura izbora aktera edukacija

Provedena edukacija u zadanom vremenskom okviru (broj edukacija)

Obrazovne institucije uključene u proceduru

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, mediji, NVO-i, Privredna komora USK

KORISNICI Javne institucije, privredni subjekti, NVO-i

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2016.

32


PRIORITET 3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA 3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode

CILJ MJERE Podići svijest o značaju očuvanja okoliša i prirode primjenom različitih metoda ovisno o ciljnim grupama.

SADRŽAJ Utvrditi način i metoda za sistemski pristup informiranju o educiranju ciljnih grupa

Usvojiti zajednički pristup provođenju aktivnosti i educiranja na nivou kantona

Odrediti aktere i usvojiti vremenski okvir aktivnosti

Obezbjediti tehničku komponentu i ljudske kapacitete za provođenje aktivnosti

REZULTAT Uspostavljen sistem informiranja i edukacije građana, privrednika, službenika na nivou kantona i započela edukacija i ostvaren kontinuitet u informiranju.

RAZVOJNI EFEKAT Broj građana, privrednika, službenika koji su informirani i educirani o značaju zaštite okoliša je povećan za 20% za izabrani vremenski rok i svoja znanja i informacije koriste svakodnevno.


OSTVARENJA MJERE

Izabrana metoda informiranja i educiranja

Usvojene procedure i postupci

Informirani akteri, stvorene obaveze i utvrđen vremenski okvir

Obezbjeđeni tehnički uslovi i ljudski kapaciteti

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliš USK, Mediji po izboru, ostala ministarstva, NVO, JP poduzeća, Privredna komora USK

KORISNICI Zaposleni u upravi, privredni subjekti, udruženja građana, NVO-e, učenici

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 50.000 KM Budžet USK:20.000 KM Ostali izvori: 30.000 KM


2014.-2015.

33

CILJ 3. Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

MJERA 3.5. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

CILJ MJERE Unaprijediti postojeći sistem upravljanja otpadom

SADRŽAJ Dovršetak i provođenje Plana upravljanja otpadom za USK

Izrada planova upravljanja otpadom na nivou općina

Odluka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom

Izrada studijsko – projektne dokumentacije za Regionalni centar za upravljanje otpadom

Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta

Tehničko i institucionalno jačanje kapaciteta Ministarstva GPUZO, JKP-a i JP REG DEP

Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravljanju otpadom

REZULTAT Uspostavljen efikasan sistem zbrinjavanja otpada koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja

RAZVOJNI EFEKAT Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima


OSTVARENJA MJERE

Količina otpada koji se koji se odlaže na deponiji



Izrađeni planovi upravljanja otpadom na nivou općina



Broj novih reciklažnih dvorišta i eko-otoka

Broj i vrsta nabavljene tehničke opremljenosti JKP-a


NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, ostale općinske i kantonalne institucije, JKP-I i JP REG DEP


OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014. – 2016.

34

CILJ 3. Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

MJERA 3.6. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

CILJ MJERE Unapređenje kvalitete vršenja komunalnih djelatnosti sa aspekta individualne i zajedničke komunalne potrošnje

SADRŽAJ Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama za USK

Izrada i provođenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda

Izrada i provođenje plana rekonstrukcije postojećih sistema

Izgradnja nove vodovodne mreže i sanacija stanja postojeće

Priprema programa i projekata za zbrinjavanja otpadnih voda

Priprema programa i projekata za ostale sastavnice komunalnih djelatnosti

REZULTAT Uspostavljen efikasan sistem pružanja komunalnih usluga građanima koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja

Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda


Proširena vodovodna mreža i sanirano postojeće stanje


RAZVOJNI EFEKAT Voda za piće zdravstveno ispravna dostupna svim građanima, povećanje kvalitete života stanovnika USK, zaštita podzemnih i površinskih voda


OSTVARENJA MJERE

Broj donesenih pojedinačnih planova za pojedine sastavnice komunalnih djelatnosti i otpada

Broj oboljenja prouzrokovanih koji uzrok imaju u zagađenom okolišu

% pokrivenosti stanovništva USK vodoopskrbnim sistemom







NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale općinske i kantonalne institucije


OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014. – 2016.

35

STRATEŠKI CILJ 4:

RAZVIJATI LJUDSKE RESURSE

I UNAPRIJEDITI TRŽIŠTE RADA

36

STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

PRIORITET 4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada

MJERA 4.1.1. Uskladiti obrazovne programe s potrebama tržišta rada

CILJ MJERE Kadrovi koji zadovoljavaju potrebe tržišta rada.

SADRŽAJ Stvaranje zakonskih okvira

Pratiti, analizirati i usklađivati potrebe za radnom snagom

Uspostaviti institucionalnu vezu privrednika, zavoda za zapošljavanje i kreatora obrazovnih politika

Informirati roditelje i djecu o zanimanjima koja su tražena na tržištu rada

Uskladiti planove upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove s potrebama tržišta rada

REZULTAT Radna snaga obrazovana u skladu s potrebama tržišta rada.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje zaposlenosti i zapošljivosti, povećanje konkurentnosti.


OSTVARENJA MJERE

Broj novih obrazovnih programa

Broj polaznika

Broj zaposlenih polaznika programa

Statistički podaci o novozaposlenima

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK, Zavod za zapošljavanje USK, Obrtnička komora USK, škole, druge obrazovne institucije, privrednici, učenici i studenti, roditelji

KORISNICI Privrednici, učenici, studenti, nezaposleni, javne ustanove i javna poduzeća

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2016.

37


PRIORITET 4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada

MJERA 4.1.2. Razviti i provoditi programe zapošljavanja i samozapošljavanja

CILJ MJERE Unaprjeđenje znanja i vještina građana koji se nalaze ili tek pristupanju tržištu rada sa ciljem dugoročnog smanjenja nezaposlenosti.

SADRŽAJ Stipendirati učenike strukovnih škola, koji upisuju deficitarna zanimanja

Podržavati programe profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja

Podržavati upotrebu IT tehnologija i e-obrazovanja

Poticati aktivnosti koje pridonose zapošljavanju (cjeloživotno obrazovanja, prekvalificiranje za novo zanimanje, samozapošljavanje mladih, volonterstvo)

Razraditi i intenzivirati provođenje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije

REZULTAT Novo zapošljavanje.

RAZVOJNI EFEKAT Pokretljiva radna snaga usklađena sa potrebama na tržištu rada.


OSTVARENJA MJERE

Broj novih razvijenih programa zapošljavanja

Broj provedenih programa zapošljavanja

NOSIOCI Zavod za zapošljavanje USK, Ministarstvo privrede USK, odgojno-obrazovne ustanove (srednje škole, fakulteti), Privredna komora / Udruženja obrtnika, lokalna samouprava, poslodavci

KORISNICI Odgojno-obrazovne ustanove (potencijalni provoditelji programa), nezaposleni na tržištu rada

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

38


PRIORITET 4.2. Razviti programe prekvalifikacije

MJERA 4.2.1. Kreirati programe prekvalifikacije i dokvalifikacije

CILJ MJERE Osobe koje su stekle kvalifikacije u skladu s potrebama tržišta rada.

SADRŽAJ Pratiti, analizirati i usklađivati potrebe za radnom snagom

Osmisliti i kreirati kvalitetne programe prekvalifikacije

Informisati ciljne grupe (nezaposleni) o potrebama tržišta rada i programima prekvalifikacije

Akreditirati i certificirati programe prekvalifikacije različitih pružalaca usluga

REZULTAT Prekvalificirani kadrovi za potrebe tržišta rada.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje zaposlenosti i zapošljivosti, te konkurentnosti na tržištu rada.


OSTVARENJA MJERE

Broj novih programa prekvalifikacije

Broj polaznika programa prekvalifikacije

Broj zaposlenih prekvalificiranih osoba

Broj pružalaca usluga prekvalifikacije

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK, Zavodi za zapošljavanje, privreda, pružaoci usluga prekvalifikacije

KORISNICI Nezaposlene osobe, privrednici, javne ustanove, obrazovne ustanove

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 700.000 KM Budžet: 200.000 KM Ostali izvori: 500.000 KM


2014.-2020.

39


PRIORITET 4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje

MJERA 4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje

CILJ MJERE Efikasno i provedivo cjeloživotno učenje.

SADRŽAJ Uvođenje privatnog sektora s akreditacijom

Priznavanje neformalnog obrazovanja

Podizanje kvaliteta na visoki standard

Podizanje svijesti ljudi o značaju i važnosti cjeloživotnog obrazovanja

Osmisliti i promovirati programe cjeloživotnog obrazovanja za osobe s minimumom obrazovanja ili bez obrazovanja

REZULTAT Razvijeno cjeloživotno učenje.

RAZVOJNI EFEKAT Povećano zapošljavanje i zapošljivost, te pokretljivost radne snage.


OSTVARENJA MJERE

Anketiranje poslodavaca

Broj formalnih i neformalnih programa

Broj osoba uključenih u programe

Broj osoba iz marginaliziranih grupa uključenih u sistem

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, javne organizacije i privatni sektor, Zavod za zapošljavanje USK

KORISNICI Neobrazovane i obrazovane osobe, privrednici i javne ustanove

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 400.000 KM Budžet: 200.000 KM Ostali izvori: 200.000 KM


2014.-2017.

40


PRIORITET 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje

MJERA 4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje

CILJ MJERE Uspostaviti efikasnu službu za zapošljavanje.

SADRŽAJ Jačati edukacijske programe za unaprjeđenje znanja i sposobnosti zaposlenika službi

Povećati broj zaposlenika i efikasnost rada

Uskladiti metodologiju prikupljanja podataka s EUROSTAT-om

Usmjeriti se prema korisnicima usluga

Provoditi edukativne programe

REZULTAT Efikasna služba za zapošljavanje.

RAZVOJNI EFEKAT Osposobljeni i konkurentni kadrovi, smanjenje nezaposlenosti, sprečavanje iseljavanja stanovništva, povećanje konkurentnosti.


OSTVARENJA MJERE

Broj edukacijskih programa za zaposlenike službi za zapošljavanje

Povećanja efikasnost rada službi mjerenja brojem zaposlenih

Broj novih baza podataka usporedivih sa zemljama okruženja

NOSIOCI Službe za zapošljavanje, općine, Ministarstvo rada, privrede, Privredna komora USK, obrtničke komore

KORISNICI Zaposlenici službi za zapošljavanje, nezaposlene osobe

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2016.

41


PRIORITET 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje

MJERA 4.4.2. Uskladiti poticajne politike sa potrebama zapošljavanja

CILJ MJERE Iskoristiti postojeće politike poticanja poduzetništva i za novo zapošljavanje kroz sinergiju učinaka. Svrha mjere je osiguranje poticanja zapošljavanja.

SADRŽAJ Analizirati sve poticajne programe različitih tijela (objediniti bazu izvora korisnika i očekivanih učinaka, te vrednovati dosadašnje rezultate / efekte)

Analizirati efekte poticajnih politika u odnosu na zapošljavanje, identificirati prednosti i nedostatke dosadašnjeg rada i postojeće praznike

Pripremiti integralni prijedlog mjera poticajne politike u potpunosti usklađen sa potrebama zapošljavanja

REZULTAT Osigurani dodatni izvori za financiranje novog zapošljavanja.

RAZVOJNI EFEKAT Postignut sinergijski efekt postojećih programa poticanja poduzetništva uz poticanje zapošljavanja.


OSTVARENJA MJERE

Broj postojećih poticajnih programa usklađenih sa potrebama zapošljavanja

Broj korisnika ovih programa koji su se sami zaposlili ili poduzetnici koji su nekog zaposlili

Broj novozaposlenih osoba kroz usklađene poticajne programe

NOSIOCI Služba za zapošljavanje USK. Partneri u provođenju: postojeći nositelji poticajnih programa – RA USK, Ministarstvo privrede USK, Privredna komora USK

KORISNICI Poduzetnici – korisnici poduzetničkih programa, građani – korisnici programa za samozapošljavanje

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos:430.000 KM Budžet USK: 80.000 KM Ostali izvori: 350.000 KM


2014.-2020.

42


PRIORITET 4.5. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

MJERA 4.5.1. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanih kadrova u privredi

CILJ MJERE Zapošljavanje mladih obrazovanih stručnjaka u privredi USK.

SADRŽAJ Uskladiti programe visokoškolskih ustanova/fakulteta sa potrebama privrede

Uspostaviti saradnju i međusobno informiranje privrede sa studentima i obrazovnim djelatnicima od samih početaka studiranja (kroz otvorene dane univerziteta i sajmove zanimanja sa predstavljanjem potreba poduzetnika – potencijalnih poslodavaca kroz organizirane radne prakse studenata)

Osmisliti i ponuditi stipendiranje visokoobrazovanih kadrova ili od same privrede ili kroz javne izvore financiranja

REZULTAT Visokoobrazovani kadrovi zapošljavaju se u privrednim subjektima USK.

RAZVOJNI EFEKAT Javno financirano visoko obrazovanje omogućava visokoškolovane kadrove, koji svojim radom doprinose daljem razvoju kantona.


OSTVARENJA MJERE

Broj visokoobrazovanih kadrova zaposlenih u privredi USK

Broj ovih obrazovnih programa na fakultetima usklađenih sa potrebama privrede

Broj stipendiranih studenata sa osiguranim zaposlenjem u privredi

NOSIOCI Ministarstvo privrede USK, fakulteti, Privredna komora USK, privrednici/poduzetnici, Zavod za zapošljavanje USK

KORISNICI Studenti

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

43


PRIORITET 4.5. Poticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

MJERA 4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

CILJ MJERE Ostvarivanje razvoja zasnovanog na znanju i inovacijama. Ova mjera omogućava saradnju znanosti i istraživanja i privrede, korištenje novih dostignuća, financiranje inovacija.

SADRŽAJ Snažno povezivanje privrede i istraživačke zajednice – razmjena znanja, informacija i saradnje

Korištenje novih naučnih dostignuća za razvoj privrede

Korištenje istraživačkih resursa za istraživanje i razvoj privrede

Korištenje menadžerskih znanja za upravljanje naučnim sistemima – poticanje ciljanih istraživanja za potrebe privrednih subjekata

Daljnja naučnaa ili specijalistička edukacija visokoobrazovnih kadrova na fakultetima

REZULTAT Povezana privreda i istraživačka zajednica, te mobilnost kadrova osigurava sinergijske učinke na razvoj USK.

RAZVOJNI EFEKAT Dugoročno saradnja privrede i istraživačke zajednice doprinosi razvoju i primjeni novih znanja i rezultata istraživanja za razvoj i prosperitet građana USK.


OSTVARENJA MJERE

Broj ostvarenih saradnji privrede i fakulteta

Broj visokoobrazovanih zaposlenika iz privrede koji se nastavljaju educirati

Broj inovacija nastalih saradnjom nauke/istraživača i privrede

Broj naučnih radnika koji su nastavili karijere u privredi

NOSIOCI Fakulteti i privrednici, Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK

KORISNICI Stručnjaci (u privredi i u znanosti/istraživanjima)

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

44

STRATEŠKI CILJ 4.Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

PRIORITET 4.6. Uspostaviti i jačati proođenje sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa

MJERA 4.6.1. Staviti u funkciju sistem vrednovanja obrazovnih programa

CILJ MJERE Veliki broj visoko standardiziranih, kvalitetnih obrazovnih programa.

SADRŽAJ Uspostava tijela za vrednovanje i verificiranje obrazovnih programa u okvirima postojećih institucija / struktura

Definirani jasni normativi i standardi za vrednovanje obrazovnih programa

Promocija visoko standardiziranih obrazovnih programa

REZULTAT Osiguranje najboljih kadrova na radnim mjestima.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje efektivnosti i rezultata.


OSTVARENJA MJERE

Broj certificiranih agencija

Kvaliteta i unificiranost standarda

Broj promocijskih kampanja za visoko standardizirane obrazovne programe

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Pedagoški zavod USK

KORISNICI Učenici, studenti, poslodavci, društvo

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

45

STRATEŠKI CILJ 5:

OSIGURATI VISOK NIVO SOCIJALNE SIGURNOSTI I ZAŠTITE

46

STRATEŠKI CILJ 5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

PRIORITET 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu

MJERA 5.1.1. Osigurati uslove za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim grupama

CILJ MJERE Starim i iznemoglim osobama osiguran minimum socijalne sigurnosti.

SADRŽAJ Usklađivanje zakonskih propisa

Propisivanje jasnih kriterija za ostvarivanje prava

Kroz edukacije animirati članove porodice na izvršavanje zakonskih obaveza

Informirati ciljne grupe

Aktivirati nevladin sektor

REZULTAT Povećan broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne zaštite i sigurnosti.

RAZVOJNI EFEKAT Veća socijalna sigurnost, racionalno trošenje budžetskih sredstava.


OSTVARENJA MJERE

Broj usklađenih zakonskih propisa

Broj i vrsta kriterija za ostvarivanje prava

Broj održanih radionica

Broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne pomoći

Broj NVO-a uključen u rješavanje pitanja socijalne sigurnosti

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Centri za socijalni rad

KORISNICI Stare i iznemogle osobe, porodice, NVO-i

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI


Proračun općine/grada: 100.000,00

NVO: 50.000,00


2014.-2016.

47



MJERA 5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju

CILJ MJERE Povećanje kvalitete života djece s posebnim potrebama u porodici, odgojno-obrazovnom sistemu i široj zajednici. Kvalitetna i pravovremena podrška djeci s posebnim potrebama i njihovim porodicama za život u zajednici.

SADRŽAJ Poticanje socijalizacije djece s teškoćama u razvoju u ranoj fazi života

Provođenje edukacija u odgojno-obrazovnim ustanovama za rad sa djecom s posebnim potrebama

Osigurati odgovarajući broj stručnih osoba za rad sa djecom s posebnim potrebama u odgojno-obrazovnih ustanovama

Pripremati djecu s posebnim potrebama za samostalan život

REZULTAT Prilagođavanje odgojno-obrazovnih institucija i programa djeci s posebnim potrebama.

RAZVOJNI EFEKAT Rast kvalitete života djece sa posebnim potrebama.


OSTVARENJA MJERE

Broj razvijenih programa

Broj djece uključenih u programe

Broj edukacija i informativnog materijala

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Centri za socijalni rad u općinama, odgojno-obrazovne institucije, jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije (NVO – npr. Crveni krst), JU Socijalna pedagoška zajednica USK

KORISNICI Djeca sa posebnim potrebama

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

48



MJERA 5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim grupama društva

CILJ MJERE Potpuno integrirati marginalizirane grupe društva i ukidanje diskriminacije. Svrha mjere je osigurati potpuno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda marginaliziranim skupinama u društvu.

SADRŽAJ Osigurati različite oblike izvaninstitucijske podrške marginaliziranim grupama

Osigurati mehanizme zaštite od diskriminacije u obrazovanju, zapošljavanju

Osigurati zdravstvenu zaštitu

Educirati zaposlenike javnih službi za kvalitetniji rad s marginaliziranim skupinama

Pripremiti osnove za razvoj socijalnog poduzetništva

REZULTAT Unaprjeđenje kvalitete života marginaliziranih grupa uključivanjem u društveni život i otklanjanjem svih oblika diskriminacije.

RAZVOJNI EFEKAT Organiziran jednak pristup pravima, objektima, servisima i uslugama za marginalizirane grupe.


OSTVARENJA MJERE

Vrste i broj projekata/programa za uključivanje marginaliziranih grupa

Broj korisnika programa

Broj educiranih javnih djelatnika za rad sa marginalnim skupinama

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK Partneri: Ministarstvo obrazovanja USK, Centri za socijalni rad u općinama, JLS (općine), odgojno-obrazovne ustanove, poslodavci, nevladine organizacije

KORISNICI Marginalizirane grupe stanovništva

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 2.500.000 KM Budžet USK:2.000.000 KM

Ostali izvori : 500.000 KM


2014.-2020.

49


PRIORITET 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

MJERA 5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad institucija za zdravstvenu zaštitu

CILJ MJERE Obnoviti i opremiti savremene zdravstvene ustanove i institucije.

SADRŽAJ Analiza stanja infrastrukture i opreme institucija u zdravstvu

Izrada projektne dokumentacije

Osiguranje financijskih sredstva za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu

Izgradnja, obnova i opremanje institucija u zdravstvu

Osiguranje „zelenih“ bolnica i domova zdravlja

Edukacija medicinskih kadrova

Provoditi mjere energetske efikasnosti

REZULTAT Osigurati visok stepen zdravstvene zaštite stanovnika USK.

RAZVOJNI EFEKAT Osiguranje zdravlja i kvalitete života stanovništva.


OSTVARENJA MJERE

Broj obnovljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potrebama stanovništva USK

Broj opremljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potrebama stanovništva USK

Educiran medicinski kadar

Broj certifikata energetske efikasnosti

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Kantonalna bolnica "Dr. Irfan Ljubijankić" Bihać, domovi zdravlja

KORISNICI Svi građani USK, svi posjetitelji

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

50


PRIORITET 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

MJERA 5.2.2. Edukacija djelatnika u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite

CILJ MJERE Educirane osobe koje mogu odgovoriti potrebama procesa rada i zahtjevima tražioca usluga.

SADRŽAJ Osmišljavanje programa za edukaciju djelatnika

Anketiranje primaoca usluga

Efekti na poslodavce u financijskom smislu

REZULTAT Stručni i osposobljeni kadrovi koji odgovaraju potrebama.

RAZVOJNI EFEKAT Bolje usluge i kvaliteta

Zadovoljniji korisnici i poslodavci

Ekonomičnost i efikasnost

Jeftinije usluge


OSTVARENJA MJERE

Broj programa za djelatnike

Broj anketa i rezultati

Ekonomske uštede za poslodavca i pružatelja usluga

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, nadležne agencije – ovlaštene za edukaciju

KORISNICI Korisnici socijalnih i zdravstvenih usluga

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2016.

51


PRIORITET 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti

MJERA 5.3.1. Razvijanje sportske kulture

CILJ MJERE Uključiti u sportske aktivnosti što veći broj građana sve životne dobi i građana sa posebnim potrebama. Ovom mjerom će se unaprijediti kvalitete života kroz dobro fizičko zdravlje, te jačati ugled vrhunskog sporta.

SADRŽAJ Razraditi sportske programe prema potrebama i zahtjevima/mogućnostima stanovništva

Poticati amaterizam u sportu i uključiti što veći broj građana

Obrazovati kvalitetne trenere

Osigurati dostupnost informacije o sportskoj ponudi

Osiguravanje sportskih događaja lokalnog i međunarodnog karaktera

Razvijati kulturu navijanja

REZULTAT Podignuta svijest javnosti o važnosti sporta kao aktivnom korištenju slobodnog vremena, porast turističke ponude USK kroz nove sportske događaje

RAZVOJNI EFEKAT Stvorene zdrave navike, zdravi način života i viša kvaliteta života građanima, posebno djeci i mladima.


OSTVARENJA MJERE

Broj djece i mladih uključenih u sportske aktivnosti

Broj aktivnih/profesionalnih sportaša

Broj starijih osoba uključenih u organizirani sport

Broj sportskih manifestacija

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, sportska društva, odgojno-obrazovne ustanove, općine

KORISNICI Svi građani

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

52


PRIORITET 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti

MJERA 5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture

CILJ MJERE Izgrađeni odbojkaški tereni na otvorenom u svim općinama USK-a (betonski i pješčani).

SADRŽAJ Usaglašavanje dinamike izgradnje i financijske konstrukcije

Priprema dokumentacije o lokacijama za izgradnju / obnovu sportskih terena i dvorana

Priprema dokumentacije o standardima u općinama, načinu i izgledu terena

Izbor izvođača radova

Izgradnja sportskih terena u općinama USK

Izgradnja sportskih dvorana u općinama USK

Odabir odgovornih za upravljanje, brigu i korištenje sportskih terena i dvorana

REZULTAT Izgrađeno 8 terena na otvorenom u općinama USK (betonskih i pješčanih).

RAZVOJNI EFEKAT Prostor za sport i rekreaciju građana USK, te kvalitetniji i zdraviji život.


OSTVARENJA MJERE

Prikupljena dokumentacija o lokacijama za izgradnju

Prikupljena dokumentacija o standardima, načinu i izgledu terena

Izvođači radova i dinamika izgradnje

8 betonskih terena za odbojku na otvorenom u općinama USK-a

8 terena na pijesku za odbojku

Klubovi i općine dobili na korištenje i brigu terene

Sportaši i rekreativci korisnici terena

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Sportski savez USK i općina USK, općine USKa, sportski klubovi iz USK

KORISNICI Mladi, sportaši, odbojkaši, turisti

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI


proračun općina: 120.000

budžet F BiH: 60.000,00 KM


2014.-2020.

53


PRIORITET 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe

MJERA 5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretno i nepokretno kulturno naslijeđe

CILJ MJERE Obnova i održivo korištenje kulturnog naslijeđa, afirmiranje kulturno-historijskog identiteta kroz integraciju u obrazovne i privredne aktivnosti. Mjera se provodi radi zaštite i očuvanja kulturnog naslijeđa kao dijela identiteta USK.

SADRŽAJ Utvrditi potrebe za obnovom kulturnog i historijskog naslijeđa

Utvrditi prioritete za obnovu

Izrada projektno-tehničke dokumentacije

Pripremiti projekte obnove za financiranje iz domaćih i inostranih izvora

Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i nevladinim udruženjima u obnovi kulturnog naslijeđa

Provođenje infrastrukturnih projekata u kulturi

Promovirati kulturno naslijeđe za potrebe turizma i edukacije

REZULTAT Očuvanje, obnova i održivo korištenje kulturnog naslijeđa.

RAZVOJNI EFEKAT Očuvana i zanimljivo prezentirano kulturno naslijeđe doprinos je razvoju USK.


OSTVARENJA MJERE

Broj pripremljenih projekata

Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanih na kulturnom naslijeđu

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Javne ustanove nadležne za kulturno naslijeđe, privatni sektor, turistički sektor, obrazovni sektor, NVO

KORISNICI Građani, turisti

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

54



MJERA 5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu saradnju institucija u kulturi

CILJ MJERE Izraditi što veći broj projekata u području kulture na osnovu saradnje institucija iz različitih zemlja i među kantonima.

SADRŽAJ Analiza postojećeg stanja vezano za prekograničnu i međukantonalnu saradnju u području kulture

Apliciranje zajedničkih projekata na međunarodne izvore financiranja

Organiziranje novih zajedničkih kulturno-umjetničkih događanja, izložbi

Razmjena znanja i iskustava zaposlenih u kulturi

REZULTAT Razvijanje multikulturalnosti i očuvanje kulturnog naslijeđa.

RAZVOJNI EFEKAT Očuvanje kulturnog naslijeđa uz njeno održivo korištenje.


OSTVARENJA MJERE

Povećanje broja novih zajedničkih kulturno-umjetničkih programa

Broj novih zajedničkih projekata na očuvanju kulturnog naslijeđa

Broj zajedničkih radionica za usavršavanje znanja i vještina, te razmjenu iskustava zaposlenih u kulturi

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, javne ustanove nadležne za kulturu,Turistička zajednica USK, obrazovne ustanove, NVO-i u kulturi, općine

KORISNICI Stanovništvo, turisti

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

55



MJERA 5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodno naslijeđe

CILJ MJERE Zaštita i očuvanje visokog stepena bioraznovrsnosti na području u USK i uključivanje zaštite prirode u druge sektorske politike.

SADRŽAJ Inventarizirani biološku raznovrsnost

Uspostaviti bazu podataka o biološkoj raznovrsnosti

Izraditi mjere zaštite i održivog korištenja prirode

Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i nevladinim udruženjima u očuvanju prirode

Izraditi planove upravljanja zaštićenim područjima

Promovirati prirodne ljepote i bioraznovrsnost za potrebe turizma i edukacije

REZULTAT Operativni i institucionalni okvir za zaštitu i održivo korištenje prirodne baštine.

RAZVOJNI EFEKAT Očuvanje visokog stepena bioraznovrsnosti za ostvarivanje održivog razvoja.


OSTVARENJA MJERE

Uspostavljen sistem praćenja bioraznovrsnost i USK

Provedene mjere zaštite

Broj izrađenih planova upravljanja

Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanih na prirodnom naslijeđu

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, zaštićena područja (NP Una) lokalna samouprava, javne ustanove za zaštitu prirode, NVU

KORISNICI Građani, privrednici, turisti

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

56


PRIORITET 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

MJERA 5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sistema

CILJ MJERE Povezati kvalitetu i kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova i programa, te efikasno upravljanje resursima. Osigurati uslove za kvalitetno obrazovanje za sve, raznovrsnost programa za djecu i roditelje.

SADRŽAJ Izraditi plan za unaprjeđenje mreže osnovnih i srednjih škola

Razviti programe za djecu sa diferenciranim potrebama (nadarena djeca i djeca sa poteškoćama)

Omogućiti usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada

Omogućiti donošenje propisa u području USK za transparentno utvrđivanje koordinacije odgojno-obrazovnih procesa

Jačati uključivanje roditelja u rad škola

Izraditi poticaje za individualni pristup učenicima u nastavi

Omogućiti zadržavanje stručnih kadrova

Dovršiti i usvojiti zakon o naučno-istraživačkom radu

REZULTAT Podignut nivo kvalitete ponude programa za djecu i roditelje u skladu sa iskazanim interesima i potrebama i lakše zapošljavanje nakon školovanja.

RAZVOJNI EFEKAT Stvorene pretpostavke za cjelokupni razvoj djeteta u skladu sa njegovim mogućnostima i interesima.


OSTVARENJA MJERE

Broj novih obrazovnih programa za djecu sa diferenciranim potrebama

Broj novih obrazovnih programa usklađenih sa potrebama tržišta rada

Pripremljeni i usvojeni relevantni propisi i zakoni

Broj edukacija za usavršavanje nastavnika

Broj roditelja uključenih u rad škola

Uspjesi djece na takmičenjima

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta USK, Partneri: odgojno-obrazovne ustanove, općine

KORISNICI Djeca i roditelji, poslodavci

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

57


PRIORITET 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

MJERA 5.5.2. Obnoviti i izgraditi i opremiti odgojno-obrazovne objekte

CILJ MJERE Obnoviti postojeće objekte i izgraditi nove u skladu sa potrebama društva.

SADRŽAJ Obnoviti opremu u obrazovnim ustanovama

Izraditi plan obnove škola i identificirati iznose financiranja

Opremiti škole sportskim dvoranama

Riješiti imovinsko-pravne odnose školskih objekata

Izgraditi studentski kampus u Bihaću

Provoditi mjere energetske efikasnost

REZULTAT Osiguran prostor u školama „po mjeri djeteta – prostor koji odgaja“.

RAZVOJNI EFEKAT Stvorene pretpostavke za kvalitetno, sigurno i ugodno školovanje.


OSTVARENJA MJERE

Broj obnovljenih i opremljenih odgojno-obrazovnih ustanova

Broj novih odgojno-obrazovnih ustanova

Broj novih sportskih dvorana u školama

Broj riješenih imovinsko-pravnih pitanja vlasništva u školama

Broj potrebnih energetskih certificiranja

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta USK, Partneri: odgojno-obrazovne ustanove , općine

KORISNICI Djeca, roditelji i stručni i nastavni kadar odgojno-obrazovnih ustanova

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

58


PRIORITET 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro

MJERA 5.6.1. Poticati saradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad

CILJ MJERE Promocija i podizanje javne svijesti i poticanje društvene odgovornosti za humanitarni rad.

SADRŽAJ Formiranje inicijativnog tima iz javnog i privatnog sektora

Prikupljanje podataka i formiranje baze podataka o organizacijama, institucijama i udruženjima koje se bave humanitarnim i socijalnim radom

Formiranje osnivačke koordinacije sa predstavnicima svih općina

Kreiranje poslovnika o radu i programima rada koordinacije

Organiziranje javnih manifestacija, humanitarnih akcija, edukacija mladih i drugih građana, poticanje volonterstva

REZULTAT Svi resursi na kantonu za humanitarno djelovanje u sistemu koordinacije.

RAZVOJNI EFEKAT Veći broj građana uključen u humanitarne akcije na području kantona.


OSTVARENJA MJERE

Formiran inicijativni tim

Baza podataka o organizacijama, institucijama i udruženjima koja se bave humanitarnim radom

Formirana koordinacija sa predstavnicima svih općina USK

Poslovnik o radu i program rada koordinacije

Javne manifestacije i humanitarne akcije

Edukativne radionice – učesnici

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite USK, Ministarstvo pravosuđa USK, Centri za socijalni rad, nevladine organizacije koje se bave humanitarnim radom i marginaliziranim grupama

KORISNICI Građani u stanju socijalne potrebe

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI



2014.-2020.

59

STRATEŠKI CILJ 6:

UNAPRJEĐENJE UPRAVLJANJA RAZVOJEM

60

STRATEŠKI CILJ 6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem

PRIORITET 6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

MJERA 6.1.1. Uspostaviti integralan i sinhroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog planiranja i upravljanja razvojem u USK

CILJ MJERE Povećanje kvalitete planiranja i provođenja razvojnih programa.

SADRŽAJ Jačati kapacitete Vlade USK i njenih ministarstava za strateško planiranje i implementaciju razvojnih planova

Jačati RA USK za oblikovanje razvojnih politika, strateško planiranje i provođenje strategija

Integrirati strateške planske dokumente, koji nedostaju, te godišnje akcione planove

Jačati međusektorsku razvojnu saradnju

Jačati međuopćinsku razvojnu saradnju

Jačati vertikalnu razvojnu saradnju (Federacija BiH, USK, općine)

Osigurati javnu vidljivost statističkih podataka i analiza vezanih uz razvoj USK, te donešenih strategija

Razviti praćenje i vrednovanje provođenja strategija

Povezati strateško i budžetsko planiranje u jedinstveni okvir

REZULTAT Pojačani kapaciteti za strateško planiranje na svim nivoima.

RAZVOJNI EFEKAT Doprinos boljem korištenju razvojnih resursa – povećanju konkurentnosti i održivom razvoju.


OSTVARENJA MJERE

Broj educiranog kadra za strateško planiranje i upravljanje

Broj donesenih i javno objavljenih (web) strateških dokumenata

Broj pokazatelja procedura za mjerenje rezultata ostvarivanja strategija

Broj vertikalnih koordinacija na temu razvoja

Broj međuopćinskih koordinacija

Povezano razvojno i proračunsko planiranje

NOSIOCI RA USK, Vlada USK i njena ministarstva , općine

KORISNICI Javni sektor, NVO, privreda, građani

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 100.000 KM Budžet USK 20.000 KM Ostali izvori: 80.000 KM


2014.-2016.

61

STRATEŠKI CILJ 6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem

PRIORITET 6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

MJERA 6.1.2. Stvoriti preduslove za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora

CILJ MJERE Povećanje kapaciteta kantonalnih institucija za pripremu i prijavljivanje projekata na EU fondove i ostale izvore financiranja.

SADRŽAJ Uspostava sistema za jače prijavljivanje projekata

Edukacija službenika za pripremu i provođenje projekata

Izrada baze projektnih ideja

Praćenje i vrednovanje prijavljenih i odobrenih projekata

REZULTAT Pojačani kapaciteti za pripremu i provođenje donatorskih projekata.

RAZVOJNI EFEKAT Doprinos boljem korištenju razvojnih resursa – povećanju konkurentnosti i održivom razvoju.


OSTVARENJA MJERE

Broj educiranog kadra za pisanje projektnih prijava

Broj prijavljenih projekta

Iznos prikupljenih sredstva po projektima

Broj uspješno završenih projekata

NOSIOCI RA USK, Vlada USK i njena ministarstva, ostale javne institucije, općine

KORISNICI Javni sektor, NVO, privreda, građani

OKVIRNA FINANCIJSKA

SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 1.000.000 KM Izvor: 350.000 KM Ostali izvori: 650.000 KM


2014.-2020.

62

INDIKATIVNI FINANCIJSKI OKVIR

63

Provođenje Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona za period 2014 - 2020 planirano je ostvarivanjem

50 mjera ukupne financijske vrijednosti 180.930.000 konvertibilnih maraka. Financijski okvir za

provođenje mjera napravljen je u saradnji sa Ministarstvom financija USK, te je usklađen sa sredstvima

planiranim u budžetu Unsko-sanskog kantona za sljedeće trogodišnje plansko razdoblje. 57.410.000 KM

ili 31,5 % ukupnih planiranih sredstava osigurati će se iz budžeta Unsko-sanskog kantona, a 123.620.000

KM 68,5 % ukupnih sredstva osigurati će se iz ostalih izvora (federalni budžet, općinski budžet,

međunarodni izvori financiranja).

Slika 1. Udio budžetskih sredstava u ukupnom planiranim sredstvima za provođenje mjera

Najviše financijskih sredstava – 116.500.000 KM ili 64,3 % predviđeno je za provođenje mjera u okviru

strateškog cilja 2: Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika. Sredstva planirana

za provođenje ostalih mjera su u rasponu od 19,5% za peti cilj i 13% za prvi cilj, te su iznosi za

financiranje mjera za ostala tri cilja svi manji od 7% ukupnog planiranog financijskog okvira.

Tabela 1: Pregled financijsh sredstava za ostvarenje strateških ciljeva

STRATEŠKI CILJ SREDSTVA KM

1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH 23650000

2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika 116500000

3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode 55610000

4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada 3730000

5. Osigurati visoki nivo socijalne sigurnosti i zaštite 35348000

6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem 1100000

64

Slika 2. Pregled financijskih sredstava za ostvarenje strateških ciljeva





5. Osigurati visoki nivo socijalne sigurnosti i zaštite

6. Unapređenje upravljanja razvojem

Nositelji provođenja planiranih mjera su ministarstva USK: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo privrede i Ministarstvo financija. Najznačajnije vrijednosti mjera su u nadležnosti Ministarstva privrede (34,2%) i Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša (42,8%) Slika 3. Financijska vrijednost mjera u nadležnosti pojedinih ministarstava USK

Ministarstvo privrede

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

Ministartvo financija

65

Tabela 2. Indikativni financijski i terminski okvir po mjerama

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupni iznos

Strateški cilj: 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH Prioritet: 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

Mjera

1.1.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture 7.000.000

1.1.2. Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike 7.000.000

Prioritet: 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

1.2.1. Urediti sistem korištenja i evidencije zemljišta 2.500.000

1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta

500.000

1.2.3. Vrednovati i poboljšati sistem dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima

100.000

1.2.4. Poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

500.000

Prioritet: 1.3. Razviti turističku infrastrukturu

1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju infrastrukture za razvoj turizma

2.050.000

1.3.2. Promocija turizma USK kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje

350.000

Prioritet: 1.4. Smanjiti sivu ekonomiju

1.4.1. Suzbijati sivu ekonomiju i jačati antikorupcijske mjere

150.000

Prioritet: 1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima 400.000

1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu 100.000

Prioritet: 1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem

1.6.1. Okončati privatizaciju 3.000.000

Ukupno Cilj 1 23.650.000

Strateški cilj 2: Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

Prioritet: 2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)

2.1.1. Unaprijediti sistem upravljanja komunalnom 500.000

66

infrastrukturom 2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sistem vodosnabdijevanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

45.000.000

2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom 10.000.000

Prioritet: 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu

2.2.1. Poboljšati povezanost sa državnim, kantonalnim entitetskim centrima

5.000.000

2.2.2. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture 6.000.000

2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture 27.000.000

2.2.4.Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj u funkciji turizma

7.000.000

Prioritet: 2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građanstvo) i korištenje obnovljivih izvora energije

2.3.1. Uspostaviti sistem primjene mjera energetske efikasnosti

11.000.000

2.3.2. Unaprijediti korištenje obnovljivih izvora energije

5.000.000


Strateški cilj 3: Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

Prioritet: 3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

3.1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

100.000

Prioritet: 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

3.2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)

250.000

3.2.2.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

160.000

Prioritet: 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

3.3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode

50.000

Prioritet: 3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode

50.000

3.5. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za

10.000.000

67

evropske standarde

3.6. Razviti kvalitetnun infrastrukturu vodosnabdjevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

45.000.000


Strateški cilj 4: Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

Prioritet: 4.1. Razvijati sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje

4.1.1. Uskladiti obrazovne programe s potrebama tržišta rada

200.000

4.1.2. Razviti i provoditi programe zapošljavanja i samozapošljavanja

700.000

Prioritet: 4.2. Razviti programe prekvalifikacije

4.2.1. Kreirati programe prekvalifikacije i dokvalifikacije

700.000

Prioritet: 4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje

4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje 400.000

Prioritet: 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje

4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje 300.000

4.4.2. Uskladiti poticajne politike sa potrebama zapošljavanja

430.000

Prioritet: 4.5. Poticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

4.5.1. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanih kadrova u privredi

50.000

4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

250.000

Prioritet: 4.6. Uspostaviti i jačati provođenje sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa

4.6.1. Staviti u funkciju sistem vrednovanja obrazovnih programa

700.000


Strateški cilj 5: Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite

Prioritet: 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu

5.1.1. Osigurati uslove za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim grupama

250.000

5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju 450.000

5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim skupinama 2.500.000

68

društva

Prioritet: 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad institucija za zdravstvenu zaštitu

10.000.000

5.2.2. Edukacija kadra u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite

60.000

Prioritet: 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti

5.3.1. Razvijanje sportske kulture 700.000

5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture 300.000

Prioritet: 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe

5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretnu i nepokretnu kulturno naslijeđe

5.000.000

5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu saradnju institucija u kulturi

300.000

5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodno naslijeđe 400.000

Prioritet: 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sistema

200.000

5.5.2. Obnoviti i izgraditi i opremiti odgojno-obrazovne objekte

14.000.000

Prioritet: 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro

5.6.1. Poticati saradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad

180.000


Strateški cilj 6: Unaprjeđenje upravljanja razvojem

Prioritet: 6.1. Unapređenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

6.1.1. Uspostaviti integralan i sinhroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog planiranja i upravljanja razvojem u USK

100.000

6.1.2. Stvoriti preduslove za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora

1.000.000


69

Tabela 3. Indikativni financijski okvir po operativnim ciljevima

Prioritet 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Financijski okvir

Strateški cilj: 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

2.607.142,9 2.607.142,9 2.607.142,9 2.607.142,9 857.142,9 857.142,9 857.142,9 14.000.000

1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

621.429 335.714 335.714 335.714 85.714 85.714 85.714 3.600.000

1.3. Razviti turizam 858.472,15 858.472,15 858.472,15 858.472,15 683.333,40 683.333,40 2.400.000

1.4. Smanjiti sivu ekonomiju 21.428,6 21.428,6 21.428,6 21.428,6 21.428,6 21.428,6 21.428,6 150.000

1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

125.000 125.000 125.000 125.000

500.000


750.000 750.000 750.000 750.000 3.000.000

Ukupno 23.650.000


Prioritet: 2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)

7.857.142,9 7.940.476,2 7.940.476,2 7.940.476,2 7.940.476,2 7.940.476,2 7.940.476,2

55.500.000


6.428.571,5 6.428.571,5 6.428.571,5 6.428.571,5 6.428.571,5 6.428.571,5 6.428.571,5 45.000.000


4.571.374,90 4.571.374,90 4.571.374,90 4.571.374,90 4.571.374,90 4.571.374,90 4.571.374,90

16.000.000

Ukupno 116.500.000



33.333,3 33.333,3 33.333,3

100.000

Prioritet: 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i

115.833,3 115.833,3 115.833,3 62.500 410.000

70

očuvanja prirode Prioritet: 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

16.666,7 16.666,7 16.666,7 50.000


25.000 25.000 50.000

Ukupno 610.000



16.6666,6 16.6666,6 16.6666,6 100.000 100.000 100.000 100.000 900.000


100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 700.000


100.000 100.000 100.000 100.000 400.000


161.428,6 161.428,6 161.428,6 61.428,6 61.428,6 61.428,6 61.428,6 730.000


42.857,2 42.857,2 42.857,2 42.857,2 42.857,2 42.857,2 42.857,2

300.000

Prioritet: 4.6. Uspostaviti i jačati provođenje sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa

100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000

700.000

Ukupno 3.730.000


Prioritet: 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu 504.761,9 504.761,9 504.761,9 421.428,6 421.428,6 421.428,6 421.428,6 3.200.000


2.897.143,0 2.897.143,0 2.897.143,0 2.857.143,0 2.857.143,0 2.857.143,0 2.857.143,0 10.060.000


142.857,2 142.857,2 142.857,2 142.857,2 142.857,2 142.857,2 142.857,2 1.000.000


828.571,5 828.571,5 828.571,5 828.571,5 828.571,5 828.571,5 828.571,5 5.700.000


2.028.571,5 2.028.571,5 2.028.571,5 2.028.571,5 2.028.571,5 2.028.571,5 2.028.571,5 14.200.000

71

Prioritet: 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno odbor

25.714,3 25.714,3 25.714,3 25.714,3 25.714,3 25.714,3 25.714,3

180.000

Ukupno 34.340.000


Prioritet: 6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

176.190,5 176.190,5 176.190,5 142.857,2 142.857,2 142.857,2 142.857,2 1.100.000

Ukupno 1.100.000

72

INSTITUCIONALNI I ORGANIZACIJSKI OKVIR ZA PROVOĐENJE MJERA I PRAĆENJE PROVOĐENJA MJERA

73

Koordinacija izrade, provođenje i praćenje provođenja Strategije razvoja USK

Koordinator pripreme i provedbe Strategije razvoja USK je Razvojna agencija USK. RA USK će pritom

sarađivati sa svim relevantnim akterima - Vladom USK, ministarstvima, općinama u USK i nevladinim

sektorom, te Vladom F BiH i njezinim tijelima.

Osnovni zakonodavni okvir, koji omogućava djelovanje RA USK kao koordinacijskog tijela za planiranje i

upravljanje razvojem USK su: Zakon o strateškom planiranju F BiH (u pripremi), Uredba o uspostavi

koordinacionog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u F BiH, Zakon o Vladi USK,

Odluka o osnivanju RA USK i Odluka o pokretanju procesa izrade strateškog plana razvoja USK za period

2014 – 2020.

Osnovni poslovi koje će obavljati RA USK vezani uz planiranje i provođenje razvojnih aktivnosti su:

koordinacija u procesu pripreme/ažuriranja/implementacije strategije razvoja USK;

koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji strategije razvoja kantona u skladu sa utvrđenim sistemom indikatora i vođenje javno dostupne baze podataka za praćenje implementacije strateških dokumenata kantona;

učešće u izradi sektorskih strategija kantona, strategija razvoja jedinica lokalne samouprave u sastavu kantona i Strategije razvoja Federacije BIH;

koordinacija poslova u procesu identifikacije, formulacije i utvrđivanja prioritetnih programa i

projekata u kantonu na osnovu metodologije koju utvrdi Ministarstvo financija FBIH;

koordinacija razrade i implementacije projekata identificiranih u strategiji razvoja kantona u

saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima, susjednim kantonima i jedinicama lokalne

samouprave u sastavu kantona, a koji doprinose realizaciji razvojnih prioriteta;

korištenje elektronskih IP obrazaca i on-line pristup aplikaciji PIMIS (sistem za upravljanje,

pripremu i izradu programa javnih investicija);

dostavljanje prioritetnih programa i projekata za DCU (jedinica za upravljanje i koordinaciju u

MFFBiH) u cilju pripreme federalnog programa javnih investicija;

osiguravanje usklađenosti budžetskog planiranja i programa javnih investicija sa razvojnim

prioritetima definisanim u usvojenim strateškim dokumentima;

suradnja sa organizacionim jedinicama uspostavljenim u federalnim, kantonalnim

ministarstvima i općinama;

poslove iz oblasti planiranja i upravljanja razvojem u procesu evropskih integracija;

izvještavanje javnosti u procesima planiranja, programiranja i implementacije, monitoringa,

evaluacije i izvještavanja.

74

75

Praćenje provođenja Strategije

Praćenje provođenja Strategije razvoja USK i izvještavanje Vlade USK, Skupštine USK i šire javnosti o

ostvarenim rezultatima bitni su dio poslovanja RA USK. Pratiti će se projekti pripremljeni za financiranje i

oni koji su u fazi provođenja. Izvještavanje o rezultatima biti će periodično – svakih 6 mjeseci. Uz broj

aktivnih projekata i financijske iznose, pratiti će se i ostvarivanje pojedinih strategijom predviđenih

mjera prema predviđenim rezultatima, kao i njihov razvojni efekt kroz indikatore navedene u tablici u

nastavku.

76

Tabela 4. Rezultati i indikatori

Rezultat Indikatori

Strateški cilj: 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH Prioritet: 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

Mjera

1.1.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture Razvijena poduzetnička infrastruktura

Broj i vrste programa potpornih institucija

Broj i vrste poduzetnika korisnika potpornih institucija

Broj novozaposlenih kod poduzetnika

Broj programa razvoja poslovnih zona (posebno napuštenih vojnih objekta i objekata propalih poduzeća)

Broj i vrsta poduzeća u poslovnim zonama

Broj novozaposlenih u poslovnim zonama

1.1.2. Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike

Uvedene mjere za poboljšanje financiranja poduzetnika, informirani poduzetnici i uspostavljen sistem za praćenje efekata poticaja

Povećanje konkurentnosti i izvoza na osnovu korištenja poticajnih mjera

Vrste, iznosi i namjena korištenih poticaja

Broj novozaposlenih kod poduzetnika koji su koristili potpore

Broj informiranih i osposobljenih poduzetnika za korištenje EU fondova i drugih izvora i broj pripremljenih projekta

Prioritet: 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

1.2.1. Urediti sistem korištenja i evidencije zemljišta

Uređene zemljišne knjige i registar državnog zemljišta za poljoprivredu i druge ekonomske aktivnosti.

% uređenih zemljišnih knjiga i usklađenih s katastrom

Izrađen registar poljoprivrednog zemljišta

Broj riješenih imovinsko-pravnih odnosa

Broj novih poljoprivrednih proizvođača i količina poljoprivredne proizvodnje

Broj i iznos novih investicija

1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti Povećan broj proizvođača i porast Broj informiranih i educiranih

77

poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta

ekološke i integrirane proizvodnje

Poboljšan marketing i uvedeni brendovi proizvoda

poljoprivrednika

Broj korisnika financijske i stručne poljoprivredne službe

Količina proizvoda posebno novih proizvoda

Broj proizvođača i prerađivača, posebno ekoloških proizvoda

Broj novozaposlenih (posebno mladih)

Broj brendova poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

1.2.3. Vrednovati i poboljšati sistem dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima

Novi sistem subvencija u poljoprivredi zasnovan na racionalnosti, efikasnosti, efektivnosti i održivosti

Ocjene efikasnosti subvencija u poljoprivredi i doprinosa razvoju poljoprivrede

Definirani novi sistem subvencija s procjenom doprinosa povećanja produktivnosti i konkurentnosti proizvodnje

Proveden novi sistem subvencija i ocjena uspješnosti

Kvantitativne promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i promjene u produktivnosti i zaposlenosti


Pokrenuta nova udruženja i uspješna proizvodna i razvojna povezanost poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

Broj informiranih i educiranih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

Broj osposobljenih voditelja i menadžera za poslovanje udruženja

Broj i vrsta novih udruženja (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)

Broj članova udruženja

Broj projekta pokrenutih i ostvarenih od udruženja i doprinos povećanju poljoprivredne proizvodnje i preradi

Prioritet: 1.3. Razviti turističku infrastrukturu

1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju Obrazovani i osposobljeni radnici u Broj turista i ostvarenih noćenja

78

infrastrukture za razvoj turizma turizmu i kvalitetna turistička infrastruktura kao osnova za razvoj turizma

Boj novozaposlenih u turizmu

Broj educiranih i osposobljenih radnika u turizmu

Broji vrsta i kapaciteti novih smještajnih kapaciteta

Vrste i kapaciteti izgrađene turističke infrastrukture (km staza- pješačkih biciklističkih, planinarskih, broj vidikovaca i dr.)

1.3.2. Promocija turizma USK kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje

Prisutnost i prepoznatljivost USK kao

turističke destinacije brendiranje

turističke destinacije USK,

prekogranična povezanost i viša

kvaliteta turističkih proizvoda i usluga

Broj umreženih aktera u turizmu (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnja hrane i pića, usluge u sportu, kulturi i dr.) za razvoj turističke destinacije USK

Broj integriranih zajedničkih programa za razvoj turističke destinacije USK

Broj turista i struktura njihove potrošnje

Broj programa prekogranične saradnje

Prioritet: 1.4. Smanjiti sivu ekonomiju


Smanjenje učešća sive ekonomije

Povećan broj registriranih poduzeća za 10%

Povećan broj zaposlenih za 5 %

Smanjenje broja nezaposlenih 5%

Svijest građana povećana za 10%

Prioritet: 1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima Dobiven proizvod visoke kvalitete zasnovan na tehnološkom razvoju i inovacijama

Obrtnička komora USK i Privredna komora USK, poslodavci, naučne i obrazovne institucije (Mašinski i Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet)

1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu Stvorena pozitivan ulagačka klima u USK i pripremljena ponuda ulagačkih projekata

Izrađena analiza mogućnosti ulaganja u privredu USK

Pripremljena ponudbena dokumentacija za investitore

Broj novih ulaganja u USK

79

Broj novih zaposlenih osoba


1.6.1. Okončati privatizaciju Okončana privatizacija i aktivirana privredna društva uz pomoć sredstava od privatizacije

Broj aktiviranih društva uz pomoć sredstava od privatizacije

Broj završenih stečaja i poduzeća s nastavkom obavljanja privredne djelatnosti

Broj radnika sa riješenim statusom

Broj novootvorenih poduzeća

Broj novozaposlenih radnika


Prioritet: 2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stupnja prihvatljivosti za europske standarde)

2.1.1. Unaprijediti sistem upravljanja komunalnom infrastrukturom

Usklađeni razvoj komunalnih djelatnosti na zadovoljstvo korisnika

Usvojena strategija komunalnih djelatnosti

Broj projekata u bazi projekata

Broj provedenih projekata

2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sistem vodosnabdijevanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda



Proširena vodovodna mreža i popravljeno stanje postojeće


% pokrivenosti stanovništva USK snabdjevenijem vodom



Duljina rekonstruirane vodovodne mreže




2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom Osigurani planski dokumenti za unapređivanje sistema upravljanja otpadom, realizirano regionalno odlagalište.

Količina otpada koji se koji se deponira na deponiji



Izrađeni planovi upravljanja otpadom na novu općina

80






Osigurana brza saobraćajna veza USK sa Sarajevom, koridorom V C i uvezivanje u cjelokupnim saobraćajnim sistemom BiH


Uređena projektna dokumentacija

Osiguran dio sredstava za početak realizacije projekata

Dužina izgrađene dionice ceste

2.2.2. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture Modernizacija saobraćaja, poboljšanje sigurnosti odvijanja saobraćaja, poboljšanje transportnih veza unutar kantona, razvoj privrede.

Doneseni strateški dokumenti

Usvojena projektna i ostala dokumentacija

Osigurana financijska sredstva

Dužina rekonstruiranih cesta

Broj prometnih nesreća

2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture

Povećanje i pojeftinjenje transporta ljudi, roba i drugih dobara

Smanjenje preopterećenja cestovne infrastrukture

Iznos osiguranih sredstava

Broj izgrađenih (u ratu devastiranih) objekata

Dužina dionica koje se mogu pustiti u promet

Broj putnika

Veličina teretnog prometa

2.2.4.Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj u funkciji turizma

Postojeća infrastruktura za zračni saobraćaj u funkciji i razvijeni novi korisnički sadržaji

Pripremljena analiza stanja infrastrukture i analiza potreba USK

Pripremljena projektna dokumentacija

Prikupljena financijska sredstva za realizaciju projekta

Porast broja učesnika u zračnom saobraćaju (sportsko-rekreacijske i ostale namjene)

81



Uvedene mjere energetske efikasnosti

i povećanje energetske efikasnosti u

javnom i privatnom sektoru.

Smanjenje potrošnje klasičnih izvora energije

Broj prioritetnih projekata koji su implementirani

Broj objekata u javnom sektoru koji su uspostavili sistem za praćenje energetske efikasnosti (EMIS)

Broj educiranih stručnjaka

Broj informiranih stanovnika


Povećanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora.

Udio obnovljivih izvora energiji u ukupnoj potrošnji

Količina energije iz obnovljivih izvora

Emisije CO2




Osigurani temelje za provođenje mjera zaštite okoliša i prirode

Broj podzakonskih akata

Donešena strategija zaštite okoliša i prirode

Donešen prostorni plan USK

Osnovan Centar za okoliš i energetsku učinkovitost

Povećanje stepena implementacije zakona (periodično)

Povećana efikasnost aktivnosti u sektoru zaštite okoliša

Prioritet: 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

3.2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)

Formiran informacijski sistem o okolišu

Broj tijela uključenih u prikupljanje informacija o okolišu

Nabavljena oprema za prikupljanje informacija

Broj obavljenih monitoringa

Broj upita/odgovora za informacije

82

3.2.2.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

Uspostavljena baza podataka i stavljena zainteresiranim stranama na raspolaganje

Broj projekata

Broj projekata koji su implementirani

Broj kadrova educiranih za rad na međunarodnim projektima

Broj projekata na web stranici

Prioritet: 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode


Postojanje dovoljnog broja osposobljenih za pripremu i provedbu projekata u oblasti okoliša i uključenje istih u te procese i aktivnosti

Definirane ciljne grupe

Utvrđeno kojom metodom će se obuka provoditi

Provedena procedura izbora aktera edukacija

Provedena edukacija u zadanom vremenskom okviru (broj edukacija)

Obrazovne institucije uključene u proceduru


3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode

Uspostavljen sistem informiranja i edukacije građana, privrednika, službenika na nivou kantona i započela edukacija i ostvaren kontinuitet u informiranju

Izabran metoda informiranja i educiranja

Usvojene procedure i postupci

Informirani akteri, stvorene obaveze i utvrđen vremenski okvir

Obezbijeđeni tehnički uslovi i ljudski kapaciteti

3.5. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

Uspostavljen efikasan sistem zbrinjavanja otpada koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja

Količina otpada koji se koji se odlaže na deponiji



Izrađeni planovi upravljanja otpadom na nivou općina



83

Broj novih reciklažnih dvorišta i eko-otoka

Broj i vrsta nabavljene tehničke opremljenosti JKP-a


3.6. Razviti kvalitetnun infrastrukturu vodosnabdjevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

Uspostavljen efikasan sistem pružanja komunalnih usluga građanima koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja



Proširena vodovodna mreža i sanirano postojeće stanje


Broj donesenih pojedinačnih planova za pojedine sastavnice komunalnih djelatnosti i otpada

Broj oboljenja prouzrokovanih koji uzrok imaju u zagađenom okolišu

% pokrivenosti stanovništva USK vodoopskrbnim sistemom





Broj izgrađenih sistema javne odvodnje Dužina sistema javne odvodnje




Radna snaga obrazovana u skladu s potrebama tržišta rada

Broj novih obrazovnih programa

Broj polaznika

Broj zaposlenih polaznika programa

Statistički podaci o novozaposlenima


Novo zapošljavanje

Broj novih razvijenih programa zapošljavanja

Broj provedenih programa zapošljavanja



Prekvalificirani kadrovi za potrebe tržišta rada

Broj novih programa prekvalifikacije

Broj polaznika programa prekvalifikacije

Broj zaposlenih prekvalificiranih osoba

84

Broj pružalaca usluga prekvalifikacije


4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje Razvijeno cjeloživotno učenje

Anketiranje poslodavaca

Broj formalnih i neformalnih programa

Broj osoba uključenih u programe

Broj osoba iz marginaliziranih grupa uključenih u sistem


4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje Efikasna služba za zapošljavanje

Broj edukacijskih programa za zaposlenike službi za zapošljavanje

Povećanja efikasnost rada službi mjerenja brojem zaposlenih

Broj novih baza podataka usporedivih sa zemljama okruženja


Osigurani dodatni izvori za financiranje novog zapošljavanja

Broj postojećih poticajnih programa usklađenih sa potrebama zapošljavanja

Broj korisnika ovih programa koji su se sami zaposlili ili poduzetnici koji su nekog zaposlili

Broj novozaposlenih osoba kroz usklađene poticajne programe


4.5.1. Poticati zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova u privredi

Visokoobrazovani kadrovi zapošljavaju se u privrednim subjektima USK

Broj visokoobrazovanih kadrova zaposlenih u privredi USK

Broj ovih obrazovnih programa na fakultetima usklađenih sa potrebama privrede

Broj stipendiranih studenata sa osiguranim zaposlenjem u privredi

4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova Povezana privreda i istraživačka Broj ostvarenih saradnji privrede i fakulteta

85

između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

zajednica, te mobilnost kadrova osigurava sinergijske učinke na razvoj USK

Broj visokoobrazovanih djelatnika iz privrede koji se nastavljaju educirati

Broj inovacija nastalih saradnjom nauke/istraživača i privrede

Broj znanstvenih radnika, koji su nastavili karijere u privredi

Prioritet: 4.6. Uspostaviti i jačati provedbu sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa


Osiguranje najboljih kadrova na radnim mjestima

Broj certificiranih agencija

Kvaliteta i unificiranost standarda

Broj promocijskih kampanja za visoko standardizirane obrazovne programe


Prioritet: 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu

5.1.1. Osigurati uslove za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim grupama

Povećan broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne zaštite i sigurnosti

Broj usklađenih zakonskih propisa

Broj i vrsta kriterija za ostvarivanje prava

Broj održanih radionica

Broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne pomoći

Broj NVO-a uključen u rješavanje pitanja socijalne sigurnosti

5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju Prilagođavanje odgojno-obrazovnih institucija i programa djeci s posebnim potrebama

Broj razvijenih programa

Broj djece uključenih u programe

Broj edukacija i informativnog materijala

5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim grupama društva

Unaprjeđenje kvalitete života marginaliziranih grupa uključivanjem u društveni život i otklanjanjem svih oblika diskriminacije

Vrste i broj projekata/programa za uključivanje marginaliziranih skupina

Broj korisnika programa

Broj educiranih javnih službenika za rad sa marginalnim grupama


5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad Osigurati visok stepen zdravstvene Broj obnovljenih institucija u zdravstvu u

86

institucija za zdravstvenu zaštitu zaštite stanovnika USK.

skladu sa potrebama stanovništva USK

Broj opremljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potrebama stanovništva USK

Educiran medicinski kadar

Broj certifikata energetske učinkovitosti

5.2.2. Edukacija kadra u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite

Stručni i osposobljeni kadrovi koji odgovaraju potrebama

Broj programa za djelatnike

Broj anketa i rezultati

Ekonomske uštede za poslodavca i pružatelja usluga


5.3.1. Razvijanje sportske kulture Podignuta svijest javnosti o važnosti sporta kao aktivnom korištenju slobodnog vremena, porast turističke ponude USK kroz nove sportske događaje

Broj djece i mladih uključenih u sportske aktivnosti

Broj aktivnih/profesionalnih sportaša

Broj starijih osoba uključenih u organizirani sport

Broj sportskih manifestacija

5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture Obnovljeni sportski tereni na otvorenom u općinama USK

Prikupljena dokumentacija o lokacijama za izgradnju

Prikupljena dokumentacija o standardima, načinu i izgledu terena

Angažirani izvođači radova


5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretno i nepokretno kulturno naslijeđe

Očuvanje, obnova i održivo korištenje kulturnog naslijeđa

Broj pripremljenih projekata

Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanim na kulturnom naslijeđu

5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu saradnju institucija u kulturi

Razvijanje multikulturalnosti i očuvanje kulturnog naslijeđa

Povećanje broja novih zajedničkih kulturno-umjetničkih programa

Broj novih zajedničkih projekata na očuvanju kulturnog naslijeđa

Broj zajedničkih radionica za usavršavanje znanja i vještina, te razmjenu iskustava djelatnika u kulturi

87

5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodno naslijeđe Operativni i institucionalni okvir za zaštitu i održivo korištenje prirodnog naslijeđa

Uspostavljen sistem praćenja bioraznovrsnosti u USK

Provedene mjere zaštite

Broj izrađenih planova upravljanja

Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanih na prirodnom naslijeđu


5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sistema

Podignut nivo kvalitete ponude programa za djecu i roditelje u skladu sa iskazanim interesima i potrebama i lakše zapošljavanje nakon školovanja

Broj novih obrazovnih programa za djecu sa diferenciranim potrebama

Broj novih obrazovnih programa usklađenih sa potrebama tržišta rada

Pripremljeni i usvojeni relevantni propisi i zakoni

Broj edukacija za usavršavanje nastavnika

Broj roditelja uključenih u rad škola

Uspjesi djece na takmičenjima


Osiguran prostor u školama „po mjeri djeteta – prostor koji odgaja“

Broj obnovljenih i opremljenih odgojno-obrazovnih ustanova

Broj novih odgojno-obrazovnih ustanova

Broj novih sportskih dvorana u školama

Broj riješenih imovinsko-pravnih pitanja vlasništva u školama

Broj dobivenih energetskih certificiranja

Prioritet: 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro

5.6.1. Poticati saradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad

Svi resursi na kantonu za humanitarno djelovanje u sistemu koordinacije

Formiran inicijativni tim

Baza podataka o organizacijama, institucijama i udruženjima koja se bave humanitarnim radom

Formirana koordinacija sa predstavnicima svih općina USK-a

Poslovnik o radu i program rada koordinacije

88

Javne manifestacije i humanitarne akcije

Edukativne radionice – učesnici


Prioritet: 6.1. Unapređenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

6.1.1. Uspostaviti integralan i sinhroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog planiranja i upravljanja razvojem u USK

Pojačani kapaciteti za strateško planiranje na svim nivoima

Broj educiranih kadrova za strateško planiranje i upravljanje

Broj donešenih i javno objavljenih (web) strateških dokumenata

Broj pokazatelja procedura za mjerenje rezultata ostvarivanja strategija

Broj vertikalnih koordinacija na temu razvoja

Broj međuopćinskih koordinacija

Povezano razvojno i budžetsko planiranje

6.1.2. Stvoriti preduslove za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora

Pojačani kapaciteti za pripremu i provedbu donatorskih projekata

Broj educiranih kadrova za pisanje projektnih prijava

Broj prijavljenih projekta

Iznos prikupljenih sredstva po projektima

Broj uspješno završenih projekata

Integrirana Strategija razvoja Unsko-sanski kanton period 2014-2020

Operativni program za 2014-2020

Institut za razvoj i međunarodne odnose IRMO, Zagreb

OPERATIVNI PROGRAM 2014.-2016.

Br. Mjera Projekt Veza sa Ciljem Sektor Nositelji Period implementacije

Planirana sredstva 2014 2015 2016

1.1.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture Izrada programa korištenja napuštenih vojnih objekata i objekata propalih poduzeća


Privreda Ministarstvo privrede 2014.-2020. 1.000.000 1.000.000 1.000.000

1.1.2. Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike

Analiza sadržaja financijskog okruženja za poduzetnike i smjernice za poboljšanja


Privreda Ministarstvo privrede

2014.-2017. 1.000.000 1.000.000 1.000.000

1.2.1. Urediti sustav korištenja i evidencije zemljišta

Usklađivanje zemljišnih knjiga sa katastrom i stanjem na terenu Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH

Privreda Vlada USK Katastar

2014.-2020. 357.142 357.142 357.142

1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta

Financijska, stručna i organizacijska podrška za širenje postojećih uspješnih načina poljoprivredne proizvodnje ( povrtlarstvu, voćarstvu i stočarstvu ). Izrada programa sufinanciranja ekološke proizvodnje Projekt poticanja organske poljoprivrede


Privreda

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK

2014.-2017. 125.000

125.000 125.000

1.2.3. Vrednovati i poboljšati sustav dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima

Prijedlog promjena u sustavu subvencija radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje


Privreda


2014.-2020. 14.285 14.285 14.285


Osnivanje i stavljanje u funkciju agrocentra. Izgradnja distributivnih i skladišnih kapaciteta (hladnjače)


Privreda


2014.-2017. 125.000 125.000 125.000

1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju infrastrukture za razvoj turizma

Uspostava „incoming“ turističke agencije. Osmišljavanje i izgradnja biciklističke staza, šetnice, vidikovca, planinarskih staza, saobraćajne infrastrukture Analiza potrebnih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta visoke kvalitete (kuće, apartmani, sobe, kampovi i dr; gostiteljski objekti sa ponudom autohtonih jela)


Privreda Turistička zajednica USK

2014.-2019. 341.666 341.666 341.666

1.3.2. Promocija turizma USK-a kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje

Priprema zajedničke promocije čitavog područja USK kao turističke destinacije zasnovane na svim lokalnim resursima i atrakcijama (prirodnim, kulturnim, tradicionalnim običajima i dr.)



2014.-2017. 87.500 87.500 87.500


Analiza stanja sive ekonomije. Analiza stanja i prijedlog smanjenja poreza i obaveza poslodavaca.


Privreda Ministarstvo financija 2014.-2020. 21.428 21.428 21.428

1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima

Program formiranja tehnoloških parkova, inkubatora, centara. Projekt uspostavljanja saradnje sektora industrije sa naučnim institucijama (Mašinski fakultet, Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet) i institucijama za razvoj


Privreda OK i PK kantona, naučne i obrazovne institucije

2014.-2017. 100.000 100.000 100.000

1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu Analiza mogućnosti ulaganja u privredu USK


Privreda RAUSK, Ministarstvo privrede, PK, OK

2014-2017. 25.000 25.000 25.000

1.6.1. Okončati privatizaciju Analiza stanja privrednih subjekata koji su obuhvaćeni zakonom o privatizaciji preduzeća Donošenje novog zakona o stečaju i likvidaciji



2014.-2017. 750.000 750.000 750.000

2.1.1. Unaprijediti sustav upravljanja komunalnom infrastrukturom

Izrada baze projekata i dokumentacije Izrada strategije razvoja komunalnih djelatnosti

Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

Zaštita okoliša Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

2015.-2020. 83.333 83.333 83.333

2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Izrada plana i provedba upravljanja vodama USK Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

Zaštita okoliša


2014.-2020. 6.428.571 6.428.571 6.428.571

2.1.3. Unaprijediti sustav gospodarenja otpadom

Dovršetak i provedba Plana upravljanja otpadom USK Podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravljanju otpadom



2014.-2020. 1.428.571 1.428.571 1.428.571


Usvajanje strategije razvoja prometne infrastrukture. Izrada projektne dokumentacije i elaborata eksproprijacije.


Transport

Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH, Ministarstvo privrede USK

2014.-2020. 714.285 714.285 714.285

2.2.2. Izgradnja i održavanje cestovne infrastrukture

Izrada strategije razvoja cestovne infrastrukture. Izrada projektne dokumentacije i elaborata eksproprijacije, rekonstrukcije cesta i izgradnje obilaznica gradova


Transport Ministarstvo privrede USK-a

2014.-2020. 857.142 857.142 857.142

2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture

Izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na rekonstrukciji i elektrifikaciji Unske pruge


Transport Ministarstvo privrede, Ministarstvo prometa i komunikacija F BiH

2014.-2020. 3.857.142 3.857.142 3.857.142

2.2.4. Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni promet u funkciji turizma

Izrada projektne dokumentacije rekonstrukcije postojeće infrastrukture za zračni promet.


Transport Ministarstvo privrede 2014.-2020. 1.000.000 1.000.000 1.000.000


Izrada studije stanja energetske efikasnosti objekata javnog sektora Izrada Akcionog plana za podizanje mjera energetske efikasnosti (identificiranje prioriteta i redoslijed aktivnosti za postizanje mjera) Uspostava sistema praćenja i evaluacije sistema provedbe mjera energetske efikasnosti


Energetika

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike

2014.-2020. 1.571.428 1.571.428 1.571.428


Analiza energetskog potencijala iz obnovljivih izvora i priprema pilot postrojenja


Energetika

Unsko-sanske šume, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

2014.-2020. 714.285 714.285 714.285


Izrada (dovršetak) prostornog plana USK Izrada Plana zaštite okoliša USK



2014.-2016. 50.000 50.000 50.000

3.2.1. Uspostaviti informacijski sustav za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, tlo, biološka raznolikost)

Uspostava baze zagađivača Edukacija uposlenika za rad na informacijskom sustavu



2014.-2017. 62.500 62.500 62.500

3.2.2. Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

Prikupljanje projektnih ideja u bazu projekata Edukacija uposlenika za rad na međunarodnim projektima



2014.-2016. 53.333 53.333 53.333


Provedba analize potreba za edukacijom u strateškom planiranju Edukacija službenika u sektoru zaštite okoliša za strateško planiranje



2014.-2016. 16.666 16.666 16.666

3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike, službenike, o značaju očuvanja okoliša i prirode

Utvrditi i usvojiti način, metodu i zajednički pristup informiranja na nivou USK



2014.-2015. 25.000 25.000

3.5.

Razviti kvalitetnu komunalnu

infrastrukturu upravljanja otpadom do

nivoa prihvatljivosti za

Dovršetak Plana upravljanja otpadom u USK, Realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom i sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta

Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika


2014.-2020. 1.428.571 4.000.000 4.000.000

3.6.

Razviti kvalitetnun infrastrukturu

vodosnabdjevanja, odvodnje i

prečišćavanja otpadnih voda do nivoa

prihvatljivosti za evropske standarde

Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama u USK, provođenje postojećih sistema, izgradnja nove vodovodne mreže i sanacija stanja postojeće

Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika


2014.-2020. 6.428.571 6.428.571 6.428.571


Analiza usklađenosti planova upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove s potrebama tržišta rada i preporuke za poboljšanja.


Obrazovanje i tržište rada


2014.-2106. 66.666 66.666 66.666


Definiranje i provedba novih programa profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja za zapošljavanje i samozapošljavanje



Zavod za zapošljavanje 2014.-2020. 100.000 100.000 100.000


Razrada novih potrebnih programa prekvalifikacije u skladu sa potrebama privrede i poslodavaca




2014.-2020. 100.000 100.000 100.000

4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje

Osmišljavanje i promoviranje programa cjeloživotnog obrazovanja za osobe s minimumom obrazovanja ili bez obrazovanja.



Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK

2014.-2017. 100.000 100.000 100.000

4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje

Analiza potreba za obukom, priprema i provedba treninga za djelatnike


Tržište rada Zavod za zapošljavanje 2014.-2016. 100.000 100.000 100.000


Sačiniti Akcioni plan zapošljavanja u USK, objediniti i usmjeriti sredstva za provedbu programa uz utvrđivanje prioriteta kroz mehanizme koordinacije


Tržište rada Zavod za zapošljavanje 2014.-2020. 61.428 61.428 61.428

4.5.1. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanih kadrova u privredi

Organizacija otvorenih dana sveučilišta i sajma zanimanja sa predstavljanjem potreba poduzetnika. Osnivanje fondacije za talente.


Obrazovanje Ministarstvo privrede, Fakulteti

2014.-2020. 7.142 7.142 7.142

4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-

Identificiranje novih dostignuća iskoristivih u privredi. Analiza mogućnosti korištenja istraživačkih resursa za R&D privrede.


Obrazovanje Fakulteti i privrednici 2014.-2020. 35.714 35.714 35.714

obrazovnih institucija Analiza mogućnosti korištenja managerskih znanja za upravljanje znanstvenih sistemima – poticanje ciljanih istraživanja za potrebe privrednih subjekata.


Definiranje jasnih normativa i standarda za vrednovanje obrazovnih programa.


Obrazovanje Pedagoški zavod USK 2014.-2020. 100.000 100.000 100.000

5.1.1. Osigurati uvjete za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim skupinama

Uspostava servisa za 24-satnu pomoć (Crveni križ+NGO) Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Socijalna zaštita Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, Centri za socijalni rad

2014.-2016. 83.333 83.333 83.333

5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju

Organiziranje besplatne savjetodavne pomoći roditeljima i djeci (pedijatri, logopedi, defektolozi, psiholozi)


Socijalna zaštita

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

2014.-2020. 64.285 64.285 64.285

5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim skupinama društva

Osnivanje Centra za edukaciju o uključivanju marginaliziranih skupina u društvo


Socijalna zaštita Ministarstvo zdravstva i socijalne politike

2014.-2020. 357.142 357.142 357.142

5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad institucija za zdravstvenu zaštitu

Analiza potreba i plan obnove Bihaćke bolnice Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Zdravstvo Ministarstvo zdravstva i socijalne politike

2014.-2020. 1.428.571 1.428.571 1.428.571

5.2.2. Edukacija djelatnika u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite


Socijalna zaštita i zdravstvo

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike

2014.-2016. 20.000 20.000 20.000

5.3.1. Razvijanje sportske kulture Izrada strategije razvoja sportova USK (planovi i programi) Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Sport Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

2014.-2020. 100.000 100.000 100.000

5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture Analiza potreba za obnovom sportske infrastrukture i definiranje prioritetnih investicija


Sport Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

2014.-2020. 42.857 42.857 42.857

5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretnu i nepokretnu kulturnu baštinu

Strategija održivog korištenja i promocije kulturne baštine USK za potrebe turizma


Kultura Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

2014.-2020. 714.285 714.285 714.285

5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu suradnju institucija u kulturi

Analiza potencijalnih oblika suradnje i provedba zajedničkih manifestacija.


Kultura Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

2014.-2020. 42.857 42.857 42.857

5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodnu baštinu

Inventarizacija biodiverziteta kantona. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Zaštita prirode Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

2014.-2020. 57.142 57.142 57.142

5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sustava

Definirati akcijski plan za provedbu reforme obrazovnog sustava. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Obrazovanje Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

2014.-2020. 28.517 28.517 28.517


Priprema dokumentacije za izgradnju kampusa u Bihaću. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Obrazovanje Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

2014.-2020. 2.000.000 2.000.000 2.000.000

5.6.1. Poticati suradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad

Izrada baza podataka o nevladinim udrugama u USK i formiranje osnivačke koordinacije


Javna uprava Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite

2014.-2020. 25.714 25.714 25.714

6.1.1.

Uspostaviti integralan i sinkroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog planiranja i upravljanja razvojem u USK

Izrada baze projekta u USK Unapređenje upravljanja razvojem Javna uprava RAUSK 2014.-2016. 33.333 33.333 33.333

6.1.2. Stvoriti preduvjete za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora

Edukacija kadrova u RAUSK Unapređenje upravljanja razvojem Javna uprava RAUSK 2014.-2020. 142.857 142.857 142.857

Documents

Unsko-sanski kanton Integrirana kantonalna …...Vlada Unsko-sanskog kantona Unsko-sanski kanton Integrirana kantonalna razvojna strategija za period 2014-2020 Strateški dio Situacione