Unutarnje Tržište Eu

1

II. Unutarnje europsko tržište i temeljni

koncepti ekonomskih politika u EU

(2. dio)

Prof.dr.sc. Vinko Kandžija

Ekonomski fakultet Rijeka

MikrosustavMikrosustav EUEU

2

Unutarnje europsko

tržište

� Unutarnje europsko tržište obuhvaća više od 500 milijuna ljudi, jer su Island, Norveška i Lihtenštajn pridružene mnogim oblastima preko EEA

3

Unutarnje europsko tržište

� Što je unutarnje europsko tržište?

Kronologija europske tržišne integracije

4

1957. Rimski ugovor �� načela «zajedničkog tržišta»

1959. Početak tranzicijskog razdoblja za ukidanje unutarnjih carina

1962. EK dobiva ovlasti nad politikom tržišnog natjecanja; započinje CAP; Akcijski plan za

transportnu politiku

1968. Kompletirana CU; radnici dobivaju pravo prihvaćanja poslova unutar zajedničkog

tržišta

1974. ECJ započinje proces uklanjanja necarinskih trgovinskih prepreka (slučaj

Dassonville): «Sva pravila trgovine pojedinih zemalja članica koje mogu ometati,

izravno ili neizravno, u stvarnosti ili potencijalno, unutar-komunitarnu razmjenu,

smatraju se mjere ekvivalentnog učinka kvantitativnim restrikcijama.»

1979. ECJ potvrđuje načelo zemlje podrijetla kod slobode kretanja roba («Cassis de

Dijon»)

1985. EK pokreće program Jedinstvenog tržišta, razrađen u Bijeloj knjizi

1986. Jedinstveni europski akt

1989. Smjernica o uzajamnom priznavanju diploma visokog obrazovanja

1993. Stupa na snagu Unutarnje tržište; ukidanje restrikcija na kretanje faktora

proizvodnje i necarinskih prepreka

1997. Akcijski plan Europske komisije za slobodno kretanje radnika

1998. Stupa na snagu Schengenski sporazum (iz 1985.g.) o ukidanju graničnih kontrola

2006. Prihvaćanje smjernice o uslugama na Unutarnjem tržištu («Bolkestein»)

5


� Osnovna načela� Načelo nediskriminacije (članak 18 UFEU) �

zabranjuje "bilo kakvu diskriminaciju na osnovi nacionalne pripadnosti", odnosno različit tretman u jednakim okolnostima na osnovi nacionalnosti

� Načelo uzajamnog priznavanja � traži se da zakonodavstvo druge države članice ima ekvivalentne učinke onima domaćeg zakonodavstva � “Ribizi iz Dijona”

6


� Članak 4 UFEU ističe kako Unija dijeli nadležnosti sa zemljama članicama po pitanju Unutarnjeg europskog tržišta

� Članak 3 ističe kako Unija ima isključivu nadležnost nad carinskom unijom, ali i nad postavljenjem pravila tržišnog natjecanja koja su potrebna za funkcioniranje Unutarnjeg tržišta

7


� Čl. 26 UFEU � predviđa prihvaćanje mjera kojima se uspostavlja ili osigurava funkcioniranje UT� Vijeće ministara, na prijedlog EK utvrđuje smjernice

i preduvjete potrebne za osiguranje uravnoteženog napretka u svim obuhvaćenim sektorima

� Čl. 27 UFEU nalaže Komisiji da pri sastavljanju prijedloga uzima u obzir učinak tih mjera na određena gospodarstva, u skladu s razlikama u stupnju razvoja, koje Unutarnje tržište može izazvati

8

Unutarnje europsko tržište i prateće politike

� Značenje određenih problema prelazi državne granice i traži koncentrirano djelovanje za koje je češće prikladna nadnacionalna razina

� Prateće politike unutarnjeg tržišta kao oblik izravne intervencije u zajedničko gospodarstvo pridonose organizaciji tržišta i restrukturiranju proizvodnog aparata te potiču dublju integraciju

9


� Ciljevi Rimskog ugovora trebali su biti postignuti ostvarenjem slobode kretanja osoba, robe, usluga i kapitala kao i pridržavanjem politike otvorene konkurencije (tržišnog natjecanja) usmjerene na očuvanje zdravog natjecateljskog duha među europskim poduzećima, kao i zaštite interesa potrošača

� ...”veliko europsko tržište treba popratiti učinkovitim strukturnim politikama koje će se financirati na razini Unije”...dakle, proračun EU

10

Ostvarenje unutarnjeg tržišta omogućilo je bitannapredak u većini ostalih zajedničkih politika:

� porezna harmonizacija (eliminiranje fiskalnihgranica)

� ekonomska i socijalna kohezija� formiranje osnova zakonodavne politike zaštite

potrošača i zaštite okoliša, kao i politikeistraživanja i razvoja

� napredak u transportnoj politici

� ... radi konsolidacije jedinstvenog tržišta usvojenje sporazum na temelju ekonomske, monetarne tepolitičke unije

11


� Zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika

� Ostale prateće politike Unutarnjeg tržišta:� Poduzetnička i industrijska politika � Energetska politika� Transeuropske mreže (TENs) i pomorska pitanja � Informacijsko društvo i audiovizualna politika� Obrazovanje, mladi i kultura� Turistička politika

12

Carinska unija i zajedničko tržište

� Realizacija CU (1968.) � omogućila je ukidanje carina i većine kvantitativnih ograničenja u međusobnoj razmjeni roba� Ali � mnoge prepreke, kontrole i izuzeci

� Osnivači EEZ-a od početka su odredili ambicioznije ciljeve i željeli su formirati ekonomsko-političke okvire u kojima će se roba, usluge i kapital moći slobodno razmjenjivati �� Zajedničko tržište:� temelji se na poštivanju četiriju sloboda -

slobodnom kretanju roba, ljudi, usluga i kapitala

13


� (opozvani) članak 2 Rimskog ugovora odredio je:� ”Zajednica ima zadaću osnivanje zajedničkog tržišta i

postupno približavanje ekonomskih politika zemalja članica, unapređenje usklađenog razvoja ekonomske aktivnosti u ukupnoj Zajednici, kontinuiranu ekspanziju, uravnotežen, stabilan rast, ubrzano podizanje životnog standarda, bliskije odnose između zemalja članica".

� Članak 2 Ugovora o EU:� “Unija će osnovati UNUTARNJE TRŽIŠTE”…

14


� Za stvaranje CU nije dovoljna samo Zajednička carinska tarifa, nego i njena primjena sukladno jedinstvenim pravilima u svim zemljama članicama

� “Rat dokumenata”

� Od 1. siječnja 1993. godine razmjena unutar zajedničkog teritorija ne zahtijeva nikakav carinski dokument

� Sigurnost hrane, fitosanitetsko i veterinarsko zakonodavstvo � FVO

� Elektronski sustav carina

15


� CU je omogućila rast unutar-regionalne razmjene u Europi te sveukupno lančanu izgradnju europske integracije, ali za zajedničko tržište bile su nužne i druge zajedničke politike, koje su se nadograđivale na temeljima CU

� Zahvaljujući većoj konkurenciji koju su poduzeća imala na njihovim glavnim tržištima, učinci velikog tržišta stimulirali su stvaranje klime povjerenja � rast investicija

16


� Ukidanjem svih formalnosti na unutarnjim granicama nužnim postaje uvođenje i jačanje određenog broja mjera na vanjskoj granici Unije: � administrativna suradnja osigurava sprječavanje prijevara

i problema potrošača� kontrola na vanjskim granicama treba biti pojačana pri

uvozu robe iz trećih zemalja� problemi nacionalne sigurnosti trebaju biti jedinstveni u

sferi kriminala, droga, terorizma, trgovine oružjem te u detaljnijoj razmjeni informacija između policije i snaga sigurnosti različitih zemalja članica i, u određenoj mjeri, susjednih zemalja

� zajedničke politike nužne su u odnosu na građane trećih zemalja, koji putuju zemljama članicama

17

Jedinstveno tržište

� Komisija (Jacques Delors)� lipanj 1985. “Bijela knjiga“ o ostvarivanju unutarnjeg

tržišta

� Europa, niti UT nisu se mogli ostvariti samo ukidanjem prepreka, carina, formalnosti i birokracije, nego i ukidanjem svih unutarnjih prepreka do 1992.g.� Ukidanje tehničkih, fizičkih, fiskalnih granica

� “Jedinstveni europski akt” �� stupio na snagu 1. srpnja 1987.

Uklanjanje tehničkih prepreka u razmjeni

� Različiti tehnički propisi mogu onemogućiti razmjenu više nego carine

� Favoriziranje velikih poduzeća (naročito multinacionalnih)

� Otprilike ½ roba na europskom tržištu pokrivena je harmoniziranim pravilima, dok se za ostale robe uglavnom primjenjuje načelo uzajamnog priznavanja

� Prevencija novih tehničkih prepreka � procedura izvještavanja � mehanizam brze intervencije (RIM)

Normizacija i certifikati

� ukidanje tehničkih prepreka trgovini u Europi i osiguravanje konkurentnosti europske industrije

� Načela normizacije � konsenzus, uključenost svih zainteresiranih strana, javnost rada, utemeljenost na postignutom stupnju tehnološkog razvoja i koherentnost zbirke normi (različite norme ne smiju biti međusobno proturječne)

19

20

«Europske norme»

CEN:

«Novi pristup» (1985.)

� harmonizacija se ograničava se na prihvaćanje nužnih zahtjeva sigurnosti (ili drugih zahtjeva od zajedničkog interesa)

� utvrđivanje tehničkih specifikacija povjereno je kompetentnim normizacijskim organizacijama

� takve tehničke specifikacije nisu obvezatne i zadržavaju status dobrovoljnih normi

� nacionalne administracije obvezne su priznavati sukladnost proizvoda s harmoniziranim normama pretpostavlja usuglašenost s esencijalnim zahtjevima iz smjernica

21

22

“Temeljne tržišne slobode”

�Slobodno kretanje roba�Slobodno kretanje radnika,

nastanjivanja i priznavanja diploma

�Slobodno obavljanje usluga i poslovnog nastana

�Slobodno kretanje kapitala

23

Slobodno kretanje roba

� ... omogućuje jednaku mogućnost pristupa tržištu istovrsnog proizvoda podrijetlom iz različitih država članica Unije bez zakonskih zapreka i količinskih ograničenja

� članci 28-37 UFEU� Nastavlja se na:

� ukidanje carina i pristojbi s ekvivalentnim učinkom (1968.)

� ukidanje količinskih ograničenja trgovine (kvota) i mjera s ekvivalentnim učinkom (1969.)� 1974. � za poljoprivredne proizvode

24

Slobodno kretanje roba

� Koristi od toga imaju i proizvođači i potrošači:� proizvođači zbog širenja tržišta za plasiranje proizvoda� potrošači jer im se nudi veći izbor proizvoda uz nižu cijenu,

što je posljedica veće konkurencije� Ograničenja su moguća iz razloga:

� javnog morala� javnog reda � javne sigurnosti� zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka� zaštite nacionalnog blaga, umjetničke ili povijesne ili

arheološke vrijednosti � zaštite industrijskog i trgovačkog vlasništva

“Novi zakonodavni okvir” (2008.)

� poticanje uzajamnog priznavanja i transparentnog informiranja � ukidanje dvostrukih kontrola i testiranja proizvoda

� zajednički sustav akreditiranja tijela za ocjenu sukladnosti i nadzor neispravnih proizvoda

� zajednički okviri procjene sukladnostiproizvoda � «CE» (Conformité Européenne )

� olakšavanja registracije motornih vozila koja potječu iz drugih zemalja članica

25

Unutarnja razmjena roba u EU� 2008. � razmjena unutar EU27 iznosila je:

� 2.630,16 mlrd € uvoza � 2.708,3 mlrd € izvoza

� prosječno oko 2/3 ukupne inozemne razmjene roba EU27

� Rast unutarnje razmjene bio je izrazito brz:� 1970. EU15 - 76,4 mlrd ECU-a� 1980. EU15 - 330 mlrd ECU-a � 1990. EU15 - 787 mlrd ECU-a

� Njemačka sama realizira čak 23% unutar-regionalnog izvoza i 19,5% uvoza

� unutar-granska trgovina26

Bilanca razmjene roba unutar EU-a za odabrane članice EU-a (2008.) u mlrd eura

Struktura unutarregionalnih«otprema» u EU po vrstama roba (2008.)

28

Slobodno kretanje radnika

� Radnik koji se seli u drugu državu članicu ima određena prava: � pravo na rad bez radne dozvole

� prijelazna razdoblja za NZČ

� jednakost postupanja u zapošljavanju� pravo na jednake socijalne pogodnosti� pravo članova obitelji da se pridruže radniku i da

primaju naknadu za obitelj� potpuna koordiniranost sustava socijalne sigurnosti

(mirovinska prava i doprinosi za socijalnu sigurnost)

� uzajamno priznavanje kvalifikacija

Članak 45 UFEU:

� mogućnost prihvaćanja radnih ponuda

� slobodno kretanje na teritoriju zemalja članica u tu svrhu

� boravak u zemlji članici radi obavljanja posla, u skladu s pravilima zapošljavanja domaćih radnika

� zadržavanje na teritoriju zemlje članice nakon što je posao obavljen, u skladu s uvjetima koje usvoje institucije EU-a

� Pravo na trajni boravak !

� Školovanje djece radnika migranata29

30

Slobodno kretanje radnika

� Cilj tih prava jest i poticanje mobilnosti radne snage između država članica EU-a!� Unatoč zajamčenim pravima, radnu snagu u EU-u

karakterizira mala prostorna i profesionalna pokretljivost� 2-3% mobilnost među članicama

� Schengenska konvencija i europsko državljanstvo� “Prostor slobode, sigurnosti i pravde”� EURES

Udio stranih državljana (%) u radno sposobnom stanovništvu zemlje članice (2005.)

32

Sloboda pružanja usluga

� Sloboda poslovnog nastana (Reyners)

� Sloboda pružanja usluga (Van Binsbergen)

� Restrikcije pri ostvarivanju poslovnog nastana ili započinjanja s pružanjem usluga u svojstvu samostalno zaposlene osobe moguće su samo u strogo određenim slučajevima i moraju vrijediti jednako za sve, neovisno o državljanstvu ili prebivalištu

33

Sloboda pružanja usluga

� Priznavanje profesionalnih kvalifikacija� “Harmonizirani sektori” �� automatski sustav

priznavanja (minimalni obrazovni standardi) � liječnici, stomatolozi, veterinari, medicinske sestre, farmaceuti i arhitekti

� Opći sustav priznavanja fakultetskih diploma (uzajamno priznavanje)� Od 1990.g.� Lisabonska strategija � Bolonjski proces� Regulirane profesije

Bolkesteinova smjernica o uslugama na

Unutarnjem tržištu

� od 12. prosinca 2006. godine

� dinamičan i selektivan proces ukidanja ograničenja, tamo gdje je to moguće, u što kraćem roku, te harmonizaciju specifičnih pitanja

� formiranje «kontakt točaka»

� «Internal Market Information System»

� Ne odnosi se na sve usluge…� Specifičnost usluga od općeg interesa

� Usluge «informacijskog društva»

34

35

Financijske usluge

� Preduvjet dinamične, inovativne i konkurentne Europe svakako je postojanje učinkovitog financijskog tržišta:� Bankarstvo, usluge osiguravajućih društava, društava za

mirovinsko osiguranje, trgovanje vrijednosnim papirima te mogućnosti ulaganja (investicijske usluge)

� Dva načela:� Načelo europske putovnice� Načelo kontrole od strane države u kojoj financijska

institucija ima sjedište

Akcijski plan za financijske usluge

� FSAP (1999.) - 42 mjere s ciljem harmonizacije pravila o vrijednosnim papirima, bankarstvu, osiguranjima, hipotekama, mirovinama i ostalim oblicima financijskih transakcija

� tri strateška cilja� jedinstveno tržište za veleprodajne financijske

usluge (tržište vrijednosnih papira i financijskihizvedenica)

� otvoreno i sigurno maloprodajno tržište (npr. jedinstveni bankovni račun za cijelu euro-zonu)

� jačanje pravila bonitetnog nadzora

36

Lamfalussy proces

� 2002.� Smjernica o tržištima financijskih instrumenata

(«MiFID»)� Smjernica o tržišnim zloporabama� Smjernica o prospektima – dokumentima kojima se

daju podaci za upis novih vrijednosnih papira («Prospectus Directive»)

� Smjernica o transparentnosti

� Savjetodavni odbori� Zakonodavni (ESC, EBC i EIOPC)� Nadzorni (CESR, CEBS, CEIOPS)

37

Bankarstvo u EU

� prepreke u slobodi pružanja usluga i poslovnom nastanu banaka i drugih financijskih institucija ukinuti su tijekom 1970-tih godina

� «Jedinstvena bankarska dozvola»

� Nadzor kreditnih institucija (1992. )� prekomjerna koncentracija rizika� Capital Requiremenst Directive (2006.)� smjernice o garanciji uloga (1994.)

� Platne institucije

38

Sektor osiguranja i profesionalnih

mirovina u EU

� Smjernica 2009/138/EC («Solvency II»)� neživotna osiguranja (zdravlja, od nesreća, osobnih vozila, od

građanske odgovornosti, domaćinstva, od požara i slično)

� životna osiguranja (posebno osiguranja za slučaj smrti, preživljavanja, rođenja, vjenčanja i slično, ili upravljanja mirovinskim fondovima)

� reosiguranja

� transparentnost i usporedivost godišnjih i konsolidiranih računa

� posrednici u osiguranju

� Smjernica 2003/41/EC � temeljni okviri za bonitetni nadzor institucija koje brinu o mirovinskim fondovima

39

Tržišta vrijednosnih papira i

financijske usluge u EU

� EU regulira uvjete osnivanja i rada investicijskih poduzeća, preduvjete izdavanja vrijednosnih papira te koordinira preduvjete za poslovanje investicijskih fondova

� 1993. � jedinstveno tržište vrijednosnih papira

� Smjernica 2004/39/EC � «MiFID»

� specifične smjernice o: zahtjevima minimalnog početnog kapitala i temeljnog kapitala, minimalnim kompenzacijama u slučaju propadanja investicijskih poduzeća, reduciranju sistemskog rizika i smanjenju poremećaja u slučaju insolventnosti, zajedničkim pravilima kolaterala te ukidanju poreza na podizanje kapitala

� Uredba 1060/2009/EC � agencije za kreditni rejting40

Usporedba domaćih i prekograničnih kolaterala za

kreditne operacije eurosustava

41

42

Sloboda kretanja kapitala i plaćanja

� Čl. 63-66 UFEU

� Opća liberalizacija omogućena je smjernicom 88/361/EECiz lipnja 1988., koja ukida sva ograničenja u kretanju kapitala između fizičkih i pravnih osoba te rezidenata u zemljama članicama EU-a od 1. srpnja 1993.

� Ova sloboda omogućuje: � protok sredstava unutar EU

� olakšava prekograničnu trgovinu

� pogoduje mobilnosti radnika

� olakšava prikupljanje kapitala potrebnog za započinjanje poslovanja i rast privrednih subjekata

� funkcioniranje integriranog, otvorenog i učinkovitog unutarnjeg tržišta (što je od interesa za sve građane EU)

43


� Direktne inozemne investicije

� Kako bi se realiziralo istinsko unutarnje tržište kapitala i uklonila sva ograničenja kretanju kapitala i plaćanja, trebalo je:� olakšati prekogranična plaćanja

� uskladiti pravila trgovačkog prava, računovodstvenog praćenja i revizije, uključujući prihvaćenje statuta «Europskog društva»

� osigurati pravedan odnos prema potrošačima iz drugih zemalja članica

� ukloniti fiskalna ograničenja u kretanju kapitala

� donijeti mjere usklađene borbe protiv pranja novca, financijskih prijevara i financiranja organiziranog kriminala ili terorizma

� definirati financijske interese Unije prema trećim zemljama i pripremiti uvjete za širenje zone eura


� Što donosi integrirano financijsko tržište?

� ...građanima omogućuje obavljanje širokog spektra djelatnosti u inozemstvu:� otvaranje bankovnih računa u inozemnim bankama� kupnju dionica stranih poduzeća � investiranje� kupnju nekretnina

� Za poduzeća ova sloboda podrazumijeva:� mogućnost investiranja i stjecanja prava vlasništva nad

stranim trgovačkim društvima� ostvarivanje aktivne uloge u njihovu upravljanju

Broj i vrijednost elektronskih novčanih

transakcija

45

46

Strategija razvoja unutarnjeg tržišta

� U 10 godina postojanja, UT potaknulo je otvaranje 2,5 milijuna novih radnih mjesta te je pridonijelo stvaranju dodatnog bogatstva u vrijednosti od 800 mlrd €

� UT nije kompletirano!� sektor usluga otvarao se za poslovne subjekte iz drugih

država članica znatno sporije nego tržišta roba � posebno za financijske usluge i transport

� još napora u uklanjanju administrativnih, tehničkih i poreznih zapreka, te u području javnih nabava

� SLIM� Izvješće Monti

Semafor Unutarnjeg tržišta: broj neprenesenih smjernica po područjima prava i po zemljama članicama

(stanje: studeni 2009.)

9DE

10FR

11EE

11UK

12CY

13BE

15IR

16AT

16PT

19CZ

21PL

22IT

22LU

23GR 8FI

8ES

3LT

3MT

4BG

4DK

4RO

6HU

6LV

6SK

6SE

7NL

7SI

Po područjima:� Veterinarsko-fitosanitetska kontrola (378) � Motorna vozila (229) � Transport (107) � Prehrana (105) � Zaštita okoliša (105) � Financijske usluge (104) � Farmaceutika i kozmetika (85) � Poljoprivredni traktori i strojevi (69)� Socijalna politika (69) …

48

Javne nabave u EU

� Cilj je osigurati davateljima usluga te isporučiteljima roba i radova mogućnost nadmetanja na javnim natječajima u državama članicama EU

� Otvaranje javnih tržišta realizirano je tijekom 1990-tih godina � koordinacija procedura za dodjeljivanje ugovora o:� javnim uslugama, javnim nabavkama i javnim radovima

(smjernica 2004/18/EC)� javnih ugovora za subjekte u sektorima vodoopskrbe,

energije, transporta i komunikacija

� zelene javne nabavke

� Javno-privatna partnerstva

49

Vrste ugovora:

Pragovi u eurima

(bez PDV-a) za

2010./2011.:

Javni radovi 4.845.000

Javne usluge 193.000

Javne nabavke 193.000

Nabavke u sektorima vodoopskrbe, energije i

transporta387.000

Nabavke u sektoru telekomunikacija 750.000

Ugovori koji potpadaju pod sporazume GATT-a 125.000

� Koordinacija pravila u EU odnosi se, između ostaloga, na

obvezu objavljivanja poziva na dostavljanje ponuda za natječaje u službenim glasilima

� Problem prijevara i korupcije

� Savjetodavni odbor za otvaranje tržišta javnih nabavki

� Zajednički vokabular za javne nabavke

50

Informacije i instrumenti Europskog sustava javnih nabavki

«eNotices»

mrežni obrasci za

pripremu oglasa za javne

nabavke

�

(«Tenders Electronic Daily»)

nudi nove poslovne mogućnosti širom

Europe

«eSenders»

sustav izravnog

podnošenja oglasa za

javne nabavke

�

51

Pravo Intelektualnog i industrijskog vlasništva

� harmonizacija zakonodavstava� zaštita autorskih i srodnih prava – prvenstveno umjetničkog,

literarnog, glazbenog i znanstvenog stvaralaštva

� zaštita industrijskog (i komercijalnog) vlasništva (patenti, trgovinski žigovi, dizajn, modeli, oznake podrijetla i sl.)

� Ugovor iz Lisabona uvodi novi članak – čl. 118 UFEU

� TRIPS (WTO)

� EU nastoji ojačati i pojednostavniti sustav patentiranja kako bi ohrabrila inovacije, omogućila veću pravnu sigurnost i osnažila konkurentnost vlastitih poduzeća

Broj registriranih zajedničkih žigova pri

OHIM-u (1997. - 2009.)

53

Reguliranje poslovnog okruženja u EU

� Ostvarena je izvjesna harmonizacija prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja, ugovornog prava te računovodstva i revizije, s ciljem smanjenja pretjeranog administrativnog tereta i nepotrebne regulative

� Utvrđena su pravila o osnivanju, poslovanju i restrukturiranju poduzeća te jamstvima vezanima za financijsko stanje kompanija, kao i specifična pravila prekograničnog karaktera (npr. prekogranična spajanja i razdvajanja poduzeća)

� statut «Europskog društva»� Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja

Širenje unutarnjeg tržišta na zemlje EFTA-e

54

� Sporazum o EEA stupio je na snagu 1. siječnja 1994. godine

� Visoka razina integriranosti pravne stečevine EU-a u nacionalno zakonodavstvo (stalni mehanizam inkorporacije) čini ove države vrlo bliskima Uniji

� Izuzeci:

� poljoprivreda i ribarstvo

� djelomična sloboda kretanja ljudi

� nema carinske unije i harmonizacije oporezivanja

� Odnosi Unije i Švicarske temelje se na 10 bilateralnih sporazuma

55

Ekonomski učinci integracije tržišta

� (1) Smanjenje troškova� pad prodajnih cijena� nestaju neefikasni faktori u internoj

organizaciji poduzeća� racionalizira se proizvodna struktura i

dolazi do specijalizacije velikih industrijskih grupa

� (2) Ekonomija obujma� (3) Makroekonomska povezanost

EU i svijet

� EU je usmjerena na produbljivanje i proširivanje svog djelovanja� «deepening» & «widening»

� Bitne determinante vanjskih odnosa EU-a:� Zajednička vanjska i sigurnosna politika (CFSP)

� uključujući zajedničku obrambenu politiku

� Vanjske aktivnosti Unije� Zajednička trgovinska politika

� Suradnja s trećim zemljama (razvojna politika; ekonomska, financijska i tehnička suradnja s trećim zemljama; humanitarna pomoć)

� Međunarodni sporazumi, restriktivne mjere i odnosi s međunarodnim organizacijama

� Politika širenja članstva (proširenja)56

Težina EU27 u svijetu

Svijet EU 27 *% Japan *% SAD *% Kina *%

Demografsko-geografski podaci

Stanovništvo u milijunima 6.830,5 499,7 7,3 126,8 1,86 310,2 4,54 1.330,1 19,5

Površina u .000 km2 148.940 4.324,8 2,9 377,9 0,25 9.826,7 6,6 9.596,9 6,4

Bruto domaći proizvod

BDP u trilijunima 70,29 14,51 20,6 4,14 5,89 14,26 20,3 8,79 12,5

BDP/PC 10.500 32.600 - 32.600 - 46.400 - 6.600 -

Međunarodna razmjena, 2008.

Uvoz u milijardama € 8.236,8 1.565 19,0 518,5 6,3 1.471,9 17,9 769,4 9,3

Izvoz u milijardama € 7.870,5 1.306,5 16,6 531,3 6,8 883,8 11,2 971,4 12,4

Stopa pokrivenosti uvoza izvozom* 95,6 83,5 - 102,5 - 60,0 - 126,3 -

Razvoj tržišnih udjela (%) glavnih trgovinskih sila svijeta (1999. - 2009.)(a) izvoz (b) uvoz

Politika proširenja Europske unije

59

Članak 49 Ugovora o EU…

� … «bilo koja europska država koje poštuje načela izražena u članku 2 istoga Ugovora [načela ljudskog digniteta, slobode i jednakosti,

demokracije i vladavine prava, poštivanja

ljudskih prava i temeljnih sloboda, te društva

utemeljenog na pluralizmu, nediskriminaciji,

toleranciji, pravdi, solidarnosti i jednakosti među

spolovima] i koja ih je spremna promovirati, može postati članicom Unije»

60

61

Napomena: Crna Gora je u prosincu 2010. također postala službena kandidatkinja za članstvo.

Proširenje…� Pretpristupna strategija i partnerstvo

� pretpristupna financijska pomoć � IPA

� Status kandidata �� pristupni pregovori

� Ugovori o asocijaciji �� SSP

� Koje su krajnje granice EU?

� Integracijski (apsorpcijski) kapacitet

62

Kriteriji pridruživanja (Kopenhagen; 1993.)

�Politički kriterij�Gospodarski kriterij�Pravni kriterij�Madrid (1995.) �

administrativni kriterij

63

64

Zaključena posljednja 4 poglavlja pregovora o članstvu RH30.06.2011.

Tri posljednja poglavlja otvorena (Vanjska i sigurnosna politika,

Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje)

30.06.2010.

Datum EU I RH:04.03.1998. Hrvatska vlada je formirala Ministarstvo Europskih integracija

29.10.2001. Hrvatska u Luxembourgu potpisuje i Privremeni sporazum

01.03.2002. Privremeni sporazum stupa na snagu

21.02.2003. Predaja službenog zahtjeva za članstvo u EU

20.04.2004. Europska komisija daje potvrdno mišljenje («Avis») o

hrvatskom zahtjevu za članstvom u EU

18.06.2004. Hrvatska dobiva službeni status zemlje kandidatkinje

01.02.2005. stupa na snagu

03.10.2005. Pregovori službeno započinju

20.10.2005. Početak faze «screeninga» hrvatskog zakonodavstva

Kraj 2011.g. Potpisivanje Pristupnog ugovora, nakon kojeg započinje proces

ratifikacije (uključujući referendum u RH); ulazak u EU se

očekuje u srpnju 2013.g.

Documents

Unutarnje Tržište Eu