UPITNIK O RADU U NASTAVI FIZIKE U NASTAVI NA DALJINU...Ispitivanje učenika u cilju vrednovanja nastave na daljinu u predmetu Fizika provedeno je u razdoblju 12. – 18. 6. 2020. godine

Snježana Švelec

Elektrotehnička i prometna škola Osijek

UPITNIK O RADU U NASTAVI FIZIKE U NASTAVI NA DALJINU

SAŽETAK: Ispitivanje učenika u cilju vrednovanja nastave na daljinu u predmetu Fizika provedeno je u razdoblju 12. – 18. 6. 2020. godine i njime su obuhvaćena 134 učenika (98.53%) razrednih odjela 1et i 3et (zanimanje elektrotehničar), 1tr1, 1tr2, i 3tr1 (zanimanje tehničar za računalstvo) te 1v (zanimanje vozač motornog vozila) Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Učenicima su postavljena pitanja grupirana u područja: Tehničke pretpostavke za rad, Pripremljenost materijala, Samorefleksija rada učenika u nastavi Fizike na daljinu, Strategije potpore i Završni osvrt učenika. Dobiveni podaci analizirani su s obzirom na razred i zanimanje polaznika te uspoređivani u kategoriji polaznika prvih odnosno trećih tehničarskih razreda. Dobiveni stavovi ispitanika ne pokazuju razliku u stavovima i ponašanjima učenika unutar istog razreda, dok razlike postoje u stavovima i ponašanjima učenika prvih razreda u odnosu na treće razrede, ali ne uvijek u korist učenika trećih razreda. U zaključku su temeljem analize odgovora učenika navedene smjernice za dalji rad.

Prezentacija rezultata ispitivanja:

Tehničke pretpostavke za rad na daljinu

81% učenika izjavljuje da su za rad u virtualnoj učionici koristili stolno računalo, laptop ili notebook, tablet je koristio samo jedan učenik (<1%), a nastavu putem mobitela pratilo je 25 učenika (19%).

65% učenika kvalitetu internet veze ocjenjuje izvrsnom ili vrlodobrom, 24% učenika internet vezu ocjenjuje dobrom, a njih 11% izjavljuje da su imali lošu ili jako lošu internet vezu.

75% učenika kvalitetu pristupa sustavu Microsoft Office (Teams, Forms...) ocjenjuje izvrsnom ili vrlodobrom, 19% učenika pristup sustavu MS ocjenjuje dobrim, a oko 5% učenika taj pristup ocjenjuje lošim ili jako lošim.

64% ispitanih učenika računalo/tablet koristi samo za svoj rad, njih 21% računalo/tablet dijeli s još jednim članom obitelji, 13% učenika računalo/tablet dijeli s više članova obitelji, a 2% učenika za rad nema računalo/tablet. Za ovih zadnjih 15% učenika škola bi trebala osigurati računalo ili tablet jer im je sudjelovanje u radu značajno otežano ili onemogućeno.

Pripremljenost materijala

• Uvijek ili često – 124 učenika (92%, odnosno 100% učenika 1. tehničarskih razreda i 84% učenika 3. razreda)

• Ponekad – 9 učenika (7%, odnosno 0% učenika 1. tehničarskih razreda i 16% učenika 3. razreda)

• Rijetko ili nikad – 1 učenik <1% (1v)

• Uvijek ili često – 83 učenika (62%, odnosno 73% učenika 1. teh. r. i 56% učenika 3. r.) • Ponekad – 38 učenika (28%, odnosno 21% učenika 1. teh. r. i 33% učenika 3. r.) • Rijetko ili nikad – 13 učenika (10%, odnosno 6% učenika 1. teh. r. i 11% učenika 3. r.)

Učenici koji prema vlastitoj izjavi nisu nikad ili su rijetko ili ponekad na vrijeme pristupali radnim materijalima (38% učenika) su u riziku od postizanja slabijeg uspjeha u predmetu jer je Fizika visokostrukturiran predmet koji zahtijeva redovit i sistematičan pristup radu te s tim učenicima treba dodatno raditi na usvajanju pozitivnih radnih navika.



• Rijetko ili nikad – 0 učenika (0%)



• Rijetko ili nikad – 3 učenika (2%, odnosno 0% učenika 1. tehničarskih razreda i 9% učenika 3. razreda)






• Rijetko ili nikad – 17 učenika (12%.,odnosno 6% učenika 1. tehničarskih razreda i 22% učenika 3. razreda)

S učenicima koji su odgovorili ponekad, rijetko i nikad (28% učenika) treba dodatno raditi na razvijanju tehnika podrške (vršnjačka pomoć i pomoć predmetnog nastavnika) kako bi bili uspješniji. Nakon toga od učenika je traženo da daju svoje prijedloge vezano uz rad u virtualnoj učionici: „11. Što bi po tvom mišljenju bilo još korisno napraviti u virtualnoj učionici da bi ti učenje fizike bilo lakše? Tvoj odgovor može se odnositi i na nastavne materijale i na organizaciju rada u virtualnoj učionici.“ Neki od prijedloga i komentara: „Možda bi nam bilo malo lakše da smo putem videopoziva riješili neke tipove lakših i težih zadataka.“; „Mislim kako bi trebali češće imati video konferencije na kojima bi profesori usmeno

pojašnjavali neki dio gradiva.“; Da se iskoristi potpuna mogućnost teamsa, postoji jedan dio teamsa u kojem nastavnici mogu svim učenicima prikazati do kada točno smiju predati zadaću, a nama omogućuje da vidimo sve ispite, odgovaranja.“; „Korisne bi bile kao neke video lekcije za odredene dijelove, kao kratki video tutorial il nesto (nastavnica Bosnjak iz matematike je jednom napravila tako nesto i pomoglo je) jer zna bit dosta tesko shvatiti odreden stvari u nastavnim materijalima, a kad i shvatim, nekad ispadne da sam krivo shvatio.“; „Sazetak tj tablicu koja nam iskoci sa krajnim rokom zadanih zadataka kada udemo u neki predmet (ovo nije samo za fiziku, ali bi i u fizici pomoglo)“; „Npr Video na YouTube-u primjer riješenja zadatka riječima“; „Možda imati video konferencije/uživo lekcije? Nedostaje mi predavanje uživo jer se tada puno lakše koncentrira na učenje. Online nastavom se smanjuje motivacija i ima puno više distrakcija.“; „Relativno česti kratki kvizovi koji bi nam pomogli da zapamtimo gradivo koje radimo i koji bi nas motivirali da pratimo lekcije koje radimo.“; „Nemam neke ideje, ovakav nacin rada mi je dobar.“; „Mislim da ne može bolje od ovoga.“; „Sve je super, nemam nekih ideja za poboljšanje.“; „Radni materijal kao i do sada, treba sadržavati primjere i zadatke na kojima se novo gradivo treba utvrditi, tj. naučiti i vidjeti princip rješavanja zadataka.“; „Sve je u redu.“; po meni je sve bilo okej“ „Po meni ništa samo bi se trebalo vratiti u školu.“; „Ja bi se samo vratio u klupe hvala!“; „Volio bih nista jer se nadam da cemo se vratiti u skolu.“; „Ništa, samo da se vrati nastava u učionici(fizičkoj).“; „ne može se učiniti boljim jer je ovaj način rada katastrofalan“; „Ne imat ju uopce.“

Samorefleksija rada učenika u nastavi Fizike na daljinu

• Uvijek ili često – 71 učenik (53%, odnosno 69% učenika 1. teh. r. i 38% učenika 3. r.) • Ponekad – 45 učenika (34%, odnosno 28% učenika 1. teh. r. i 42% učenika 3. r.) • Rijetko ili nikad – 18 učenika (13%, odnosno 3% učenika 1. teh. r. i 20% učenika 3. r.)

Učenici čiji je rad u nastavi Fizike prema vlastitoj izjavi bio nikad, rijetko ili ponekad redovit (47% učenika) je u riziku od postizanja slabijeg uspjeha jer je potreban redovit i sistematičan pristup radu. S tim učenicima treba dodatno raditi na usvajanju pozitivnih radnih navika te uključiti sve osobe koje učenicima u tome mogu pomoći.


Učenici koji u nastavi Fizike prema vlastitoj izjavi nisu nikad ili su rijetko ili ponekad izvršavali svoje obveze (46% učenika) je u riziku od postizanja slabijeg uspjeha jer je potreban redovit i sistematičan pristup radu. S tim učenicima treba dodatno raditi na usvajanju pozitivnih radnih navika te uključiti sve osobe koje učenicima u tome mogu pomoći.

• Smanjivala se vremenom – 64 učenika (48%) • Nije se mijenjala tijekom vremena – 59 učenika (44%) • Povećavala se vremenom – 11 učenika (8%)

Održavanje motivacije učenika ključan je element u nastavi na daljinu i moguće ju je povećati neposrednim kontaktom s vršnjacima i predmetnim nastavnikom kroz nastavni rad u realnom vremenu putem videokonferencije.

Na pitanje: „Rješavanje konceptualnih i numeričkih zadataka i vježbi iz fizike mi je teško jer:“ učenici su mogli označiti više odgovora koje smatraju da se odnose na njih te su dali sljedeće odgovore:

(3) pristupam rješavanju zadataka prije nego sam proučio teoriju (43%, odnosno 48% učenika 1. tehničarskih razreda i 47% učenika 3. razreda)

(1) ne radim redovito pa se puno toga skupi (40%, odnosno 37% učenika 1. tehničarskih razreda i 44% učenika 3. razreda)

(4) ne razumijem grafičko prikazivanje (12%, odnosno 13% učenika 1. tehničarskih razreda i 16% učenika 3. razreda)

(5) imam problem s matematičkim rješavanjem zadatka (izvođenje iz formule, predznaci, proporcionalno zaključivanje...) (10%, odnosno 12% učenika 1. tehničarskih razreda i 13% učenika 3. razreda)

(2) nisam samostalan u radu, očekujem da mi netko pomaže (7%, odnosno 4% učenika 1. tehničarskih razreda i 16% učenika 3. razreda)

(6) imam problem s upotrebom kalkulatora (4%, odnosno 7% učenika 1. tehničarskih razreda i 0% učenika 3. razreda)

(7) „Rješavanje zadataka nije mi teško.“ izjavljuje 17%, odnosno 19% učenika 1. tehničarskih razreda i 18% učenika 3. razreda.

40%, odnosno 43% učenika izjavljuje da neredovito radi i rješavanju zadataka pristupa prije proučene teorije. To su samo neke od najznačajnijih pogrešnih pristupa radu u nastavi fizike. Za učenike su snimljene video lekcije koje detaljno objašnjavaju načine rješavanja različitih zadataka iz fizike na konkretnim primjerima. No, osim ovakve vrste potpore, uspjeh učenika će izostati ukoliko takvi učenici ne preuzmu odgovornost za svoj napredak i promijene pristup radu. Stoga je sa svim učenicima potrebno sustavno raditi (svi nastavnici u školi) na ODGOJU ZA KULTURU UČENJA koji podrazumijeva:

Aktivan pristup učenju

Samostalan rad

Suradničko učenje

Kritičko mišljenje

Odgovornost za vlastiti napredak

Poštivanje osobnosti

Postavljanje i poštivanje granica

Navika cjeloživotnog učenja

Na pitanje vezano uz grupni rad učenici su mogli označiti više odgovora koje smatraju da se odnose na njih te su dali sljedeće odgovore:

(2) sudjelujem u radu i ravnopravno doprinosim radu grupe (75%, odnosno 78% učenika 1. tehničarskih razreda i 71% učenika 3. razreda)

(1) preuzimam ulogu voditelja kako bismo svi imali više vremena za izvršavanje zadataka (16%, odnosno 16% učenika 1. tehničarskih razreda i 24% učenika 3. razreda)

(3) sudjelujem u radu, ali nastojim odabrati najlakše zadatke (10%, odnosno 6% učenika 1. tehničarskih razreda i 11% učenika 3. razreda)

(4) čekam da vidim kako drugi rade (8%, odnosno 6% učenika 1. tehničarskih razreda i 11% učenika 3. razreda)

(5) ne znam odakle da krenem u izvršavanju svog dijela zadatka te često tražim pomoć (6%, odnosno 6% učenika 1. tehničarskih razreda i 4% učenika 3. razreda)

(6) Niti jedan učenik ne odabire da ne sudjeluje u grupnom radu i čeka da njegov dio posla obave drugi članovi grupe.

Iako je više od 75% učenika izjavilo da sudjeluju u radu ravnopravno doprinose radu grupe, iz obrazloženja učeničkih odgovora vidljivo je da su učenici naveli dosta primjera iz kojih je vidljiv neprimjeren i neodgovoran pristup pojedinih učenika radu u grupi. S učenicima je potrebno raditi na razvijanju vještina suradničkog učenja te na osnaživanju njihovih osobnih kapaciteta u smislu postavljanja granica i poštivanja osobnosti. Učenike trebamo osnažiti da se zauzmu za sebe i poštuju svoj rad u istoj mjeri u kojoj neće prihvatiti da drugi učenik izbjegava izvršavanje svojih obveza te će mu to na primjeren način i ukazati. Razvijanje ovih vještina ključno je za budući profesionalni razvoj i uključivanje u tržište rada.

Na pitanje o tome sviđa im li se grupni rad ili ne, učenici su dali sljedeće odgovore:

38% učenika izjavilo je da im se grupni rad SVIĐA jer kroz njega uče surađivati i biti odgovorni

39% učenika izjavilo je da im se grupni rad SVIĐA jer jer u radu imam podršku članova grupe

16% učenika izjavilo je da im se grupni rad NE SVIĐA jer svi čekaju da netko drugi počne

7% učenika izjavilo je da im se grupni rad NE SVIĐA jer ih drugi ometaju nepotrebnim pričama

Odnosno,

• sviđa 103 učenika - (77%, odnosno 75% učenika 1. tehničarskih razreda i 80% učenika 3. razreda)

• NE sviđa - 31 učenik (23%, odnosno 25% učenika 1. tehničarskih razreda i 20% učenika 3. razreda)

77% učenika zadovoljno je grupnim radom jer su u takvom radu doživjeli pozitivnu potkrjepu. Učenici koji nisu bili zadovoljni potporom svojih članova grupe i dalje ne smatraju da je grupni rad koristan. Kako je jedan učenik izjavio: „Ovisi u kakvoj sam grupi.“, a drugi: „Grupni radovi su dobri samo ako svi znaju što rade.“ Zbog toga je potrebno kontinuirano mijenjati članove pojedinih grupa, baš zbog toga da se izbjegne da uvijek isti učenici rade, a uvijek isti čekaju da netko drugi radi za njih. Prema Brὒning-Saum „Za suradničko učenje potreban je individualni rad!“




Nakon toga od učenika je traženo da (19. i 20.) obrazlože svoju procjenu. uvijek (5) – „Svi smo se jednako i ravnopravno trudili i dogovarali o svemu zajedno.“; „Zato što su svi odradili svoj dio posla učinkovito i na vrijeme. Zato što su se svi dobro i brzo organizirali.“; „U

mojim iskustvima je to bilo tako, svi smo zajedno bili u pozivu i ravnopravno raspodijelili poslove, svatko je

uzeo dio u kojem misli da je najbolji.“ ; „Svi smo se mogli dogovorit kada i što ćemo napraviti zajedno u isto vrijeme preko poziva. Kada je svako u svom nekom okruženju na koji se navikao, lakše je

raditi.“; „U grupnim radovima ravnopravno smo podijelili zadatke, rješavali ih svi u isto vrijeme, te smo se konzultirali i pomagali jedni drugima pomoću grupnih poruka.“

često (4) – „Nismo u svim grupnim ravnopravno podijelili zadatke nego smo ih dijelili po tome koliko koji učenik shvaća i može napraviti tako da one kojima lošije ide ne bi preopterećivali. No zbog ovoga su neki učenici dobili više posla za odraditi. To smo radili zato što smo svi htjeli dobiti što bolju ocjenu, a i nitko se nije protivio količini posla koju je dobio da odradi.“; „Bio je učinkovit jer je puno zabavnije i lakše raditi neke stvari preko kompjutera.“; „Svi sudionici ravnopravno i točno rješavaju zadatke, no često počinjemo rad kasno, isti dan kao i rok za predaju pa to predstavlja stres. Svi se preko videopoziva možemo dogovarati o raspodjeli zadataka, no dogovor uobičajeno nalaže da je datum započinjanja rada opasno blizu samom roku za predaju.“; „Bilo je blagih dvoumica oko ispravnosti zadatka sto prisiljava ostale clanove da naprave korak unazad i pregledaju tude greske.“

ponekad (3) – „poneki sudionici su malo kasnili i trebalo ih se upozoriti na to.“; „Nisu svi radili. Uvijek je bio netko tko nije nista nije radio.“; „Neki se nisu javljali i kada jesu krivo su rješili svoj dio zadataka.“; „To je u vecini bio slucaj dok uvijek postoji neko ko ce iskoristiti priliku da malo tog odradi pa dobije dobru ocjenu.“; „Grupni rad bi mogao biti dobar no ne mislim da će ikada svi u skupini jedako mnogo raditi, kao što bi u učionici, ne zbog vremena, već zbog toga što smo toliko odvojeni. Grupni radovi su dobri samo ako svi znaju što rade.“; „jedan grupni rad smo svi zajedno radili, drugi rad radio sam sam“; „To je lijepo zamišljeno da će se svi složiti odmah i raditi punom parom. Uvijek netko pokrene raspravu i bude ne slaganja. Nije isto virtualno i biti u učionici pa raditi zadatke. Svatko je u nečemu bolji netko kad radi u grupi netko kad radi samostalno. Grupe su nekad dobre nekad ne. Sve ovisi kakvo je i gradivo i kako učenicima to sjedne. To je kao sa zemljom i kulturama ako zemlja nije previđena za određenu kukturu ta biljka će teško uspjeti.“ rijetko (2) – „Imali smo slučajeva u kojima nismo mogli kontaktirati neke članove grupe zato što se nisu javljali preko društvenih mreža ili teamsa.“; „Ja sam u grupu zapeo sa učenikom kojega neću imenovati koji naspram konstantnom govorenju da mora izvršiti svoj zadatak kao treba on to nije napravio već bi ga krivo riješio i onda izašao iz poziva i ostavio nama da ga riješavamo.“ ; „Večina sve radi zadnji čas.“ ; „Nije jer neki mozda neznaju pa cekaju da drugi naprave i onda ometaju te koji rade jer ih cijelu vrijeme pitaju da im daju odogovore.“; „Tesko je podijeliti zadatke kad si u grupi gdje je ili netko lijen ili se nekome ne da rijesavati i onda na kraju samo jedan rijesava. Tako je bilo sada.“

nikad (1) – „U grupnom radu, moji kolege nis niti radili pa sam ja morao napraviti za njih.“; „Ovisi u kakvoj sam grupi. Ima učenika koji će obaviti svoje obveze,a ima onih koji neće. Neki će raditi, a neki se neće ni javiti na poruke te ostavljaju da drugi rade za njih.“; „iskreno ja nisam ni znao da smo dobivali grupne radove pa ovo pitanje se odnosi na mene. nisam radio“; „Netko uopće nije radio dok je netko napravio većinu toga.“ Rezultat rada grupe je grupni uradak i učenici tom uratku uglavnom ne doprinose jednako. Kako onda vrjednovati i ocijeniti pojedinog učenika?

• Svi članovi grupe trebaju dobiti istu ocjenu za krajnji rezultat zajedničkog rada. • Svaki član grupe ocjenjuje doprinos ostalih članova grupe te se iz tih ocjena dobije

prosječna ocjena doprinosa pojedinog učenika. • S učenicima se prije toga treba porazgovarati o tome što znači ravnopravni doprinos te

realnost ocjenjivanja. Ukoliko su ocjene doprinosa nerealne, učenike se upućuje da ponove ocjenjivanje.

• Ocjena iz grupnog rada za pojedinog učenika je prosječna ocjena ovih dviju ocjena ukoliko je učenikov doprinos pozitivno ocijenjen od strane njegovih vršnjaka. Ukoliko nije – učenik se ocjenjuje ocjenom nedovoljan.

Strategije potpore


Surađivanje učenika i pomoć vršnjaka tijekom učenja ključna je za uspješnost u učenju. Učenici ponekad imaju svoje načine i pristupe pojašnjavanju rada koji su njihovim vršnjacima bliži od načina pojašnjavanja nastavnika. Surađivanje pri tome podrazumijeva aktivan pristup obaju učenika u procesu učenja. Učenik - pomagač pri tome svom kolegi treba pojašnjavati razloge zašto je napravio pojedini korak u radu pozivajući se na neka pravila, zakonitosti i slično, a ne mu samo riješiti zadatak. Učenik kojemu se pojašnjava pri tome treba aktivno sudjelovati, postavljati pitanja u vezi eventualnih nejasnoća te inzistirati na samostalnom rješavanju primjera uz praćenje učenika - pomagača. Kroz ovakav pristup radu oba učenika dobivaju. Učenici često pojam suradničkog učenja pogrešno shvaćaju kao zajednički utrošeno vrijeme u kojem jedan učenik radi, a drugi učenik gleda kako se radi. Suradničko učenje se također ne odnosi se na provjeravanje znanja, već isključivo na proces učenja. Ova dva zadnja elementa su područje posebnog odgojnog rada svih nastavnika u okviru odgoja za kulturu učenja.


44% učenika potrebno je osvijestiti da prepisano rješenje i dalje predstavlja nenaučeni sadržaj ili neusvojene vještine. Drugim riječima, učenikov problem prepisivanjem nije riješen te će se i dalje pojavljivati.


Iz iskustva predmetnog nastavnika tijekom rada u nastavi na daljinu, rijetki su učenici tražili pomoć, čak niti onda kada sam ih poticala na postavljanje pitanja jer mi je bilo jasno da je riječ o radu koji učenici teže sami savladavaju. Neki su učenici pritom izjavili da im je bilo neugodno postavljati pitanja – nisu htjeli izgledati nesposobni. Učenicima je u radu na daljinu često potrebno davati do znanja da je u redu postavljati pitanja te da to nije znak nesposobnosti. Velika je vještina prepoznati pravi trenutak u kojem treba tražiti pomoć i učenicima treba pomoći da tu vještinu usavrše.


Učenike treba uputiti da pomoć traže od predmetnog nastavnika jer on najbolje poznaje učenika i njegove osobine te mu najbolje može pomoći. Pri tome učenik pomoć treba tražiti onda kada se gradivo radi, a ne neposredno prije ispita.

Završni osvrt učenika

• Uvijek ili često – 53 učenika (40%, odnosno 42% učenika 1. teh. r. i 27% učenika 3. r.) • Ponekad – 20 učenika (15%, odnosno 18% učenika 1. teh. r. i 11% učenika 3. r.) • Rijetko ili nikad – 61 učenik (45%, odnosno 40% učenika 1. teh. r. i 62% učenika 3. r.)

U virtualnom okruženju učencima je potreban dodir sa stvarnošću i neposredni rad s nastavnikom u realnom vremenu te je video konferencije potrebno održavati. Na školi je da takav način rada organizacijski, a na CARNETu i MZO da takav način rada tehnički omoguće.


Za učenike su snimljeni govorna pojašnjenja i videolekcije koje pojašnjavaju pristupe radu i načine rješavanja pojedinih vrsta zadataka iz fizike te će to učenicima predstavljati pomoć u budućem radu. Prednost ovakvih snimljenih videolekcija je da su učeniku dostupni uvijek, da ih mogu više puta pokretati i prema potrebi zaustavljati. Pri tome se od učenika očekuje da uz videolekciju aktivno sudjeluje, tj. da piše, crta, računa i sl. a ne da je gleda kao film.




57% učenika smatra da im se vještine samostalnog rada nisu dovoljno poboljšale te s njima treba dodatno raditi na osvješćivanju o potrebi samostalnog rada i tehnikama samopomoći i pomoći da bi u provedbi samostalnog rada bili uspješniji.


Učenici trećih razreda su općenito Pripremljenost materijala i Samorefleksiju rada u nastavi Fizike na daljinu slabije ocijenili nego učenici prvih razreda, iako je razina pripremljenosti materijala za obje skupine učenika bila jednaka. Mogući razlog je i to da su učenici prvih razreda više motivirani pratiti nastavne sadržaje jer su im svi pristupi radu novi i razumiju da se moraju potruditi da ih usvoje, dok su učenici trećih razreda to uglavnom usvojili i smatraju da će, čak i ako ne rade redovito, uspjeti izvršiti sve obveze. U osvrtu na teškoću rješavanja konceptualnih i numeričkih zadataka i vježbi iz fizike zanimljivo je da 16% učenika trećih razreda izjavljuje da je nesamostalno u radu, za razliku od samo 4% učenika prvih razreda. Za razliku od tog odgovora, razumljivo je da 7% učenika prvih razreda izjavljuje da ima teškoće vezane uz upotrebu kalkulatora, a da rad s kalkulatorom ne predstavlja problem za učenike trećih razreda. U grupnom radu aktivno i ravnopravno sudjeluje 75% učenika, podjednako i prvih i trećih razreda. Za razliku od toga, 6% učenika prvih razreda i 11% učenika trećih razreda sudjeluje u radu, ali odabire najlakše zadatke i čeka da vidi kako drugi rade. I iz ovih odgovora vidljivo je da je generacija učenika trećih razreda zaista nesamostalnija od generacije učenika prvih razreda. 77% učenika (podjednako i prvih i trećih razreda) zadovoljno je grupnim radom jer su u takvom radu doživjeli pozitivnu potkrjepu. Učenici koji nisu bili zadovoljni potporom svojih članova grupe i dalje ne smatraju da je grupni rad koristan. Kada je riječ o strategijama potpore, 76% učenika prvih i 64% učenika trećih razreda su u slučaju da im nešto nije bilo jasno tražili pomoć vršnjaka a nakon toga pokušali samostalno riješiti zadatak. Za razliku od toga, čak 33% učenika trećih razreda u odnosu na 16% učenika prvih razreda smatra da je dovoljno samo prepisati rješenje od vršnjaka, bez daljeg udubljivanja u postupak koji vodi do rješenja. Te učenike je potrebno osvijestiti da prepisano rješenje i dalje predstavlja nenaučeni sadržaj ili neusvojene vještine. Drugim riječima, učenikov problem prepisivanjem nije riješen te će se i dalje pojavljivati.

U završnom osvrtu 42% učenika prvih i 27% učenika trećih razreda izjavljuje da im je nedostajao rad putem videokonferencija, a 61% učenika prvih i 62% učenika trećih razreda kaže da su ima nedostalaje snimljene videolekcije te ove oblike rada i potpore svakako treba primijeniti u daljem radu. 51% učenika prvih i 55% učenika trećih razreda kaže da im je rad u virtualnoj učionici bio težak i zamoran, ali istovremeno i zanimljiv za 57% učenika prvih i 42% učenika trećih razreda. 75% učenika prvih i 71% učenika trećih razreda kaže da će im nastavak rada u nastavi na daljinu predstavljati neku razinu problema te s većinom učenika treba raditi na razvijanju vještina samostalnog rada i davanju pravovremenih i primjerenih oblika potpore.

ZAKLJUČAK: • Pripremljeni materijali u nastavi Fizike na daljinu u svrhu ostvarenja nastavnog kurikuluma

zanimanja bili su uglavnom primjereni potrebama učenika. • Budući rad na daljinu treba dopuniti radom putem videokonferencija te upućivanjem na

snimljene videolekcije predmetnog nastavnika, odnosno, snimljenih videolekcija MZO. • Škola treba pripremiti sustav praćenja – vidljivost rokova i radnih obveza učenika u MS

Teams • S učenicima i dalje treba nastaviti raditi na metodama aktivnog učenja i odgoju za kulturu

učenja. • Primijeniti model rada obrnute učionice

U daljem radu u virtualnoj učionici važno je učenicima pokazati da su jasno i organizirano vođeni, da nisu sami, da imaju potporu i vršnjaka i nastavnika i okoline te da oni to mogu, ali da pri tome moraju i sami uložiti trud i aktivno sudjelovati u radu u drugačijim uvjetima. Bitno im je pokazati da ih kao nastavnici razumijemo jer smo i sami bili u istim takvim uvjetima koji su i za nas bili novi, drugačiji, teški, zamorni. Nakon što smo i sami iskusili razne izazove rada na daljinu sada smo spremni za nastavak takvog rada kada se za to pokaže potreba. Uz međusobnu komunikaciju i suradnju rad u virtualnoj učionici trebao bi biti uspješniji. Nastavni rad u nastavi na daljinu treba imati drugačiju organizaciju nego uobičajeni način rada u tradicionalnoj učionici jer učenici i nastavnik nisu u neposrednom kontaktu te nastavnik ne dobija povratnu informaciju o prisutnosti, praćenju, razumijevanju i radu učenika na isti način kao u neposrednom kontaktu. Za ovaj način rada primjereniji je model rada obrnute učionice.

Rad u obrnutoj učionici zahtijeva aktivnosti i učenika i nastavnika prije, tijekom i poslije nastavnog sata. Učenik se prije sata upoznaje s temom te primjenjuje tehnike čitanja i pisanja za kritičko mišljenje i nakon toga samoprocjenu dodatnih potreba za provedbu aktivnosti.

IZVORI:

1. Brὒning-Saum: Suradničkim učenjem do uspješne nastave, Naklada Kosinj, Zagreb, 2008. 2. A. Mason and Ch. Singh, Surveying graduate students´attitudes and approaches to

problem solving, Phys. Rev. ST, Phys. Educ. Res. 6, 020124(2010) 3. Bjelanović Dijanić: Neke metode za razvoj kritičkog mišljenja učenika po ERR sustavu,

2012, pregledni članak UDK 371.31:159.955–028.43 4. http://www.stem-genijalci.eu/wp-

content/uploads/eucenje/cip/Prirucnik_Kriticko_citanje_web.pdf 5. Škola za život, Digitalna tehnologija u učenju i poučavanju: Obrnuta učionica, 2020. 6. Hanaa Oudaa Khadri Ahmed, Flipped Learning As A New Educational Paradigm: An

Analytical Critical Study, Faculty of Education - Ain Shams University doi:

10.19044/esj.2016.v12n10p417 URL:http://dx.doi.org/10.19044/esj.2016.v12n10p417

7. https://www.colorado.edu/assett/faculty-resources/resources/flipped-classrooms

http://www.stem-genijalci.eu/wp-content/uploads/eucenje/cip/Prirucnik_Kriticko_citanje_web.pdf

http://www.stem-genijalci.eu/wp-content/uploads/eucenje/cip/Prirucnik_Kriticko_citanje_web.pdf

https://www.colorado.edu/assett/faculty-resources/resources/flipped-classrooms

Documents

UPITNIK O RADU U NASTAVI FIZIKE U NASTAVI NA DALJINU...Ispitivanje učenika u cilju vrednovanja nastave na daljinu u predmetu Fizika provedeno je u razdoblju 12. – 18. 6. 2020. godine