Embed Size (px)
DESCRIPTION
Historijat
Citation preview
Tuzla, 4.2.2012
„Upoznajmo znamenitosti Tuzle...”
Alen Salihović, prof.
www.ioskole.net / www.historijatuzle.net
Tuzla, 4.2.2012
Šta znamo o historijatu Tuzle?
Alen Salihović, prof.
www.ioskole.net / www.historijatuzle.net
Tuzla, 4.2.2012
Prahistorija
Alen Salihović, prof.
• Paleolit (od oko 2.500.000 do 10.500 godina p.n.e)• Mezolit (od oko 10.500 do oko 5.000 godina p.n.e)• Neolit (oko 5.500 god p.n.e do do pojave pisma V milen p.n.e) za Balkan
Kako je živio čovjek na prostoru Bosne i Hercegovine u kamenom dobu?
Pećina Badanj kod StocaNapadnuti konj –starost gravure oko 12.000 god.p.n.e
Zelena Pećina na vrelu rijeke Bune korištena kao grobnica –Najstariji ostaci datiraju oko 4.000 god. p.n.e
Ravlića Pećina – pronađeno keramičko posuđe datira oko 5.000 godina p.n.e
Tuzla, 4.2.2012
Prahistorija
Alen Salihović, prof.
Vrste naselja u Bosni i Hercegovini neolitskom periodu:
Zemunice Telovi Sojenice
Arheološki lokaliteti na području Tuzle: Gornja Tuzla (1955), Gradovrh (1955), lokalitet u blizini Šarene džamije, Rudarska ulica (ispod objekta elektrodistribucije i ispod saobraćajnice), lokalitet Barice (Požarnica), Brdo Kicelj (Šesta bosanska), Ispod Trga kod stare Općine.
Tuzla, 4.2.2012
Prahistorija
Alen Salihović, prof.
Grubo glačana keramička posuda
Grubo obrađeno kameno oruđe
Tuzla, 4.2.2012
Prahistorija
Alen Salihović, prof.
Keramička posuda (barbotin tehnika)
Fino glačana kamena sjekira
Tuzla, 4.2.2012
Stari vijek (V milenij p.n.e do 476. god. p.n.e)
Alen Salihović, prof.
Iliri ?
Tuzla, 4.2.2012
Stari vijek (V milenij p.n.e do 476. god. n.e)
Alen Salihović, prof.
Iliri ?
Tuzla, 4.2.2012
Stari vijek (V milenij p.n.e do 476. god. n.e)
Alen Salihović, prof.
Ilirske gradine...
Tuzla, 4.2.2012
Stari vijek (V milenij p.n.e do 476. god. n.e)
Alen Salihović, prof.
Bronzani mač pronađen u Tuzli
Avers rimskog republikanskog srebrenog denara Kovanog u Rimu 86. god. p.n.e
Tuzla, 4.2.2012
Srednji vijek(476. god. n.e-1492. godine)
Alen Salihović, prof.
Prvi podaci o gradu Salines
Najstariji historijski izvor: Konstantin Porfirogenit „De administrando imperio” – X stoljeće
1950. Dragiša Trifković
Tuzla, 4.2.2012
Srednji vijek(476. god. n.e-1492. godine)
Alen Salihović, prof.
Arheološki lokalitet brdo Kicelj – nekropola i naselje Slavena
Srednji vijek(476. god. n.e-1492. godine.)
Alen Salihović, prof.
Stećci
Dokanj
Par Selo
Breške
Tuzla, 4.2.2012
Srednji vijek(476. god. n.e-1492. godine.)
Tuzla, 4.2.2012
Srednji vijek(476. god. n.e-1492. godine.)
Tuzla, 4.2.2012
Srednji vijek(476. god. n.e-1492. godine)
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Srednji vijek(476. god. n.e-1492. godine)
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Alen Salihović, prof.
Rekonstrukcija Atik mahale
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Alen Salihović, prof.
Atik ili šarena džamija, najstarija tuzlanska džamijaGorjela 1871. godine nakon čega je obnovljena.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Za urbani razvoj Tuzle u XVIstoljeću zaslužan je Turali-beg.Bio je značajan vakif (dobrotvor)koji je u Tuzli dao sagraditi 38dućana, javno kupatilo - hamam,vodovod, džamiju i ljekovitu slanubanju. Turali-beg je uvakufio i300.000 srebrenih dirhema "da sedaju na poslovanje u Tuzli stalnonastanjenim trgovcima, bez obziraobzira kojoj vjeri trgovci pripadali"
Turali – begova džamija (1572.)
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Alen Salihović, prof.
Rekonstrukcija Džindijske mahale
Džamija Mustafe džindije sa drvenom munarom izgrađena oko 1600. godine.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Za urbani razvoj Tuzle u XVIstoljeću zaslužan je Turali-beg.Bio je značajan vakif (dobrotvor)koji je u Tuzli dao sagraditi 38dućana, javno kupatilo - hamam,vodovod, džamiju i ljekovitu slanubanju. Turali-beg je uvakufio i300.000 srebrenih dirhema "da sedaju na poslovanje u Tuzli stalnonastanjenim trgovcima, bez obziraobzira kojoj vjeri trgovci pripadali"
Turali – begova džamija (1572.)
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Mejdansku džamiju sagradio Dželal Vaiz Mehmed-Ali ef. 1644. godine. Temeljita rekosntrukcija je provođena tokom 2006/2007.god., kada su joj vraćeni stari sjaj i izgled.
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću XIX stoljeće
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Inventar u tvrđavi 1833. godine
• 6 topova kalibra 1(1/2) • 8 topova kalibra 1 • 2 topa kalibra 1/2 od željeza • 2 čarka topa ostavljena za vrijeme Ali paše Derendelije • 3 slomljena i neispravna topa • 920 taneta • 227 sablji • 12 sanduka pokvarenih naboja • 30 sanduka baruta • 15 sanduka pokvarena baruta • 2 sanduka fitilja i • 2 sanduka raketa • 4 sanduka fitilja
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašćuBehram begova medresaZgrada Medrese u 19. stoljeću je sagrađena u arapsko-maurskom stilu. Više puta je restaurirana i dograđivana.
Zgrada Medrese je srušena 1974. godine. Od cijelog objekta ostala je samo porta (kapija) koja je restaurirana prvi put 1975. godine, a potom i 1990. i 1997. godine.
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Novi vijek – Tuzla pod osmanskom vlašću
Na današnjem Solnom trgu nalazio se slanibunar dubok 60 metara sa prosjekom 3x3metra. Slana voda iz ovog bunara bi seiskuhavala iz 80 kazana. Osmanski činovniciprodavali su slanu vodu mjesnomstanovništvu koje je iskuhavanjem dobivalosol. Pored ovog najvećeg bunara postojalo jejoš nekoliko izvora slane vode iz kojih segodišnje dobivalo 317.000 oka, odnosno406.000 kg soli.
Tokom XIX stoljeća proizvodnja u solanama u Gornjoj i Donjoj Tuzli je iznosila oko 640 tona soli godišnje.
1991 godine ostvarena najveća proizvodnja od 204.000 tona soli.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzlanska osmatračnica / barutana
Osmanlije su u Tuzli tokom XVII stoljeća izgradili stražarnicu koja je u vrijeme Austrougarske uprave postala mjesto gdje se odlagalo oružje, pa je stoga dobila ime barutana.
Godine 1688. godine pružen je otpor jedinicama Ludvigu fon Bodenskom koji je prodirao od Zvornika prema Banjaluci. Odatle je pružan otpor i jedinicama generala Saparija 1878. godine.
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Hastahana
Prva bolnica u Tuzli otvorena 1874. godine a prvi školovani ljekar u Tuzli je bio Mehmed Sami Šerbić. Školovao se na medicinskom fakultetu u Beču
Prva apoteka izgrađena 1864.
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzlanska kapetanija
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzla u austrougarskom periodu (1878-1918)
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu počela je sa radom 1. januara 1879.godine. Ona je bila vrhovni upravni organ za administrativno-teritorijalneorgane u Bosni i Hercegovini, tj. za okružne oblasti, kotarske urede i kotarskeispostave.
Nova, okupaciona uprava je zadržala administrativno-teritorijalnu podjeluzemlje koja je bila na snazi u zadnjim godinama osmanske vladavine u Bosni iHercegovini.
Cijeli teritorij administrativno se dijelio na šest okružja/okružnih oblasti(Banja Luka, Bihać, Mostar, Sarajevo, Travnik i Donja Tuzla), koje su bilepodijeljene na 54 kotara. Okružnoj oblasti Donja Tuzla pripadalo je 11kotarskih ureda, od toga je jedan bio gradski–Tuzla i jedna kotarska ispostavaVlasenici.
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzla u austrougarskom periodu (1878-1918)
Izgrađen 1908. godine u „Binertovoj ulici” vlasnika Pere Stokanovića, poznatog ugostitelja i hotelijera. Uslijed slijeganja terena porušen je 1960.godine. Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzla u austrougarskom periodu (1878-1918)
Alen Salihović, prof.
Okružna pošta a kasnije biblioteka
Tuzla, 4.2.2012
Tuzla u austrougarskom periodu (1878-1918)
Alen Salihović, prof.
Gradnja Katoličke crkve uTuzli počela je1.8.1893. godine. Zabilježeno je da je ovacrkva izgrađena za samo 2 mjeseca,a cijenaizgradnje iznosila je 18.300 forinti. Svečanoje osvještena 4.10.1893.godine, a taj čin jeobavio nadbiskup dr.Josip Štadler. Zgradasamostana izgrađena je kasnije,1899.godine.Zbog slijeganja tla crkva jesrušena 1987.godine.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzla u austrougarskom periodu (1878-1918)
Alen Salihović, prof.
Prema prvom popisu obavljenom 1879. godine u Tuzli je registrovano 17 Jevreja. Za zadovoljenje svojih vjerskih i kulturnih potreba tuzlanski Jevreji su 1906. godine sagradili sinagogu koja se nalazila na prostoru sadašnjeg Ekspres – restorana. Zgrada u pozadini je nakadašnji Kloster. Prema prvom austrougarskom popisu stanovništva iz 1879. u Tuzli je živjelo 17 jevreja a do početka Drugog svjetskog rata bilo ih je oko 400.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzla u austrougarskom periodu (1878-1918)
Alen Salihović, prof.
Velika gimnazija u Tuzliosnovana je septembra 1899.godine, odlukom Gradskogvijeća Tuzla. Zgrada je bilatoliko o tećena, da je morala bitiiseljena 1961. godine. Od oktobra1961. do oktobra 1968. godineučenici su nastavu pohađali uzgradi Klostera. Zbog slijeganja izgrada Klostera je kasnijesru šena. Prvog oktobra 1968.godine svečano je otvorena novazgrada Gimnazije - ova u kojojse nastava odvija i danas.
Tuzla, 4.2.2012
Tuzla u austrougarskom periodu (1878-1918)
Alen Salihović, prof.
Gradnja Srpske pravoslavne crkve u Donjoj Tuzli započeta s kraja osmanske, a njen završetak početkom austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Početak izgradnje obavljeno je 6.5.1874. godine, a završetak je uslijedio 27.8.1882.godine.Mitropolit Dionisije. S desne strane Crkve1896.godine podignuta je nova zgrada Srpske pravoslavne osnovne škole, a 1913.godine izgrađena je zgradaVladičinog dvora. Prva generalna obnova i preuređenje unutrašnjosti crkveizvršeno je u periodu od 1909. godine do 1910. godine. Druga obnova crkve izvršena je od 1923. godine do 1925
Tuzla, 4.2.2012 Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012 Alen Salihović, prof.
Franjo Leder (Tuzla, 1905. - Tuzla, 1963),
Franjo Leder je prvi tuzlanski kipar. Kiparstvo je studirao u Zagrebu kod profesora Robert Frangeš Mihanovića.
Djela:• Portret osnivača sokolstva u Čehoslovačkoj
(nekada u Sokolskom domu)• Portret N. Todića• Reljef Borbom ka slobodi• Bista Save Štekovića• Portret ing. Bogdana Đukića (slika desno)• Most s kipovima 1936., Tuzla
Tuzla, 4.2.2012 Alen Salihović, prof.
Franjo Leder (Tuzla, 1905. - Tuzla, 1963),
Leda
Bacač diska
Tuzla, 4.2.2012
Poplava 1975.
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Bazeni i hotel Slana Banja
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Bazeni i hotel Slana Banja
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Literatura...
Alen Salihović, prof.
Tuzla, 4.2.2012
Literatura...
Alen Salihović, prof.
