138
LOGO Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

  • Upload
    brede

  • View
    46

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje. Nedelja (2011) Тema/aktivnost. XI (21.04.) XI UPRAVLJAČKI ASPEKTI OBRAČUNA TROŠKOVA Cilj ovog poglavlja je izučavanje: I Uticaj sistema obračuna troškova na preiodični rezultat - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Upravljačko računovodstvo

četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

Page 2: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Nedelja (2011) Тema/aktivnost .

XI (21.04.) XI UPRAVLJAČKI ASPEKTI OBRAČUNA

TROŠKOVA

Cilj ovog poglavlja je izučavanje:I Uticaj sistema obračuna troškova na

preiodični rezultat

1. sistema obračuna po stvarnim troškovima,

2. sistema obračuna po standardnim troškovima i

3. sistema obračuna po standardnim varijabilnim troškovima

Page 3: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Upravljački aspekti obračuna troškova

Upravljački aspekt obračuna troškova obuhvata vrlo široku problematiku koja se odnosi na analizu mogućnosti određenog sistema obračuna da zadovolji postavljene ciljeve samog obračuna troškova.

Međutim, analiziraćemo uticaj pojedinih sistema obračuna troškova na periodični rezultat i primenu informacija obračuna po varijabilnim troškovima u optimizaciji proizvodno prodajnog asortimana.

Page 4: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

I UTICAJ SISTEMA OBRAČUNA TROŠKOVA NA PERIODIČNI REZULTAT

Primena jednog, drugog ili trećeg sistema obračuna troškova utiče na visinu iskazanog rezultata za preduzeća koja posluju sa zalihama nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Različiti tretman troškova proizvodnje utiče različito na rezultate kod:

sistema obračuna po stvarnim troškovima, sistema obračuna po standardnim troškovima i sistema obračuna po standardnim varijabilnim

troškovima Obračun po stvarnim troškovima vrši svojevrsnu

periodizaciju troškova proizvodnje, što dovodi do specifičnog ponašanja periodičnog rezultata

Page 5: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1. Kvantitativna analiza efekata različitih sistema obračuna troškova na periodični rezultat

Da bi se stekao što potpuniji uvid u uticaj pojedinih sistema obračuna troškova na periodični rezultat, neophodno je izvršiti analizu efekata različitih sistema obračuna troškova na periodični finansijski rezultat.

Ta analiza će se vršiti na osnovu konkretnih podataka o dinamici proizvodnje, realizacije zaliha u jednoj fabrici ulja u periodu od 2008. do 2010. godine, kao i na osnovu podataka o dinamici troškova u istom periodu.

Page 6: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Kao izvori podataka služili su završni računi, izveštaji o poslovanju, proizvodno finansijski planovi, knjigovodstvene i ostale analitičke evidencije.

U cilju postupnosti u analizi prvo će biti prezentirani numerički podaci na osnovu kojih će se analizirati finansijski rezultat po svakom napred iznesenom sistemu obračuna troškova.

Radi pojednostavljenja i jasnoće naredna analiza podrazumeva sledeće pretpostavke i ograničenja:

Page 7: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

promena nivoa prodajnih cena gotovih proizvoda kao i nabavnih cena osnovnih sirovina, do kojih je dolazilo u tretiranom periodu, eliminisane su,

vrednost nus-proizvoda (sačme i pogače, ljuske i masne kiseline) tretirane kao odbitna stavka od troškova sirovine s obzirom na relativno malo učešće u ukupnoj prodajnoj vrednosti te prisutnu činjenicu da ih uglavnom na zalihi nema ili u zanemarljivoj količini, takođe eliminisana iz analize,

Page 8: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

nedovršena proizvodnja tj. sirovo ulje koje se zbog tehnološkog režima i potrebe odležavanja u trajanju od jedan mesec kretalo uglavnom na približno istom nivou takođe je eliminisano iz analize,

podaci o proizvodnji, realizaciji i zalihama radi pojednostavljenja zaokruživani su na cele stotine tona,

troškovi prodaje, uprave i administracije tretirani uglavnom kao fiksni, bez promene nivoa, mada je u pojedinim godinama taj nivo povećan naročito zbog rasta zarada,

Page 9: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

podaci o troškovima su zaokruživani u hiljadama i već klasifikovani za potrebe primene svih sistema obračuna troškova,

cene koštanja po jedinici (za 1 tonu ulja) su prosečne kao i prodajne cene, što znači da su promene u asortimanu eliminisane.

Page 10: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Dinamika obima proizvodnje, realizacije i zaliha po godinama

Opis Godina

2009. 2010. 201X.

Početne zalihe - 1.300 300

Proizvodnja 15.100 14.050 15.200

Realizacija/Prodaja 13.800 15.050 14.100

Krajnje zalihe 1.300 300 1.400

Page 11: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Dinamika troškova po godinama ( u 000 din. )

Red.Br.

Opis Godina

2009. 2010. 201X.

1. Troškovi materijalne izrade 226.651 210.680 228.760

2. Troškovi zarada/LD izrade 16.006 14.893 16.112

3. Opšti varijab. Trošk. Proizvodnje 4.046 3.765 4.074

4. Opšti fiksni trošk. Proizvodnje 38.850 38.850 38.850

5. Svega troškovi proizvodnje 285.553 268.850 38.850

6. Fiksni troškovi prodaje 3.451 3.451 3.451

7. Varijabilni troškovi prodaje 8.280 9.030 8.460

8. Fiksni troš. Uprave i administrac. 6.644 6.644 6.644

9. Svega troškovi perioda 18.375 19.125 18.555

10. Ukupni troškovi 303.928 287.313 306.351

Page 12: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Držeći se redosleda izlaganja osnovnih karakteristika pojedinih sistema obračuna troškova, te napred datih podataka o obimu proizvodnje, realizacije i zaliha kao i nivoa troškova, biće detaljno analiziran uticaj svih navedenih sistema obračuna troškova na karakter i visinu periodičnog finansijskog rezultata.

Page 13: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1.1. Efekti sistema obračuna ukupnih troškova na periodični rezultat

Red.Br.

Opis 2009. 2010. 201X.

Ukupno Po jed. Ukupno Po jed. Ukupno Po jed.

1. Troš. mat. izr. 226.651 15.01 210.680 15.00 228.760 15.052. Troš. zarada/LD izrade 16.006 1.06 14.893 1.06 16.112 1.063. Opšti varijabilni troš.

proizvodnje4.046 0.27 3.765 0.27 4.074 0.27

4. Fiksni troš. proizv. 38.850 2.57 38.850 2.76 38.850 2.555. Fiksni troš. prodaje 3.451 0.23 3.451 0.25 3.451 0.236. Varijabilni troškovi prodaje 8.280 0.55 9.030 0.64 8.460 0.567. Fiksni troš. uprave i

administracije6.644 0.44 6.644 0.47 6.644 0.44

8. Svega 303.928 20.13 287.313 20.45 306.351 20.16

Polazeći od osnovnog koncepta sistema obračuna ukupnih troškova na bazi ostvarenih troškova i obima proizvodnje imali bi sledeću kalkulaciju stvarne cene koštanja: Kalkulacia cene koštanja gotovih proizvoda

( ukupni iznos troškova u 000 din. )

Page 14: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Osnovna karakteristika sistema obračuna ukupnih troškova je da on nužno rezultira u jednoj fleksibilnoj ceni koštanja koja se ostvaruje zbog promenljive ekonomičnosti trošenja proizvodnih faktora (materijala izrade), efikasnosti rada i stepena korišćenja kapaciteta.

Bez obzira što je u 2008. godini ekonomičnost u potrošnji materijala izrade najbolja, ipak je stvarna cena koštanja 1 tone ulja najviša, a to je posledica nižeg obima proizvodnje i delovanja fiksnih troškova, koji su za dati kapacitet konstantni.

Primenjujući napred dati model za obračun periodičnog finansijskog rezultata u uslovima primene sistema ukupnih troškova, imali bi sledeće rezultate:

Page 15: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Finansijski rezultat za 2009. godinu:

Finansijski rezultat za 2010. godinu:

400.138.5800.13372800.13)128.20500.20()( Qrtc

pri čemu bi prosečna cena koštanja realizovanih proizvoda po jedinici bila:

600.180.1050.155.78050.15)5,421.20500.20()( Qrtc

073.19050.15

088.19750.13911.18300.1

tp

Finansijski rezultat za 201x. godinu:200.480.3000.555.18100.14)937.18500.20()( TpQrtpc

Page 16: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

a prosečna proizvodna cena koštanja realizovanih proizvoda u 201x. godini je:

Ako i u ovom slučaju upotrebljavamo Fifo metod obračuna krajnjih zaliha, iste periodične finansijske rezultate ćemo dobiti u sledećim uporednim bilansima uspeha:

Uporedni bilans uspeha(apsorpcioni sistem obračuna troškova)

937.18100.14

934.18800.13088.19300

tp

Page 17: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Red.Br.

Elementi Godina

2009. 2010. 201X.

I Prihodi od prodaje/realizacije 282.900.000 308.525.000 289.050.000

II Troškovi realiz. pr.

1. Cena košt.poč.zaliha - 24.584.300 5.726.400

2. Troškovi mat. izrade 226.651.000 210.680.000 228.760.000

3. Troškovi LD izrade 16.006.000 14.893.000 16.112.000

4. O.V.t. proizvodnje 4.046.000 3.765.000 4.074.000

5. Fiksni troš.proizvodnje 38.850.000 38.850.000 38.850.000

6. Troš.ukupnog proizvoda 285.553.000 292.773.300 293.522.400

7. Cena košt.kraj.zaliha 24.584.300 5.726.400 26.507.600

8. Troš.realizovanog proizv. 260.968.700 287.045.900 267.014.800

III Bruto rezultat (1 – 8) 21.931.300 21.479.100 22.035.200

9. Fiksni troškovi prodaje 3.451.000 3.451.000 3.451.000

10. Varijabilni troš.prodaje 8.280.000 9.030.000 8.460.000

11. Fiksni troš.uprave i adm. 6.644.000 6.644.000 6.644.000

IV Svega troškovi perioda 18.375.000 19.125.000 18.555.000

V Neto fin. rezultat (III – IV) +3.556.300 +2.354.100 +3.480.200

Page 18: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Na osnovu dinamike periodičnih finansijskih rezultata mogu se dati osnovne karakteristike apsorpcionog sistema obračuna odnosno njegova uslovljenost obimom proizvodnje, ali i obimom realizacije, te su razlike u periodničnom rezultatu znatno manje, nego kod sistema obračuna ukupnih troškova.

Page 19: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Naime, i ovde je ostvaren povoljniji periodični finansijski rezultat u 2009. i 201x. godini kada je obim proizvodnje znatno veći od obima realizacije tj. u periodu formiranja zaliha, takođe iz razloga odlaganja dela fiksnih troškova proizvodnje u vrednosti zaliha, ali taj iznos koji se odlaže je znatno manji nego u sistemu obračuna ukupnih troškova, što i utiče da su razlike u periodičnim finansijskim rezultatima znatno manje nego kod sistema obračuna ukupnih troškova.

Page 20: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1.2. Efekti apsorpcionog sistema obračuna troškova na periodični rezultat

Red.Br.

2009. 2010. 201X.

Ukupno Po jed. Ukupno Po jed. Ukupno Po jed.

1. Troš. mat izrade 226.651 15.01 210.680 15.00 228.760 15.05

2. Troš. LD izrade 16.006 1.06 14.893 1.06 16.112 1.06

3. O.V.T. proizv. 4.046 0.27 3.765 0.27 4.074 0.27

4. Fiks. troš. proizv 38.850 2.57 38.850 2.76 38.850 2.55

5. Svega tr. proizv. 285.553 18.91 268.188 19.09 287.796 18.93

Koristeći isti primer i iste podatke i polazeći od osnovnih načela ovog sistema, kalkulacije proizvodne cene koštanja gotovih proizvoda bi bila sledeća: ( u 000 din. )

Page 21: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

I kod apsorpcionog sistema obračuna uočljiva je slična karakteristika kao i kod sistema obračuna ukupnih troškova, da se kao rezultat obračuna pojavljuje fleksibilna cena koštanja, koja varira zavisno od ekonomičnosti trošenja proizvodnih faktora, efikasnosti rada i stepena korišćenja proizvodnih kapaciteta, mada su te varijacije u proizvodnoj ceni koštanja znatno manje.

Page 22: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

U ovom slučaju razlog fleksibilnosti proizvodne cene koštanja najvećim delom takođe leži u promenljivom obimu proizvodnje i ponašanja fiksnih troškova proizvodnje u odnosu na obim.

Međutim, s obzirom da se fiksni troškovi prodaje, uprave i administracije ne uračunavaju u cenu koštanja, za razliku od sistema obračuna ukupnih troškova, to je razlog da su varijacije u proizvodnoj ceni koštanja znatno manje.

Page 23: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Ako se poslužimo ranije spomenutim modelom za obračun periodičnog finansijskog rezultata za pojedine godine, imali bi sledeće:

Finansijski rezultat za 2009. godinu:

Finansijski rezultat za 2010. godinu:

pri čemu je prosečna proizvodnja cena koštanja realizovanih proizvoda:

300.556.3000.375.18800.13)911.18500.20()( TpQrtpc

100.354.2000.125.19050.15)073.19500.20()( TpQrtpc

073.19050.15

088.19750.13911.18300.1

tp

Page 24: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Finansijski rezultat za 201X. godinu:

a prosečna proizvodna cena koštanja realizovanih proizvoda u 201X. godini je:

Ako i u ovom slučaju upotrebljavamo Fifo metod obračuna krajnjih zaliha, iste periodične finansijske rezultate ćemo dobiti u sledećim uporednim bilansima uspeha:

Uporedni bilans uspeha(apsorpcioni sistem obračuna troškova)

200.480.3000.555.18100.14)937.18500.20()( TpQrtpc

937.18100.14

934.18800.13088.19300

tp

Page 25: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Red.Br.

Elementi Godina

2009. 2010. 201X.

I Prihodi od prodaja/realizacije 282.900.000 308.525.000 289.050.000

II Troškovi realiz. pr.

1. Cena košt.poč.zaliha - 24.584.300 5.726.400

2. Troškovi mat. izrade 226.651.000 210.680.000 228.760.000

3. Troškovi LD izrade 16.006.000 14.893.000 16.112.000

4. O.V.t. proizvodnje 4.046.000 3.765.000 4.074.000

5. Fiksni troš.proizvodnje 38.850.000 38.850.000 38.850.000

6. Troš.ukupnog proizvoda 285.553.000 292.773.300 293.522.400

7. Cena košt.kraj.zaliha 24.584.300 5.726.400 26.507.600

8. Troš.realizovanog proizv. 260.968.700 287.045.900 267.014.800

III Bruto rezultat (1 – 8) 21.931.300 21.479.100 22.035.200

9. Fiksni troškovi prodaje 3.451.000 3.451.000 3.451.000

10. Varijabilni troš.prodaje 8.280.000 9.030.000 8.460.000

11. Fiksni troš.uprave i adm. 6.644.000 6.644.000 6.644.000

IV Svega troškovi perioda 18.375.000 19.125.000 18.555.000

V Neto fin. rezultat (III – IV) +3.556.300 +2.354.100 +3.480.200

Page 26: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Na osnovu dinamike periodičnih finansijskih rezultata mogu se dati osnovne karakteristike apsorpcionog sistema obračuna odnosno njegova uslovljenost obimom proizvodnje, ali i obimom realizacije, te su razlike u periodničnom rezultatu znatno manje, nego kod sistema obračuna ukupnih troškova.

Naime, i ovde je ostvaren povoljniji periodični finansijski rezultat u 2009. i 201x. godini kada je obim proizvodnje znatno veći od obima realizacije tj. u periodu formiranja zaliha, takođe iz razloga odlaganja dela fiksnih troškova proizvodnje u vrednosti zaliha, ali taj iznos koji se odlaže je znatno manji nego u sistemu obračuna ukupnih troškova, što i utiče da su razlike u periodičnim finansijskim rezultatima znatno manje nego kod sistema obračuna ukupnih troškova.

Page 27: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1.3 Kvantitativna analiza efekata sistema obračuna po standardnim troškovima na periodični rezultat

Da bi smo analizirali efekte sistema obračuna po standardnim troškovima na konkretnom primeru, pored već datih podataka o obimu proizvodnje, realizacije i zaliha te nivou ukupnih troškova, potrebni su i podaci o standardnom kapacitetu, te podaci o standardnim troškovima.

Ako pretpostavimo da je standardni obim odnosno standardni stepen korišćenja kapaciteta 17.500 tona jestivog ulja godišnje, u tom slučaju bi u posmatrane tri godine imali sledeći stepen stvarnog korišćenja kapaciteta:

Page 28: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

2009. 2010. 201X.

Standardni kapacitet 17.500 17.500 17.500

Stvarni obim t 15.100 14.050 15.200

Iskorišćeni kapacitet 86.29% 80.29% 86.86%

•Ako takođe pretpostavimo da standardni troškovi po jedinici za sve tri godine ostanunepromenjeni i da iznose:

Standardni troškovi direktnog materijala 14.900 dinara/t

Standardni troškovi direktnog rada 1.060 dinara/t

Standardni opšte varijabilni troškovi 268 dinara/t

Standardni opšte fiksni troškovi 2.200 dinara/t

Standardna cena koštanja 18.428 dinara/t

Page 29: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

te da se troškovi prodaje, uprave i administracije tretiraju rashodom perioda, sistem obračuna po standardnim troškovima rezultirao bi u sledećim periodičnim finansijskim rezultatima:

Red.Br.

Elementi Godina

2009. 2010. 201X.

1. Prihodi od realizacije 282.900.000 308.525.000 289.050.000

II Troškovi real. proizvodnje

1. Cena košt. poč. zaliha - 23.956.400 5.528.400

2. Troškovi mater.izrade 224.990.000 209.345.000 226.480.000

3. Troškovi LD izrade 16.006.000 14.893.000 16.112.000

4. Opšti varij. troš. proizvodnje 4.046.000 3.765.000 4.074.000

5. Opšti fiksni troškovi proiz. 33.220.000 30.910.000 33.440.000

6. Trošk.ukupne proizvodnje 278.262.000 282.869.400 285.634.400

7. Cena košt.krajnj.zaliha 23.956.400 5.528.400 25.799.200

8. Troš.realizovanih proizv. 254.305.600 277.341.000 259.835.200

Page 30: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

III Proizvodni troškovi perioda

9. Odstup.od stand.troš.m. 1.661.000 1.335.000 2.280.000

10. Odstup. od stand.tr.LD - - -

11. Odstup. od stand. O.V.t. - - -

12. Odstupanje od o.f.t. 5.630.000 7.940.000 5.410.000

13. Svega proiz. troš.perioda 7.291.000 9.257.000 7.690.000

14. Ukupni proiz.troš. (8+13) 261.596.600 286.616.000 267.525.200

IV Bruto rezultat (I – 14) 21.303.400 21.909.000 21.524.800

V Neproizvodni troš.perioda

15. Fiksni troškovi prodaje 3.451.000 3.451.000 3.451.000

16. Varijabilni troš.prodaje 8.280.000 9.030.000 8.460.000

17. Fiksni troš.uprave i admin. 6.644.000 6.644.000 6.644.000

18. Svega nepr. Troškova 18.375.000 19.125.000 18.555.000

VI Neto rezultat (IV – 18) +2.928.400 +2.784.000 +2.969.800

Page 31: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Periodični finansijski rezultati dobiveni obračunom po standardnim troškovima još više eliminišu varijacije u veličini finansijskog rezultata koje su posledica razlika u obimu proizvodnje i obimu realizacije.

Razlog je svakako u proširivanju sloja troškova perioda. Za razliku od sistema obračuna po stvarnim troškovima u

sistemu obračuna po standardnim troškovima u vrednosti zaliha se odlažu samo standardni iznosi kako varijabilnih tako i fiksnih troškova.

Na taj način, veći utrošci direktnog materijala izrade kao posledica slabije ekonomičnosti te neapsorbovani fiksni troškovi, kao posledica obima proizvodnje ispod standardnog, ne odlažu se u vrednosti zaliža nego se tretiraju rashodom perioda.

Page 32: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Ako bi upoređivali visinu periodičnih finansijskih rezultata dobivenih primenom sva tri do sada analizirana sistema obračuna. imali bi sledeće:

Periodični rezultat na bazi 2009. 2010. 201X.

Sistem obračuna ukup.troš. 5.138.400 1.180.600 4.781.000

Apsorpcioni sist. obračuna 3.556.300 2.354.100 3.480.200

Sistem obrač.po stan.troš. 2.928.400 2.784.000 2.969.800

•Ove razlike svakako potiču od različitog vrednovanja zaliha, što se može proveriti na sledeći način:

Page 33: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Elementi 2009. 2010. 201X

I Troškovi u početnim zalihama:

Na bazi ukupnih troškova - 26.166.400 6.135.000

Na bazi apsorpc. sistema - 24.584.300 5.726.400

Na bazi standardnih troškova - 23.956.400 5.528.400

II Troškovi u krajnjim zalihama:

Na bazi ukupnih troškova 26.166.400 6.135.000 28.217.000

Na bazi apsorpc. sistema 24.584.300 5.726.400 26.507.600

Na bazi standardnih troškova 23.956.400 5.528.400 25.799.200

III Neto efekti na periodični rezultat:

Na bazi ukupnih troškova 26.166.400 (20.031.400) 22.082.000

Na bazi apsorpc. sistema 24.584.300 (18.857.900) 20.781.200

Na bazi standardnih troškova 23.956.400 (18.428.000) 20.270.800

IV Razlike između:

Obr.zal.po uk.troš.i stand.troš.(1 – 3) 2.210.000 (1.603.400) 1.811.200

Obr.zal.po aps.sist i S.S.T(2 minus 3) 627.900 (429.900) 510.400

Page 34: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Da bi grafički uporedili dinamiku prihoda i dinamiku periodičnih finansijskih rezultata, na osnovu čega ujedno možemo ispitati i proncip korelacije, odnosno sučeljavanja prihoda sa njima odgovarajućim rashodima, imali bi sledeće:

Mada ne postoji potpuni odnos proporcionalnosti, jasno je uočljivo da je dinamika periodičnog rezultata dobijena primenom sistema obračuna po standardnim troškovima, najpribližnija dinamici prihoda, tj. da je princip korelacije najzastupljeniji kod ovog sistema obračuna troškova.

Page 35: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1.4. Osnovna obeležja obračuna po stvarnim troškovima

Sistem obračuna po stvarnim troškovima predstavlja metodu registrovanja stvarno nastalih troškova, njihovog alociranja i realociranja u internom obračunu preduzeća i međuperiodičnu alokaciju stvarnih troškova u cilju obračuna periodičnog rezultata. Shodno tome, ovaj obračun svoje postupke zasniva na principu potpunog prevaljivanja troškova, što znači:

Page 36: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

a) da se pri obračunu mesta troškova, primarnom alokacijom, vrši raspoređivanje troškova nastalih kao proizvod stvarno utrošenih količina činioca proizvdonje i njihovih stvarnih cena, a pri sekundarnoj alokaciji vrši potpuno raspoređivanje stvarnih troškova pomoćnih delatnosti, troškova nabavke i tehničke uprave, (naknada i troškova opšte uprave i administracije) prvo između ovih mesta, a zatim sa ovih na mesta troškova osnovne i sporedne delatnosti;

Page 37: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

b) da se pri obračunu nosilaca troškova vrši prenos stvarno nastalih troškova proizvodnje sa mesta osnovne i sporedne delatnosti na odgovarajuće nosioce troškova, a sa ovih na završenu proizvodnju i

c) da se na kraju u cilju obračuna periodičnog razultata sučeljavaju stvarni prihodi sa stvarno nastalim troškovima proizvodnje uvećanim za troškove perioda, bilo po proizvodima za preduzeće kao celinu, bilo za uže organizacione delove sa svojstvom centara dobiti ili investicionih centara, odnosno za značajnije proizvode ili grupe proizvoda, značajnije kupce, prodajne teritorije, kanale distribucije i sl.

Page 38: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Konzistentno tome, obračun po stvarnim troškovima u okviru proizvodnih troškova, bilo da u njih uključuje i deo troškova opšteg upravljanja i administracije ili ne, ne poznaje troškove perioda.

Zato što u cenu koštanja proizvoda uključuje sve troškove proizvodnje, nekada i deo troškova opšteg upravljanja i administracije, ovaj sistem obračuna se često naziva apsorpcionim obračunom troškova.

Page 39: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1.5. Tretman troškova poslovanja

Računovodstveni tretman pojedinih grupa troškova u obračunu po stvarnim troškovima ima određene reperkucije na periodični rezultat preduzeća, užih organizacionih delova sa svojstvom centara dobiti i drugih aspekata rentabilnosti.

Shodno tome, troškove, koji su direktno ili indirektno prouzrokovani proizvodnjom proizvoda, potrebno je ukalkulisati u te proizvode. U svakom momentu ovi proizvodi mogu biti delimično završeni i na zalihi, potpuno završeni i na zalihi, potupno završeni i realizovani.

Page 40: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Samo postojanje proizvoda na zalihi realizvoanih proizvoda direktno utiče na periodični rezultat, pošto vreme isporuke i fakturisanja realizvoanih proizvoda služi kao kriterijum određivanja procesa upoređivanja troškova i prihoda.

Prodati proizvodi su u tom slučaju posrednik pomoću koga se troškovi proizvodnje periodiziraju i sučeljavaju sa odgovarajućim prihodima.

Samim tim što je neki trošak proizvodnje ukalkulisan u realizovani proizvod on utiče na periodični rezultat i obrnuto, ako je neki trošak izuzet iz kalkulacije on postaje trošak perioda i neposredno se rashoduje na teret prihoda ili rezultata onog obračunskog perioda u kojem je nastao.

Page 41: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Drugim rečima, “kalkulacija troškova proizvodnje smatra se jednim od značajnijih instrumenata koji se koriste u svrhu utvrđivanja periodičnog rezultata.”[1]

Troškovi prodaje, koji zavisno od načina tretmana troškova opšte uprave i administracije, mogu da sadrže i deo ovih troškova, nemaju, kao što je poznato, materijalnog nosioca pomoću koga bi se izvršilo njihovo periodiziranje prilikom utvrđivanja periodičnog rezultata.

[1] Dr Dragan Krasulja, Sistem obračuna po varijabilnim troškovima, Institut za ekonomska istraživanja, Bgrd, 1969, str. 133.

Page 42: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Troškove opšteg upravljanja i administracije, polazeći od stanovišta da uprava i administracija postoji radi proizvodnje i prodaje, treba rasporediti na ove funkcije, u kom slučaju srazmerno raspoređenim troškovima vrše uticaj na periodične rezultate.

Drugim rečima, dele sudbinu troškova ovih funkcionalnih područja. Opšte fiksni troškovi proizvodnje uglavnom fiksnog karaktera zahtevaju poseban tretman, jer ne postoji neko opšte usvojeno načelo u pogledu njihovog alociranja na proizvode.

Ovo iz razloga što se opšte fiksni troškovi proizvodnje mogu alocirati na proizvode na bazi ostvarenog, prosečnog ili praktičnog obima proizvodnje.

Page 43: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Obračun po stvarnim troškovima vrši raspodelu opštih fiksnih troškova proizvodnje na bazi ostvarenog obima proizvodnje, prenebregavajući činjenicu da fiksni troškovi proizvodnje nastaju sa proticanjem vremena i da ih treba sukcesivno pokrivati iz prihoda odnosnih perioda u kojima su nastali.

Shodno tome, kada proizvodi nekog perioda nerealizovanim proizvodima prenose se na sledeći period preko zaliha učinaka.

Page 44: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Na taj način periodični rezultat postaje zavisan ne samo od obima zaliha izazvanih različitim stepenom iskorišćenja kapaciteta.

Pored toga, periodični rezultat postaje zavisan i od ekonomičnosti trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje i intenziteta tekućeg rada.

Page 45: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1.6. Faktori uslovljenosti proizvodne cene koštanja rezultata

Konzistentno svojoj koncepciji obračun po stvarnim troškovima u okviru troškova proizvodnje funkcionalnog područja ne razlikuje troškove proizvoda i troškove perioda, već sve nastale troškove ovog funkcionalnog područja tretira troškovima proizvoda.

Na taj način proizvodna cena koštanja u tekućem periodu zavisi od ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje, efikasnoti tekućeg rada i stepena iskorišćavanja kapaciteta.

Page 46: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Pošto su ovi faktori realno različitog intenziteta iz perioda u period, logična posledica toga jeste promenljiva, nestabilna i fleksibilna cena koštanja istog proizvoda iz perioda u period.

Kao takva ona ne može biti svrsishodno sredstvo kontrole troškova.

Posledice delovanja ovih faktora jeste promenljiv rezultat za jedinicu proizvoda iz perioda u period, a time i rezultat preduzeća.

Page 47: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Ako su u tekućem periodu prodati proizvodi koji potiču iz ranijih perioda, onda se uticaj pomenutih faktora na proizvodnu cenu koštanja tih proizvoda proteže i na periodični rezultat tekućeg perioda.

Shodno tome, periodični rezultat u obračunu po stvarnim troškovima postaje zavisan od odnosa obima proizvodnje i prodaje u tekućem periodu.

Logično je pretpostaviti da je periodični rezultat zaivsan od faktora iz svere prodaje, tj. od obima prodajei prodajnih cena.

Page 48: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1.7. Ponašanje rezultata i odnos obima proizvodnje i obima prodaje

Tretirajući toškovima proizvoda nastale troškove proizvodnje u punom iznosu, sistem obračuna po stvarnim troškovima stavlja periodični rezultat u direktnu zavisnost od odnosa obima proizvodnje i obima prodaje u određenom obračunskom periodu, odnosno od toga da li su u toku perioda formirane nove, likvidirane nasleđene ili zadržane prethodne količine zaliha proizvoda. Zavisno od toga načelno se izvode sledeći zaključci:

Page 49: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

kada u dva sukcesivna obračunska perioda dođe do formiranja zaliha učinaka, a to će se dogoditi ako su obimi proizvodnje tih perioda veći od obima prodaje, obračun po stvarnim troškovima dovodi do porasta periodičnog rezultata i to uz nepromenjeni obim prodaje i prodajne cene.

Ovaj porast razultata i to uz nepromenjeni obim prodaje i prodajne cene. Ovaj porast rezultata je, pre svega, posledica odlaganja većih iznosa opšte fiksnih troškova proizvodnje u vrednosti krajnjih zaliha učinaka od iznosa opšte fiksnih troškova nasleđenih u zalihama učinaka na početku perioda.

Page 50: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Do porasta periodičnog rezultata doći će, čak, i pod uslovom da obim prodaje padne do iznosa koji ne anulira efekte degresije fiksnih troškova.

U formiranim zalihama takođe će se odložiti i više varijabilnih troškova proizvodnje, ako je ekonomija trošenja u tekućem periodu niža nego u prethodnom, pa će i to uticati na visinu iskazanog rezultata perioda u kome je došlo do formiranja, odnosno gomilanja zliha.

Ovakvo ponašanje rezultata je potpuno neprirodno i suprotno logici ostvarivanja rezultata, koje počiva na težnji da se ostvari što veći obim prodaje.

Page 51: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

kada u dva sukcesivna obračunska perioda dođe do likvidiranja zaliha gotovih proizvoda, a to će se desiti onda kada je obim proizvodnje narednog perioda manji od obima prodaje istog perioda pa je moralo doći do prodaje zaliha gotovih proizvoda iz predhodnog perioda, sistem obračuna po stvarnim troškovima dovodi do pada periodičnog rezultata i to uz nepromenjeni obim prodaje i prodajne cene.

Ovo zbog toga što je posredstvom zaliha učinaka odložen na kraju perioda manji iznos opšte fiksnih troškova proizvodnje od onih koji su sadržani u početnim zalihama. Do pada periodičnog rezultata doći će i onda kada se obim prodaje poveća, ali ne u tolikom iznosu da kompenzira negativne efekte progresije fiksnih troškova.

Page 52: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Naravno, u likvidiranim zalihama biće odložen i manji iznos varijabilnih troškova, ako je stepen ekonomije trošenja varijabilnih činilaca nizi u tekućem nego u prethodnom periodu, što takođe utiče na visinu rezultata.

obim proizvodnje ostaće bez uticaja na periodični rezultat po osnovu opšte fiksnih troškova proizvodnje u uslovima primene sistema obračuna po stvarnim troškovima, samo ako se obim proizvodnje iz perioda u period poklapa sa obimom prodaje, tj. ako nema zaliha učinaka ili, pak, ako ove zalihe postoje ali se obnavljaju u istom obimu i vrednosti iz perioda u period, pod uslovom da se dosledno primenjuju odgovoarajuće metode praćenja nivoa zaliha.

Page 53: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Kvantitativna analiza uticaja obračuna po stvarnim troškovima na periodični rezultat

Ovim analizama podrazumeva nalizu intenziteta i perioda delovanja faktora koji uslovljavaju visinu rezultata, kao i komparaciju intenziteta i vreme delovanja faktora koji utiču na rezultat.

2.1. Kvantitativni podaci za analizu Da bismo pokazali kako navedeni faktori utiču na

periodični rezultat u obračunu po stvarnim troškovima poslužićemo se kvantiativnim podacima hipotetičkog preduzeća, koje proizvodi jedan proizvod, posluje bez zaliha nedovršene proizvodnje, koristi LIFO metod obračuna kretanja nivoa zaliha i ima stabilnu prodajnu cenu proizvoda.

Page 54: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Neka je ovo preduzeće u nizu od 4 obračunska perioda imalo sledeće podatke o obimu zaliha gotovih proizvoda:

Podaci Period I Period II Period III Period IV Ukupno

Početne zaliheProizvodnjaRealizacijaKonačne zalihe

-50005000

-

-600050001000

1000400030002000

200050007000

-

-2000020000

-

Page 55: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Kalkulacija proizvodne cene koštanja navedenog preduzeća po periodima izgleda kao na pregledu:

Elementi kalkulacije

Period I Period II Period III Period IV

Ukupno Po jed. ukupno Po jed. ukupno Po jed. ukupno Po jed.

1. T.D.M.2. T.D.R.3. O.V.T.4. O.F.T.

200.000100.000

50.000150.000

40.020.010.030.0

252.000120.000

84.000150.000

42.020.014.025.0

152.00080.00036.000

150.000

38.020.0

9.037.5

205.000100.000

60.000150.000

41.020.012.030.0

svega 500.000 100.0 606.000 101.0 418.000 104.5 515.000 103.0

Page 56: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Proizvodna cena koštanja jedinice proizvoda koristi se za bilansiranje troškova realizovanih proizvoda u bilansu uspeha i bilansiranje zaliha proizvoda u bilansu stanja.

Drugim rečima, ona ima ulogu vrednosnog instrumenta u periodizaciji troškova proizvodnje. Pod datom pretpostavkom o primeni LIFO principa kretanja nivoa zaliha i stalnoj prodajnoj ceni tokom analiziranih perioda od 120 din., obračun po stvarnim troškovima produkovao bi periodične rezultate u

Page 57: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

visini u kojoj su iskazani u tabeli komparativnih bilansa uspeha:

Elementi Period I Period II Period III Period IV

Ukupno

a)Prih od prodb)Tr. Prod. Pr. (3-4)C.k.poč. zalihaTr. ProizvodnjeTr direktnog matTr driektnog radaO.v.t.O.f.t.Tr.uk.proizvo. (1+2)C.k. krajnjih zalihaC) Bruto rezultat

600.000500.000

-500.000200.000100.000

50.000150.000500.000

-100.000

600.000505.000

-606.000252.000120.000

84.000150.000606.000101.000

95.000

360.000313.500101.000418.000152.000

80.00036.000

150.000519.000205.500

46.500

840.000720.500205.500515.000205.000100.000

60.000150.000720.500

-119.500

2.400.0002.039.000

-2.039.000

809.000400.000230.000600.000

3.039.000-

361.000

Page 58: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

2.1.2. Analiza intenziteta delovanja faktora na proizvodnu cenu koštanja

Analizom prezentiranih podataka moguće je zaključiti da preduzeće iz perioda u period ima različitu ekonomičnost trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje, različitu efikasnost rada i različit stepen zaposlenosti. Iz toga je nuzno produkovana fleksibilna cena koštanja jedinice proizvoda.

Proizvodna cena koštanja jedinice proizvoda u II periodu je veće u odnosu na period I za neto iznos od jedan dinar (101 din. – 100 din.).

Page 59: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Zbog niže ekonomičnosti trošenja direktnog materijala u periodu II došlo je do porasta ovih troškova po jedinici za 2 dinara, tj. sa 40 din. na 42 din. Iz istih razloga došlo je do porasta opšte varjabilnih troškova po jedinici za 4 dinara, tj. sa 10 din. na 14 din.

Međutim, zbog povećanja obima proizvodnje sa 5.000 na 6.000 jedinica proizvoda došlo je do degresije fiksnih troškova po jedinici za 5 din. tj. sa 30 din. na 25 din.

Povećanje varijabilnih troškova po jedinici za 6 dinara, uz istovremeno smanjenje fiksnih troškova po jedinici za 5 dinara dovelo je do neto povećanja cene koštanja po jedinici za 1 dinar (2din + 4din – 5din).

Page 60: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

U trećem periodu u odnosu na drugi cena koštanja po jedinici je porasla za 3.5 din. (104.5 din – 101 din). Ovaj porast je posledica suprotnih kretanja varijabilnih troškova po jedinici, u smislu smanjenja za 9 din. (4 dinara kod direktnog materijala i 5 dinara kod opšte varijabilnih troškova) i progresije fiksnih troškova za 12.5 din. (25 din. – 37.5 din.).

Degresija fiksnih troškova u IV u odnosu na III period za 7.5 dinara (37.5 din. – 30 din.) i povećanje varijabilnih troškova po jedinici za isti period za 6 dinara (3 din. na direktnom materijalu i 3 dinara na opšte varijabilnim troškovima) dovelo je do neto smanjenja cene koštanja po jedinici za 1.5 din. (104.5 din. – 103 din.).

Shodno tome, nameće se opšti zaključak da je fleksibilna cena koštanja imanentna obračunu po stvarnim troškovima i nužna je posledica potpunog prevaljivanja troškova u uslovima promene cena, promenljive ekonomičnosti trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje, promenljive efiksanosti rada i promene obima proizvodnje iz perioda u period.

Page 61: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

2.2. Vremenski aspekt analize delovanja faktora

Upoređivanjem rezultata iz bilansa uspeha po periodima i uvažavajući činjenicu o fleksibilnosti proizvodne cene koštanja po jedinici proizvoda iz perioda u period moguće je utvrditi poreklo rezultata. U tom smilsu moguće je zaključiti sledeće:

u prvom obračunskom periodu obim proizvodnje se poklapa sa obimom prodaje, a nema nasleđenih zaliha iz ranijeg perioda, te su troškovi prodatih proizvoda jednaki troškovima proizvodnje. Prosečan bruto rezultat ovog perioda iznosi 20 din. (120 din. – 100 din.), a ukupan bruto rezultat ovog perioda potiče od prodaje proizvoda iz tekuće proizvdnje i iznosi 100.000 dinara (5.000 jed x 20 din.).

Page 62: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

b) periodični rezultat II obračunskog perioda potiče od prodaje dela proizvoda koji su proizvedeni u ovom periodu, jer je II deo proizvoda ostao u zalihama.

Naime, proizvedeno je 6.000 a prodato 5.000 jedinica proizvoda, na zalihama je 1.000 jedinica proizvoda.

Prosečan bruto rezultat ovog perioda iznosi 19 dinara (120 din. – 101 din.), a ukupan bruto rezultat perioda iznosi 95.000 dinara (5.000 jed x 19 din.).

Page 63: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

c) u III periodu bruto rezultat je nastao prodajom dela proizvoda iz tog perioda, tj. prodajom 3.000 jedinica proizvoda od ukupno proizvedenih 4.000 jedinica.

Obim proizvodnje od 1.000 jedinica iz ovog perioda je ostao na zlaihama. Prosečan bruto rezultat po jedinici proizvoda iznosi 15.5 dinara (120 din. – 104.5 din.), a ukupan bruto rezultat ovog perioda iznosi 46.500 dinara (3.000 jed x 15.5 din)

Page 64: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

d) peridični rezultat IV perioda iznosi 119.500 dinara, a ostvaren je prodajom 5.000 proizvoda proizvedenih u ovom periodu sa prosečnim bruto rezultatom od 17 din. (120 din. + 103 din.), što iznosi 85.000 din., zatim prodajom 1.000 jedinica proizvoda, koji potiču iz III perioda, sa prosečnim bruto rezultatom od 15.5 din., što iznosi 15.500 din. i prodajom 1.000 proizvoda iz II obračunskog perioda sa prosečnim bruto rezultatom od 19 din. što iznosi 19.000 din

Page 65: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

2.3. Komparativna analiza sukcesivnih periodičnih

rezultata Brojčano izražavanje razlika u rezultatima

sukcesivnih perioda jednostavna je obračunska radnja, dok utvrđivanje njihovog porekla zahteva poznavanje napred pobrojanih uzroka periodične fleksibilnosti jednačine cene koštanja, kao i obima prodaje proizvoda i prodajnih cena iz tekućeg i prethodnih perioda.

Na tim faktorima se bazira i koncepualna osnova komparativne analize.

Page 66: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

2.3.1.Konceptualna osnova komparativne analize

Postupak utvrđivanja porekla razlika u periodičnim rezultatima utvrđuje se na taj način što se pođe od prethodnog perioda pa se onda identifikuju i kvantificiraju odstupanja, koja mogu nastati, ako se pretpostavi stabilna cena prodaje, zbog razlika u obimu prodaje, razlika u ekonomiji trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje, razlika u efikasnosti tekućeg rada, razlika u stepenu iskorišćenja kapaciteta svakog perioda preko početnih zaliha, koje mogu poticati iz nekoliko prethodnih perioda s obzirom na prihvaćen LIFO metod kretanja nivoa zaliha.

Kvantificiranje razlika u periodičnim rezultatima sukcesivnih perioda po raznim osnovama može se utvrditi pomoću sledeće šeme:

Page 67: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Bruto rezultat prethodnog perioda:± Efekti promena obima prodaje proizvoda koji su proizvedeni i prodati

u kompariranim periodima (razlika u obimu prodaje tekućeg i predhodnog perioda x prosečan bruto rezultat prethodnog perioda)

± Efekti po osnovu razlika u obimu prodaje proizvoda koji su proizvedeni u ranijim periodima, a prodati su u kompariranim periodima (razlika u obimu prodaje tekućeg i predhodnih perioda x prosčan bruto rezultat prethodnih perioda)

± Efekti po osnovu razlika u intenzitetu tekućeg rada (obim prodaje ili obim proizvodnje tekućeg perioda x razlika u troškovima direktnog materijala i opšte varijabilnim troškovima po jedinici predhodnog i tekućeg perioda)

± Efekti po osnovu razlika u stepenu korišćenja kapaciteta (obim prodaje ili obim prizvodnje tekućeg perioda x razlika fiksnim troškovima po jedinici predhodnog i tekućeg perioda)

Bruto rezultat tekućeg perioda

Page 68: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Navedene razlike u ekonomiji trošenja, intenzitetu rada i stepenu korišćenja kapaciteta računaju se na obim prodaje ukoliko je obim prodaje manji ili jednak obimu proizvodnje, odnosno kada su u tekućem periodu prodate i nasleđene zalihe gotovih proizvoda.

To je logično jer se trebaju izdvojiti faktori koji potiču iz tekućeg i ranijih perioda.

Page 69: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Komparativna analiza intenziteta i vremena delovanja faktora na periodični rezultat

Polazeći od napred datih konceptualnih osnova i šematske aparature, a na osnovu datog kvanititativnog materijala, poreklo razlike u rezultatima II i I obračunskog perioda u konkretnom primeru može se utvrditi na sledeći način:

Page 70: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Shodno tome, razlika u rezultatima ovih perioda od 5.000 din nastala je zbog pogrešne ekonomičnosti trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje u kupnom iznosu od 30.000 din.

Bruto rezultat I perioda- razlika u ekonomičnosti trošenja+ razlika u stepenu koriščenja kapaciteta

(5.000 jed x 6 din)(5.000 jed x 5 din)

100.000 din.30.000 din.25.000 din.

Bruto razultat II perioda 95.000 din.

Page 71: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Odnosno 6 din po jedinici prodatih proizvoda i degresije fiksnih troškova u ukupnom iznosu od 25.000 din, odnosno po 5 din na obim prodaje od 5.000 din ovo zato što ne postoji razlika u obimu prodaje i nema naseđenih zaliha.Bez obzira na to što je u ovom periodu došlo do formiranja zaliha, periodični rezultat je manji nego u prvom periodu i to pri istom obimu većeg obima proizvodnje više nego kompanzirani negativnim efektima ekonomičnosti trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje (25.000 din naspram 30.000 din).

Page 72: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Razlika u rezultatima III i II perioda je negativna i iznosi 48.500 din (46.500 din – 95.000 din). Do porekla te razlike dolazimo na sledeći način:

Bruto rezultat II perioda - Razlika u obimu prodaje proizvoda proizvedenih i prodatih u kompariranim periodima+ Razlika u ekonomičnosti trošenja- Razlika u stepenu korišćenja kapciteta

(2.000 jed x 19.-)

(3.000 jed x 9)(3.000 jed. X

12.50)

95.000.- 38.000.-

27.000.-

37.500.-

Bruto rezultat III perioda 46.500.-

Page 73: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Periodični rezultat III perioda je znatno manji od rezultata II perioda, bez obzira što je došlo do formiranja zaliha, zato što se smanjio obim prodaje, a istovremeno je delovala progresija fiksnih troškova, pa su ti efekti više nego kompenzirali pozitivno dejstvo ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje.

Page 74: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Razlika rezultata IV i III perioda je negativna i iznosi 73.000 din (119.500 din – 46.500 din). Do porekla ove razilke dolazim na sledeći način:

Bruto rezultat III perioda + Razlika u obimu prodaje proizvoda proizvedenih u komparativnim periodima+ Razlika u obimu prodaje proizvedenih proizvod. u ranijim a prod. u kompar. periodima a) Razlika iz II perioda (1.000 jed x 19 din) b) Razlika iz III perioda (1.000 x 15.50 din) - Razlika u ekonomičnosti trošenja (5.000 jed x 6 din) + razlika u stepenu korišćenja kapaciteta (5.000 jed x 7.50 din)

(2.000 jed x 15.5)

19.000.-15.500.-

46.500.- 31.000.-

34.500.-

30.000.-

37.500.-

Bruto rezultat IV perioda 119.500.-

Page 75: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

U četvrtom periodu je došlo do likvidiranja zaliha ali je rezultat znatno porastao u odnosu na treći period. Ovo je posledica pozitivnih efekata većeg obima prodaje proizvoda proizvedenih u IV (5.000 jed) odnosu na III period (3.000 jed) i to za 2.000 jedinica sa prosečnim bruto rezultatom od 15.5 din što je rezultiralo povećanjem bruto rezultata za 31.000 din zatim prodaje u IV periodu 1.000 jedinica proizvoda iz II perioda, čiji je prosečni bruto rezultat 19.0 din što je rezultiralo pozitivnim efektom od 19.000 din, kao i prodaje 1.000 jed proizvoda iz III perioda čiji prosečang bruto rezultata iznosi 15.5 din što je rezultiralo pozitinim efektom od 15.500 din.

Page 76: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Na taj način iznos pozitivnih efekata treba dodati i efekte degresije fiksnih troškova po jedinici od 7.5 din odnosno ukupnom efektom od 37.500 din.

Takvi pozitivni efekti više nego kompenziraju negativno dejstvo ekonomičnosti trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje od 30.000 din.

Efekti degresije i ekonomije trošenja varijabilnih činilaca obračunavani su prema obimu proizvodnje, a ne prema obimu prodaje, kakav je bio slučaj u prethodnim periodima.

Ovo zato što je obim prodaje veći od obima proizvodnje (prodaja 7.000 jedinica naspram proizvedenih 5.000 jedinica proizvoda).

Page 77: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3. Uticaj sistema obračuna po standardnim troškovima i periodični rezultat

Obračun po standardnim troškovima vrši svojevrsnu periodizaciju troškova koji imaju uticaja na iskazani periodični rezultat.

3.1. Periodizacija troškova u obračunu po standardnim troškovima i periodični rezultat Obračun po standardnim troškovima, kako je već

naglašeno, vrši svojevrsnu periodizaciju troškova. Ovaj obračun, pre svega, sve troškove neproizvodnog funkcionalnog područja smatra troškovima perioda. Međutim, pored toga troškovima perioda tretiraju se i negativna odstupanja stvarnih od standardnih troškova proizvodnje. Ovakav tretman troškova proizvodnje obuhvaćen preko negativnih odstupanja utiče direktno na visinu periodičnog rezultata.

Page 78: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Na osnovu takve periodizacije troškova daju se načelno izvući osnovni zaključci o efektima obračuna po standardnim troškovima na periodični rezultat u poređenju sa obračunom po stvarnim troškovima.

Za razliku od obračuna po stvarnim troškovima, sistem obračuna po standardnim troškovima odvaja troškove proizvoda od troškova perioda u okviru troškova proizvodnog funkcionalnog područja.

Pri tome se troškovima proizvoda smatra samo standardni deo nastalih troškova, a troškovima perioda negativna odstupanja stvarnih od standardnih troškova. Odsupanja se uključuju kao tekući reshod u bilansu uspeha perioda njihovog nastanka.

Page 79: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3.2. Intenzitet i vreme delovanja faktora na periodični rezultat

Zahvaljujući uključivanju samo standardnih proizvodnih troškova u cenu koštanja proizvoda i tekućem otpisivanju negativnih odstupanja stvarnih od standardnih troškova obračun po standardnim troškovima dovodi periodični rezultat u direktniju zavisnost od obima prodaje i prodajnih cena u odnosu na obračun po stvarnim troškovima.

Page 80: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Periodični rezultat u obračunu po standardnim troškovima, takođe, zavisi od ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje i efikasnosti rada, ali samo tekućeg perioda.

Nasuprot ovom u obračunu po stvarnim troškovima periodični rezultat zavisi od ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje i efikasnosti rada, kako tekućeg tako i perioda u kojima se proizvedeni učinci, čijom je prodajom ostvaren tekući period.

Page 81: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Standardni obračun troškova proizvoda uključuje i standardni iznos opšte fiksnih troškova proizvodnje.

Na taj način periodični rezultat određenog obračunskog perioda postaje, pored već pobrojanih faktora, zavisan i od stepena korišćenja kapaciteta u datom obračunskom periodu.

Drugim rečima, periodični rezultat postaje zavisan i od odnosa obima proizvodnje i obima prodaje u odnosnom obračunskom periodu.

Page 82: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

To praktično znači da visina periodičnog rezultata zavisi od toga da li su u određenom obračunskom periodu formirane nove zalihe, prodate ili zadržane prethodne zalihe proizvoda. Međutim, efekti ovog faktora u obračunu po standardnim troškovima daleko su blaži nego u obračunu po stavarnim troškovima.

Ovo zato što obračun po standardnim troškovima deo ukupnih fiksnih troškova proizvodnje kvantificiranih u negativnim odstupanjima, uključuje u tekuće rashode, a time nivo periodičnog rezultata postaje direktnije uslovljen obimom prodaje.

Page 83: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3.3. Ponašanje periodičnog rezultata i odnos obima proizvodnje i prodaje

U obračunu po standardnim troškovima, pod jednakim ostalim uslovima, periodični rezultat biće povoljniji u periodima formiranja zaliha proizvoda nego u periodima likvidiranja nasleđenih zaliha, što je zajedničko sa obračunom po stvarnim troškovima.

Međutim, postoji razlika u efektima na periodični rezultat u tom smislu što su oni u obračunu po standardnim troškovima znatno umereniji.

Page 84: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Ova razlika u efektima posledica je zbog toga što su formiranim zalihama sadržane, a samim tim i odloženi veći troškovi u stvarnom obračunu, što je dovelo do iskazivanja povoljnijeg rezultata.

Formirane zalihe u obračunu po standardnim troškovima vrede manje za iznos odstupanja između standardnih i stvarnih troškova, koja su negativna i pokrivena iz prihoda tekućeg perioda.

Shodno tome, za iznos negativnih odstupanja sadržan u formiranim zalihama u obračunu po stvarnim troškovima biće manji rezultat u obračunu po standardnim troškovima.

Page 85: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Likvidiranje nasleđenih zaliha nastaje kada tražnja za proizvodima premašuje proizvedenu količinu.

Bruto rezultat u obračunu po standardnim troškovima biće veći u odnosu na bruto rezultat u obračunu po stvarnim troškovima u periodima likvidiranja zaliha.

Razlika u bruto rezultatima posledica je toga što se iz prihoda ostvarenih prodajom likvidiranih zaliha pokrivaju standardni troškovi proizvodnje koji su manji od stvarnih troškova.

Shodno tome, razlika u vrednosti nasleđenih i prodatih zaliha u obračunu po standardnim i stvarnim troškovima (koji su manji od standardnih troškova) doveli su do većeg rezultata u obračunu po standardnim troškovima.

Page 86: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Opšte fiksni troškovi proizvodnje ostaju bez uticaja na visinu periodičnog rezultata u obračunu po standardnim troškovima samo u uslovima potpune stabilnosti obima proizvodnje i prodaje.

Ovo zbog toga što se njihov neapsorbovani deo ponavlja iz perioda u period u istom iznosu.

Isto tako u uslovima nepostojanja zaliha proizvoda ne bi se po ovom osnovu pojavljivale razlike u obračunatim periodičnim rezultatima po standardnim u odnosu na stvarni obračun troškova.

Page 87: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3.4. Kvantitativna analiza uticaja obračuna po standardnim troškovima na periodični rezultat

Ova analiza podrazumeva analizu uticaja faktora na sukcesivne periodične rezultate utvrđene na bazi obračuna po standardnim troškovima, kao i analizu inteziteta delovanja fakora periodičnih rezultata u obračunu po stvarnim i standardnim troškovima.

3.4.1. Intenzitet delovanja faktora periodičnog rezultata

u sukcesivnim periodima Analiza delovanja faktora izvršićemo na istom

kvantitativnom materijalu datom uz obračun po stvarnim troškovima uz neophodne dodatne podatke.

Page 88: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3.4.2. Kvantitativni podaci za analizu

Kakve efekte na periodični rezultat ima periodizacija troškova proizvodnje u obračunu po standardnim troškovima pokazaćemo na brojčanom primeru, koji smo koristili pri analizi istih efekata u sistemu obračuna po stvarnim troškovima, dopunjujući ga podacima o kapacitetu na bazi dostižnih ostvarenja, kao i podacima o stepenu korišćenja kapaciteta. Ti podaci dati su u sledećem pregledu:

Page 89: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Produkt obračuna po standardnim troškovima je konstantna cena koštanja pri nepromenljivim uslovima standardizacije. Ta cena koštanja, na primer, ima sledeće elemente:

Elementi Period I

Period II

Period III

Period IV

Ukupno

1. početne zalihe gotovih pr.2. proizvodnja3. prodaja4. krajnje zalihe gotovih pr.5. stepen dostižnog ostvarenj6. stepen iskor. kapaciteta

-5.0005.000

-10.000

50%

-6.0005.0001.000

10.00060%

1.0004.0003.0002.000

10.00040%

2.0005.0007.000

-10.000

50%

-20.00020.000

-40.000

50%

Page 90: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Kalkulacije jedinične cene koštanja iznos

Standardni troškovi direktnog materijala1. Standardni troškovi direktnog rada2. Standardni o.v.t. proizvodnje3. Standardni o.f.t. proizvodnje

37.00 din.20.00 din.

8.00 din.15.00 din.

Standardna proizv. Cena koštanja po jedinici 80.00 din.

Na osnovu prednjih podataka moguće je utvrditi standardni bruto rezultat po navedenim periodima. Kada se podaci o stvarnim troškovima po elementima cene koštanja, koje smo utvrdili u obračunu po stvarnim troškovima, uporede sa standardnim iznosima troškova dolazi se do relevantnih odsupanja koja su u primeru negativna i smatraju se troškovima perioda. Pokrićem troškova sadržanim u odstupanjima iz ostvarenih prihoda dolazi se do rezultata pojedinih perioda utvrđenih na bazi obračuna po standardnim troškovima.

Page 91: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Komparativni bilansi uspeha po periodima, pri prodajnoj ceni od 120 din., izgledaju kao u pregledu:

Elementi Period I Period II Period III Period IV Ukupno

A) Prih. od prodajeB) Stand. tr. prod. pr. (3-4) 1. Stand. c.k. poč. zaliha 2. Stand. tr. proizvodnje a) Direktan material b) Direktan rad c) O.v. troškovi d) O.f. troškovi 3.Stand. tr. ukuo. (1+2) 4. Stand c.k. krajnih zalihC) Stand. bruto result (A-B)D) Troškovi perioda a) neg. odst. kod dir. . b) neg. odst. kod dir. r. c) neg. ods. kod o.v. p. d) neg. odst. kod o.f. p.E) Proizv. tr. za pokri (B+D)F) Bruto rezultat (A-E)

600.000400.000

-400.000185.000100.00040.00075.000

400.000-

200.000100.00015.000

-10.00075.000

500.000100.000

600.000400.000

-480.000222.000120.00048.00090.000

480.00080.000

200.000126.00030.000

-36.00060.000

526.00074.000

360.000240.00080.000

320.000148.00080.00032.00060.000

400.000160.000120.00098.0004.000

-4.000

90.000338.00022.000

840.000560.000160.000400.000185.000100.00040.00075.000

560.000-

280.000115.00020.000

-20.00075.000

675.000165.000

2.400.0001.600.000

-1.600.000

740.000400.000160.000300.000

1.600.000-

800.000439.00069.000

-70.000

300.0002.039.000

361.000

Page 92: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Do iznosa negativnih odstupanja došli smo tako što smo od standardnih troškova pojedinih vrsta i grupa troškova oduzeli njihov stvarni iznos.

Tako se do negativnih odstupanja direktnog meterijala od 15.000 din. za prvi period došlo na taj način što se od standardnih troškova direktnog meterijala u ovom periodu, koji iznose 185.000 din., oduzme stvarni iznos ovih toškova za isti period od 200.000 din.

Na taj način dolazi se do svih ostalih odstupanja.

Page 93: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3.4.3. Komparativna analiza delovanja faktora na sukcesivne periodične rezultate

Zavistnost periodičnog rezultata od obima prodaje, ekonomije trošenja varijabilnih činilaca, efikasnosti rada i stepena korišćenja kapaciteta moguće je kvantificirati pomoću sledeće šeme:

Bruto rezultat predhodnog perioda

± Efekti promene obima prodaje

(razlika u obimu prodaje x standardni bruto rezultat)

± Efekti promene ekonomije trošenja varijabilnih činilaca (razlika odst. stvarnih od standardnih varijabilnih tr. predhodnog i tekućeg perioda)

Page 94: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

± Efekti promene efikasnosti rada (razlika odstupanja stvarnih od standardnih tr. direktnog rada predhodnog i tekućeg perioda) ± Efekti promene stepena korišćenja kapaciteta (razlika odsupanja stvarnih od standardnih tr. direktnog rada predhodnog i tekućeg perioda) ± Efekti promene stepena korišćenja kapaciteta (razlika odstupanja stvarnih od standardnih o.f. troškova proizvodnje predhodnog i tekućeg perioda) Bruto rezultat tekućeg perioda Primena ove šeme na analizirani primer, gde

je razlika između periodičnih rezultata prvog i drugog perioda negativna i iznosi 26.000 din. (74.000 din. – 100.000 din.), daje sledeće kvantitativne efekte delovanja pomenutih faktora.

Page 95: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Očigledno je da je razlika u periodičnim rezultatima I i II perioda posledica većeg stepena ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje provog u odnosu na drugi period i većeg stepena korišćenja kapaciteta prvog u odnosu na drugi period.Razlika u razultatima III i II perioda, takođe, je negativna i iznosi 52.000 din. (22.000 din. – 74.000 din.). Ona je posledica dejstva faktora, čija kvantifikacija prikazana šematski izgleda ovako:

Bruto rezultat I perioda Efekti promene ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje (25.000 din. – 66.000 din.) Efekti promene stepena korišćenja kapaciteta (75.000 din. – 60.000 din.) Bruto rezultat II perioda

100.000 din.

- 41.000 din.15.000 din.

74.000 din.

Page 96: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Kvantificiranje dejstva promene obima prodaje, ekonomije trošenja varijabilnih činilaca i stepena korišćenja kapaciteta na periodični rezultat četvrtog u odnosu na treći period dati su u sledećem šematskom prikazu:

Bruto razlika II perioda

Efekti po osnovu promene obima prodaje (3.000 pr. – 5.000 pr.) x 40 din. Efekti promene ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje (66.000 din. – 8.000 din.) Efekti promene stepena korišćenja kapaciteta (60.000 din. – 90.000 din.)Bruto rezultat III perioda

74.000 din.-80.000 din.

+58.000 din

- 30.000 din

22.000 din.

Page 97: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Pozitivna razlika u periodičnim rezultatima IV i III perioda od 143.000 din. (165.000 din. – 22.000 din.) posledica je većeg obima prodaje u IV u odnosu na III period od 4.000 jedinica, odnosno ostvarenog bruto rezultata po tom osnovu za 160.000 dinara, kao i povećanje stepena korišćenja kapacitata od 15.000 din. Niži stepen ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje u IV periodu smanjio je bruto rezultat za 32.000 dinara.

Bruto rezultat III perioda Efekti po osnovu promene obima prodaje

(7.000 pr. – 3.000 pr.) x 40 din. Efekti promene ekonomije trošenja varijabilnih

činilaca proizvodnje (8.000 din. – 40.000 din.) Efekti promene stepena korišćenja kapaciteta

(90.000 din. – 75.000 din.) Bruto rezultat IV perioda

22.000 din.

+160.000 din..

-32.000 din.

+15.000 din.

165.000 din.

Page 98: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3.4.4.Komparativna analiza periodičnih rezultata u obračunu po stvarnim i standardnim troškovima

Analiza razlika u periodičnim rezultatima utvrđenim na bazi obračuna po stvarnim i standardnim troškovima polazi od njihovog prethodnog kvantificiranja koje je prikazano na sledećem pregledu:

Periodični rezultat Period I Period II Period III

Period IV

Ukupno

1. na bazi obračuna po stand. tr.2. na bazi obračuna po stv. tr.

100.000100.000

74.00095.000

22.00046.500

165.000119.500

361.000361.000

1. razlika - (21.000) (24.500) 45.500 -

Page 99: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Na osnovu datog pregleda zaključujemo da, prvi period, koji počinje i završava se bez zaliha gotovih proizvoda, pokazuje da su rezultati isti po oba sistema obračuna troškova. Isti zaključak se može izvesti i za sva četiri perioda uzeta zajedno.

To samo potvrđuje zaključak da u uslovima nepostojanja zaliha učinaka izbor sistema obračuna troškova ostaje bez uticaja na periodični rezultat.

Page 100: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Iz ovog proizilazi sasvim logičan zaključak da razlike u rezultatima utvrđenim na osnovu različitih sistema obračuna troškova nastaju zbog postojanja zaliha učinaka na početku i/ili na kraju perioda. to je slučaj II, III i IV analiziranim periodom.

U tim slučajevima razlike nastaju zbog različitog vrednovanja zaliha učinaka, odnosno različitog iznosa troškova sadržanih u tim zalihama.

Page 101: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Vrednost zaliha učinaka u obračunu po standardnim troškovima, zasnovanom na objektiviziranim standardima, biće uvek manja od vrednosti istih zaliha u obračunu po stvarnim troškovima.

Ovo zbog toga što je razlika između stvarnih i standardnih troškova kvantificirana odstupanjima sa negativnim karakterom u obračunu po standardnim troškovima, tretirana troškovima perioda u kome su nastali, a u obračunu po stvarnim troškovima ona su sadržana u zalihama učinaka.

Page 102: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Shodno tome, razlika u periodičnim rezultatima prema stvarnom i standardnom obračunu troškova treba tražiti u razlikama između troškova sadržanih u zalihama učinaka prenetih iz ranijih perioda u obračunu po stvarnim troškovima i troškovima odloženih u zalihama učinaka po stvarnim troškovima.

U konkretnom primeru te razlike izgledaju ovako:

Page 103: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Elementi Period I Period II Period III Period IV Ukupno

I Troškovi u početnim zalihama1. na bazi obračuna po stv. tr.2. na bazi obračuna po stand. tr.

--

--

101.00080.000

205.500160.000

--

1. razlika (1-2) - - 21.000 45.500 -

II Troškovi u krajnjim zalihama1. na bazi obračuna po stv. tr.2. na bazi obračuna po stand. tr.

--

101.00080.000

205.500160.000

--

--

1. razlika (1-2) - 21.000 45.500 - -

III Efekti na periodični rezultat (I-II)1. više donetih troškova u poč. zalihama u

obračunu po stv. tr.2. manje odloženih tr. u kraj. zalihama u

obračunu po stand. tr.

--

-21.000

21.00045.500

45.500-

--

1. razlika (1-2) - (21.000) (24.500) 45.500 -

Page 104: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Faktički razlika u periodičnim rezultatima svode se na razlike između odstupanja stvarne i standardne vrednosti početnih zaliha i odstupanja stvarne od standardne vrednosti krajnjih zaliha.

Pri tome su prva odstupanja jednaka razlici između standardne i stvarne vrednosti početnih zaliha koja, na primer u III periodu iznose 21.000 din. (101.000 din. za stvarne – 80.000 din. za standardne).

Na isti način se dolazi do odstupanja stvarnih od standardnih troškova sadržanih u krajnjim zalihama, koja su u III periodu negativna i iznose 45.500 din. (205.500 din. po stvarnim – 160.000 din. po standardnim).

Page 105: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Razlika u ovim odstupanjima je negativna i iznosi 24.500 din. (21.500 din. – 45.500 din.). Ona mora biti jednaka razlici u periodičnim rezultatima trećeg perioda utvrđenih po stvarnim u odnosu na standardni obračun, koja, takođe, ima negativan predznak i iznosi 24.500 din. (22.000 din. – 46.500 din.).

Razlika između više prenetih troškova u početnim zalihama na bazi obračuna po stvarnim troškovima i manje odloženih troškova u obračunu po standardnim troškovima po pojedinim periodima apsolutno se podudaraju sa razlikama u periodičnim rezultatima. Tako u III periodu razlika u periodičnom rezultatu je negativna i iznosi 24.500 din. (22.000 din. – 46.500 din.). Ona odgovara razlici između više prenetih troškova u početnim zalihama u obračunu po stvarnim i manje odloženih troškova u krajnjim zalihama u obračunu po standardnim troškovima, tj. razlici između 21.000 din. i 45.500 din.

Page 106: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Faktički razlike u periodičnim rezultatima su jednake zalihe i odstupanja negativnog karaktera koja se odnose na početne zalihe.

Tako razlika u I periodu od 21.000 din. potiče samo od negativnog odstupanja krajnjih zaliha jer početnih zaliha nema.

Razlika III perioda od 24.500 din. potiče od razlike između 21.000 din. koji predstavljaju negativno odstupanje kod početnih zaliha i 45.500 din., koji predstavljaju negativno odstupanje stvarnih od standardnih troškova krajnjih zaliha. Razlika u IV periodu od 45.500 din. odnosi se samo na negativna odstupanja kod početnih zaliha, pošto krajnjih zaliha nema.

Page 107: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

3.4.5. Princip korelacije i obračuna po stvarnim i standardnim toškovima

Da periodični bruto rezultat doslednije prati liniju prihoda u obračunu po standardnim nego u obračunu po stvarnim troškovima pokazaće grafička ilustracija odnosa prihoda i bruto rezultata utvrđenih na bazi obračuna po stvarnim i standardnim troškovima prikazana na slici 3. (na sledećoj strani).

Page 108: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Očigledno je, da obračun po standardnim troškovima značajnije uvažava princip korelacije, kao jedan od osnovnih principa periodizacije troškova i razultata, jer odgovarajućim prihodima sučeljava njima uslovljene troškove.

Naime, periodični bruto rezultat prati razvoj linije prihoda uprkos činjenici da između njih ne postoji odnos proporcionalnosti.

U pretpostavljenim uslovima, koji nisu daleko od stvarnosti, bruto rezultat utvrđen na bazi obračuna po stvarnim troškovima ne prati dosledno liniju prihoda, što je suprotno logici stvari i najčešće unosi zabunu kod korisnika njegovih informacija.

Page 109: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Obračun periodičnog bruto rezultata na bazi standardnih troškova omogućio je da linija bruto rezultat uglavnom prati razvoj prihoda, što odgovara logici formiranja peridočnog rezultata.

Direktna proporcionalnost nije praktično ni izvodljiva jer deluju različiti faktori sa različitim usmerenjima i intenzitetom, ali je svakako uočljivo da se periodi pada prihoda podudaraju sa padom bruto rezltata.

Prema tome, obračun po standardnim troškovima obezbeđuje obračun i iskazivanje realnih periodičnih rezultata, odnosno ispravnije bilansiranje odloženih troškova u zalihama učinaka nego obračun po stvarnim troškvima.

Page 110: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

4. Kvantitativna analiza efekata sistema obračuna po varijabilnim troškovima na periodični rezultat

Već smo istakli da se kod sistema obračuna po varijabilnim troškovima na jedinicu proizvoda alociraju samo varijabilni troškovi te se u tom smislu i vrednost zaliha sastoji samo od varijabilnih troškova.

Međutim, kod ovog obračuna postoji mogućnost alociranja stvarno nastalih varijabilnih troškova na jedinicu proizvoda ili alociranja samo standardnih varijabilnih troškova tretiraju rashodom perioda i otpisuju na teret tekućeg perioda.

Ako radi bolje uporedivosti sa prethodnim sistemima obračuna pretpostavimo da se radi o obračunu po standardnim varijabilnim troškovima i da oni iznose:

Page 111: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

te ako takođe pretpostavimo da se svi neproizvodni troškovi, tj. troškovi prodaje, uprave i administracije, bez obzira na to da li su fiksni ili varijabilni, tretiraju rashodom perioda i otpisuju na teret tekućeg prihoda, obračun po varijabilnim troškovima rezultirao bi u sledećim periodičnim finansijskim rezultatima:

Uporedni bilansi uspeha (obračun po varijabilnim troškovima)

Standarni troškovi direktnog materijala 14.900 dinara/t

Standarni troškovi direktnog rada 1.060 dinara/t

Standardni opštevarijabilni troškovi 268 dinara/t

Svega standardni varijabilni troškovi 16.228 dinara/t

Page 112: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Red.Br.

Elementi Godina

2009. 2010. 201X.

1. Prihodi od realizacije 282.900.000 308.525.000 289.050.000

II Troškovi real.proizvodnje

1. Cena košt. poč. zaliha - 21.096.400 4.868.400

2. Troškovi mater.izrade 224.990.000 209.345.000 226.480.000

3. Troškovi LD izrade 16.006.000 14.893.000 16.112.000

4. O.V.t. proizvodnje 4.046.000 3.765.000 4.074.000

5. Trošk.ukupne proizvodnje 245.042.000 249.099.400 251.534.400

6. Cena košt.krajnj.zaliha 21.096.400 4.868.400 22.719.200

7. Troš.realizovanih proizv. 223.945.600 244.231.000 228.815.200

III Odst.od stan.varij.troškova

8. Odstup.od stand.v.troš.m. 1.661.000 1.335.000 2.280.000

9. Odstup. od stand.v.tr.LD - - -

10. Odstup. od stand. O.V.t.pro - - -

11. Odstupanje od o.f.t. 1.661.000 1.335.000 2.280.000

Page 113: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

IV Svega odst.od varij. troš. 225.606.000 245.566.000 231.095.200

V Kontrib.(marg)rezul.(I – 12) 57.293.400 62.959.000 57.954.800

VI Fiks.troškovi proizvodnje 38.850.000 38.850.000 38.850.000

VII Neproizvodni troš.perioda

12. Fiksni troškovi prodaje 3.451.000 3.451.000 3.451.000

13. Varijabilni troš.prodaje 8.280.000 9.030.000 8.460.000

14. Fiksni troš.uprave i admin. 6.644.000 6.644.000 6.644.000

15. Svega nepr. troškova per. 18.375.000 19.125.000 18.555.000

VIII Ukup.troš. za pokr. (VI+15) 57.375.000 19.125.000 18.555.000

Page 114: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Očita je potpuna disproporcija u dinamici periodičnih finansijskih rezultata u odnosu na ranije tretirane sisteme obračuna troškova. Potpuna uslovljenost finansijskog rezultata obimom realizacije svakako je došla do izražaja u ovom obračunu, što kao posledicu prouzrokuje u 2009. godini najpovoljniji finansijski rezultat, jer je u tom periodu i obim realizacije najveći.

U 2009. i 201x. godini, bez obzira na viši obim proizvodnje, ostvareni su nepovoljni finansijski rezultati iz razloga što su u vrednosti zaliha odloženi samo varijabilni troškovi, dok su svi fiksni troškovi pokriveni tekućim prihodom.

Page 115: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Upoređujući dobijene periodične finansijske rezultate sistemom obračuna po varijabilnim troškovima u odnosu na obračun po standardnim troškovima, konstatovaćemo sledeće razlike:

Periodični rezultat na bazi: 2009. 2010. 201X.

Sistem obračuna po stand.troš. 2.928.400 2.784.000 2.969.800

Sistem obr. po varijabiln. troš. 68.400 4.984.000 549.800

Razlika 2.860.000 (2.200.000) 2.420.000

Page 116: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Razlike su takođe posledica različitog vrednovanja zaliha. Naime, dok su zalihe u sistemu obračuna po standardnim troškovima vrednovane po standardnoj ceni koštanja od 18.428 dinara/t, dotle su u sistemu obračuna po varijabilnim troškovima koji iznose 16.228 din/t razliku predstavljaju standardni fiksni troškovi u iznosu od 2.200 din/t, što se odražava i na periodični rezultat kako sledi:

kako u 2009. godini nema početnih zaliha, krajnje zalihe u potpunosti utiču na visinu periodičnog rezultata,a to je 1.300 t X 2.200 din = 2.860.000 odloženih fiksnih troškova u vrednosti zaliha, zbog čega je za tu razliku periodični rezultat po standardnim troškovima povoljniji,

010. godine početne zalihe su 1.300 t, a krajnje 300 t, što znači da je neto efekat zaliha na rezultat te godine 1.000 t X 2.200 dinara = 2.200.000 dinara, za koliko je sada povoljniji periodični rezultat dobiven po varijabilnim troškovima jer u tim zalihama, koje su realizovane, nisu bili sadržani fiksni troškovi,

Page 117: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

u 201X. godini početne zalihe su 300 t, a krajnje 1.400 t, što znači da na periodični rezultat deluje 1.100 t X 2.200 din. = 2.420.000 din. ponovo odloženih fiksnih troškova u vrednosti zaliha na kraju 2009. godine, radi čega je periodični rezultat dobiven obračunom po standardnim troškovima povoljniji nego po varijabilnim troškovima.

Prema tome, na osnovu prethodnih izlaganja o uticaju pojedinih sistema obračuna troškova na visinu i karakter periodičnog finansijskog rezultata mogu se izvući sledeći zaključci:

različit sistem obračuna troškova prouzrokuje i različite, po visini i karakteru, periodične finansijske rezultate zbog diferenciranog obračunskog tretmana troškova pojedinih funkcionalnih područja,

primena različitih sistema obračuna troškova neće imati uticaja na visinu i karakter periodičnog finansijskog rezultata ukoliko se ne pojavljuju zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, jer u tim uslovima i ne postoji mogućnost diferenciranog obračunskog tretmana troškova pojedinih funkcionalnih područja

različiti sistemi obračuna troškova mogu se reflektovati samo u različitim periodičnim finansijskim rezultatima, a nemaju uticaja na visinu i karakter totalnog rezultata, tj. rezultata kada su sve ekonomske transakcije dovedene do kraja.

Page 118: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

4.1. Efekti obračuna po standardnim varijabilnim troškovima na preriodični rezultat

Analiza efekata obračuna po standardnim varijabilnim troškovima na periodični rezultat podrazumeva poznavanje ponašanja periodičnog rezultata u odnosu na promene relevantnih faktora koji ga determinišu.

4.2.Periodizacija troškova u obračunu po standardnim varijabilnim troškovima

Obračun po standardnim varijabilnim troškovima podvaja varijabilne troškove proizvodnje na troškove proizvoda i troškove perioda, pri tome troškove perioda čine odstupanja stvarnih od standardnih varijabilnih troškova proizvodnje, koji su razultat organizacionih slabosti preduzeća.

Page 119: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

U ovom smislu postoji sličnost ovog obračuna sa obračunom po punim standardnim troškovima.

Razlika među njima je u tretmanu fiksnih troškova proizvodnje, koje obračun po punim standardnim troškovima uključuje u proizvodnu cenu koštanja u standardnom iznosu, dok ih obračun po standardnim varijabilnim troškovima smatra troškovima perioda.

To praktično znači da obračun po standardnim varijabilnim troškovima ne poznaje troškove proizvoda među fiksnim troškovima proizvodnje.

Page 120: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

4.2.1. Faktori koji utiču na periodični rezultat

Periodični rezultat u obračunu po standardnim varijabilnim troškvoma zavisi od obima prodaje i prodajnih cena, kao i od ekonomičnosti trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje i efikasnosti rada u tekućem periodu, a ne i od ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje i efiksanosti rada perioda u kojima su učinci proizvedeni, a čijom je realizacijom ostvaren tekući prihod, kao kod obračuna po stvarnim troškovima. Zavisnost peridoičnog rezultata od ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje i efiksnosti rada tekućeg perioda zajednička je karakteristika sa obračunom po punim standardnim troškovima.

Page 121: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Periodični rezultat u obračunu po standardnim varijabilnim troškovima potupuno je nezavistan od stepena iskorišćenja kapaciteta, odnosno od pomeranja zaliha učinaka.

Ovo iz razloga što u troškove proizvoda ne uključuje ni jedan deo opšte fisnih troškova proizvodnje.

Shodno tome, ukoliko se pretpostavi da nema odstupanja stvarnih od standardnih varijabilnih troškova proizvodnje, periodični rezultat u obračunu po standardnim varijabilnim troškovima je isključivo zavistan od obima prodaje i prodajnih cena.

Ovakva zavisnost periodičnog rezultata imanentna je logici njegovog ostvarivanja.

Page 122: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

4.2.2. Ponašanje rezultata u obračunu po standardnim

varijabilnim troškovima Zahvaljujući koncepcijskim razlikama u odnosu

na obračun po punim standardnim troškovima u periodima formiranja zaliha obračun po standardnim varijabilnim troškovima iskazuje manje periodične rezultate nego obračun po punim standardnim troškovima.

Ovo iz razloga što obračun po standardnim varijabilnim troškovima ne pruža mogućnost odlaganja dela tekućih fiksnih troškova u zalihama učinaka.

Page 123: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Nasuprot tome, u periodima likvidiranja zaliha obračun po standardnim varijabilnim troškoviam iskazuje veći periodični rezultat nego obračun po punim standrdnim troškovima.

Ovo zbog toga što se ista masa fiksnih troškova pokriva većim prihodima, koji se postižu i od prodaje proizvoda proizvedenih u ranijim periodima.

Nepostojanje početnih i krajnjih zaliha učinaka ili njihovo reprodukovanje u istom iznosu iz perioda u period dopinosi tome da oba sistema obračuna produkuju identične periodične rezultate.

Page 124: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

4.3. Intenzitet delovanja faktora na sukcesivne periodične rezultate

Analiza efekata obračuna po standardnim varijabilnim troškovima na konkretnom primeru zahteva komparaciju ovih efekata iz perioda u period, kao i komparaciju njihovih efekata sa efektima drugih sistema obračuna troškova.

4.3.1.Kvantitaivni podaci za analizu Analiza se zasniva na kvantitativnom materijalu

prezentiranom uz sistem obračuna po stvarnim i punim standardnim troškovima, koji u jednom delu ovde ponavljamo. Naime, podaci o obimu proizvodnje i prodaje gotovih proizvoda, kao i o početnim i krajnjim zalihama učinaka po periodima izgledaju ovako:

Page 125: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Standardna varijabilna cena koštanja po jedinici proizvoda čini deo pune standardne cene koštanja i ona sadrži sledeće elemente:

Podaci Period I Period II Period III Period IV Ukupno

1.Početna zaliha gotovih pr.2.Proizvodnja tekućeg peri.3.Prodaja gotovih proizvoda4.Krajnje zalihe gotovih pr.

-5.0005.000

-

-6.0005.0001.000

1.0004.0003.0002.000

2.0005.0007.000

-

-20.00020.000

-

Page 126: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Na osnovu datih prodataka i stvarno nastalih troškova, koji su dati uz obračun po stvarnim troškovima, pri nepromenjenoj prodajnoj ceni od 120 din., moguće je sačiniti sledeće komparativne bilanse uspeha:

Kalkulacija jedinične stand. var. c. k.

Elementi Iznos

Troškovi direktnog materijalaTroškovi direktnog radaO.v.t. proizvodnje

37.00 din.20.00 din.8.00 din.

4. Proizvodnja varijabilna cena koštanja 65.00 din.

Page 127: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Elementi Period I Period II Period III Period IV Ukupno

A) Prih. od prod. pr.B) Stand. v.t. pr. pr. (3-4)Stand var. c.k. p. z.Stand. var. tr. proizv.Direktan mat.Direktan radO.v.t.Stand. v.t. uk. pr. (1+2)Stand. var. c.k. kr. zal.A) Stand. marg. rez. (A-B)B) Troškovi periodaOdst. kod dir. m.Odst. kod. dir. r.Odst. kod o.v.t. pr.A) Uk. var. tr. pr. (B+D)B) Marg. rez. pr. (A-C) C) Fiksni troškoviD) Bruto rezultat (F-G)

600.000325.000

-325.000185.000100.000

40.000325.000

-275.000

25.00015.000

-10.000

350.000250.000150.000100.000

600.000325.000

-390.000222.000120.000

48.000390.000

65.000275.000

66.00030.000

-36.000

391.000209.000150.000

59.000

360.000195.000

65.000260.000148.000

80.00032.000

325.000130.000165.000

8.0004.000

-4.000

203.000157.000150.000

7.000

840.000455.000130.000325.000185.000100.000

40.000455.000

-385.000

40.00020.000

-20.000

495.000345.000150.000195.000

2.400.0001.300.000

-1.300.000

740.000400.000160.000

1.300.000-

1.100.000139.000

69.000-

70.0001.439.000

961.000600.000361.000

Page 128: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

4.3.2. Kvatitativna analiza delovanja faktora na periodični rezultat

Imajući u vidu delovanje obima prodaje, ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje i efikasnosti rada na periodični rezultat utvrđen na bazi obračuna po standardnim varijabilnim troškovima pri nepromenjenim prodajnim cenama, moguće je kvantificirati njihove pojedinačne efekte pomoću sledeće šeme:

Razlika u rezultatima III i II perioda je, takođe, negativna i iznosi 52.000 din. (7.000 din. – 59.000 din.). ona je posledica neto efekata smanjenja obima prodaje sa 5.000 proizvoda na 3.000 proizvoda i povećanog stepena ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje izražene kroz manje odstupanje stvarnih od standardnih varijabilnih troškova, čiji su pojedinačni efekti dati u prezentiranoj šemi, izgledaju ovako:

Page 129: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Razlika u periodičnim rezultatima IV i III perioda je pozitivna i iznosi 188.000 din. (195.000 din. – 7.000 din.), a posledica je neto efekata povećanja obima prodaje sa 3.000 proizvoda na 7.000 proizvoda, tj. 4.000 proizvoda i smanjenja stvarne ekonomije trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje izraženog kroz povećanje odstupanja stvarnih od standardnih varijabilnih troškova.

Brtuo rezultat II perioda - razlika u ekonomičnosti trošenja

Efekti po osnovu povećanja obima prodaje (2.000 kom. X 55 din.) Efekti po osnovu rezlike u ekonomiji trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje(66.000 din. – 8.000 din.)

59.000 din.

-110.000 din.

58.000 din.

Bruto rezultat III perioda 7.000 din..

Page 130: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Pojedinačni efekti ovih faktora dati su u sledećoj šemi:

Bruto rezultat III perioda Efekti po osnovu povećanja obima prodaje (4.000

kom. X 55 din.)

Efekti po osnovu razlike u ekonomiji trošenja varijabilnih činilaca proizvodnje (8.000 din. – 40.000 din.)

7.000 din.

220.000 din.

32.000 din..

Bruto rezultat IV perioda 195.000 din

Page 131: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

4.3.3. Komparativna analiza periodičnih rezultata u obračunu po standardnim i standardnim varijabilnim troškovima

Analiza kvantitativnih razlika u periodični rezultatima utvrđenim na osnovu obračuna po standardnim varijabilnim troškovima i obračuna po punim standardnim troškovima, koje u konkretnom primeru po periodima izgledaju kao u pregledu:

Page 132: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Dovodi nas u vezu sa vrednostima početnih i krajnjih zaliha gotovih proizvoda. Vrednost gotovih proizvoda i u jednom i u drugom sistemu obračuna sadrži standardne varijabilne troškove.

Periodični rezultat Period I Period II Period III

Period IV

Ukupno

1.Na bazi obr. po stand.var. tr 2.Na bazi obr. po stand. tr.

100.000100.000

59.00074.000

7.00022.000

195.000195.000

361.000361.000

1. Razlika - (15.000) (15.000) 30.000 -

Page 133: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

Razlika je samo u standardnim fiksnim troškovima. Naime oni su obavezni sastavni element vrednosti

gotovih proizvoda u obračunu po punim standardnim troškoivma i to prema stepenu korišćenja kapaciteta, dok su u obračunu po standardnim varijabilnim troškovima uključeni u rashode perioda i to nezavisno od stepena iskorišćenja kapaciteta.

Konzistentno tome, razlike u periodičnim rezultatima jednake su standardnim fiksnim troškovima, koji su sastavni element cene koštanja po punim standardnim troškovima, dok u obračunu po standardnim varijabilnim troškovima oni su izvan cene koštanja.

Page 134: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

U konkretnom slučaju te razlike date su u sledećem pregledu:

Vrednost fiksnih troškova u zalihama

Period I

Period II Period III Period IV Ukupno

1. Opšti fiksni tr. u poč. zaliha.2. Opšte fiksni tr. u krajnj. zalih.

--

-15.000

15.00030.000

30.000-

--

3.Razlika (1-2) - (15.000) (15.000) 30.000 -

4. Standardni fiksni tr. po jed. 15 15 15 15 -

Fiksni troškovi u zalihama utvrđeni su kao proizvod standardnih fiksnih troškova po jedinici i obimu gotovih proizvoda na početku, odnosno na kraju obračunskog perioda. Upoređivanjem ovih razlika sa razlikama u periodičnim rezultatima utvrđenim na bazi obračuna po punim standardnim, odnosno standardnim varijabilnim troškovima, uočava se da se ona apsolutno podudaraju.

Page 135: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

1. Kvantitativna analiza efekata različitih sistema obračuna troškova na periodični rezultat

2. Efekti sistema obračuna stvarnih/ukupnih troškova na periodični rezultat

3. Efekti apsorpcionog sistema obračuna troškova na periodični rezultat

4. Kvantitativna analiza efekata sistema obračuna po standardnim troškovima na periodični rezultat

5. Kvantitativna analiza efekata sistema obračuna po standardnim troškovima na periodični rezultat

6. Osnovna obeležja obračuna po stvarnim troškovima

7. Tretman troškova poslovanja

ORIJENTACIONA PITANJA

Page 136: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

8. Faktori uslovljenosti proizvodne cene koštanja rezultata9. Ponašanje rezultata i odnos obima proizvodnje i obima prodaje10. Kvantitativna analiza uticaja obračuna po stvarnim troškovima na

periodični rezultat 11. Analiza intenziteta delovanja faktora na proizvodnu cenu koštanja 12. Vremenski aspekt analize delovanja faktora13. Komparativna analiza sukcesivnih periodičnih rezultata 14. Konceptualna osnova komparativne analize15. Komparativna analiza intenziteta i vremena delovanja faktora na

periodični rezultat16. Uticaj sistema obračuna po standardnim

troškovima i periodični rezultat17. Periodizacija troškova u obračunu po standardnim troškovima i periodični rezultat18. Ponašanje periodičnog rezultata i odnos obima proizvodnje i prodaje19. Komparativna analiza delovanja faktora na sukcesivne periodične

rezultate20.Komparativna analiza periodičnih rezultata u obračunu po stvarnim i

standardnim troškovima

Page 137: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

21. Kvantitativna analiza efekata sistema obračuna po varijabilnim troškovima na periodični rezultat

22. Efekti obračuna po standardnim varijabilnim troškovima na preriodični rezultat

23. Komparativna analiza periodičnih rezultata u obračunu po standardnim i standardnim varijabilnim troškovima

Page 138: Upravljačko računovodstvo četvrtak, 05.05.2011. Jedanaesta nedelja – predavanje

LOGOLOGO

HVALA NA PAŽNJI!