UPRAVLJANJE I KONTROLA RIZIKA

Ivan Adum

Predavanje

Zagreb, 25. svibnja 2006. godine

2

Sadržaj: UVOD..................................................................................................................................................................... 3 1 RIZIK IDENTITETA ................................................................................................................................. 3 2 RIZIK UGOVORA ..................................................................................................................................... 4 3 RIZIK OSNIVANJA................................................................................................................................... 4

3.1 OSNIVANJE ....................................................................................................................................... 4 3.2 VRIJEME & NOVAC.......................................................................................................................... 8 3.3 MJERILA USPJEŠNOSTI INVESTICIJE I/ILI ODLUKE ............................................................... 13 3.4 IZBOR STRATEGIJE ....................................................................................................................... 15

4 RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE............................................................................... 18 5 RIZIK U PROIZVODNJI, KAŠNJENJE I KVALITETA .................................................................... 23

5.1 KONTROLA KLJUČNIH FUNKCIJA ............................................................................................. 23 5.2 FIZIČKI RIZICI TIJEKOM GRADNJE ............................................................................................ 24

6 RIZIK NAKON ISPORUKE.................................................................................................................... 24 ZAGLAVAK ....................................................................................................................................................... 25 LITERATURA.................................................................................................................................................... 26

3

UVOD Rizici u brodogradnji su neminovni, oni su sastavni dio samog posla. Potrebno ih je: - Identificirati. - Dimenzionirati. - Kontrolirati odnosno ograničiti i/ili idealno eliminirati.

Najteže ih je naravno prepoznati u dovoljno ranoj fazi. Izvori rizika 1. Rizik identiteta. 2. Rizik ugovora. 3. Rizik osnivanja. 4. Rizik odnosa cijene i troška gradnje. 5. Rizici u proizvodnji, kašnjenje i kvaliteta. 6. Rizici nakon isporuke i tijekom garantnog perioda.

Po svom ishodištu rizici su unutarnji i/ili vanjski. Vanjski su u pravilu nekontrolabilni ali lakše uočljivi i vidljiviji tako da se na vrijeme mogu ugraditi amortizeri rizika kao što je Ugovor, odnosno njegove klauzule, garancije, police osiguranja, povećana cijena itd. Unutarnji su potencijalno mnogo opasniji jer smo skloni krivo procijeniti vlastito znanje/neznanje ali su kontrolabilni pa možemo djelovati prije nastanka posljedica, a ne samo reagirati nakon što se rizični događaj materijalizira. Posljedice rizika se mogu kategorizirati kao: a)održive – (sustainable) b)teške – (grave) c)razarajuće – (devastating) Očito da je najpogubnija kombinacija vanjski rizik bez prethodno ugrađenih amortizera. Posljedice su u pravilu razarajuće te je izvjestan samo jedan ishod, propast. Certus est incertus quando!

1 RIZIK IDENTITETA Kupac i graditelj Kao i kod «Ugovora o gradnji broda» kupac i graditelj su osnovica ishodište svega. Ako za sada apstrahiramo graditelja koji je često svojim neznanjem i površnošću glavni uzrok povećanog rizika drugi potencijalni rizik je kupac, odnosno njegova osobnost. Na fluktuirajućem tržištu, a sva su tržišta takva jer je to naprosto njihova priroda, česti su spekulativni kupci koji žele, a to je uostalom sasvim legitimno, zaraditi na budućoj povećanoj konjunkturi. Česti, ali ne i jedini signal su opcije uz osnovni ugovor.

4

Eliminacija tog rizika nije u potpunosti moguća, jer kupac na primjer uvijek može odustati od ugovora uz određenu penalizaciju recimo prve rate zato treba u pravilu tražiti da ona bude čim veća i da makar i umanjena bude plaćena i za opcijske brodove. To sve naravno vrijedi u uvjetima graditeljeve dominacije na tržištu. Moguća je i potpuna zaštita traženjem garancija za sva plaćanja. Poslovično neugodan kupac uzrokuje u pravilu veće troškove gradnje broda i zato je sasvim opravdano da mu se takva vrsta «premije osiguranja od neugodnosti» i naplati u osnovnoj cijeni.

2 RIZIK UGOVORA Standardizacija brodograđevnih ugovora je opća pojava. Nema zaista nikakve potrebe da se ponovo definira nešto što je već definirano. Na primjer nikome ni ne pada na pamet da piše vlastite police osiguranja i to prvenstveno zbog vlastite zaštite. AWES-ov standardni ugovor kao i najnovija verzija standardnog ugovora između norveških brodovlasnika i brodograditelja mogu poslužiti kao standardni obrazac u kojem je samo potrebno popuniti praznine tzv. «kućice». Bez potrebe da apostrofiramo neke nedavne vrlo neugodne i neprofesionalne postupke koji su vrlo ozbiljno naštetili brodogradilištima potrebno je da svaki brodograđevni inženjer vrlo pažljivo i strpljivo pročita sve klauzule ne samo tipskih ugovora o gradnji broda nego i sličnih tipskih ugovora o kupnji rabljenih brodova, o najmu brodova i recimo npr. kako se računa World Scale [7]. Pored angažiranja i školovanja vlastitih pravnika potrebno je uvijek i angažirati prvoklasne i provjerene odvjetnike specijalizirane za međunarodno pomorsko pravo. Takve bi se odvjetničke kuće trebale ujedno obavezati da će inženjere upoznavati s razlikama u postupcima možebitne arbitraže. Po dosegu svojih posljedica potencijalno najopasnije klauzule na koje treba posebno obratiti pažnju su:

a) Faulty design - nikada, ali baš nikada ,i u ni u kavom obliku ne, dozvoliti da se pojavi u ugovoru jer otvara mogućnost neograničenih odštetnih zahtijeva kupca i mimo svih drugih ugovornih klauzula.

b) Liquidated damages - nikada ne formulirati kao penal odnosno penalne klauzule jer se opet na mala vrata uvodi mogućnost dodatnih odštetnih zahtijeva.

Nikada, ali baš nikada i ni pod koju cijene se ne smije postupati bez osiguranog profesionalno kvalificiranog drugog mišljenja. To se naročito odnosi na područja u kojima smo sami priznati stručnjaci.

3 RIZIK OSNIVANJA

3.1 OSNIVANJE

Namjerno se izbjegava riječ, odnosno pojam, projekt jer on zapravo znači ukupan napor tj. poduzetnički pothvat osnivanja i gradnje broda odnosno serije brodova. Rizik se sastoji u tome da li će naša osnova, odnosno u krajnjoj konzekvenci izgrađeni brod, udovoljiti ugovorenim karakteristikama i performansama broda i to prvenstveno ali ne i isključivo: nosivost, brzina i utrošak goriva. Te se vrijednosti i navode u dijelu ugovora koji govori o nadoknadi štete ( Liquidated Damages ) i već su navedene neke osobitosti tog rizika odnosno sanacije njegovih posljedica u Paragrafu 2 Rizik ugovora. Važno je znati da i pored toga što su posljedice ovog rizika u pravilu omeđene odnosno ograničene, najčešće na 5% vrijednosti ugovora, i to po svim osnovama, taj rizik nije ograničen jer uvijek postoji mogućnost da kupac, uslijed prekoračenja dopuštenog limita odstupanja kod bilo koje definirane značajke broda, odustane od preuzimanja broda.

5

Tada rizik dobiva razarajuću dimenziju. Taj će se rizik multiplicirati ako nekritički i bez interakcije s brodovlasnikom napravimo osnovu, odvojeno damo procijeniti trošak gradnje (kojeg uporno neadekvatno zovemo kalkulacija!) i vrijeme gradnje. Ugovor sačinjen na takvim pretpostavkama već ima ugrađene multiplikatore rizika, konsekutivno odlučivanje omeđenih entiteta ( crne kutije ). (Slika 1.)

Slika 1.Niz crnih (nepovezanih) neintegriranih kutija

Spirala osnivanja kako ju je u osnovnim crtama definirao već Manning [1], a kasnije predlagala npr. BSRA 1972 kao i mnogi drugi, danas je već standardan pristup i alat projektanata kao i algoritmi na njoj bazirani, npr. NSMB također 1972.

SPIRALA BSRA 1972.V

GAZ

L/B

FORMA

LCB

NADVOĐE

VOLUMEN

STANJA KRCANJA

ČVRSTOĆA

SNAGASTROJ

PODRUČJE PLOVIDBE

VIBRACIJE

TERETNI UREĐAJI

NASTAMBE

OPREMA

TRIM

LTDWT

CIJENA

Slika 2. Projektna spirala BSRA, 1972

Projektiranje Procjena troška Proizvodnja Konstrukcija Nabava

Tehnologija Plan Proizvodnja Kontrola

Σ Rizika Σ Praznih hodova

primopredaja

Kupac upit

6

DA

NE

KONAČNA PROCJENA

TROŠKA

HIDROSTATIKA, ČVRSTOĆA, VIBRACIJE

GRADNJA BRODA

ANALIZATIPOVA

OSNIVANJE

DEFINIRANJE GLAVNIH SUSTAVA

OPTIMIZACIJA PARAMETARA

PROCJENA TROŠKA

IZBOR OSNOVE

UGOVOR

KUPAC

NE

DA

Slika 3. Totalni projektni pristup, NSMB, 1972

Važno je znati da tek aktivna interakcija s brodovlasnikom odnosno brodarom tj. krajnjim korisnikom, u sveobuhvatnoj studiji [2] (Slika 4) može u ozbiljnijoj mjeri ograničiti ako ne i eliminirati rizik osnivanja.

7

Slika 4. Integrirani projektni proces, [2]

O zaista kompleksnim odnosima većeg broja čimbenika, kupac, graditelj, nacionalne vlasti itd., potrebno je proučiti radove Alana Klanca sa Helsinki University of Technology. Osnove brodograđevne i pomorske ekonomije, koje su neodvojivo povezane, najintenzivnije je proučavao H.Benford, University of Michigan. Postoje i interesantni derivativi radova Benforda, S.Posener, Trondheim 1972/73 [4], kao i I.L.Buxton, BMT 1971/76/87 [3]. Kao dobra referenca pojmova s kojima se susrećemo navesti ćemo samo osnovne relacije [2].

8

3.2 VRIJEME & NOVAC

Besmisleno je uopće govoriti o novcu, ukoliko nema dimenzije vremena. Novac je vektor, a ne skalar. DEFINICIJE → NOVAC JE NOVAC JE NOVAC. Preporučljivo je pročitati knjigu J.K.Galbraitha – MONEY [5]. Kamata je cijena novca. Ova su razmatranja napravljena zbog pojednostavljenja kao da nema inflacije. Kamata kao cijena novca i inflacija kao njegovo obezvređivanje, premda se obje ravnaju po eksponencijalnoj funkciji, matematički naizgled istovjetne, zapravo su dvije potpuno različite pojave. Na dijagramima priliva i odliva (eng. CASH FLOW) najbolje se vidi tip odnosa koji razmatramo. Kratice: A = Godišnji iznos primitak ili izdatak F = suma/iznos u budućnosti CA = kamatni faktor za jedan iznos (verižni) Pw= faktor sadašnje vrijednosti – jedan iznos P = sadašnja vrijednost CR = nekada CFR = faktor povratka kapitala A/P SPW = faktor sadašnje vrijednosti za niz SCA = kamatni faktor za niz – za buduću vrijednost SF = SINKING FUND = faktor pretvaranja buduće vrijednosti (daleke)u niz budućih vrijednosti (bliske) TC = Time Charter Kada govorimo o kamatama imamo u principu tri tipa: - ugovorenu, - pretpostavljenu (novac u slamarici), - kamatu kao rezultat profita (YIELD). -

A. SADAŠNJA VRIJEDNOST I VERIŽNI KAMATNI FAKTOR – JEDNA VRIJEDNOST

Bit odnosa – kamata se pribraja glavnici i ponovo ukamaćuje. Eksponencijalna funkcija:

90,162100629,1100)05,01( 10 =⋅=⋅+=F

niCAPCAF )1( +=⇒⋅=

niPWPWFP

)1(1+

=⇒=

9

Za veći broj perioda u godini npr. 1% mjesečno za 2. godine tj. 1% godišnje za 24 godine. Nikad ne miješati 1% mjesečno i 12% godišnje, jer I= 1% mjesečno i= godišnje= ? P=1 F=(1+I)k P → i=(1+I)k –1=(1+0,01)12 –1=

i=1,127 –1 =0,127, tj. i=12,7% Npr. PW za 1000 US$ za 15 godina i uz 12% kamata PW= 0,1827 1000 => 182,7 US$

B. JEDNAKE GODIŠNJE RATE /OTPLATE KOD DUGA ILI PRIHOD U ODNOSU NA INVESTICIJU

1)1()1(−+

+= n

n

iiiCR

Odnosno SPW= 1/CR Npr. 1000 US$ otplatiti u 10 godina uz kamatu od 15% A= (CR-15%-10)P=0,1993 1000 =>199,3 US$ godišnje

C. VERIŽNI FAKTOR UKAMAĆIVANJA STALNIH GOD. TROŠKOVA/UPLATA PREMA IZNOSU U BUDUĆNOSTI

SCASF 1

=

1)1( −+= ni

iSF

Kompleksni se mogu prebacivati pojedinačno! AAC – AVERAGE ANNUAL COST AAC= y + ACCR = y + (CR – i % - N) P ↓Capital Recovery Traženje i F/P = x → onda u tablicu Slika 5 do Slika 8 i Tablica 1 do Tablica 3 dane su ovdje kao referenca te imaju ostavljene naslove na engleskom jeziku kako bi se lakše pratio izvornik.

10

Slika 5. Compound Amount Factor and Present Worth Factor, [3]

Slika 6. Capital Recovery Factor and Series Present Worth Factor, [3]

Slika 7. Sinking Fund Factor and Series Compound Amount Factor, [3]

11

Slika 8. Capital Recovery Factor vs Interest Rate, [3]

12

Tablica 1. Present Worth Factor, [3]

Tablica 2. Capital Recovery Factor, [3]

13

Tablica 3. Series Compound Amount Factor, [3]

3.3 MJERILA USPJEŠNOSTI INVESTICIJE I/ILI ODLUKE

Da bi mogli relevantno uspoređivati pojedine odluke moramo odrediti mjerila kojima ćemo ih uspoređivati. Poznata su nam iz literature i svakodnevnog života pod engleskim nazivom – MEASURES OF MERIT. Sljedi kratak prikaz mjerila samo kao reference, potrebno je detaljnije proučiti njihove vrijednosti ali i mane. NPV – Net present Value NPV = (SPW – i’ –N) A’ – P A’ = jednoliki godišnji (prihod) profit – nakon poreza A’ = A(1-t)+ t P/N t = porezna stopa A = FC – (Yo + Yv) F = Freight per tone ako je TC A= 11,5 r DW - Yo r = mjesečna rata po DW On favorizira velike investicije.

Zato je bolje → iNPVP

NPV=

14

Required freight rate / zahtijevana – potrebna vozarina RFR

CAAC

CYYPCR

RFR vo =++

=)(

CR = Faktor povratka kapitala dovoljno velik da se vrati investicija plus zadovoljavajući profit nakon poreza (od 12-20) 16% OK. Ako je TC onda

DWYPCR

RFR o

5,11)( +⋅

= ,

možda bolje "per ton mile" i to AAC/ton mile. YIELD (Prinos) i’ Definiran kao kamata kojoj je NPV nakon poreza jednaka nuli. Jednostavan surogat

PACR =

daje iste optimume. KRITIČKI OSVRT A NPV i derivativi Daju vrijednosti u novcu (eng. US$) pa ih neki preferiraju bezdimenzionalnim. Dvije odlike: 1. Favorizira velike investicije – lijek NPVI dijeljenje s P. 2. Favorizira dugoročne investicije – lijek AAB množenje sa CR.

Zajednički lijek AAB/P = AABI Average Annual Benefit Index Odabire se, i to je u principu cijena kapitala + nešto (1% ili 2%) – odnosno u zavisnosti od rizika.

15

B. YIELD – i Onaj koji daje NPV=0 za isti broj godina odabire isto kao NPV. Derivativ CR i CR’

NttCRCR +−= )1('

PAY BACK PERIOD 'A

PPBP =

C. AAC dobar za jednake priraste ili prihode ( A.SMITH ga zove « prirodna kamata «)

3.4 IZBOR STRATEGIJE

Nakon što smo odabranim mjerilima izračunali efekte pojedinih odluka kako se odlučiti za pojedinu strategiju odnosno kako vrednovati jednu odluku u usporedbi sa drugim. Na raspolaganju nam je razmjerno jednostavan ali vrlo efikasan alat. RIZIK I NESIGURNOST ODLUČIVANJA Odabiranje strategije. Matrica odlučivanja: Vjerojatnost P1 P2 Pj Pm Stanja prirode N1 N2 Nj Nm S1 - - Si Su 0u1 0u2 0uj 0um Naravno vrijedi ∑ =1jP .

Ako ne znamo onda su P jednako izrazu u

PP u1...1 =+ .

∑=i

ijij upE

- rezultat strategije j, - pi – vjerojatnost prirodnog stanja i, - uij = rezultat za strategije j i stanja i,

odnosno

∫= pjj daE .

16

Primjer 1 Pred sto godina jedrenjaci su prevozili ugljen. Jedna kompanija je bila pred odlukom da li da kupi novi tip parobroda? Prevladavali su bočni vjetrovi jako pogodni za jedrenjak, a ugljen je koštao i održavanje je bilo skuplje. Dakle, jedro ili možda para? U odnosu na cijenu putovanja, utjecaj vjetra, odrađivalo se RFR, jer je zapravo sve zavisilo o brzini prijevoza. TABLICA RFR VJETAR VJEROJATNOST PAROBROD JEDRENJAK bočni 0,5 9 7 krmeni 0,15 8 5 pramčani 0,15 11 24 lagani 0,15 9 22 oluja 0,05 15 20 ∑=1 Sada množimo pj za RFR za SVAKI brod i zbroj PAROBROD 0,5 x 9 = 4,5 US$/toni 0,15 x 8= 1,2 0,15 x 11 = 1,65 0,15 x 9 = 1,35 0,05 x 15 = 0,75 9,45 JEDRENJAK 0,5 x 7 = 3,5 0,15 x 5 = 0,75 0,15 x 24 = 3,6 0,15 x 22 = 3,3 0,05 x 30 = 1,5 12,65 PAROBROD POBJEĐUJE! OPTIMIST NAPRAMA PESIMIST Stanja prirode Očekivanja (∑ /3) 1 2 3 Strategije A 40 40 40 40 B 36 42 48 42 C 30 43 50 41 Oij = x 103 US$

17

Nepoznanice za jednaku vjerojatnost Pesimist uzima najbolji najgori rezultat (max-min) A = 40 → A B = 36 C = 30 Optimist najbolje (max-imax) A = 40 B = 48 C = 50 → C Poslovni obično rezultat sa najmanje žaljenja Matrica žaljenja N1 N2 N3 A 0 3 10 B 4 1 2 C 10 0 0

18

Primjer 2 Napominjemo da su brojke postavljene proizvoljno samo za ilustraciju samog principa, a da nisu rezultat nekog proračuna. ExP A 40,8 40,8 40,8 40,8 B 35,7 42,5 49,2 42,5 C 33 43 50 42 MAX-MIN A = 40,8 B = 35,7 - A C = 33 MAX-MAX A = 40,8 B = 49,2 - C C = 50 MATRICA ŽALJENJA – POSLOVNI ČOVJEK N1 N2 N3 A 0 2,2 9,2 B 5,1 0,5 0,8 → B C 7,8 0 0 HORWITZ - kombinacija optimist pesimist 0,6 koef. (d) optimalno d = 1 optimist pomnožite najbolji sa 0,6 d = 0 pesimist i najgori sa 0,4 i zbrojite A = 40,8 B = 43,8 → OPET B C = 43,2

4 RIZIK ODNOSA CIJENA I TROŠKA GRADNJE Već smo rekli da je kod nas uobičajeni pojam Kalkulacija sasvim neadekvatan. Ne radi se o nikakvom izračunu, o calculusu ne može biti ni riječi. Informacije radi navode se neke od primjenjivanih formula. Približne metode:

A. Cijena kao f (masa –lightweight) LT B. Cijena kao f (DWT) C. Cijena kao f (CN) D. Cijena kao f (DWT, CN) E. Klasična skraćena varijanta

19

A) 1960 USA RAND CORPORATION – Johnson and Rumble

aLTc )1000

(=γv

γv =prosječna cijena za niz objekata LT= vlastita masa broda, masa praznog opremljenog broda (light weight) a = 0,87 c= 3 000 za 10 TB od 10000 DWT c= 15 000 za 40 hidrokrilaca kom/trg c= 30 000 za 40 hidrokrilaca vojna (RB) c=80 000 za 1000 mlaznih lovaca Imamo, odnosno srećemo cijene po BRT/odnosno BT. Ne valja jer se radi o volumenu praznog pontona to je nekakav derivativ. Novac/LBH- odnosno komparacija cijena po kubnom modulu. Cijena po CGT zapravo bi bila derivativ cijena po RS, jer je pretvaranje tj. objektiviziranje volumena u CGT preko osnovnog LBT na osnovu utroška sati tj. kompleksnost. B) Australia’s Bureau of Transport Economics TR=C (DWT)B x F TR- Australski dolar C= 1,45 za kontejnerske brodove

3,14 RO-RO

B= 0,6 BC 0,85 Cont

F - faktor stohastičke greške (1 za referencu) Dobiveno prema objavljenim podacima 1977. i 1978. C) Northwestern University – USA – Ferguson 1961., TR = USD 668 (CN) + USD 29.600 (SHP)0,5 CN – kubni modul (stope/100) SHP – za normalnu brzinu TR – troškovi USD (1950) D) E. EIDE 1979.- za tankere, [6] TTRUP = ho + h1 ρs ws + h2 pw ws

a

ho, h1, h2 > 0 a < 1 pw – cijena sata (ES) TSTROJ = m1 (SHP)b + m2 ρ w (SHP)c

m1, m2, b, c > 0

20

TOPREMA = e1 pw NT

d (DWT)f + e2 (DWT)g -teret + e3 pw (LBD)n +e4 (LBD)i + -nastambe + e5 pw (LBD)j + e6 (LBD)k -ostalo NT – broj tankova sve konstante pozitivne Dosta dobri rezultati, problem korelacije, jer povratne info za opremu ne slijede razbivku.? Trošak gradnje je zapravo suma/niz

∑=

=

=ni

iiaTP

1

odnosno za svaki ai odgovara ci koji množen sa Tp daje ai→udjelni koeficijent. Znači da bi teoretski za jedan tip broda (gdje je u ograničenom dijapazonu naravno) ci=konst. mogli računanjem samo putem jednog ingredijenta ai, preko TP=ai/ci dobiti TP. Nažalost nerealno. E) Klasična skraćena varijanta M čelik novaca/toni → ∑M

1

GM+PM novaca/kw → ∑M

2 ∑ M=M

Oprema novaca/toni → ∑M

3

R DITTO/T sati/kom -sati X RS ( novac/sat ) ∑ R1

kW sati/kW -sati X ∑ R2 T sati/kom -sati X ∑ R3

∑RS ∑R ∑RS x novac/sat - ∑ R=R SUBTOTAL M+R Dodati: B=0,03 M + 0,14 R C= 0,01 M + 0,3 R D= 0,6 R SUBTOTAL M + R + B + C + D + PROFIT Naravno da profit može biti i negativan, zovemo ga onda gubitak on je dosta čest kod naših brodogradilišta!

21

Rizik krive procijene troška moguće je samo donekle kontrolirati direktnom metodom zbrajanja svih troškova i dodavanjem obavezne rezerve. Utrošena rezerva nije rezerva nego samo kriva procjena. Nenadani porast cijena. To se prvenstveno ali ne i isključivo odnosu na troškove materijala. Paradigma čelik. Nije neuobičajeno a i nemoguće ugovarati različite oblike klizne skale, koji mogu, ako ne u potpunosti eliminirati, a ono svesti takav rizik u kontrolabilne i podnošljive razmjere. INFLACIJA Teoretski proces s negativnom kamatom ali u biti razorniji i u potpunosti nekontrolabilan. Efekti ravni uništavajućem potresu, stečaj neminovan!

Ilustrativan je primjer broda Ledenice (Slika 9) koji je prodan na kredit. Nakon 126 mjeseci dakle nešto više od deset godina realna vrijednost plaćenog broda pala je na ca 1/5 početne vrijedosti. Sasvim je nejasno kako je Croatia Line, pravni slijednik Jugolinije koja je za tako bagatelnu cijenu nabavila ne samo taj brod, nego u pravilu i sve brodove građene u domaćim brodogradilištima, uspjela propasti.

1977 120 mj

USD

YUD

LEDENICE

Slika 9. Ledenice , utjecaj inflacije na naplaćenu cijenu broda (Milan Radić)

1977 120 mj

USD

YUD

TEORETSKA DEPRECIJACIJA OD 9%

Izvor: M. Radić "Cijena Broda"

Slika 10. teoretski 9% deprecijacije, (Milan Radić)

22

Projekcija 9% deprecijacije valute ugovora u odnosu na valutu troška prikazano je na donjem dijelu (Slika 10). Premda je i ovdje projekcija rađena, odnosno simulirana za dulje razdoblje jasno se vidi da i nakon kraćeg razdoblja od recimo 3 godine nastupaju tako razorne promijene u trošku da ih je nemoguće kompenzirati normalnim poslovanjem.

Vlasnik brodogradilišta mora dakle snositi zamašan gubitak. Pitanje je samo da li ima toliko rezervnog kapitala i da li bi ga možda mogao i pametnije upotrijebiti? Glasoviti Smithosonian je napravio prikaz (Slika 11) međuvalutarnih kretanja za relativno kratko razdoblje 1972-1975 i to za tada ugledne valute, kao što se vidi neka su odstupanja i do amplitude od 70%!

CHF

DEM

USD

GBP

0

+35

-35

72 73 74 75 Slika 11. Smithosonian , međuvalutarna kretanja za razdoblje 1972-1975

Odnos EUR i USD prema podacima Federal Reserve Board-a dostupni su na internetu [8] (Slika 12 i Slika 13)

Postotna Promjena Kursa Euro - USD

-10,0%-8,0%-6,0%-4,0%-2,0%0,0%2,0%4,0%6,0%8,0%

10,0%

pro.

78

pro.

80

pro.

82

pro.

84

pro.

86

pro.

88

pro.

90

pro.

92

pro.

94

pro.

96

pro.

98

Slika 12. Postotna Promjena Kursa Euro - USD

23

Promjena Kursa Euro - USD

-$0,15

-$0,10

-$0,05

$0,00

$0,05

$0,10

pro.

78

pro.

80

pro.

82

pro.

84

pro.

86

pro.

88

pro.

90

pro.

92

pro.

94

pro.

96

pro.

98

Slika 13. Promjena Kursa Euro - USD

Ne postoji brodogradilište, a niti bilo kakav drugi poduzetnik uostalom koji bi to mogao apsorbirati. Oduvijek se zato predlagalo uvođenje «košare» valuta koja bi koliko je to moguće odgovarala strukturi izdataka. Uvođenjem EUR to je uvelike pojednostavljeno i sasvim je nejasno zašto to dosada nismo činili u dovoljnoj mjeri ? Rizik krive procijene vremena potrebnog za gradnju broda. Taj je rizik naglašen tako zvanim sindromom slijeda crnih kutija (Slika 1). Kada naglašavamo da je rukovođenje projektom odnosno poduhvatom gradnje broda od njegovog osnivanja pa do isteka garantnog perioda i konačnog obračuna troška, jedan i jedinstven, dakle nikako djeljiv proces, onda ne mislimo samo na eliminaciju praznih hodova unutar čvrsto definiranih entiteta u brodogradilištu nego i na potpunu integraciju ključnih faktora u određivanju troška buduće gradnje broda. Nema odvajanja osnivanja, specifikacije dakle i de facto nabave materijala i uređaja i projektiranja tehnologije gradnje dakle planiranja utroška vremena. Project management vođen po jednom timu od prvog dodira s budućim vlasnikom do konačnog obračuna garantnih radova jedino je pravo rješenje. Ne radi tako samo NASA ili US Navy tako rade i svi uspješni poduzetnici u brodogradnji kao npr. AKER.

5 RIZIK U PROIZVODNJI, KAŠNJENJE I KVALITETA

5.1 KONTROLA KLJUČNIH FUNKCIJA

Kada su pojedina brodogradilišta u Europi pod rastućim pritiskom konkurencije s Dalekog Istoka bila prisiljena ustuknuti i ustupiti dio brodograđevnog segmenta zadržali su:

A. Znanje tj. Institute i Fakultete čvrsto interesno povezane istraživačkim projektima koje kontinuirano naručuje brodogradnja i brodograđevna industrija zapravo u širem kontekstu Projektne urede.

B. Brodograđevnu industriju odnosno industriju komponenti za brodogradnju vezane uz

Projektne urede i znanstvene ustanove.

24

Sve se prodaje u paketu koji čini 60-70% vrijednosti novogradnje. Ako su dakle nešto pod pritiskom morali napustiti onda je to manje vrijedni dio koji i u principu ne donosi nikakav profit nego samo rizik. U principu brodogradilište je tamo gdje je osnivanje, kontrola nabave i tehnološkog procesa. Ostalo je samo mjesto montaže. Rizik kašnjenja , premda je u principu omeđen na maksimalan iznos od 5% rijetko do 8%, je multiplikator rizika rasta cijena materijal i/ili opreme, rizika povećane cijene novca potrebnog za gradnju broda i na koncu ,ali ne i najmanje važno, otvara rizik odbijanja broda odnosno odustajanja Vlasnika od preuzimanja broda. Tada rizik mutira u nekontrolabilan jer je volja drugog subjekta ugovora suverena. Posljedice su razarujuće. U vremenu kada je uvođenje računarske tehnike, pa u tom kontekstu ali ne i isključivo i mogućnost intra offica, uvelike revolucioniralo postupke u brodograđevnoj industriji ne postoji nikakva prepreka da se po uzoru na virtualan brod simulira i virtualna gradnja broda. Premda naravno rizik nije nikada moguće u potpunosti odstraniti to bi ga u svakom slučaju učinilo kontrolabilnim. To i jest namjera – MANAGEMENT & CONTROL.

5.2 FIZIČKI RIZICI TIJEKOM GRADNJE

Police osiguranja. U svakom slučaju potrebno je da svaki inženjer bar jednom vlastoručno popuni formular za Policu osiguranja kao i da prouči sistem reosiguranja i plasmana sekundarnog rizika na međunarodnom tržištu. Ne bi bilo naodmet da jednom i fizički prisustvuju pregovorima sa brokerima osiguranja i reosiguranja. Vlastita interna kontrola odnosno striktno pridržavanje propisanih postupaka postojali su u Jadranskim brodogradilištima davno prije uvođenja ISO standarda. Nasilna tzv. "ourizacija" odnosno umetanje većeg broja malih crnih kutija sasvim je rastrojila proces proizvodnje, a time i potencirala rizike do zabrinjavajućih razmjera.. Integracija i team management daju rezultate čitaj npr. godišnji izvještaj AKER grupacije.

6 RIZIK NAKON ISPORUKE Razmjerno ograničen rizik rijetko prelazi 1% ukupne vrijednosti ugovora. Premda teoretski moguće u praksi se vrlo rijetko pokriva policom osiguranja i to iz dva razloga: -Premija bi bila vrlo bliska maksimalnoj izloženosti koja vrlo rijetko prelazi 1% vrijednosti broda. -Dobra bi brodogradilišta lako dobivala policu ali bi im ona zbog urednosti bila gotovo izlišna dok bi lošim brodogradilištima zbog neurednosti odnosno bolje rečeno zbog nedosljednosti u poštivanju procedure polica bila teško dostupna i/ili preskupa. Ovaj se rizik može u znatnoj mjeri ograničiti izradom detaljnog priručnika o korištenju broda i na njemu montiranih uređaja i strojeva «Ship Users Manual» kao i cesijom odnosno prijenosom svih garancija proizvođača uređaja i strojeva i sistema montiranih na brodu. Ugovornom klauzulom o garantnom inženjeru brodogradilišta koji će za sve vrijeme tijeka garantnog perioda nadzirati striktno pridržavanje "Ship Users Manual-a". Posebno je važno da se garantni period ograniči bez obzira da li su neki dijelovi ili uređaji bili zamijenjeni ili popravljani za vrijeme garantnog perioda. Idealno bi bilo zahtijevati od brodara da vodi detaljan "Log Book" korištenja svih strojeva i uređaja za vrijeme trajanja garantnog perioda ovjeren od strane Garantnog Inženjera.

25

ZAGLAVAK Kao i u svakom poduzetničkom poslu tako i u brodogradnji ,rizici su dio svakodnevice ,s njima se treba nositi a to mogu samo svestrano obrazovani i metodični stručnjaci. Urednost kao dio procedure je najjeftinija polica osiguranja. Brodogradnja je tipičan primjer interdisciplinarne tehnike i tehnologije. Pomorska tehnika i tehnologija koja pored gradnje brodova obuhvaća i istraživanje i ekstrakciju nafte i plina iz podmorja ,gradnju raznih vrsta fiksnih i pokretnih platformi kao i podmorskih cjevovoda po svojoj se kompleksnosti može u potpunosti usporediti sa svemirskom tehnologijom. Pored potrebne suradnje i interakcije niza stručnjaka iz brodogradnje strojarstva i elektrotehnike neminovna je i nužna suradnja sa stručnjacima iz područja ekonomije , financija i prava. Samo kompletan i komplementaran tim u stanju se nositi sa problemima takvog volumena i takve složenosti. Brodogradnja, kao i filozofija, to su prvenstveno pitanja pa tek onda odgovori!

26

LITERATURA [1] Manning, G.C, Teorija i tehnika projektiranja broda, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967 [2] Benford, H., Fundamentls in the Ship Design Economics, University of Michigan,

January 1965. [3] Buxton, I.L., Engineering Economics and Ship Design, BMT, 3rd edition, 1987 [4] Posener, S., Ship Design Economics, Institutt for Skipsprosjektering, Trondheim

1972/73 [5] Galbraith, J.K., Money – Whence it came, where it went, Bantam Books, 1976. [6] Eide, E. Engineering Production and Cost Function for Tankers, 1979. [7] Goldrein, I.A., Ship Sale and Purchase Law and Technique, Lloyd's of London Press

Ltd, 1985. [8] Federal Reserve Board, www.federalreserve.gov