doc.dr.sc. Alen Jugović

UPRAVLJANJE MORSKIM LUKAMA REPUBLIKE HRVATSKE

• Luke su gospodarsko središte svake razvijene države

• Hrvatske glavne morske luke imaju važnu ulogu i veliko potencijalno

značenje koje se temelji na povoljnom zemljopisnom položaju

• Duga i razvedena morska obala razlog je postojanju velikog broja luka i

lučica

• 6 luka koje služe međunarodnom prometu: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split,

Ploče i Dubrovnik

• Tri skupine hrvatskih luka: luke sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana

1. POSLOVANJE GLAVNIH MORSKIH LUKA RH

• najveća i najvažnija luka u Republici Hrvatskoj

• objektivne mogućnosti privlačenja tranzitnog tereta iz i prema zemljama u zaleđu

• gravitacijska zona: hrvatski teritorij, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Srbija i BiH

• 5 lokacija lučkog područja:

• bazen Rijeka

• bazen Bakar

• bazen Omišalj-Krk

• bazen Raša

• bazen na području bivše tvornice Torpedo u funkciji ribarske luke

1.1. ANALIZA TERETNOG PROMETA LUKE RIJEKA

• u razdoblju od 2001. godine do 2007. godine ukupno povećanje prometa za oko 67% ili oko 5,3 milijuna tona

• u istom razdoblju generalni teret je povećan 160%, rasuti teret za oko 65%, a promet drva 120%

• sve vrste tereta u 2007. godini bilježe povećanje prometa, izuzev rasutog tereta

• u periodu od 2007. do 2011. godine gotovo sve vrste tereta bilježe pad prometa

• najbolje poslovne rezultate ostvaruje kontejnerski terminal

Ukupni promet tereta u luci Rijeka (2000.-2011.)

Izvor: http://www.portauthority.hr/razvoj_i_promocija/statistike

Kontejnerski promet luke Rijeka (2000.-2011.)

Izvor: http://www.portauthority.hr/razvoj_i_promocija/statistike

• luka Rijeka isprepletena sa strukturom grada -> bitno umanjena funkcionalnost, sa značajno ograničenim radnim i skladišnim površinama

• riječki lučki bazen ne udovoljava suvremenim zahtjevima prekrcaja, skladištenja i otpreme tereta

• istodobno se onemogućava gradu pristup obali i možebitnu prenamjenu prostora za druge svrhe

• prijašnji teret objedinjen u okviru kontejnerskog prometa, stoga se nameće razvitak upravo te vrste prometa

• ciljevi:

• zadovoljiti postojeću i očekivanu prometnu potražnju

• osloboditi vrijedno urbano područje za druge razvojne planove

• kao najveće gospodarsko i prometno središte Dalmacije, ima izuzetan značaj za tranzitni i izvorno-ciljni promet svih vidova transporta

• četiri teritorijalno odvojena dijela i to:

• Bazen Gradska luka

• Vranjičko-Solinski bazen

• Kaštelanski bazen

• Bazen D –Resnik

• ukupan promet bilježio blagi rast do 2006. godine

• u 2009. godini u strukturi tereta prevladava rasuti i generalni teret, sa po 45% i 40%, zatim slijedi tekući teret s 15%

1.2. ANALIZA TERETNOG PROMETA LUKE SPLIT

Teretni promet u luci Split od 1989.-2009. godine ( u 000 tona)

Izvor: podaci Lučke uprave

Promet robe u luci Split prema strukturi (vrsti) tereta u 2008. i 2009. godini

Izvor: podaci Lučke uprave

• luka od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku i to samo u dijelu koji se odnosi na putnički promet

• teretna luka u Gaženici je razvrstana kao županijska luka

• u ukupnom teretnom prometu hrvatskih luka, promet luke Zadar je tek oko 3%

1.3. ANALIZA TERETNOG PROMETA LUKE ZADAR

Teretni promet luke Zadar( u tonama)

Izvor: podaci Lučke uprave

• značajan pad prometa tijekom rata

• prevladava promet sipkih i rasutih tereta koji u razdoblju od 2000. do 2008. godine bilježi konstantan porast

• prvenstveno je vezana uz gravitacijsko područje Republike Bosne i Hercegovine

1.4. ANALIZA TERETNOG PROMETA LUKE PLOČE

Teretni promet luke Ploče ( u 000 tonama)

Izvor: Luka Ploče d.d., Odjel za istraživanje tržišta

• putnički promet većinom se odnosi na brzobrodske linije prema otocima Cresu, Lošinju i Rabu i taj promet je u konstantom porastu

• promet na dužobalnoj RO-RO putničkoj liniji koja povezuje Rijeku sa Splitom i Dubrovnikom u osjetnom je opadanju

• rezultat ovakvog opadanja prometa je prvenstveno u izgradnji autocesta i brzih cesta prema južnoj Dalmaciji

• promet manjih brodova za kružna putovanja (jedrenjaci i manji motorni brodovi prosječnog kapaciteta od 20-60 putnika)

1.5. ANALIZA PUTNIČKOG PROMETA LUKE RIJEKA

Ukupni putnički promet luke Rijeka u razdoblju od 2000. do 2008. godine

Izvori:

• za dužobalni promet i kružna putovanja u razdoblju 2000.-2003. godinu: Master plan update –Port of Rijeka, Rotterdam

Maritime Group, March, 2008., p. 39.

• za brzobrodske linije i dužobalnu liniju u razdoblju 2006.-2008. godina: „Jadrolinija“, Rijeka, listopad, 2009.

• smještena je u samoj jezgri grada na vrlo skučenom prostoru dužine cca. 900 m obale

• sjeverna obalna zona - servisiranje lokalnog (otočnog) i dužjadranskog putničkog i trajektnog prometa

• zapadna obalna zona - trajektno pristanište za plovila na međunarodnim linijama

• vrlo loša opremljenost, a značajan putnički promet s tendencijom rasta

• izgradnja trajektnog terminala u luci Gaženica

1.6. ANALIZA PUTNIČKOG PROMETA LUKE ZADAR

Promet putnika u luci Zadar

Izvor: Lučka uprava Zadar

• nema odgovarajući putnički terminal pa se promet odvija dijelom na obali koja je predviđena za prekrcaj tereta

• uredi Lučke kapetanije, carine, policije i Lučke uprave sada rade u neodgovarajućim prostorima

• projekt izgradnje putničkog terminal financirati će se zajmom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a vrijedan je 12 milijuna eura

• 5 novih vezova, od toga 2 za kruzere čiji promet je u stalnom porastu

1.7. ANALIZA PUTNIČKOG PROMETA U LUCI ŠIBENIK

Promet luke Šibenik u periodu od 2005. do 2009.

• glavna putničko/turistička luka za odredišta na dalmatinskim otocima te povezivanje s talijanskim lukama

• godišnje 3,5 milijuna putnika i 650.000 vozila

• najveća putnička luka u Hrvatskoj te treća na Mediteranu

• U putničkom prometu luka Split ima trostruku funkciju i to:

1) u longitudinalnom povezivanju istočne obale Jadrana

2) kao trajektna luka u komunikaciji sa susjednim otocima i

3) kao luka za kružna putovanja.

• u 2008. godini ostvaren rekordni promet putnika od oko 4 milijuna - povećanje u odnosu na 2000. godinu od preko 200%

1.8. ANALIZA PUTNIČKOG PROMETA LUKE SPLIT

• u razdoblju od 2000. do 2009. godine bilježi konstantan porast prometa putnika

• Struktura prometa:

• ro-ro veze s otocima - 71%,

• katamaranski (brzobrodske linije) promet - 17%,

• međunarodni ro-ro promet - 4%,

• kružna putovanja - 3%,

• međunarodne katamaranske (brzobrodske) linije - 1%

• promet hidroglisera - 1%

Ukupan promet putnika i vozila u luci Split od 2000. do 2009. godine (u 000)

Izvor: podaci Lučke uprave

• lokalne trajektne linije prema otocima i trajektna linija s talijanskom lukom Bari

• jedna od najpoznatijih kruzing destinacija

• daljnji razvoj putničke luke Dubrovnik odvija se kroz dvije faze:

1) prva faza projekta obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju operativne obale

2) druga faza projekta obuhvaća izgradnju lučke suprastrukture koja se odnosi na: osnovnu, odnosno nužnu za funkcioniranje luke te dodatne sadržaje

• cilj navedenih planova i projekta je razvoj pomorsko putničke luke Dubrovnik i njeno svrstavanje u skupinu vodećih mediteranskih turističkih luka

1.9. ANALIZA PUTNIČKOG PROMETA LUKE DUBROVNIK

Ukupan promet putnika i vozila u luci Dubrovnik

Izvor: podaci Lučke uprave

• važnost, kompleksnost i stanje luka od županijskog značenja

• svaka županija radi upravljanja, gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značenja može osnovati jednu ili više lučkih uprava

• pravo svake županije da sama odluči o broju lučkih uprava na svojem području

2. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET OD ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

• Dužina istarske obale, zajedno s otocima i otočićima, iznosi 539 kilometara - 9% cjelokupne dužine hrvatske morske obale

• sedam luka od županijskog značenja: Pula, Brijuni, Rovinj, Umag, Poreč, Novigrad i Plomin

• 26 luka od lokalnog značenja

• pet županijskih lučkih uprava: Pula, Umag – Novigrad, Rovinj, Poreč i Rabac

2.1. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET ISTARSKE ŽUPANIJE

Lučke uprave Istarske županije

Izvor: www.zone.mingorp.hr (24.06.2007.)

• 55 razvrstanih luka otvorenih za javni promet, od kojih je 5 luka županijskog i 50 lokalnog značenja

• 8 osnovanih županijskih lučkih uprava na području Primorsko-goranske županije su sljedeće:

1) Lučka uprava Bakar – Kraljevica

2) Lučka uprava Cres

3) Lučka uprava Crikvenica

4) Lučka uprava Novi Vinodolski

5) Lučka uprava Krk

6) Lučka uprava Mali Lošinj

7) Lučka uprava Opatija – Lovran – Mošćenička Draga

8) Lučka uprava Rab

2.2. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Lučke uprave Primorsko-goranske županije

Izvor: www.zone.mingorp.hr (24.06.2007.)

• sedam luka otvorenih za javni promet od županijskog značenja: Senj, Prizna, Žigljen, Jablanac, Karlobag, Novalja i Drljanda

• sve luke, osim luke Senj i Drljanda koje su ujedno i trajektne luke

• 14 luka otvorenih za javni promet od lokalnog značenja

• dvije lučke uprave:

1) Lučku upravu Senj

2) Lučku upravu Novalja

2.3. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET LIČKO SENJSKE ŽUPANIJE

Lučke uprave Ličko-senjske županije

Izvor: www.zone.mingorp.hr (24.06.2007.)

• Pod županiju spadea oko 3.632,9 km2 morske površine (11,6% hrvatskog mora)

• samo jedna lučka uprava za upravljanje svim lukama na svom području

• deset luka od županijskog značenja: Preko, Brbinj, Lučina, Zaglav, Silba, Žalić, Biograd, Tkon, Pag i Fortica

• četrdesetak luka od lokalnog značenja

• veliki broj redovnih brodskih linija koje povezuju šire zadarsko područje s otocima

2.4. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET ZADARSKE ŽUPANIJE

Lučka uprava Zadarske županije

Izvor: www.zone.mingorp.hr (24.06.2007.)

• od brojnih otoka samo su Prvić, Zlarin, Kaprije, Žirje, Krapanj i Murter stalno nastanjeni

• vrlo razvedena obala - zračna duljina obale iznosi 56,2 km, a stvarna 805,9 km

• 23 luke od županijskog značenja: Šibenik (gradska luka), Betina, Brodarica, Jezera, Kaprije, Krapanj, Murter, Obonjan, Pirovac, Primošten, Prvić Luka, Prvić Šepurina, Raslina, Ražanj, Rogoznica, Skradin, Tisno, Tribunj, Vodice, Zablaće, Zaton, Zlarin i Žirje

• jedna lučka uprava, Lučka uprava Šibenik

• najveći dio svojih prihoda ostvaruje od vlastitih djelatnosti, oko 75 %

2.5. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Lučka uprava Šibensko-kninske županije

Izvor: www.zone.mingorp.hr (24.07.2007.)

• prostorno najveća hrvatska županija s ukupnom površinom od 14.045 km2, od čega na morski dio otpada 9.473 km2

• zbog velike površine morskog dijela u koji se ubraja i površina otoka te zbog velike naseljenosti tih otoka, kao i turističkog značenja, Splitsko-dalmatinska županija ima najveći broj brodskih linija

• samo jedna županijska lučka uprava

• lučka uprava se u svom radu oslanja na Upravni odjel za pomorstvo kao jedno od tijela Županije

• značajan dio prihoda ostvaruje od vlastitih djelatnosti, odnosno od naplate lučkih pristojbi

2.6. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije

Izvor: www.zone.mingorp.hr (24.06.2007.)

• površina od 9.272 km2, od čega na morski dio otpada 7.489 km2 ili 81%

• samo jedna lučka uprava do 2007. godine, a zatim su na zahtjev općinskih i gradskih vijeća Korčule, Vele Luke i grada Dubrovnika osnovane još tri lučke uprave

• grad Dubrovnik ima dvije luke: Gradska Luka Dubrovnik istočno i luka Gruž sjeverozapadno od grada

• luka Gruž u nadležnosti Državne lučke uprave Dubrovnik, dok je Gradska Luka Dubrovnik u nadležnosti Županijske lučke uprave Dubrovnik

• visoki prihodi Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije rezultat su naplate lučkih pristojbi od brodova i putnika koji posjećuju ponajprije grad Dubrovnik, ali i luke Korčula, Cavtat i Pomena

2.7. UPRAVLJANJE LUKAMA ZA JAVNI PROMET DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije

Izvor: www.zone.mingorp.hr (24.06.2007.)

• iznenađuje činjenica da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostalo na centraliziranom upravljanju samo jednom lučkom upravom s obzirom da se ipak radi o velikoj obalnoj površini

• uz Splitsko-dalmatinsku županiju, većim prihodima županijskih luka izdvajaju se županije Primorsko-goranska (37,8 milijuna kuna) i Istarska (22,8 milijuna kuna)

• u njihovim prihodima najveći udio predstavljaju vlastiti prihodi :

• Istarska županija - 18,6 milijuna kuna (cca. 81% ukupnih prihoda)

• Primorsko-goranska županija - 19,4 milijuna kuna (cca. 52% ukupnih prihoda)

3. KOMPARATIVNA ANALIZA UPRAVLJANJA ŽUPANIJSKIM LUČKIM UPRAVAMA PO ŽUPANIJAMA

• decentralizirana uprava - poslovanje koje ima određeni stupanj neovisnosti od županijskih i državnih subvencija

• subvencije su najčešće rezultat ulaganja u održavanje i izgradnju lučke infrastrukture.

• županija s najvećim brojem vezova (Istarska i Zadarska županija) ne mora uvijek imati i najveće prihode od vlastitih djelatnosti (vezovi za lokalno pučanstvo)

• struktura rashoda lučkih uprava ukazuje na podatak da županije (Istarska i Primorsko-goranska) s većim brojem lučkih uprava imaju i veće izdatke za plaće i ostale usluge

• lučke uprave Istarske županije ukupno imaju veće izdatke za plaće zaposlenika od lučkih uprava nekih županija koje imaju više luka pod svojom upravom

Hvala na pažnji!