Upravljanje u kriznim situacijamaIzvor: Wikipedija Skoi na: orijentacija, trai Upravljanje u krizama (upravljanje u izvanrednim situacijama), disciplina koja se bavi rizicima i njihovim izbjegavanjem[1]. U ovu disciplinu spadaju pripreme za katastrofe prije nego se one dogode, odgovor na njih (npr. hitna evakuacija, karantena, masovna dekontaminacija itd.) kao i potpora drutvu te ponovna izgradnja drutva nakon pojave prirodnih ili antropogenih nesrea. Openito govorei svako upravljanje u krizama kontinuirani je proces u kojem svi pojedinci, grupe i zajednice upravljaju rizicima radi izbjegavanja ili ublaavanja uinka katastrofa koje nastaju navedenim rizicima. Poduzete akcije ovise djelomino o percepciji rizika onih koji su njima izloeni[2]. Uinkovito upravljanje u kriznim situacijama poiva na temeljitoj integraciji hitnih planova na svim razinama ukljuivanja vlasti i nevladinih organizacija. Aktivnosti na svakoj razini (individualnoj, grupnoj, zajedniinoj) utjeu na sve ostale razine. Obino odgovornost za vladino upravljanje u krizama poiva na institucijama za civilnu obranu ili unutar konvencionalne strukture hitnih slubi. U privatnom sektoru upravljanje u kriznim situacijama ponekad se naziva planiranje poslovnog kontinuiteta. Upravljanje u krizama jedan je od mnogih termina koji su od kraja Hladnog rata poeli zamjenjivati civilnu obranu iji je originalni fokus bila zatita civila od vojnog napada. Moderno razmiljanje fokusira se na openitiju namjeru zatite graanskog stanovnitva u vremenima mira kao i u vremenima rata. Drugi postojei termin, civilna zatita, ima iroku uporabu unutar Europske unije i odnosi se na sustave i resurse koje je odobrila vlada sa zadaom zatite civilnog stanovnitva primarno u prirodnim i antropogenim nesreama. Unutar zemalja EU-a terminom upravljanje krizama istie se politika i sigurnosna dimenzija vie od mjera zadovoljenja neodgodivih potreba civilnog stanovnitva. Akademski trend kree se prema uporabi termina redukcije rizika katastrofa, posebice za upravljanje u krizama u kontekstu upravljanja razvojem. Stoga je ovdje fokus postavljen na aspekte mitigacije (ublaavanja) i pripravnosti ciklusa hitnosti (vidi dolje). Karakteristike kriznih situacija:

negativan dogaaj se pojavi i toliko je znaajan da moe ugroziti opstanak organizacije, postoje osjeaji hitnosti, iznenaenja i velike opasnosti, ostavljajui malo vremena za odluke, postojei osjeaj nesposobnosti da se suoimo s kriznom situacijom presudne promjene su opasne i mogu imati pozitivne ili negativne poslijedice krizne situacije su dinamine, tene i nestabilne

Sadraj[sakrij]

1 Faze i profesionalne aktivnosti o 1.1 Mitigacija o 1.2 Pripravnost o 1.3 Odgovor o 1.4 Oporavak 2 Faze i osobne aktivnosti o 2.1 Mitigacija o 2.2 Pripravnost o 2.3 Odgovor o 2.4 Oporavak 3 Struka o 3.1 Alati 4 Unutar drugih struka o 4.1 Alati 5 Meunarodne organizacije o 5.1 Meunarodno udruenje upravitelja u krizama o 5.2 Crveni kri/Crveni polumjesec o 5.3 Ujedinjene nacije o 5.4 Svjetska banka 6 Nacionalne organizacije o 6.1 Australija o 6.2 Kanada 6.2.1 Provincijalni EMO-i o 6.3 Njemaka o 6.4 Indija o 6.5 Novi Zeland o 6.6 Rusija o 6.7 Ujedinjeno Kraljevstvo o 6.8 Sjedinjene Drave 7 Vie informacija 8 Akademski izvori 9 Biljeke 10 Vanjske poveznice

Faze i profesionalne aktivnosti [uredi]Priroda upravljanja u krizama ovisi o lokalnim ekonomskim i socijalnim uvjetima. Neki eksperti za pomo u nesreama poput Freda Cunyja opazili su kako su u biti jedine realne nesree one ekonomske[3]. Eksperti poput Cunyja dugo su vremena smatrali kako ciklus upravljanja hitnim situacijama mora ukljuivati dugoroan rad na infrastrukturi, osvjeivanju javnosti, pa ak i oko problema ljudske pravde. Ovo je posebice vano u dravama u razvoju. Proces upravljanja u krizama ukljuuje etiri faze:

1. 2. 3. 4.

mitigaciju (ublaavanje) pripravnost odgovor oporavak

Mitigacija [uredi]Mitigacijskim naporima nastoji se sprijeiti da opasnosti prerastu u sveopu katastrofu ili se pokuavaju reducirati uinci ve nastalih katastrofa. Mitigacijska faza razlikuje se od ostalih faza po tome to se fokusira na dugorone mjere reduciranja ili eliminiranja rizika[1]. Implementacija mitigacijskih strategija moe se smatrati dijelom procesa oporavka ako se primjenjuje nakon pojave katastrofe[1]. Mitigativne mjere mogu biti strukturalne ili nestrukturalne. Strukturalne mjere koriste tehnoloka rjeenja poput protupoplavnih kanala i brana. Nestrukturalne mjere ukljuuju legislativu, planiranje uporabe zemljita (npr. oznaavanje nebitnih zemljita poput parkova za uporabu kao poplavnih zona), te osiguranje. Mitigacija je najbolja trokovno-uinkovita metoda za reduciranje uinaka opasnosti, no nije uvijek pogodna. Mitigacija ukljuuje osiguravanje regulacija koje razrauju evakuaciju, sankcije protiv onih koji odbijaju potovati regulacije (poput mandatornih evakuacija), te komunikaciju potencijalnih rizika za javnost[4]. Neke strukturalne mitigacijske mjere mogu imati tetan uinak za ekosustav. Prekursorska aktivnost za mitigaciju je identifikacija rizika. Procjena fizikih rizika odnosi se na proces identifikacije i evaluacije opasnosti[1]. Rizik specifian za opasnosti (Rh) kombinira vjerojatnost i razinu utjecaja specifine opasnosti. Donjom jednadbom iskazuje se kako opasnost pomnoena s ranjivou populacije na tu opasnost daje odnosno stvara rizik. U modeliranju katastrofa to je vei rizik, vei su i mitigacijski i pripravnosni napori za oznaavanje hitnosti ranjivosti specifinih za opasnosti. tovie, ako ne postoji nikakva ranjivost, onda ne postoji niti rizik, npr. potres koji se javlja u pustinji gdje nitko ne ivi.

Pripravnost [uredi]U fazi pripravnosti upravitelji u kriznim situacijama razvijaju akcijske planove za trenutak nastanka katastrofe. Uobiajene mjere pripravnosti ukljuuju:

komunikacijske planove s lako razumljivom terminologijom i metodama. prikladno odravanje i treniranje slubi za upravljanje u krizama, ukljuujui masovne ljudske resurse poput timova za hitni odgovor u zajednicama. razvoj i uvjebavanje metoda hitnog upozoravanja stanovnitva kombiniranih sa sklonitima za hitne situacije i evakuacijskim planovima. skladitenje, inventarizacija i odravanje zaliha i opreme za krizne situacije[5]. razvoj organizacija treniranih volontera meu civilnim stanovnitvom. (Profesionalni radnici za hitne sluajeve ubrzo ponestanu u masovnim hitnim situacijama pa su utrenirani, organizirani i odgovorni volonteri krajnje vrijedni. Organizacije poput Community Emergency Response Teams i Crvenog kria

gotovi su izvori utreniranih volontera. Njihov sustav upravljanja u krizama dobio je visoke ocjene od Kalifornije i FEMA-e.) Drugi aspekt pripravnosti je predvianje broja rtava, odnosno istraivanje oekivanog broja umrlih ili ozlijeenih u odreenim vrstama dogaaja.

Odgovor [uredi]

Jedinica brazilske civilne obrane (port. Defesa Civil) odgovara na hitno stanje u So Paulu. Faza odgovora ukljuuje mobilizaciju potrebnih hitnih slubi i prvih osoba koje dolaze u podruje pogoeno katastrofom. U ovu fazu vjerojatno e biti ukljuen i prvi val glavnih hitnih slubi kao to su vatrogasci, policija i hitna medicinska pomo. Kada se provodi kao vojna operacija, onda se koristi termin operacija pomoi u nesreama (DRO, engl. Disaster Relief Operation) nakon koje moe uslijediti neborbena operacija evakuacije (NEO, engl. Non-combatant evacuation operation). Potporu im mogu pruiti brojne sekundarne hitne slube poput specijalistikih spasilakih timova. Dobro uvjebani plan za hitne situacije razvijen kao dio faze pripravnosti omoguuje uinkovitu koordinaciju spaavanja ondje gdje je to potrebno, a napori u traganju i spaavanju mogu zapoeti vrlo rano. Ovisno o ozljedama koje rtva pretrpi, vanjskoj temperaturi te rtvinom pristupu zraku i vodi, ogromna veina stradalih u nepogodi umrijet e unutar 72 sata nakon nastanka nepogode[6]. Organizirani odgovor na znaajne nesree prirodne ili teroristike temelji se na postojeim organizacijskim sustavima i procesima upravljanja u krizama: federalni plan odgovora (FRP) i sustav zapovjedanja incidentom (ICS). Ovi sustavi su utvreni kroz ravnatelje Sjedinjenog zapovijedanja (UC) i Uzajamne pomoi (MA).

Oporavak [uredi]Cilj faze oporavka je povratak pogoenog podruja u njegovo prvobitno stanje. Od faze odgovora razlikuje se po svom fokusu; napori oko oporavka usmjereni su pitanjima i odlukama koje se moraju donijeti nakon to su naznaene neodgodive potrebe[1]. Napori oko oporavka primarno su zaokupljeni akcijama koje ukljuuju ponovnu izgradnju unitenih nekretnina, ponovno zapoljavanje, te popravak ostale bitne infrastrukture[1]. Vaan aspekt uinkovitih napora oko oporavka je iskoritavanje prednosti 'prozora

mogunosti'[7] za implementaciju mitigativnih mjera koje bi inae bile nepopularne. Civili u pogoenom podruju vjerojatnije e prihvatiti mitigativnije promjene kada im je nedavna katastrofa ostala u svjeem sjeanju. U Sjedinjenim Dravama Nacionalni plan odgovora diktira kako e se resursi osigurani Zakonom o domovinskoj sigurnosti iz 2002. koristiti u naporima oko oporavka[1]. esto je federalna vlada ona koja esto osigurava veinu tehnike i financijske pomoi u naporima oko oporavka u Sjedinjenim Dravama[1].

Faze i osobne aktivnosti [uredi]Mitigacija [uredi]Osobna mitigacija uglavnom se svodi na poznavanje i izbjegavanje nepotrebnih rizika. U to je ukljuena procjena moguih rizika za osobno/obiteljsko zdravlje i osobnu imovinu. Primjer mitigacije bilo bi izbjegavanje kupovine nekretnina koje su izloene opasnostima, npr. nalaze se na poplavnim nizinama ili u podrujima klizanja tla. Vlasnici kua ne moraju biti svijesni izloenosti svoje imovine opasnostima sve dok ih one ne pogode. To se ipak moe sprijeiti unajmljivanjem specijalista koji provode istraivanja za identifikaciju i procjenu rizika. Uzimanje osiguranja koje pokriva najistaknutije identificirane rizike uobiajena je protumjera. Osobna strukturalna mitigacija u podrujima sklonima potresima ukljuuje instalaciju potresnog ventila koji trenutano prekida opskrbu nekretnine prirodnim plinom, zatim seizmiku prilagodbu nekretnine te osiguravanje predmeta unutar graevine radi poboljanja seizmike sigurnosti kuanstva. Potonje moe ukljuivati zidno montiranje i fiksiranje namjetaja, hladnjaka, grijaa vode i ostalih lomljivih predmeta, te postavljanje sobnih kvaka. U podrujima sklonima poplavama kue se mogu graditi na stupovima kao u velikom dijelu june Azije. U podrujima gdje su uestali dugotrajni nestanci elektrine struje primjer optimalne strukturalne mitigacijske mjere je instalacija generatora. Konstrukcija podruma protiv oluja i sklonita protiv padalina dodatni su primjeri osobnih mitigativnih akcija. Mitigacija ukljuuje strukturalne i nestrukturalne mjere poduzete za ograniavanje uinka nesree. Strukturalna mitigacija:- Ovo ukljuuje prikladan izgled graevine, posebice kako bi bila otporna na nesree. Nestrukturalna mitigacija:- Ovo ukljuuje mjere koje se poduzimaju za sve ostalo to ne ukljuuje poboljanje strukture graevine.

Pripravnost [uredi]Vie informacija: pripravnost na uragane i pripravnost na potrese

Vjeba pripravnosti za hitna stanja u zranoj luci. Za razliku od mitigacijskih aktivnosti, koje su usmjerene na sprjeavanje nastanka nesrea, osobna pripravnost fokusira se na pripremu opreme i procedura za uporabu nakon pojavljivanja nesree, odnosno njihovo planiranje. Mjere pripravnosti mogu postojati u mnogo oblika ukljuujui konstrukciju sklonita, instalaciju alarmnih ureaja, stvaranje priuvnih neophodnih usluga (npr. struje, vode, kanalizacije), te uvjebavanje planova evakuacije. Dvije jednostavne mjere mogu pomoi pripremiti pojedinca za preivljavanje dogaaja ili evakuaciju ako je ona neophodna. Za evakuaciju moe se pripremiti opskrbna oprema za krizne situacije, dok se za svrhe skrivanja u sklonitu mogu stvoriti opskrbne zalihe. Vlasti esto zagovaraju pripremu opreme za preivljavanje kao to je "72-satna oprema". Ona moe ukljuivati hranu, lijekove, baterije, svijee i novac.

Odgovor [uredi]Faza odgovora na hitno stanje moe zapoeti potragom i spaavanjem no u svim sluajevima fokus e se brzo okrenuti na ispunjavanje osnovnih humanitarnih potreba pogoenog stanovnitva. U tome mogu asistirati nacionalne ili internacionalne agencije i organizacije. Uinkovita koordinacija u asistiranju u nesreama esto je presudna, posebice ukoliko odgovar pruaju mnoge organizacije, a kapacitet lokalne agencije za upravljanje u krizama je zbog potreba nedostatan ili ak smanjen samom nesreom. Na osobnoj razini odgovor moe poprimiti oblik sklonita na mjestu ili evakuacije. U scenariju koji ukljuuje sklanjanje na mjestu nesree, obitelj bi bila pripremljena da se brani u svome domu tijekom mnogo dana bez ikakvog oblika vanjske potpore. Prilikom evakuacije, obitelj naputa podruje automobilom ili drugim prometnim vidom tako to uzima sa sobom najveu koliinu zaliha koje mogu nositi uz mogunost uzimanja atora za sklanjanje. Ako mehaniki transport nije dostupan, evakuacija pjeaenjem idealno bi ukljuivala uzimanje sa sobom zaliha, koje bi trajale najmanje tri dana, zatim vodonepropusnog leaja, cerade i umotak plahti to bi predstavljao minimum.

Oporavak [uredi]

Faza oporavka poinje nakon to je neposredna opasnost za ljudske ivote prestala. Tijekom rekonstrukcije preporua se razmotriti lokaciju ili graevinski materijal za objekt. U ekstremne scenarije zadravanja u kui spadaju rat, glad i teka epidemija te mogu trajati godinu ili dulje. Oporavak se zatim odvija u kui. Planeri ovih dogaaja obino kupuju gomilu hrane i opremu za prikladnu pohranu i pripremu hrane, te jedu hranu kao dio normalnog ivota. Jednostavna uravnoteena prehrana moe se napraviti iz vitaminskih pilula, punozrnatog brana, graha, mlijeka u prahu, kukuruza i ulja za kuhanje[8]. Ako je mogue, tome bi se trebalo dodati povre, voe, zaini i meso, bilo pripremljeno bilo svjee ubrano.

Struka [uredi]Upravitelji u krizama istrenirani su u irokoj raznolikosti disciplina koje im pomau u ivotnom ciklusu hitnosti. Profesionalni upravitelji u krizama mogu se fokusirati na pripravnost vlasti i zajednice (kontinuitet operacija/planiranje kontinuiteta vlasti), ili prirpavnost privatnog poslovanja (planiranje upravljanja kontinuitetom poslovanja). Treniranje omoguuju lokalne, dravne, federalne i privatne organizacije, a raspon mu ide od javnog informiranja i odnosa s medijima do zapovijedanja incidentima visoke razine i taktikih vjetina poput prouavanja lokaliteta teroristikog napada bombama ili kontroliranja scene u hitnim situacijama. U prolosti je polje upravljanja u krizama uglavnom bilo ispunjeno ljudima s vojnom pozadinom ili onih koji su prvi stizali na mjesto nesree. Trenutano je populacija u ovom polju postala mnogo raznolikija, a mnogi strunjaci koji dolaze imaju razliite pozadine bez vojne ili sline prolosti. Obrazovne mogunosti poveavaju se za one koji trae preddiplomske i diplomske stupnjeve u upravljanju u krizama ili srodnom polju. U SAD-u postoje osam kola s doktorskim programima upravljanja u krizama, no samo je jedan specifian za upravljanje u krizama[9]. Profesionalni certifikati poput certificiranog upravitelja u krizama i certificiranog profesionalca za kontinuitet poslovanja postaju sve vie uobiajeni kako potrebe za visokoprofesionalnim standardima postaju prepoznatljive meu zajednicom za upravljanje u krizama, posebice u SAD-u.

Alati [uredi]Tijekom proteklih godina obiljeje kontinuiteta upravljanja u krizama rezultiralo je novim konceptom, informacijskim sustavima za upravljanje u krizama (EMIS). Za kontinuitet i interoperabilnost izmeu sudionika u upravljanju u krizama, EMIS podupire proces upravljanja u krizama osiguravajui infrastrukturu koja integrira planove planove za izvanredne situacije na svi razinama ukljuenosti vlasti i onih izvan nje, te iskoritavanjem upravljanja svim srodnim resursima (ukljuujui ljudske i ostale resurse) za sve etiri faze hitnosti.

Unutar drugih struka [uredi]Praktiari upravljanja u krizama (pripravnosti za nesree) dolaze iz sve veeg broja razliitih pozadina kako se polje razvija. Strunjaci iz arhivistikih institucija (npr. muzeja, povijesnih drutava, knjinica i arhiva) posveeni su ouvanju kulturne batinepredmeta i zapisa sadrani u svojim zbirkama. To je bila glavna sastavnica unutar tih polja, no sada postoji visoka osvijetenost nakon dogaaja od 11. rujna i uragana iz 2005. Radi poveanja mogunosti za uspjean oporavak vrijednih zapisa, mora se razviti dobro utemeljen i u potpunosti testiran plan. Ovaj zadatak zahtijeva kooperaciju dobro organiziranih odbora koje vode iskusni proelnici[10]. Profesionalna udruenja odravaju redovite radionice i imaju fokalne sjednice na godinjim konferencijama kako bi pojedince informirali o suvremenim alatima i resursima u praksi.

Alati [uredi]Skupni napori profesionalnih udruenja i institucija za kulturnu batinu rezultirali su u razvijanju razliitih alata za pomo strunjacima u pripremi planova u nesreama i oporavku od njih. U mnogim sluajevima ti su alati dostupni vanjskim korisnicima. Vrlo esto su na webu dostupni predloci planova koje su osmislile postojee organizacije to moe biti korisno svakom odboru ili grupi koja priprema plan za nesreu ili pak osuvremenjuje postojei plan. Iako e svaka organizacija trebati formulirati planove i alate koji zadovoljavaju njihove specifine potrebe, postoje primjeri takvih alata koji mogu prikazivati korisne polazne toke u procesu planiranja. Oni su prikazani u odlomku o vanjskim poveznicama.

Meunarodne organizacije [uredi]Meunarodno udruenje upravitelja u krizama [uredi]Meunarodno udruenje upravitelja u krizama (IAEM) neprofitna je obrazovna organizacija posveena promicanju ciljeva spaavanja ivota i zatite imovine tijekom hitnih stanja i katastrofa. Misija IAEM-a je sluenje njegovim lanovima tako to im prua informacije, mrene i profesionalne mogunosti, te unaprijeuje struku upravljanja u krizama.

Crveni kri/Crveni polumjesec [uredi]Nacionalna drutva Crvenog kria/Crvenog polumjeseca imaju sredinju ulogu u odgovoru na hitna stanja. tovie, Meunarodna federacija drutava Crvenog kria i Crvenog polumjeseca (IFRC ili "Federacija") moe odaslati u pogoenu zemlju timove za procjenu. Oni su specijalizirani za komponentu oporavka u okviru upravljanja u krizama.

Ujedinjene nacije [uredi]

Unutar sustava Ujedinjenih nacija odgovornost za hitan odgovor poiva na rezidentnom koordinatoru unutar pogoene zemlje. U praksi e meunarodni odgovor biti koordiniran, ako to zatrai vlada pogoene zemlje, Uredom za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a (UN-OCHA) tako to e poslati UN-ov tim za koordinaciju i procjenu nesree (UNDAC).

Svjetska banka [uredi]Od 1980. godine Svjetska banka je odobrila vie od 500 operacija povezanih s upravljanjem u krizama, te je u te svrhe doznaila vie od 40 milijardi USD. Novci su bili namijenjeni rekonstrukcijskim projektima nakon nepogoda, kao i projektima ije komponente imaju cilj sprjeavanje i mitigaciju uinaka nepogode u zemljama poput Argentine, Bangladea, Kolumbije, Haitija, Indije, Meksika, Turske i Vijetnama[11]. Uobiajena podruja fokusa prevencijskih i mitigacijskih projekata ukljuuju prevencijske mjere protiv umskih poara kao to su mjere ranog upozorenja i edukacijske kampanje za destimuliranje poljoprivrednika na posijeci-i-spali poljoprivredu koja uzrokuje umske poare; sustave ranog upozorenja o uraganima; mehanizme prevencije poplava iji raspon ide od zatite obale i terasiranja u ruralnim podrujima do adaptacije proizvodnje; konstrukcije otporne na potrese[12]. U zajednikom ulaganju sa Sveuilitem Columbia pod okriljem ProVention Consortiuma Svjetska banka osnovala je Analizu globalnih rizika na vruim tokama za prirodne katastrofe[13]. U lipnju 2006. Svjetska banka osnovala je Globalnu jedinicu za redukciju katastrofa i oporavak (GFDRR), dugorono partnerstvo s ostalim donorima pomoi radi reduciranja gubitaka u katastrofama oznaivi redukciju rizika katastrofa u razvoju, podupirui Akcijski okvir iz Hyoga. Jedinica pomae osigurati novana sredstva za projekte i programe zemalja u razvoju koji unaprijeuju lokalne kapacitete za prevenciju katastrofa i pripravnost za hitna stanja[14].

Nacionalne organizacije [uredi]Australija [uredi]Kljuno federalno koordinacijsko i savjetodavno tijelo za upravljanje u krizama u Australiji je Emergency Management Australia (EMA). Svaka drava ima svoju vlastitu Dravnu hitnu slubu (engl. State Emergency Service). Hitna pozivna sluba (engl. Emergency Call Service) osigurava nacionalni hitni telefonski broj 000 za kontaktiranje drave policije, vatrogasaca i ambulantne slube. Dogovori se ostvaruju u dravnoj i federalnoj kooperaciji.

Kanada [uredi]Public Safety Canada (PSC) kanadska je nacionalna agencija za upravljanje u krizama. Svaka provincija mora ustrojiti svoje organizacije za upravljanje u krizama.

PSC koordinira i prua potporu naporima federalnih organizacija osiguravajui nacionalnu sigurnost Kanaanima. Oni takoer surauju s ostalim razinama vlasti, hitnim slubama, grupama u zajednici, privatnim sektorom (operatorima kritine infrastrukture) i ostalim dravama. Rad PSC-a temelji se na irokom spektru pravila i zakona koji su obuhvaeni Zakonom o javnoj sigurnosti i pripravnosti na hitna stanja koji definira ovlasti, dunosti i funkcije PSCa. Ostali akti specifini su za pojedina polja poput korekcija, upravljanja u krizama, provoenja zakona i nacionale sigurnosti. Provincijalni EMO-i [uredi]

Provincial Emergency Program, Province of British Columbia's emergency measures organization[15] Alberta Emergency Management Agency[16] Saskatchewan Emergency Management Organization (SaskEMO)[17] Province of Manitoba Emergency Measures Organization[18] Emergency Measures Ontario[19] Quebec Civil Protection (Scurit Publique Qubec)[20] Nova Scotia Emergency Management Office[21] New Brunswick Emergency Management Organization[22] Prince Edward Island Office of Public Safety[23] Province of Newfoundland and Labrador Emergency Measures Organization[24]

Njemaka [uredi]U Njemakoj federalna vlada kontrolira programe njemakog Katastrophenschutza (zatite u katastrofama) i Zivilschutza (civilne zatite). Lokalne jedinice njemakih vatrogasaca i Federalna agencija za tehniku pomo (Technisches Hilfswerk) dijelovi su tih programa. Njemake oruane snage (Bundeswehr), njemaka federalna policija i 16 dravnih policijskih snaga (Lnderpolizei) ine glavninu snaga u operacijama pomoi u katastrofama. Osim njemakog Crvenog kria i njegovih regionalnih sestrinskih organizacija, bavarskog Crvenog kria, humanitarnu pomo pruaju Johanniter-Unfallhilfe, njemaki ekvivalent St. John's Ambulancea, Malteser-Hilfsdienst, Arbeiter-SamariterBund, koji svi predstavljaju najvee organizacije za pomo koje su ekipirane za hitnosti najveih razmjera. Mobilne municipalne stoerne jedinice osiguravaju zapovijedanje i kontrolu. Od 2006. godine na Sveuilitu u Bonnu postoji zajedniki smjer koji vodi do akademskog naziva "magistra za prevenciju katastrofa i upravljanje rizikom".

Indija [uredi]U Indiji ulogu upravljanja u krizama ima National Disaster Management of India, vladina agencija podreena Ministarstvu unutarnjih poslova. Tijekom proteklih godina dogodila se smjena u naglasku s odgovora i oporavka na strateko upravljanje i redukciju rizika, te s vladinog centraliziranog pristupa na decentralizirani pristup zajednice. Survey of India, agencija unutar Ministarstva znanosti i tehnologije, takoer igra presudnu ulogu u tom

polju tako to donosi akademsko znanje i istraivake ekspertize geoznanstvenika u procesu upravljanja u krizama. Nedavno je vlada formirala Emergency Management and Research Institute (EMRI). Ova grupa predstavlja javno-privatno partnerstvo, primarno financirano velikom indijskom raunalnom kompanijom "Satyam Computer Services", a usmjerena je na poboljavanje opeg odgovora zajednica na hitna stanja kao i na one incidente koji se mogu opisati kao katastrofe. Neki od grupinih ranih napora ukljuuju pripremu treninga upravljanja u krizama za hitne slube (prvi u Indiji), stvaranje jedinstvenog hitnog telefonskog broja i uspostavu standarda za EMS osoblje, opremu i trening. Postoji nada kako e ovi napori osigurati model za emulaciju za cijelu Indiju, no trenutano ono djeluje samo u indijskim dravama Andhri Pradeshu, Gujaratu, Uttarakhandu, Goi, Tamilu Naduu, Rajasthanu, Karnataki i Assamu, koristei jedinstveni troznamenkasti naplatni broj 1-0-8.

Novi Zeland [uredi]Na Novom Zelandu odgovornost za upravljanje u krizama pomie se s lokalne na nacionalnu razinu ovisno o prirodi hitnog stanja ili programa redukcije rizika. Teka oluja mogla bi biti posao za pojedino podruje, dok bi sredinja vlast usmjeravala nacionalnu javnu edukativnu kampanju. Unutar svake regije, lokalne vlasti su ujedinjene u 16 grupa Civilne zatite za upravljanje u krizama (CDEMG). Svaki CDEMG odgovoran je za osiguravanje to vreg upravljanja u krizama. Kada lokalni rasporedi budu savladani u hitnoj situaciji, aktiviraju se ve postojei rasporedi uzajamne potpore. Kao to joj punomo daje, sredinja vlast ima ovlasti u koordinaciji odgovora kroz National Crisis Management Centre (NCMC), koji djeluje pod upravom Ministarstva civilne zatite i upravljanja u krizama (MCDEM). Ove strukture su definirane regulacijama[25], te najbolje objanjene u The Guide to the National Civil Defence Emergency Management Plan 2006[26], koji grubo odgovara FEMA-inom National Response Frameworku.

Rusija [uredi]U Rusiji djeluje Ministarstvo za hitne situacije (EMERCOM) koje je zadueno za vatrogastvo, civilnu zatitu, potragu i spaavanje, ukljuujui spasilake slube nakon prirodnih i antropogenih katastrofa.

Ujedinjeno Kraljevstvo [uredi]Ujedinjeno Kraljevstvo prilagodilo je svoj fokus na upravljanje u krizama nakon prosvjeda oko goriva u Britaniji iz 2000., ozbiljnih poplava iste godine te krize u Britaniji zbog slinavke i apa iz 2001. godine. To je rezultiralo stvaranjem Zakona o civilnoj sigurnosti iz 2004. (CCA, engl. Civil Contingencies Act) koji je ozakonio odgovornosti svih kategorija slubi koje odgovaraju na hitna stanja. Civil Contingencies Secretariat provodi CCA kroz Regional Resilience Forums te na razini lokalne vlasti. Trening upravljanja u katastrofama openito provode na lokalnoj razini organizacije ukljuene u bilo kakav odgovor. On se konsolidira kroz profesionalne smjerove koji se

mogu zapoeti na Emergency Planning Collegeu. Daljnje diplome i preddiplomske kvalifikacije mogu se stei diljem zemlje prvi smjer ove vrste pokrenut je na Sveuilitu u Coventryju 1994. godine. Institute of Emergency Management dobrovoljna je organizacija osnovana 1996. radi pruanja savjetodavnih usluga za vlast, medije i komercijalne sektore. Profesionalno drutvo upravitelja u krizama je Emergency Planning Society[27]. Najvea britanska vjeba za hitna stanja provedena je 20. svibnja 2007. blizu Belfasta, Sjeverna Irska, te je ukljuivala scenarij pada zrakoplova na Meunarodnu zranu luku u Belfastu. Osoblje iz pet bolnica i tri zrane luke sudjelovalo je u vjebi, a gotovo 150 meunarodnih promatraa procjenjivalo je njezinu uinkovitost[28].

Sjedinjene Drave [uredi]Unutar Ministarstva za domovinsku sigurnost (DHS) djeluje Federal Emergency Management Agency (FEMA) kao vodea agencija za upravljanje u krizama. FEMA je razvila softverski paket HAZUS koji ima centralnu ulogu u procesu procjene rizika u zemlji. Sjedinjene Drave i njezini teritoriji pokriveni su jednom od deset regija za FEMAine svrhe upravljanja u krizama. Plemenske, dravne, okrune i lokalne vlasti razvijaju programe/odjele za upravljanje u krizama i hijerarhijski djeluju unutar svake regije. Hitna stanja su pod upravom najlokalnijom moguom razinom, koristei ugovore o uzajamnoj pomoi sa susjednim jurisdikcijama. Ako je hitno stanje povezano s teroristima ili ako je deklarirano kao "incident nacionalnog znaaja", ministar za domovinsku sigurnost inicirat e National Response Framework (NRF). Pod tim planom bit e mogue ukljuivanje federalnih resursa koji e se integrirati u lokalne, okrune, dravne ili plemenske entitete. Upravljanje e se nastaviti rukovoditi na najnioj moguoj razini uporabom Nacionalnog sustava za upravljanje incidentima (NIMS). Citizen Corps je organizacija volonterskih uslunih programa koje rukovodi lokalno i koordinira nacionalno DHS ija je namjera mitigacija katastrofe i priprema stanovnitva za hitan odgovor kroz javnu edukaciju, trening i dohvat. Community Emergency Response Teams je program Citizen Corpsa koji je fokusiran na pripravnost na katastrofe i pouavanje osnovnih vjetina odgovora na katastrofe. ovi volonterski timovi su osposobljeni za pruanje hitne potpore kada katastrofa savlada konvencionalne hitne slube.

Vie informacija [uredi]

Dekontaminacija Javna sigurnost Karantena Prva pomo Rizik: o Aktuarijalna znanost o Teorija ekstremnih vrijednosti

Survivalizam Amaterski radio operateri mogu omoguiti komunikaciju u hitnim stanjima: o Amateur Radio Emergency Service o Radio Amateur Civil Emergency Service Obnovljivi izvori mogu osigurati hitnu energiju: Drave o U Danskoj, Danska agencija za upravljanje u krizama o U Irskoj, Emergency Response Unit (Garda) o U Francuskoj, Plan Orsec: Francuski crveni plan i Francuski bijeli plan;

Akademski izvori [uredi]

International Journal of Emergency Management, ISSN: 1741-5071 (elektroniki) ISSN: 1471-4825 (papir), Inderscience Publishers Journal of Homeland Security and Emergency Management ISSN: 1547-7355, Bepress Australian Journal of Emergency Management, [1] (elektroniki) ISSN: 1324 1540 (papir), Emergency Management Australia Stephenson Disaster Management Institute

Biljeke [uredi]1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Haddow, George D.; Jane A. Bullock (2004). Introduction to Emergency Management, Amsterdam: Butterworth-Heinemann. ISBN 0-75067689-2 2. Wisner, Ben; P. Blaikie, T. Cannon, and I. Davis (2004). At Risk - Natural hazards, peoples vulnerability and disasters, Wiltshire: Routledge. ISBN 0-41525216-4 3. Cuny, Fred C. (1983). Disasters and Development, Oxford: Oxford University Press. 4. Lindell, M., Prater, C., and Perry, R. (2006). Fundamentals of Emergency Management. Retrieved January 9, 2009 at: http://training.fema.gov/EMIWeb/edu/fem.asp. 5. MODELING CRITICAL VACCINE SUPPLY LOCATION: PROTECTING CRITICAL INFRASTRUCTURE AND POPULATION IN CENTRAL FLORIDA Paul J. Maliszewski (2008) 6. Walker, Peter (1991). International Search and Rescue Teams, A League Discussion Paper, Geneva: League of the Red Cross and Red Crescent Societies. 7. Alexander, David (2002). Principles of Emergency planning and Management, Harpenden: Terra Publishing. ISBN 1-903544-10-6 8. www.fema.gov Federal Emergency Management Agency Website 9. Jaffin, Bob (September 17, 2008). Emergency Management Training: How to Find the Right Program. Emergency Management Magazine. Preuzeto 2008-11-15.

10. Buchanan, Sally. "Emergency preparedness." from Paul Banks and Roberta Pilette. Preservation Issues and Planning. Chicago: American Library Association, 2000. 159-165. ISBN 978-0-8389-0776-4 11. List of World Bank projects with disaster management components and World Bank Disaster Risk Management Projects 12. World Bank Disaster Risk Management Projects 13. Natural Disaster Hotspots 14. Global Facility for Disaster Reduction and Recovery 15. Provincial Emergency Program 16. Alberta Emergency Management Agency 17. Saskatchewan Emergency Management Organization (SaskEMO) 18. Province of Manitoba Emergency Measures Organization 19. Emergency Measures Ontario 20. Quebec Civil Protection (Scurit Publique Qubec) 21. Nova Scotia Emergency Management Office 22. New Brunswick Emergency Management Organization 23. Prince Edward Island Office of Public Safety 24. Province of Newfoundland and Labrador Emergency Measures Organization 25. National Civil Defence Emergency Plan Order 2005, available from http://www.legislation.govt.nz/regulation/public/2005/0295/latest/DLM356569.htm l 26. http://www.civildefence.govt.nz/memwebsite.NSF/wpg_URL/For-the-CDEMSector-Publications-The-Guide?OpenDocument. ISBN 0-478-25470-0 27. Emergency Planning Society 28. Mock plane crash tests NI crews, BBC News, May 20, 2007

Vanjske poveznice [uredi]

Meunarodna strategija za smanjivanje katastrofa Ujedinjenih nacija UNDP Program smanjivanja rizika Stranica posveena uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) za upravljanje u krizama Disaster Preparedness and Response. Conservation OnLine.

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php? title=Upravljanje_u_kriznim_situacijama&oldid=3144159" Kategorija:

Primijenjene znanosti

Osobni alati

Prijavi se

Imenski prostori

Inaice Pogledi Radnje Trai

lanak Razgovor

itaj Uredi Vidi stare izmjene

Orijentacija

Glavna stranica Kafi Aktualno Nedavne promjene Sluajna stranica Pomo Donacije

Ispis/izvoz Alati

Napravi zbirku Preuzmi kao PDF Verzija za ispis

to vodi ovamo Povezane stranice Postavi datoteku Posebne stranice Trajna poveznica Citiraj ovaj lanak

Drugi jezici

Deutsch English

Espaol Franais Bahasa Indonesia Polski Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 22:55, 2. studenog 2011. Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje. Zatita privatnosti Impresum Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti Mobile view