URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA GRADA OTOĈCA - otocac.hr · Otočac se kao zemlja « terra » spominje krajem 13.st. u svezi s Dujmom, knezom Krčkim. Castrum Otočac eksplicitno je

___________________________________________________________________

URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA

GRADA OTOĈCA

Obvezni prilozi Plana ___________________________________________________________________

Direktor Instituta

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

MP

Zagreb, 2009.

URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA GRADA OTOĈCA

Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d., Zagreb 2

NARUĈITELJ: GRAD OTOĈAC

Gradonaĉelnik

MARIO BARKOVIĆ, dipl.ing.

IZVRŠITELJ: URBANISTIĈKI INSTITUT HRVATSKE d.d.

Zagreb

Direktor Instituta

mr.sc.NINOSLAV DUSPER, dipl.ing.arh.

Broj elaborata: 1286

Broj radnog naloga: 9688



Odgovorni koordinatori

izrade Plana: Za Naruĉitelja: GRAD OTOĈAC Jedinstveni upravni odjel Proĉelnik Stevan Uzelac, dipl.iur. Za Izvršitelja: Izvršni direktor za poslovnu koordinaciju Vladimir Tutek, dipl.ing.arh.

Voditelj izrade Plana: Boţica Munjić, ing.arh. ovlaštena arhitektica

Radni tim na izradi Plana Prostorno-urbanistiĉko rješenje: Vladimir Tutek, dipl.ing.arh. Boţica Munjić, ing.arh. Dubravka Broziĉević, ing.arh. Gordan Maĉek, dipl.ing.prom. Mladen Kardum, ing.graĊ. Laura Vitasović-Vojnić, dipl.ing.graĊ. Marija Babić, ing.graĊ. Dean Vuĉić, ing.geod.

Konzervatorska podloga: MINISTARSTVO KULTURE Uprava za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Zagrebu

Tomislav Petrinec, dipl.ing.arh. Ljerka Meteţ, prof.pov.umj.

Prijepis: Mirjana Stanĉić Belanović, ek.teh.

Izvor podataka:

PROSTORNI PLAN LIĈKO – SENJSKE ŢUPANIJE Ţupanijski zavod za prostorno ureĊenje Liĉko-Senjske ţupanije

KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA ZA PPUG OTOĈAC Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine

KONZERVATORSKA DOKUMENTACIJA ZA UPU OTOĈAC Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OTOĈCA Urbanistiĉki Institut Hrvatske

Konzultacije i podaci:

Ţupanijski zavod Liĉko-senjske ţupanije, Gospić Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu Hrvatska elektroprivreda d.d. D.P. Elektrolika Gospić Hrvatska elektroprivreda, d.d., Sektor za hidroelektrane Zagreb Elektroprojekt, d.d., Zagreb Hrvatske telekomunikacije d.d., TK centar Gospić Komunalac, Otoĉac

Hrvatske autoceste Ţupanijske ceste Gospić



SADRŢAJ:

A. OBRAZLOŢENJE

1. POLAZIŠTA .............................................................................................................. 6

1.1. POLOŢAJ, ZNAĈAJ I POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO

DIJELA NASELJA U PROSTORU GRADA .............................................................. 7

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ........................................................................... 9

1.1.2. Prostorno razvojne znaĉajke ................................................................................... 24

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost ................................................................................... 26

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti ................. 32

1.1.5. Obaveze iz planova širih podruĉja .......................................................................... 37

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje .............................. 41

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ................................................................... 42

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAĈAJA ............................. 42

2.1.1. Demografski razvoj ................................................................................................ 44

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture .............................................................. 45

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura .................................................................... 46

2.1.4. Oĉuvanje prostornih posebnosti naselja ................................................................. 49

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA .................................................. 51

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obiljeţja izgraĊene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina ............................................................................................ 52

2.2.2. UnapreĊenje ureĊenja naselja i komunalne infrastrukture ...................................... 54

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...................................................................... 55

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA ................................................ 56

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA ...................................................................... 59

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU,

NAĈIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA ................................................... 71

3.4. PROMETNA I ULIĈNA MREŢA ............................................................................. 72

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŢA ....................................................... 75

3.5.1. Mreţa vodovoda ..................................................................................................... 75

3.5.2. Mreţa kanalizacije .................................................................................................. 77

3.5.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta .............................................................................. 81

3.5.4. Mreţa telekomunikacija .......................................................................................... 84

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA ............................... 85

3.6.1. Oblici korištenja i naĉin gradnje ............................................................................. 85

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i

ambijentalnih cjelina ............................................................................................. 106

3.7. Sprijeĉavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš ........................................................ 146



B. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA

ŠIREG PODRUĈJA .................................................................................... 154 Izvod iz Prostornog plana ureĊenja Grada Otoĉca Kartografski prikaz: Namjena površina, mj. 1:25.000

C. Zahtjevi i mišljenja iz ĉlanka 79. i ĉlanka 94. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji ........................................................................................ 155

Mišljenja i suglasnosti na Plan:

Suglasnost MinIstarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću od 18.veljaĉe 2009. godine (Klasa: 612-08/09-10/0173, Urbroj: 532-04-16/1-09-2)

Mišljenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode od 16. veljaĉe 2009. godine (Klasa:612-07/06-49/370, Urbroj: 532-08-03/1-09-6)

Mišljenje Hrvatskih voda, VGI „Lika, podvelebitsko primorje i otoci“ od 18. veljaĉe 2009. godine (Klasa: 350-02/09-01/153, Urbroj: 374-23-4-09-2)

Suglasnost-oĉitovanje Ministarstva obrane od 23. veljaĉe 2009. godine (Klasa: 350-02/07-01/62, Urbroj: 512 M3 – 020202-09)

D. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi ........................................................ 156

E. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana ............................................ 214

F. Saţetak za javnost ...................................................................................... 216

PRILOZI ................................................................................................................. 235 Dokazi o poslovnoj sposobnosti Instituta

- Izvod iz sudskog registra - Suglasnost za upis u sudski registar nadleţnog Ministarstva - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu i

voditelja izrade Plana



A. OBRAZLOŢENJE

1. POLAZIŠTA

Obveza izrade Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca proizlazi iz Prostornog plana Liĉko-senjske ţupanije i Prostornog plana ureĊenja Grada Otoĉca. Obzirom na potrebe planskog reguliranja daljnjeg prostornog razvitka središnjeg naselja, Grad Otoĉac pristupio je izradi tog Plana temeljem ugovora sklopljenog izmeĊu Grada Otoĉca, u svojstvu naruĉitelja i nositelja izrade - Urbanistiĉkog instituta Hrvatske d.d., Zagreb kao struĉnog izraĊivaĉa Plana. Tim Planom osigurati će se potrebni prostori za izgradnju stambenih i gospodarskih graĊevina, društvene i komunalne infrastrukture te drugih sadrţaja javne namjene neophodnih za daljnji razvitak grada Otoĉca. Podlogu za izradu ovog Plana predstavlja Prostorni plan ureĊenja Grada Otoĉca donesenog i objavljenog u Sluţbenom vjesniku Grada Otoĉca br. 5/2004. Stanje u pogledu postojeće prostorno-planske dokumentacije rezultiralo je realnom potrebom da se Prostornim planom ureĊenja Grada Otoĉca utvrdi izrada Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca, kojim će se osigurati prostor za kvalitetan i efikasan razvitak temeljen na poštivanju svih vrijednosti i resursa na razmatranom podruĉju grada Otoĉca. Unutar takvog novog prostorno-planskog dokumenta treba budući razvitak i ureĊenje prostora ostvariti na postojećim resursima, temeljem definiranih i realno postavljenih ciljeva i smjernica, uz uvjet njihovog korištenja na principima odrţivog razvitka. Izrada novog dokumenta prostornog ureĊenja nuţna je zbog razvoja i ureĊenja grada, te pojaĉanog interesa za ulaganje i ureĊenje ovog prostora, koji proizlazi iz povoljnog geoprometnog poloţaja, te blizine vaţnih infrastrukturnih i gospodarskih resursa. Granica obuhvata ovog Plana utvrĊena je Prostornim planom ureĊenja Grada Otoĉca, prikazana na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora (podruĉja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite). Unutar navedene granice nalazi se prostor grada Otoĉca s površinom veliĉine 1429 ha. Pri izradi Plana vodilo se raĉuna o odrednicama planova višeg reda iz slijedećih dokumenata:

PROSTORNI PLAN LIĈKO-SENJSKE ŢUPANIJE (Ţupanijski zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Liĉko-senjske ţupanije),

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA LIĈKO-SENJSKE ŢUPANIJE (Ţupanijski zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Liĉko-senjske ţupanije i Urbanistiĉki institut Hrvatske,d.d. Zagreb),

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA OTOĈCA (Urbanistiĉki institut Hrvatske d.d., Zagreb),

KONZERVATORSKA PODLOGA za potrebe izrade UPU Grada Otoĉca (Ministarstvo kulture: Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu).



Urbanistiĉki plan ureĊenja grada Otoĉca izraĊen je u skladu s Pravilnikom o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata (NN broj 106/1998 i 39/2004.) na skeniranim, geokodiranim i digitalno obraĊenim kartama HOK, u mjerilu 1:5000.

1.1. POLOŢAJ, ZNAĈAJ I POSEBNOSTI NASELJA U PROSTORU GRADA Sukladno Zakonu o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. 90/92) novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske formiran je na dijelu prostora bivše Općine Otoĉac, Unutar Liĉko-senjske ţupanije) grada Otoĉac kao jedna od novonastalih jedinica lokalne samouprave unutar tog podruĉja. Po svom prostornom poloţaju u granicama Liĉko-senjske ţupanije grad Otoĉac zauzima dio njezinog središnjeg prostora, pri ĉemu svojim zapadnim rubom graniĉi s Gradom Senjom, sjevernim rubom sa Općinom Brinje, istoĉnim rubom sa Općinom Vrhovine i svojim malim dijelom Karlovaĉkom ţupanijom - Općinom Plaški, juţnim rubom s Općinom Perušić i Općinom Plitviĉka jezera. Na osnovu te podjele grad Otoĉac postaje gradsko središte istoimenog Grada u ĉiji sastav ulaze slijedećih 22 naselja: Brlog, Brloška Dubrava, Ĉovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace, Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Liĉko Lešće, Lipovlje, Otoĉac, Podum, Ponori, Prozor, Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare, Švica. Prostorno-zemljopisna lokacija podruĉja Grada Otoĉca i središnjeg naselja Otoĉac nalazi se 30-tak kilometara uz teritorij ţupanijskog središta – Grada Gospića, pa se moţe konstatirati da u odnosu na neke druge dijelove Liĉko-senjske ţupanije Planom obuhvaćeno podruĉje ima relativno povoljnu lokaciju. Dobra prometna povezanost ovog podruĉja, grada Otoĉca, ostvarena je preko postojeće prometne infrastrukture više razine (auto-cesta A1 Zagreb-Split) uz dobre veze prema ostalim većim središtima – Senju, Rijeci, Karlovcu, Zagrebu i Splitu. Poloţajem grada Otoĉca uz drţavnu cestu D-50 i autocestu A1 Zagreb-Split, kao glavnim prometnim vezama u pravcu sjever-jug, postignuti su takoĊer i vrlo povoljni prometni uvjeti za razvitak gospodarstva. Poseban utjecaj ima autocesta A1 Zagreb-Split sa ĉvorištem smještenim relativno blizu razmatranog podruĉja. Takav poloţaj grada Otoĉca na trasama vaţnih cestovnih prometnih pravaca omogućava da isto postane manje razvojno ţarište u okviru sustava naselja i razvojnih podruĉja na prostoru Liĉko-senjske ţupanije. U odnosu na prostor Grada sa veliĉinom od 565.30 km

2, podruĉje grada Otoĉca sa

površinom od 21,81 km2 ĉini tek 3,86 % površine podruĉja Grada.

Demografski potencijali grada iskazani su sa 5.404 stanovnika - popis 1991. odnosno 4.354 stanovnika - popis 2001. Analizom odnosa broja stanovnika moţe se konstatirati da podruĉje grada Otoĉca u ukupnom stanovništvu Ţupanije uĉestvuje sa oko 33,55% (1991. godina) odnosno 41,82% prema popisu 2001. godine.

U odnosu na prostor Grada, urbano naselje - grad Otoĉac smješteno je u njegovom središnjem dijelu uz rijeku Gacku, drţavni cestovni pravac, te unutar krajnjeg sjeverozapadnog dijela Gackog polja.



«

1Prvo spominjanje Otočca nalazimo na Baščanskoj ploči oko 1100. godine,

najstarijem spomeniku, pisanom hrvatskim jezikom. Tijekom 13.st. ne spominje se Otočac, već kraj oko Otočca - Gacka. God. 1219. dobijaju ga tempari i drže sve do 1269.g. Otočac se kao zemlja « terra » spominje krajem 13.st. u svezi s Dujmom, knezom Krčkim. Castrum Otočac eksplicitno je zapisan tek 1316.g. u povelji kralj Karla Roberta knezu Fridriku Krčkom. Potomak Krčkih knezova, Žigmunt (Sigismund) Franopan preuzima Otočac i posjede oko njega. S dozvolom Pape, on u otočcu osniva biskupiju 1460, koja ne živi dugo, jer su uvjeti života bili sve nepovoljniji. Za potrebe biskupije Žigmunt Frankopan pretvara građevine zamrlog benediktinskog samostana u katedralu i biskupske dvore. Obzirom na srednjovjekovni običaj da se biskupije moglo osnivati u varošima « civitasima », Žigmunut je Otočac promaknuio u slobodan grad, varoš Otočac. Utvrde burga Otočca on proširuje za optrebe novog « civitasa », a sebi gradi rezidenciju nedaleko od Otočca. Već u doba osnivanja Otočke biskupije turski napadi i pljačke postaju sve jači, tako da se Otočac sve više pretvara u vojnu utvrdu. Tijekom 16. i 17. st. dolaze u Otočac razne komisije i vojni inženjeri, koji snimaju situaciju utvrda te predlažu njihova poboljšanja. Nakon oslobođenja dijela Hrvatske od Turaka krajem 17.st. otočke se utvrde zapuštaju i na kraju ruše. Danas, tek nešto malo zidina govori o njihovu prvobitnu izgledu, a nešto više stari planovi i grafike. Pretpostavimo da su tri pravokutne kule na Pieronijevu nacrtu ost atak prvobitnih najstarijih utvrda, koje je Žigmunt Frankopan dao pregraditi u utvrde « civitasa » Otočca. On vjerojatno podiže tek bedem oko naselja, čak negirajući starije kule. Tek se tijekom druge polovice podižu dvije (tri ?) kružne kule. Ucrtavanje pretpostavljene srušene polovice starijih zidina u Pieronijev nacrt pokazuje vrlo zanimljiv, šestorokutni tlocrt, u čijem je središtu branič - kula knezova Krčkih, kasnijih Frankopana. Ovom je tlocrtu vrlo sličan tlocrt Castela del Monte u Apuliji u Italiji, kralja Fridricha II. de Hohenstaufen, građen oko 1240. pod utjecajem graditelja iz Svete Zemlje te muslimanskih znanstvenika, koji su bili na njegovom dvoru. Možda su one tri pravokutne kule ostaci templarskog preceptorata, koji možda nije nikada niti bio do kraja dovršen. » Znaĉajnu ulogu u razvoju naselja i njegovom izrastanju u centralno naselje imaju prometni pravci uz koje je naselje razvijeno, te mu daju ulogu i prometno-tranzitnog središta na putu unutrašnjost – Jadran. Upravo zahvaljujući svom poloţaju unutar tako frekventnog prometnog koridora Otoĉac je ostvario kvalitetan demografski i gospodarski razvitak, te je postao jedan od vaţnih ţarišta razvoja unutar Ţupanije. Naime, unutar granica Ţupanije, grad Otoĉac predstavlja glavno ţarište razvitka na zapadnom dijelu njezinog podruĉja.

1 „Grad Otočac“, Narodno sveučilište Otočac, Poglavarstvo Grada Otočca, Otočac, svibanj 1997.



1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Planom razmatrano podruĉje obuhvaća prostor grada Otoĉca na površini od 1429 ha. Grad Otoĉac je smješten na sjeverozapadnom kraju prostranoga Gackog polja gdje se ono postupno gubi meĊu okolnim brdima. Osim krivudavoga toka rijeke Gacke na kojoj grad leţi, osnovno obiljeţje krajobrazu daju pojedinaĉni breţuljci oko grada koji odreĊuju njegov vizurni bazen. Slikovitost prostora dopunjuju lanci šumovitih bregova u pozadini sa sjeverne i juţne strane, gdje pogled seţe sve do velebitskog masiva. Sastoji se od gornjeg i donjeg dijela (Gornji i Donji grad).

Grad Otoĉac, kao gospodarski i urbano najrazvijeniji dio Grada, temeljem svog prostornog poloţaja i prometne povezanosti ima utjecaj na širi okolni gravitirajući prostor, što mu daje znaĉaj gradskog centra.

Prostorni razvoj povijesne jezgre po karakteristiĉnim razdobljima

Otoĉac kao srednjevjekovni feudalni posjed Urbani razvoj grada Otoĉca odvijao se u dvije osnovne faze, koje su vremenski i prostorno odvojene odnosno, kao Stari i Novi Otoĉac. Stari Otoĉac nastao je organski, strukturiran je na srednjevjekovni naĉin i u njemu su sukcesivno nastajala i funkcionirala tri njegova dijela: prva je nastala gradska utvrda na otoku kao nukleus koja je postojala već oko 1300. godine, zatim varoš koja je nastala u njezinoj neposrednoj blizini i nova gradska utvrda Fortica iz 1619. godine s njezinim podgraĊem. Novi Otoĉac nastao je planski, širenjem grada prema istoku nakon promjene vojne strategije i obrambenih sustava te reorganizacije Vojne krajine sredinom 18. stoljeća. Planiran je kao izduţeno naselje uz glavnu cestu koja od Otoĉca vodi prema Gospiću. Pisani dokumenti koji spominju Otoĉac i Gaĉansku dolinu stariji su od tragova graditeljskog nasljeĊa koji su danas vidljivi u strukturi naselja. Najstariji pisani povijesni izvori spominju Gacku i Gaĉane već u 9. i 10. stoljeću. Ţupa Gacka postala je oko 1290. godine nasljedno vlasništvo krĉkih knezova, kasnijih Frankopana.

Turska osvajanja Pojava Turaka, njihova osvajanja i širenje Osmanskog carstva prema zapadu, donijela je dramatiĉne promjene u ţivot ljudi u pograniĉnom pojasu koji je ukljuĉivao i Gacku dolinu. Grad Otoĉac zadrţao je svoje središnje funkcije feudalnog dobra, ali je izrazito vaţna postala i njegova obrambena uloga. 1469. godine Otoĉac je ušao u sastav Senjske kapetanije, posebne vojne oblasti koju je osnovao Matija Korvin za obranu od Turaka. Od tog vremena Otoĉac je kroz sljedeća ĉetiri stoljeća ostao neraskidivo vezan za sudbinu vojne granice prema Osmanskom carstvu. 1527. godine Turci su osvojili Liku i Krbavu, osnovali Liĉki sanĊak i potpuno se uĉvrstili u neposrednoj blizini grada Otoĉca, a Hrvati su izabrali Ferdinanda Habzburškog za svoga kralja koji se zauzvrat obvezao da će organizirati obranu zemlje na Uni. Ferdinand je zapoĉeo politiĉko ureĊenje vojne oblasti koja će kasnije postati Vojna krajina.



Grad Otoĉac na povijesnim planovima i crteţima iz 16. i 17. stoljeća Najstarije poznate prikaze Otoĉca izradio je 1566. godine N. Angielini, koji prikazuju utvrdu na rijeĉnom otoku kao nukleus razvoja okolnog naselja. Sama utvrda, odnosno obrambeni zid, već je tada imao poligonalni oblik koji je potpuno opasao otok i koji se uglavnom ponavljao na svim planovima sve do rušenja u 19. stoljeću. U to vrijeme ţivot se odvijao samo u utvrdi na otoku i njezinoj neposrednoj okolini.

Nastambe, odnosno varoš izvan utvrde, spominju se u pisanim izvorima još od srednjeg vijeka, a prvi puta su ucrtane na planovima u drugoj polovini 17. stoljeća. Varoške nastambe bile su podignute u neposrednoj blizini tvrĊave, nanizane uz rub rukavaca Gacke i uz glavne pravce komunikacije. Prve kuće su bile sojenice na drvenim pilonima jer je ĉitav prostor oko utvrde bio naplavina. Najstariji poznati prikaz takvog stanja je crteţ vojnog inţenjera Martina Stiera iz 1660. godine, a na planu iz 1701. godine, koji se ĉuva u Ratnom arhivu u Beĉu, prvi puta su ucrtani mostovi koji povezuju utvrdu s okolnim naseljem. Trasirani su na pribliţno istim mjestima kojima i danas prolaze glavne gradske prometnice.

Matrica naselja na planu grada iz 18. stoljeće Urbana matrica današnjeg Otoĉca u svojim osnovnim elementima formirana je tijekom 18. stoljeća, a poseban zamah razvoja grada dogodio se u drugoj polovini stoljeća nakon reforme Vojne krajine iz 1746. godine. Reformom je ukinuta Primorska krajina, u okviru koje je Otoĉac bio jedna od kapetanija, a formirana je Otoĉka pukovnija. Time je Otoĉac postao vaţno vojno središte koje je dobilo nove središnje funkcije te veći broj oficirskog i ĉinovniĉkog kadra za koje je trebalo izgraditi nove javne i stambene zgrade. Kako je Stari Otoĉac bio već dobrim dijelom formiran i izgraĊen, za nove sadrţaje isplanirano je proširenje grada jugo-istoĉno od starog grada uz cestovni pravac prema Gospiću. Time je bio zacrtan nukleus Novog Otoĉca koji se u tom pravcu nastavio razvijati u 19. i 20. stoljeću. Do kraja 18. stoljeća već su bili oblikovani svi vaţniji dijelovi grada: raster glavnih ulica, princip parcelacije, poloţaj graĊevina na ĉestici i njihovo osnovno oblikovanje. Naselje se razvilo oko središnje srednjevjekovne utvrde na otoku, u blizini mostova



koji su je povezivali s kopnom te uz glavne cestovne pravce. Uliĉnu matricu već tada su formirale današnje ulice Ive Senjanina, RuĊera Boškovića, Ante Starĉevića, Petra Zrinskog, Fortiĉka i Fortiĉki odvojak, a trasirana je i Zvonimirova kao nova ulica u nastajanju. Središnje je mjesto u matrici naselja još uvijek imala utvrda na rijeĉnom otoku iz koje su vodila tri mosta i nastavljala se na uliĉne pravce, današnju Boškovićevu, Zvonimirovu i Starĉevićevu ulicu.

Civilno središte naselja bilo je formirano oko raskršća današnje Senjaninove, Boškovićeve i Ulice Petra Zrinskog gdje je nastalo proširenje u obliku malog trga. Parcelacija i smjer ulica bili su u sjevernom dijelu grada zadani konfiguracijom i karakterom terena i nisu se bitno promijenili do danas. Uz tok Gacke, koja je u tom dijelu plavila obalu, bilo je malo graĊevina, a u samom vodotoku bili su mlinovi podignuti na podzidanim „skelama“.

Planirana izgradnja prve polovine 19. stoljeća Na samom poĉetku 19. stoljeća zapoĉela je izgradnja većeg broja novih vojnih graĊevina u Zvonimirovoj ulici planiranih još u 18. stoljeću. Većinu zgrada danas nije moguće precizno datirati, ali se prema postojećoj arhivskoj dokumentaciji te konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama zgrada, moţe pribliţno odrediti vrijeme njihova nastanka, a to je prva ĉetvrtina 19. stoljeća. Tada je formirana Zvonimirova ulica do ţupne crkve, a veliku su vaţnost dobili Ulica Ĉirila i Metoda i most preko Gacke koji su povezivali glavnu zgradu pukovnije u Zvonimirovoj 8 i zapovjedništvo 10. kapetanije u Zagrebaĉkoj 1. Od planiranih i izgraĊenih zgrada iz tog vremena do danas su saĉuvane, s manjim ili većim izmjenama, kuće u Zvonimirovoj 8, 10, 11 i 19 te Ive Senjanina 10, Petra Zrinskog 2, kompleks u Ulici Fortica 1, Fortiĉka 3, Vatrogasa 7 i Zagrebaĉka 1. Ovu urbanu matricu u nastajanju karakterizira funkcionalno oblikovanje gradskog prostora u duhu klasicistiĉke jednostavnosti i vojniĉke strogosti. Aksijalnu kompoziciju matrice popunjavaju zgrade pravokutnog, zatvorenog tlocrta, poloţene u uliĉnom dijelu dubokih izduţenih ĉestica, a od ulice i meĊusobno odvojene su zelenilom. Iza kuća obavezno je bilo dvorište s pomoćnim zgradama, a iza toga vrt s povrtnjakom i voćkama. Ĉestice su prema ulici bile zatvorene ogradama na



kamenm temeljima, a ostaci sliĉnih ograda saĉuvani su do danas.

Izgradnja do Prvog katastarskog premjera 1873. godine Ovakav naĉin oblikovanja gradskog prostora nastavljen je i u drugoj trećini 19. stoljeća do 1873. godine kada je izraĊen prvi detaljni katastarski plan grada s ucrtanim zgradama. Do tog je vremena dovršena gradska matrica u Novom Otoĉcu u kojem su glavnu uliĉnu mreţu ĉinile Ulica kralja Zvonimirova, Ulica Ĉirila i Metoda i Ulica bana Jelaĉića. Princip parceliranja i dalje je ostao isti s nizom velikih izduţenih ĉestica na kojima su u uliĉnom dijelu podignute samostojeće zgrade s predvrtom i dvorištem, a velike plohe današnjeg gradskog prostora u zaleĊima ulica ostajale su neizgraĊene i zelene.

Uţa gradska jezgra se od 20-tih godina 19. stoljeća do 1873. godine proširila sjeverno i juţno od Zvonimirove ulice probijanjem novih uliĉnih pravaca, a najvaţnija nova ulica trasirana i izgraĊena u tom periodu je Ulica bana Jelaĉića. Poloţena je u smjeru sjever-jug i u blagom luku povezuje Zvonimirovu ulicu s predjelom Luka na obali Gacke. Probijena je zbog izgradnje većeg broja novih vojnih graĊevina, kompleksa vojarne, vojnog magazina, konjušnica i oficirskih stanova. Do 1873. godine bila je dovršena rubna izgradnja oko današnjeg gradskog parka koji je tada još uvijek bio vojno vjeţbalište, odnosno prazna travnata površina. Sve graĊevine oko parka bile su reprezentativne samostojeće jednokatnice javnog sadrţaja ĉime je taj prostor dobio karakter gradskog središta. Izgradnja nakon ukidanja Vojne granice Nakon ukidanja Vojne krajine 1871. godine na razvoj i izgradnju grada poĉinju jace utjecati civilne potrebe. Uz novu gradsku upravu uvedeni su i novi sadrţaji i ustanove kao nove trgovine, obrti, hoteli, nove škole, ĉitaonica i kulturno umjetniĉka društva te stanovi za najam. Za te sadrţaje podignute su nove zgrade i to najvećim dijelom u Zvonimirovoj, glavnoj gradskoj ulici, u potezu od središnjeg gradskog parka prema istoku. Kuće su graĊene u tada suvremenim oblicima zrelog historizma u duhu neorenesanse i neobaroka, gusto nanizane jedna uz drugu, povezanih uliĉnih fasada



u jedinstvenu uliĉnu frontu. U tom je vremenu po prvi puta izgraĊen i veći broj dvokatnica, a sve te karakteristike zajedno dale su Otoĉcu potpuno novi, gradski karakter. Saĉuvan je veći broj zgrada iz tog vremena, a reprezentativni primjeri su kuće u Zvonimirovoj 14, 18, 24, 35, 37, 38, 39, 49 i 58. Izgradnja u 20. stoljeću Urbani razvoj grada u prvoj polovici 20. stoljeća oĉituje se uglavnom popunjavanjem povijesno zacrtane urbane matrice, duţ postojećih komunikacija, ili pak zamjenom starije strukture novim zgradama. Poĉetkom stoljeća još se gradi u duhu kasnog historizma, a sagraĊeno je i nekoliko kuca sa secesijskim dekorativnim detaljima te tri secesijske vile na kraju Zvonimirove ulice. Od vaţnijih graĊevina do sredine stoljeća sagraĊena je središnja zgrada današnje osnovne škole „Zrinskih i Frankopana“. U drugoj polovici 20. stoljeća, naroĉito 60 tih godina, izveden je niz novih urbanistiĉkih zahvata najvećim dijelom za potrebe kolektivnog stanovanja. Ta je izgradnja uglavnom koncentrirana izmeĊu rukavaca Gacke i glavne gradske ulice, a većina graĊevina podignuta je bez obzira povijesnu urbanu matricu i postojeći skladni ambijent. Noviji potezi pojedinaĉne obiteljske izgradnje, juţno od glavne ulice, ne narušavaju sliku grada i uklopljeni su postojeću strukturu.

▪ Demografsko-gospodarske karakteristike Tijekom svog demografskog razvitka, a prema pokazateljima iz višegodišnjeg praćenja statistiĉkih podataka o broju stanovnika na predmetnom podruĉju, moţe se konstatirati stalni porast broja stanovnika kroz duţi vremenski period za naselje Otoĉac. Takav pozitivan demografski trend posebno je naglašen u periodu od 1961. i 1971. god. kada dolazi do većeg porasta broja stanovnika (3889-4752). Taj trend se takoĊer povećava u periodu 1981-1991., (5195-5404) dok tijekom popisnog razdoblja 1991-2001. (5404-4354) kao rezultat Domovinskog rata dolazi do negativnog kretanja i smanjenja broja stanovnika. U ĉitavom periodu svog razvitka od statistiĉke godine 1857. do 1991. god., broj stanovnika na podruĉju obuhvata UPU-a Otoĉac kretao se od 2.568 (1857. god.) do 5.404 stanovnika (1991. god.), nakon ĉega dolazi do pada broja stanovnika koji popisne 2001. godine iznosi 4.354. Obzirom na svoju dugogodišnju funkciju kao središta šireg podruĉja, grad Otoĉac je predstavljao i mjesto koncentracije stanovništva. Tako i danas urbano podruĉje grada Otoĉca u odnosu na ĉitav prostor nove jedinice lokalne samouprave Grada Otoĉca predstavlja mjesto koncentracije od 42% ukupnog stanovništva. Naprijed opisana demografska struktura prikazana je na tablicama 1, 2 i 3.



Tablica 1. Pokazatelji o broju stanovnika

Broj stanovnika

po popisnim godinama OTOĈAC

1971. 4.752

1981. 5.195

1991. 5.404

2001. 4.354

Tablica 2. Pokazatelji o domaćinstvima

Broj domaćinstava po popisnim

godinama OTOĈAC

1981. 1.610

1991. 1.777

2001. 1.540

Tablica 3. Starosna struktura stanovnika

Broj stanovnika po popisnim

godinama OTOĈAC

1991.

0-19 1468

20-59 3176

60 i više 674

UKUPNO:

2001.

0-19 2245

20-59 5214

60 i više 2866

UKUPNO:

Gospodarska situacija unutar razmatranog podruĉja direktan je odraz znaĉaja grada kao regionalnog i razvojnog (industrijskog) središta. Naime, već duţi niz godina Otoĉac ima ulogu proizvodnog i radno-gospodarskog središta vezano prvenstveno uz drvnu i kemijsku industriju. Takvo formiranje Otoĉca kao industrijskog i razvojnog središta znaĉajno je utjecalo na pokazatelje vezano uz aktivnost stanovništva, usmjerenost prema poljoprivrednoj proizvodnji kao i uĉešće pojedinih djelatnosti u okvirima ukupne aktivnosti stanovništva. Statistiĉki pokazatelji iz 1991. god. ukazuju na koncentraciju aktivnog stanovništva na podruĉju obuhvata UPU-a Otoĉac sa 93,2% ukupno aktivnog stanovništva unutar jedinice lokalne samouprave (4.903 aktivnih stanovnika na podruĉju obuhvata UPU-a u odnosu na 5.293 na podruĉju Grada). Analize strukture gospodarstva prema statistiĉkim pokazateljima iz 1991. godine ukazuju na naglašeno uĉešće tercijarnih djelatnosti kojima je obuhvaćeno gotovo 55% zaposlenih, od ĉega 91% otpada na naselje Otoĉac. Takvi podaci ukazuju na dominantni znaĉaj Otoĉca kao mikroregionalnog središta. Ostali sektori uĉestvuju sa 7% (primarni) i 38% (sekundarni). Znaĉaj naselja Otoĉac u odnosu na druga naselja u okviru obuhvata UPU-a rezultira većim brojem zaposlenih koji sa 87% uĉestvuju u ukupnom broju zaposlenog stanovništva na Planom razmatranom podruĉju.



Tijekom ratnog perioda i novog restrukturiranja gospodarstva, ukljuĉivo proces privatizacije društvenog vlasništva dolazi do smanjenja broja zaposlenih na ukupnom podruĉju Grada Otoĉac, koji prema statistiĉkim pokazateljima iz 2001. godine iznosi 4.134 osoba. Ako se primjene isti parametri odnosa broja zaposlenog stanovništva na podruĉju unutar obuhvata UPU-a i ĉitavog podruĉja jedinice lokalne samouprave (87%) moţe se dobiti orijentacijski podatak od oko 3.650 zaposlenih osoba. Prema novom popisu stanovništva (koji daje podatke pod drugaĉijoj metodologiji i samo za cjelovitu jedinicu lokalne samouprave bez detaljnijih pokazatelja za pojedina naselja) moţe se zakljuĉiti da i nadalje dominira tercijarna djelatnosti (65%) dok je uĉešće ostalih djelatnosti znaĉajno manje te iznosi samo 5,5% za primarne i sekundarne sa 29,3%. Obzirom na gradski karakter preteţitog dijela razmatranog podruĉja, to je i uĉešće poljoprivrednog stanovništva gotovo zanemarivo, te se zaposlenost u sektoru primarnih djelatnosti (poljoprivreda i sl.) uglavnom ostvaruje kroz veće gospodarske subjekte, a u okviru pojedinog domaćinstva predstavlja samo dodatnu aktivnost u okviru proizvodnje za vlastite potrebe. Prikaz gospodarskih djelatnosti kroz pokazatelje o aktivnom stanovništvu u 1991. i 2001. godini daje se u narednim tablicama.

Tablica 4. Stanovništvo prema podruĉjima djelatnosti

UPU OTOĈAC Uku-

pno

1 9 9 1 . g .

P o d r u ĉ j e d j e l a t n o s t i

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14

ZA

PO

SL

EN

I-

PO

DR

UĈ

JE

DJE

LA

TN

OS

TI

OTOĈAC 2036 450 119 38 - 40 229 213 85 162 65 38 170 92 197

01-Industrija i rudarstvo 08-Ugostiteljstvo i turizam 13-Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 02-Poljoprivreda i ribarstvo 09-Obrtništvo i osobne usluge 03-Šumarstvo 10-Stambeno-komunalne 14-Tijela drţavne vlasti, tijela 04-Vodoprivreda djelatnosti i ureĊenje naselja i prostora lok.samoupr., fondovi, udruţenja i org. 05-GraĊevinarstvo 11- Financijske, tehniĉke i 06-Promet i veze poslovne usluge Trgovina 12-Obrazovanje,znanost,kultura i inform.

Tablica 5. Stanovništvo prema aktivnosti

UPU OTOĈAC

1 9 9 1 . g .

UKUPNO AKTIVNO OSOBE S OSOBNIM

PRIHODOM

UZDRŢAVANO

STANOV-

NIŠTVO -

PREMA

AKTIVNOSTI

OTOĈAC 4325 1935 454 1936



Tablica 6. Statistiĉki pokazatelji 1991. godine

Zaposleni prema preteţitoj aktivnosti

DJELATNOSTI Broj %

A. Primarne djelatnosti 624

1. Poljoprivreda, lov i šumarstvo

624

B. Sekundarne djelatnosti

1. Rudarstvo 3

2. PreraĊivaĉka industrija 415

3. GraĊevinarstvo 176

C. Tercijarne djelatnosti

1. Opskrba elektriĉnom energijom, plinom i vodom

67

2. Trgovina, popravak motornih vozila

402

3. Hoteli i restorani 162

4. Prijevoz, skladištenje i veze

258

5. Financijsko poslovanje 45

6. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge

146

7. Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje

461

8. Obrazovanje 175

9. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

89

10. Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti

73

11. Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem

4

12. Izvanteritorijalne organizacije i tijela

-

D. UKUPNO

E. Na radu u inozemstvu 289

F. Nepoznata djelatnost 104

G. SVEUKUPNO 100



▪ Stanovanje

Postojeće stanovništvo smješteno je unutar zona stanovanja, koje su realizirane u dvije osnovne kategorije vezano uz lokaciju pojedinog stambenog podruĉja. Tako se na prostoru sjeverno od rijeke Gacke i juţnom od Ulice dr. A. Štampara realizira stanovanje individualnog tipa preteţito u okviru individualnih slobodnostojećih graĊevina (prosjeĉna veliĉina graĊevne ĉestice 600 – 800 m

2, od minimalno 350 do

maksimalno 2000 m2), pri ĉemu se na prostorima u okviru urbane zone Otoĉca u

neposrednoj blizini gradskog središta realiziraju i podruĉja sa dvojnim i skupnim stambenim graĊevinama, kao i tipologija guste urbane izgradnje koja formira uliĉne poteze, ukljuĉivo i dijelove grada na kojima je realizirana višestambena izgradnja (kolektivna izgradnja). Taj drugi tip stambene izgradnje izrazito urbane tipologije sa većim brojem povijesno i ambijentalno znaĉajnih graĊevina prisutan je u okviru centralnog gradskog podruĉja tj. na prostoru uz Ulice kralja Zvonimira i Ul. RuĊera Boškovića posebnu kvalitetu individualne stambene izgradnje i ureĊenja prostora na podruĉju Ulica N. Mašića, Ul. A. Štampara i podruĉje Biškupljaka. Unutar središnjeg podruĉja grada (na pojedinim lokacijama) realizirana je vrlo intenzivna i gusta izgradnja stambenih kapaciteta dijelom i u formi višestambenih graĊevina (zona uz Ul. Bartola Kašića). U okvirima postojećih stambenih podruĉja realizirano je oko 1.760 stanova prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku prema popisu 2001. godine.

▪ Gospodarsko-proizvodna podruĉja Gospodarsko-proizvodne aktivnosti, kao namjenska kategorija prostora usmjerenog za izgradnju gospodarskih i proizvodnih graĊevina, zauzimaju na podruĉju grada Otoĉca prvenstveno prostor izmeĊu rijeke Gacke i Ulice Ive Senjanina. Ovakva lokacija predmetne namjenske kategorije korištenja prostora vezana je kako uz terenske uvjete, tako i uz osiguranje povoljnog prometnog pristupa pojedinoj lokaciji. Glavni prostori postojeće industrije obuhvaćaju lokacije: prerada drveta, kemijsko industrijski kombinat i drugih proizvodnih i trgovaĉkih sadrţaja, koji pokrivaju gotovo 80% ukupnih površina realiziranih u okviru namjenske kategorije gospodarsko-proizvodnih i industrijskih aktivnosti. Drugi dio gospodarskih sadrţaja lociran je zoni gospodarske namjene – Špilnik. Ukupna površina angaţirana za gospodarsko-proizvodna i poslovna podruĉja iznosi 37,24 ha ili oko 2,61% ukupnog obuhvata UPU-a koji iznosi 1429,0 ha.

▪ Urbane funkcije i sadrţaji javne namjene Karakteristike prostora obuhvaćenog unutar UPU-a Otoĉca obzirom na tipologiju urbanog podruĉja preteţito gradskog tipa, te njegovog znaĉaja unutar ukupne mreţe središnjih naselja na podruĉju Liĉko-senjske ţupanije kao regionalnog i razvojnog središta, odnosno vezano uz funkciju središta jedinice lokalne samouprave te dugogodišnjeg općinskog središta, ima svog odraza na razvijenost i broj urbanih funkcija i širok spektar sadrţaja javne namjene. U tom pogledu moţe se konstatirati da je na urbanom podruĉju naselja Otoĉac prisutan visoki stupanj razvijenosti svih funkcija, vezano uz dnevne i povremene potrebe, kako lokalnog stanovništva samog grada tako i šireg gravitacijskog podruĉja, koje orijentaciono pokriva prostor bivše općine, t.j. današnjih (novih) 3 jedinice lokalne samouprave. Visoki stupanj



razvijenosti centralnih urbanih funkcija prisutan je u segmentu drţavne uprave, kulture, školstva, zdravstva te javnih i komunalnih poduzeća koja svojim djelovanjem obuhvaćaju gradsko i šire podruĉje. Osim navedenog, postoji i izuzetno velik broj razliĉitih sadrţaja javne namjene u segmentu trgovine, ugostiteljstva i turizma, zanatskih i servisnih usluga, te ĉitavog niza osobnih usluga. Najveći broj tih funkcija i sadrţaja javne namjene lociran je uz središnji prometni koridor Ulica kralja Zvonimira. Unutar tog dijela, a posebno u centralnoj zoni grada, smještenoj u podruĉju izmeĊu Ulica dr. Andrije Štampara i Ul. Bartola Kašića u Ul. Kralja Zvonimira nalazi se najznaĉajniji dio gradskih funkcija i sadrţaja javne namjene. Osim tog podruĉja, dio funkcija prelazi i na uţi okolni prostor. Provedenom detaljnom analizom gradskog podruĉja, te obilaskom i analizom svih izgraĊenih graĊevina konstatirano je da je na Planom obuhvaćenom podruĉju locirano oko 20-tak razliĉitih funkcija i sadrţaja javne namjene smještenih u graĊevinama iskljuĉive ili mješovite namjene. Pri tome se unutar naprijed navedenog središnjeg prostora grada nalazi gotovo 80% svih navedenih sadrţaja, što dovoljno govori o njihovoj koncentraciji i disperziji u pojedinim dijelovima urbanog podruĉja. Naime, u okviru namjene površina zasebni prostori sa urbanim funkcijama i sadrţajima javne namjene obuhvaćaju površinu od 6,61 ha dok zasebno sa stanovanjem u zonama mješovite namjene (M1 i M2) ukljuĉuju i dodatni prostor. Uzevši navedenu veliĉinu površine unutar sadrţaja javne namjene i broja stanovnika, dobivamo orijentacionu površinu od oko 15,28 m

2 navedene namjene prostora po

stanovniku urbanog podruĉja, ĉime se već danas postiţe vrlo kvalitetan standard u pogledu ukupne opremljenosti grada potrebnim urbanim funkcijama i sadrţajima javne namjene. Za podmirivanje svakodnevnih potreba stanovništva u gradu Otoĉca su organizirani slijedeći sadrţaji javne namjene:

Uprava i pravosuĊe

Upravne funkcije obuhvaćaju i predstavljaju ustrojstvo djelatnosti općih javnih sluţbi drţavne uprave, te lokalne samouprave i uprave na ţupanijskoj, gradskoj i općinskoj razini, te djelatnost ostalih općih sluţbi i institucija. Za obavljanje poslova drţavne uprave na podruĉju Ţupanije ustrojeni su Ţupanijski uredi kojima je sjedište u Gospiću. Ispostava nekih ureda osnovana je sa sjedištem u Otoĉcu (Ministarstvo obrane - Uprava za ljudske resurse, Uprava za obranu Gospić, Ured za obranu Otoĉac). Grad Otoĉac ima svoje Gradsko vijeće i Poglavarstvo koji obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini. Osim tijela drţavne uprave i samouprave, na podruĉju grada Otoĉca djeluju i slijedeće podruĉne sluţbe, uprave, podruţnice i zavodi:

▪ Ured za obranu Otoĉac, Ministarstvo obrane - Uprava za ljudske resurse, Uprava za obranu Gospić,

▪ Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, policijska postaja Otoĉac,

▪ Porezna uprava Ministarstva financija, ispostava Otoĉac,



▪ Financijska agencija FINA, Otoĉac

▪ Republiĉki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, podruĉna sluţba u Otoĉcu,

▪ Zavod za zapošljavanje Ministarstva rada i socijalne skrbi, podruĉna sluţba u Otoĉcu,

▪ Centar za socijalni rad Republiĉkog fonda socijalne zaštite, podruţnica Otoĉac

Na podruĉju grada Otoĉca djeluju i slijedeća pravosudna tijela:

Općinski sud

Prekršajni sud

Javni biljeţnik

Socijalna skrb Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i interes za socijalnu sigurnost graĊana. Djelatnost socijalne skrbi od posebnog je društvenog interesa. Na podruĉju Liĉko-senjske ţupanije socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za društvene djelatnosti Liĉko-senjske ţupanije, kroz Ţupanijski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb i centre za socijalnu skrb koji su, u organizacijskom smislu, osnovani kao podruţnice Republiĉkog fonda socijalne zaštite. Jedna od ĉetiri podruţnice centra je i podruţnica Otoĉac.

U gradu Otoĉcu djeluju Dom za starije i nemoćne osobe u sklopu stacionara Doma zdravlja, koji pruţa usluge skrbi za stare i nemoćne osobe.

Centar za socijalnu skrb Senj - Podruţnica Otoĉac obavlja humanitarnu djelatnost distribucije hrane, higijenskih proizvoda i odjeće socijalno ugroţenom dijelu puĉanstva, prognanicima i izbjeglicama, te provodi socijalne programe, aktivnosti dobrovoljnog davanja krvi, teĉajeva pomoći i dr.

U gradu Otoĉcu djeluju i druge udruge u okviru kojih se ostvaruje društvena briga i skrb za socijalnu sigurnost graĊana: - Udruga slijepih i slabovidnih - Udruga osoba sa invaliditetom, - Udruga osoba djece sa malignim bolestima, - Društvo multiple skleroze Liĉko-senjske ţupanije - Udruga dijabetiĉara.

Zdravstvo Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav drţavnih, skupnih i individualnih mjera za unapreĊenje, ĉuvanje i vraćanje zdravlja. Zdravstvena zaštita obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Vezano na primarnu zdravstvenu zaštitu, u Otoĉcu djeluje Dom zdravlja Otoĉac sa stacionarom, u sklopu kojeg se nalaze i specijalistiĉke ambulante. Dom zdravlja ima zadaću trajno obavljati djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, hitne medicinske



pomoći, sanitetskog prijevoza, te odreĊenih oblika specijalistiĉko - konzilijarne zdravstvene zaštite koju nije moguće organizirati u okviru cjelovite polikliniĉko - konzilijarne zdravstvene zaštite.

U sklopu Doma zdravlja nalazi se i ljekarna.

Na podruĉju šireg centra Otoĉca nalazi se i Veterinarska stanica Otoĉac, d.o.o. sa veterinarskom ljekarnom.

Predškolske ustanove Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se u predškolskim ustanovama koje, do polaska u osnovnu školu, pruţaju usluge njege, odgoja, prehrane i zaštite djece. U gradu Otoĉcu djeluje djeĉji vrtić “Ciciban” Otoĉac. Prema podacima djeĉjeg vrtića u vrtiću boravi 80 djece.

Školske ustanove

a) Osnovno školstvo

U gradu Otoĉcu djeluje matiĉna Osnovna škola “Zrinskih i Frankopana” sa podruĉnim razrednim odjeljenjima (I-IV razred) u Lipovlju, Kompolju, Hrvatskom polju, Prozoru, Ĉovićima i naselju Sinac, te podruĉnim odjeljenjima (I-VIII razred) u Kuterevu, Liĉkom Lešću i Švici. Prema podacima Ţupanijskog ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i tehniĉku kulturu, ispostava Otoĉac, broj uĉenika u osnovnoj školi u Otoĉcu u školskoj godini 2005-2006.g. bio je: - Matiĉna osnovna škola - Otoĉac (I-VIII razr.) 597 uĉenika - Podruĉni odjel “Kuterevo” (I-VIII) 68 uĉenika “Liĉko Lešće” (I-VIII) 104 uĉenika “Švica” (I-VIII) 56 uĉenika - Podruĉni odjel “Lipovlje” (I-IV) 8 uĉenika “Kompolje” (I-IV) 18 uĉenika “Hrvatsko polje” (I-IV) 8 uĉenika “Prozor” (I-IV) 21 uĉenika “Ĉovići” (I-IV) 15 uĉenika “Sinac” (I-IV) 12 uĉenika

Ukupan broj uĉenika u osnovnoj školi „Zrinskih i Frankopana“ iznosi 979, a ukupan broj razrednih odjela iznosi 45. S obzirom na predviĊeni rast broja stanovnika PPUG-om Grada Otoĉca predviĊa se izgradnja nove osnovne škole i proširenje kapaciteta novim pedagoškim prostorom i uĉionicama.



b) Srednje školstvo

U gradu Otoĉcu nalazi se “Srednja škola Otoĉac” u sklopu koje je: Gimnazija i strukovne škole: Ekonomska, Šumarska, Škola za poslovnog tajnika, Trgovaĉka, Elekstro-strojarska.

c) Visoko uĉilište

U gradu Otoĉcu nalazi se Veleuĉilište Gospić, Odjel Otoĉac, Upravno-pravni fakultet.

Kulturne ustanove Podizanjem razine općeg obrazovanja jaĉa i potreba za svim vrstama kulturnih, umjetniĉkih, informacijskih i tehniĉkih aktivnosti, a time i potreba razvitka odgovarajućih institucija. U gradu Otoĉcu djeluju slijedeće ustanove i organizacije kulture:

Gacko puĉko otvoreno uĉilište, Otoĉac, u ĉijem je sklopu

Muzej Gacke,

Folklorno društvo Otoĉac,

Tamburaška sekcija Otoĉac,

Kino Otoĉac sa 250 sjedećih mjesta,

Udruga starih obrta (vuna),

Narodna knjiţnica Otoĉac. U gradu Otoĉcu se godišnje odrţavaju i manifestacije “Otoĉki maskenbal” i “Otoĉko kulturno ljeto”.

Vjerske graĊevine U uţem centru grada Otoĉca (jezgra) smještena je ţupna crkva Presvetog Trojstva sa ţupnim dvorom, te pravoslavna crkva Sv.Muĉenik Georgije. Unutar grada Otoĉca nalazi se i crkva Bl.Djevice Marije, te kapela Majke Boţje Sedam Grijehova i kapela Sv. Josipa u sklopu gradskog groblja.

Športsko- rekreacijske graĊevine i klubovi

Na podruĉju grada Otoĉca u blizini srednje škole postoji Športski centar Otoĉac u kojem se nalazi polivalentna športska dvorana u kojoj se mogu odrţavati velike priredbe i koncerti za 1000 posjetitelja. U sklopu športskog centra nalazi se veliko nogometno igralište sa tribinama i svlaĉionicom, dva teniska terena i malo polivalentno igrlalište. Na podruĉju grada Otoĉca nalaze se polivalentno igralište u Ulici Bartola Kašića, te boćalište u ul. I.Brlić Maţuranić, koji zadovoljavaju potrebe graĊana. Na prostoru grada Otoĉca djeluju slijedeće udruge graĊana, u vidu klubova ili društava unutar kojih je organiziran natjecateljski šport: 1. Nogometni klub „Otoĉac“ 2. Košarkaški klub „Otoĉac“ 3. Kuglaĉki klub „Gacka“ 4. Kuglaĉki klub „Velebit“



5. Malo nogometni klub „Otoĉac“ 6. Malo nogometni klub “Vukovi” 7. Ţenski košarkaški klub 8. Tae kwan do klub “Gacka” 9. Šahovski klub 10.Teniski klub “Gacka” 11.Planinarsko društvo “Gromovaĉa” 12.Udruga ţena športske rekreacije

Ukupni naprijed navedeni sadrţaji svojim relativno velikim brojem i raznolikošću ukazuju na znaĉaj ovog grada za zadovoljavanje potreba sveukupnog stanovništva Grada. Time se ujedno uţem i širem gravitacionom prostoru osigurava odreĊena autonomnost u pogledu njihovog korištenja za svakodnevne potrebe. Samo manji broj znaĉajnijih sadrţaja stanovnici Grada i grada Otoĉca koriste u okviru ţupanijskog središta – Gospića. Gospodarska aktivnost na podruĉju Otoĉca orijentirana je na tri osnovna sektora:

šumarstvo, drvna industrija, industrija graĊevinskog materijala

promet, trgovina i usluţne djelatnosti

poljoprivreda i stoĉarstvo Osim navedenih gospodarskih aktivnosti manji utjecaj ima i graĊevinarstvo te ugostiteljstvo i turizam. Od gospodarskih sadrţaja zastupljeni su:

Šumarija

Drvna industrija

Trgovina i servisi

Industrijski pogon (drvna i kemijska industrija)

Prometne usluge (autobusni kolodvor Otoĉac).

Unutar prostora obuhvaćenog ovim Planom na površini veliĉine 1429 ha nalazi se ĉitavo urbanizirano podruĉje grada Otoĉca, izgraĊeno preteţito u formi individualnog stambenog naselja i kolektivna izgradnja. Uzduţ glavne osi preteţnog pruţanja naselja (istok-zapad) niţu se funkcije sadrţaja javne namjene sa stanovanjem sa jaĉe izraţenom koncentracijom u vidu oblikovanog i formiranog centra grada. Homogena struktura razliĉitih namjena koncentrirana je na manjem dijelu prostora, (prvenstveno uz prometne pravce u centralnom dijelu grada), te zauzima na ovom podruĉju samo oko 21 % prostora dok je 79 % prostora još neizgraĊeno, bilo u vidu slobodnog pejzaţa ili poljoprivrednih površina. Zastupljenost pojedinih kategorija namjene i korištenja prostora prikazana je sa potrebnim kvantificiranim pokazateljima (površina i uĉešće) u narednoj tabeli:



Tabela 7. Prikaz kvantificiranih pokazatelja postojeće namjene prostora

UKUPNO ha % OD POVRŠINE

OBUHVATA

STAMBENA NAMJENA S 158,73 158,73

11,11

MJEŠOVITA NAMJENA M1

JAVNA I DRUŠTVENA

NAMJENA

D1 – uprava

6,61

0,49

D2 - socijalna

D3 – zdravstvo

D4 –predškolska

D5 - školska

D6- visoko uĉilište

D7 – kultura

D8 - vjerska

D9-policija

D10-vatrogasci

GOSPODARSKA NAMJENA

Proizvodna

30,20

37,47

2,11

2,62

I1 – preteţito

industrija

I2 – preteţito

zanatska

Poslovna

7,04 0,42

K1 - preteţito

usluţna

K2 - preteţito

trgovaĉka

K3 - komunalno

servisna

Ugostiteljsko-

turistiĉka,

T1 - hotel

0,23 0,02

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA

NAMJENA

R1- šport,

R2- rekreacija 1,94 1,94 0,14

JAVNE ZELENE

POVRŠINE Z1 2,90 2,90 0,20

ZAŠT ZELENE POVRŠINE Z 95,52 95,52 6,68

ŠUMA iskljuĉivo osnovne

namjene Š 261,05 261,05 18,27

VODNE POVRŠINE

vodotok V 22,13 22,13 1,55

POSEBNA NAMJENA N 5,30 5,30 0,37

POVRŠINE INFRASTRUK.

SUSTAVA IS 32,20 32,20 2,25

GROBLJE (+) 4,0 5,87 0,28

PROMET Cestovni 54,90 54,90 3,84

OSTALO NEIZGRAĐENO

ZEMLJIŠTE 746,25 746,25 52,20

UKUPNO 1429,00 100%



Iznesena postojeća namjena prostora jasno ukazuje na koncentraciju graĊevinskog podruĉja uz prometne pravce. Postojeće graĊevinsko podruĉje naselja (ukljuĉujući i prostore sporta-rekreacije, ureĊenog zelenila i groblja) zauzima unutar zone obuhvata UPU površinu od oko 211 ha (15 %), oblikujući prostorno-funkcionalno cjeloviti prostor grada Otoĉca.

1.1.2. Prostorno-razvojne znaĉajke

Prirodni uvjeti Postojeći resursi raspoloţivog prostora za daljnji razvitak vrlo su povoljni za potrebe stanovanja, gospodarstva, proizvodnih i industrijskih podruĉja. Naime, gotovo 70% prostora obuhvaćenog Planom je neizgraĊeno te unutar tog podruĉja ima dovoljno rezerve za daljnji razvitak svih namjenskih kategorija grada Otoĉca.

Prometni poloţaj Izuzetan znaĉaj, kao razvojno resursna kategorija, ima prometni poloţaj naselja. Već ranije navedeni prometni pravci glavne drţavne i ţupanijske prometne infrastrukture (D-50, D-25, A1-Zagreb-Split i Ţ 5128, Ţ 5140 i Ţ 5143) ukazuju na dobru povezanost urbanog podruĉja sa okolnim prostorima, kao i osigurane kvalitetne uvjete prometnog pristupa sa šireg podruĉja na urbani prostor grada Otoĉca. TakoĊer i relativna blizina grada Gospića kao glavnog upravnog i razvojnog gospodarskog središta Liĉko-senjske ţupanije na udaljenosti od oko 50 km predstavljaju dobru podlogu budućeg razvitka.

Razvijenost gospodarsko-proizvodne infrastrukture Postojeća gospodarsko-proizvodna infrastruktura, stanovništvo i kvalificirana radna snaga predstavljaju osnovu za razvitak ĉitavog niza pratećih gospodarsko-proizvodnih djelatnosti ali i drugih gospodarskih usmjerenja temeljenih na privatnoj inicijativi i privatnom vlasništvu u segmentu male i srednje gospodarske strukture, a posebno u okviru malih gospodarskih jedinica u tipu obiteljskog gospodarstva i privatne poduzetniĉke inicijative.

Razvijenost urbane strukture Grad Otoĉac već danas predstavlja urbano i razvojno središte sa relativno dugom tradicijom središta šireg podruĉja. Isto tako i zateĉeni dijelovi povijesne jezgre ukazuju na urbani kontinuitet predmetnog podruĉja. Istaknute karakteristike gradskog podruĉja ukazuju na razvijenost urbane strukture koja u svakom sluĉaju predstavlja kvalitetnu podlogu daljnjeg razvitka. Sastavni dio razvijenosti urbane strukture i dio njezinih glavnih karakteristika predstavljaju urbane funkcije i sadrţaji javne namjene. Već je ranije, prilikom analize izgraĊenog stanja na podruĉju Otoĉca, utvrĊen veliki broj funkcija i sadrţaja javne namjene koji podmiruju potrebe šireg prostora, a po svojoj kvantiteti i kvaliteti predstavljaju dobru osnovu za daljnji razvoj grada.



Drugi dio karakteristika razvijenosti urbane strukture predstavlja tipologija urbanog podruĉja koja se u primjeru Otoĉca definira kroz osmišljeno urbano podruĉje sa jasno definiranim prostorom centralnih zona, sa koncentriranim naĉinom graĊenja, te rubnog podruĉja na kojima se s jedne strane razvija stanovanje, odnosno s druge strane proizvodno-gospodarske funkcije. Postojeća razvijenost urbane strukture, vezano uz naĉin njezinog formiranja i artikuliranja, zateĉenu prometnu mreţu, naĉin izgradnje i koncentracije izgradnje unutar pojedinih dijelova grada, kao i postojeća slobodna i neizgraĊena podruĉja pogodna za budući razvoj, predstavljaju znaĉajnu kvalitetu i dobru podlogu za planiranje razvitka urbanog podruĉja grada Otoĉca u narednom periodu do 2015. godine.

IzgraĊenost komunalne infrastrukture Iako postojeća komunalna infrastruktura uglavnom zadovoljava današnju potrošnju potrebni su odreĊeni zahvati dogradnje, sanacije i rekonstrukcije sa ciljem postizanja više razine zaštite okoliša, bolje funkcionalnosti i ekonomiĉnosti te usklaĊenja sa Zakonom utvrĊenim uvjetima. Daljnjim razvitkom podruĉja stanovanja i gospodarsko-proizvodnih djelatnosti, izgraĊenost komunalne infrastrukture mogla bi postati ograniĉavajući faktor budućeg razvitka, pa radi toga u tom segmentu treba pravovremeno prevladati prisutna ograniĉenja. Temeljem iznesenog treba u okvirima izgraĊenih sustava komunalne infrastrukture već danas provesti odreĊene zahvate dogradnje, rekonstrukcije i sanacije, koji obuhvaćaju:

daljnji razvitak kabelske telekomunikacijske kanalizacije radi rekonstrukcije i zamjene zraĉne mreţe i podzemnih telefonskih kabela,

dopuna postojeće vodovodne mreţe, smanjenje gubitaka u mreţi kroz sanaciju dotrajalih dijelova, povećanje profila cjevovoda u pojedinim ulicama,

proširenje kanalizacijske mreţe na ĉitavo gradsko podruĉje,

rekonstrukcija - zamjena i nova gradnja lokalnih TS 10/0,4 kV uz kabliranje zraĉne NN i VN mreţe.

Pokazatelji intenziteta korištenja prostora Unutar ukupnog podruĉja obuhvata UPU-a samo manji dio prostora predstavlja podruĉje izgradnje, te isto ĉini oko 14% razmatranog prostora. Drugi dio prostora, koji se putem ureĊenja površina ukljuĉuje u ukupni urbani prostor, obuhvaća oko 5% površine, pa se moţe konstatirati da cjelokupno podruĉje izgradnje i ureĊenja unutar urbanog prostora grada Otoĉca obuhvaća samo 19% površina ili oko 273 ha. Preostala neizgraĊena podruĉja, vodene površine i šumska podruĉja zauzimaju 1156 ha ili oko 81% površine. Predmetno podruĉje izgradnje i ureĊenja je u pogledu svoje lokacije i širenja ograniĉeno graĊevinskim podruĉjem grada definiranim na nivou Prostornog plana ureĊenja Grada Otoĉca, pa su i temeljem tog Plana znaĉajna podruĉja saĉuvana kao kvalitetni neizgraĊeni slobodni prostori.



Tablica 8.

PRIKAZ IZGRAĐENOSTI URBANOG PODRUĈJA GRADA 2001. GOD.

- UKUPNO PODRUĈJE OBUHVATA UPU-a GRADA OTOĈCA

1429 ha 100 %

- UKUPNO PODRUĈJE IZGRADNJE I UREĐENJA

369,24 ha 25,84

- PODRUĈJE IZGRADNJE 215,92 ha 15,11

- PODRUĈJE UREĐENJA (javne zelene površine, zaštitne zelene površine, promet)

153,32 ha 6,89

- NEIZGRAĐENA PODRUĈJA, VODENE POVRŠINE I ŠUME

1059,76 ha 74,16

UsporeĊujući postojeći broj korisnika prostora (4354 stanovnika = 2001.god.) sa prostorima zaposjednutim izgradnjom, odnosno ukupnim podruĉjem izgradnje i ureĊenja grada Otoĉca, moţe se konstatirati slijedeći intenzitet korištenja prostora:

prosjeĉna gustoća naseljenosti unutar podruĉja obuhvata UPU-a......................................................3,05 st./ha prosjeĉna gustoća naseljenosti unutar ukupnog podruĉja izgradnje i ureĊenja............................................11,85 st/ha gustoća naseljenosti prostora unutar podruĉja izgradnje (prosjeĉna – btto)............................................. 20,34 st/ha prosjeĉna gustoća stanovanja unutar stambenih podruĉja .............. 27,43 st/ha

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

▪ Cestovni promet

Već je u prethodnim razmatranjima podataka o stanju u prostoru utvrĊen izuzetno

kvalitetan prometni poloţaj grada Otoĉca u odnosu na postojeću prometnu

infrastrukturu. Neposredna blizina autoceste A1 Zagreb-Split sa ĉvorištem koje

omogućava gotovo direktan pristup podruĉju grada Otoĉca, tranzit drţavne ceste D-

50 kroz urbano podruĉje, prolaz ţupanijskih cesta Ţ-5128, Ţ-5143 i Ţ-5140 ukazuje

na vrlo dobre uvjete u pogledu eksterne prometne povezanosti i eksterne prometne

mreţe. Prema podacima Hrvatskih cesta na brojaĉkom mjestu 061 Otoĉac (Brlog)

(Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2005., Hrvatske ceste

d.o.o., Zagreb, 2006.) prosjeĉni godišnji dnevni promet (PGDP) iznosi 2702 vozila, a

prosjeĉni ljetni dnevni promet (PLDP) 4179. Ove brojke ukazuju na to da je prolazom

autoceste A1 (Zagreb-Split) kroz ovo podruĉje, drţavna cesta D50 u dobroj mjeri

rasterećena tranzitnog prometa.



Interna prometna mreţa razvijena je u sustavu glavnih mjesnih ulica, sabirnih ulica i ostalih ulica niţeg ranga. Postojeća razvijenost interne gradske mreţe prilagoĊena je terenskim uvjetima. Na urbaniziranom podruĉju grada Otoĉca uglavnom se razvija ortogonalna prometna mreţa. Rubni dijelovi ravniĉarskog podruĉja oslanjaju se prvenstveno na ţupanijske ceste i lokalne ceste. Unutar ukupnog prometnog sustava na podruĉju obuhvata UPU-a, ulogu glavne mjesne ulice obavlja postojeća drţavna cesta D-50 (Ulica kralja Zvonimira), te Ulica Bana Josipa Jelaĉića, dok funkciju glavne mjesne ulice u pravcu sjever-jug obavlja postojeća Ulica Stjepana Radića. Isto tako glavne mjesne ulice predstavljaju pravci koji obuhvaćaju pojedina stambena podruĉja na sjevernom dijelu podruĉja kao i pravac lokalne ceste L-59034 Otoĉac - Staro Selo. Sabirne ulice predstavljaju pojedine veze izmeĊu glavnih mjesnih ulica, dok ostale ulice predstavljaju stambene i pristupne pravce do pojedinih stambenih graĊevina, odnosno servisne i industrijske ulice unutar industrijskih podruĉja. Izgradnjom autoceste A1 Zagreb-Split tranzitni promet ne ulazi u najuţe centralno urbano podruĉje grada, te ne dolazi do ugroţavanja kvalitete urbanog prostora. Drugi prisutan problem unutar centralnog gradskog podruĉja jeste nedostatak parkirališnog prostora. Naime, koncentracija stanovništva, urbanih funkcija i sadrţaja javne namjene na tom podruĉju rezultira velikim brojem korisnika i posjetitelja, pa je prisutan nedostatak parkirališnog prostora. Iz tog razloga će biti nuţno, kako na tom dijelu centralnog podruĉja tako i na okolnim dijelovima na udaljenosti do 300 m, uspostaviti nove graĊevine i površine za promet u mirovanju. Javni autobusni promet usmjerava se prema autobusnom kolodvoru smještenom uz Ulicu B.J.Jelaĉića. Lokacija autobusnog kolodvora je dobra obzirom da se lokalne linije na najkraći naĉin veţu prema glavnim prometnim pravcima (D-50, D-25 i ĉvoru na autocesti) i povezuju Otoĉac sa udaljenijim podruĉjima. Kapacitet autobusnog terminala u potpunosti zadovoljava potrebe grada.

▪ Ţeljezniĉki promet

Unutar obuhvata UPU-a nema ţeljezniĉkog prometa, te se ţeljezniĉki promet ostvaruje preko terminala – ţeljezniĉkog kolodvora u Liĉkom Lešću, ĉime je grad Otoĉac ukljuĉen u magistralni ţeljezniĉki promet.

Zraĉni promet

Aerodrom Otoĉac je jedini aktivni aerodrom na podruĉju Liĉko-senjske ţupanije.

Registriran je kao aerodrom za obuĉavanje letaĉkog osoblja i sportske potrebe.

Lokacija aerodroma je izvan obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja oko 3 km

jugoistoĉno od Otoĉca (Špilnik), neposredno uz cestu Otoĉac- Gospić.

Aerodrom Otoĉac namijenjen je za : letenje športsko-turistiĉkih zrakoplova, ultra lakih

letjelica i jedrilica, obuku letaĉkog osoblja i padobranaca, trening i rekreaciju.

Najveći dio aerodroma zauzima površina na kojoj se nalazi travnata uzletno-sletna

staza širine 100 m i duţine oko 1.740 m, odnosno oko 17,4 hektara. Aerodrom

Otoĉac je jedini aerodrom u regiji.



▪ Telekomunikacije Podruĉjem obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca prolazi magistralni spojni optiĉki kabel – Brinje – Otoĉac – Gospić, kojim je postojeća UPS centrala Otoĉac spojena na pripadnu glavnu AXE 10 centralu Gospić. U ograncima od postojećeg magistralnog spojnog optiĉkog kabela – Brinje – Otoĉac – Gospić – poloţeni su unutar podruĉja grada lokalni spojni optiĉki kabeli kojima su postojeći UPS-ovi Kompolje, Sinac, Prozor, Kuterevo, Švica, Liĉko Lešće, Ĉovići, Ramljani i Dabar spojeni na pripadno ĉvorno mjesto Otoĉac. Kapacitet postojeće UPS centrale Otoĉac iznosi 3072 prikljuĉaka. Sve graĊevine funkcionalnih sadrţaja i kolektivne stambene graĊevine izravno su preko unutarnjih kabelskih izvoda prikjuĉene na pretplatniĉku distribucijsku kabelsku TK mreţu, a individualne stambene graĊevine prikljuĉene su na distribucijsku kabelsku TK mreţu samonosivim zraĉnim kabelima razvodne mreţe. Zahvaljujući tehnologijskoj generaciji (procesor, signalizacija) moguće je najbrţim (najkraćim) mogućim naĉinom uspostavljati sve vrste veza i moţe stanovnicima Otoĉca pruţiti sve najsuvremenije dodatne usluge. S obzirom na izloţene karakteristike UPS Otoĉac u potpunosti zadovoljava sadašnje i planirano stanje a tehniĉka izvedba instalirane opreme je takva da omogućava daljnju nadogradnju i proširenje. U gradu Otoĉcu je provedena znaĉajna rekonstrukcija spojnih vodova pa je taj dio mreţe većim dijelom realizirana kao podzemna telefonska kanalizacija s novopoloţenim kablovima.

▪ Vodoopskrba Za vodosnabdijevanje grada Otoĉca dominantnu ulogu ima rijeka Gacka. Ona je jedini stalni vodotok, te je stoga obilno iskorištena za vodoopskrbu. Vodotok se formira iz dva izvora, gornje (vrelo Gacke) i Majerovo vrelo i na svom putu kroz Gacko polje prima nekoliko manjih potoĉića koji nisu stalnog karaktera. TakoĊer, u toku Gacke postoji više ponora, a sama Gacka ponire kroz dva jezera na kraju svoga toka. Vodovod Gacka je grupni i najveći vodoopskrbni sustav na podruĉju Grada koji sa izvora rijeke Gacke (Veliko Tonkovića vrelo) opskrbljuje vodom Otoĉac i okolicu. Izvor se nalazi na visini od 452,50 m.n.m., a njegova izdašnost prema najnepovoljnijim procjenama iznosi 1000 l/s. Na ovom se izvoru nalazi crpna stanica Liĉko Lešće putem koje se voda tlaĉi u vodospremu Liĉko Lešće (Luketinka) na koti (KDV 551,97 m.n.m. volumena 3500 m

3)

Iz vodospreme Liĉko Lešće, gdje se snabdijevaju naselja Sinac, Ĉovići, Liĉko Lešće,

Prozor, Podum-dio, Škare do Doljani voda se gravitacijskim vodom profila 350 mm duţine cca 14.300 m doprema u u vodospremu Umac na koti (KDV 551,97 m.n.m. volumena 3500 m

3), a iz tog se voda opskrbljuju i usputna naselja.

Iz ove se vodospreme snabdijeva grad Otoĉac i okolna naselja Staro Selo i dio Podum.



Vodovod Otoĉac koristi vodu Velikog Tonković vrela. Minimalna izdašnost tog izvorišta procjenjuje se na 1000 l/sec. Radi povećanja potreba u vodi, predviĊa se rekonstrukcija postojeće crpne stanice “Liĉko Lešće”. Kod izgradnje cjevovoda cijevna mreţa pratila bi uglavnom osi glavnih prometnica u naselju, a cjevovodi bi u popreĉnom profilu cesta bili smješteni u osi ploĉnika ili zelenom pojasu, ali u svakom sluĉaju na suprotnoj strani od kanala fekalne kanalizacije. Ukupno podruĉje razmatrano UPU-om pokriveno je vodoopskrbnom mreţom koja osigurava gotovo 95% pokrivenost potreba stanovništva. OdreĊene zahvate treba provesti na zamjeni cjevovoda, dodatnog povezivanja pojedinih pravaca, te povećanja kapaciteta glavnih vodoopskrbnih pravaca.

▪ Odvodnja

Kanalizacija grada Otoĉca izgraĊena je kao razdijelna, tj. fekalna sa prihvatom oborinskih voda. Recipijent otpadnih voda je sjeverni krak Gacke. Izvedeni su radovi na glavnom kolektoru i ureĊaju za proĉišćavanje. UreĊaj je planiran na prihvat otpadnih voda Grada Otoĉca, a dimenzioniran je na 5.000 ES s moguĉnošću proširenja do 12.000 ES. UreĊaj za biološko ĉišćenje je izgraĊen, uz mogućnost izgradnje višeg stupnja ĉišćenja pomoću laguna u sjevernom kraku Gacke. Oborinske vode mehaniĉki se proĉišćavaju i prelijevaju u sjeverni krak Gacke. Kanalizacijska mreţa grada Otoĉca je izgraĊena u preteţitom dijelu grada, te je gotovo kompletiran cijeli sustav glavnih transportnih cjevovoda do lokacije ureĊaja za proĉišćavanje. UreĊaj za proĉišćavanje otpadnih voda grada Otoĉca smješten je sjeverno od centra naselja uz rijeku Gacku, lokalitet Dubrava.

Elektroopskrba Osnovni izvor napajanja podruĉja grada Otoĉca je TS Otoĉac 110/35 kV (puštena u pogon 1987. godine) s dva transformatora sljedećih znaĉajki:

110/35/10 kV 10x1.5%, Sn = 20/20/6.67 MVA, uk = 11.33/10.91/7.01 %, Yy0d5

110/35 kV 8x1.5%, Sn = 14/14 MVA, uk =9.04%, Yy0 TS Otoĉac je s prijenosnim elektroenergetskim sustavom HEP-a spojena s dva 110 kV dalekovoda Al/Fe 3x150/25 mm

2 i to: TS Otoĉac – TS Liĉki Osik (34.5 km) i TS

Otoĉac –HE Senj (34.6 km). Razdioba elektriĉne energije na podruĉju Grada Otoĉac provodi se na 35 kV i 10 kV naponskoj razini uz transformaciju 35/10 kV u dvije TS i to: TS 35/10 kV Otoĉac Sn = 2 x 4.0 MVA



TS 35/10 kV Liĉko Lešće Sn = 2 x 2.5 MVA koje su s 35 kV mreţom spojene sljedećim 35 kV dalekovodima: TS Otoĉac – TS Brinje, TS Otoĉac – TS Vrhovine, TS Otoĉac – TS Liĉko Lešće i TS Liĉko Lešće – TS Perušić. Ukupna instalirana snaga u 35/10 kV TS iznosi 13.0 MVA. Na podruĉju grada Otoĉca postoji 1 trafostanica TS 110/30 kVA i 26 TS 10/0,4 kVA koje su povezane 10 kV vodovima i smještene su na lokacijama unutar obuhvata UPU-a Otoĉca:

Red.

br. Lokacija Tip - snaga

1 TS Gornja Dubrava na rešetkastim nosaĉima (aluminijska-rešetkasta) snage 160 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

2 TS Poslovna zona - Špilnik betonska, snage 630 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 1000 kVA

3 TS Novoselija zidana tornjić snage 160 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

4 TS Donja Dubrava na rešetkastim nosaĉima (aluminijska-rešetkasta) snage 100 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

5 TS Proĉišćivaĉ betonska, snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

6 TS Otoĉac 5 betonska, snage 160 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

7 TS Otoĉac 3 betonska, snage 630 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 2x630 kVA

8 TS Srednjoškolski centar betonska, snage 630 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 1000 kVA



11 TS Otoĉac betonska, snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

12 TS Otoĉac 2 zidana tornjić snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

13 TS Biškupljak betonska, snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

14 TS Pivovara limena, snage 250 kVA, bez mogućnosti proširenja kapaciteta

15 TS Autoprijevoz na rešetkastim nosaĉima (aluminijska-rešetkasta) snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 100 kVA



Red.


16 TS Kozmokemija betonska, snage 630 kVA

17 TS Ino 1 betonska, snage 2X630 kVA

18 TS Ino 2 betonska, snage 630 kVA

19 TS Poljice 1 na rešetkastim nosaĉima (ĉeliĉno-rešetkasta) snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA


21 TS Zapornica danas snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

22 TS Vivoze na rešetkastim nosaĉima (ĉeliĉno-rešetkasta) snage 100 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA.

23 TS Luka betonska snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

24 TS Šumeĉića - Ciglana zidana tornjić snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

25 TS Šumeĉića – Brana zapornica

smještena u graĊevini, instalirane snage 160 kVA

26 TS Šumeĉića na rešetkastim nosaĉima snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

MeĊutim, osim opisanog sustava koji predstavlja osnovu za energetsku – elektroopskrbnu podlogu koja zadovoljava potrebe grada Otoĉca za ovom vrstom energije, podruĉjem grada prolazi u tranzitu nekoliko znaĉajnih elektroopskrbnih koridora više razine, koji predstavljaju dio ukupnog elektroprijenosnog sustava drţave. Tako dijelom podruĉja grada Otoĉca unutar obuhvata UPU-a prolaze trase 220 kV dalekovoda RP Brinje – TS Konjsko, te 110 kV dalekovoda TS Otoĉac – TS Liĉki Osik i HE Sklope – TS Liĉki Osik. Obzirom na nova graĊevinska podruĉja, kao i nove zone izgradnje stambene i radno proizvodne namjene biti će neophodno definirati nuţna proširenja visokonaponske 10 kV mreţe i 10 kV/0,4 transformatorskih stanica, ukljuĉivo i niskonaponsku 0,4 kV mreţu.

Odlagalište komunalnog otpada

Izvan podruĉja obuhvata UPU-a na njegovom sjeveroistoĉnom rubu locirana je novo ureĊena postojeća komunalna deponija. Predmetna površina osigurava prostor za dulje vremensko razdoblje, temeljem studije utjecaja na okoliš i projektne dokumentacije ĉime će se omogućiti nesmetani i ekološki prihvatljiv rad ove vaţne komunalne graĊevine.



Udaljenost deponije od obliţnjih zona izgradnje iznosi oko 1000 m, a do središnje zone grada oko 3000 m. Obzirom na navedenu udaljenost glavnog dijela urbanog podruĉja, postignuta je povoljna odvojenost pa se uz odreĊenu realizaciju zaštitnog zelenog pojasa osigurava potrebna fiziĉka i vizuelna barijera.

Groblje

Planom se utvrĊuje obnova i ureĊenje, te proširenje glavnog gradskog groblja na istoĉnom dijelu grada, a u skladu s dugoroĉnim potrebama grada. Na prostoru groblja u Otoĉcu mogu se graditi sve vrste graĊevina za ukop (grobnice) te prateće graĊevine koje sluţe osnovnoj funkciji groblja (mrtvaĉnica, vjerske graĊevine, kapele) i potrebna infrastruktura. Sastavni dio groblja su odgovarajuće visoko zelenilo i hortikulturno ureĊene površine. Postojeća groblja unutar obuhvata UPU-a obuhvaćaju ukupnu površinu od 4,0 ha, od ĉega glavno gradsko groblje zauzima prostor od 3,12 ha. Glavno gradsko groblje opremljeno je u skladu sa uvjetima iz Zakona o grobljima, ali je gotovo u potpunosti iskorišteno, te se nameće potreba njegovog proširenja. Problematika ureĊenja i proširenja glavnog gradskog groblja bila je predmetom prostorno-planske dokumentacije PPU Grada Otoĉca, te je temeljem tog prostorno-planskog dokumenta osigurana površina za proširenje prostora groblja.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne

vrijednosti i posebnosti

Zaštita prirode Unutar Planom obuhvaćenog podruĉja nema zaštićenih dijelova prirode. Gradski park u Otoĉcu planom višeg reda – Prostornim planom Ţupanije Liĉko-senjske predloţen za zaštitu kao spomenik parkovne arhitekture. Kulturni krajobraz Gacke štiti se Prostornim planom ureĊenja Grada Otoĉca. Obzirom na odreĊenu krajobraznu vrijednost, prirodna se podruĉja štite i Urbanistiĉkim planom ureĊenja grada Otoĉca kao dijelovi prirodnog i kulturnog krajobraza. Prirodno okruţenje unutar granica obuhvata UPU-a prisutno je na rubovima sjevernog dijela, te izmeĊu pojedinih poteza izgradnje na juţnom podruĉju ispod brda Humac. Sjeverno podruĉje koje obuhvaća podruĉje Fortice ima karakteristike kvalitetnog krajobraza u kojemu se izmjenjuju šumoviti dijelovi i livade unutar koje se uvlaĉe zone izgradnje. Zaštita kulturnih dobara

Na postojećim popisima Ministarstva kulture nalaze se kulturna dobra koja se s obzirom na pravni status zaštite prema Zakonu o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara mogu svrstati u dvije skupine. U skupinu nad kojom je uspostavljena zaštita spadaju registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra. Na njih se mogu primjenjivati odredbe navedenog zakona. Nad evidentiranim kulturnim dobrima kao i nad kulturnim dobrima koja nisu evidentirana postojećim popisima već su utvrĊena istraţivanjima provedenim za potrebe PPU Grada Otoĉca, svoju zaštitu ostvaruju



temeljem uvjeta i Odredbi iz Prostornog plana ureĊenja Grada Otoĉca. Istraţivanja kulturno-povijesne baštine provedena za potrebe Prostornog plana ureĊenja Grada Otoĉca znatno su unaprijedila uvid u fond kulturnih dobara grada Otoĉca. Radi toga se dobivena nova saznanja primjenjuju i prilikom utvrĊivanja prostornih i zaštitnih parametara koji u okviru ovog Plana utjeĉu na definiranje daljnjeg razvitka naselja posebno na kontaktnom podruĉju uz lokacije i zone kulturnih dobara.

Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine po vrstama Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturne baštine sadrži: kulturna dobra koja su zaštićena Rješenjem o registraciji (zaštiti) ili Rješenjem o

preventivnoj zaštiti evidentirane lokalitete/cjeline/graĊevine za koje je tijekom izrade ove

dokumentacije utvrĊeno da imaju svojstva kulturnog dobra, te se za njih predlaţe donošenje akta o zaštiti.

lokalitete, povijesne urbane cjeline i komplekse, graĊevine i obiljeţja koji su sastavni dio ukupnih vrijednosti povijesnog i tradicionalnog ambijenta i identiteta prostora i smatraju se kulturnom baštinom, ali nemaju status kulturnog dobra. Kulturna baština zaštićena je odredbama Urbanistiĉkog plana ureĊenja Grada Otoĉca.

1. PODRUĈJA KULTURNIH KRAJOBRAZA

r. br.

LOKALITET KULTURNO DOBRO

STATUS ZAŠTITE

PRIJEDLOG KATEGO-RIJE

1 Naselje Otoĉac ZPP 2

2. POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE

2.1. POVIJESNA CJELINA GRADSKIH OBILJEŢJA

r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO

STATUS ZAŠTITE

VALO-RIZACIJA / PRIJEDLOG KATEGORIJE

1 Otoĉac Povijesna urbanistiĉka cjelina Otoĉca R 730 2

3. POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI

3.1. CRKVE

1 Otoĉac Ţupna crkva Sv. Trojstva

Z 2319

(R 247) 2

2 Otoĉac Parohijska crkva Sv. Georgija Z 3181 2



3.2. KAPELE, POKLONCI, RASPELA

r. br. LOKALITET KULTURNO DOBRO

STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac Kapela Sedam ţalosti BDM, “Kalvarija” Z 2373 3

2 Otočac Kapela Sv. Josipa na groblju ZPP 3

3 Otočac

Kapela Bezgr. začeća BDM, na ulazu u

grad Z 2585 3

4 Otočac Pravoslavna kapela Sv. Nikole ZPP 3

3.3. STAMBENE GRAĐEVINE

r.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO

STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac Ţupni dvor, Trg Dr Franje TuĎmana 11

PZ

P UP/I-

612-08/ 94-

01/114 2

2 Otočac Trg Dr Franje TuĎmana 5

P UP/I-

612-08/ 94-

01/203 3


P UP/I-

612-08/ 94-

01/206 3


PZ

P UP/I-

612-08/ 94-

01/207 3


P UP/I-

612-08/ 94-

01/205 3

6 Otočac Ul. Petra Zrinskog 5 R 729 2

7 Otočac R. Boškovića 4 R 724 2

8 Otočac R.Boškovića 5,9,10,11,15, 24,28 ZZ 3

9 Otočac Fortička ulica 1 R 725 3

Otočac Fortička 3,4,5,7,9 ZZ 3

10 Otočac „Stara biskupija“ Fortička 11,

PZ

P 02-13/3-

1973. 2

11 Otočac Vatrogasna 1

P UP/I-

612-08/ 94-

01/20

PR 2


P UP/I-612-

08/ 94-

01/202 3




P UP/I-612-

08/ 94-

01/208

PR 3

14 Otočac I. Senjanina 10 PZ 2

15 Otočac I. Senjanina 20 R 727 3

16 Otočac I. Senjanina 1,22,46 ZZ

17 Otočac

I. Senjanina, upravno stambeni kompleks

stare pilane PZ 3

18 Otočac Ul. kralja Zvonimira 12 PZ 2

Otočac Ul. kralja Zvonimira 27 PZ 2




22 Otočac Ul. kraljaZvonimira 35,57,58, 61,63,65 ZZ 3

3.4. CIVILNE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE


STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac Zgrada stare škole, Ul. Čirila i Metoda 6 PZ 3

2 Otočac Zgrada liceja, Trg Dr Franje TuĎmana 8

PZ

P UP/I-

612-08/ 94-

01/204 2

3 Otočac Zgrada bolnice, Fortička ulica 2 PR 2

3.5. GOSPODARSKO – INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE


STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac Kompleks pivovare sa skladištima PZ 2

3.6. VOJNE GRAĐEVINE


STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac Ul.kralja Zvonimira 8, vojna uprava PZ 2

2 Otočac Ul. kralja Zvonimira 10, vojna uprava PZ 2

3 Otočac Ul. kralja Zvonimira 11, vojna uprava R 728 2


5 Otočac Ul. bana Jelačića 24, kompleks vojarne PZ 2

6 Otočac

Ul. bana Jelačića, zgrada vojnog

magazina PZ 2

7 Otočac A. Starčevića 1, vojna uprava

PZ

P UP/I-

612-08/ 94-

01/174 2

8 Otočac R. Boškovića 2, vojna uprava R 652 2

9 Otočac Ul. P. Zrinskog 2, vojna uprava

PZ

P UP/I-

612-08/ 94-

01/548 2

10 Otočac I. Senjanina 7, vojna uprava R 726 3



3.7. TEHNIČKE I KOMUNALNE GRAĐEVINE


STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac Kameni most preko Gacke PZ 2

4. MEMORIJALNE GRAĐEVINE I OBILJEŢJA


STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac Gradsko groblje ZPP 3

2 Otočac Vojničko groblje ZPP 3

3 Otočac

Ul. kralja Zvonimira 37, 1. zasjedanje

ZAVNOH-a R 194 2

5. ARHEOLOŠKI LOKALITETI

r.br.

LOKALITET KULTURNO DOBRO

STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac «Umac», prapovjesno gradinsko naselje PP

3

5.1. OSTACI STARIH GRADOVA I UTVRDA SREDNJEG I NOVOG VIJEKA


STATUS

ZAŠTITE

PRIJEDLOG

KATEGORIJE

1 Otočac

“Fortica” utvrda izgraĎena 1619. g.

za obranu Otočca od Turaka,

trokutastog tlocrta sa cilindričnim

kulama na kutevima R 308 2

2 Otočac Stari Grad, 13. st. PZ 2

STATUS ZAŠTITE

R - Registrirano kulturno dobro (prema starom Zakonu o zaštiti spomenika kulture, vrijedi do

revizije prema vaţećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara)

Z - Zaštićeno kulturno dobro (revidirano ili novozaštićeno prema vaţećem Zakonu o zaštiti

kulturnih dobara)

P - kulturno dobro zaštićeno Rješenjem o preventivnoj zaštiti ZZ - unutar zone zaštite

PZ - prijedlog za zaštitu kao pojedinaĉnog kulturnog dobra PP - prijedlog za zaštitu kulturnog dobra Rješenjem o preventivnoj zaštiti ZPP- kulturna baština lokalnog znaĉaja, zaštita Prostornim planom VALORIZACIJA NASELJA I DIJELOVA NASELJA 01 – potpuno oĉuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i ambijent 02 – znatno oĉuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i ambijent 03 – poloviĉno oĉuvana povijesna odnosno tradicijska izgradnja i dijelovi ambijenta 04 – prevladavajuća nova izgradnja PRIJEDLOG KATEGORIJE 1. kategorija - nacionalni znaĉaj 2. kategorija - regionalni znaĉaj 3. kategorija - lokalni znaĉaj



1.1.5. Obaveze iz planova šireg podruĉja

Prostor obuhvaćen izradom Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca razmatran je i kao dio drugih planova više ili niţe razine, tj. šireg ili uţeg prostornog obuhvata. Temeljem iznesenog, moţe se konstatirati da se na predmetno podruĉje reflektiraju obveze iz slijedećih dokumenata prostornog ureĊenja šireg podruĉja i više razine: Strategija i Program prostornog ureĊenja Republike Hrvatske, Prostorni plan Liĉko-senjske ţupanije, Prostorni plan ureĊenja Grada Otoĉca.

Trenutno vaţeći prostorno-planski dokument, koji predstavlja obvezu prilikom izrade planske dokumentacije niţe razine jeste Prostorni plan ureĊenja Grada Otoĉac. Dokumentom Prostornog plana ureĊenja Grada Otoĉac pretpostavljen je daljnji demografski rast središnjeg naselja Otoĉac na 5.500 stanovnika u 2015. godini. Taj plan formira graĊevinsko podruĉje Grada Otoĉac sa površinom od 481,36 ha. UtvrĊeno prostorno odreĊivanje i oblikovanje graĊevinskog podruĉja omogućava dobar razvitak stambene i ostale izgradnje vezano uz potrebe predmetnih naselja u periodu do 2015. godine. Osim navedenog prostorno-planskog dokumenata, koji je dao relativno precizne smjernice za daljnje ureĊivanje prostora obuhvaćenog UPU-om, postoji i odreĊen broj prostorno-planskih dokumenata više razine. Tim dokumentima dati su opći ciljevi i smjernice vezano uz ureĊivanje prostora, kao i utvrĊen odreĊen znaĉaj ovog urbanog podruĉja u okviru ukupnog drţavnog teritorija. Tako su 1997. godine i 1999. godine usvojeni i doneseni od Zastupniĉkog doma hrvatskog drţavnog Sabora “Strategija prostornog ureĊenja Republike Hrvatske”, “Program prostornog ureĊenja Republike Hrvatske” i “Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske”. Obzirom na značaj tih dokumenata prostornog uređenja u smislu formiranja općih ciljeva i smjernica za uređivanje prostora pojedinih manjih prostornih jedinica, želi se i u okviru analize planskih pokazatelja i obveza iz drugih dokumenata prostornog uređenja definirati osnovne parametre u okviru navedenih dokumenata više razine, a koji se odnose na:

Potrebu povećanja kvalitete ţivljenja i uravnoteţenja razvoja svih podruĉja drţave, kroz uspostavu policentriĉnog modela prostornog razvitka sa snaţnijom afirmacijom srednjih i malih gradova;

Osiguranje racionalnog korištenja i zaštite nacionalnog dobra, prvenstveno

kroz svrhovito korištenje i namjenu prostora, pri ĉemu se takvim korištenjem prostora treba oĉuvati fiziĉka i funkcionalna kvaliteta urbanog - gradskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, ukljuĉivo zaštita prirodnih vrijednosti i stvorenih resursa uz oĉuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, a sve u okviru planiranja daljnjeg razvoja gradova uz poštivanje uvjeta odrţivog razvoja.

PredviĊanje smanjenja koncentracije stanovništva u velikim gradovima te poticanje njegovog naseljavanja prema srednjim i malim gradovima, lokalnim središtima i slabije naseljenim podruĉjima, pri ĉemu usmjeravanje procesa urbanizacije treba ići



ne samo prema gradskim naseljima već treba ukljuĉiti i ruralna podruĉja, posebno u depopulacijskim prostorima;

U okvirima planiranja sustava – mreţe naselja, što predstavlja jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora, treba omogućiti uravnoteţenu strukturu i oblik razvoja naselja i prostorni raspored stanovništva, pri ĉemu je posebno vaţno razvijanje ili osnivanje lokalnih ţarišta razvitka kao uporišta za policentriĉni razvitak mreţe gradskih središta, posebno u prostorima osovina urbanizacije gdje je moguće na najlakši naĉin postići preraspodjelu stanovništva i gospodarskih subjekata.

Poseban znaĉaj imaju srednji i mali gradovi (regionalna i manja regionalna

središta - razvojna i manja razvojna središta za 7.000-30.000 stanovnika), koji u idućim razdobljima trebaju postati glavna središta i nositelji daljnje urbanizacije;

Restriktivan odnos prema proširenju graĊevinskog podruĉja naselja uz

stimuliranje optimalnog korištenja postojećeg graĊevinskog podruĉja, kod ĉega novu izgradnju treba prioritetno usmjeravati prema komunalno opremljenim dijelovima graĊevinskog podruĉja naselja. Pri tome treba kroz interpolacije nove izgradnje u nedovoljno i neracionalno izgraĊene dijelove naselja (ukljuĉivo urbanu obnovu, dogradnje i nadogradnje postojeće strukture) postići ekonomiĉno i racionalno korištenje prostora.

Razvitak graĊevina javnog standarda - javnih sluţbi, kao skupine središnjih

usluţnih funkcija, koje trebaju slijediti razvitak i razmještaj njihovih korisnika i time podizati i poboljšavati standard i kvalitetu ţivota stanovništva.

Izgradnja prometnih zahvata u sustavu ţeljeznica, koji se predviĊa realizirati u

periodu do 2020. godine sa, radi postizanja višeg standarda u pogledu brzina, kapaciteta i nosivosti pruga,

Uspostavljanje kvalitetnog odnosa i prema krajobrazu, pa se u Programu

prostornog ureĊenja Republike Hrvatske definira da u okviru prostornog planiranja treba, izborom odgovarajućih namjena, prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno ureĊenje podruĉja s karakteristiĉnim uzorcima naselja (poluurbane i ruralne cjeline), podruĉja s naglašenim kulturno-krajobraznim znaĉenjem, podruĉja izuzetnih – svojstvenih vizuelnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata, odnosno podruĉja većeg znaĉenja za zaštitu prirode (prirodni vodotoci, šume i dr.). Kod toga prirodne krajobraze treba oĉuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti treba ih sanirati odgovarajućim mjerama. Pri tome planiranje lokacija velikih gospodarskih i infrastrukturnih graĊevina, te planiranje i projektiranje trasa infrastrukture mora proizlaziti iz krajnje paţljivog i pozitivnog odnosa prema krajobrazu.

Dio smjernica u okviru “Programa prostornog ureĊenja Republike Hrvatske”

koje se odnose na organizaciju i ureĊenje prostora, pri ĉemu prostore za izgradnju treba odreĊivati na naĉin da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine uz osiguranje zaštite voda. Korištenje prostora izvan graĊevinskog podruĉja namijenjeno je prioritetno poljoprivredi i šumarstvu i



vodnom gospodarstvu s teţnjom oĉuvanja što većih i kontinuiranih površina i prirodnih reţima. Pri tome se formiranje novih ili proširenje postojećih graĊevinskih površina treba bazirati na prostornim rezervama već zauzetog prostora, mogućnostima ostvarenja optimalnih gustoća naseljenosti, pri ĉemu se ista ne mogu proširivati uz drţavne ceste, vrijedna poljoprivredna zemljišta, te druga zaštićena i rezervirana podruĉja za potrebe drţavne i regionalne infrastrukture. Prilikom dimenzioniranja veliĉine graĊevinskih podruĉja daje se orijentacijski standard koji iznosi 300 m

2 površine naselja po stanovniku.

Slijedeći plan više - ţupanijske razine predstavlja Prostorni plan Liĉko-senjske ţupanije (PPŢ).

Obzirom na značenje Prostornog plana Županije vezano uz izradu UPU-a Otočac, daju se izvodi osnovnih parametara, kriterija i uvjeta koji predstavljaju obvezu prilikom izrade plana niže razine. Tekstualnim obrazloženjem tog Plana konstatira se: Grad Otoĉac predstavlja znaĉajno podruĉje urbanizacije, sa svojim gradskim i

prigradskim dijelom; Urbana podruĉja sa prigradskim naseljima su glavna ţarišta razvoja ţupanije, te

stoga treba planski poticati njihov urbani i gospodarski razvoj, što se posebno odnosi na Otoĉac kao vaţno urbano središte, drugo u rangu središnjih naselja Ţupanije,

U okviru mreţe središnjih naselja ţupanije, grad Otoĉac se tretira ka središte grada (subregionalno meĊuopćinsko i nadlokalno središte),

Demografska prognoza za Grad Otoĉac iznosi 6000 stanovnika 2015. godine Temeljem provedenog vrednovanja i znaĉaja u prostornoj organizaciji ţupanije,

grad Otoĉac kao razvojno i demografski atraktivnije podruĉje spada u naselja s prioritetom u razvoju, za koje će se izmeĊu ostalog, omogućiti rezervacija prostora za širenje stambenih i radnih zona, unapreĊenje standarda naselja, kvalitetno opremanje komunalnom infrastrukturom i dr.

Karakteristike grada Otoĉac uvrštavaju ga u grupu naselja za koja se konstatira opravdanost proširenja graĊevinskog podruĉja.

PPŢ utvrĊuje generalnu valorizaciju kulturne - spomeniĉke i prirodne baštine sa preporukama za zaštitu pojedinih podruĉja.

Osnovni ciljevi urbanog razvoja su:

poticati razvoj većih naselja i središta lokalne samouprave da poprime urbana obiljeţja manjih gradova, nadopunjujući i stvarajući skladnu polifunkcionalnu strukturu gradova i ţarišta razvitka kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji razvitak podruĉja ove ţupanije;

prostorni razvitak i širenje naselja treba biti u relaciji s demografskim pokazateljima i povijesnom strukturom naseljskih prostora, a prigodom izrade novih planova te relacije treba sustavno usklaĊivati s demografskim kretanjima;

unutar naselja ili u njihovoj neposrednoj blizini ĉuvati karakteristiĉne prirodne vrijednosti, strukturu graĊenja, tradicionalne graĊevne materijale i oblike;

sustavno unapreĊivati ureĊivanje i opremanje naselja, a posebno središnjih;



Racionalno korištenje I zaštita prostora:

zone za razvoj i ureĊivanje naselja dimenzionirati na temelju realnih potreba te vodeći raĉuna o tome da se osiguraju prostori za graĊevine javnog standarda i gospodarske djelatnosti i poveća privlaĉnost naselja Ţupanije za trajno naseljavanje, a osobito središnjih naselja;

razvijati one gospodarske aktivnosti koje racionalno koriste resurse i prostor, koristiti, prije svega, već formirane (aktivne ili zapuštene) gospodarske zone, omogućiti njihovo unapreĊivanje i eventualno proširivanje, a, iznimno, ako se radi o djelatnostima od interesa za Ţupaniju, formirati nove zone;

UnapreĊenje ureĊenja naselja i komunalne infrastrukture :

ureĊivanje naselja temeljiti na optimalnim te karakteristikama i funkcijama naselja prilagoĊenim gustoćama, osiguravanju prostora za stambene, javne i gospodarske sadrţaje te opremanju komunalnom infrastrukturom;

valorizirati kvalitetu sagraĊenih struktura unutar naselja, osobito vrijednih i zaštićenih kulturnih dobara, sa svrhom da se vrijedni dijelovi saĉuvaju i zaštite;

oĉuvati tradicijsku strukturu graĊenja, graĊevne materijale i oblike i karakteristiĉne prirodne vrijednosti unutar naselja ili u njihovoj neposrednoj blizini kako bi se oĉuvao identitet naselja.

U cilju postizanja razvoja grada Otočca na području grada, a prema kriterijima PPUG Otočca postavljene su planske smjernice.

Prostore za izgradnju treba realizirati na naĉin da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine.

Planiranim korištenjem prostora treba osigurati ureĊenje i zaštitu voda (vodotoka i akumulacija) vodeći raĉuna da iste predstavljaju i znaĉajni vodoopskrbni resurs šireg podruĉja).

Racionalno korištenje prostora posebno obuhvaća segment graĊevinskog podruĉja, pa se proširenja postojećih izgraĊenih dijelova naselja trebaju osnivati na pretpostavkama demografskog i gospodarskog rasta, povećanja stambeno-komunalnog standarda i sa ciljem zaustavljanja njihovog daljnjeg praţnjenja.

Obzirom na tipologiju prostora i naselja, te specifiĉnosti mogućeg razvoja, gospodarske djelatnosti se prioritetno lociraju unutar naselja u već formiranim ili planiranim zonama takvih djelatnosti (po potrebi njihovim proširenjem) bez novih zona organiziranih izvan naselja.

Zbrinjavanje otpada kao znaĉajan segment ukupne zaštite prostora osiguran je na prostoru naselja Podum.

Temeljem preporuka i uvjeta iz dokumenata više razine, te definiranja potreba i interesa jedinice lokalne samouprave, ukljuĉivo provedene analize stanja u prostoru, utvrĊeni su ciljevi, mogućnosti i ograniĉenja razvoja ovog naselja, pri tome su sagledavane i potrebe šireg utjecajnog podruĉja grada, koje se mogu reflektirati na njegov budući prostorni razvitak.



1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograniĉenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Planom razmatrano podruĉje predstavlja prostor središnjeg naselja grada Otoĉca sa već danas prisutnom koncentracijom sadrţaja javne namjene i manjih subjekata gospodarskih djelatnosti. Ukupna analiza pokazatelja zateĉenog stanja ukazuje na kvalitetne mogućnosti daljnjeg razvoja urbanog podruĉja naselja Otoĉac, vezano uz demografske i gospodarske potencijale, sa minimalnim ograniĉenjima koja neće imati znaĉajnijeg upliva na budući razvitak. Pregledom statistiĉkih pokazatelja kretanja broja, starosne i druge strukture stanovništva uz usporedbene analize sa pokazateljima za ĉitavo podruĉje obuhvata UPU-a Otoĉac, moguće je konstatirati da razmatrano urbano podruĉje grada Otoĉca kako sa uţeg tako i sa šireg aspekta ima povoljne demografske pokazatelje, koji otvaraju dobre mogućnosti daljnjeg razvitka. Naime, porast broja stanovnika ostvaren je u periodu 71/81. (4752 / 5195) 81/91 (5195 - 5404). Tijekom popisnog razdoblja 1991-2001. (5404/4435) kao rezultat Domovinskog rata dolazi do negativnog kretanja i smanjenja broja stanovnika, ali se oĉekuje pozitivan porast kretanja broja stanovnika na urbanom podruĉju Otoĉca povoljnije nego unutar ukupnog prostora Grada Otoĉca. Zakljuĉno se moţe dati pozitivna ocjena buduće demografske situacije na razmatranom podruĉju obuhvata UPU-a. Budući da će prema svim pokazateljima Otoĉac i u budućnosti imati vaţnu ulogu urbanog ţarišta, regionalnog (razvojnog) središta i mjesta koncentracije gospodarskih aktivnosti, moţe se oĉekivati i daljnji porast broja stanovnika u narednom razvojnom periodu sa dosizanjem minimalne razine od 5.500 stanovnika odnosno maksimalnog broja 6.000 stanovnika ciljne 2015. godine. Podlogu za takvu prognozu pruţa razina gospodarske razvijenosti, postojeća struktura urbanih funkcija, znaĉajan stambeni fond kao i raspoloţivi potencijali kvalitetnog neizgraĊenog prostora (dobro komunalno opremljenog) pogodnog za novo gospodarstvo i stanovanje. Vezano uz takve pogodnosti oĉekuje se i odreĊeni utjecaj imigracije novog stanovništva na urbano podruĉje grada Otoĉac. Gospodarska uloga grada Otoĉca proizlazi danas uglavnom iz lokacije drvne i preraĊivaĉke industrije - koja predstavlja dio ţupanijske razvojno - gospodarske “infrastrukture”. Pretpostavljena buduća uloga grada Otoĉca kao urbanog - razvojnog ţarišta unutar razvojnog koridora Zagreb - Otoĉac - Split osigurava i odreĊene mogućnosti gospodarskog napretka, koji će se ostvariti kroz formiranje novih struktura srednjeg i malog gospodarstva kao i odreĊenih formi gospodarske aktivnosti uz stanovanje. Podloge za pozitivne pretpostavke o budućem gospodarskom razvitku proizlaze iz: - Šireg urbanog znaĉenja podruĉja, - Zateĉenoj razvijenosti gospodarstva, - Blizini kvalitetne i kvalificirane radne snage sa izgraĊenim prostorima za

stanovanje,



- Atraktivnosti podruĉja za imigraciju novog stanovništva kao radne snage, vezano uz dobre mogućnosti zapošljavanja, nove stambene izgradnje uz kvalitetnu razvijenost urbanih funkcija,

- Pogodnih prostora planski osiguranih i opremljenih za buduću izgradnju gospodarskih kapaciteta,

- Visokog stupnja opremljenosti prostora komunalnom infrastrukturom, - Dobrim geoprometnim poloţajem na raskriţju glavnih cestovnih prometnih

pravaca (D-50, D25, A1, Ţ-5128, Ţ-5143, Ţ-5140). Prostorni pokazatelji sagledavani i ocjenjivani tijekom izrade ovog Plana ukazuju na dobre mogućnosti budućeg demografskog i gospodarskog razvitka. Naime, prirodni uvjeti predstavljaju kvalitetno okruţenje za daljnji urbani razvitak grada, a time i nastavak dosada ostvarenog gospodarskog napretka. Prostorne rezerve za budući razvoj iznose gotovo 74,16% Planom obuhvaćenog podruĉja ili 1059,76 ha. Budući je postojeće ureĊenje prostora naselja zauzelo samo 369,24 ha (25,84% obuhvata Plana), jasno je da u okviru neizgraĊenog prostora postoji dovoljno rezervi za novu izgradnju uz paralelno povećanje izgraĊenosti i unutar postojećih zona. To znaĉi da kvalitetan raspoloţivi prostor za visokostandardnu stambenu izgradnju unutar kvalitetnog prirodnog okruţenja) omogućavaju budući razvitak i dapaĉe predstavljaju vrlo atraktivnu podlogu za privlaĉenje istog na predmetno podruĉje. Posve je jasno da uz navedene prirodno-resursne pogodnosti treba uvaţavati i naprijed istaknut prostorni, lokacijski i prometni znaĉaj ovog podruĉja koji u sintezi sa zateĉenim prirodnim, ali i ostvarenim urbano-funkcionalnim i komunalnim kvalitetama odnosno standardom, dovoljno ukazuje na atraktivnost urbanog podruĉja grada Otoĉac za budući razvitak. Moguća ograniĉenja budućeg razvitka javljaju se dijelom kroz zateĉenu izgraĊenost podruĉja ali i temeljem utvrĊene potrebe zaštite prostornih vrijednosti vezano uz zateĉena kulturna dobra i atraktivno krajobrazno okruţenje unutar kojeg je smješteno Planom razmatrano naselje. Zakljuĉno se moţe konstatirati da postoje svi preduvjeti za daljnji kvalitetni razvitak prostora grada Otoĉca te u tom smislu plansko rješenje predstavlja podlogu za njegovo daljnje usmjeravanje i provoĊenje.

2.0. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAĈAJA

Uvaţavanjem postojeće strukture grada, oblika i morfoloških cjelina, razvojnih koridora i razmještaja resursa, treba:

Obzirom na postojeću izgradnju i dosadašnji naĉin ţivota stanovništva, ocijenjeno je da se nastavi tipologija izgradnje preteţno niţih, jednoobiteljskih i višeobiteljskih graĊevina u zelenilu. Time bi nova izgradnja na danas neizgraĊenom prostoru, ili ona zamjenskih graĊevina, nadopunila postojeću morfologiju i naĉin izgradnje.

Planom se ţeli omogućiti urbanu transformaciju nekadašnje periferije u što je



moguće za ţivot ugodniji gradnji prostor. Potrebno je osigurati prostor za odgovarajuće prateće sadrţaje naselja: školu, djeĉju ustanovu, zaštitno zelenilo, sadrţaje javne namjene, manji park i sl.

Unaprijediti uvjete ţivota kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora infrastrukturom.

Razvojem gospodarstva osigurati uravnoteţen razvitak grada i pri tome koristiti oblike primjerene osobitostima prostora, a još nedovoljno korištene potencijale paţljivo staviti u razvojne funkcije koje će unaprijediti ukupnu prostorno gospodarsku strukturu i stanje okoliša. Pri tom je nuţan paţljiv izbor razvojnih programa i tehnologija koje će oĉuvati kvalitetu prostora i okoliša, a razvoj planirati u granicama prihvatljivog opterećenja prostora, neprihvaćanjem zastarjelih i štetnih tehnologija te dosljednim provoĊenjem naĉela odrţivog razvitka.

Nagli kvantitativni rast naselja donosi bitne kvalitativne promjene koje se snaţno odraţavaju u prostoru. Ove promjene zahtijevaju hitnu akciju planskog usmjeravanja temeljem analize i ocjene dosadašnjih razvojnih trendova i utjecaja.

Potrebno je stvoriti dinamiĉki koncept razvoja naselja koji će omogućavati ukljuĉivanje novih saznanja, realizaciju novih razvojnih putova i zadovoljavanje novih prostornih potreba.

Nuţnost uspostave Informacijskog sustava – praćenja stanja prostora i okoliša i ureĊenja prostora, te procesa na prostornim strukturama, kao osnove za primjenu mjere zaštite, usmjeravanje i usklaĊivanje razvoja.

U preobrazbi društvenog i gospodarskog razvojnog koncepta posebno će znaĉenje imati valorizacija društvenih djelatnosti kao razvojnih resursa, što se osobito odnosi na obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo. Te se društvene djelatnosti u znatnom opsegu moraju tretirati kao gradski gospodarski potencijali koji se trţišno vrednuju i donose gradu dobit, obzirom na njihovu privlaĉnost za širi gravitacijski prostor.

Znaĉaj posebnih funkcija grada

Strategijom i Programom prostornog ureĊenja Republike Hrvatske Otoĉac kao manje regionalno razvojno-ţarište ulazi u prometno-razvojni koridor koji se pruţa od Zagreba do Splita. Otoĉac osim toga predstavlja toĉku gravitacije drugih jedinica lokalne samouprave nastalih razdvajanjem bivše općine (3), što joj daje dodatni znaĉaj. U tom smislu ovo urbano podruĉje predstavlja i glavno središnje (gradsko) naselje na sjevernom dijelu Liĉko-senjske ţupanije. Sliĉan proces odvija se na podruĉju otoĉke-liĉke regije. S obzirom na osnovne kriterije razdiobe ţarišta razvoja: sposobnost utjecaja, poţeljnost, atraktivnost, dostupnost, usmjerenost mreţe i hijerarhiju funkcija, Otoĉac preuzima funkciju manjeg regionalnog i vaţnijeg razvojnog središta u okruţenju većih urbano-razvojnih centara (Gospić, Zagreb), te je nesumnjivo glavno središte u lokalnom okruţenju unutar radijusa od 50 km te koje po svojim potencijalima neproporcionalno nadvisuje lokalnu regiju (podruĉje bivše općine). Temeljem iznesenog Otoĉac ima sve preduvjete da postane respektabilno regionalno središte i djelomiĉno preuzme odreĊene regionalne funkcije i od drugih središta više razine, kako identitet regije ne bi ovisio iskljuĉivo o ulozi Gospića kao ţupanijskog središta.



Posebne prostorne vrijednosti, oznaĉene kao urbani identitet Otoĉca, su povijesno -urbana jezgra i ruralna okolina, sa zonama prirodnih i rekreativnih vrijednosti. Moţe se zakljuĉiti da se u Otoĉcu tek formira jaĉe generativno ţarište razvoja gospodarstva urbane regije, koje treba dati pozitivne uĉinke i na urbanom razvoju kroz novu kvalitetu urbanih funkcija i standarda ureĊenja urbanog prostora. Naglašava se vaţnost razvoja funkcija regionalnog središta i to:

razvoj gospodarstva Otoĉca temelji se na daljnjem proširenju i modernizaciji postojeće, ekološki ĉiste industrije, trgovine i obrta; Manji proizvodno-poslovni pogoni pojavljuju se u naselju kao znaĉajan faktor zapošljavanja i transformacije sredine,

u daljnjem razdoblju potreban je pomak od radno intenzivne strukture ka višim tehnološkim i organizacijskim oblicima koji će okupiti visokostruĉne kadrove razliĉitih profila kao i razvoj individualnog poduzetništva i usluţnog gospodarstva, dijelom za potrebe stanovništva, a više kao dio većih regionalnih sustava.

To bi ublaţilo daljnji porast migracija prema većim okolnim urbanim i radnim središtima uz okupljanje i zadrţavanje visokostruĉnog kadra u Otoĉcu.

konzekventno provoĊenje regionalnog razvitka zahtijevati će daljnje osposobljavanje društvenih djelatnosti, a naroĉito zdravstva, školstva i kulture na regionalnoj razini, a na temeljima već formiranih institucija.

predloţeno iskljuĉenje tranzitnog cestovnog prometa iz grada rezultirati će njegovom boljom funkcijom uz povišenje standarda sigurnosti i kvalitete ţivota.

2.1.1. Demografski razvoj

Godine 1991. broj stanovnika u Gradu Otoĉcu iznosio je 16.113, a prema popisu iz 2001. godine 10.411 stanovnika. U samom gradu Otoĉcu broj stanovnika iznosi 5.404 (33,54% stanovništva Grada) u 1777 domaćinstava prema popisu iz 1991. godine, a 4354 stanovnika (41,82% stanovništva Grada) u 1540 domaćinstava u 2001. godini. Kako je vidljivo iz datih statistiĉkih podataka tijekom razdoblja 1991. – 2001. godine došlo je do smanjenja ukupne populacije na podruĉju naselja za oko 1050 stanovnika. Ovo smanjenje je rezultat proteklih ratnih stradanja kad dolazi do većih migracija i opadanja broja stanovnika u naselju i široj okolici. Obnovom stambenih graĊevina i razvojem gospodarstva postupno dolazi do povratka raseljenog stanovništva te se predviĊa da će do 2015. godine broj stanovnika u gradu Otoĉcu dostići brojku od oko 5500-6000 stanovnika. Povećanje broja stanovnika i domaćinstava moţe se oĉekivati dijelom radi odumiranja pojedinih manjih seoskih naselja udaljenijih od glavnih prometnih pravaca i preseljenja njihovih stanovnika u veća naselja uz prometne pravce, ali i zbog sve veće privlaĉnosti grada Otoĉca kao gradskog središta te mogućnosti gospodarskog razvitka vezanog uz razliĉite poslovne sadrţaje i druge aktivnosti bazirane i na turizmu.



2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Daljnji razvitak grada, korištenje prostora i izgradnja temeljit će se na postojećim elementima: strukture, modela, zauzetih površina, sustava. Pri tom se kao temeljni prostorni potencijal uzimaju rezerve formiranih prostornih struktura i kapaciteti infrastrukturnih sustava. Takav stav potvrĊuje analiza koja je utvrdila da je:

graĊevinsko podruĉje grada odgovarajuće,

zauzimanje površina takvo da ima dosta neiskorištenih prostora unutar formiranih struktura,

populacijski rast moguće je ocijeniti na red veliĉina 5.500-6.000 stanovnika (2015. god.),

infrastrukturne sustave moguće je tehniĉki i kapacitetom zaokruţiti za potrebe rasta grada i gospodarskih struktura.

Modelska polazišta oslanjat će se na postojeće inicirane elemente: sustav, središta koncentracije, pravce razvitka, mreţe funkcija. U cjelini, rijeĉ je o konsolidaciji, dovršenju i unaprjeĊenju postojećeg urbanog sustava u cjelini i njegovih podsistema. Pri tom je vaţno definirati pojavu formiranja i iniciranja struktura. U sluĉaju fiziĉke strukture naselja formiranom se smatra ona koja ima definiranu mreţu prometnica, osnovne infrastrukture, te većim dijelom izgraĊene površine, tako da daljnjom izgradnjom ne moţe doći do promjene tipa i matrice po kojima se vrši daljnja izgradnja: popunjavanjem, rekonstrukcijom. Granicom takve strukture smatraju se rubovi sustavno izgraĊenog prostora (ne pojedinaĉne graĊevine). Inicirane strukture (tipiĉne za rubne pozicije) definira zapoĉeta izgradnja sustava, a granice su relativno otvorene s time da se uzimaju krajnji izdanci prometnica i graĊevina postavljenih po nekom sistemu (npr. uzduţno, u dubinu prostora, prilaznim putem). Time je dat okvir sa fiziĉko prostornog aspekta. Kriterij ĉini i funkcionalni aspekt i to prvenstveno kod gospodarskih i komunalnih funkcija gdje postojeće graĊevine (inicirani kompleks) zahtijevaju daljnje tehnološko širenje – kompletiranje, pa zbog toga zadire u širi prostor od fiziĉki definiranog. Opredjeljenje je da se u naslijeĊenu fiziĉko funkcionalnu strukturu ne vrše drastiĉni rezovi i transformacije matrice. Nastoji se identificirati fizionomija i morfologija urbanog tkiva i na njoj graditi novo. U cjelini, ocjena je da daljnji rast neće dominirati znaĉajnim promjenama, već se radi o razdoblju konsolidacije gradske strukture, a time i otklonu od daljnjeg kvantitativnog ka kvalitativnom pristupu tretiranja urbane cjeline. Gradsko središte ojaĉati će se na postojećoj jezgri, proširenjem prema istoku, jugu i sjeveru, korištenjem neizgraĊenih dijelova urbanog podruĉja ĉime će se daljnja interpolacija urbanih funkcija u gradsko tkivo realizirati kroz lociranje gradskih centara na istoĉnom i juţnom dijelu urbane strukture. IzmeĊu tih veza glavnog i lokalnih centara nalaze se druge gradske (dislocirane) funkcije (prosvjeta, sport i rekreacija).



Veze izmeĊu gradske jezgre i ovih dislociranih toĉaka predstavljaju poteze visokog stupnja urbaniteta, što znaĉi da je tom prilagoĊeno ureĊenje prometnica (aleje, pješaĉki promet, javna rasvjeta), intenzivirano korištenje prizemlja za javne funkcije, pojaĉano parkiranje i ostali elementi. Time bi se stvorila mreţa – sustav koncentracije središnjih funkcija i formirali glavni, atraktivni interni urbani potezi. Funkcionalno-gravitacijski model organizacije gradskog sustava definira odnose izmeĊu središta – koncentracije stanovanja i radne koncentracije te urbanih centara. Kako je vrlo teško ostvariti nove prodore kroz formiranu strukturu uţe središnje zone u cilju povezivanja zona jaĉih toĉaka interesa atraktivnosti, ostaje mogućnost da se dio pješaĉkih veza ostvari, kroz izgraĊene strukture. Stara jezgra sa svojim postojećim i proširenim pješaĉkim zonama moţe biti pravo urbano središte, mjesto identiteta i integriteta grada. Kvaliteta lokacija koja se mjeri lakoćom dolaska do mjesta stanovanja ili radnog mjesta i dijelom ekološkim pogodnostima treba transformirati u kvalitetu boravka, cjelovitosti ţivljenja u urbanom prostoru koja obuhvaća sve segmente urbanog ţivota. Otoĉac ima formiranu gospodarsku fizionomiju sa jasnim pravcima razvitka koji definiraju utjecaj na razvitak grada – urbane strukture, kao i ulogu u regionalnim relacijama. Uz postojeću industriju (drvnu, kemijsku i dr.) znatan utjecaj ima razvitak pojedinih specijalizacija i intelektualnih usluga u okviru graĊevinarstva, servisa i usluga te trgovine. Ovi nosioci omogućavaju stvaranje generativno razvojnih efekata na ukupnu gospodarsku strukturu grada. Znatno veću ulogu i brţi razvitak trebali bi imati: usluge, privatno poduzetništvo, trgovina, turizam i ugostiteljstvo. Turistiĉki razvitak ima perspektivu u izletniĉko-lovnom turizmu (podruĉje Gacke doline), tranzitno-boravišnom-kulturnom turizmu (gospodarske aktivnosti, povijesna baština). TakoĊer se oĉekuje, unutar glavnih pravaca, specijalizirani razvoj, što bi visokovrijednim proizvodima rezultiralo na efekte zapošljavanja visokostruĉnih kadrova. Time gospodarstvo grada moţe imati daleko veće urbanotvorne efekte. OdreĊenom disperzijom ublaţile bi se migracije u veća okolna središta rada, kao i migracije iz okolnih naselja u Otoĉac te stvorio uravnoteţeniji prostorni razvojni model. Planom je rezervirana veća radna zona "Otoĉac-istok" (poĉetak realizacije I. faze sa stvaranjem osnovnih prometno-infrastrukturnih uvjeta) uz zadrţavanje postojećih gospodarskih podruĉja na dijelu uz Ulicu Ive Senjanina sa njihovom transformacijom u djelatnosti i sadrţaje adekvatne poloţaju blizu središnje zone grada ukljuĉujući znatno više dohodovne, urbane i ekološke standarde. Lociranje manjih i ĉistih proizvodnih pogona moguće je i unutar urbane strukture u zonama mješovite namjene – preteţito poslovne. Prostorno rješenje mora u odreĊenoj mjeri ostati “otvoreno” za razvojni koncept i programe s tim da su definirani lokacijski kriteriji, uvjeti ureĊenja i odnos prema drugim kontaktnim prostornim strukturama.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura Osnovne ciljeve razvoja prometne i komunalne infrastrukture grada kao podloge na kojoj će se bazirati i prostorno-gospodarski napredak, generalno je moguće



specificirati sa slijedećim postavkama: Prometna infrastruktura

Modernizirati i korigirati loše tehniĉke elemente na drţavnim pravcima i postojećim ţupanijskim cestama,

Rezervirati prostor za trasu sjeverne obilaznice sa prikljuĉcima na druge gradske pravce,

Rezervirati prostor za nove prometnice unutar obuhvata UPU-a,

Realizirati parkirališne i pješaĉke površine u centralnoj zoni grada.

Promet Razmatrano podruĉje grada Otoĉca ima izuzetno dobar prometni poloţaj jer je smješteno na trasi drţavne ceste D-50 kao vaţne prometne ţile kucavice koja povezuje središnju Hrvatsku s obalnim podruĉjem Karlobaga i Senja. Izgradnjom autoceste A1 Zagreb-Split i povezivanjem autoceste sa drţavnom cestom D 50, znatno se reducirao tranzitni promet kroz naselje i smanjila ugroţenost prostora, a postojeća drţavna cesta preuzela je uglavnom funkciju glavne mjesne ulice u središnjoj zoni naselja. Osim izgraĊene prometne veze naselja i ceste D-50 sa ĉvorištem na autocesti, treba u okviru urbane zone razviti dodatne prometne površine (interna prometna mreţa), kako bi sva podruĉja izgradnje bila dostupna kolnom prometu. Uz izgradnju novih prometnica treba ostvariti i povećanje prometno-tehniĉkog standarda na danas postojećim ulicama u funkciji ţupanijskih ili lokalnih cesta. Paralelno sa izgradnjom prometne infrastrukture treba riješiti i površine za pješaĉku komunikaciju, koje se predviĊaju u koridoru svake kolne prometnice. Sastavni dio prometne infrastrukture predstavljaju parkirališne površine locirane prvenstveno uz postojeće i planirane sadrţaje javne namjene. Radi toga jedan od ciljeva budućeg ureĊenja prostora obuhvaća izgradnju i realizaciju takvih površina koje će osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta u centralnoj zoni naselja, ukljuĉivo dodatne prostora u drugim stambenim, gospodarskim i javnim zonama.

Javne telekomunikacije Postojeći sustav telekomunikacija razvija se na podruĉju grada Otoĉca posredstvom podruĉne telefonske centrale - komutacijskog ĉvorišta tipa UPS, smještenog unutar graĊevine u centralnom dijelu naselja. Instalirani kapacitet centrale je dovoljan za pokrivanje telekomunikacijskih prikljuĉaka. Buduće proširenje telekomunikacijske mreţe razvijati će se prema potrebi u pravcu novih zona izgradnje, kao nastavak na već izgraĊenu zraĉnu i podzemnu mreţu telekomunikacija, pri ĉemu će se novi dijelovi mreţe realizirati prvenstveno kao podzemni kroz izgradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK). Analizom postojećih i planiranih potreba u pogledu sustava telekomunikacija moţe se konstatirati da će zateĉena telekomunikacijska infrastruktura bez većih zahvata



izgradnje moći zadovoljiti buduće potrebe unutar planiranih zona stambene i gospodarske namjene.

Komunalna infrastruktura

Osigurati uvjete za ostvarivanje kljuĉnih komunalnih infrastrukturnih pravaca na razini drţave i ţupanije (osigurati koridore u skladu sa Strategijom i Programom prostornog ureĊenja Drţave, te usklaĊivati planove s razvojnim planovima komunalnih poduzeća na razini Ţupanije),

Neophodno je izraditi sisteme graĊevina obrane od poplava te provesti daljnje zahvate na ureĊenju rijeke Gacke i njezinog okoliša,

Dovršiti sustave odvodnje, vodoopskrbe i elektroopskrbe,

Dovršiti mehaniĉki ureĊaj za proĉišćavanje na podruĉju grada Otoĉca,

Elektroopskrba Osnovni izvor napajanja podruĉja grada Otoĉca je TS Otoĉac 110/35 kV (puštena u pogon 1987. godine) s dva transformatora. TS Otoĉac je s prijenosnim elektroenergetskim sustavom HEP-a spojena s dva 110 kV dalekovoda Al/Fe 3x150/25 mm

2 i to: TS Otoĉac – TS Liĉki Osik (34.5 km) i TS

Otoĉac –HE Senj (34.6 km). Razdioba elektriĉne energije na podruĉju Grada Otoĉac provodi se na 35 kV i 10 kV naponskoj razini uz transformaciju 35/10 kV u jednoj TS i to: TS 35/10 kV Otoĉac - Sn = 2 x 4.0 MVA, koja je s 35 kV mreţom spojena sljedećim 35 kV dalekovodima: TS Otoĉac – TS Brinje, TS Otoĉac – TS Vrhovine i TS Otoĉac – TS Liĉko Lešće. Današnja elektroopskrba grada Otoĉca realizirana je zraĉnom i kabelskom visokonaponskom 10 kV mreţom preko trafostanica TS 10/04 kV. Postojeće transformatorske trafostanice su stupne - rešetkaste i betonske, snage do 630 kVA. Izgradnja novih stambenih podruĉja kao i realizacija dodatnih sadrţaja javne, gospodarske i poslovne namjene uvjetovati će zamjenu rešetkastih i izgradnju novih betonskih trafostanica. Mreţa javne rasvjete izgraĊena je duţ svih prometnih pravaca te se u tom pogledu moţe konstatirati relativno dobra rasvjetljenost prometnih površina. Proširenje javne rasvjete treba ostvariti i na podruĉju nove izgradnje uz planirane ulice unutar stambenih, mješovitih i gospodarskih zona.

Vodoopskrba Razmatrano podruĉje grada Otoĉca pokriveno je mreţom javne vodoopskrbe koja prati pruţanje glavnih prometnih pravaca. U tom pogledu odreĊeni problemi mogu nastupiti samo vezano uz potrebe sanacije ili adekvatnog dimenzioniranja pojedinih dijelova postojeće mreţe, koju će trebati proširiti na naĉin da zadovoljava odreĊene standarde i potrebe potrošnje. Nova izgradnja pratiti će se proširenjem postojeće mreţe novim ograncima voĊenim rubovima planiranih stambenih ulica. Kod toga cjevovod treba poloţiti unutar gabarita pješaĉkog ploĉnika, ukopati na dubinu 1,20 –

1,40 m i dimenzionirati sa minimalno Ø 80, ( 160 - 225 PVC), kako bi se osigurala neophodna izgradnja protupoţarnih hidranata.



Odvodnja

Grad Otoĉac nema adekvatno izgraĊenu mreţu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, već postoji samo dio izgraĊene kanalizacije u uţem centru grada. Otpadne vode rješavaju se unutar graĊevne ĉestice svakog pojedinog korisnika prostora, zbrinjavanjem u okviru sabirne jame. Obzirom na postojeće stanje odvodnje potrebno je u budućnosti napraviti kvalitetni pomak, izgradnjom kanalizacijskog sustava za cijeli grad Otoĉac. Oborinske vode trebaju se na središnjim dijelovima naselja i u gospodarskim zonama prihvatiti putem oborinske kanalizacije te nakon ĉišćenja na taloţniku i separatoru upustiti u vodotok. Zbog svega navedenog nuţno je, uz opskrbu vodom pristupiti kvalitetnom rješavanju pitanja odvodnje kako sanitarnih otpadnih voda, tako i oborinskih voda. Pri tome je vrlo bitno da se vodotok Gacka zaštiti od prekomjernog zagaĊivanja i saĉuvaju na ekološki visokoj razini, kao staništa razliĉitih biljnih i ţivotinjskih vrsta.

2.1.4. Oĉuvanje prostornih posebnosti naselja Suvremeni pristup zaštiti prirodne baštine teţi ka oĉuvanju ukupnoga prostora, a ne samo izdvojenih osobito vrijednih dijelova što se štite posebnim odlukama, koje ĉesto nemaju odjek u praksi. U svijetu su aktualni mnogo senzibilniji odnosi prema prirodi i spomeniĉkoj baštini te potrebi njihova oĉuvanja, a zaštita okoliša sastavni je dio ureĊivanja prostora. U dokumentima prostornog ureĊenja više razine (Prostorni plan Ţupanije, Prostorni plan ureĊenja Grada Otoĉac) sustavno je valoriziran prostor i izdvajani su oni prostori koji su s aspekta prirodnih vrijednosti ocjenjivani kao posebno vrijedni. Takvi prostori su i ovim Planom ukljuĉeni u posebne vrijednosti koje se prvenstveno štite kroz zabranu izgradnje, te planskim ureĊenjem u skladu sa principima oĉuvanja i unaprjeĊenja njihove vrijednosti. S obzirom na visoku vrijednost i oĉuvanost prirodnih, krajobrazno estetskih, kulturno povijesnih i antropogenih elemenata, njihovu ravnomjernu zastupljenost u prostoru, te cjelovitost promatranog podruĉja, kao i na opterećenost prostora suvremenim zahtjevima u prostoru, temeljem PPUG Otoĉca uspostavljena je zaštita Kulturnog krajobraza Gacke, u koji spada i prostor obuhvata UPU Otoĉac. Na prostoru grada Otoĉca nalazi se i najveća koncentracija graditeljske kulturne baštine unutar Gacke doline, koja s prirodnim elementima ĉini neodvojivu cjelinu. Osobito prirodno okruţenje predstavljalo je, od pretpovijesti do danas, okvir za stvaranje naselja i korištenje prostora. Osim navedenih prirodnih vrijednosti prostora, glavni ĉimbenik Kulturnog krajobraza Gacke je povijesna slojevitost i osobitost koju obiljeţavaju predpovijest, antika, srednji vijek, te razdoblje Vojne granice. Temeljem “Konzervatorske studije za Urbanistiĉki plan ureĊenja grada Otoĉca" sa smjernicama zaštite nepokretnih kulturnih dobara, koju je izradio Konzervatorski odjel u Zagrebu (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulture baštine), gradsko podruĉje u smislu zaštite kulturnih dobara zonirano je kao:



zona zaštite povijesne urbane strukture -

uţa zona zaštite -ZONA B zona ambijentalne zaštite i zaštite kontaktnih podruĉja -

šira zona zaštite - ZONA C Osobito vrijedna livadna podruĉja prirode uz vodotok Gacke sastavni su dio povijesnog prostora grada te je nuţna njihova zaštita i oĉuvanje. U okvirima mjera zaštite povijesnih i spomeniĉkih podruĉja, gradskih cjelina i pojedinaĉno zaštićenih graĊevina, poseban naglasak stavlja se na zonu "B" zaštite (preteţito podruĉje uz Ulice Ive Senjanina, RuĊera Boškovića, Kralja Zvonimira te Fortiĉke ulice) radi relativno visokog stupnja saĉuvanosti elemenata povijesno urbane strukture i ambijenta. S obzirom na takvo vrednovanje, potrebno je mjerama zaštite osigurati:

- oĉuvanje cjelovitosti povijesnih graĊevina, - zadrţavanje kontinuiteta uliĉnih poteza, mreţe ulica i urbane

matrice, - osiguranje tlocrtnih gabarita povijesnih poteza izgradnje, visine

gradnje, parcelacije i sl.

Veću skrb treba posvetiti oĉuvanju i unapreĊenju urbane i graditeljske baštine. Tipologiju naselja i arhitektonsko oblikovanje usuglašavat će se s kvalitetnom tradicijom podruĉja, a nagrĊene dijelove naselja trebati će postupno sanirati. Gospodarski interes upozorava na graditeljsku baštinu kao na gospodarski resurs. Interes za ulaganje u baštinu radi njezine primjerene iskoristivosti izuzetno je vaţan, ali podlijeţe ograniĉenjima koje nalaţe posebnost graĊevina i cjelina baštine i ne moţe biti nadreĊen vrijednostima baštine. U kontekstu stalno prisutnih društvenih, kulturnih i gospodarskih promjena, neophodno je neprekinuto vrednovanje kulturne baštine. Kontinuitet naseljavanja na ovim prostorima, od prepovijesti, odvijao se smišljenim korištenjem prostora i prilagoĊavanjem njegovim uvjetima. Unatoĉ zabiljeţenoj destrukciji urbane konzistentnosti, primjene općih obrazaca moderniteta i redukcije funkcija i formi, u gradu je ostala oĉuvana povijesna jezgra, a dijelom i atraktivan okoliš, kao glavno uporište njegovog identiteta. Karakteristiĉni elementi oblikovanja ţivotne sredine na kojima bi u kontinuitetu trebalo graditi buduću "sliku grada” mogle bi se saţeti u slijedeće:

Ĉvrsta struktura urbane jezgre sa poštivanjem gabarita poteza izgradnje, prodorima i ureĊenjem dvorišnih dijelova ĉestica, aktiviranje i oţivljavanje uliĉnih poteza, zadrţavanje mjerila i morfoloških elemenata: ulice, pasaţi, trgovi, niz malih elemenata u nizu, reţim pješaka, park kao integralni dio. To je identitet Otoĉca kao atraktivnog urbanog prostora.

Rahla struktura gradskog individualnog stanovanja u skupinama sa mogućnošću kvalitetne opreme i mikroambijenta uz dosta zelenila. Izgradnju treba prekidati većim masama zelenila, a izbjegavati monotone i jednoliĉne strukture unutrašnjom ambijentacijom manjih cjelina. Ukoliko se u kontinuitetu, plošno, zauzmu velike površine sjeverne zone izgubila bi se prepoznatljivost ambijenta.

Oblikovanje okoliša pojedinih kompleksa (vaţnijih graĊevina) u naĉelu je kvalitetno, ali ne bi trebalo postati pravilo da se vrši izdvojeni tretman, bez



cjelovitog sagledavanja ambijenta pri ĉemu treba staviti naglasak na formiranju urbanog ambijenta humanih dimenzija. Kvaliteti doprinosi parkovno ureĊenje okoliša koje treba povezati u veće cjelovite poteze - gradski sustav zelenih površina.

Općenito nedostaje kontinuiranih poteza gradskih, zajedniĉkih elemenata prostorne strukture koji bi naglašavali pravce glavnih kretanja pješaka i otvarali orijentacijske toĉke. Takve će poteze trebati realizirati kroz formirano tkivo rekonstrukcijom i ureĊenjem, a dijelom i probijanjem u nekim kritiĉnim toĉkama. Treba saĉuvati okolne pejsaţne kontinuitete, vizure i panoramske ekspozicije. U okviru osnovnih postavku UPU-a, glavni cilj zaštite okoliša u strategiji prostornog ureĊenja je uĉinkovito oĉuvanje prostora i postignuće više i ujednaĉenije razine kakvoće ţivota. Neophodno je da se na svim razinama razvije svijest o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom, kako bi se trajno optimizirali uĉinci njegovog korištenja. U okviru osnovnih postavki ovog plana, zaštita i unapreĊenje okoliša prisutna je u svim elementima plana. OdreĊivanje granice dopustivosti ugroţavanja nije moguće još provesti, jer ne postoji mreţa mjernih stanica i sustavno praćenje zagaĊivanja, na temelju ĉega slijedi izrada katastra zagaĊivaĉa vode, zraka i tla, odnosno utvrĊivanje nultog stanja zagaĊenosti pojedinih dijelova gradskog podruĉja. MeĊutim, sa sigurnošću se moţe konstatirati da najveći utjecaj i ugroţavanja okoliša u ĉitavo gradskom podruĉju proizlazi iz prometnog opterećenja (buka), nedovoljne veliĉine i strukture javnih zelenih površina, te dijelom iz još uvijek nepotpune odvodnje otpadnih voda. Ostali elementi negativnih utjecaja ugroţavanja okoliša i urbane strukture djeluju razliĉitim intenzitetom i djelotvornošću u pojedinim dijelovima gradskog podruĉja:

ublaţavanje negativnih uĉinaka na drţavnoj i ţupanijskoj cesti koje prolaze središnjim dijelom naselja,

ureĊenje korita vodotoka rijeke Gacke u središnjem dijelu grada,

potreba podizanja razine urbanog standarda,

rijetka naseljenost u rubnim dijelovima grada, kao i nepotpuno opremljene (i nedovršene) zone nove gradnje, rezultiraju povećanjem troškova opreme (društvena i komunalna infrastruktura), a poglavito u podruĉju disperzne naseljenosti.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADA

Stvaranje prostornih uvjeta za gospodarski razvoj naselja – otvaranje novih radnih mjesta, prihvaćanje i usmjeravanje novih investicijskih ciklusa u zone industrije i malog gospodarstva, te racionalno i ekonomiĉno organiziranje gospodarstvenih zona.

Stvaranje prostornih uvjeta za društveni razvoj naselja – u smislu formiranja suvremenog urbanog samostalnog središta i kompletiranje opreme po urbanim cjelinama.

Stvaranje, razvijanje i ĉuvanje estetskih, kulturnih i pejsaţnih vrijednosti i kvaliteta.

Poboljšanje prometne mreţe uz razluĉivanje gradskih prometnih tokova od prometnih tokova šireg znaĉaja

Opći porast društvenog i individualnog standarda, kroz stvaranje uvjeta za porast



stambenog standarda, standarda urbane opremljenosti, socioloških i ekoloških uvjeta, formiranje lika naselja (stvaranje urbanih ambijenata s elementima prepoznatljivosti, naroĉito u povijesnom središtu naselja).

Reafirmacija i ponovno sustavno zahvaćanje povijesne gradske jezgre kao potencijala za visoko urbane vrijednosti, identitet grada i rentne potencijale. Obnoviti i ureĊivati povijesno središte kao jedino mjesto tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja.

Konsolidacija formiranih tkiva obodnog prostora postupnim premještanjem neadekvatnih sadrţaja, rekonstrukcijom blokova radi ostvarenja prostora za potrebe urbanih funkcija i stanovanja, a naroĉito sreĊivanja prometa.

Sustavno planiranje i realizacija po cjelovitim etapama novih zona izgradnje, a vezano uz realizaciju infrastrukturnih sistema.

Organizaciju i ureĊenje rubnih prostora grada podrediti naĉinu ţivota i potrebama lokalnog stanovništva kroz niţe gustoće izgradnje i veće neizgraĊene ili zelene površine, sa otvaranjem adekvatnog urbanog standarda vezano uz funkcije-sadrţaje i prometno-komunalnu infrastrukturu na naĉin da rubni prostori grada pruţe zadovoljavajuće uvjete ţivota i rada.

Opći ciljevi zaštite i unapreĊenja okoliša ovim se planom stavljaju u konkretne relacije pojedinih subjekata i elemenata uz polazište da će se grad transformirati u kvalitetnu urbanu sredinu, usporednim zahvatima u kapitalne elemente sistema (promet, infrastruktura-okoliš), kao i malim postupnim zahvatima u kontinuitetu i na ĉitavom prostoru.

Prostorno funkcionalne cjeline moraju se sustavno i u kontinuitetu privoditi svrsi i ureĊivati kako na osnovu generalnih postavki ovog plana tako i kroz druge oblike planova, programa i projekata u etapama sa odgovarajućim obimom pripremnih i realizacijskih intervencija za svako razdoblje.

Planom se nastoje utvrditi trajna naĉela i ograniĉenja sa dovoljno prostora da se uţe, sektorske potrebe i koncepti razvijaju kontinuirano i etapno, ne remeteći osnovna opredjeljenja. Kljuĉnim elementom homogenizacije urbanog sustava smatra se ubrzaniji i sustavni razvoj infrastrukture te strukturno formiranje urbanog tkiva putem kontinuiranih, manjih zahvata na zajedniĉkoj osnovi.

2.2.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obiljeţja izgraĊene

strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-

povijesnih i ambijentalnih cjelina Osnovni zadatak Urbanistiĉkog plana ureĊenja Otoĉca jest da usklaĊivanjem sa stvarnim potrebama stanovništva, gospodarstva i ostalih korisnika prostora osigura racionalno i svrsishodno korištenje prostora, uz stalnu brigu za zaštitu svih postojećih prirodnih i stvorenih urbanih vrijednosti, unapreĊenju uvjeta rada i ţivota stanovništva, te oĉuvanju prostora za razvojne potrebe za postplansko razdoblje. Racionalno korištenje prostora postići će se prvenstveno zahvatima i intervencijama u već djelomiĉno zauzetim prostorima, naroĉito u dijelovima sa obiljeţjima formirane urbane strukture, u dijelovima prostora koji su zauzeti rijetkom stambenom izgradnjom, u zonama u kojima već postoje sadrţaji društvenog standarda i usluţnih djelatnosti, kao i dijelovima prostora koji se racionalno mogu prikljuĉiti na postojeće ili rekonstruirane infrastrukturne sustave i prometnu mreţu, a ĉije proširenje neće predstavljati ugroţavanje okolnih prirodnih vrijednosti i neopravdanu ekspanziju u prostor.



U cilju očuvanja postignutih vrijednosti kao i unapređenja stanja čovjekove okoline, ovim planom utvrđuju se osnove za djelovanje u prostoru putem tri osnovne kategorije regulacije i koncipiranja uređenja prostora i daljnje izgradnje:

osnovni vrijednosni kriteriji korištenja postojećih prirodnih i stvorenih vrijednosti kao trajna orijentacija,

elementi za strategiju globalnog i sektorskog razvitka u prostoru,

elementi za sustavne i pojedinaĉne realizacije. Kako ovim kategorijama pripadaju razliĉiti regulativni oblici, instrumenti i mehanizmi djelovanja pojedinih subjekata, a obzirom da su dati u dvije skupine pokazatelja; namjena prostora i uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite prostora, ovaj plan predstavlja osnovu za daljnju razradu putem ostalih prostorno – planerskih i drugih dokumenata i odluka. Raĉunajući na potrebu ubrzanog razvoja i kvalitativne preobrazbe prioriteti se odnose na one programe koji će brzo dati pozitivne ekonomske uĉinke, utjecati na pokretanje gospodarskih, a naroĉito proizvodnih aktivnosti i zaustavljanje negativnih kretanja u prostoru. Atraktivnost ulaganja nije jednaka za sva podruĉja i segmente. Da bi ta disproporcija bila što manja, prioritet imaju oni programi koji se uklapaju u već formirane i potencijalne sustave i oni koji bitno ne mijenjaju glavne znaĉajke formirane prostorne strukture. Prioritetni zahvati u prostoru usmjeravaju se po slijedećim naĉelima:

Usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture, te izgradnja potrebne infrastrukture radi stvaranja uvjeta za razvoj, osobito na podruĉjima oţivljavanja gospodarstva i naseljavanja;

rezervacija i ograniĉeno korištenje prostora potencijalnog razvoja, a koji se ne moţe realizirati u predvidivom razdoblju i za koje ne postoji dovoljan stupanj istraţenosti;

tehnološka i organizacijska poboljšanja (gospodarstvo, infrastruktura);

korištenje rezervi postojećih struktura za djelatnosti i stanovanje (naselja);

PrilagoĊavanje usluţnih i društvenih djelatnosti prostornim ograniĉenjima (mobilni i dispergirani oblici, planirane dnevne migracije).

Sistemom nadograĊivanja i "dovršavanja" prostornih sustava potiĉe se rast koji u maksimalno mogućoj mjeri simulira prednosti spontanog rasta, ukljuĉujući u sebi sve kvalitete planiranog razvitka.

Razvoju suvremene urbanistiĉke misli znatno je doprinijelo jaĉanje svijesti o vrijednosti urbanog prostora i traţenju kvalitetnijih i prilagodljivijih metoda za planiranje razvitka grada. Iskustva provedbe planova u proteklim godinama pokazala su da su ti planovi bili najĉešće planovi ţelja, temeljeni na optimistiĉkim predviĊanjima o dinamiĉnom razvitku, kome se podreĊuje postojeća urbana struktura.

Svijest o povijesti i afirmiranje proteklog razvoja doprinijele su revalorizaciji i definiranju urbanog prostora, ulice, trga, parka i sliĉno. Suvremena planerska rješenja sve ĉešće teţište daju na formiranje kvalitetnih prostora (tzv. “negativni ili neizgraĊeni prostori grada”) te doprinose humanizaciji ţivota uz relativno nisku izgradnju, tako da maksimalne visine ĉesto ne prelaze P+2 kata.

Ţivot u gradu, sve jaĉa izloţenost raznim vrstama zagaĊenja okoliša, otuĊenost od prirode, doveli do promjene svijesti u odnosu na kvalitetne vrijednosti i oĉuvanost okoliša, te rezultirali mjerama zaštite okoliša koje danas postaju vaţan sastavni dio urbanistiĉkih planova.



2.2.2. UnapreĊenje ureĊenja naselja i komunalne infrastrukture UnapreĊenje naselja postiţe se osiguranjem ukupno planiranog opsega nove izgradnje (posebno u segmentu javnih funkcija i gospodarstva), ĉime će se postići veća dinamika ţivota, odreĊeno aktiviranje gospodarskih djelatnosti, znaĉajnija koncentracija sadrţaja javne namjene, te viša razina ureĊenja urbanog prostora. Poseban znaĉaj za unapreĊenje ureĊenja naselja imati će revitalizacija postojećih graĊevine - oblikovno atraktivnih, koje treba obnoviti i kroz adekvatne sadrţaje ukljuĉiti u ţivot naselja. Isto tako, vaţan zahvat za unapreĊenje ureĊenja naselja predstavljati će sanacija pojedinih dijelova naselja vezano uz postojeće i buduće zone stanovanja, te izgradnja niza sadrţaja javne namjene koji trebaju doprinijeti njegovoj višoj atraktivnosti. UnapreĊenje komunalne infrastrukture prioritetno je u segmentu vodoopskrbe i u ureĊenju prometnih površina. Izgradnjom komunalne infrastrukture treba osigurati ukljuĉivanje svih novih dijelova naselja u planirane komunalne sustave koje treba dimenzionirati na naĉin da osiguraju kvalitetan komunalni standard za postojeću i planiranu izgradnju. U narednom periodu potrebno je teţiti završetku izgradnje distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i zadovoljavanju potreba za telekomunikacijskim prikljuĉcima stanovništva i gospodarskih subjekata, u fiksnoj i mobilnim telekomunikacijskim mreţama, te pribliţavanju drugih telekomunikacijskih usluga krajnjim korisnicima. TakoĊer i daljnji razvoj sustava elektroopskrbe podrazumijeva kontinuiranu rekonstrukciju niskonaponske mreţe, uz osiguranje kvalitetnijeg napajanja elektriĉnom energijom izgradnjom novih trafostanica u samom naselju. Potrebno je takoĊer obnoviti javnu rasvjetu. Tijekom daljnjeg planskog perioda treba kontinuirano djelovati na izgradnji vodoopskrbnog sustava i odvodnje otpadnih voda za Planom obuhvaćeno podruĉje. Pitanje odvodnje, kao jednog od najvaţnijih dijelova komunalne infrastrukture, treba u što skorijem periodu riješiti za cijelo promatrano naselje Otoĉac, kako bi se izbjegao nepovoljan utjecaj otpadnih voda na okoliš i sanitarni standard stanovništva. UreĊenje vodotoka treba izvesti na naĉin da se zadrţi prirodni tok rijeke Gacke, posebno uzvodno od Vivoza. Zaštita od poplava i osiguranje okolnog gradskog prostora od poplava velikim vodama Gacke do 100-godišnjeg povratnog razdoblja, osiguranje biološkog minimuma voda u juţnom i sjevernom kraku Gacke, kao i osiguranje energetskog korištenja tih voda, a sukladno vaţećim vodopravnim dokumentima. Odabir pravih mjera i instrumenata za unapreĊivanje organizacije grada u politiĉkom i teritorijalnom smislu vrlo je bitan, jer grad mora racionalno funkcionirati kao jedinstvena urbana sredina i razvijena gospodarska lokacija. U razvojnoj politici iz nadleţnosti grada posebno mjesto zauzima zemljišna politika koja će temeljno uporište imati u dokumentima prostornog ureĊenja. Vrlo je bitno da



zemljišna gradska renta postane realni ĉinitelj vrednovanja gradskog prostora i realna osnovica za utvrĊivanje vrijednosti svakog pojedinog dijela grada, a koja proizlazi iz cijene korištenja zemljišta i stupnja njegove opremljenosti infrastrukturom i iz upotrebe pojedinih urbanih vrijednosti (središte grada, parkovi, šume, prometna povezanost, alternativni energetski prikljuĉci, sadrţaji urbanog standarda, atraktivnost lokacije). Prikupljena sredstva potrebno je usmjeravati na kvalitetnije opremanje pojedinih dijelova grada komunalno-prometnom infrastrukturom. Razina razvijenosti komunalnog gospodarstva u meĊuzavisnosti je s razinom društveno – gospodarske razvijenosti grada. Te djelatnosti doţivljavaju transformaciju zbog prilagoĊavanja poslovanja novim trţišnim uvjetima i osiguranja većeg utjecaja grada na poslovanje i rad tih djelatnosti u cilju obavljanja razvojnih funkcija grada. Promjena gospodarske strukture odvijat će se u postojećim i novoplaniranim gradskim prostorima za gospodarske funkcije malog i srednjeg gospodarstva i obrtništva, na ekološki prihvatljiv, energetski malo zahtjevan, socijalno-dohodovno prikladan naĉin, vodeći pri tom raĉuna o urbanoj tradiciji grada Otoĉca. Posebni zahtjevi malog i srednjeg gospodarstva, odnosno obrtništva, prvenstveno će se rješavati boljim korištenjem raspoloţive gospodarske infrastrukture (energetika, voda, promet, telekomunikacije, itd.) u okviru već izgraĊenih ili funkcionalno-prostorno osposobljenih novih zona. Mogućnost komunalne opremljenosti, alternative u izboru usluge, kvaliteta i kvantiteta, sigurnost i dostupnost uvjeti su boljeg gospodarskog razvitka. Osobito je vaţno stvoriti uvjete za korištenje relevantne dokumentacije i podataka i time omogućiti izbor podataka i preglednost razina definicija u svim fazama koncipiranja prostornog razvoja i zaštite prostora. Nuţno je struĉno usavršavati, te poticati, organizacijsko i materijalno osposobljavanje subjekata gospodarenja prostorom i prostornog ureĊenja za djelovanje na razini grada i daljnje provoĊenje - realizaciju prostorno-planskih rješenja kroz pripremanje prostora za prihvaćanje novih funkcija i sadrţaja.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Unutar razmatranog podruĉja grada Otoĉca nalazi se prostor sjeverno od rijeke Gacke sa dijelovima Špilniĉkog polja, brda Humac te uzvisinama Vinica, Inin i Poljiĉki Vrh. Dobra razvijenost postojeće prometne infrastrukture na potezu istok-zapad i u pravcu sjever-jug osigurava kvalitetnu povezanost ovog podruĉja i preostalog dijela jedinice lokalne samouprave, ţupanije i drţave. Prema tome, moţe se konstatirati da podruĉje grada Otoĉca razmatrano u okviru Urbanistiĉkog plana predstavlja ţarišnu toĉku i mjesto koncentracije stanovništva, stanovanja, društvene infrastrukture, širokog spektra sadrţaja javne namjene i gospodarsko-proizvodnih djelatnosti. Kao i u dosadašnjem periodu i u budućnosti će taj prostor predstavljati privlaĉno podruĉje za doseljavanje sa rubnih dijelova ove i drugih jedinica lokalne samouprave. Tako će urbano podruĉje Otoĉca, u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu jedinice lokalne samouprave, predstavljati njezin najznaĉajniji dio sa najvišom razinom razvijenosti. Na tom podruĉju će se i u budućnosti odvijati procesi brţeg razvitka nego na okolnom prostoru, pa će isto



predstavljati ujedno i mjesto rada dijela stanovnika drugih manjih naselja Grada Otoĉca i okolnih općina. Budući da Otoĉac predstavlja razvojno i radno-gospodarsko središte okolnog prostora, na tom podruĉju će se i dalje razvijati ĉitav niz gospodarske aktivnosti, prvenstveno na podruĉju izmeĊu drţavne ceste D 50 i novoplanirane sjeverne obilaznice grada Otoĉca. Unutar tog prostora osigurati će se radno-gospodarska i proizvodna podruĉja koja će omogućiti radni angaţman lokalnog stanovništva i stanovnika sa drugih podruĉja jedinice lokalne samouprave. Naime, radno gospodarska podruĉja unutar razmatranog prostora grada Otoĉca imati će relativno veliko gravitacijsko podruĉje koje obuhvaća i susjedne jedinice lokalne samouprave. Takav veći gravitacijski radijus omogućen je i kroz postojeću vrlo dobru povezanost podruĉja Otoĉca sa okolnim prostorima. Znaĉaj urbanog podruĉja Otoĉca kao središta jedinice lokalne samouprave, ali i regionalnog središta sa većim gravitacijskim podruĉjem, uvjetuje daljnju dopunu postojeće društvene infrastrukture i sadrţaja javne namjene kako bi se u kvantitativnom i kvalitativnom smislu postigla viša razina urbanog standarda i općenito kvaliteta ţivota lokalnog stanovništva. Planirani razvitak urbanog podruĉja grada Otoĉca nuţno uvjetuje i odreĊene promjene unutar glavne prometne mreţe i preusmjeravanjem dijela tranzitnog prometa sa samog podruĉja naselja na obilazne pravce koji prolaze izvan urbanog podruĉja. To se posebno odnosi na sjeverni obilazni pravac, koji će se formirati izvan urbanog podruĉja te treba omogućiti iskljuĉenje tranzitnog prometa kroz središnjih dio grada uz osiguranje kvalitetnog pristupa do novih radnih zona. Posve je jasno da temeljna organizacija prostora grada proizlazi iz njegove funkcije i uloge unutar ĉitavog podruĉja jedinice lokalne samouprave, ali i na razini Ţupanije, odnosno šire regije. Radi toga se upravo na gradskom podruĉju trebaju predvidjeti i adekvatni stambeni i gospodarski prostori, ukljuĉivo potrebna društvena infrastruktura, kako bi se kroz takvu naglašenu razvijenost središnjeg podruĉja osigurali potrebni potencijali i za razvitak preostalog dijela okolnog prostora.

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Urbanistiĉkim planom ureĊenja utvrĊena je prostorna distribucija namjena i sadrţaja unutar razmatranog podruĉja, te definirani uvjeti korištenja i ureĊenja površina, ukljuĉivo potrebne standarde za prometnu, uliĉnu i komunalnu infrastrukturu. Na cijelom podruĉju naselja neophodno je osigurati oĉuvanje, ureĊenje i naglašavanje postojećih vrijednosti te omogućiti zaštitu, odrţavanje i sanaciju ppostojećeg urbanog prostora, te interpolaciju nove izgradnje, uz realizaciju zamjenskih graĊevina unutar zateĉene strukture. Pri tome je potrebno voditi raĉuna o navedenim povijesno-ambijentalnim vrijednostima pojedinih graĊevina i prostora, odnosno predmetnog naselja u cjelini.

U okviru podruĉja obuhvata Plana daljnji razvitak predviĊa se dijelom i kroz popunjavanje neizgraĊenog meĊuprostora, odnosno intrerpolacija u postojeću strukturu naselja. Nova podruĉja stanovanja formiraju se neposredno uz postojeće zone povezujući se na zateĉenu urbanu strukturu, što ukljuĉuje i proširenje zateĉene komunalne infrastrukture i prometnih površina.



Znaĉaj promatranog naselja kao gradskog centra naglašava potrebu kvalitetnijeg ureĊenja zemljišta unutar njegovog urbanog prostora. Tu je potrebno posebno naglasiti javne pješaĉke, prometne, sportsko-rekreativne i zelene površine. Sve te površine zajedno predstavljaju vaţan dio ureĊenog javnog urbanog prostora. Nivo njegova ureĊenja i primjenjeni standard, trebaju biti u relaciji prema znaĉaju i funkciji Planom obuhvaćenog podruĉja i samog grada Otoĉca kao gradskog središta.

Javne funkcije smještene su uz glavnu prometnicu tako da je do njih omogućen brz i jednostavan pristup iz svih dijelova naselja. Kako je već ranije opisano za smještaj potrebnih funkcija koriste se prvenstveno postojeći trenutno neiskorištene graĊevine posebne namjene – Ministarstva obrane Republike Hrvatske, te novoizgraĊene graĊevine koje se interpoliraju u postojeću strukturu grada. Pri tome je vaţno voditi raĉuna o prometu u mirovanju. Svaka graĊevina je duţna na svojoj graĊevnoj ĉestici, ili na javnoj površini u neposrednoj blizini, osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Ovim Planom omogućava se prenamjena i ureĊenje prostora prizemnih (ali i ostalih)

etaţa u stambenim graĊevinama za potrebe usluţnih, zanatskih i drugih djelatnosti,

ukoliko one svojim karakterom ne narušavaju kvalitetu ţivota unutar stambene zone.

U funkciji naprijed opisanog korištenja prostora i graĊevina, stambene zone se na

središnjem dijelu naselja formiraju kao mješovite (stambeno – poslovne).

Definiranje uvjeta ureĊenja prostora, odnosno bilo kakvo graĊenje ili ureĊivanje prostora provodit će se temeljem pokazatelja utvrĊenih ovim Planom kojima je toĉno predviĊena namjena površina, lokacija i veliĉina prostora javnog-društvenog interesa, naĉin i intenzitet korištenja prostora, standardi komunalnog opremanja te uvjeti zaštite prostornih vrijednosti. Formiranje i izgradnja nekoliko novih prostorno-funkcionalnih sklopova unutar podruĉja obuhvata UPU-a (zona javne i društvene namjene - predškolska, školska, zona gospodarske namjene: prozvodna, poslovna i ugostiteljsko-turistiĉka, te osnivanje novih zona mješovite namjene u površini od 160,27 ha predstavljaju prostore koji imaju poseban urbano-funkcionalni, namjenski i oblikovni znaĉaj za grad Otoĉac. Radi toga je nuţno da se središnji dio Planom obuhvaćenog prostora ureĊuje kroz detaljnije smjernice na razini Detaljnog plana ureĊenja temeljenog na uvjetima ovog Plana. Time će se za najznaĉajniji dio razmatranog podruĉja izraditi neophodna vrlo detaljna podloga po kojoj će se provoditi daljnja realizacija prostornog ureĊenja, te na taj naĉin osigurati atraktivan izgled tih dijelova grada. Osnovni programski pokazatelji gradnje i ureĊenja prostora u okvirima Planom obuhvaćenog podruĉja sadrţavaju intervencije unutar zateĉenih zona izgradnje te nove zone izgradnje, ukljuĉivo znaĉajne zahvate ureĊenja javnih površina naselja kao vaţnih prometno-parkirališnih zelenih i parkovno-ambijentalnih prostora.

U okvirima detaljnog programa gradnje i ureĊenja prostora daje se pregled izgraĊenih struktura i ureĊenih površina, te novih zahvata u prostoru, odnosno zbirno stanje izgradnje u sklopu konaĉnog planskog rješenja sa slijedećim kvantifikacijskim pokazateljima:



Zateĉeno stanje – zone postojeće izgradnje: namjena površina

stanovanje – stambena, mješovita namjena 158,73 ha 73,66

javna i društvena izgradnja 6,61 ha 3,07

gospodarska namjena 37,47 ha 17,38

sportsko-rekreacijska namjena 1,94 ha 0,90

posebna namjena 5,30 ha 2,46

površine infrastrukturnog sustava (graĊevine) 1,45 ha 0,67

groblje 4,0 ha 1,86

U K U P N O 215,50 ha 100 %

Postojeće stanovništvo ............................................................. 4354 stanovnika Postojeća gustoća naseljenosti u stambenim zonama .................... 20,21 st./ha

Novi zahvati izgradnje: kapaciteti prostora Unutar ukupnog obuhvata Plana navedeni planski zahvati mogu kvantificirati sa:

zahvati u postojećim zonama – dovršeni dio naselja .......................... 190,88 ha rekonstrukcija-promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti .... 14,05 ha sanacija graĊevina promjena stanja graĊevine (uklanjanje,

zamjena, rekonstrukcija, obnova) .......................................................... 3,18 ha nove zone izgradnje........................................................................... 195,89 ha

Ukupno zone izgradnje ............................................................................... 404,00 ha Kako je već naprijed navedeno struktura stambene izgradnje u naselju se sastoji uglavnom od jednoobiteljskih slobodno-stojećih graĊevina, uz manje uĉešće drugih tipova izgradnje (višestambene graĊevine), što za predviĊeno plansko rješenje iznosi:

ukupno stambena izgradnja tipa: S, M1 i M2 .................................. 315,7 ha - 100,0% jednoobiteljske i ............................................................. 300,43 ha - 95,16% višestambene graĊevine ....................................................... 15,27 ha - 4,84%

Novi zahvati izgradnje: Namjena površina

stanovanje – stambena, mješovita namjena 156,97 ha 73,47

javna i društvena izgradnja 12,83 ha 6,0

gospodarska namjena 31,28 ha 14,64

sportsko-rekreacijska namjena 9,2 ha 4,31

površine infrastrukturnog sustava (graĊevine)

1,47 ha 0,68

groblje 1,90 ha 0,90

U K U P N O 213,65 ha 100 %



Zbirni pokazatelji (postojećeg i planiranog) prostornog ureĊenja grada Otoĉca:

Pokazatelji površine i kapaciteta površina stambenih zona (postojeće, planirano ) ......................... 315,70 ha površina zona s graĊevinama gospodarske namjene

(proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistiĉka) .............................. 68,75 ha površina zona s graĊevinama javne namjene ............................... 19,44 ha groblje ................................................................................................. 5,9 ha ureĊeni dijelovi urbanog prostora

(trg,sport i rekreacija, parkovno zelenilo, prometne površine) ..... 100,14 ha ukupno izgrađeni i uređeni prostor ...................................................... 509,93 ha

neureĊeni dijelovi prostora (vodotok, zelenilo, infrastrukturni koridori, poljoprivreda, šume) .................................................................... 919,07 ha

ukupni obuhvat Plana ............................................................................ 1429,0 ha

Standard gustoće naseljenosti min. 9 - max. 12 st./ha

Stanovništvo unutar obuhvata Plana min. 4354-max. 6000

Stanovništvo planirano u PPUG Otoĉca za grad Otoĉac planski period 2015. g. utvrĊeno je sa 5500 stanovnika.

Pokazatelji izgraĊenosti i iskorištenosti prostora u novim zonama

stambene izgradnje: koeficijent izgraĊenosti ..................................................................... kig 0,35 gustoća naseljenosti ................................................................... 9-12 st./ha Broj etaţa (E) za graĊevine u novim zonama izgradnje utvrĊena je sa

maximalno Po+P+2 ili E 2,5-3,0 m visina graĊevina (V) iznosi maximalno 10,0 m mjereno od konaĉno

zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Prikaz namjene površina daje najbolju sliku Planom provedenih zahvata u prostoru, odnosno svih intervencija koje trebaju sluţiti njegovoj boljoj i funkcionalnijoj organizaciji, pomoći u ostvarenju nove - više oblikovne kvalitete urbanog prostora i pojedinih graĊevina, te povećati ukupnu površinu atraktivno ureĊenih otvorenih urbanih prostora i površina. Sagledavanjem i sumiranjem svih ĉimbenika proizašlih iz postojeće situacije na podruĉju naselja sa njihovim pozitivnim i negativnim efektima, uvaţavajući preporuke Prostornog plana ureĊenja Grada uz nuţno ostvarenje aktuelnih razvojnih potreba stanovništva u narednom planskom razdoblju dobivena je podloga temeljem koje su formirani osnovni ciljevi kojima treba teţiti realizirati u okvirima ovog rješenja prostornog ureĊenja naselja.



Moţe se konstatirati da se postojeće naselje proteţe uz drţavnu cestu D-50 Zagreb – Gospić – Karlobag u duţini od oko 4,0 km. Dosadašnji razvoj je tipiĉan primjer linearne urbane strukture sa ograniĉenim širenjem uz lokalne ceste u smjeru sjevera i juga. U navedenoj strukturi prevladavaju uglavnom ndividualna stambena izgradnja sa sadrţajima javne namjene po ĉitavom prostoru grada.

Osnovni cilj daljnjeg planskog ureĊenja ovog naselja jeste daljnje jaĉanje koncentracije izgradnje uz njegov centralni dio sa slijedećim efektima:

formiranje jaĉe urbane strukture sa naglašenim atributima gradskog naselja,

zaustavljanje linearnog nefunkcionalnog i neekonomiĉnog širenja naselja,

pribliţavanje novih zona centralnim funkcijama i sadrţajima javne namjene,

zaštita znaĉaja magistralnih prometnih pravaca uz povećanje sigurnosti prometa i stanovnika,

ostvarenje ekonomski povoljnije izgradnje njezinom koncentracijom unutar max radiusa 1,5 km, što rezultira lakšim opremanjem potrebnom komunalnom infrastrukturom uz bolju pristupaĉnost do sadrţaja javne namjene.

Slijedeći osnovne postavke novu izgradnju treba nastojati locirati unutar postojećih granica naselja uz orijentaciju na pristup sa lokalnih cesta – stambenih ulica, paralelnih s drţavnom cestom sa njene sjeverne strane. Veće prostore uz centralni dio naselja treba rezervirati i predvidjeti za razvoj odreĊenih sadrţaja mješovite namjene (preteţito poslovne). Radi daljnjeg razvoja zateĉenih struktura treba uz postojeće sadrţaje javne namjene predvidjeti prostore potrebne za njihovo proširenje, a uz zone gospodarske namjene (proizvodne preteţito industrijske) osigurati nove prostore za širenje ili uvoĊenje novih gospodarskih aktivnosti (proširenje zone gospodarske namjene uz već danas postojeću poslovnu zonu). Obzirom na znaĉaj Otoĉca kao gradskog centra i naselja gradskog karaktera, a vezano s time i drugaĉije organizacije ţivota i aktivnosti stanovnika, oĉekuje se manje uĉešće stambeno-gospodarskih graĊevnih ĉestica, koje trebaju naći svoju lokaciju na širem – perifernom prostoru naselja. Unutar granica UPU naselja treba uglavnom stvarati gradsku strukturu i planirati gospodarsku aktivnost u zoni gospodarske namjene, uz razne djelatnosti iz domena malog i širenja gospodarstva, obrta i zanatstva, vezano uz razvitak obrta, zanatstva i servisnih usluga. Postojeći sadrţaji javne namjene i njihova razvijenost odreĊuju znaĉaj grada Otoĉca kao gradskog centra. Daljnji njihov razvoj treba usmjeriti na obogaćenje strukture i kvalitete uz izgradnju posve novih, danas nedostajućih sadrţaja. Buduću realizaciju novih sadrţaja javne namjene treba provesti na prostorima posebno rezerviranim za njihovu izgradnju ili u sklopu prizemnih dijelova novih i postojećih kolektivnih ili individualnih stambenih graĊevina. Značajniji sadržaji koje bi temeljem smjernica PPUG Otočac, te postojećih i budućih potreba stanovništva trebalo (uz postojeće) osigurati na području naselja jesu:

proširenje postojećih i gradnja novih sadrţaja javne i društvene namjene za potrebe intenzivnijeg društveno-politiĉkog, kulturno-prosvjetnog i zabavnog ţivota te okupljanja stanovnika i mladeţi, gradnja novih sadrţaja javne i društvene namjene – socijalne (Ċaĉki dom),

proširenje i dopuna zdravstvene sluţbe potrebnim jedinicama primarne zaštite,



proširenje školskih i predškolskih sadrţaja, te gradnja visokog uĉilišta, sportsko-rekreacijske površine uz školu, gradnja gradskog bazena,

gradnja skijališta, djeĉja igrališta unutar stambenih zona, veća trgovaĉka jedinica šireg asortimana roba (robna kuća, supermarket i

sl.), specijalizirane trgovine (obuća, odjeća, auto-dijelovi i dr.), manji ugostiteljski sadrţaji (caffe, snack bar), usluge, servisi, obrti i zanati (brijaĉ, frizer, fotograf, elektroservis, auto-

servisi, graĊevinska djelatnost i dr.), ugostiteljsko-turistiĉka namjena (hotel, kamp, restoran), proširenje postojećeg groblja.

Navedeni planirani sadrţaji će uz postojeću strukturu funkcija omogućiti realizaciju takvog urbanog standarda koji odgovara nivou naselja u funkciji gradskog središta veće razine razvijenosti, vezanog uz frekventnu prometnu infrastrukturu cesta na relaciji unutrašnjost - more, sa relativno velikim pripadajućim gravitacionim pristupom orijentiranim na korištenje urbanih funkcija naselja. Prema namjeni prostora ovim Planom predviđene su slijedeće zone s pripadajućim sadržajem:

Zone stanovanja: Ovim urbanistiĉkim planom ureĊenja planira se podizanje urbanog standarda grada. Ovisno o poloţaju te namjeni i znaĉajkama okolnih površina, novoplanirano stanovanje svedeno je prvenstveno u okvire obiteljskih graĊevina na većim graĊevnim ĉesticama. Takvim se planiranjem stanovanja nastoji saĉuvati rahlost izgradnje prostora uz što veću prisutnost zelenih površina. U sklopu površina stambene namjene mogu se ureĊivati i graditi pritupne ceste, parkirališta i garaţe, pješaĉki putevi i površine, manje zelene površine, djeĉja i sportska igrališta, kao i manji sadrţaji društvenih djelatnosti veliĉine i uvjeta gradnje propisanih za stambene graĊevine. Uz osnovnu namjenu, u sklopu graĊevne ĉestice stambene namjene dijelom se mogu organizirati i poslovni sadrţaji primjereni uvjetima stnaovanja (tihe i ĉiste djelatnosti bez opasnosti od poţara i eksplozije: krojaĉke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffeti-i i sliĉno). U ovako odreĊenoj zoni dozvoljava se gradnja novih i ureĊenje postojećih stambenih graĊevina, pri ĉemu se oĉekuje preteţita izgradnja stambenih slobodnostojećih jednoobiteljskih i višeobiteljskih graĊevina. U zonama nove stambene izgradnje potrebno je arhitekturu graĊevina prilagoditi tradiciji tog kraja. Unutar već postojećih zona omogućava se interpolacija novih graĊevina uz zamjenu dotrajalih te dogradnju – nadogradnju postojećih graĊevina. U zoni obuhvata Plana ukupna stambena namjena (S) zauzima 33,63 ha ili 2,35% površine obuhvata Plana.



Zone mješovite namjene: Unutar ove namjenske kategorije dozvoljava se gradnja novih i ureĊenje postojećih graĊevina stambene namjene koje u svom sklopu mogu imati i prateće sadrţaje javne i poslovne namjene smještene u okviru graĊevina (preteţito prizemna etaţa) ili neposredno uz graĊevinu (u zasebnoj graĊevini). Ovisno o pratećem sadrţaju i njegovoj veliĉini na graĊevnoj ĉestici je potrebno osigurati odgovarajući broj parkirnih mjesta. Zone mješovite namjene smještene su uglavnom uz glavne prometne pravce u sklopu centralne zone grada. Unutar ovog podruĉja nalaze se lokacije za izgradnju graĊevina koje uz stambene mogu primiti i druge sadrţaje, posebice usluţne namjene. Na taj naĉin moţe se izvoditi i prenamjena prizemnih etaţa unutar već postojećih graĊevina pri ĉemu novi sadrţaji ne smiju ometati normalno funkcioniranje zone (buka, prašina, mirisi, otpadne vode). Mješovita namjena dijeli se na :

M1 – preteţito stambena namjena

M2 – preteţito poslovna namjena U zoni preteţito stambene namjene (M1), locirane unutar granice UPU-a i razmatranog podruĉja, moguće je smjestiti tihe i ĉiste djelatnosti bez opasnosti od poţara i eksplozije, i to prvenstveno u prizemnoj etaţi graĊevine ili u zasebnoj graĊevini u sklopu graĊevne ĉestice. Unutar podruĉja preteţito poslovne namjene (M2) smještavaju se graĊevine s izraţenom poslovnom namjenom u odnosu na stambenu. U takvim zonama je osim namjena dozvoljenih u zonama stanovanja dopuštena i izgradnja raznih servisno-zanatskih i manjih proizvodnih graĊevina s ograniĉenim utjecajem na okoliš kao što su: automehaniĉarske radionice, limarije, lakirnice, stolarske radionice i sliĉno. Trgovina u vidu manjih specijaliziranih prostora za prodaju robe i potrepština organizira se na ĉitavom podruĉju naselja. Za tu namjenu koriste se prvenstveno dijelovi prizemlja planirane stambene izgradnje, uz mogućnost osnivanja takvih sadrţaja i u adekvatno izgraĊenim prizemnim dijelovima postojeće individualne stambene izgradnje. Realizacija ovih prostora nije Planom ograniĉena već njihovo stvaranje treba podsticati u smislu davanja što znaĉajnije centralne uloge gradu Otoĉcu, evidentnu upravo kroz broj i kvalitetu navedenih funkcija. Usluţna djelatnost je kao i “mala trgovina” vaţan element u cjelokupnoj strukturi funkcija naselja. Za njihovu realizaciju (servisi, zanati, obrti, osobne usluge i dr.) rezerviraju se prostori u okviru individualnog stanovanja (prizemlje graĊevine ili zasebne graĊevine na graĊevnoj ĉestici). Jedino sadrţaje sa većom bukom, prašinom i neĉistoćom treba locirati u rubne dijelove središnje zone ili podruĉja gospodarske namjene, odvojeno od gušće izgraĊenog prostora naselja. U zoni obuhvata Plana ukupna mješovita namjena (M1 i M2) zauzima 282,07 ha ili 19,74 % površine obuhvata Plana.



Zona javnih i društvenih sadrţaja: U ovako odreĊenoj zoni dozvoljava se gradnja novih i ureĊenje postojećih graĊevina javne i društvene namjene. Budući pravci razvoja urbane strukture grada kao i njegov prosperitet trebaju dio svojih razvojnih planova temeljiti i na atrakciji sadrţaja u gradu i na taj naĉin oplemenjenog urbanog prostora. Zato se Planom predviĊa manja dopuna postojećih sadrţaja u kvantitativnom smislu. Kroz izgradnju odreĊenih kljuĉnih toĉaka u naselju ţeli formirati gradski centar kao nova urbana kvaliteta bazirana na koncentraciji javnih sadrţaja u okviru jedne šire centralne lokacije. Kao najpogodniji prostor koji treba primiti dio navedenih sadrţaja javne namjene odabran je prostor unutar obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja, postojeća zona posebne namjene – Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Ulici Bana J. Jelaĉića prenamijenjena u Visoko uĉilište – D6. Osim ove nove lokacije odreĊenu paţnju treba posvetiti rekonstrukciji funkcije i izgleda – oblikovanja postojećih sadrţaja njihovom eventualnom dopunom novim aktivnostima i proširenjem kroz zatvorene ili otvorene prostore. Na površinama javne i društvene namjene - školske, moguća je obnova, dogradnja i rekonstrukcija postojeće izgradnje, te ureĊenje sportskih terena. Djeĉji vrtić i igralište, izveden je danas kao zaseban funkcionalni kompleks. Radi praćenja daljnjeg rasta naselja treba osigurati proširenje sadrţaja javne i društvene namjene (školske i predškolske) na novoj lokaciji – zona Dubrave unutar proširenja graĊevinskog podruĉja naselja. Zdravstvenu funkciju danas vrši prvenstveno Dom zdravlja Otoĉac u sklopu medicinskog centra Gospić. Ocjenjujući potrebe Otoĉca utvrĊeno je da uz postojeće izgraĊene prostore u navedenoj funkciji treba planirati razvoj novih jedinica primarne zaštite, gdje je ovim Planom za potrebe javne i društvene namjene - zdravstvene osiguran prostor za proširenje. Sadrţaji kulture već su zastupljeni u gradu. Planom se predviĊa njihovo usmjerenje na formiranje odreĊenih novih funkcija (npr. Muzej, biblioteka, ĉitaonica, omladinske sekcije, kulturno-umjetniĉka društva, kao i ureĊenje prostora Starog grada temeljem provedenih arheoloških istraţivanja, zaštite, konzervacije i dr.). U zonama namjenjenim za kulturne djelatnosti (D7) moguće je smjestiti sadrţaje slijedeće namjene : knjiţnica s ĉitaonicom, muzej, galerija, polivalentna dvorana – kino, kulturno-umjetniĉko društvo, klubski prostori. U okviru planskog rješenja UPU-a grada Otočac površine za javnu i društvenu namjenu definiraju se kao: D1 – upravna D2 - socijalna D3 – zdravstvena namjena (dom zdravlja i veterinarska stanica) D4 – predškolska ustanova D5 – školska D6 - visoko uĉilište D7 – kulturna



D8 – vjerska D9 - policija D10 – vatrogasci

Upravna namjena (D1) - obuhvaća zgradu Poglavarstva Grada Otoĉca, zgradu suda, drţavne geodetske uprave - katastar, ţupanijske urede.

Socijalna namjena (D2) - obuhvaća graĊevnu ĉesticu namijenjenu za starije i nemoćne osobe, te novoplanrianu ĉesticu za izgradnju novog uĉeniĉkog doma na lokaciji Fortica.

Zdravstvena namjena (D3) - obuhvaća površinu zdravstvenog centra Otoĉac, hitne pomoći, doma zdravlja te veterinarsku stanicu.

Predškolska namjena (D4) - obuhvaća postojeću graĊevnu ĉesticu postojećeg djeĉjeg vrtića i jaslica, s vanjskim djeĉjim igralištem, te novoplaniranu zonu za predškolsku namjenu u novom dijelu grada na lokalitetu Dubrave.

Školska namjena (D5) - obuhvaća osnovnu školu “Zrinskih i Frankopana”, te Srednju školu Otoĉac u sklopu koje je gimnazija i strukovne škole, te novoplanirana zona za smještaj nove osnovne škole na lokalitetu Dubrave. Na postojećim površinama javne i društvene namjene - školska, moguća je sanacija, obnova, dogradnja i rekonstrukcija postojećih graĊevina, te ureĊenje otvorenih sportskih terena. Kod dimenzioniranja prostora škole koriste se demografski pokazatelji te normativi iz Zakona o osnovnom školstvu (NN 59/90, 27/93 i 7/96)

Visoko uĉilište (D6) –obuhvaća prenamjenu postojeće zone (MORH-a) u Ulici Bana J. Jelaĉića za potrebe visokog uĉilišta.

Kulturna namjena (D7) - obuhvaća postojeću zonu, te dvije novoplanirane zone: - prenamjenom zone posebne namjene u Ulici Bana J. Jelaĉića, - na lokaciji Stari grad na zapadnom ulazu u grad. Na prostoru Starog grada Otoĉca omeĊenog ostacima gradskih zidina i u neposrednom okolišu izvan zidina predviĊa se provoĊenje arheoloških istraţivanja, te zaštita, konzervacija i prezentacija ostataka Starog grada Otoĉca.

Vjerska namjena (D8) - obuhvaća postojeće sakralne graĊevine na zapadnom dijelu grada crkvu Majke Boţje Lurdske, u centralnom dijelu grada u neposrednom kontaktu gradskog parka Otoĉca ţupnu crkvu Presvetog Trojstva sa ţupnim dvorom, te pravoslavnu crkvu Sv. muĉenika Georgija. U sjevernom dijelu grada - lokacija Fortice nalazi se kapelica Majke Boţje sedam grijehova.

Policija (D9) i vatrogasci (D10) Obuhvaća postojeće graĊevne ĉestice u centralnom dijelu grada. Ukupna površina predviĊena za predmetne sadrţaje javne i društvene namjene iznosi 19,44 ha ili 1,36 % površine obuhvata UPU-a.



Zone gospodarskih djelatnosti

proizvodne namjene Unutar tih zona predviĊene su graĊevine iskljuĉivo gospodarske namjene (nezagaĊujuća industrija, skladišta, servisi, veće zanatske radionice i dr.), a ista obuhvaća djelatnosti slijedeće tipologije: - preteţito industrijske – I1 - preteţito zanatske – I2

poslovne namjene Unutar predmetne zone predviĊene su graĊevine iskljuĉivo poslovne namjene (servisne i komunalne funkcije), jer zahtijevaju poseban reţim korištenja i ureĊenja, i to:

Preteţito usluţna K1

Preteţito trgovaĉka K2

Komunalno-servisna K3

Trţnica K4

Daljnji nastavak razvitka gospodarskih i proizvodnih djelatnosti vezan je uz postojeću lokaciju zone gospodarske namjene lokalitet Špilnik površine 11,3 ha. Postojeća zona gospodarskih i proizvodnih djelatnosti neposredno uz arheološki lokalitet starog grada Otoĉca ovim Planom temeljem uvjeta konzervatorske dokumentacije za UPU Otoĉac prenamjenjuje se u zonu mjšeovite namjene M1 – preteţito stambene. Realizacija nove zone gospodarske namjene omogućena je rezerviranjem dodatnih površina u ukupnom iznosu od 27,75 ha. Navedena površina sastoji se dvije nove lokacije smještene istoĉno i zapadno od postojeće zone gospodarske namjene - Špilniĉko polje. Ovaj lokalitet izabran je radi pogodnog prostora koji omogućava relativno jednostavnu izgradnju graĊevina i prikljuĉaka na infrastrukturu, blizina ceste, vodovoda i energetske mreţe. Znaĉaj ovog prostora gospodarske (industrijsko-proizvodne i poslovne) namjene za budući razvoj grada je nesumnjiv, pa je nuţno oĉuvanje tih prostora samo za potrebe gospodarskog razvitka. Prenamjenom postojeće graĊevine starog vojnog magazina osigurati će se prostor za gospodarsku djelatnost – gradsku trţnicu. Uz osnovnu djelatnost, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti drugu kompatibilnu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na naĉin da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti (društveni, ugostiteljski i sportski sadrţaji, sve za potrebe korisnika zone). Unutar tih zona i graĊevina nije dopuštena realizacija stambene namjene. Budući razvoj proizvodnih aktivnosti unutar zone obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja (UPU) u potpunosti je zadovoljen osiguravanjem adekvatnih površina, ĉime se osim formiranja prostora za nove gospodarske subjekte osiguravaju i dodatni prostori neophodni radi funkcionalnog zaokruţenja postojećih industrijskih



djelatnosti. Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti proizvodnih i poslovnih namjena (I1, I2, K1, K2, K3 i K4) iznosi 58,57 ha ili 4,10% obuhvata Plana.

Ugostiteljsko-turistiĉka namjena

Unutar predmetne zone predviĊene su graĊevine iskljuĉivo ugostiteljsko-turistiĉke namjene. Na graĊevnoj ĉestici moguć je smještaj sadrţaja i djelatnosti koje sluţe osnovnoj namjeni i njoj pratećim sadrţajima (sport i rekreacija, usluţni sadrţaji i sl.). Postojeća ugostiteljsko-turistiĉka namjena - hotel T1 nalazi se u centralnom dijelu grada u Ulici Bartola Kašića i na istoĉnom dijelu grada - lokalitet Podumac u sklopu gospodarske zone. Ugostiteljsko-turistiĉka namjena obuhvaća i planiranu površinu uza izgradnju ugostiteljsko-turistiĉkih graĊevina tipa T1 – hotel, T3 – kamp, T4 – restoran. Ugostiteljsko-turistiĉka namjena tipa T1 planirana je na lokacijama:

o lokacija uz rijeku Gacku - bivša zona posebne namjene (MORH), o lokalitet ciglana.

Ugostiteljsko-turistiĉka namjena tipa T4 restoran planirana je na lokaciji kompleksa stare pivovare u Fortiĉkoj ulici. Kompleks stare pivovare potrebno je saĉuvati i restaurirati prema uvjetima Ministarstva kulture, nadleţnog konzervatorskog odjela. Ugostiteljsko-turistiĉka namjena tipa T3 kamp planiran je na lokalitetu ciglana. Na graĊevnoj ĉestici ugostiteljsko-turistiĉke namjene tipa T1-hotel i T3-kamp moguć je smještaj sadrţaja i djelatnosti koje sluţi osnovnoj namjeni i njoj pratećim sadrţajima (sport i rekreacija, usluţni sadrţaji i sl.). Površina osigurana ovim Planom za razvitak gospodarskih djelatnosti ugostiteljsko- turistiĉke namjene iznosi 10,18 ha ili 0,71% obuhvata Plana. Ukupna površina osigurana ovim Planom za razvitak svih gospodarskih djelatnosti iznosi 68,75 ha ili 4,81 % obuhvata Plana.

Prometne površine:

Uz postojeće i planirane površine javnih inerazvrstanih cesta stambenih ulica i pristupa te pješaĉkih površina i trgova unutar grada, posebno se utvrĊuju najznaĉajnije površine namjenjene prometu u mirovanju te postajama javnog prometa. To su:

Autobusni kolodvor (AK) – odreĊuje površinu namijenjenu ureĊenju odgovarajućeg broja stajališta za autobuse lokalnog i meĊugradskog prometa te izgradnji graĊevine za potrebe autobusnog kolodvorima s pratećim sadrţajima. Površina obuhvata zone infrastrukturnih sustava



namjene autobusnik kolodvor AK iznosi 0,32 ha. Javna parkirališta (P) – odreĊuju se kao izdvojene površine na postojećim i

planiranim lokacijama te uz planirane veće javne sadrţaje. Postojeća veća javna parkirališta nalaze se u središnjem dijelu grada. Primarno su u funkciji riješavanja parking potreba središta grada, ali i za potrebe postojećih i planiranih javnih i društvenih sadrţaja te poslovnih zona.

Pod površinama namijenjenim cestovnom prometu smatraju se koridori izmeĊu regulacionih linija koji osim prometnice sadrţe prateće zelenilo, podzemnu i nadzemnu infrastrukturu i ureĊaje te pješaĉke, biciklistiĉke i druge površine. To su postojeće i planirane prometne površine gdje se postojeće prometne površine korigiraju i reguliraju na pojedinim mjestima radi poboljšanja uvjeta za odvijanje prometa, sa minimalnom širinom 10,0 na glavnim pravcima i 7,0 m na stambenim i lokalnim ulicama. Stambene ulice lokalnog znaĉaja probijaju se sjeveroistoĉno i sjeverozapadno od glavne drţavne prometnice, sa minimalnom širinom 7-8 m sa ciljem osiguranja prometnog pristupa do novih stambenih zona. Nova sabirna prometnica za grad Otoĉac u rangu drţavne ceste predstavlja i vezu urbanog podruĉja prema ĉvoru Otoĉac i autocesti Zagreb-Split.

Zona posebne namjene

Unutar granice obuhvata UPU- grada Otoĉca predmetna namjena zastupljena je sa površinom od 5,30 ha. Postojeće površine posebne namjene (zone MORH-a) ovim Urbanistiĉkim planom ureĊenja grada Otoĉca prenamjenjuju se u zonu javne i društvene namjene i zonu gospodarske namjene sa površinom od postojećih 5,30 ha, a sve prema suglasnosti MORH-a.

Sportsko-rekreacijska namjena (R-1, R-2) Sadrţaji sportsko-rekreacijske namjene obuhvaćaju površine sportskih terena s odgovarajućim graĊevinama. Postojeća sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu na kojoj se nalazi prvenstveno sportska graĊevina – dvorana uz prostor školske namjene neposredno uz obalu rijeke Gacke. Planirana sportsko-rekreacijska namjena obuhvaća površinu na kojoj se nalazi prvenstveno sportska graĊevina - gradski bazen sa pripadajućim ugostiteljsko-usluţnim sadrţajima te obveznim parkirnim prostorom za potrebe gradskog bazena. Prostor posebne namjene (zona MORH-a), doţivljava prenamjenu u zonu sporta i rekreacije. Osim gradskog bazena Planom je rezervirano i skijalište na lokalitetu Podumac sa površinom od oko 9,0 ha. Unutar granice obuhvata Plana predmetna namjena zastupljena je sa površinom od 11,14 ha ili 0,78 % površina rezerviranih za aktivnosti sporta i rekreacije.



Zone parkovnog javnog i zaštitnog zelenila:

Realizacija neophodnog urbanog standarda ostvaruje se i kroz plansko usmjeravanje dijela namjene prostora prema ureĊenju otvorenih površina naselja. U ovako odreĊenim zonama predviĊa se ureĊenje javnih parkovnih površina te odrţavanje postojećeg slobodno organiziranog zelenila. Saĉuvane (ureĊene i krajobrazne) zelene površine realizirane su sa 461,59 ha ili 32,30% ukupnog obuhvata Plana.

UreĊene zelene površine povezane sa javnim sadrţajima, prostorima sporta i rekreacije, te podruĉjem utvrde i crkve predstavljaju odreĊenu urbanu i turistiĉku atrakciju Otoĉca. Naime, ti povijesni spomenici, kao dokaz kontinuiteta urbanog ţivljenja trebaju kroz ureĊene zelene površine dobiti dodatnu kvalitetu, te i na taj naĉin biti jaĉe istaknuti u okvirima ukupnog prostora naselja. UreĊenje ove zone u vezi s uţim gradskim centrom treba provesti prema detaljnim urbanistiĉko-arhitektonskim rješenjima. Ovaj Plan moţe samo posluţiti kao odreĊena smjernica za programiranje tog dijela naselja, u kome povezivanje zone centra s podruĉjem starog grada treba predstavljati znaĉajnu atrakciju. Veliĉina ureĊenih zelenih površina u formi javnog parka (Z1) iznosi 17,30 ha. Postojeći javni park nalazi se u samom uţem centru grada Otoĉca sa površinom od 2,9 ha. Prostorno-planskim dokumentom više razine PPU Grada Otoĉca navedeni gradski park je tretiran kao spomenik parkovne arhitekture. UreĊenje i opremanje površine javnog parka trebalo bi se definirati kroz izradu detaljnog hortikulturnog projekta. Javni park odreĊuje javnu zelenu površinu, ukljuĉuje površine postojećeg zelenila u centru grada, i planiranu površinu javnog zelenila u širem okruţenju centra, koje se ureĊuje kao javni park. Ove površine su u funkciji oblikovanja grada i zaštitne funkcije te odmora i rekreacije. Javne zelene površine ureĊuju se sadnjom i odrţavanjem visokog i parternog zelenila. Nove zelene površine javni park se planiraju neposredno uz nove zone mješovite namjene na neizgraĊenim površinama unutar gradske strukture kako bi se povećala kvaliteta postojećeg prostora u središnjem i istoĉnom dijelu grada. Planirane površine u formi javnog parka Z1 iznose 14,4 ha.

Zaštitne zelene površine (Z) unutar obuhvata UPU-a nalaze se uz rijeku Gacku, površinu groblja i infrastrukturne koridore, te na kontaktnim - rubnim dijelovima grada Otoĉca. Zaštitno zelenilo (Z) odreĊuje zelene površine visoke i niske vegetacije koje obuhvaćaju veće površine ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu grada, uz prometne koridore, rijeku Gacku, zaštitne pojaseve izmeĊu graĊevinskih zona istih i razliĉitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terenu nepovoljnom za izgradnju. Unutar granica obuhvata Plana predviĊena namjena zaštitno zelenilo Z planirana je sa povšinom od 444.29 ha ili 31,10%.



Vodne površine

Unutar ostalih površina obuhvaćenih u ukupnoj namjeni prostora na podruĉju UPU-a grada Otoĉca poseban znaĉaj za razvoj i ureĊenje prostora ima rijeka Gacka, vodotok Podpakalj i vodotok Lug. Rijeka Gacka se nalazi unutar voda I. reda te je treba zaštititi i oĉuvati u što izvornijoj prirodnoj formi, uz osiguranje pojedinih dijelova okolnog podruĉja od njegovog negativnog utjecaja kroz poplavljivanje pojedinih dijelova prostora. U rijeci Gackoj treba osigurati takav reţim voda koji omogućava s jedne strane odrţavanje stalnog biološkog minimuma i s druge strane daje mogućnost korištenja rijeke Gacke za potrebe rekreacije, izletniĉkog turizma, ribolova i sl. Osim vodotoka unutar ostalih površina obuhvaćenih u ukupnoj namjeni prostora u podruĉju obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca, dio je izgraĊenog hidroenergetskog sustava HE Senj sa izlaznom graĊevinom hidrotehniĉkog tunela Lika-Gacka, ĉvorom Šumeĉica, te kanalom i ulaznom graĊevinom u tunel Gacka-Marasi. Vodne površine (V) unutar obuhvata UPU-a iznose 22,13 ha, tj. 1,55% od ukupne površine obuhvata.

Površine infrastrukturnih sustava (IS) Unutar obuhvata UPU-a grada Otoĉca linijske i površinske infrastrukturne graĊevine su koridori dalekovoda 220 kV, 110 kV, 35 kV, trafostanice TS 110/35 kV, postojeće i planirane TS 10/20 kV, vodosprema površine infrastrukturnog sustava autobusni kolodvor. Za potrebe javne telekomunikacije udaljeni pretplatniĉki stupanj UPS, za potrebe elektroenergetike izlazna graĊevina hidrotehniĉkog tunela Lika-Gacka, te planirana graĊevina elektroenergetike - proizvodni ureĊaj hidroelektrana HE Otoĉac. Hidroelektrana Otoĉac gradit će se na izlazu tunela Lika – Gacka na prostoru koji se nalazi uz postojeći kanal kojim se vode iz tunela dovode do Gacke u ĉvor Šumećica. Površine infrastrukturnih sustava (IS) unutar obuhvata UPU-a iznose 38,33 ha, tj. 2,68% od ukupne površine obuhvata.

Groblje

Unutar obuhvata UPU-a nalaze se dva postojeća groblja. Jedno na zapadnom dijelu grada neposredno uz kapelicu Majke boţje Lurdske sa površinom od 0,88 ha, a drugo glavno gradsko groblje na istoĉnom dijelu grada sa površinom od 3,11 ha, na kojemu se predviĊa proširenje glavnog gradskog groblja u skladu s dugoroĉnim potrebama naselja sa površinom od 1,90 ha.

Na prostoru groblja unutar obuhvata UPU-a mogu se graditi sve vrste graĊevina za ukop (grobnice) te prateće graĊevine koje sluţe osnovnoj funkciji groblja (mrtvaĉnica, vjerske graĊevine, kapelice, obredne dvorane i potrebna infrastruktura). Sastavni dio groblja su odgovarajuće zelene i hortikulturno ureĊene površine. Groblja zauzimaju ukupnu površinu od 5,90 ha, tj. 0,41 % od ukupne površine obuhvata.



Ostali neizgraĊeni prostori

NeizgraĊene površine obuhvaćaju slobodne krajobrazne prostore (šuma, poljoprivreda) koji nisu namijenjeni gradnji, a zauzimaju 414,32 ha, tj. 28,99 % od ukupne površine obuhvata UPU-a. Time je veliko podruĉje saĉuvano kao izvorni prirodni prostor, koji je posebno znaĉajan radi otvaranja vizura prema pojedinim atraktivnim toĉkama unutar granica ovog Plana (utvrda, ţupna crkva, uzvisine i glavice, te dr.).



3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAĈIN KORIŠTENJA

I UREĐENJE POVRŠINA

NAMJENA UKUPNO ha

% OD POVRŠINE

OBUHVATA

STAMBENA NAMJENA S – stambena 33,63 33,63 2,35 2,35

MJEŠOVITA NAMJENA M1 – preteţito stambena 265,51

282,07

19,74 M2 – preteţito poslovna 16,56

JAVNA I DRUŠTVENA

NAMJENA

D1 – upravna 0,61

19,44

1,36

D2 –socijalna 1,23

D3 – zdravstvena

2,19

D4 – predškolska 3,04

D5 – školska 9,7

D6 – visoko uĉilište 0,63

D7 - kultura 1,08

D8 - vjerska 0,7

D9 – policija 0,12

D10 – vatrogasci 0,14

GOSPODARSKA NAMJENA

proizvodna

I1 – preteţito industrijska

I2 - preteţito zanatska 47,90

68,75

4,81 GOSPODARSKA NAMJENA –

poslovna

preteţito usluţna –K1,

preteţito trgovaĉka – K2,

komunalno servisna – K3

10,67

GOSPODARSKA NAMJENA –

ugostiteljsko-turistiĉka

T1-hotel, T3-kamp, T4-

restoran 10,18

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA

NAMJENA R1 – šport 11,14 11,14 0,78

JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1 – javni park 17,30 461,59

1,21

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Z – zaštitne zelene pov. 444,29 31,09

VODNE POVRŠINE vodotok 22,13 22,13 1,55

POVRŠINE INFR. (SUSTAVA) IS 38,33 38,33 2,68

GROBLJE G 5,90 5,90 0,41

PROMET Cestovni promet 71,70 71,70 5,02

OSTALO ZEMLJIŠTE

slobodne neizg. pejzaţne

površine –šuma, poljopr. 414,32 414,32 29,01

U K U P N O 1429,00 ha 100 %



3.4. PROMETNA I ULIĈNA MREŢA

Cestovni promet

Kartografskim prikazom br. 2.0. "Prometna, uliĉna i komunalna infrastrukturna mreţa

- promet", odreĊen je sustav gradskih ulica prema njihovom znaĉaju, odnosno

funkcionalnosti za naselje, a podrazumijeva regulaciju postojećih ulica i izgradnju

novih, ureĊenje kriţanja te izgradnju novih i ureĊenje postojećih parkirališnih

površina.

U skladu sa dokumentima više razine (Prostorni plan ureĊenja grada Otoĉca) rezervira se koridor za sjevernu gradsku obilaznicu. Planirana gradska obilaznica trebala bi dodatno rasteretiti gradsko središte (ulicu Kralja Zvonimira) od tranzitnog prometa. S obzirom na planirano širenje naselja na podruĉje sjeverno od glavne mjesne ulice (ulica Kralja Zvonimira), većina novoplaniranih ulica se nalazi na površini izmeĊu ulice Kralja Zvonimira i planirane sjeverne gradske obilaznice. Na tom podruĉju predviĊa se razvoj novih zona koje treba adekvatno spojiti na postojeću prometnu infrastrukturu.

Uliĉna mreţa naselja uvjetovana je terenskim prilikama. Kategorizacija prometnica

odreĊuje gradske mjesne ulice, sabirne ulice i ostale ulice. Glavne mjesne ulice

grada Otoĉca su ulica Ive Senjanina, ulica Kralja Zvonimira, Novoselija , Ulica bana

Josipa Jelaĉića, ulica Stjepana Radića te Poljiĉka cesta. Ulica Kralja Zvonimira je

glavni longitudinalni pravac koji prolazi Otoĉcem i povezuje sa autocestom A1

(Zagreb-Split) na sjeveru te centrom Ţupanije, gradom Gospićem na jugu. Ova

prometnica trenutno preuzima najveći dio lokalnog tranzitnog prometa, koji se odvija

na ovom podruĉju, dok većina tranzitnog prometa prolazi preko autoceste A1

(Zagreb-Split).

Sabirne ulice naselja imaju funkciju povezivanja gradskih mjesnih ulica s ostalim

ulicama. U Otoĉcu to su Fortiĉka ulica, Zagrebaĉka ulica, ulica Bartola Kašića, ulica

Nikole Mašića i ulica Ljudevita Gaja.

Planirana obilaznica grada Otoĉca planira se sa njegove sjeverne strane od kriţanja

sa ulicom Ive Senjanina (D50) preko novoplaniranog kriţanja sa Fortiĉkom ulicom,

Frankopanskom ulicom, ulicom Stjepana Radića, Gornjom Dubravom sve do

kruţnog toka i kriţanja ulice Novoselija (D50) i drţavne ceste D52. Obilaznica će

imati karakter glavne mjesne ulice.

Planirana sabirna ulica protezat će se paralelno izmeĊu ulice Kralja Zvonimira i

planirane obilaznice grada od kriţanja sa ulicom Stjepana Radića do kriţanja sa

ulicom Gornja Dubrava. Ova ulica planira se sa koridorom širine 12 metara koji

ukljuĉuje širinu kolnika od 6 metara, dvostrano zaštitno zelenilo od jedan metar te

dvostrane pješaĉke površine od dva metra. Ova prometnica imat će ulogu sabiranja

prometa cijele planirane zone i njezino povezivanje na postojeću prometnu

infrastrukturu grada Otoĉca. TakoĊer, predviĊa se probijanje kraka ulice Nikole

Mašića na ulicu Kralja Zvonimira u kriţanje sa ulicom Stjepana radića



Ostale planirane prometnice su u kategoriji ostalih ulica, ĉija je primarna namjena

povećati gustoću rastera ulica kroz zone i poboljšati njihovu prometnu povezanost.

Ostale ulice su planiraju sa koridorima širine od 8,5 m do 9,5 m koji ukljuĉuje

minimalnu širinu kolnika od 6 metara te pješaĉke površine, izvedene obostrano sa

zaštitnim zelenilom tamo gdje je to moguće.

Na podruĉju Dubrave planira se prometnica koja će spajati ulicu Bartola Kašića i

planiranu sjevernu obilaznicu grada, a kretat će se paralelno postojećom ulicom

Stjepana Radića. Paralelno sa Kapelskom ulicom planira se ulica koja će povezati

ulicu Kralja Zvonimira sa novoplaniranom ulicom iza benzinske postaje. Sa te ulice

planira se jedna popreĉna ulica kroz zonu koja će se kriţati sa planiranom sabirnom

ulicom, preko sjeverne obilaznice do kriţanja sa Sajmišnom cestom. Planirane su još

dvije popreĉne ulice koje će se smjestiti istoĉno od ulice Gornja Dubrava sa

funkcijom povezivanja ulice Kralja Zvonimira sa planiranom sjevernom obilaznicom

grada. Na ovom dijelu se predviĊa i jedna longitudinalna prometnica koja se smješta

paralelno izmeĊu Jadranske ulice i ulice Ivana Gundulića te spaja planiranu

popreĉnu ulicu na ulicu Gornja Dubrava.

Novoplanirane ostale ulice u funkciji su povezivanja svih graĊevinskih podruĉja na

postojeću cestovnu mreţu te će se izvoditi po unaprijed zadanim uvjetima. Max.

uduţni nagibi su 12% dok su širine koridora 7,5 m - 2×3 m – vozni trak,1.5 m –

nogostup.

Sve planirane prometnice, koje ne mogu zadovoljiti ove propisane širine koridora,

trebaju se organizirati kao jednosmjerne.

Kriţanja prometnica ĉine poseban element – tehniĉkog reguliranja. Te ĉvorišne toĉke treba kvalitetno riješiti kroz kanaliziranje i usmjeravanje prometnih tokova putem graĊevinskih i prometno-tehniĉkih rješenja uz korištenje odgovarajuće prometne signalizacije te ostvarivanjem dovoljne preglednosti. Specijalnu paţnju treba u tomu smislu posvetiti gotovo svim izlazima na ulicu Kralja Zvonimira (D50) i planiranu gradsku obilaznicu, koje treba rekonstruirati i opremiti potrebnom prometnom signalizacijom. Radi toga bi bilo poţeljno kod kriţanja na toj ulici osigurati srednju traku za lijeva skretanja. Ostali prometni koridori u naselju uglavnom obuhvaćaju postojeće prometne površine koje se reguliraju (ureĊuju, proširuju i sl.) na pojedinim mjestima radi poboljšanja odvijanja prometa. Gdje god je to moguće, formiraju se pješaĉke staze s obje strane prometnice. Samo na mjestima gdje postojeća izgradnja ne omogućava proširenje koridora dopušta se jednostrano polaganje pješaĉke staze.

Sustav

Podsustav Koridor graĊevine

vrsta kategorija Postojeći (m) Planirani (m)

Promet ceste

Glavne mjesne ulice 9 9-12,5

Sabirne ulice 6 7,5-12

Ostale ulice 6 7,5-9,5



3.4.1. Promet u mirovanju

Javna parkirališta i garaţe

Promet u mirovanju rješava se osiguravanjem potrebnog broja parkirališnih mjesta na svakoj pojedinoj graĊevnoj ĉestici ovisno o njenoj namjeni prema standardu utvrĊenim u Provedbenim odredbama Plana. Samo iznimno, ukoliko na samoj graĊevnoj ĉestici to nije moguće, dozvoljava se formiranje parkirnih površina izvan iste, u okviru proširenja javne površine ili prometnog koridora.

Za parkiranje osobnih vozila, kao javno parkiralište, moţe se koristiti prostor uz kolnik

sabirnih i ostalih ulica, kad širina kolnika to omogućava i kada parkiralište ne ometa

prolaz za pješake i invalide, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći i interventna

vozila.

Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile osoba s

poteškoćama u kretanju prema posebnim propisima, tj. najmanje 5% parkirališnih

mjesta.

Dimenzije parkirnog mjesta:

- standarna parkirna mjesta 5,00 x 2,50 m,

- parkirna mjesta za invalide 5,00 x 3,70 m.

Potreban broj parkirališno - garaţnih mjesta - ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama

Namjena prostora u graĊevinama

Jednoobiteljske i višeobiteljske stambene graĊevine

1 mjesto/1 stamb.jedinica

Višestambene graĊevine 15 mjesta/1000 m2 GBP

Poslovni prostori uz stanovanje 20 mjesta/1000 m2 GBP

Industrija i zanatstvo 10 mjesta/1000 m2 GBP

Škole (za nastavnike i uĉenike) 5 mjesta/1000 m2 GBP

Športska igrališta i dvorane 40 mjesta/1000 m2 GBP

Uredi i sl. 15 mjesta/1000 m2 GBP

Trgovine i usluţni sadrţaji 20 mjesta/1000 m2 GBP

Kulturni, vjerski i društveni sadrţaji 40 mjesta/1000 m2 GBP

Lokalni centri 20 mjesta/1000 m2 GBP

Ugostiteljstvo 20 mjesta/1000 m2 GBP

Prilikom rekonstrukcije graĊevina, kojom se povećava broj stanova ili bruto graĊevna

površina odreĊene namjene, ukoliko se ne moţe osigurati dovoljan broj parkirališnih

mjesta na vlastitoj graĊevinskoj ĉestici, parkiranje i garaţiranje vozila rješava se

razraĊenim sustavom dodatnih komunalnih doprinosa. Nedostatak parkirališnog

prostora na graĊevnoj ĉestici rješava se uplatom u fond za izgradnju javnih garaţno-

parkirališnih površina.



Autobusni promet i kolodvor

Na podruĉju Otoĉca prijevoz autobusima je organizira kao meĊugradski. Autobusni kolodvor se nalazi u samom centru grada uz ulicu bana Josipa Jelaĉića. Njegov trenutni kapacitet zadovoljava potrebe grada Otoĉca te se ne planira njegovo proširenje. TakoĊer njegova lokacija u samom centru osigurava blizinu svim vaţnijim sadrţajima u gradu (škola, trţnica, planirani bazen...).

Pješaĉke površine

Za kretanje pješaka osiguravaju se nogostupi, trgovi, pješaĉki putevi, prilazi i

šetališta. Sve pješaĉke površine potrebno je urediti sa minimalnom širinom od 1,50

m (iznimno 1,0 m), a na podruĉjima gdje je to moguće sa max. uzduţnim nagibom

od 8% za potrebe osoba sa poteškoćama u kretanju

Biciklistiĉki promet

Izgradnja i ureĊivanje biciklistiĉkih staza na podruĉju obuhvata Plana omogućava se:

- kao posebne biciklistiĉke staze - odvojeno od ulice,

- kao dio ulice, fiziĉki odvojen od kolnika,

- kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili pješaĉke staze.

Smještaj i naĉin ureĊenja biciklistiĉkih staza (jednosmjerni ili dvosmjerni promet) biti

će odreĊen projektnom dokumentacijom u skladu s prostornim mogućnostima.

Najmanja širina biciklistiĉke staze ili trake za jedan smjer voţnje je 1,0 m, a za

dvosmjerni promet 1,60 m.

Ukoliko je biciklistiĉka staza neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitni pojas

minimalne širine 0,75 m.

Iznimno, zaštitni pojas nije obvezan ako je u ulici trajno ograniĉena brzina kretanja

motornih vozila na 40 km/h.

Uzduţni nagib biciklistiĉke staze ili trake, u pravilu, ne moţe biti veći od 8%.

3.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŢA

3.5.1. Mreţa vodovoda

Osnovne kategorije potrošaĉa vode na promatranom podruĉju su: stanovništvo, i privreda, a od kojih znaĉajniju ulogu ima stanovništvo. Broj stanovnika za promatrano podruĉje je usvojen za planski period, do 2015 god. što za podruĉje grada Otoĉca iznosi 5500 stanovnika . Kao potrošaĉ vode privreda nema znaĉajnijeg utjecaja na potrošnju jer se voda uglavnom koristi za sanitarne potrebe radnika. Istina, odreĊena privredna djelatnost postoji, meĊutim ima vrlo malo podataka o sadašnjoj potrošnji i budućim potrebama vode.



Potrošnja vode

Procjena potreba vode na cijelom podruĉju izvršeno je na osnovu specifiĉne potrošnje vode za stanovništvo, dok je za privrednu (industrijsku) proizvodnju usvojena koliĉina od 40% od potrošnje vode stanovništva. Specifiĉna potrošnja vode usvojena je na osnovi podataka o potrošnji u oblastima sliĉnog privrednog razvoja i klimatskog karaktera, uz korištenje podataka iz struĉne literature i do sada uraĊene dokumentacije koja tretira vodoprivrednu tematiku. a/ Potrošnja vode stanovništva Potrošnja vode je odreĊena sa normom potrošnje vode. - Za urbano podruĉje qs = 300 l/st/dan u što je ukljuĉena i potrošnja za zalijevanje okućnica. Koeficijenti dnevne neravnomjernosti - Za urbano podruĉje Kd = 1.5 Koeficijent satne neravnomjernosti - Za urbano podruĉje Kh = 2.0 Specifiĉna potrošnja vode je u granicama koje su u skladu sa normativima koji su primjenjivi pri izradi urbanistiĉkog planiranja i svjetskim normativima.

b/ Potrošnja vode privrede (industrije) Koliĉina vode koju sada troši privreda na podruĉju Otoĉca je uglavnom sanitarna voda za potrebe radnika . Praksa pokazuje da se udio krupnih potrošaĉa vode u što spada i industrija moţe u odnosu na ukupnu potrošnju kretati u relaciji 0 - 80% u prosjeku se kreće 35 - 50%. Teška je prava procjena potrebne vode za industriju. Porast industrijske proizvodnje moţe povećati potrebu vode, a promjena u proizvodnji i finalizaciji kao i primjena vode u kruţnom toku, moţe smanjiti potrebe vode. Za procjenu potrošnje vode u industriji na podruĉju grada smatramo da je sasvim dovoljno dodatak 50% na ukupnu potrošnju vode stanovništva grada.

Proračun potrošnje vode

Qs =5500 x 300 =1.650 000 l/dan Qmax = Qs x kd = 1.650 000 x 1.5 = 2 475 000 l/dan Qmax 2475 000 qsec =---------------- x Ksat = --------------- x 2 = 57,29 l/sek. 86 400 86 400 - industrija 50 % od sranovništva = 825 m

3/dan =9,55 l/s

___________________________________________________________ - ukupno: Qmax/sat 66,84 l/s



S obzirom na postojeće vodoopskrbne sisteme i odreĊene pretpostavke o mogućnosti korištenja postojećih izvorišta za podruĉje Otoĉca u slijedećem planskom razdoblju koje obuhvaća ovaj razvojni prostorni plan predviĊa se slijedeće:

Oĉuvati i unaprijediti postojeće vodoopskrbne sustave.

Maksimalno zaštititi postojeća crpilišta i kaptaţe utvrĊivanjem zona sanitarne zaštite i njihovim dosljednim provoĊenje.

Tehniĉki unaprijediti samu tehnologiju crpljenja odnosno proĉišćavanja vode na samom zahvatu ugradnjom brzih filtra i uvoĊenjem sustava automatskog kloriranja vode.

Predvidjeti obnavljanje postojeće vodoopskrbne mreţe kako bi se postojeći gubici vode u mreţi sveli na najmanju moguću mjeru.

Postojeća kaptirana izvorišta vode i dalje će se eksploatirati i biti ukljuĉena u nove vodovodne sisteme. PredviĊenim rješenjima nastojalo se izgraĊene graĊevine (cjevovode, vodospreme, crpne stanice) što je više moguće ukljuĉiti u planirane sisteme. Vodovod Otoĉac koristi vodu Velikog Tonković vrela. Minimalna izdašnost tog izvorišta procjenjuje se na 1000 l/sec. Za grad treba predvidjeti povećanje rezervoarskog prostora kako bi se pokrile neravnomjernosti u potrošnji i osigurale poţarne rezerve vode. U tu svrhu planirana je izgradnja ( proširenje ) rezervoarskog prostora uz postojeći rezervoar volumena 1500 m

3 na Bilovića Glavici. TakoĊer je planirano povezivanje

postojećeg rezervoara volumena 3500 m3 sa rezervoarom 1500 m

3 novim

cjevovodom većeg profila ( 200 mm).

Vodovodna mreţa, magistralni vodovi trebaju se dimenzionirat na maksimalne koliĉine vode koje se transportiraju, dok se sekundarna mreţa u naselju mora dimenzionirati na potrebe sanitarne potrošnje i protupoţarne zaštite. Kod izgradnje cjevovoda cijevna mreţa pratila bi uglavnom osi glavnih prometnica u naselju, a cjevovodi bi u popreĉnom profilu cesta bili smješteni u osi ploĉnika ili zelenom pojasu, ali u svakom sluĉaju na suprotnoj strani od kanala fekalne kanalizacije.

Kao minimalni profil cjevovoda treba predvidjeti profil 110 mm i to zbog obvezatnih hidranata na mreţi i poţarne koliĉine na koju se cjevovod dimenzionira. Ĉvorovi na mreţi bi bili smješteni u armiranobetonska okna sa lijevanim ţeljeznim fazonskim komadima i armaturama sa lijevanoţeljeznim poklopcem na kljuĉ.

3.5.2. Mreţa kanalizacije

U okviru Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca svakako se problemu odvodnje i proĉišćavanja sanitarnih otpadnih voda mora posvetiti nuţna paţnja, i to prije svega zbog oĉuvanja prirodnih kvaliteta svih površinskih i podzemnih tokova ovog kraja i zaštite od zagaĊivanja. Cilj svakog naseljenog mjesta je pruţiti stanovnicima odreĊeni nivo ţivotnog standarda.



Proširenjem postojećih i izgradnjom novih vodoopskrbnih sustava pojaĉat će se tendencija zagaĊenja vodotoka otpadnim vodama, pa se tim više već sada mora ozbiljno pozabaviti i sustavom zaštite od zagaĊenja. Ubrzani i neprekidni proces industrijalizacije podrazumijeva i stalni porast korištenja vode u domaćinstvu i industriji a usporedo sa time javlja se i problem odvoĊenja otpadnih voda iz naselja. Za sigurno uklanjanje sanitarnih, otpadnih voda i materija u urbanoj sredini jedini naĉin je putem izgradnje kanalizacijske mreţe i ureĊaja za njihovo proĉišćavanje. Krajnji cilj kojemu se teţi u rješenju sustava za odvodnju je prikljuĉenje svih domaćinstava i industrijskih graĊevina na zatvoreni sustav, te njihovo prikljuĉenje na ureĊaj za proĉišćavanje na kraju sustava. Izbor sustava odvodnje Odvodnja sanitarnih otpadnih (komunalnih, tehnoloških i oborinskih voda) na podruĉju grada predstavlja sloţen zadatak iz razloga što prirodni recipijenti otpadnih voda rijeka Gacka ne raspolaţu dovoljnim koliĉinama vode, pogotovo u sušnom periodu da bi se prirodnim putem obavila potrebna autopurifikacija. Ove ĉinjenice navode na oprez prilikom odabiranja sistema odvodnje i potrebnog stupnja proĉišćavanja, te naĉina dispozicije otpadnih voda, imajući u vidu ĉinjenicu da je podruĉje Like podzemnim tokovima povezano s priobalnim izvorištima vode koji se koriste za vodoopskrbu. Za podruĉje grada Otoĉca predviĊen je razdjelni sustav odvodnje, što znaĉi da se zasebnim cjevovodima odvode sanitarne otpadne vode a zasebnim cjevovodima oborinske otpadne vode. Ovakav sustav u startu ima prednosti jer iziskuje nešto manja investiciona ulaganja iz razloga što se u prvoj fazi uglavnom izvode cjevovodi za odvodnju sanitarnih otpadnih voda, dok se oborinske vode odvode otvorenim kanalima uz cestu i ispuštaju u prirodne depresije. Ovakav sustav iziskuje ureĊaj za proĉišćavanje manjeg kapaciteta što takoĊer smanjuje investiciono ulaganje u samom startu. Obzirom da je na podruĉju grada djelomiĉno izgraĊen razdjelni sustav i buduća koncepcija razvoja okrenuta u tom smjeru to se i ovim planom poštuju takova opredjeljenja i sav budući razvoj planira se u tom smjeru. Postavke sustava i građevine u sustavu za odvodnju Kanalizacija Otoĉca je razdjelnog tipa. Recipijent otpadnih voda je sjeverni krak Gacke. Glavni kolektor i ureĊaj za proĉišćavanje su izvedeni uz sjeverni krak Gacke. U konaĉnici je predviĊen ureĊaj za biološko ĉišćenje, uz mogućnost izgradnje višeg stupnja ĉišćenja pomoću laguna u sjevernom kraku Gacke. Oborinske vode mehaniĉki se proĉišćavaju i prelijevaju u sjeverni krak Gacke. Kostur cijelog sustava su postojeći i novo projektirani vodovi za sanitarne otpadne vode i paralelno za oborinske otpadne vode koji su dio razdjelnog sustava.



Na dijelovima terena gdje se ne moţe planirati gravitacijski naĉin odvodnje otpadnih voda u sustavu su planirane crpne stanice. Glavnim sabirnim kanalom sanitarne otpadne vode se prikupljaju i odvode na ureĊaj za proĉišćavanje. Oborinske vode se preko retencijskog bazena ispuštaju u korito Gacke. GraĊevine u sustavu odvodnje su revizijska okna, preljevne graĊevine, retencijski bazeni i crpne postaje. Revizijska okna se postavljaju na razmaku ovisno o dimenziji cjevovoda na kome se postavljaju a kreću se u granicama do 50 m na pravcu, te na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima nivelete kanala. Preljevi su planirani na kolektorima za oborinsku odvodnju na dionicama gdje kanal prolazi u blizini korita vodotoka ili njegovog rukavca te je moguće izvesti rasterećenje kanala kod velikog opterećenja i time utjecati na smanjenje profila samog kanala. Retencijski bazeni su rasteretne graĊevine koje se izvode na najnizvodnijim dijelovima pojedinih slivova . Njihovim izvoĊenjem postiţe se bolja zaštita recipijenta jer se prvo zagaĊenje s ulica kao i talog nastao u vodovima za odvodnju za trajanja sušnog perioda prihvaća u bazenima gdje se jedan dio istaloţi, nakon ĉega se prikupljena voda postupno odvodi na ureĊaj za proĉišćavanje. Retencijski bazeni sluţe ujedno i kao djelomiĉni mehaniĉki ureĊaji za proĉišćavanje. Crpne postaje su pored ureĊaja za proĉišćavanje najkompleksnije graĊevine sustava, koje zahtijevaju posebnu paţnju i neprestano odrţavanje u sustavu odvodnje. Crpne postaje su planirane u dijelu grada gdje ne postoji drugo rješenje da se voda iz niţih dijelova grada dovede do glavnog sabirnog kolektora a time i ureĊaja za proĉišćavanje. TakoĊer su crpne stanice planirane kada daljnje ukapanje trase kanala postaje ekonomski neopravdano. Unutar obuhvata plana postoji planirano 9 crpnih postaja ĉija je zadaća da se voda iz niţih podruĉja digne na visinu da moţe slobodno gravitacijom otjecati na ureĊaj za proĉišćavanje. Izgradnja crpnih postaja predviĊa se postepeno sa napredovanjem izgradnje kanalizacijske mreţe. Obzirom na konfiguraciju terena svi planirani cjevovodi su predviĊeni kao gravitacijski

(minimalni profil 250 mm) ili tlaĉni (minimalni profil 110 mm). Naime, savladavanje visinskih razlika i ukljuĉivanje pojedinih dijelova naselja u kanalski sustav postiţe se djelomiĉno izvedbom kraćih dionica tlaĉnog cjevovoda sa crpnim stanicama. Oborinske vode prihvaćaju se u oborinsku kanalizaciju samo na središnjem dijelu

naselja gdje je već dijelom izvedena kanalska mreţa vrlo ograniĉenog profila ( 315

mm). Proširenje postojeće mreţe oborinske kanalizacije treba izvesti sa min. 400 - 500 mm. Unutar preostalog dijela naselja oborinske vode se prihvaćaju u cestovne jarke i usmjeravaju prema postojećim vodotocima.



UreĊaj za proĉišćavanje otpadnih voda Vaţeći pozitivni zakonski propisi (Zakon o vodama) obvezuje na proĉišćavanje svih otpadnih voda u svrhu sprjeĉavanja zagaĊenja vode u prirodi koja je postala jedna od najugroţenijih kategorija ĉovjekove okoline. Karakteristike ureĊaja i sami njegov tehnološki proces odreĊuju parametri koje je zakonodavac propisao ovisno o kategoriji recipijenta u koji se ispušta proĉišćena voda . Ovisno o parametrima dozvoljenog zagaĊenja izlazne vode te karakteristikama zagaĊene vode na ulazu u ureĊaj odreĊuju se njegove tehnološke karakteristike . Za podruĉje grada Otoĉca predviĊen je ureĊaj za mehaniĉko biološko ĉišćenje, uz mogućnost izgradnje višeg stupnja ĉišćenja pomoću laguna u sjevernom kraku Gacke. Na planiranom ureĊaju preĉišćavale bi se komunalne otpadne vode dok za pojedine industrijske zagaĊivaĉe treba izgraditi vlastite ureĊaje za predtretman kojim bi se voda proĉistila do stupnja zagaĊenja komunalne otpadne vode, a daljnje proĉišćavanje bi se obavilo na zajedniĉkom ureĊaju za proĉišćavanje. Današnji ureĊaj za proĉišćavanje je dimenzioniran za prihvat otpadnih voda grada Otoĉca na 2000 ES s mogućnošću proširenja do 4000 ES. Za sve postojeće i planirane zagaĊivaĉe sve tehnološke vode treba prije upuštanja u gradsku mreţu proĉistiti do stupnja zagaĊenja komunalnih otpadnih voda. Obrana od poplava i uređenje slivova Sustav ureĊenja rijeke Gacke i zaštite od poplava dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na vodama Liĉko-senjske ţupanije, sektor I – Slivno podruĉje „Lika“. Širina koridora rijeke Gacke obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgraĊeno korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba vodne graĊevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) sukladno ĉl. 106 Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05). Unutar ovog podruĉja zabranjena je izgradnja graĊevina izuzev prometnih i javnih površina. Unutar navedenih koridora planira se dogradnja sustava ureĊenja rijeke Gacke, zaštite od poplave, njezine rekonstrukcije, sanacije kao i popravaka i redovitog odrţavanja korita i vodnih graĊevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protoĉnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 107/95 i 150/05). Radi preciznijeg utvrĊivanja koridora sustava ureĊenja rijeke Gacke i zaštite od poplava, planirano je za sve vodotoke utvrĊivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra. Radove na ureĊenju i regulaciji vodotoka sa ciljem spreĉavanja štetnog djelovanja voda treba planirati i provoditi na naĉin da se zadrţi doprirodno stanje vodotoka.



3.5.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta Postojeća mreţa elektroopskrbe preko izgraĊenih transformatorskih stanica te postavljene podzemne i zraĉne mreţe neće zadovoljti planirane potrebe unutar obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca. Osnovni izvor napajanja podruĉja grada je TS Otoĉac 110/35/10 kV (puštena u pogon 1987. godine) s dva transformatora sljedećih znaĉajki:

1. 110/35/10 kV 10x1.5%, Sn = 20/20/6.67 MVA, uk = 11.33/10.91/7.01 %, Yy0d5

2. 110/35 kV 8x1.5%, Sn = 14/14 MVA, uk =9.04%, Yy0

TS Otoĉac 110/35/10 kV je s prijenosnim elektroenergetskim sustavom HEP-a spojena s dva 110 kV dalekovoda Al/Fe 3x150/25 mm

2 i to: TS Otoĉac – TS Liĉki

Osik (34.5 km) i TS Otoĉac – HE Senj (34.6 km) i ta dva dalekovoda prolaze preko podruĉja grada. Osim navedenih 110 kV dalekovoda preko podruĉja grada Otoĉca prolazi i trasa 220 kV dalekovoda RP Brinje – TS Konjsko te 110 kV dalekovoda TS Otoĉac – TS Liĉki Osik, te trase 35 kV dalekovoda TS Otoĉac – TS Brinje, TS Otoĉac – TS Vrhovine i TS Otoĉac – TS Liĉko Lešće. Razdioba elektriĉne energije na podruĉju grada Otoĉca provodi se i na 10 kV naponskoj razini uz transformaciju 10/0.4 kV u 25 TS.

10 kV mreţa je zraĉna i kabelska. Instalirana snaga unutar postojećih TS 10/0.4 kV je od 100-630 kVA ovisno o pojedinoj postojećoj stanici.

Na podruĉju grada Otoĉca postoji 1 trafostanica TS 110/30 kVA i 26 TS 10/0,4 kVA koje su povezane 10 kV vodovima i smještene su na lokacijama unutar obuhvata UPU-a Otoĉca:

Red.


1 TS Gornja Dubrava na rešetkastim nosaĉima (aluminijska-rešetkasta) snage 160 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

2 TS Poslovna zona - Špilnik betonska, snage 630 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 1000 kVA

3 TS Novoselija zidana tornjić snage 160 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

4 TS Donja Dubrava na rešetkastim nosaĉima (aluminijska-rešetkasta) snage 100 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

5 TS Proĉišćivaĉ betonska, snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA


7 TS Otoĉac 3 betonska, snage 630 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 2x630 kVA



Red.

br.

Lokacija Tip - snaga

8 TS Srednjoškolski centar betonska, snage 630 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 1000 kVA



11 TS Otoĉac betonska, snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

12 TS Otoĉac 2 zidana tornjić snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

13 TS Biškupljak betonska, snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

14 TS Pivovara limena, snage 250 kVA, bez mogućnosti proširenja kapaciteta

15 TS Autoprijevoz na rešetkastim nosaĉima (aluminijska-rešetkasta) snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 100 kVA

16 TS Kozmokemija betonska, snage 630 kVA

17 TS Ino 1 betonska, snage 2X630 kVA

18 TS Ino 2 betonska, snage 630 kVA



21 TS Zapornica danas snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

22 TS Vivoze na rešetkastim nosaĉima (ĉeliĉno-rešetkasta) snage 100 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA.

23 TS Luka betonska snage 400 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

24 TS Šumeĉića - Ciglana zidana tornjić snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 630 kVA

25 TS Šumeĉića – Brana zapornica

smještena u graĊevini, instalirane snage 160 kVA

26 TS Šumeĉića na rešetkastim nosaĉima snage 50 kVA, sa mogućnosti proširenja kapaciteta do 250 kVA

Oĉekivanu potrošnju elektriĉne energije, povećanje broja domaćinstava i poslovnih prostora u postojećim zonama te izgradnju novih stambenih, mješovitih, gospodarskih, poslovnih i javnih sadrţaja na podruĉju grada Otoĉca, neće biti moguće podmiriti iz izgraĊenog elektroopskrbnog sustava.



U svrhu kvalitetnijeg rješenja elektroopskrbe predviĊa se izgradnja novih transformatorskih stanica TS 20 kV unutar Urbanistiĉkog plana ureĊenja uz zamjenu postojećih (na rešetkastim stupovima) koje ne zadovoljavaju novu potrošnju i traţeni standard. Sve nove planirane trafostanice (kao i zamjena postojećih trafostanica) biti će tipske betonske snage od 630-1000 kVA. Stvarna potrošnja podruĉja koje se napaja iz pojedine TS moţe se razlikovati od predviĊene, ovisno o dinamici izgradnje pojedinih zona te o strukturi potrošaĉa. Do bitnijih razlika moţe doći samo u zonama u kojima ima veći udio male privrede i industrije.

Nove betonske transformatorske stanice TS 20 kV predviĊene su na lokacijama – zonama:

Red.


1 TS Industrijska zona 1 lokacija postojeće gospodarske zone lokalitet Špiljniĉko polje, tipska betonska kapaciteta 630 kVA a prema potrebi i do 1000 kVA

2 TS Gornja Dubrava 1 lokacija Dubrava unutar planirane mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kVA

3 TS Donja Dubrava 1 lokacija Dubrave unutar planirane zone javne i društvene namjene tipska betonska kapaciteta 630 kVA

4 TS Staro Selo Otoĉko

lokacija uz ţupanijsku cestu prema Starom Selu Otoĉkom neposredno uz planirnu zonu mješovite namjene, tipska betonska kapaciteta 630 kVA

5 TS Biškupljak 2 lokacija Biškupljak unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kVA

6 TS Biškupljak 3 lokacija Biškupljak unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kVA

7 TS Poljice 2 lokacija Poljice unutar planirane zone mješovite namjene tipska betonska kapaciteta 630 kVA

Izgradnjom novih zona mješovite namjene dolazi do promjena ukidanje dijela zraĉnih 10 kV vodova i izgradnju 20 kV kabelske mreţe. Podzemna kabelska mreţa izvesti će se kabelima tipa 3 (XHE 1x185 mm

2).

Unutar obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca realizirat će se proizvodni ureĊaj hidroelektrana HE-Otoĉac koja se gradi na izlazu tunela Lika Gacka na prostru koji se nalazi uz postojeći kanal kojim se vode iz tunela dovode do Gacke u ĉvor Šumeĉica. Lokacija strojarnice nalazi se izmeĊu izlaza iz tunela i ceste Otoĉac – Šumeĉica. Od graĊevina predviĊenih za gradnju na toj lokaciji su samo graĊevina strojarnice i rasklopno postrojenje. Dovod vode u strojarnicu izveo bi se spojem na postojeći



tunel Lika- Gacka, a odvod vode iz strojarnice riješio bi se ispustom u postojeći odvodni kanal neposredno uzvodno od mosta na cesti Otoĉac – Šumeĉica preko ovog kanala. Instalirana snaga elektrane bila bi 5MW, instalirani protok 35 m3/s.

Javna rasvjeta

Javnu rasvjetu u gradu treba proširiti na nova podruĉja izgradnje uz planirane stambene ulice. Napajanje javne rasvjete provodi se iz razvodnog ormara smještenog uz transfomatorsku stanicu. Oblikovne elemente javne rasvjete treba posebno utvrditi u idejnim i izvedbenim projektima, pri ĉemu treba paţnju obratiti podruĉjima koja imaju odreĊen znaĉaj i atraktivnost za grad Otoĉac, što se prvenstveno odnosi na postojeće i nove zone sa povijesnim graĊevinama i sadrţajima javne namjene.

Rasvjetne armature moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni. Za javnu rasvjetu trebali bi se upotrebiti kabeli PP41-A 4x25 mm

2.

Paljenje rasvjete bi trebalo biti automatsko.

Rasvjeta bi se trebala uklopiti u arhitekturu grada, posebna bi se paţnja trebala posvetiti osvjetljenju crkava unutar obuhvata UPU-a. Za rasvjetu klase C preporuĉa se izvor svjetlosti VTFE 2x125 W - visine 6 m, a za rasvjetu klase D izvor svjetlosti ŢN 150 W - visine 3 m. Reţim rada rasvjete trebao bi biti cjelonoćni i polunoćni.

3.5.4. Mreţa telekomunikacija Razvoj suvremenih tehnologija u pruţanju telekomunikacijskih usluga zahtjeva i suvremeniju pristupnu mreţu. Problemi u pristupnoj telekomunikacijskoj mreţi mogu se pojaviti kod dijelova izgraĊenih kao nadzemne (zraĉne) samonosive telekomunikacijske mreţe. Kod takvih pristupnih telekomunikacijskih mreţa ili dijelova pristupnih mreţa postoje ograniĉenja u pruţanju danas nudećih usluga korisnicima (ISND, prijenos podataka, audio i video signala i sl.) a iskljuĉivo radi dotrajalosti mreţe i loše kvalitete ugraĊenog materijala. Digitalizacija komutacijskih sistema na podruĉju grada Otoĉca nije u potpunosti izvršena. Lokacije postojećih komutacijskih ĉvorova kao i njihov kapacitet danas je u potpunosti zadovoljavajući. Znaĉajnije povećanje zahtjeva za telekomunikacijskom uslugom doći će izgradnjom novih mješovitih gospodarskih i turistiĉkih zona na podruĉju grada odnosno ako postojeća rezerva ne bude dostatna za udovoljavanje zahtjeva, moţe se izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih komutacijskih ĉvorova ili po potrebi ugraditi novi. Dio postojeće telekomunikacijske mreţa izgraĊen je kabelima ĉije karakteristike nisu optimizirane s aspekta uvoĊenja novih xDLS tehnologija koje omogućuju nove širokopojasne usluge. Postojeći telekomunikacijski kabeli poloţeni su direktno u zemlju ĉime je odrţavanje oteţano i uvjetovano naknadnim iskopima. Sva nova podzemna telekomunikacijska mreţa u prostoru Urbanistiĉkog plana ureĊenja grada Otoĉca mora biti realizirana uvlaĉenjem xDSL kabela u cijevi distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja mora biti izgraĊena u sklopu ostale infrastrukture predmetnog podruĉja. Radi racionalnije i ekonomiĉnije izgradnje, trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije trebaju biti usklaĊene sa trasama ostale infrastrukture. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s



PVC i PEHD cijevima ø 110 i 50 mm. i montaţnim zdencima tipa D0 do D4. Izgradnjom distributivne telekomunikacijske kanalizacije omogućit će se elastiĉno korištenje izgraĊene telekomunikacijske mreţe, povećanje kapaciteta, te izgradnja mreţe za kabelsku televiziju i uvoĊenje nove tehnologije prijenosa optiĉkim kabelima u pretplatniĉku mreţu bez naknadnih graĊevinskih radova. Trasu kabelske kanalizacije potrebno je graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija i dozvoljeno je polaganje mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlaĉenje telekomunikacijskih kabela. U koridore sabirnih i ostalih ulica takoĊer predvidjeti izgradnju distributivne kabelske kanalizacije sa manjim brojem cijevi i obavezno izvesti spajanje na postojeće već izgraĊene trase kabelske kanalizacije. Lokaciju i veliĉinu zdenaca kao i odabir trase usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naroĉito projekt cesta i detaljima planiranja pristupa kolno pješaĉkog prilaza svakoj graĊevnoj ĉestici. Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u graĊevini i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je poloţiti 2 PEHD cijevi ø 40 mm. za manji odnosno 3 za veću graĊevinu. To ujedno predstavlja i pripremu graĊevina za podzemno prikljuĉenje na telekomunikacijsku mreţu i kabelsku televiziju. Na kartografskom prikazu br. 2.1. Infrastrukturni sustavi - telekomunikacije prikazan je plan glavnih trasa buduće kabelske kanalizacije poloţene u nogostup planiranih prometnica. Toĉan poloţaj kabelske kanalizacije u odnosu na ostale graĊevine infrastrukture definirat će se u postupku ishoĊenja dozvola, odnosno izvedbenim projektima. Postojeća lokacija mjesne centrale udovoljit će zahtjevu novih korisnika u smislu prihvata telekomunikacijske mreţe odnosno smještaja potrebne opreme.

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.6.1. Oblici korištenja i naĉin gradnje Valorizacijom znaĉaja, posebnosti ili osjetljivosti pojedinih prostora razmatranog podruĉja te utvrĊivanjem stupnja dovršenosti i potrebe ureĊivanja, sanacije ili rekonstrukcije pojedinih prostornih cjelina, za podruĉje obuhvata UPU-a utvrĊuju se oblici korištenja za slijedeće prostorne zahvate: 1. Odrţavanje i manji zahvati sanacije graĊevina, preteţito dovršeni dio urbanog

podruĉja, 2. Sanacija graĊevina i dijelova naselja, promjena stanja garĊevina, preteţno

nedoršeni dijelovi urbanog podruĉja, 3. Rekonstrukcija - promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnsoti dijelova

urbanog podruĉja, 4. Nova gradnja.



Odrţavanje i manji zahvati sanacije graĊevina - preteţno dovršeni dijelovi

gradskog podruĉja Temeljni kriterij u razgraniĉavanju ovih cjelina je stupanj njihove izgraĊenosti, a u manjoj mjeri dovršenosti. Radi se o preteţno izgraĊenim prostorima razliĉite razine urbanih obiljeţja (posebno javnih prostora - ulica, urbane opreme, zelenila, kao i obiljeţja same izgradnje), na kojima radi postojeće kulturno-povijesne vrijednosti ili izgraĊenosti nisu moguće znatne intervencije radi promjene oblika korištenja. Najvrijedniji preteţito izgraĊeni prostori su središnje zone grada, ukljuĉivo povijesna jezgra i njeno kontaktno podruĉje. Osim iznesenog podruĉja odrţavanja, sanacije obuhvaćaju izgraĊene urbane poteze uz lokalne ulice, ukljuĉivo izgradnju uz glavne prometne pravce. U okviru ovog podruĉja preteţito se radi o manjim zahvatima na sanaciji, rekonstrukciji i mogućoj interpolaciji graĊevina u već izgraĊeno tkivo. Na ovom podruĉju primjenjivat će se slijedeće mjere:

ureĊenje, ĉuvanje i zaštita vrijednosti podruĉja kao cjeline i posebno vrijednih graĊevina, a interpolacije i naĉin gradnje potrebno je uskladiti s posebnim uvjetima tijela nadleţnog za zaštitu spomeniĉke baštine.

IzgraĊeni prostori su i podruĉja preteţito stambenih zona i koncentracije urbanih funkcija grada. Bez obzira što se ova podruĉja, generalno smatraju dovršenim, na ovim je prostorima potrebna intervencija, ne samo u smislu manjih zahvata na sanaciji graĊevina, već i intervencija na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi te opremanju podruĉja pratećim sadrţajima (oĉuvanje koridora prometnica, osiguranje parkirališnih površina, ureĊenje javnih i zaštitnih zelenih površina). Pojedinaĉne interpolacije novih graĊevina trebaju se visinom, poloţajem na graĊevnoj ĉestici i oblikovanjem, uskladiti sa okolnom izgradnjom. U okviru izgraĊenih dijelova gradskog prostora istiĉe se i podruĉje gospodarske zone uz drţavnu cestu. Unutar tog podruĉja moguće je realizirati zaokruţenje tehnološkog procesa, modernizaciju proizvodnje i infrastrukturno opremanje prvenstveno sa zadatkom smanjenja utjecaja na okoliš.

Sanacija graĊevina i dijelova naselja, promjena stanja graĊevina

Sanacija graĊevina i dijelova naselja obuhvaća podruĉja i zone na kojima je potrebno provoditi mjere uklanjanja i obnove. Takav oblik korištenja primjenjuje se uglavnom na slijedeće dijelove urbanog podruĉja: - pojedine lokacije povijesnih graĊevina, - gospodarska namjena – proizvodna (uz Stari grad i rijeku Gacku), - zone u podruĉju povijesne jezgre na kojima se planira promjena stanja kroz

sanaciju graĊevina Navedena podruĉja smanjuju kvalitetu urbanog prostora, a posebno njegovu kulturno-povijesnu i ambijentalnu vrijednost, te je potrebna njihova sanacija provoĊenjem mjera uklanjanja i promjena namjene. Predmetni zahvati obuhvaćaju i



rekonstrukciju i dovršenje graĊevina (izgradnja krovova, ureĊenje fasada), tj. da se, u mjeri u kojoj je to moguće, ostvari obnova i unapreĊenje tih podruĉja. U okviru ovih zona moguća je izgradnja novih graĊevina sa manjim intenzitetom.

Rekonstrukcija - promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova

gradskog podruĉja Rekonstrukcije - promjene korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti uglavnom su predviĊene na podruĉjima s preteţito javnim i centralnim sadrţajima. Rekonstrukcija se vrši u smislu poboljšanja funkcionalnosti dijela grada kroz prenamjenu i unošenjem novih sadrţaja koji su vaţni za funkcioniranje predmetnog i šireg podruĉja, uz postupnu zamjenu neuvjetnih graĊevina novima. UreĊenjem ovih cjelina (poboljšanjem funkcionalnosti) podiţe se razina urbaniteta gradskog podruĉja.

Nova gradnja

Zone nove gradnje predviĊene su uglavnom za preteţito stambenu, preteţito poslovnu, gospodarsku (proizvodno-servisnu) ili ugostiteljsko-turistiĉku namjenu. Ovaj naĉin gradnje obuhvaća prostor urbanog podruĉja veliĉine 213,65 ha ili 52,88% površine svih zona izgradnje unutar obuhvata Plana. Naĉin gradnje na neizgraĊenim podruĉjima propisan je odredbama za provoĊenje, te je prikazan na prilogu “Oblici korištenja i naĉin gradnje” u mjerilu 1:5000 – Kartografski prikaz br. 4.1. Naĉin gradnje. Na neizgraĊenim dijelovima naselja nova izgradnja se uglavnom sastoji od graĊevina mješovite namjene obiteljskih i višeobiteljskih, preteţito samostojećih graĊevina katnosti P+1 i P+2 visine od 9,0-12,5 m. Ovakva tipologija nove izgradnje preporuĉa se kod neizgraĊenih prostora na rubnim i centralnim dijelovima urbanog podruĉja. Na neizgraĊenim dijelovima urbanog podruĉja u centralnom dijelu grada planira se i višestambena izgradnja sa površinom od 15,27 ha.

U okvirima ukupne planirane strukture grada, stanovanje kao iskljuĉiva ili mješovita namjena uĉestvuje sa površinom od 315,7 ha, pri ĉemu graĊevne ĉestice jednoobiteljskih graĊevina obuhvaćaju površinu od 300,43 ha ili 95,16% od ukupne planirane površine mješovite namjene. Radi omogućavanja odreĊene gospodarske aktivnosti i unutar zona stanovanja (obiteljsko poduzetništvo i individualno gospodarstvo) dio prostora namjenjen stanovanju tretira se kao mješovita (stambeno-poslovna: M1 ili poslovno-stambena: M2) namjena.

PrilagoĊavanjem minimalne veliĉine graĊevne ĉestice ovisno o naĉinu i namjeni gradnje, variranjem koeficijenta izgraĊenosti i koeficijenta iskorištenosti graĊevne ĉestice, odnosno postotka izgraĊenosti zone, kao i propisivanjem oblikovnih elemenata i ureĊenja okoliša, respektira se i unapreĊuje urbana matrica na podruĉju obuhvata Plana, te omogućava postizanje bolje funkcionalnosti i atraktivnijeg izgleda grada Otoĉca.



Uvjeti za rekonstrukciju građevina

Kod rekonstrukcije postojećih graĊevina koje ne mijenjaju zateĉeni gabarit, rekonstrukcija je moguća bez obzira na veliĉinu graĊevne ĉestice, njezinu zateĉenu izgraĊenost i iskorištenost te poloţaj graĊevine u odnosu na regulacijski pravac ili granicu graĊevne ĉestice.

Kod rekonstrukcije postojećih graĊevina koje mijenjaju zateĉeni gabarit, zadrţava se zateĉena veliĉina graĊevne ĉestice, a ostali uvjeti se primjenjuju ovisno o smještaju i namjeni predmetne graĊevine. Primjena planskih uvjeta Uvjeti koji su utvrĊeni ovim planom mogu se provoditi neposredno i posredno. Neposredno se mogu provoditi svi uvjeti utvrĊeni ovim Planom za sve navedene namjene unutar naselja za koje nije odreĊena izrada Plana uţeg podruĉja. Posredna provedba ovog Plana provodi se planovima uţeg podruĉja (Detaljni planovi ureĊenja) koje ovaj Plan propisuje za slijedeće zone: DPU1- Detaljni plan ureĊenja zona „Dubrave 1“ DPU2- Detaljni plan ureĊenja zona „Dubrave 2“ DPU3- Detaljni plan ureĊenja zona „Dubrave 3“ DPU4- Detaljni plan ureĊenja zone gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene

(bivša lokacija MORH-a) DPU5- Detaljni plan ureĊenja zone hotela, javne i društvene namjene (bivša lokacija MORH-a) DPU6- Detaljni plan ureĊenja zone stari grad Otoĉac

Granice obuhvata DPU- a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti

korištenja ureĊenja i zaštite prostora - podruĉja i dijelovi primjene planskih mjera

zaštite” u mj. 1:5000.

Planom obuhvaćeno podruĉje naselja sastoji se od izgraĊenog dijela i dijela predviĊenog za ureĊenje zemljišta i izgradnju. IzgraĊenim podruĉjem smatra se zemljište na kojem su izgraĊene graĊevine ili je isto ureĊeno kao javna površina (prometna, zelena i dr.) razliĉite namjene. Izgradnja unutar naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne prometne površine. Javnom prometnom površinom smatra se javna ili nerazvrstana cesta koja sluţi za promet vozila, a minimalne je širine kolnika 5,50 m (iznimno 3,0 m za jednosmjerni promet), te najmanje jednostranog pješaĉkog ploĉnika širine 1,50 m (iznimno 1,0 m) u neizgraĊenim dijelovima naselja.

3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

GraĊevine poslovne namjene grade se u sklopu mješovite - preteţito poslovne namjene (M2) i u zonama iskljuĉivo gospodarske namjene, koje su razgraniĉene na: - gospodarska namjena: proizvodna - gospodarska namjena: poslovna



Uvjeti za izgradnju građevina u zonama isključivo gospodarske namjene -

poslovne (K1, K2, K3 i K4) obuhvaćaju:

najmanja dozvoljena površina graĊevne ĉestice iznosi 2000 m2.

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi 0,4. najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0. najveći dopušteni broj etaţa graĊevine iznosi Po+P+2 najveća dopuštena visina graĊevine iznosi 12,0 m mjereno od konaĉno


najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi h/2 ali ne manje od 3,0 m.

najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graĊevne ĉestice. prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno

zelenilo. ograda se moţe podizati prema ulici i na meĊi prema susjednim graĊevnim

ĉesticama. uliĉna ograda podiţe se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu

površinu, a postavlja se s unutrašnje strane meĊe. najveća visina uliĉne ograde moţe biti 1,50 m, pri ĉemu podnoţje ograde

moţe biti izvedeno od ĉvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio uliĉne ograde iznad punog podnoţja mora biti prozraĉan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sliĉnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (ţivica).

iznimno, uliĉne ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to odreĊeno posebnim propisom.

visina ograde izmeĊu graĊevnih ĉestica ne moţe biti veća od 2,0 m, osim ako nije drugaĉije odreĊeno posebnim propisom.

graĊevna ĉestica mora imati neposredan pristup na izgraĊenu javno prometnu površinu ili za ĉiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola. Ukoliko se izvodi pristupni put njegova najmanja širina iznosi 6,0 m (iznimno 5,00) a njegova najveća duţina moţe biti do 50 m.

graĊevna ĉestica mora biti prikljuĉena na sustave vodoopskrbe, odvodnje (otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija.

unutar ĉestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garaţnih mjesta. prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine

koje su zaštićene kao kulturno dobro treba ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture - nadleţnog Konzervatorskog odjela.

prenamjena postojeće graĊevine starog vojnog magazina prema uvjetima Ministarstva kulture - nadleţnog Konzervatorskog odjela.

Uvjeti za izgradnju građevina gospodarske namjene – poslovne u zonama

mješovite namjene (M1, M2) obuhvaćaju:

najmanja površina graĊevne ĉestice iznosi 600 m2,

maksimalna izgraĊenost ĉestice (kig) iznosi 0.5 maksimalna iskoristivost ĉestice (kis) iznosi 1.0 maksimalni broj etaţa iznosi P+2, prizemlje i dvije etaţe maksimalna dopuštena visina iznosi 12,00 m mjereno od konaĉno zaravnatog

i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do



gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. najmanja udaljenost do meĊa i regulacijskog pravca iznosi 3,0 m, a iznimno

kao prislanjanje uz regulacijski pravac uliĉne linije ako su i susjedne graĊevine izgraĊene na takav naĉin.

potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graĊevne ĉestice. prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno











Uvjeti za rekonstrukciju graĊevina gospodarske namjene – poslovne

prilikom rekonstrukcije postojećih graĊevina gospodarske namjene - poslovne

koje prilikom rekonstrukcije ne mijenjaju zateĉeni gabarit, iste se mogu rekonstruirati bez obzira na veliĉinu graĊevne ĉestice, njezinu zateĉenu izgraĊenost i iskorištenost te poloţaj graĊevine u odnosu na regulacijski pravac ili granicu graĊevne ĉestice.

prilikom rekonstrukcije postojećih graĊevina gospodarske namjene - poslovne koje prilikom rekonstrukcije mijenjaju zateĉeni gabarit, zadrţava se zateĉena veliĉina graĊevne ĉestice,

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi 0,4. najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0. najveći dopušteni broj etaţa graĊevine iznosi Po+P+2 najveća dopuštena visina graĊevine iznosi 12,0 m mjereno od konaĉno


najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi h/2 ali ne manje od 3,0 m (ili postojeća),

najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara (ili postojeća),



potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graĊevne ĉestice. prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno











Uvjeti za izgradnju građevina u zonama isključivo gospodarske namjene -

proizvodne (I1, I2) obuhvaćaju:

najmanja dozvoljena površina graĊevne ĉestice iznosi 2000 m2.

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi: -za preteţito industrijsku (I1) - 0,4, -za preteţito zanatsku (I2) - 0,4, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi: -za preteţito industrijsku (I1) – 1,0 -za preteţito zanatsku (I2) – 1,0. najveći dopušteni broj etaţa graĊevine iznosi:

-za preteţito industrijsku (I1) – podrum, prizemlje i jedna nadzemna etaţa (Po+P+1) -za preteţito zanatsku (I2) - podrum, prizemlje, jedna nadzemna etaţa i potkrovlje (Po+P+1+Pk)

najveća dopuštena visina graĊevine iznosi: -za preteţito industrijsku (I1) – najviše 12,0 m mjereno od konaĉno


-za preteţito zanatsku (I2) – najviše 12,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi h/2 ali ne manje od 3,0 m.



najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara. potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 30% graĊevne ĉestice.

Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zateĉeno zelenilo.

ograda se moţe podizati prema ulici i na meĊi prema susjednim graĊevnim ĉesticama.

uliĉna ograda podiţe se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane meĊe.

najveća visina uliĉne ograde moţe biti 1,50 m, pri ĉemu podnoţje ograde moţe biti izvedeno od ĉvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio uliĉne ograde iznad punog podnoţja mora biti prozraĉan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sliĉnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (ţivica).





unutar ĉestice mora se osigurati potreban broj parkirališno-garaţnih mjesta, Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine koje su zaštićene kao kulturno dobro treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela.

Uvjeti i način gradnje građevina ugostiteljsko-turističke

namjene

Ugostiteljsko - turistiĉke graĊevine sa smještajnim kapacitetima grade se u zonama koje su, obzirom na namjenu, razgraniĉene na: - zone ugostiteljsko-turistiĉke namjene (T), - zone mješovite namjene (M1, M2). U zonama ugostiteljsko-turistiĉke namjene Planom je predviĊena izgradnja slijedećih graĊevina: - hoteli sa pratećim sadrţajima (T1), - kamp sa pratećim sadrţajima (T3), - ugostiteljstvo bez smještaja – restoran (T4).

U sklopu ugostiteljsko - turistiĉke namjene – graĊevine tipa hoteli s pratećim

sadrţajima (T1) grade se graĊevine na lokacijama: - lokacija uz rijeku Gacku (bivša lokacija MORH-a)

- lokacija „Ciglana“ – Šumećka ulica

U sklopu ugostiteljsko - turistiĉke namjene – graĊevina tipa restoran (T4) gradi se kao rekonstrukcija i prenamjena kompleksa stare pivovare na lokaciji Fortica.



GraĊevine ugostiteljsko-turistiĉke djelatnosti koje se grade u zonama mješovite namjene (M1) ne smiju narušavati funkciju stanovanja, moguće je graditi graĊevine i bez smještajnih kapaciteta kao što su restorani, kavane, zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice i sl. Turistiĉki smještajni kapaciteti u zonama mješovite namjene (M1) i (M2) ograniĉavaju se na najviše 5 smještajnih jedinica tj. 10 kreveta. Broj kreveta za nova ugostiteljsko - turistiĉka podruĉja ograniĉava se putem standarda od 120 kreveta/ha, pri ĉemu se proraĉunski broj kreveta po smještajnoj jedinici (SJ) utvrĊuje za hotele sa 2 kreveta.

Uvjeti smještaja graĊevina ugostiteljsko - turistiĉke namjene - hotel s

pratećim sadrţajima (T1) lokacija Šumeĉica UtvrĊuju se uvjeti za izgradnju graĊevina koji obuhvaćaju:

njmanja dopuštena veliĉina iznosi 2500 m2,

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (Kig) iznosi 0,30, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,9, najveći dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi:

podrum, prizemlje, dvije nadzemne etaţe i potkrovlje (P0 + P + 1 +PK). najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi 9,5 m mjereno od konaĉno


najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi H/2, ali ne manje od 6,0 m.

najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m. oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i

proĉelja, pri ĉemu se kod zahvata moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz. vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog, ravnog i

baĉvastog krova, pri ĉemu se u preferira kosi krov sa nagibom od 270-45

0.

potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40% graĊevne ĉestice, oko graĊevnih ĉestica ograda se u pravilu izvodi visine najviše 1,20 m, a moţe

se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamene opeke, drveta ili metala. Iznimno prilikom ograĊivanja površina specifiĉne namjene unutar ĉestica ugostiteljsko-turistiĉke namjene (sportsko-rekreativne površine i sl.) visina ograde moţe iznositi maksimalno do 3,0 m.

ograde i potporne zidove treba oblikovati i izvoditi na naĉin da se uklapaju u sliku naselja, te su usklaĊeni s oblikovanjem okolnog prostora.

graĊevna ĉestica mora imati neposredan pristup na izgraĊenu javno-prometnu površinu ili onu za ĉiju je izgradnju izdana pravomoćna graĊevna dozvola. Ukoliko se izvodi poseban pristupni put, njegova najmanja širina iznosi 6,0 m iznimno 5,0 m, a najveća duţina moţe biti do 50,0 m.


unutar graĊevne ĉestice (na površini terena ili ukopano kao garaţna graĊevina) treba osigurati potreban broj parkirališno/garaţnih mjesta.



Uvjeti smještaja graĊevina ugostiteljsko - turistiĉke namjene - hotel s

pratećim sadrţajima (T1) lokacija uz rijeku Gacku - Konjušnica

Utvrđuju se uvjeti za izgradnju građevina koji obuhvaćaju:

najmanja dopuštena veliĉina iznosi 2500 m2,

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (Kig) iznosi 0,30, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0, najveći dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi: podrum, prizemlje, dvije nadzemne etaţe i potkrovlje (P0 + P + 1 +PK). najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi 9,5 m mjereno od konaĉno


najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi H/2, ali ne manje od 6,0 m.

najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m. Opći uvjeti smještaja graĊevina ugostiteljsko-turistiĉke namjene obuhvaćaju: oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i



0.







postojeće graĊevine (konjušnice) unutar ugostiteljsko-turistiĉke namjene – hotel (T1) moguće je rekonstruirati prema posebnim uvjetima Ministarstva kulture nadleţnog Konzervatorskog odjela.

Uvjeti smještaja graĊevina ugostiteljsko - turistiĉke namjene - kamp

(T3)

UtvrĊuju se uvjeti za izgradnju graĊevina koji obuhvaćaju:

najmanja dopuštena veliĉina graĊevne ĉestice iznosi 2000 m2

najveći dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi prizemlje (P), najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi 5,0 m mjereno od konaĉno

zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja.

najveća dozvoljena površine graĊevine iznosi 400 m2,

najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi 5,0 m.



najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. 20% površine graĊevne ĉestice urediti kao zelene površine. oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i



0.






unutar graĊevne ĉestice treba osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Uvjeti smještaja graĊevina ugostiteljsko - turistiĉke namjene - restoran

(T4) - kompleks Stare pivovare Planom se dozvoljava rekonstrukcija ili obnova postojećih graĊevina ugostiteljsko - turistiĉke namjene - restoran T4 - kompleks Stare pivovare gdje se zahvati mogu provoditi uz slijedeće uvjete:

rekonstrukcija ili obnova postojeće graĊevine provodi se unutar zateĉene graĊevne ĉestice bez obzira na njezinu površinu,

postojeće graĊevine – kompleks stare pivovare moguće je rekonsturirati prema posebnim uvjetima Ministarstva kulture - nadleţnog konzervatorskog odjela.

Uvjeti smještaja novih ili rekonstrukcija postojećih graĊevina

ugostiteljsko-turistiĉke namjene hotel (T1) unutar izgraĊenih i

neizgraĊenih dijelova zona mješovite namjene (M1, M2) UtvrĊuju se uvjeti za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih graĊevina radi realizacije ugostiteljsko-turistiĉke namjene tipa hotel (T1) unutar izgraĊenih i neizgraĊenih dijelova zona mješovite namjene (M1, M2) koji obuhvaćaju:

najmanja dopuštena veliĉina graĊevne ĉestice iznosi 500 m2.

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi 0,60. najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0 najveći dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi (P0+P+2+PK). najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi 12,5 m mjereno od konaĉno


oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i proĉelja, pri ĉemu se kod zahvata moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz.

vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog, ravnog i




0.






unutar graĊevne ĉestice treba osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine

zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao kulturna ili prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog Ministarstva kulture - konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode.

Uvjeti za rekonstrukciju graĊevina ugostiteljsko-turistiĉke namjene

(hotel)

Planom se dozvoljava rekonstrukcija ili obnova postojećih graĊevina ugostiteljsko-turistiĉke namjene (hotel), gdje se zahvati mogu provoditi uz slijedeće uvjete: rekonstrukcija ili obnova postojeće graĊevine provodi se unutar zateĉene

graĊevne ĉestice bez obzira na njezinu površinu, ako se rekonstrukcijom ili obnovom postojeće graĊevine povećava njen

gabarit, ista je moguća samo u okvirima slijedećih ograniĉenja: maksimalnog koeficijenta izgraĊenosti od Kig = 0,6, maksimalnog koeficijenta iskorištenosti od Kis = 3,0, maksimalnog broja etaţa od Po+P+4 (dio graĊevine od Po+2), maksimalne visine koja iznosi 18,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i

ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

minimalne udaljenosti od rubova graĊevne ĉestice, koja iznosi 3,0 m, minimalne udaljenosti od regulacijskog pravca javne površine (prometne,

zelene) koja iznosi 0,0 m. rekonstrukcija ili obnova postojeće graĊevine kojom se ne povećava njezin

gabarit moguća je bez obzira na veliĉinu graĊevne ĉestice, ostvareni Kig, Kis, broj etaţa, visinu te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova graĊevne ĉestice.


vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog, ravnog i baĉvastog krova, pri ĉemu se u preferira kosi krov sa nagibom od 27

0-45

0.


se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamene opeke, drveta ili metala. Iznimno prilikom ograĊivanja površina specifiĉne namjene unutar ĉestica ugostiteljsko-



turistiĉke namjene (sportsko-rekreativne površine i sl.) visina ograde moţe iznositi maksimalno do 3,0 m.




unutar graĊevne ĉestice treba osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine

zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao kulturna ili prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog Ministarstva kulture - konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode.

3.6.1.2. Uvjeti i način gradnje građevina društvenih djelatnosti

Društvene djelatnosti se smještaju u sklopu zona javne i društvene namjene (D), te mješovite namjene (M1, M2). GraĊevine društvenih djelatnosti, koje se grade u zonama druge namjene proizlaze prvenstveno iz potreba predmetnog dijela naselja (škola, djeĉji vrtić i sl.), a od okolnog podruĉja odvajaju se pojasom ureĊenog ili zaštitnog zelenila širine najmanje 10,0 m. Predškolske ustanove (djeĉje jaslice i djeĉji vrtići) zahtijevaju najmanje 5 m

2 po

djetetu unutarnjeg te 25 m2

po djetetu otvorenog prostora, a kod osnovne škole treba osigurati 10 m

2 po uĉeniku unutarnjeg i 35 m

2/uĉeniku otvorenog prostora. Vanjski

prostori predškolskih i školskih ustanova moraju biti opremljeni suvremenom urbanom opremom (zaštita od sunca, klupe, koševi za otpatke, rasvjeta i sl.), odgovarajućim suvremenim spravama na igralištima (ovisno o dobi djece predmetne graĊevine). GraĊevine kulture i sporta gradit će se i rekonstruirat na površinama namijenjenim ovim djelatnostima. Na graĊevnoj ĉestici na kojoj postoji ili će se graditi graĊevine kulture i sporta dozvoljena je gradnja pratećih sadrţaja (društveni i klupski prostori, ugostiteljski, trgovaĉki i poslovni sadrţaji, svlaĉionice, sanitarije spremišta i sliĉno), uz uvjet da mogu zauzimati najviše 30% graĊevinske brutto površine predmetne graĊevine i da njihova najveća visina do vijenca ne bude veća od visine osnovne graĊevine. Planom je, uz postojeće sportske sadrţaje, omogućena gradnja dodatnih sportskih graĊevina (gledališta, natkrivanje balonom i sl.). Na površinama namijenjenim kulturi i sportu dozvoljena je izgradnja polivalentnih dvorana, koje će se osim za velika sportska dogaĊanja, koristiti i za velika kulturna dogaĊanja.



GraĊevine zdravstva i socijalne skrbi gradit će se i rekonstruirati na površinama namijenjenim ovim djelatnostima. Na graĊevnoj ĉestici za gradnju graĊevina za zdravstvo i socijalnu skrb moţe se graditi jedna ili više graĊevina koje ĉine funkcionalnu cjelinu. Djelatnost primarne zdravstvene zaštite moţe se planirati u prizemljima stambenih, stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih graĊevina.

Postojeće vjerske graĊevine ureĊivat će se i rekonstruirat u skladu s prostornim uvjetima pojedine lokacije uz primjenu posebnih uvjeta za rekonstrukciju graĊevina koje predstavljaju registrirano ili preventivno zaštićeno kulturno dobro. U sklopu graĊevne ĉestice vjerskih graĊevina moguća je uz osnovnu graĊevinu i gradnja pratećih i pomoćnih prostora za druge vjerske funkcije. Planom je predviĊen prostor za graĊevine iz ostalih podruĉja društvenih djelatnosti (upravne funkcije, pravosuĊe, interventne sluţbe, udruge graĊana i sl.) koje se zadrţavaju ili grade kao nove na Planom osiguranim lokacijama u prostorima iskljuĉive namjene ili na površinama drugih namjena (M, M2). Spomenici, spomen obiljeţja i sliĉne graĊevine, graĊevinske brutto površine do 30 m

2, mogu se graditi unutar svih planiranih namjena ovog Plana, ukljuĉivo i unutar

zelenih površina. Planom su obuhvaćene sljedeće graĊevine društvenih djelatnosti:

- upravna namjena (D1), - socijalna namjena (D2), - zdravstvena namjena (D3), - predškolska namjena (D4), - školska namjena (D5), - visoko uĉilište (D6), - kulturna namjena (D7), - vjerska namjena (D8), - policija (D9) - vatrogasci (D10).

Uvjeti za izgradnju građevina javne i društvene namjene kao i

rekonstrukcija postojećih građevina za obavljanje tih djelatnosti:

Najmanja dopuštena površina graĊevne ĉestice za gradnju graĊevina javne i društvene namjene iznosi: za graĊevinu predškolske namjene 4000 m

2 (D4),

za graĊevinu školske namjene 10.000 m2 (D5),

graĊevina kulture i športa 8.000 m2,

graĊevina zdravstvene skrbi 2000 m2,

interventne sluţbe 5000 m2,

Najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi: za predškolsku graĊevinu 0,5 za školsku graĊevinu 0,5



graĊevina kulture i športa 0.5 graĊevina zdravstvene skrbi 0.5 interventne sluţbe 0,5

Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi: za predškolsku graĊevinu 1,0 za školsku graĊevinu 1,0 graĊevina kulture i športa 1,0 graĊevina zdravstvene skrbi 1,0 interventne sluţbe 1,0

Najveća dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi: za predškolsku graĊevinu: podrum, prizemlje i jedna nadzemna etaţa (P0 +P+1), za školsku graĊevinu: podrum, prizemlje i dvije nadzemne etaţe (P0+P+2) graĊevina kulture i športa: podrum, prizemlje i dvije nadzemne etaţe (P0+P+2) graĊevina zdravstvene skrbi : podrum, prizemlje i dvije nadzemne etaţe (P0+P+2) interventne sluţbe: podrum, prizemlje i dvije nadzemne etaţe (P0+P+2)

Najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi: - za predškolsku graĊevinu: 9,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. - za školsku graĊevinu: 12,5 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. - graĊevina kulture i športa: 14,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. - graĊevina zdravstvene skrbi: 10,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata. - interventne sluţbe: 10,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

Najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi: -za predškolsku graĊevinu 8,0 m, -za školsku graĊevinu 8,0 m, - graĊevina kulture i športa: - min.h/2, ali ne manje od 6 m. - graĊevina zdravstvene skrbi 8,0 m, - interventne sluţbe 8,0 m,

Najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi: -za predškolsku graĊevinu 8,0 m -za školsku graĊevinu 8,0 m, - graĊevina kulture i športa 10 m - graĊevina zdravstvene skrbi 8,0m, - interventne sluţbe: 8,0 m,

oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i proĉelja, pri ĉemu se moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz.

vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog, ravnog i baĉvastog krova, pri ĉemu se preferira kosi krov sa nagibom od 27

o-45

o.

potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40% graĊevne ĉestice pri ĉemu je potrebno valorizirati, zaštititi i uklopiti svo zateĉeno vrijedno zelenilo.



oko graĊevnih ĉestica ograda se u pravilu ne izvodi. U sluĉaju izgradnje ograde visina iste ograniĉava se sa najviše 1,20 m, a moţe se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamene opeke, drveta ili metala. Iznimno prilikom ograĊivanja površina specifiĉne namjene unutar ĉestica društvenih djelatnosti (sportsko-rekreativne površine i sl.) visina ograde moţe iznositi maksimalno do 3,0 m.





prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode.

Uvjeti za izgradnju graĊevina javne i društvene namjene unutar zona

mješovite namjene (M1, M2) UtvrĊuju se uvjeti za smještaj graĊevina društvenih djelatnosti unutar zona mješovite namjene (M1, M2) koji obuhvaćaju: najmanja površina graĊevne ĉestice iznosi 500 m

2

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi: 0,4 najveći dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi za novu gradnju, interpolaciju i

rekonstrukciju: podrum, prizemlje i dvije nadzemne etaţe (P0 + P + 2). najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi za novu gradnju, interpolaciju i

rekonstrukciju -10 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

najmanja udaljenost graĊevine od granica graĊevne ĉestice iznosi 4,0 m. najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m. oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i proĉelja,

pri ĉemu se moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz. vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog, ravnog i

baĉvastog krova, pri ĉemu se preferira kosi krov sa nagibom od 27o-45

o.




graĊevna ĉestica mora imati neposredan pristup na izgraĊenu javno-prometnu površinu ili onu za ĉiju je izgradnju izdana pravomoćna graĊevna dozvola. Ukoliko se izvodi poseban pristupni put, njegova najmanja širina iznosi 6,0 m iznimno 5,0



m, a najveća duţina moţe biti do 50,0 m. graĊevna ĉestica mora biti prikljuĉena na sustave vodoopskrbe, odvodnje

(otpadnih i oborinskih voda), elektroopskrbe i telekomunikacija. unutar graĊevne ĉestice (na površini terena ili ukopano kao garaţna graĊevina)

treba osigurati potreban broj parkirališno/garaţnih mjesta. prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine koje

su zaštićene kao kulturno dobro treba ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture – nadleţnog konzervatorskog odjela.

Uvjeti za rekonstrukciju graĊevina javne i društvene namjene

Planom se dozvoljava rekonstrukcija i obnova postojećih graĊevina društvenih djelatnosti, gdje se zahvati mogu provoditi uz slijedeće uvjete: rekonstrukcija i obnova postojeće graĊevine provodi se u okvirima zateĉene

graĊevne ĉestice bez obzira na njezinu površinu, ako se rekonstrukcijom ili obnovom postojeće graĊevine povećava njezin gabarit,

ista je moguća samo u okvirima slijedećih ograniĉenja: maksimalnog koeficijenta izgraĊenosti (Kig) od 0,6, maksimalnog koeficijenta iskorištenosti (Kis) od 2,0, maksimalnog broja etaţa od Po+P+2, maksimalne visine koja iznosi 12,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog

terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

minimalne udaljenosti od rubova graĊevne ĉestice koja iznosi 3,0 m, minimalne udaljenosti od regulacijskog pravca javne površine (prometne, zelene)

koja iznosi 3,0 m. rekonstrukcija ili obnova postojeće graĊevine kojom se ne povećava njezin gabarit

moguća je bez obzira na veliĉinu graĊevne ĉestice, ostvareni Kig i Kis, broj etaţa, visinu te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova graĊevne ĉestice.

oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i proĉelja, pri ĉemu se moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz.

vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog, ravnog i baĉvastog krova, pri ĉemu se preferira kosi krov sa nagibom od 27

o-45

o.







prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine koje



su zaštićene kao kulturno dobro treba ishoditi posebne uvjete Ministarstva kulture – nadleţnog konzervatorskog odjela.

3.6.1.3. Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina

Stanovanje, kao osnovna namjena, predviĊa se u zonama stambene i mješovite (M1 - mješovita, preteţno stambena namjena i M2 - mješovita, preteţno poslovna namjena), dok u zonama ostalih namjena stanovanje nije dozvoljeno. Stambene graĊevine mogu se prema naĉinu gradnje graditi kao: - individualne graĊevine sa najviše do 3 stambene jedinice, - višestambene graĊevine sa više od 3 stambene jedinice. Prema namjeni stambene graĊevine mogu biti: - mješovite, stambeno-poslovne, preteţito stambene (M1). Na graĊevnoj ĉestici stambene graĊevine moţe se, osim stambene ili stambeno - poslovne graĊevine, graditi:

- pomoćne graĊevine u funkciji stambenog prostora smatraju se: garaţe, spremišta, drvarnice, ljetne kuhinje, kotlovnice, nadstrešnice i sliĉno.

- manje poslovne graĊevine za obavljanje poslovne ili ugostiteljsko-turistiĉke djelatnosti do

- najveće površine od 100 m2 graĊevne brutto površine te obuhvaćaju slijedeće

ĉiste i tihe - djelatnosti: - trgovine maloprodaje, - ĉiste i tihe usluţne, servisne i zanatske-obrtniĉke djelatnosti bez opasnosti od

poţara, eksplozije i nepovoljnih utjecaja na okoliš, - ugostiteljske graĊevine osim tipova noćni bar, noćni klub, disko-bar i disko- klub, - ljekarne i lijeĉniĉke ordinacije, poljoprivredne ljekarne, - uredi, - turistiĉki smještaj.

Uvjeti rekonstrukcije ili obnove stambenih i stambeno-poslovnih

graĊevina Uvjeti rekonstrukcije ili obnove stambenih i stambeno-poslovnih graĊevina, koji se odnose i primjenjuju za postojeće graĊevine na postojećim ĉesticama, neovisno o veliĉini ĉestice: najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi: za samostojeće graĊevine 0,40, za dvojne i skupne graĊevine 0,6. najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi: za samostojeće graĊevine 1,20, za dvojne i skupne graĊevine 1,50. najveći dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi za sve tipove graĊevina

podrum, prizemlje i dvije nadzemne etaţe (P0 + P + 2). najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi za sve tipove graĊevina 11,0 m

mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.




vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog ili ravnog krova preferira kosi krov sa nagibom od 27

0-45

0.

potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% graĊevne ĉestice. oko graĊevnih ĉestica u pravilu se izvodi ograda. U sluĉaju izgradnje ograde

visina iste ograniĉava se sa najviše 1,20 m, a moţe se izvesti kao zelena ili uz korištenje kamene opeke, drveta ili metala.




unutar graĊevne ĉestice (na površini terena ili ukopano kao garaţna graĊevina) treba osigurati potreban broj parkirališno/garaţnih mjesta,

prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode.

Uvjeti gradnje stambenih i stambeno-poslovnih graĊevina

Uvjeti gradnje stambenih i stambeno-poslovnih graĊevina, koji se odnose i primjenjuju za novu gradnju:

najmanja dopuštena površina graĊevne ĉestice iznosi 400 m2,

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi 0,35. najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0, najveća dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi: podrum, prizemlje i dvije etaţe

(P0+P+2) najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi: 11,0 m mjereno od konaĉno


najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi 5,0 m. najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m. oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i

proĉelja, pri ĉemu se kod zahvata moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz. vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog ili ravnog

krova preferira kosi krov sa nagibom od 270-45

0.

potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% graĊevne ĉestice, oko graĊevnih ĉestica u pravilu se izvodi ograda. U sluĉaju izgradnje ograde








rekonstrukcija ili obnova postojećih graĊevina kojom se ne povećava njezin gabarit moguća je bez obzira na veliĉinu graĊevne ĉestice, ostvarene koeficijente izgraĊenosti i iskorištenosti graĊevne ĉestice, broj etaţa i visinu, te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova graĊevne ĉestice.


Uvjeti gradnje postojećih graĊevina

Uvjeti gradnje postojećih graĊevina koje prilikom rekonstrukcije povećavaju gabarit:

najmanja površina graĊevne ĉestice iznosi: za samostojeće graĊevine 400m

2,

za dvojne i skupne graĊevine 300m2.

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi: za samostojeće graĊevine 0,35, za dvojne i skupne graĊevine 0,35.

Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi: za samostojeće graĊevine 1,20, za dvojne i skupne graĊevine 1,20.

Najveći dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi za sve tipove graĊevina podrum, prizemlje i dvije nadzemne etaţe (P0+P +2).

Najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi za sve tipove graĊevina 11,0 m mjereno od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

Rekonstrukcija ili obnova postojećih graĊevina kojom se ne povećava njezin gabarit moguća je bez obzira na veliĉinu graĊevne ĉestice, ostvarene koeficijente izgraĊenosti i iskorištenosti graĊevne ĉestice, broj etaţa i visinu, te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova graĊevne ĉestice.

Prilikom izgradnje u zonama zaštite kulturno povijesne cjeline ili uz graĊevine zaštićene kao kulturno dobro, odnosno unutar podruĉja zaštićenog kao prirodna vrijednost, treba ishoditi posebne uvjete nadleţnog konzervatorskog odjela odnosno sluţbe zaštite prirode.

Višestambene građevine Gradnja višestambenih graĊevina provodi se u zonama mješovite, stambeno-poslovne namjene (M1). Na graĊevnoj ĉestici višestambene graĊevine moţe se graditi samo jedna višestambena graĊevina i garaţe koje su u funkciji stambenog prostora, a koje je moguće graditi na terenu u sklopu graĊevine, odnosno kao podzemne garaţe. Pomoćni sadrţaji u funkciji stambenog prostora (spremišta, drvarnice, kotlovnice i sliĉno) mogu se graditi samo u sklopu višestambene graĊevine. U sklopu višestambenih graĊevina mogu se osim stambenog prostora nalaziti: sadrţaji javne i društvene namjene, koji obuhvaćaju prostore:



- udruga, - uprave, - kulture i prosvjete, - socijalne skrbi (djeĉji vrtić i sl.), - zdravstva (ambulanta, ljeĉniĉka ordinacija, ljekarna i sl.). - ugostiteljsko - turistiĉki i poslovni prostori, ĉiste i tihe namjene obuhvaćaju: - financijske i poštanske usluge, usluge osiguranja i sl., - trgovine maloprodaje s pratećim skladišnim prostorom površine do 100 m

2

(smješten u podrumskoj etaţi), - ugostiteljsko - turistiĉki sadrţaji osim sadrţaja: noćni bar, noćni klub, disko bar

i disko klub, - uredi.

Uvjeti gradnje višestambenih graĊevina Uvjeti gradnje za novu gradnju i rekonstrukciju postojećih graĊevina:

najmanja dopuštena površina graĊevne ĉestice za gradnju graĊevina višestambene namjene iznosi 2000 m

2,

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi 0,35, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,20, najveća dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaţe

(P0+P+2+Pk) najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi 12,0 m mjereno od konaĉno


najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi 8,0 m. najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m. oblikovanje graĊevine treba izvesti suvremenim tretmanom volumena i

proĉelja, pri ĉemu se kod zahvata moţe primijeniti i autohtoni oblikovni izraz. vrsta i nagib krova nisu ograniĉeni te je moguća primjena kosog ili ravnog

krova preferira kosi krov sa nagibom od 270-45

0.

potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 20% graĊevne ĉestice, oko graĊevnih ĉestica u pravilu se izvodi ograda. U sluĉaju izgradnje ograde







rekonstrukcija ili obnova postojećih graĊevina kojom se ne povećava njezin



gabarit moguća je bez obzira na veliĉinu graĊevne ĉestice, ostvarene koeficijente izgraĊenosti i iskorištenosti graĊevne ĉestice, broj etaţa i visinu, te udaljenosti od regulacijskog pravca ili drugih rubova graĊevne ĉestice.

Postojeće graĊevine koje prilikom rekonstrukcije povećavaju gabarit grade se bez obzira na veliĉinu zateĉene graĊevne ĉestice prema uvjetima:

najveći dozvoljeni koeficijent izgraĊenosti (kig) iznosi 0,35, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,20, najveća dozvoljeni broj etaţa graĊevine iznosi podrum, prizemlje i dvije etaţe

(P0+P+2+Pk) najveća dozvoljena visina graĊevine iznosi 12,0 m mjereno od konaĉno


najmanja udaljenost graĊevine do ruba graĊevne ĉestice iznosi 8,0 m. najmanja udaljenost graĊevine od regulacijskog pravca iznosi 8,0 m.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno

povijesnih i ambijentalnih cijelina

3.6.2.1. Prirodne vrijednosti i posebnosti

Zaštita prirodnih vrijednosti mogla bi se svesti u segment oĉuvanja postojećih krajobraznih vrijednosti i zateĉenih površina ureĊenog javnog zelenila te prostora pod visokom vegetacijom kroz ograniĉeno širenje zona izgradnje uz intenciju daljnjeg proširenja ureĊenih zelenih površina. Obuhvaćeni prostor UPU-om grada Otoĉca nema zaštićenih dijelova prirode. Gradski park u Otoĉcu planom višeg reda – Prostornim planom Ţupanije Liĉko-senjske predloţen za zaštitu kao spomenik parkovne arhitekture. Vrijednost i oĉuvanost prirodnih, krajobrazno estetskih, kulturno povijesnih i antropogenih elemenata, njihova ravnomjernazastupljenost u prostoru, te cjelovitost promatranog podruĉja unutar UPU-a predloţen je PPU Grada Otoĉca kao kulturni krajobraz Gacke. Glavnu kvalitetu tog prostora ĉini njegov prirodni - pejzaţni izgled. Ta kvaliteta se moţe najprije uoĉiti u vizuri iz Fortice, odakle se pruţa vrlo atraktivan pogled na grad. Prema tome, glavni cilj Plana je da odreĊenim koncipiranjem razvoja grada oĉuva prisutnu pejzaţnu komponentu šumovitih breţuljaka i glavica s elementima prostranosti polja i livada kao dio zateĉenih kvaliteta. Ĉuvanjem okolnog prostora od daljnje veće izgradnje uz uvlaĉenje zelenih pojaseva (podruĉje Otok, Lozica, Pakalj, Forcuranje, Brezik, Podumac, Umac i dr.) u strukturu naselja zadrţana je u potpunosti postojeća pejzaţna kvaliteta u kontaktu urbanog i slobodnog prirodnog prostora. Prirodne i krajobrazne vrijednosti grada Otoĉca ĉine dva glavna elementa:

● Sustav vodotoka Gacke (povijesno i današnje stanje) i okolne neizgraĊene površine

● Brda unutar i oko uţeg gradskog podruĉja: Fortica, Forcuranje, Umac.



Ovi elementi sastavni su i neodvojivi dio kulturno povijesne cjeline grada. Zaštita ovih prirodnih vrijednosti od daljnjih devastacija, izravno je povezana sa zaštitom kulturno povijesne cjeline Otoĉca te predstavlja preduvjet njenog oĉuvanja i prezentacije.

Rijeka Gacka i okolne neizgrađene površine

Potrebno je provesti mjere zaštite i oĉuvanja ĉitavog vodotoka Gacke u ekološkom, hidrotehniĉkom i prostorno estetskom smislu:

● kanaliziranje i proĉišćavanje otpadnih voda

● ĉišćenje zapuštenih rukavaca oko Starog grada

● zabrana daljnjeg zatrpavanja i nasipavanja obalnih zona Gacke, suhih i povremeno plavljenih rukavaca, ponora i kanala, te nekad moĉvarnih, danas još neizgraĊenih prostora livada, vrtova, voćnjaka i oranica izmeĊu povijesnih dijelova grada i to:

- prostor izmeĊu ul. I. Senjanina, R. Boškovića i bivše industrije - prostor izmeĊu ul. R. Boškovića, Fortiĉke i rijeke Gacke - prostor zapadno od sjevernog kraka rijeke Gacke, sjeverno od kanala

Vivoze, istoĉno od ul. A. Starĉevića (Otok, Lozica) - osiguranje optimalne koliĉine vode što zahtjeva povećanje u odnosu na

zateĉeno stanje - uklanjanje napuštenih industrijskih graĊevina jugozapadno od Starog

grada, te sanaciju terena neposredno uz rukavac oko ostataka zidina Starog grada.

Brda Fortica, Forcuranje, Umac, Pakalj Ova brda moraju saĉuvati svoja prirodna obiljeţja kao naglašeni krajobrazni okvir grada Otoĉca.



Brdo Fortica zatvara povijesni prostor grada sa sjeverne strane, te predstavlja skladnu pozadinu izgradnji u podnoţju. Osim toga na Fortici se nalaze elementi kulturne baštine i to ostaci utvrde Fortice, Kapela Majke Boţje od sedam ţalosti, te povijesni prilazni putevi. Osim oĉuvanja i prezentacije spomenutih elemenata kulturne baštine potrebno je provesti hortikulturno ureĊenje padina brda koje u doba funkcioniranja utvrde nisu bile obrasle. U tu svrhu predviĊa se izrada projekta ureĊenja na temelju konzervatorske podloge i analize današnjih vizura. UreĊenjem se mora u potpunosti saĉuvati karakter prirodnog krajobraza brda. Postojeći povijesni put do Fortice treba zadrţati i obnoviti u izvornom obliku i obradi.

Brdo Forcuranje se uzdiţe nad sjeverozapadnim povijesnim prilazom gradu. U podnoţju se nalazi povijesna izgradnja uz ul. I. Senjanina. Izgradnju je potrebno zadrţati u podnoţju brda. Nije prihvatljivo formiranje novih graĊevinskih zona na padinama brda. Moguća je izgradnja unutar već formiranih graĊevinskih podruĉja i popunjavanje uliĉnog poteza izgradnjom pojedinaĉnih obiteljskih graĊevina. Planirana obilaznica mora se voditi najniţom mogućom trasom te u najvećoj mjeri uklopiti u krajobraz.

Pošumljeno brdo Umac, jugoistoĉno od gradske jezgre, nema povijesne izgradnje neposredno u podnoţju, osim u s juţne strane gdje mu se pribliţava povijesna izgradnja prigradskog naselja Luka. Na vrhu brda nalazi se vidikovac. Potrebno je zadrţati zateĉeno stanje uz mogućnost ureĊenja park – šume sa stazama bez ĉvrste izgradnje. Na vrhu je moguće urediti vidikovac s manjim pratećim sadrţajima koji se ne smiju nametati u vizuri iz grada.

Brdo Pakalj mora u potpunosti saĉuvati postojeća prirodna obiljeţja. Moguće je ureĊenje šumskih staza do vrha.

Uvjeti i mjere zaštite prirode Urbanistiĉkim planom ureĊenja stvaruju se uvjeti za zaštitu prirode kroz oĉuvanje

biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena podruĉja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

U cilju oĉuvanja biološke raznolikosti treba oĉuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, ţivice koje se nalaze izmeĊu obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje; osobito treba štititi podruĉja prirodnih vodotoka i vlaţnih livada.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te odrţivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

Prilikom zahvata na ureĊenju i regulaciji vodotoka sa ciljem spreĉavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje, te planirati zahvat na naĉin da se zadrţi doprirodno stanje vodotoka.

U cilju oĉuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi problemska podruĉja i trendove koji ugroţavaju krajobrazne vrijednosti, te u skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne toĉke te vrhove uzvisina.

U urbanim podruĉjima u cilju poboljšanja ekoloških i mikroklimatskih prilika mora se stvoriti kvalitetan zeleni sustav grada u vidu mreţe parkova, drvoreda i tratina koja proţima grad te se povezuje sa prirodnim podruĉjem izvan grada.

Pri oblikovanju graĊevina (posebice onih koji se mogu graditi izvan naselja) treba



koristiti materijale i boje prilagoĊene prirodnim obiljeţjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

Za planirani zahvat u podruĉju ekološke mreţe koji sami ili sa drugim zahvatima moţe imati znaĉajan utjecaj na ciljeve oĉuvanja i cjelovitost podruĉja ekološke mreţe, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za podruĉje ekološke mreţe sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Za graĊenje i izvoĊenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatraţiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadleţnog tijela drţavne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Ekološki vrijedna podruĉja koja se nalaze na podruĉju obuhvata UPU treba saĉuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama za oĉuvanje stanišnih tipova.

Na podruĉju obuhvata UPU utvrĊena su ugroţena i rijetka staništa (subatlanski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatima, submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci i mezofilne i neutrofilne ĉiste bukove šume), za koje treba provoditi slijedeće mjere oĉuvanja:

treba oĉuvati biološke vrste znaĉajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo oĉuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring).

travnjacima i livadama potrebno je gospodariti putem ispaše i reţimom košnje, treba sprijeĉiti njihove zarastanje te ih ne treba pretvarati u nove obradive površine,

potrebno je poticati tradicionalan naĉin poljodjelstva i stoĉarstva, treba oĉuvati vlaţna staništa (vodotoke, vlaţne livade, mrtve rukavce...), sprijeĉiti širenje intenzivne poljoprivrede i melioracije i sl.

u gospodarenju šumama treba oĉuvati šumske ĉistine (livade, pašnjake i dr.) šumske rubove, produljiti sjeĉivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposjećene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu.

Podruĉje obuhvata UPU Grada Otoĉca nalazi se unutar ekološke mreţe (Uredba o proglašenju ekološke mreţe (Narodne novine 109/07)), podruĉja vaţnog za ptice kod podruĉja ekološke mreţe HR 1000021 „Liĉka krška polja“ te predstavlja potencijalno Natura 2000 podruĉje.

Uvjeti i mjere zaštite kulturnog krajobraza

Kulturni krajobraz Gacke doline S obzirom na visoku vrijednost i oĉuvanost prirodnih, krajobrazno estetskih, kulturno povijesnih i antropogenih elemenata, njihovu ravnomjernu zastupljenost u prostoru, te cjelovitost promatranog podruĉja, kao i na opterećenost prostora suvremenim zahtjevima u prostoru, temeljem PPUG Otoĉca uspostavljena je zaštita Kulturnog krajobraza Gacke, u koji spada i prostor obuhvata UPU Otoĉac. Na prostoru grada Otoĉca nalazi se i najveća koncentracija graditeljske kulturne baštine unutar Gacke doline, koja s prirodnim elementima ĉini neodvojivu cjelinu. Osobito prirodno okruţenje predstavljalo je, od pretpovijesti do danas, okvir za stvaranje naselja i korištenje prostora. Osim navedenih prirodnih vrijednosti prostora,



glavni ĉimbenik Kulturnog krajobraza Gacke je povijesna slojevitost i osobitost koju obiljeţavaju predpovijest, antika, srednji vijek, te razdoblje Vojne granice. Ova povijesna razdoblja stvorila su i glavne tematske skupine kulturne baštine na podruĉju Otoĉca a to su:

arheologija (pretpovijest, antika, srednji vijek) graditeljstvo razdoblja Vojne Krajine

Kulturnu baštinu na području obuhvata UPU Otočca čine slijedeće vrste:

kulturno povijesna cjelina grada Otoĉca pojedinaĉne graĊevine (stambene i gospodarske, javne-civilne,

sakralne, vojne, industrijske, tehniĉko-komunalne, memorijalne) arheološki lokaliteti povijesna oprema naselja i okućnica

Povijesni znaĉaj ovog prostora kao komunikacijskog koridora potvrĊen je i danas izgradnjom autoceste Zagreb – Split (sastavni dio buduće Jadransko Jonske autoceste) koja na cijeloj dionici od Brloga preko Otoĉca do Ramljana otvara najatraktivnije vizure i pristup na ovo podruĉje. Stoga kulturni krajobraz Gacke predstavlja prostor od posebnog znaĉaja u nacionalnim okvirima, a prometnim povezivanjem dobiva i meĊunarodni znaĉaj. Gacka dolina zbog svog položaja i zemljopisnog značaja izložena je i ugrožena mnogim suvremenim prostornim zahtjevima od kojih su najvažniji: prometni koridori i sustavi (autocesta, ţeljeznica, zraĉna luka), tehniĉki sustavi (infrastruktura, dalekovodi, energetska postrojenja, odašiljaĉi i antenski stupovi), širenje sadrţaja i nove funkcije, posebno grada Otoĉca (industrija,

gospodarske zone). Za podruĉje kulturnog krajobraza Gacke doline s obzirom na prethodno utvrĊene elemente vrednovanja propisuju se slijedeće mjere zaštite: Svi zahvati graĊenja u prostoru moraju poštivati mjere zaštite navedene u Prostornom planu ureĊenja grada Otoĉca, u poglavlju Opće mjere i uvjeti zaštite, Prirodne i krajobrazne vrijednosti, Naselja, GraĊevine, Oprema prostora, Suvremene tehniĉke graĊevine i sustavi. “Trase dalekovoda treba voditi postojećim koridorima, odnosno na način da budu najmanje uočljivi. Vođenje dalekovoda preko brda i uzvisina unutar Gacke doline nije prihvatljivo. Položaje antenskih stupova i odašiljača potrebno je odrediti na temelju posebnog elaborata koji će objediniti sve potrebe, uz poštivanje zahtjeva za zaštitu arheološke i prirodne baštine. U tom smislu nije dopuštena postava navedenih uređaja bez predhodnih arheoloških istraživanja. Gospodarsku zonu grada Otočca potrebno je vizualno izolirati i neutralizirati odgovarajućim hortikulturnim rješenjem. Podrazumjeva se sadnja autohtonog visokog i niskog zelenila oko i unutar zone. Građevine treba oblikovati što neutralnije u vizualnom smislu. Obavezno je donošenje Detaljnog plana uređenja. (Mjere iz poglavlja Opće mjere i uvjeti, Građevine, Gospodarske građevine, varijanta B,)



Konzervatorskom postupku pri nadležnom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture podliježu svi zahvati na prometnoj i energatskoj infrastrukturi, izgradnja građevina javne namjene, te gospodarsko industrijskih kapaciteta.”

2

3.6.2.2. Kulturno povijesne i ambijentalne cjeline

Mjere zaštite kulturno povijesne cjeline grada Otoĉca Zateĉene prirodne i kulturno povijesne vrijednosti u prostoru obuhvata plana potrebno je oĉuvati, zaštititi, rehabilitirati i prezentirati u cilju osiguranja kvalitetnog ţivotnog okoliša, te stvaranja dodatne vrijednosti prostora. U tom smislu zaštita se temelji na dvije osnovne razine i to:

1. Oĉuvanje, zaštita i prezentacija bitnih vrijednosti ukupne slike grada u prostoru visoke krajobrazne vrijednosti, s naglaskom na saĉuvanu povijesno-urbanu strukturu proţetu dijelovima prirodnog krajobraza.

2. Oĉuvanje, obnova i prezentacija povijesne graĊevinske strukture grada.

Opće mjere zaštite kulturno povijesne cjeline grada Otoĉca:

ĉuvanje i primjereno korištenje prirodnih prostora unutar i oko grada

koji predstavljaju dobro oĉuvani okoliš povijesne urbane strukture, primjereno planiranje i smještaj cestovne, komunalne i ostale

infrastrukture te nove izgradnje, eliminacija šetnih i degradirajućih faktora kao što je neĉista ili

nepovoljno smještena industrija i sliĉno, oĉuvanje i isticanje vrijednih panoramskih vizura i vizurnih pravaca

prema naselju te iz naselja prema okolnom krajobrazu, oĉuvanje svih karakteristiĉnih prirodnih topografskih vrijednosti koje su

izravno utjecale na morfologiju urbanog prostora, posebno vodotoka rijeke Gacke sa preostalim prirodnim obalama, te svih njenih rukavaca, ogranaka i ponora bez obzira na današni vodni reţim; kraških oblika kao što su vrtaĉe, škrape i sl.,

oĉuvanje arheoloških vrijednosti, oĉuvanje povijesne urbane matrice i urbane silhuete, oĉuvanje povijesne organizacije i ureĊenja ĉestica, oĉuvanje, odrţavanje i obnova povijesne graĊevinske strukture, koju

ĉine povijesne graĊevine i sklopovi i to: stambene i gospodarske, javne-civilne, sakralne, vojne, industrijske, tehniĉko-komunalne, memorijalne,

oĉuvanje, odrţavanje i obnova povijesnih oblika urbane opreme i ureĊenja kao što su: ograde, bunari, podzidi, obrada hodnih i kolnih površina (kaldrme i oploĉenja), elementi opreme starih cesta i ulica, ostaci elemenata povijesne javne rasvjete, parkovno ureĊenje,

planiranje novih podruĉja izgradnje prema zateĉenim krakteristikama terena, uz poštivanje i kreativno nadopunjavanje gradske silhuete u duhu lokalne tipologije izgradnje uz kvalitetan odnos prema okolnom prirodnom krajobrazu visoke vrijednosti,

2 Mjere i uvjeti zaštite - Prostorni plan uređenja Grada Otočca



interpolacije na mjestima srušenih povijesnih graĊevina u povijesnoj jezgri u cilju njene konsolidacije,

regulacijski zahvati u cilju sreĊivanja nedefiniranih, degradiranih i konfliktnih prostornih situacija,

uklanjanje ili preoblikovanje graĊevina i struktura koje stvaraju nesklad u prostoru,

odreĊivanje i uvoĊenje primjerene namjene za pojedinaĉne graĊevine i dijelove gradskog prostora,

u opremanju i oblikovanju vanjskih dijelova graĊevina i okućnica nije dopuštena upotreba materijala i proizvoda koji po obliku i vrsti ne odgovaraju ovom podneblju, kao što su kamen iz drugih regija npr. Benkovaĉki kamen, graniti i mramori, betonske balustrade, kanadska šindra.

Reţim zaštite kulturno povijesne cjeline Otoĉca U izradi reţima zaštite primjenjena metodologija integralne zaštite kulturne i prirodne baštine. Zaštita se provodi stupnjevano i definira se unutar pojedinih podruĉja, odnosno zona. Prostor grada Otočca podijeljen je na dvije zone određene prema slijedećim kriterijima:

Sagledavanje ukupnog povijesnog prostora grada. Koncentracija zateĉene povijesne izgradnje i pojedinaĉnih spomeniĉkih

graĊevina. Kvaliteta i stupanj oĉuvanosti povijesno urbane matrice. Kvaliteta i stupanj oĉuvanosti povijesne graĊevinske strukture. Utjecaj prirodnog krajobraza u formiranju slike grada kroz povijest i

danas te stupanj njegove oĉuvanosti. Potencijalna ugroţenost relevantnih povijesno-urbanih i prirodnih

segmenata naselja. Evidentirane ili pretpostavljene arheološke zone.

Na osnovu ovih kriterija utvrđuju se slijedeće zone zaštite:

zona zaštite povijesne urbane strukture -

uţa zona zaštite -ZONA B zona ambijentalne zaštite i zaštite kontaktnih podruĉja -

šira zona zaštite - ZONA C Osim zonske zaštite pojedine graĊevine unutar ili izvan odreĊenih zona zaštite imaju status pojedinaĉnog kulturnog dobra i to registriranog ili preventivno zaštićenog.

Pojedinaĉno zaštićena nepokretna kulturna dobra GraĊevine koje imaju status registriranog ili preventivno zaštićenog kulturnog dobra, mogu se nalaziti u bilo kojoj zoni zaštite ili izvan zaštićenog podruĉja. To su graĊevine ili sklopovi graĊevina koje svojim ukupnim saĉuvanim graditeljsko-arhitektonskim vrijednostima predstavljaju kulturno dobro od lokalnog, regionalnog ili nacionalnog znaĉaja. Cilj zaštite je oĉuvanje obnova i prezentacija izvornog stanja odnosno svih vrijednih arhitektonsko stilskih faza ili elemenata graĊevina.



Svi zahvati na graĊevini moraju biti usmjereni navedenom cilju te ne smiju ugroziti spomeniĉki integritet graĊevine. Prema Zakonu o zaštiti i oĉuvanju kulturnih dobara obavezno je provoĊenje Zakonom propisanog postupka kod svih zahvata na graĊevini i to na graĊevinskoj strukturi, vanjskoj obradi i opremi, te unutrašnjoj obradi i opremi (ako je vrednovana kao sastavni dio ukupne spomeniĉke vrijednosti graĊevine). Postupak podrazumijeva izdavanje mišljenja, posebnih uvjeta i Rješenja o predhodnoj dozvoli za sve navedene zahvate, te vršenje nadzora nad izvoĊenjem radova od stane nadleţnog tijela za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Za sve graĊevine ili obrtniĉke zahvate obavezna je izrada odgovarajuće projektne dokumentacije uz prethodna konzervatorsko-restauratorska istraţivanja po potrebi. Na podruĉju obuhvata ovog plana nalaze se pojedinaĉno zaštićena kulturna dobra i kulturna dobra koja su predloţena za zaštitu.

Oznaka R oznaĉava kulturno dobro zaštićeno (registrirano) prema starom Zakonu o zaštiti spomenika kulture, koje je vaţeće do donošenja revidiranog rješenja prema vaţećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Oznaka Z oznaĉava kulturna dobra nad kojima je provedena revizija stare zaštite ili novo zaštićena kulturna dobra.

Zaštićena nepokretna kulturna dobra

1. Povijesna urbanistiĉka cjelina Otoĉca

VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 730, registrirano STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro



2. Ţupna crkva Sv. Trojstva

SAKRALNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE:R247, revidirano, Z2319 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro



3. Parohijska crkva Sv. Georgija

4. Kapela Sedam ţalosti BDM „kalvarija“

SAKRALNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: Z 3181 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro

SAKRALNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: Z 2373 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro



5. Kapela Bezgrešnog zaĉeća BDM, U l. Ive Senjanina

6. Ive Senjanina 20

SAKRALNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: Z 2585 STATUS ZAŠTITE:zaštićeno kulturno dobro

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA:lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 727 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro



7. Ive Senjanina 7

8. Petra Zrinskog 5

VOJNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 726 STATUS ZAŠTITE: registrirano kulturno dobro

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 729 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro



9. RuĊera Boškovića 2

10. RuĊera Boškovića 4, R 724

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 724 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 652 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro



11. Fortiĉka 1

12. Ulica kralja Zvonimira 11

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 725 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro

VOJNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 728 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro



13. Ulica kralja Zvonimira 37, Narodno sveuĉilište,

14. Arheološki lokalitet Fortica

MEMORIJALNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: MG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 194 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro

ARHEOLOŠKI LOKALITET

KARTOGRAFSKA OZNAKA: AL VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: R 308 STATUS ZAŠTITE:registrirano kulturno dobro



Nepokretna kulturna dobra predloţena za zaštitu (postupak u tijeku)

1. Ive Senjanina 27 ( upravno stambeni kompleks stare pilane)

2. Ive Senjanina 10

CIVILNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro



3. Petra Zrinskog 2

4. RuĊera Boškovića 10

VOJNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro



5. Fortiĉka 2 (kompleks stare bolnice s bivšom mrtvaĉnicom)

CIVILNA GRAĐEVINA – javna namjena

KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro



6. Fortiĉka 7 (dvije graĊevine u kompleksu stare pivovare:

stari vojni magazin i pogon pivovare s dimnjakom)

CIVILNA GRAĐEVINA - javna namjena




7. Fortiĉka 11

8. Ante Starĉevića 1 (na arheol. lokalitetu starog grada Otoĉca)

STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro

VOJNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlgo za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro



9. Ulica Ćirila i Metoda 6, stara škola



KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro







STAMBENA GRAĐEVINA


CIVILNA GRAĐEVINA – Javna namjena






STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinaĉno kulturno dobro

STAMBENA GRAĐEVINA






STAMBENA GRAĐEVINA


STAMBENA GRAĐEVINA





18. Trg dr. Franje TuĊmana 7

STAMBENA GRAĐEVINA


STAMBENA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: SG VALORIZACIJA: lokalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinaĉno kulturno dobro






KARTOGRAFSKA OZNAKA: CG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE:prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro

STAMBENA GRAĐEVINA – Ţupni dvor




21. Ulica bana Jelaĉića 16

22. Ulica bana Jelaĉića 24, kompleks vojarne

CIVILNA GRAĐEVINA


VOJNA GRAĐEVINA

KARTOGRAFSKA OZNAKA: VG VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE: pojedinaĉno kulturno dobro



23. Ulica bana Jelaĉića (k.ĉ. 3627) stari vojni magazin

24. Ulica Ljudevita Gaja, Vojne konjušnice, dvije zgrade

VOJNA GRAĐEVINA


VOJNA GRAĐEVINA




25. Kameni most preko Gacke

26. Stari grad Otoĉac, arheološki lokalitet

CIVILNA GRAĐEVINA


ARHEOLOŠKI LOKALITET

KARTOGRAFSKA OZNAKA: AL VALORIZACIJA: regionalni znaĉaj STANJE ZAŠTITE: prijedlog za zaštitu STATUS ZAŠTITE:pojedinaĉno kulturno dobro



Zona zaštite povijesne urbane strukture

Uţa zona zaštite - zona B Zona B obuhvaća tri dijela povijesne urbane strukture gdje je na povijesnoj matrici saĉuvana najveća koncentracija graĊevina povijesne graditeljske baštine. Ovi dijelovi ujedno predstavljaju tri povijesno formirane cjeline i to:

Donji grad – poĉetak Ulice Ive Senjanina, Ulicu RuĊera Boškovića, poĉetak Ulice Ante Starĉevića sa Starim Gradom, poĉetak Ulice Petra Zrinskog.

Fortica – dio Fortiĉke ulice te brdo Forticu,

Gornji grad (Novi Otoĉac) – ulicu kralja Zvonimira, Trg dr. Franje TuĊmana, Trg popa Marka Mesića, poĉetak Ulice bana Jelaĉića, Vatrogasnu ulicu, dio Ulice Ćirila I Metoda. Režim i modaliteti zaštite Obavezna je zaštita i oĉuvanje povijesne urbane matrice te osnovne slike i karakteristika prostora u cjelini, svih povijesnih graĊevina, sklopova i kompleksa graditeljske baštine, karakteristiĉnih elemenata povijesne opreme zgrada, urbane opreme i obrade površina. U neizgraĊenim podruĉjima oko Gacke nije dopuštena izgradnja. Na području uže zone zaštite predviđaju se načelno slijedeći zahvati: Potrebni zahvati: Odrţavanje, popravci i obnova graĊevina povijesnog graditeljstva. Restitucija i rekonstrukcija graĊevina ili dijelova graĊevina ĉije je povijesno stanje (izgled i obrada proĉelja, pokrov gabariti i sl.) narušeno neadekvatnim zahvatima. Eliminacija štetnih utjecaja na stanje zgrada kao što su prodori oborinskih i podzemnih voda, teški promet i sl. Rekompozicija, kreativno preoblikovanje ili uklanjanje graĊevine i dijelova

graĊevina novije izgradnje koji bitno narušavaju arhitektonsko urbanistiĉki sklad povijesne jezgre.

Interpolacija nove izgradnje na graĊevnim ĉesticama gdje je potrebno radi upotpunjavanja uliĉne fronte i sl. Uvjet je poštivanje bitnih odrednica povijesnog urbanog i graditeljskog okruţenja te kvalitetno arhitektonsko rješenje. Dopušteni zahvati: Dogradnje, prigradnje graĊevina samo u oblicima u kojima ne narušavaju

postojeći arhitektonsko urbanistiĉki integritet graĊevina i okoliša. Prenamjene i adaptacije povijesnih zgrada ili njihovih dijelova dozvoljavaju se

u onoj mjeri u kojoj osiguravaju bolje uvjete odrţavanja zgrade te ukoliko ne narušavaju bitne graditeljske karakteristike.

Nova izgradnja dopušta se ako se pri tom ne ugroţava integritet bliskih povijesnih graĊevina ili urbani ambijent.

Kontrola zahvata: Svi graĊevinski i obrtniĉki radovi na pojedinaĉnim graĊevinama te graĊevinski

zahvati u prostoru kao što su novogradnje, infrastruktura, ureĊenje javnih površina, urbana oprema i sl. podlijeţu postupku pri nadleţnom tijelu za



zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva kulture (ishoĊenje mišljenja, posebnih uvjeta graĊenja i suglasnosti te konzervatorskom nadzoru nad izvoĊenjem radova).

Zona ambijentalne zaštite i zaštite kontaktnih podruĉja

Šira zona zaštite - zona C Svrha uspostave šire zone zaštite ili kontaktne zone je osiguranje prihvatljivog i što kvalitetnijeg urbanog okoliša uţe povijesne jezgre (zone B), odnosno slike grada u širem prostoru, te zaštita ambijentalnih vrijednosti povijesnih prilaznih ulica i sliĉno. Zona obuhvaća slijedeća područja: potez Ulice Ive Senjanina od kućnog broja 20 do crkve Blaţenog Zaĉeća

Djevice Marije i groblja, Ul. A. Starĉevića juţno od Starog grada do kućnog broja 25, prostor izmeĊu ulice Ante Starĉevića i Ive Senjanina, potez Ulice kralja Zvonimira obostrano od kućnog broja 64 i 75 do 86 i 91, prostor sjeverno od Starog Otoĉca izmeĊu Fortice i Forcuranja, Ulica bana Jelaĉića do Vojarne, te prostor zapadno do Gacke, prostor izmeĊu ulica Bana Jelaĉića i Vladimira Nazora do podnoţja brda Umac prostor oko Ulice Bartola Kašića, prostor Zagrebaĉke ulice izmeĊu Fortice i Gacke. Režim i modaliteti zaštite Obavezno je oĉuvanje i zaštita pojedinaĉnih povijesnih graĊevina i kompleksa, ambijentalnih obiljeţja prostora, karakteristiĉnih elemenata povijesne urbane matrice i topografskih elemenata te vrijednih vizura prema zaštićenim dijelovima naselja, te iz naselja prema okolišu. Kontrola zahvata Postupku pri nadleţnom tijelu za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva kulture (ishoĊenje mišljenja, posebnih uvjeta graĊenja i suglasnosti te konzervatorskom nadzoru nad izvoĊenjem radova) podlijeţu: svi zahvati na pojedinaĉnim povijesnim graĊevinama i kompleksima sve novogradnje dogradnje i nadogradnje (promjena gabarita) postojećih graĊevina zahvati niskogradnje javnog karaktera.

Arheološka zona - zona istraţivanja (I) Odnosi se na podruĉje evidentiranih ili pretpostavljenih arheoloških lokaliteta, a moţe se preklapati s ostalim zonama zaštite. U ovom režimu zaštite nalaze se: prostor Starog grada Otoĉca okoliš ţupne crkve i ţupnog dvora Presvetog Trojstva lokalitet tvrĊave Fortice prostor izmeĊu rijeke Gacke i kanala Gacke, tj. lokalitet Otok lokalitet Umac



Obavezna je potpuna zaštita zone. Svi zemljani radovi uvjetovani su prethodnim arheološkim istraţivanjima ili arheološkim nadzorom za vrijeme radova. Eventualna gradnja podreĊena je rezultatima istraţivanja, odnosno karakterom nalaza.

Mjere zaštite arheoloških lokaliteta Zaštita arheoloških lokaliteta provodi se prema vaţećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Na uţem gradskom podruĉju Otoĉca odnosno unutar obuhvata UPU Grada Otoĉca utvrĊeni su slijedeći arheološki lokaliteti: Stari grad Otoĉac, Fortica, Lokalitet samostana Sv. Nikole kod ţupne crkve Presvetog Trojstva, Otok i Umac. Za navedene lokalitete utvrĊuju se slijedeći konzervatorski uvjeti:

ProvoĊenje probnih arheoloških istraţivanja, za sve arheološke lokalitete utvrĊene ovim planom, kako bi se odredile granice zaštite lokaliteta i njihovo detaljno kartiranje i dokumentiranje.

Navedena istraţivanja potrebno je provesti prije vršenja graĊevinskih i drugih radova na arheološkim lokalitetima, u tijeku ishoĊenja lokacijske dozvole, odnosno prije ishoĊenja prethodnog odobrenja.

Na osnovu rezultata istraţivanja utvrdit će se daljnji postupak u zaštiti predmetnog lokaliteta.

Prioritetna istraţivanja potrebno je provoditi na podruĉjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava, te na ugroţenim lokalitetima kao što je Stari grad Otoĉac.

Ukoliko se pri izvoĊenju graĊevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla te u vodi, naiĊe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove duţna je prekinuti radove i o nalazu bez odgaĊanja obavijestiti nadleţnu Upravu za zaštitu kulturne baštine.

Smjernice za pojedine lokalitete

Stari grad Otoĉac Zbog neprimjerenog korištenja prostora Starog grada, te ugroţenosti arheoloških ostataka potrebno je poduzeti hitne mjere njegove zaštite. Nuţno je izmještanje postojeće trgovine graĊevinskim materijalom i uklanjanje bespravno izgraĊenih pomoćnih graĊevina na ostacima srednjevjekovne crkve Sv. Marije Magdalene (ĉestica kuće A. Starĉevića 1), te provoĊenje sustavnih arheoloških istraţivanja. Prema rezultatima istraţivanja potrebno je izraditi prijedlog prezentacije te pristupiti konzervaciji i prezentaciji ostataka Starog grada kao povijesnog ishodišta grada Otoĉca. Fortica Tijekom zapoĉetnih arheoloških istraţivanja lokaliteta utvrde Fortica odnosno po njihovom završetku obavezna je konzervacija nalaza. Do sada utvrĊeni ostaci temeljne i dijela nadtemeljne zone ziĊa pokazuju ukupnu razinu saĉuvanosti strukture. S obzirom na poloţaj lokaltieta na vrhu brda te saĉuvani povijesni prisutpni put predviĊa se konzervacija i prezentacija ostataka utvrde kao završne toĉke šetnice, s panoramskim pogledom na grad. Lokalitet samostana Sv. Nikole kod ţupne crkve Presvetog Trojstva Ovaj lokalitet u središtu grada na kojem se pretpostavlja postojanje ostataka srednjovjekovnog samostana Sv. Nikole, do sada nije istraţivan. Stoga se predviĊa



arheološko istraţivanje koje je obavezno u sluĉaju bilo kakvih zemljanih radova na prostoru oko ţupne crkve Presvetog Trojstva i kurije ţupnog dvora. Ovisno o karakteru nalaza moguća je prezentacija in situ. Umac Prepostavljeni prapovijesni arheološki lokalitet na brdu Umac potrebno je sustavno istraţiti, a ovisno o rezultatima istraţivanja i karakteru nalaza utvrdit će se daljnji postupak. Otok Lokalitet na blagoj uzvisini izmeĊu sjevernog kraka Gacke i kanala Gacka poljoprivredno je zemljište sa nalazima rimske keramike. Potrebno je provesti arheološka istraţivanja.

Mjere i uvjeti zaštite dijelova povijesne urbane strukture

Urbana matrica Na podruĉju povijesnog prostora grada obavezno je oĉuvanje organskog, razgranatog tipa matrice, sa rahlom preteţno pojedinaĉnom izgradnjom, bez zatvorenih gradskih blokova. Mreţu povijesnih ulica, trgova, kriţanja, puteva, prilaza rijeci Gacki, te sve povijesno formirane javne prostore potrebno je saĉuvati a one zapuštene revitalizirati i koristiti u povezivanju postojećih i planiranih gradskih sadrţaja.

Prostorne cjeline

U Ulici Ive Senjanina obavezno je oĉuvanje zateĉenih obiljeţja i tipologije izgradnje sa slobodnostojećim glavnim zgradama na regulacionom pravcu, te gospodarskim i pomoćnim graĊevinama rasporeĊenim uz boĉne i straţnju stranu graĊevne ĉestice. Nova izgradnja na sjevernoj strani ulice - smještaj glavne zgrade na - regulacionom pravcu uz moguća manja odstupanja s obzirom na konfiguraciju terena. Zgrade moraju poloţene paralelno s ulicom, a iznimno okomito na ulicu kada to zahtjeva konfiguracija terena ili uska graĊevna ĉestica. Najveća dozvoljena visina graĊevina je P+1+ potkrovlje. U sluĉaju potkrovlja nadozid ne smije biti viši od 90 cm. Nisu dopuštena mansardna krovišta. Nova izgradnja sa juţne strane ulice, zbog pada terena moţe biti uvuĉena od regulacione linije do 10 metara u dubinu graĊevne ĉestice, poloţena paralelno s ulicom odnosno padinom. Visina graĊevina moţe biti najviše P+1+potkrovlje (nadozid do 90 cm), odnosno visina graĊevine u odnosu na niveletu ulice ne smije biti viša od jedne etaţe.

U Ulici Petra Zrinskog obavezno je oĉuvanje karaktera ulice sa slobodnostojećim kućama graĊenim na regulacionoj liniji u poĉetnom dijelu ulice, odnosno s malim predvrtom u drugom dijelu ulice. Visina P+1+potkrovlje (nadozid najviše 90 cm)

U Ulici Forcuranje, Fortiĉki odvojak, Ul. kneza Branimira, Fortiĉka ulica i

Fortica potrebno je zadrţati prevladavajući obiteljski tip izgradnje. Nova izgradnja moţe biti visine P+1+ potkrovlje (nadozid najviše 90 cm).

U Ulici RuĊera Boškovića obavezno je zadrţavanje zateĉenih graĊevinskih pravca. Obavezno je oĉuvanje svih povijesnih graĊevina na graĊevnoj ĉestici



ukljuĉivo i gospodarskih. U prostoru nekadašnjeg rukavca Gacke, izmeĊu kućnih brojeva 14 i 16 s desne strane ulice (ĉestica k.ĉ. 922), te 11 i 11a s lijeve strane ulice (ĉestica k.ĉ. 2500), nije dopuštena nikakva izgradnja.

Ulica Ante Starĉevića zadrţava tip pojedinaĉnih obiteljskih graĊevina visine P+1 s dvostrešnim ili ĉetverosrešnim krovištem, sa predvrtom. U sluĉaju korištenja potkrovlja, nadozid ne smije biti viši od 90 cm. Na prostoru starog grada ukljuĉivo kuće br. 1, 2 i 4 nije dopuštena nikakva daljnja izgradnja osim za potrebe prezentacije arheološkog lokaliteta Starog grada što će biti regulirano posebnom konzervatorsko – urbanistiĉkom dokumentacijom. Za oĉuvanje su predviĊene povijesne graĊevine ambijentalne vrijednosti kućnih brojeva 6, 11 i 12. Industrijske pogone jugozapadno od Starog Grada potrebno je premjestiti izvan podruĉja zaštite kulturno povijesne cjeline Otoĉca, industrijske graĊevine ukloniti te izvršiti sanaciju i regulaciju prostora. Moguća je prenamjena prostora za preteţito rahlu stambenu izgradnju ili primjerene javne sadrţaje.

Ulica kralja Zvonimira od Starog mosta do Trga popa Marka Mesića i Trga Dr Franje TuĊmana izgraĊena je slobodnostojećim graĊevinama preteţno većeg formata s ozelenjenim meĊuprostorima. Obavezno je oĉuvanje tipa izgradnje sa slobodnostojećim graĊevinma te nije dopušteno zapunjavanje meĊuprostora novom izgradnjom. NeizgraĊeni dijelovi ĉestica tretiraju se kao ozelenjeni okoliš graĊevina. U dijelu Ulice kralja Zvonimira od Trga popa Marka Mesića do ulice Stjepana Radića (sjeverna strana) i od Trga Dr Franje TuĊmana do kućnog broja 48 (juţna strana) prisutna je gušća izgradnja i to poteza kuća u nizu te poluugraĊenih i slobodnostojećih kuća. Na neizgraĊenim dijelovima ĉestica izmeĊu uliĉnih graĊevina nije dopuštena izgradnja. To se odnosi na meĊuprostore izmeĊu kuća broj 39 i 41, 45 i 47, 47 i 49, 51 i 53, 55 i 57 na sjevernoj strani ulice, te 26 i 30, 32 i 34 sa juţne strane ulice. Ugradnja novih graĊevina (interpolacija) moguća je ako je na toj lokaciji postojala povijesna graĊevina ili se radi o nepopunjenoj graĊevnoj ĉestici u formiranom uliĉnom nizu te ako se izgradnja dopušta kao zamjenska. Naĉin ugradnje novih graĊevina (interpolacija) u povijesno formiranom uliĉnom nizu odreĊuje se prema karakteristikama graĊevne ĉestice i arhitekturi susjednih graĊevina. Najveća dopuštena visina novogradnji je visina postojeće susjedne graĊevine. Na ĉesticama k.ĉ. br. 2882 (kućni broj 49) i k.ĉ. br. 2892 (kućni broj 59) osim oĉuvanja i obnove uliĉnih graĊevina, obavezno je cjelovito sagledavanje, oĉuvanje, obnova i rekonstrukcija dvorišnih kompleksa. Obavezno je oĉuvanje poteza kamenog ogradnog zida na sjevernoj strani ĉestica k.ĉ. br 2884, 2886 i 2888. Obavezno je oĉuvanje i obnova Sajmišne ulice sa povijesnom parternom obradom. U dijelu Ulice kralja Zvonimira od Ulice S. Radića prema istoku zadrţava se izgradnja slobodnostojećim graĊevinama. GraĊevinski pravac s juţne strane ulice mora se poklapati s regulacionim do kućnog broja 68, a sa sjeverne se odreĊuje prema susjednim graĊevinama. Na cijelom potezu Ulice kralja Zvonimira, povijesne gospodarske i pomoćne



graĊevine ambijentalne vrijednosti moraju se saĉuvati a dopušta se njihova adaptacija i prenamjena. Dopušta se rekonstrukcija i zamjenska postojećih nekvalitetnih graĊevina, te izgradnja novih dvorišnih pomoćnih i gospodarskih graĊevina uz rubove ili u dnu graĊevne ĉestice u skladu s karakteristikama ĉestice i matiĉne graĊevine.

Trg Dr. Franje TuĊmana obodno je izgraĊen slobodnostojećim graĊevinama većeg formata, javne, sakralne i stambene namjene. Obavezno je oĉuvanje tipa izgradnje te formiranih graĊevinskih pravaca. Izgradnju na zapadnoj strani trga potrebno je regulirati kvalitetnijom izgradnjom. Potrebno je preoblikovanje ili kvalitetnija zamjenska izgradnja na graĊevnoj ĉestici k.ĉ.br.3609/2 (Trg dr Franje TuĊmana 1). Umjesto zgrade pod kućnim brojem 3, na ĉestici k.ĉ.br. 3613 moguća je zamjenska izgradnja na regulacionom pravcu visine kao juţna susjedna kuća. Na juţnoj strani trga na ĉestici k.ĉ. br. 3676 moguća je izgradnja slobodnostojeće graĊevine na regulacionoj liniji, visine uliĉnog proĉelja ne veće od susjednih. Sa zapadne strane ĉestice moguće je formirati javni prolaz prema planiranim javnim sadrţajima juţno od Trga Dr Franje TuĊmana.

Ulica bana Jelaĉića zadrţava tip slobodnostojeće izgradnje. Sa istoĉne strane ulice potrebno je izvršiti prostornu regulaciju vezanu uz planirane javne sadrţaje. Sa zapadne strane ulice od kućnog broja 4 do 12 zadrţava se postojeći tip obiteljske izgradnje uz mogućnost zamjenske izgradnje na ĉesticama k.ĉ.br. 2694, 2695. Zgrada Doma HV-a obnavlja se i adaptira za javne sadrţaje, a ĉestica zadrţava parkovno ureĊenje. Kompleks vojarni prenamjenjuje se u javni sadrţaj uz oĉuvanje i obnovu postojećih graĊevina. Zadrţava se osnovna organizacija ĉestice. Obavezna je obnova kamenog ogradnog zida. Uz ulicu Ljudevita Gaja, na prostoru pored bivših konjušnica moguće je formiranje turistiĉkih sadrţaja sa novom izgradnjom primjerenog kapaciteta, najveće visine izgradnje P+1, odmaknutog od Gacke, uz uvjet kvalitetnog arhitektonskog rješenja. Obavezno je oĉuvanje i uklapanje zgrada konjušnica u novi sadrţaj. Na ĉestici k.ĉ.br. 3627, juţno od Trga Dr Franje TuĊmana, u sklopu planiranih javnih sadrţaja obavezno je oĉuvanje obnova zgrade bivšeg vojnog magazina koja ima tretman pojedinaĉnog kulturnog dobra. Zgradu je potrebno prenamjeniti za sadrţaje koji osiguravaju prezentaciju njegove arhitekture. Izgradnju novih sadrţaja obavezno je planirati na naĉin da se oĉuva prostorni integritet zgrade magazina.

Trg popa Marka Mesića , Vatrogasna ulica i Ulica Ćirila i Metoda definirani su izgradnjom te se stanje zadrţava. Povijesne prolaze prema Gackoj (k.ĉ.br 2801 i 2823) potrebno je revitalizirati i povezati s novom obalnom šetnicom uz juţnu obalu Gacke.

Zagrebaĉka ulica zadrţava zateĉeni tip slobodnostojeće obiteljske izgradnje visine P+1+potkrovlje.



Ulica Bartola Kašića izgraĊena je slobodnostojećim višestambenim zgradama okruţenim javnim parkovnim površinama. Ovakvo stanje se zadrţava bez mogućnosti nove izgradnje izmeĊu postojeće. Moguće je formiranje stambene ulice uz sjeverni rub ĉestica Ul. kralja Zvonimira. Krajobrazna podruĉja unutar gradskog prostora moraju ostati neizgraĊena a mogu se planirati kao zaštitne zelene površine bez intervencija koje bi promijenile njihova prirodna obiljeţja. Moguće je uvoĊenje pješaĉkih i biciklistiĉkih staza, posebno uz desnu obalu Gacke prema posebnom projektu ureĊenja. Novoplanirane dijelove grada potrebno je prostorno skladno nadovezati na postojeću organsku matricu što podrazumjeva poštivanje prirodne konfiguracije terena i zateĉene prirodne elemente. Unutar područja proširenja grada potrebno je uklopiti šire poteze javnih zelenih površina koje prvenstveno mogu biti zanimljivi dijelovi prirodnog odnosno kultiviranog krajobraza te planirane parkovne površine, a u cilju:

● oĉuvanja izvornih, autentiĉnih kvaliteta i obiljeţja prostora odnosno njihove suvremene prostorno planske reinterpretacije

● vizurnog povezivanja s prirodnim krajobrazom u okolišu grada.

Pojedinaĉne graĊevine Povijesne građevine – izrazita vrijednost, arhitektonsko ambijentalna vrijednost Povijesne graĊevine razliĉitog stupnja vrednovanja ĉine glavninu graĊevinskog fonda u glavnim gradskim ulicama i to: Ulici Ive senjanina, RuĊera Boškovića i Kralja Zvonimira, te dijelovima ulica Petra Zrinskog, Ante Starĉevića, Bana Jelaĉića, Fortiĉke. GraĊevine izrazite i arhitektonsko ambijentalne vrijednosti predstavljaju najvredniji sloj povijesne urbane strukture Otoĉca i odreĊuju njegov urbani identitet. Objedinjuju arhitektonske, urbanistiĉke, tipološke, ambijentalne I dokumentarne vrijednosti. PredviĊa se oĉuvanje i obnova svih povijesnih graĊevina ove kategorije uz mogućnost adaptacija koje ne remete bitna arhitektonsko graditeljska svojstva. Većina ih je graĊena od kamena, drva ili kombinacijom oba materijala. Zahvatima se moraju zadrţati sva bitna svojstva povijesne arhitekture kao što je osnovni sustav nosivih zidova, stubišta, meĊukatnih konstrukcija, krovišta, proĉelja. Dotrajale konstrukcije mogu se zamjeniti istovrsnim ili sliĉnim konstrukcijama. Sanacijske metode moraju biti primjerene naĉinu i tehnici gradnje povijesne graĊevine. U sluĉajevima kada je naknadnim neprikladnim zahvatima narušena izvorna ili druga funkcionalna, tehniĉka ili estetska kvaliteta graĊevine odnosno njenog dijela ili sklopa potrebno je izvršiti povrat u prijašnje kvalitetnije stanje. Najĉešći primjeri neprimjerenih zahvata na povijesnim graĊevinama su: proširenje izloga, uklanjanje ili preţbukavanje povijesno stilskih elemenata proĉelja, ugradnja neprimjerenih industrijskih dekoracija i elemenata, nezgrapne prigradnje s dvorišne strane, neprimjereni krovni otvori i pokrovi.



Ukoliko nije moguće utvrditi prijašnje stanje ili je povrat nemoguć zbog suvremenih funkcionalnih potreba potrebno je primjeniti suvremeno riješenje koje poštuje povijesni karakter graĊevine. Proširenje korisnog prostora povijesnih građevina može se načelno ostvariti na slijedeće načine: adaptacijom potkrovlja, u naĉelu bez podizanja nadozida dogradnjom dvorišnog krila Pročelja Obavezno je oĉuvanje povijesnih proĉelja. PredviĊaju se zahvati popravka lokalnih oštećenja, cjelovite obnove proĉeljne ţbuke, obnova obojenja. Za obnovu proĉelja koristiti ţbuke na bazi vapna. Na povijesnim proĉeljima obavezno je oĉuvanje i odrţavanje drvene stolarije a pri nuţnoj zamjeni stolarije nova mora biti drvena po uzoru na izvornu. Ne dozvoljava se ugradnja plastiĉne stolarije. Krovišta i pokrovi Obavezno je zadrţavanje izvornih oblika i nagiba krovišta. Na povijesnim graĊevinama na kojima je došlo do neprimjerenih promjena oblika krovišta, predviĊa se povratak izvornog stanja. Najĉešća su dvostrešna i ĉetverostrešna krovišta, a rijeĊa dvostrešna sa skošenim zabatima (lastavica). Za pokrov se moţe koristiti glineni crijep, drvena šindra, lim, ovisno o vrsti i tipu graĊevine te urbanom kontekstu. Krovni otvori, kada se dopuštaju, mogu biti u obliku krovnih kućica, odignute strehe, ili leţećih prozora, ovisno o vrsti i tipu graĊevine te poloţaju graĊevine u gradskom prostoru. Namjena Namjena povijesnih graĊevina mora odgovarati njihovim arhitektonsko graditeljskim obiljeţjima, odnosno mora se uklapati i prilagoditi prostornim mogućnostima. Za potrebe uvoĊenja nove namjene moguće su ograniĉene adaptacije koje ne mijenjaju arhitektonska i prostorno funkcionalna obiljeţja zgrade.

Povijesne građevine – ambijentalno arhitektonska i ambijentalna vrijednost GraĊevine s ambijentalno arhitektonskom vrijednošću znaĉajne su za oĉuvanje karaktera povijesne urbane strukture, te stilskih i tipoloških elemenata arhitekture Obavezno je oĉuvanje osnovnih arhitektonskih karakteristika graĊevine i to: osnovnog sustava nosive konstrukcije, gabarita, oblikovanja i obrade proĉelja te krovišta. Sanacijski zahvati moraju biti primjereni povijesnim konstrukcijama i arhitektonskim karakteristikama graĊevine PredviĊa se otklanjanje svih zahvata posebno na vanjštini graĊevine koji su narušili njene osnovne povijesno arhitektonske vrijednosti te povrat u izvorno stanje. U cilju poboljšanja funkcioniranja graĊevine, moguće su adaptacije, prigradnje s dvorišne strane oblikovane ovisno o tipu graĊevine, korištenje potkrovlja bez povišenja nadozida. Ambijentalno vrijedne graĊevine zadrţavaju osnovne karakteristike izgradnje (osnovni gabarit, povijesna obrada proĉelja). Adaptacije i dogradnje moraju se uklopiti u ambijent.



Ambijentalno uklopljene građevine Radi se o graĊevinama preteţno novije izgradnje bez povijesne vrijednosti (obiteljska izgradnja iza pol. 20. st.) koje se volumenom uklapaju u okruţenje i urbanu sliku. PredviĊa se zadrţavanje postojećeg stanja. Moguće su adaptacije, manje dvorišne dogradnje, adaptacije potkrovlja. Povišenje nadozida do najviše 90 cm moguće je ako povišenje ne remeti prevladavajuću visinu formiranog uliĉnog niza. Građevine bez povijesne i arhitektonske vrijednosti GraĊevine bez povijesne i arhitektonske vrijednosti uglavnom su dvorišne pomoćne graĊevine izgraĊene naknadno ili uliĉne graĊevine nastale stihijski npr. zapunjavanjem meĊuprostora u uliĉnom nizu. Ako su graĊevine bez povijesne i arhitektonske vrijednosti izgraĊene na neprimjerenoj lokaciji uklanjanje je obavezno. Ukoliko ne predstavljaju prostorni konflikt mogu se rekonstruirati, adaptirati, preoblikovati ili zamijeniti novim, sve prema uvjetima za podruĉje u kojem se nalaze s ciljem ambijentalnog uklapanja. Ambijentalno neuklopljene građevine Prostorno konfliktne građevine Oblikovno neusklađene građevine Radi se o graĊevinama koje svojom pozicijom, gabaritima i oblikovanjem bitno narušavaju morfološke karakteristike, urbanu sliku i ambijent. PredviĊa se rekompozicija, potpuno ili djelomiĉno preoblikovanje, odnosno kvalitetna zamjenska izgradnja. Ambijentalno neuklopljene i prostorno konfliktne graĊevine nije moguće dograĊivati. Ove graĊevine potrebno je preoblikovati ili zamjeniti ambijentalno prihvatljivom izgradnjom prema uvjetima za podruĉje u kojem se nalaze. Ako gore navedeni zahvati nisu mogući, potrebno je nesklad ublaţiti sadnjom visokog zelenila. Prostorno konfliktne graĊevine izgraĊene u neposrednoj blizini zaštićene graĊevine ili na arheološkom lokalitetu, moraju se ukloniti a prostor urediti prema konzervatorskim uvjetima. Oblikovno neusklaĊene graĊevine potrebno je oblikovno uskladiti s ambijentom uglavnom zahvatima na vanjštini graĊevine. Nova izgradnja unutar kulturno povijesne cjeline Novogradnje se moraju uskladiti s obiljeţjima i vrijednostima ambijenta u koji se ugraĊuju. Elementi za usklaĊivanje su urbana matrica, tipologija graĊevine, postava graĊevine na graĊevnoj ĉestici, veliĉina i gabariti, oblikovanje, materijali, ureĊenje i oprema okućnice. U oblikovanju novogradnji treba izbjegavati izravno oponašanje povijesnih arhitektonskih oblika i detalja, već se podrţava njihova kreativna suvremena interpretacija na temelju spoznavanja i oĉitavanja gore navedenih elemenata za usklaĊivanje u uţem i širem okruţenju. U ulicama sa povijesnom izgradnjom, na praznim graĊevnim ĉesticama moguća je izgradnja novih graĊevina i to kao slobodnostojećih, poluugraĊenih ili ugraĊenih ovisno o karakteru i tipu izgradnje u zateĉenom uliĉnom potezu.



Ugradnja novih građevina između postojećih u povijesno formiranom uličnom nizu moguća je u slučajevima i to: kada je na lokaciji postojala povijesna graĊevina, kada se po boĉnim proĉeljima susjednih zgrada moţe utvrditi da se radi o

nepopunjenoj graĊevnoj ĉestici u već stvorenom uliĉnom nizu, u sluĉaju kada se dopušta kao zamjenska izgradnja. Građevinska linija novogradnji određuje se prema postojećoj povijesno formiranoj odnosno prevladavajućoj liniji uličnog niza. Građevinska linija najčešće se poklapa sa regulacionom linijom. Izuzetak od ovog pravila može se prihvatiti samo u posebnim slučajevima i to: kada to zahtjeva prirodna konfiguracija terena, u sluĉaju potrebe isticanja povijesno vrijednih susjednih graĊevina ili drugih

kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti u okruţenju. Nije prihvatljivo zapunjavanje meĊuprostora izmeĊu graĊevina – prolaza na ĉesticu. Osim matične građevine, na građevnoj čestici je načelno moguća i dodatna izgradnja ovisno o tipu matične građevine te obliku i veličini građevne čestice i to: dogradnja dvorišnog krila uz boĉni rub graĊevne ĉestice, izgradnja zasebne graĊevine uz rub graĊevne ĉestice ili u dnu graĊevne

ĉestice. Za novogradnje od javnog interesa preporuĉuje se provoĊenje natjeĉaja za arhitektonsko idejno rješenje. Oprema i uređenje okućnica

Ograde Tradicionalni tipovi ograda su zidovi od lomljenog kamena ponekad sa klesanim detaljima, drvene ograde od vertikalnih dasaka ili letvi, ograde od kovanog ţeljeza, ţivice od graba. Potrebno je odrţavati i obnavljati zateĉene tradicionalne ograde naroĉito kada su sastavni dio cjelovito oĉuvane okućnice. Nove ograde treba oblikovati po uzoru na tradicionalne ili ih na kreativan naĉin reinterpretirati. Površine Za obradu horizontalnih hodnih i kolnih ploha tradicionalno je korišten lomljeni kamen plosnatijeg oblika, polagan u pijesak ili suhi mort, ploĉe od lokalnog kamena, te razne granulacije sipine i šljunka. Zateĉene tradicionalno obraĊene plohe, posebno one od kamena, treba odrţavati. Kod cjelovitog preureĊenja ili ureĊenja novih površina prihvatljivi su navedeni tradicionalni materijali, a od novih se mogu primjeniti betonski oploĉnici jednostavnih oblika, sivih tonova.

Zelenilo Na ĉesticama treba osigurati što više travnatih površina, a ukrasno grmlje i visoko zelenilo treba biti autohtonih vrsta. Oprema i uređenje javnih prostora

Karakteristiĉni povijesni elementi ureĊenja javnih prostora na podruĉju grada Otoĉca



u pogledu korištenja materijala i oblika, sliĉnih su obiljeţja kao kod ureĊenja okućnica. Podzidi i ograde Stare kamene podzide i ograde u javnim prostorima obavezno je odrţavati te po potrebi sanirati. Ovo se posebno odnosi na podzid ispred stare bolnice u Fortiĉkoj ulici, u Ul. kralja Zvonimira 19, podzide ceste u sklopu Kamenog mosta, te ostale stare podzide cesta itd. Za nove zahvate ove vrste potrebno je koristiti lokalni kamen ili kreativno primjenjene suvremene materijale u duhu ambijenta. Parterne površine Povijesna ureĊenje javnih partera saĉuvana su samo u tragovima. To su površine obraĊene kaldrmom ili većim ploĉama od sivog vapnenca. Potrebno je saĉuvati kamenom izvedenu površinu prolaza iz Ul. Kralja Zvonimira izmeĊu kuć. br. 57 i 59. TakoĊer je potrebno saĉuvati odnosno uklopiti u buduća parterna ureĊenja stare kamene rubnjake i ostatke kamenih ploĉnika, mjestimiĉno saĉuvanih u gradskim ulicama (juţna strana Trga F. TuĊmana, Ul Kralja Zvonimira mjestimiĉno). Put prema Fortici treba zadrţati i obnoviti u izvornom naĉinu ureĊenja u vidu kamenih komada poloţenih u teren sa većim priklesanim blokovima uz rub prema padini. Javna rasvjeta Povijesni elementi javne rasvjete saĉuvani su samo u vidu lijevano ţeljeznih rasvjetnih stupova na Kamenom mostu i na ulazu u park na Trgu dr.Franje TuĊmana. Na tim mjestima predlaţe se rekonstrukcija ovih rasvjetnih tijela kao pojedinaĉnih elemenata povijesne urbane opreme. Sustav javne rasvjete u povijesnim ulicama potrebno je prilagoditi ambijentu. Prihvatljiva je rekonstrukcija povijesnog tipa rasvjete, odgovarajuće oblikovana suvremena rasvjeta, akcentna rasvjeta znaĉajnijih graĊevina. Javna plastika U središtu gradskog parka na Trgu dr. Franje TuĊmana predviĊa se postava skulpturalne graĊevine na lokaciji gdje je postojala. Spomenik Vladimiru Nazoru zadrţava se na postojećoj lokaciji. Prihvaća se formiranje Kriţnog puta prema kapeli Majke Boţje od sedam ţalosti u vidu kamenih ploĉa sa reljefnim motivima uklopljenih u prirodni stjenoviti teren. Gradsko zelenilo, parkovi i javne zelene površine Potrebna je cjelovita obnova drvoreda u Ulici Kralja Zvonimira od Kamenog mosta do istoĉnog kraja zaštićenog dijela ulice i Trga dr Franje TuĊmana. Podrazumijeva se sadnja stabala na dijelu ulice gdje je povijesni drvored uklonjen. PredviĊa se sadnja stabala kestena, lipa te stabala ostalih povijesnih urbanih vrsta. Krošnje stabala moraju se obrezivati i odrţavati u veliĉini primjerenoj okolnoj izgradnji. U parternoj zoni drvoreda izmeĊu ploĉnika i kolnika potrebno je zadrţati odnosno uspostaviti gdje nedostaje zeleni travnati pojas. Park na Trgu dr. Franje TuĊmana potrebno je obnoviti prema posljednjem cjelovitom povijesnom ureĊenju s poĉetka 20. stoljeća. Povijesno hortikulturno ureĊenje okoliša, odnosno pojedinaĉna vrijedna stabla oko povijesnih javnih graĊevina potrebno je saĉuvati i obnoviti. (Ul. bana Jelaĉića 16, Stara bolnica - Fortiĉka 2). PredviĊa se rekonstrukcija povijesnog hortikulturnog



ureĊenja gdje je moguće. Prostor nekadašnjih dvorišta iza zgrada u Ul. kralja Zvonimira 8 i 10 (sada asfaltirano parkiralište) potrebno je ozeleniti travnatim otocima s pojedinaĉnim stablima. Visoko zelenilo treba predvidjeti oko glomaznih graĊevina koje su izvan mjerila povijesne urbane izgradnje kao što su Sportska dvorana u Ul. Ćirila i Metoda i trgovaĉkog centra Konzum u Ul. bana Jelaĉića. NeizgraĊena podruĉja uz vodotok Gacke potrebno je odrţavati kao prirodni krajobraz. Hortikulturni zahvati potrebni su uz rubove izgraĊenih podruĉja u vidu pejzaţnog tamponskog zelenila domaćih vrsta. Moguće je uvoĊenje šetnica i biciklistiĉkih staza. Okoliš višestambenih zgrada u Ul. Bartola Kašića treba zadrţati postojeći pejzaţni karakter koji se nadovezuje na prirodni krajobraz Gacke, u vidu travnjaka i pojedinaĉnih stabala odnosno grupacija stabala i grmlja. Za ureĊenje pojedinih cjelina javnih prostora preporuĉuje se provoĊenje natjeĉaja za arhitektonsko urbanistiĉko rješenje.

3.7. SPRIJEĈAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ Zaštita okoline predstavlja jednu sveobuhvatnu potrebu zaštite prostora, a s time i osiguranje kvalitetnog, sigurnog i zdravog ţivljenja i rada na podruĉju naselja. Osnovni zadatak zaštite okoline jeste uklanjanje svih onih utjecajnih faktora koji djeluju na ugroţavanje boravka, ţivota i rada na odreĊenom prostoru.

Kod grada Otoĉca prvenstveni zadatak u pogledu zaštite prostora treba usmjeriti na pravilno rješavanje odvodnje otpadnih i oborinskih voda kao jednog od mogućih uzroka zagaĊenja površinskih i podzemnih elemenata prostora, odnosno ugroţavanja pojedinih dijelova naselja poplavnim površinskim vodama. U tom smislu, radi osiguranja i oĉuvanja navedenih kvaliteta prostora, rješenje odvodnje otpadnih voda treba osnivati na sistemu zatvorene kanalizacije koja je prije upuštanja u površinske vodotoke ili podzemlje obavezno podloţna odreĊenom tretmanu proĉišćavanja. Osnovna protupoţarna zaštita u cilju spreĉavanja nastajanja poţara provodi se kroz hidrantsku mreţu sa dvostrukim nadzemnim hidrantima predviĊenim na svakih 80 metara (ili podzemnim hidrantima ukoliko su takvi izvedeni u okviru postojeće vodoopskrbne mreţe). Svaka nova rekonstrukcija vodoopskrbne mreţe ne moţe se

provoditi sa manjim profilom od 80 m, ĉime se osiguravaju dovoljne koliĉine protupoţarne vode. Planske mjere koje ukljuĉuju ograniĉenja gospodarskih djelatnosti, niţe gustoće izgraĊenosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreţe te oĉuvanje i njegu zaštitnih i drugih zelenih površina, su odreĊene na naĉin da se, uz primjenu propisanih mjera, oĉuva postojeća kvaliteta okoliša. Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti od buke, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o otpadu i drugih zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona. Kao vrlo vaţan ĉimbenik zaštite okoliša na prostoru grada Otoĉca uspostavljaju se i ĉuvaju zaštitne i javne zelene površine, posebno unutar izgraĊenih djelova naselja i duţ pojaseva prometnih koridora, te postojeće zelenilo na većim površinskim obuhvatima. Sanitarno zaštitna funkcija zelenila ukljuĉuje zaštitu od buke, od



zagaĊenja zraka, zaštitu tla i regulaciju mikroklime (vjetar, insolacija i drugo). Unutar obuhvata Urbanistiĉkog plana ureĊenja nisu dozvoljene gospodarske namjene ĉije djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš. U tehnološkom procesu moguće je koristiti samo ĉiste energente. Promet je osnovni izvor buke i oneĉišćenja zraka u obuhvatu Plana. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica, reţimom prometa, organizacijom javnog prometa, gradnjom parkirališta, te je cilj postići veću protoĉnost prometa i smanjenje inteziteta prometa u naselju. To će se u konaĉnici ostvariti izmještanjem glavnine prometa iz centra grada na buduću novu obilaznicu. Stavlja se naglasak na autohtonu arhitekturu, koja uz zelene površine predstavlja osnovu ovog podneblja, te njenu obnovu i oĉuvanje.

Zaštita tla Zaštitu tla treba prvenstveno ostvariti obveznom realizacijom minimalne razine komunalne opremljenosti graĊevnog zemljišta, te pravilnom funkcijom prikupljanja i odvoza komunalnog otpada. U cilju zaštite tla na podruĉju Plana potrebno je odrţavati kvalitetu ureĊenja svih prostora, pri ĉemu je osobito potrebno štititi parkovne i zaštitne zelene površine, ozelenjene dijelove graĊevnih ĉestica te prostore koji još nisu privedeni planskoj namjeni.

Zaštita zraka Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine” broj 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza - cilj postizanja kategorije kakvoće zraka, odnosno oĉuvanje i poboljšanje tamo gdje je već zrak prve kategorije. Kontinuirano pratiti i utvrĊivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoraĉene vrijednosti oneĉišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program. Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora oneĉišćenja zraka utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehniĉkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast i misijskih koncentracija zbog novog izvora oneĉišćenja odreĊen je Uredbom o graniĉnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 133/05.). Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, ureĊaji i graĊevine iz kojih se ispuštaju u zrak oneĉišćujuće tvari) oneĉišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i odrţavani na naĉin da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graniĉnih vrijednosti emisije odreĊenih Uredbom o graniĉnim vrijednostima emisije oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997).



Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora duţni su: prijaviti izvor koji oneĉišćuje zrak, te svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju

nadleţnom tijelu uprave i lokalne samouprave, osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi oĉevidnik redovito dostavljati podatke u katastar oneĉišćavanja okoliša. Mjere zaštite zraka ukljuĉuju i : odrţavanje i ureĊivanje zaštitnih zelenih i ostalih površina, i to posebno u

zaštitnim pojasevima drţavnih cesta (autoceste i brze ceste) i izmeĊu zona poslovne namjene i stambene namjene,

realizaciju planiranih elemenata prometne infrastrukture u cilju bolje protoĉnosti prometa,

odabir najpovoljnijih dostupnih i primjenjivih tehnologija, poticanje korištenja ĉistih energenata, posebno plina; u prvoj fazi ukapljenog

naftnog plina, a nakon realizacije magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom lokalne opskrbne mreţe).

Zaštita voda Sustav ureĊenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka Gacke i njenih pritoka dio je cjelovitog sustava ureĊenja vodotoka i obrane od poplava na vodama Liĉko-senjske ţupanije, dionica 12 – Gacka. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotoke kako su prikazani u kartografskom prilogu ovog Plana.

Širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgraĊeno korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba ureĊajne graĊevine sukladno ĉl. 106 Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05). Unutar ovog podruĉja zabranjena je izgradnja graĊevina izuzev prometnih i javnih površina. Unutar navedenih koridora planira se dogradnja sustava ureĊenja vodotoka i zaštite od poplave, njegove rekonstrukcije, sanacije kao i popravaka i redovitog odrţavanja korita i vodnih graĊevina.

Korištenje koridora i svih zahvati kojima nije svrha osiguranje protoĉnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Radi preciznijeg utvrĊivanja koridora sustava ureĊenja vodotoka i zaštite od poplava, planirano je za sve vodotoke utvrĊivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra. Obrana od poplava podruĉja obuhvata Plana provodi se temeljem Operativnog plana obrane od poplava podruĉja Ţupanije Liĉko-senjske, dionice 12 – Gacka i s njime usklaĊenim Pravilnikom za upravljanje hidroenergetskim sustavom HE Senj. Mjerodavni vodomjer obrane od poplava je onaj u Vivozama (448,00 m.n.m.), a odreĊeni stupnjevi obrane od poplava nastupaju kako slijedi: 1. Pripremno stanje (P) – na osnovu hidrometeorološke prognoze



2. Redovna obrana (R) – dosegnut nivo od 450,00 m.n.m. na vodomjeru Vivoze, 3. Izvanredna obrana (I) – dosegnut nivo od 450,30 m.n.m. na vodomjeru Vivoze, 4. Izvanredno stanje (IS) – dosegnut nivo od 450,60 m.n.m. na vodomjeru Vivoze. Tehnološke otpadne vode treba, prije ispuštanja u mreţu odvodnje komunalnih otpadnih voda, vlastitim ureĊajem proĉistiti do razine oneĉišćenja dozvoljenog za komunalne vode. Oborinske vode s krovova, s pješaĉkih površina s ĉvrstom podlogom i sliĉne, prikupljaju se i upuštaju u teren putem upojne graĊevine. Oborinske otpadne vode s prometnih površina, posebno parkirališta i servisnih platoa, vode se do odvajaĉa ulja i masnoća te se nakon proĉišćavanja upuštaju u teren putem upojne graĊevine.

Zaštita od buke Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (“Narodne novine” broj 20/03) i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Primjenjuje se i Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (“Narodne novine” broj 154/04). Najveća dopuštena razina buke za pojedine namjene u planu utvrĊuje se svrstavanjem u zone prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

ZONE BUKE .

Zona Namjena prostora Namjena površina prema Planu

1 Zone namijenjena odmoru društvena namjena - dom za starije i nemoćne osobe (D), i javni parkovi (Z1), rekreacija (R), turizam (T)

2 Mješovita - preteţito stambena namjena

zone mješovite preteţito stambene namjene (M1)

3 Mješovita - preteţito poslovno - stambena namjena

zone mješovite preteţito poslovne namjene (M2)

4 Gospodarska namjena- poslovna i servisna podruĉja

Gospodarska namjena - poslovna, proizvodna

Za nove graĊevine - sadrţaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, graĊenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka. U sklopu zona stambene namjene ne dopustiti lociranje poslovnih sadrţaja koji predstavljaju izvor buke. Za pojedine postojeće izvore buke -gospodarske sadrţaje, za koje se utvrdi da su izvor nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene), rekonstrukcijom tehnološkog procesa – zamjenom tehnologije, boljom zvuĉnom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili njih dislocirati. IzmeĊu zona razliĉitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke ureĊivat će se i odrţavat planom odreĊenja za zaštitne zelene pojaseve.



DOPUŠTENA RAZINA BUKE U ODNOSU NA NAMJENU ZONE

Zona

buke Namjena prostora

Najviše dopuštene ocjenske razine buke

imisije LRAeq

u dB(A)

za dan(Lday

) noć(Lnight

)

1. Zona namijenjena odmoru 50 40

2. Zona mješovite, preteţito stambene namjene

55 45

3. Zona mješovite, preteţito poslovne namjene sa stanovanjem

65 50

4.

Zona gospodarske namjene

(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

– Na granici graĊevne ĉestice unutar zone – buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniĉi

Zona prema Tablici 1. ovog Pravilnika 1 2 3 4 5

Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke L

Req u dB(A)

– za dan

30

35

35

40

40

– za noć 25 25 25 30 30

Vremenska znaĉajka buke Dopuštena razina buke

LRAFmax,nT

u dB(A)

Stalna ili isprekidana buka (npr. grijanje, pumpe) 25

Kratkotrajna ili kolebajuća buka (npr. dizala, ispiranje WC)

30

Posebne mjere zaštite

Zaštita od poţara i eksplozije

Zaštita od poţara na podruĉju naselja Otoĉac ostvaruje se prema "Procjeni ugroţenosti od poţara i tehnološkim eksplozijama Grada Otoĉca". Zaštita od poţara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih graĊevina provodi se tijekom projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima, kao i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od poţara i pravilima struke. Rekonstrukcija postojećih graĊevina u pojedinim zonama treba se izvesti na naĉin da se ne povećava ukupno postojeće poţarno opterećenje graĊevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja poţarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija graĊevina graĊenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, zamjena poslovnih prostora s poţarno opasnim sadrţajima prema poţarno neopasnim sadrţajima.



Kod projektiranja nove vodovodne mreţe ili rekonstrukcije postojeće mreţe u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata najmanje Ø100 na meĊurazmaku od 150 m. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. Za izgradnju graĊevina za koje su posebnim propisima predviĊene mjere zaštite od poţara, ili posebnim uvjetima graĊenja zatraţen prikaz primijenjenih mjera zaštite od poţara, obvezno je ishoĊenje suglasnost nadleţnih drţavnih upravnih tijela. Za zaštitu šuma od poţara treba predvidjeti i odrţavati šumske prosjeke i vatrogasne putove na temelju uvjeta Hrvatskih šuma. Kod planiranja i projektiranja graĊevina na podruĉju naselja Otoĉac, radi zaštite od poţara i eksplozija primjenjuju se sljedeći vaţeći zakoni i propisi: - Zakon o zaštiti od poţara (NN br. 58/93 i 33/05). - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95). - Zakon o eksplozivnim tvarima (NN br. 178/04). - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94 i 142/03). - Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN br. 54/99). - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina (NN br. 108/95). - Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN br. 8/06) – predvidjeti vanjsku hidrantsku mreţu. - Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN br. 93/98). - Pravilnik o graĊevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete graĊenja glede zaštite od poţara (NN br. 35/94). - Pravilnik o zaštiti od poţara ugostiteljskih objekata (NN br. 100/99). - Pravilnik o zaštiti šuma od poţara (NN br. 26/03). - Ostali pravilnici i usvojena pravila tehniĉke prakse kojima su propisane mjere zaštite od poţara.

Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja i potresa) Temeljem Pravilnika o kriterijima za odreĊivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge graĊevine za sklanjanje stanovništva (NN br. 2/91) utvrĊuje se obveza izgradnje skloništa u naselju Otoĉac. Naselje Otoĉac sa prognoziranih 5500 stanovnika za plansku 2015. godinu ulazi u kategoriju gradova i naseljenih mjesta 3. stupnja ugroţenosti. Za sklanjanje stanovništva koristit će se postojeća skloništa i skloništa koja će se graditi kao dvonamjenska unutar podzemnih dijelova javnih graĊevina. Skloništa osnovne i dopunske zaštite u naĉelu se projektiraju kao dvonamjenske graĊevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni



graĊevine, a s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Pri projektiranju podzemnih graĊevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta projektira se kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih graĊevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi naĉin. Sklanjanje ljudi u Gradu Otoĉcu osigurava se takoĊer putem privremenog izmještanja stanovništva, prilagoĊavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih graĊevina za funkciju sklanjanja ljudi u skladu s Planom zaštite i spašavanja za sluĉaj neposredne ratne opasnosti. Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija (benzinske postaje i sl.), u razini niţoj od podruma zgrade niti u plavnim podruĉjima. Ovim Planom su dvonamjenski prostori koji se mogu koristiti kao skloništa osnovne i dopunske zaštite razmješteni u sljedećim zonama: - poslovno-trgovaĉka zona. - škola.

Zaštita od rušenja Ovim Planom utvrĊene su trase novih gradskih ulica sa najmanjom dopuštenom udaljenosti graĊevina (meĊusobno i od javnih prometnih površina) te najveće visine graĊevina, a kako bi se sprijeĉilo da eventualne ruševine zaprijeĉe prometnice, te time omoguće evakuaciju i pristup interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskriţja i ĉvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet ĉvorišta na naĉin da se isti reţim prometa moţe, unaprijed projektiranim naĉinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Pri projektiranju graĊevina, a osobito u središtu naselja, koje nisu izgraĊene po protupotresnim propisima, obvezatna je analiza otpornosti graĊevina na rušenje uslijed potresa i detaljnije mjere zaštite ljudi i graĊevina od rušenja. Sustav prometnica u ovom Planu je tako postavljen i dimenzioniran da se osigura potrebna protoĉnost vozila i brza dostupnost ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim cestama. GraĊevine naglašene ugroţenosti u naselju Otoĉac su graĊevine društvene-javne namjene (predškolske, školske i socijalne ustanove i zgrade u kojima se okuplja veći broj ljudi), višestambene i hotelske zgrade te glavne prometnice i te graĊevine se utvrĊuju kao prioritet u rašĉišćavanju terena.



Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje graĊevina kao i graĊenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07). Do izrade nove seizmiĉke karte Liĉko-senjske ţupanije, protupotresno projektiranje provodi se u skladu s postojećim seizmiĉkim kartama, zakonima i propisima, raĉunajući na potres jaĉine do 6 ° MCS ljestvice. Zaštite od potresa stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih graĊevina provodi se tijekom projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima, kao i pravilima struke. Kod projektiranja graĊevina mora se koristiti tzv. projektna seizmiĉnost sukladno utvrĊenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jaĉine prema mikroseizmiĉkoj rajonizaciji Liĉko-senjske ţupanije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.



II. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA

ŠIREG PODRUĈJA

Izvod iz Prostornog plana ureĊenja Grada Otoĉca Kartografski prikaz: Namjena površina, mj. 1:25.000



III. PRILOZI

1. Dokazi o poslovnoj sposobnosti Instituta

- Izvod iz sudskog registra - Suglasnost za upis u sudski registar nadleţnog Ministarstva - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu i voditelja izrade Plana

2. Mišljenja i suglasnosti na Plan:

Suglasnost Minsitarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću od 18.veljaĉe 2009. godine (Klasa: 612-08/09-10/0173, Urbroj: 532-04-16/1-09-2)

Mišljenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode od 16. veljaĉe 2009. godine (Klasa:612-07/06-49/370, Urbroj: 532-08-03/1-09-6)

Mišljenje Hrvatskih voda, VGI „Lika, podvelebitsko primorje i otoci“ od 18. veljaĉe 2009. godine (Klasa: 350-02/09-01/153, Urbroj: 374-23-4-09-2)

Suglasnost-oĉitovanje Ministarstva obrane od 23. veljaĉe 2009. godine (Klasa: 350-02/07-01/62, Urbroj: 512 M3 – 020202-09)

Documents

URBANISTIĈKI PLAN UREĐENJA GRADA OTOĈCA - otocac.hr · Otočac se kao zemlja « terra » spominje krajem 13.st. u svezi s Dujmom, knezom Krčkim. Castrum Otočac eksplicitno je