REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OPĆINA PODSTRANA

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA PODRUČJA SVETI MARTIN – SJEVER (UPU 15)

SAŽETAK ZA JAVNOST

Lipanj, 2010.

2

NOSITELJ IZRADE PLANA OPĆINA PODSTRANA Načelnik Miran Tomasović, dipl.oec.

JP JURCON PROJEKT D.O.O.

consultants & engineers STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA JURCON PROJEKT d.o.o. Direktor Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ. Odgovorni voditelj Bojan Linardić, dipl.ing.arh., ovl.arhitekt Stručni tim u izradi Plana Bojan Linardić, dipl.ing.arh. Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ. Tito Kosty, dipl.ing.arh. Ina Korošec, dipl.ing.arh. Ljerka Jurasović, dipl.ing.arh. Gordan Maček, dipl.ing.prom. Mr.sc. Slobodan Bajagić, dipl.ing.kraj.arh. Kristina Crneković, ing.građ. Milan Puhar, dipl.ing.el. Tajana Živković, dipl.iur. Marin Kokić, prof.pov. Karmen Dujaković, stud.arh.

3

S A D R Ž A J 0. UVOD 1. POLAZIŠTA

Građevinsko područje Prometna i komunalna infrastruktura Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Ocjena mogućnosti prostornog razvoja

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Ciljevi prostornog razvoja

Odabir prostorno razvojne strukture

Racionalno korištenje i zaštita prostora

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Program gradnje i uređenja prostora

Osnovna namjena prostora

Lokacijski uvjeti za gradnju građevina

4

1. POLAZIŠTA Područje Sveti Martin - sjever nalazi se u gornjem dijelu Općine Podstrana i predstavlja prostornu cjelinu, koja se proteže sjeverno od novoplanirane prometnice, spojnice državne ceste D-8 s Težačkom ulicom. Na zapadu je područje omeđeno trasom Težačke ulice, na istoku trasom novoplaniranog dijela prometnice Kneza Mislava, na sjeveru granicom građevinskog područja naselja, a s juga definirano je koridorom novoplanirane prometnice paralelne s D-8, spojnice groblja i područja Mutograsa. Na prirodnoj blagoj jugozapadnoj padini prema moru, područje se visinski proteže od kota od 30–35 m.n.m., koja u duljini od cca 950 m predstavlja južnu granicu obuhvata Plana, do visinskih kota od 90 m.n.m. na najsjevernijim točkama obuhvata. Građevinsko područje Ukupno građevinsko područje površine je cca 20,2 ha. Od te površine cca 11,5 ha (57%) predstavlja neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje naselja dok ostatak čini izgrađeno građevinsko područje naselja. Prometna i komunalna infrastruktura Cestovni promet Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja 15 – Sveti Martin ne prolaze razvrstane javne prometnice. Sva postojeća prometna mreža je u kategoriji nerazvrstanih prometnica. Prostorim planom Općine Podstrana, predviđena je realizacija prometnice koja bi se prostirala uzdužno sa D8, čija če uloga biti povezivanje gornjeg dijela naselja na postojeću prometnu mrežu. Također, odredit će se nove ulice, koje bi planiranu cestu povezivale s postojećim cestama u obalnom području. Na te ceste potrebno je vezati nove stambene ulice, koje bi preuzele postojeći promet uskim i strmim ulicama, koje ne zadovoljavaju osnovne tehničke i sigurnosne norme.Glavna uloga nove mreže stambenih ulica je osiguranje prilaza novim građevinskim područjima. Rekonstrukcija kritičnih točaka, te proširenje postojećih cesta trebalo bi značajno poboljšati prometnu mrežu naselja. Pošta i telekomunikacije Zona postojećeg UPU-a nalazi se sjeverno od UPU-a 10 Petričevo-Sv. Martin u sklopu kojega se nalazi komutacijsko čvorište Sv. Martin. Sve postojeće građevine unutar zone UPU-a 15 su spojene na ovo komutacijsko čvorište, a obzirom da se cijela zona nalazi na udaljenosti manjoj od 1 km sve nove građevine će se spojiti na postojeće komutacijsko čvorište. Planirana elektronička komunikacijska infrastruktura će se u planskom dijelu razvijati kao kabelska kanalizacija koja se izvodi tipskim zdencima i PVC i PE cijevima promjera maksimalno 100 mm, a najmanje 50 mm od tipskog zdenca prema građevnoj čestici/građevini. Na mjestu priključenja svake građevine instalira se instalacijski telekomunikacijski ormarić od kojega se razvodi unutarnja instalacija.

5

Elektroenergetski sustav Područje obuhvata UPU-a 15 Sv. Martin nema izvedenu srednjenaponsku mrežu. Na području obuhvata plana ne postoji niti jedna 10(20)/0.4 kV trafostanica. Unutar obuhvata postoji samo razvod niskonaponske mreže položene zračnim vodovima do postojećih građevina. Planom se predlaže izgradnja dvije nove 10(20)/0.4 kV trafostanice koje bi se u širi elektroopskrbni sustav priključile 10(20) kabelskim vodom spajanjem na postojeću TS Sv. Martin 3 i na planiranu GTS Grljevac 7. Sva nova niskonaponska mreža bi se izvodila kao podzemna uključivo i novu javnu rasvjetu. Vodoopskrba Zona UPU 15 Sv. Martin spojena na je vodoopskrbnu mrežu preko vodospreme Visoka I čija je kota donje vode 74 m.n.m. Obzirom da se pojedini dijelovi UPU-a nalaze iznad ove visine planirana zona će se morati opskrbiti vodom putem uređaja za podizanje pritiska (hidrofori). Naime već na visini od 60 m.n.m. tlakovi u mreži ne zadovoljavaju opskrbne standarde , a protupožarni nisu zadovoljeni niti na nižim kotama. Stoga je radi osiguranja kvalitetne vodoopskrbe gornje zone potrebno staviti u funkciju planiranu vodospremu Podstrana II čija se kota donje vode planira na 146 m.n.m. Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje se planira kao razdjelni sustav odvodnje kojim se posebno odvode sanitarne otpadne vode, a posebno oborinske vode. Sanitarne otpadne vode se kanaliziraju u smjeru obalnog kolektora gravitacijskim načinom, a potom se sustavom crpnih stanica transportiraju prema ispustu u blizini crpne stanice „Centar“. Sve otpadne vode prije ispuštanja u sanitarnu kanalizaciju moraju se dovesti do standarda komunalnih voda prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/08). Oborinske vode se prikupljaju putem linijskih rešetki i uličnih slivnika sa ugrađenim taložnikom radi eliminacije plivajučih i krutih tvari u vodi, a potom se ispuštaju u potok Šćadin ili priobalno more. Oborinske vode koje u svome sastavu imaju mineralna ulja potrebno je prethodno pročistiti na separatoru mineralnih ulja prije ispuštanja u prirodni recipijent. Ovo se isključivo odnosi na velike manipulativne i parkirališne površine (preko 500 m2 asfaltirane korisne površine). Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti Prirodne i ambijentalne vrijednosti Na području obuhvata Plana nisu evidentirani dijelovi prirode koji bi bili zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 70/05) ili predloženi za zaštitu temeljem prostornog plana šireg područja. No, usprkos ovoj činjenici, obilaskom terena utvrđene su lokacije i pojedinačni objekti kao vrijedni dijelovi kultiviranog krajobraza (vinograd i maslinik).

6

Kulturna baština Prema evidenciji Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Splitu, unutar obuhvata ovog Plana ne postoje registrirana kulturna dobra. Ako se prilikom izvođenja građevinskih radova ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu, bez odgađanja, obavjestiti nadležno tijelo. Arheloška istraživanja se mogu obavljati samo na temelju odobrenja koje rješenjem daje nadležno tijelo. Rješenjem se određuje područje na kojem se mogu izvoditi radovi, kao i mjesto pohrane nalaza, uređenje i predstavljanje nalazišta i nalaza. Ocjena mogućnosti prostornog razvoja

Predmetni obuhvat ima vrlo velike razvojne mogućnosti, koje su određene prije svega položajem i prirodnim karakteristikama prostora, ali dodatne prednosti predstavlja i potencijalno dobra prometna povezanost, kao i opremljenost okolnog prostora osnovnom komunalnom infrastrukturom.

7

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Ciljevi prostornog razvoja

Cilj Splitsko-dalmatinske županije u području gospodarskog razvitka je takav razvitak koji se temelji na strategiji generalnog proizvoda i strategiji održivog razvitka, razvojne ravnoteže, otvorenog sustava, pune zaposlenosti, razvoja male privrede, prometne povezanosti i upravljanja razvitkom.

Na području prostornog razvitka cilj je integralno planiranje na principima održivog razvitka i uz primjenu mjera zaštite prostora, krajobraza, prirodnih i kulturnih dobara.

Prostorno uređenje naselja na području Splitsko-dalmatinske županije treba se temeljiti na racionalnom korištenju i zaštiti prostora, te unapređenju uređenja naselja i komunalne infrastrukture. Racionalno korištenje i zaštita prostora, prije svega, znače definiranje područja za gradnju sukladnih razvoju stanovništva i gospodarstva, očuvanje graditeljskog i povijesnog identiteta prostora, te usmjeravanje izgradnje na one dijelove koji su opremljeni komuanlnom infrastrukturom. Prioritetne smjernice zaštite prostora su suzbijanje širenja građevinskih područja, policentrični razvitak naselja na temelju razvoja centralnih funkcija i decentralizacije žarišta gospodarskog razvitka.

Odabir prostorno razvojne strukture

U odabiru prostorno razvojne strukture potrebno je u prvom redu voditi računa o zašti postojećih vrijednosti prostora, kulturne baštine i krajobraza.

Zahtjevi i potrebe stanovništva podupiru zadržavanje osnovne karakteristike kvalitetnog rezidencijalnog područja. Zato je neophodno unaprijediti izgradnju i uređenje prostora, u prvom redu ostvarivanjem planirane mreže prometnica i javnih prostora u područjima nove izgradnje, kako bi se omogućilo funkcionalno povezivanje prostora i adekvatno komunalno opremanje i izgradnja potrebnih smještajnih i pratećih sadržaja u ovom području. Na taj način se omogućava i realizacija kvalitetnih ugostiteljskih sadržaja i usluga javne namjene, za kojima postoji izrazita potreba.

Racionalno korištenje i zaštita prostora

Na područjima nove izgradnje u sklopu područja Sveti Martin - sjever potrebno je oblikovanjem prostora preusmjeriti razvojne tokove uz provođenje značajnih mjera zaštite i sanacije okoliša. Prvi uvjet za zaštitu prostora je pažljiva interpolacija novih građevnih struktura unutar postojećeg graditeljskog fonda te spriječavanje bespravne izgradnje. Drugi je uvjet izgradnja adekvatnih prometnica i komunalne infrastrukture.

Područje Sveti Martin – sjever sjedinjuje pogodnosti života u mirnoj sredini, izdvojenoj od vreve gradskih centara, s prednostima blizine urbanih i društvenih sadržaja, posebno društvenog života

8

obližnjeg grada Splita te kao takvo predstavlja izuzetno povoljno pozicioniranu lokaciju za razvoj kvalitetnih oblika obiteljskog i višeobiteljskog stambenog susjedstva.

Potrebno je omogućiti i poticati korištenje poljoprivrednog zemljišta u poljoprivredne svrhe i kada je namijenjeno za građenje (građevinsko područje) do trenutka realizacije planirane namjene. Intenzivniji graditeljski zamah ipak nije do kraja odvojio stanovništvo od bavljenja poljoprivredom, te su poljoprivredne površine, one u funkciji i zapuštene, značajne kao gospodarski resurs ili pak kao prirodni rubovi izgradnje. Očuvanje vrijednih fizionomsko morfoloških obilježja prostora, koja su se uspjela oduprijeti nekontroliranoj izgradnji, i ukupnog krajolika jedan je od prioriteta ovog Plana.

Vrijedne ostatke agrarnog krajobraza je stoga nužno očuvati ili predvidjeti kao zaštitno zelenilo u cilju održavanja povoljnog odnosa izgrađenih i neizgrađenih (zelenih) površina. Tako tretirane kultivirane površine doprinose ukupnoj vrijednosti cijelog područja, a povezivanjem turističkih sadržaja i autohtonog nasljeđa postiže se prepoznatljivost i izvornost prostora.

Cestovni promet

Za unapređenje stanja cestovnog prometa od vitalnog je značaja planirana izgradnja obilaznice naselja (predviđena PPUO-om) čija će uloga osim preuzimanja tranzitnog prometa koji sa danas odvija D8 (JTC), biti i realizacija spoja građevinskih područja na kvalitetnu prometnicu sa izbjegavanjem prolaska vozila kroz ostala građevinska područja.

Prostorim planom Općine Podstrana, također je predviđena realizacija prometnice koja bi se prostirala uzdužno sa D8.

Također, potrebno je odrediti nove ulice, koje bi planiranu cestu povezivale s postojećim cestama u obalnom području. Na te ceste potrebno je vezati nove stambene ulice, koje bi preuzele postojeći promet uskim i strmim ulicama, koje ne zadovoljavaju osnovne tehničke i sigurnosne norme. Rekonstrukcija kritičnih točaka, te proširenje postojećih cesta trebalo bi značajno poboljšati prometnu mrežu naselja.

Javni promet

Stajališta autobusa potrebno je planirati unutar infrastrukturnih površine i to uz glavne mjesne ceste.

Promet u mirovanju

Na pogodnim mjestima unutar obuhvata, potrebno je urediti odgovarajuće površine za izgradnju novih parkirališta. Potrebno je uvesti obvezu da svaka nova građevina mora osigurati odgovarajući broj garažno-parkirališnih mjesta na svojoj čestici, a kod rekonstrukcija građevina koje to ne mogu zadovoljiti na svojoj čestici, mora se osigurati odgovarajući broj GP mjesta na javnim parkiralištima.

Razvoj komunalne infrastrukture

Potrebno je izgraditi novu i urediti postojeću komunalnu infrastrukturu.

9

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Program gradnje i uređenja prostora U izradi Plana uvaženo je načelno opredjeljenje lokalne zajednice za uređenjem ovog prostora kao kvalitetne životne sredine, odnosno namjera da se najveći dio nove stambene izgradnje predvidi za izgradnju obiteljskih kuća lokalnog stanovništva s mogućnošću gradnje manjih kapaciteta za smještaj gostiju. Samo naselje u gospodarskom smislu trenutno je u najvećoj mjeri usmjereno na trgovinu, ugostiteljstvo i poljoprivrednu proizvodnju. U skladu s time, ovim je Planom određena osnovna namjena prostora, koja je detaljnije opisana u sljedećem poglavlju. Prema tome, neizgrađene površine između postojećih izgrađenih područja planiraju se popunjavati u prvom redu stambenim zgradama, uz mogućnost obavljanja prikladnih gospodarskih djelatnosti, uz uređenje javnih površina za boravak ljudi i manji sportsko-rekreacijski sadržaj. Unutar obuhvata Plana u središnjem dijelu, unutar cestovnih pojaseva, kao i u uvjetima za uređenje građevnih čestica, te na prostoru uz obalu predviđeno je uređivanje zelenih površina. Predviđeno je ozelenjavanje ovih prometnica niskim zelenilom, te njihovo opremanje pješačkim stazama. Osnovna namjena prostora Osnovna namjena prostora ujedno predstavlja i strukturalnu organizaciju prostora, odnosno određuje posebnosti načina korištenja površina. Namjena površina određena je sukladno građevinskim područjima PPUO Podstrana, a uzimajući u obzir prirodne datosti prostora, pogodnosti terena za građenje, osiguranje osnovnih uvijeta za opremanje već izgrađene gradnje, kao i njezin raspored u prostoru, odnosno planiranjem racionalnog i ekonomičnog infrastrukturnog sustava, vodeći pri tom računa o zaštiti kulturno-povijesnog naslijeđa, očuvanju prirodne ravnoteže i zaštiti okoliša. Prepoznavanjem komparativnih prednosti ovog dijela naselja Podstrana, blizina državne ceste D 8 s prometne strane i već postojeća izgradnja stambene namjene kao i značajne vizurne kvalitete cijelog područja, daju smjernice za uređenje naselja visoke kakvoće stanovanja. Upravo iz ovog razloga je najveći dio prostora obuhvaćenog UPU namijenjen razvoju struktura naselja, odnosno građevina za stanovanje i obavljanje svih pratećih funkcija. Planom su određene sljedeće namjene površina unutar obuhvata ovog područja Šćadin: Mješovita - pretežito stambena namjena - Oznakom M1 označena je mješovita – pretežito stambena namjena Mješovita pretežito stambena namjena obuhvaća površine namijenjene smještaju građevina pretežito stambene namjene (stambeno-poslovne građevine). Površina prostora za druge namjene ne smije biti veća od udjela stambene namjene u građevinskoj (bruto) površini građevine odnosno udio stambene namjene mora biti veći od 50% u građevinskoj (bruto) površini građevine. U građevinama mješovite - pretežito stambene namjene dopušten je, uz stambenu namjenu, smještaj sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog utjecaja na okoliš: ugostiteljsko-

10

turističke (manji obiteljski hoteli do 20 ležaja), uslužne, trgovačke, poslovne, komunalno-servisne, proizvodne-pretežito zanatske, te sportsko-rekreacijske namjene. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dopuštena je i gradnja jednonamjenskih stambenih građevina.

U predjelima stambene i mješovite namjene isključuje se gradnja građevina ili smještaj unutar stambenih ili pomoćnih građevina djelatnosti koje narušavaju kakvoću stanovanja režimom rada, bukom, prometom, opasnošću od eksplozije, neugodnim mirisom i prašinom, zagađenjem okoliša, te smanjuju kakvoću korištenja prostora u stambenom smislu (kao npr. veći ugostiteljski sadržaji s, živom glazbom i glazbom koja se izvodi ili emitira na otvorenim prostorima, terasama i slično) ili s mogućnošću rada noću, između 23 i 07 sati (kao npr. noćni klubovi, disco klubovi, i sl), zatim trgovine veće od 1000 m2, kasina, građevine namijenjene proizvodnom zanatstvu (stolarske i bravarske radionice, limarske radionice, pilane, kovačnice, armiračnice, klesarske radionice, radionice za preciznu mehaniku, pogoni male privrede, streljane i slično). Postojeći sadržaji, koji ne odgovaraju takvim obilježjima mogu se zadržati bez mogućnosti proširenja s preporukom njihove prenamjene u namjenu sukladnu stanovanju. Javne parkovne površine (parkovi, šetališta, dječja igrališta i sl.) unutar stambene i mješovite namjene mogu se uređivati bez posebnih prostornih ograničenja. Javni parkovi, šetališta, i odmorišta, vrtovi - Oznakom Z1 označeni su javni parkovi i šetališta - Oznakom Z2 označena su dječja igrališta, - Oznakom Z3 označena su odmorišta, vrtovi Javni parkovi i šetališta su uređeni prostori, planski oblikovani, namijenjeni odmoru i rekreaciji građana, te unapređenju slike naselja. Javni park (Z1) je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom, namijenjen šetnji i kratkovremenom odmoru u zelenilu. Dječja igrališta (Z2) smještena su unutar javnih zelenih površina (javnih parkova). Odmorište, vrt (Z3) čine površine namijenjene sadnji i uređenju autohtonih biljnih zajednica, a u svrhu edukacije i odmora. Oblikovne karakteristike tih površina ovise o tematici pojedinog vrta ili odmorišta te nemaju nužno naglašenu vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Moguće teme su: znanost, kultura, rekreacija i sl. Parkove, kao i sve ostale javne pješačke površine, treba planirati, projektirati i izvesti na način da se osigura primjerena dostupnost korisnicima prostora sukladno stručnim normativima. U parkovima se iznimno dozvoljava polaganje vodova infrastrukture uz uvjet zadržavanja kvalitetne visoke vegetacije i vrijednog ukrasnog grmlja. Zaštitne zelene površine - Oznakom Z označene su zaštitne zelene površine Zaštitne zelene površine (Z) u naselju smještaju se na području dodira dviju različitih namjena, u zonama visokog i gustog postojećeg zelenila ili kao tampon zone između javne (infrastruktura -

11

promet) i privatne površine ili se predviđaju radi zaštite okoliša (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr.). Zaštitne zelene površine uređuju se pretežito kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom. Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se polaganje vodova infrastrukture i smještaj manjih komunalnih građevina, uz uvjet zadržavanja kvalitetne visoke vegetacije i vrijednog ukrasnog grmlja. Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina. Infrastukturni sustavi Oznakom IS i bez posebne boje označene su površine infrastrukturnih sustava:

Oznakom IS označene su površine infrastrukturnih sustava (uređaji i građevine) Površine bez posebne oznake namijenjene su prometnim koridorima u kojima se uz

prometne površine mogu izvoditi i instalacije energetske, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture.

Površine infrastrukturnih sustava obuhvaćaju gradnju i vođenje infrastrukture na posebnim prostorima i česticama, te linijske i površinske građevine za promet, kao i njihove zaštitne pojaseve. Ovi prostori nemaju posebne boje. Na površinama predviđenim za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine, iz predhodnog stavka, mogu se graditi i uređivati: - Ulična mreža; - Prometne zgrade, parkirališta i garaže; - Autobusne stanice; - Biciklističke staze i pješački putovi; - Benzinske postaje s pratećim servisnim uslugama, javne garaže; - Javne gradske površine. - Uređaji i građevine ostale komunalne infrastrukture Planom su također predviđene površine za uređenje parkirališta u središnjem dijelu naselja.

12

Lokacijski uvjeti za gradnju građevina Lokacijski uvjeti za gradnju građevina stambene namjene unutar zona mješovite – pretežito stambene namjene (M1) TIPOLOGIJA IZGRADNJE Pmin kig kis Šmin ZPmin RP b1 b2 E hmax GBPmax

Obiteljska kuća -slobodnostojeća 400 0,3 0,7 14 30 5* 3 3 P+2 9 400

Obiteljska kuća - poluugrađena 300 0,4 0,8 11 30 5* 0; 3 3 P+2 9 400

Stambene i stambeno-poslov. građevina do 4 stana - slobodnostojeća

600 0,3 0,7 18 30 5* 3 3 P+2 9 560

Stambene i stambeno-poslov. građevine od 5-8 stanova - slobodnostojeća

800 0,3 0,7 20 30 5* 3 3 P+2 9 640

* Iznimno, za građevine na građevnim česticama uz državnu cestu D 110, udaljenost građevnog pravca od ruba kolnika iznosi 15.0 m, a na građevnim česticama uz lokalnu cestu L udaljenost iznosi 10,0 m.

Lokacijski uvjeti za gradnju građevina poslovne namjene unutar zona mješovite – pretežito stambene namjene (M1) Pmin kig kis Šmin ZPmin RP b1 b2 E hmax GBPmax MANJE POSLOVNE GRAĐEVINE 600 0,3 0,7 13 30 5 h/2

(min3) h/2 (min3) 2 8 400

Značenje oznaka je slijedeće: Pmin najmanja površina građevinske parcele u m2 kig najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti parcele kis najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti parcele Šmin najmanja širina parcele na mjestu građevnog pravaca GBPmax građevinska (bruto) površina ZPmin najmanja površina ozelenjenog dijela parcele / površina parcele u % RP najmanja udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca u m1 b1 najmanja udaljenost građevine od susjednih granica parcela u m1 b2 najmanja udaljenost građevine od bočne granice parcele E najveći dozvoljeni broj nadzemnih etaža hmax najveća dozvoljena visina građevine u metrima