URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZA PODRUČJE OBALNOG POJASA

URBANISTIჀKI PLAN UREᄀENJA ZA PODRUჀJE OBALNOG POJASA UNUTAR GP NASELJA TKONI . O B R A Z L O ័ E N J E

ARHEO d.o.o. Zagreb

1

I. OBRAZLO័ENJE

UvodMoguၰnost izrade Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon odreᄐen je Zakonom o prostornom ureᄐenju i gradnji (NN 76/07).Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Tkon (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije br. 06/06) utvrᄐena je obveza izrade Urbanistiაkih planova ureᄐenja za podruაje Opၰine Tkon meᄐu koje je uvrᘐten i Urbanistiაki plan ureᄐenja za podruაje obalnog pojasaunutar GP naselja Tkon te se smjernice za izradu UPU-a temelje na odredbama PPUO i elementima Programa mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru na podruაju Opၰine Tkon.

Izrada Urbanistiაkog plana ureᄐenja (u nastavku: UPU) za podruაje obalnog pojasaunutar GP naselja Tkon temeljena je na orijentaciji Opၰine Tkon glede stvaranja prostornih uvjeta za stanovanje, razvoj turizma, javnih i druᘐtvenih sadr០aja, razvoj malog i srednjeg poduzetniᘐtva te razvoj rekreacijskih sadr០aja. UPU za podruაjeobalnog pojasa unutar GP naselja Tkon treba regulirati prostor koji prema Prostornom planu ureᄐenja Opၰine Tkon predstavlja znatan potencijal za razvoj stambene zone (M1), turistiაkih sadr០aja (T), sadr០aja rekreacije (R) i razvoj pomorskog prometa (luke otvorene za javni promet ០upanijskog i lokalnog znaაaja te luka posebne namjene).

Podruაje obuhvata UPU podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkonpredstavlja prostor omeᄐen na jugozapadu ០upanijskom cestom ័6249 i lokalnom cestom L63140 a na sjeveroistoაnom dijelu linijom mora u Paᘐmanskom kanalu.

Glede programskih odreᄐenja izraᄐivaა plana uva០ava mjere i smjernice kao i konkretna odreᄐenja iz sljedeၰih dokumenata:

1. Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Tkon (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije br. 06/06)

2. Program mjera za unapreᄐenje stanja u prostoru Opၰine Tkon za razdoblje 2006. – 2009. godine (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije br. 06/06)

3. Katastarsko-geodetski podaci i katastarsko-topografske karte u mj. 1:2000 izraᄐene za potrebe izrade UPU za podruაje obalnog pojasa unutar GPnaselja Tkon


ARHEO d.o.o. Zagreb

2

Izrada Urbanistiაkog plana odvija se u slijedeၰim fazama:I. Prethodni radoviII. Programsko analitiაki dio (radni sastanci)III. Nacrt prijedloga Prostornog plana (prethodne rasprave)IV. Prijedlog Prostornog plana (javna rasprava)V. Nacrt Konaაnog prijedloga planaVI. Konaაni prijedlog planaVII. Zavrᘐna obrada Prostornog plana

Izrada UPU za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon temelji se na slijedeၰim zakonima:- Zakon o prostornom ureᄐenju i gradnji (NN 76/07)- Zakon o lokalnoj i podruაnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01)- Zakon o podruაjima ០upanija, gradova i opၰina u Republici Hrvatskoj (NN br.

10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 44/00, 129/00, 92/01, 72/02, 83/02, 25/03, 17/03 i 175/03.)

- Pravilniku o sadr០aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98., 39/04, 45/04, ispravak 163/04.).

Postupak provedbe prethodne i javne rasprave, te usvajanja plana propisan je Zakonom o prostornom ureᄐenju i gradnji (NN 76/07).

Tkon staro ribarsko mjesto nalazi se na slikovitom ju០nom dijelu otoka ujedno je trajektno pristaniᘐte za trajektnu liniju Biograd-Tkon. Od pristaniᘐta se ni០u pjeᘐაane i stjenovite uvale. S obli០njih brda se pru០a nezaboravan pogled na obli០nje otoაiၰe i Kornate. Cilj svih turista koji posjeၰuju otok Paᘐman je benediktinski samostan s. Kuzme i Damjana na brdu ၠokavac kraj Tkona iz 12. st. Mjesto Tkon je zbijenog tipa. formirano u proᘐlosti na bre០uljku, danas je pru០eno do mora. Prvi put se spominje u djelu «Upravljanje carstvom» bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta u 10. st. pod nazivom Katav. U jednom dokumentu iz 1363. spominje se naziv «Cun» - Kun, kako i danas tamoᘐnje stanovniᘐtvo naziva to mjesto. Danaᘐnji naziv Tkon, slu០beno se upotrebljava od 1840 godine.Osim odliაnog geografskog polo០aja (blizina Biograda), Tkon svoj razvoj u najveၰoj mjeri zasniva na trajektnoj luci, gdje tijekom godine tranzitom proᄐe viᘐe od pola milijuna putnika i viᘐe od dvjesto tisuၰa vozila. Zbog velikog protoka ludi, u Tkonu je smjeᘐtena najveၰa ponuda raznih uslu០nih, prodajnih i proizvodnih sadr០aja.


ARHEO d.o.o. Zagreb

3

1. POLAZIᘀTA

1.1. Polo០aj, znaაaj i posebnosti za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon u prostoru Opၰine.

Opၰina Tkon smjeᘐtena je na jugoistoაnom dijelu otoka Paᘐmana, u jugoistoაnom dijelu Zadarske ០upanije. Dio je prostorno-razvojne cjeline Zadarsko-biogradskih otoka. Blizina kopna i obradive poljoprivredne povrᘐine osnovni su faktori razvoja i opstanka stanovniᘐtva na otoku.

Povezivanjem mostom «័drelac» s otokom Ugljanom u jednu prostornu cjelinu, stvoreni su preduvjeti za kvalitetniji razvoj. ័ivotno va០na trajektna komunikacija grad Biograd na moru-naselje –Tkon odvija se Paᘐmanskim kanalom. Kanal je prosjeაno ᘐirok 2,5 km.

Sa jugozapadne strane je Srednji kanal koji je dijeli od Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka. Sjeverozapadni kraj graniაi sa Opၰinom Paᘐman. Ju០nu stranu okru០uju niz manjih otoაiၰa: ᘀkoljiა, Gnaliၰ, ័i០anj, Lanᄐiniၰ, Orliၰ, Veli Oᘐljak, Mali Oᘐljak, Vela Kotula, Mala Kotula, Runjava Kotula, Gangaro, Gangarol, Koᘐara, Koᘐarica ili Maslinjak.

Paᘐman je 12. otok po veliაini, a 13. po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. U zadarskoj ០upaniji je 3. po veliაini, iza Paga i Dugog otoka.

Najveၰa du០ina otoka iznosi 21,35 km, a najveၰa ᘐirina 4,27 km. Povrᘐina iznosi 63,34 km2, odnosno 1,76% teritorija ័upanije. Du០ina obale je 65,3 km, a indeks razvedenosti iznosi 2,31.

Prostor oko Paᘐmana administrativno je podijeljen na dvije opၰine: Paᘐman i Tkon. Na opၰinu Tkon otpada manji dio otoka, povrᘐine 14,30 km2 s jednim, istoimenim naseljem.

Prema popisu stanovniᘐtva iz 2001. godine u Opၰini (naselju Tkon) ០ivi 707 stanovnika./Izvod iz Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon/


ARHEO d.o.o. Zagreb

4

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Zona obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon iznosi 12,87 ha.

Granicu obuhvata UPU za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkonpredstavlja prostor omeᄐen na jugozapadna ០upanijska cesta ័6249 i lokalna cesta L63140 a na sjeveroistoაnom dijelu linijom mora u Paᘐmanskom kanalu, sjeverozapadnu granicu predstavlja granica graᄐevinskog podruაja naselja Tkon a jugoistoაnu granicu predstavlja graᄐevinsko podruაje dijela naselja Obalnog pojasa.

Nadmorska visina podruაja kreၰe se od 0,00 mnm do 5,70 mnm ᘐto predstavlja reljefnu energiju od 5,70 m. Prosjeაna nadmorska visina iznosi 2,50 m.

Podruაje obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon u smjeru sjeverozapad-jugoistok iznosi 2.560 m, a u smjeru sjeveroistok-jugozapad 140 m.

Prirodne znaაajke prostora Osnovno obilje០je reljefa je tzv. dalmatinski pravac pru០anja: sjeverozapadni-jugoistoაni. Promatranu prirodnu cjelinu აine dvije prostorne zone: jugozapadni i sjeveroistoაni dio (u koje pripada podruაju obuhvata ovog plana).

Sjeveroistoაni dio otoka s troᘐnijom dolomitnom podlogom reljefno je uravnjeniji, s bla០im i pitomijim predjelima u kojima su krᘐki oblici znatno manje izra០eni.

Najstarije naslage su dolomitne i obilje០avaju sjeveroistoაni dio otoka. S obzirom na veၰu troᘐnost dolomitne podloge i moguၰnost stvaranja plodnih tala (crvenica, smeᄐa tla), ovo podruაje predstavlja osnovu agrarnog vrednovanja i razvitka naseljenosti.

Tektonski, otok Paᘐman predstavlja jednu od bora dinarskog pru០anja. Ima viᘐe rasjeda, od kojih se tri pru០aju du០ otoka, ali bez veၰeg utjecaja na seizmiაnost.

Seizmiაki, ovaj prostor spada u podruაje od 7º MCS ljestvice.

Stanovniᘐtvo se opskrbljuje vodom iz cisterni, bunara i rijetkih izvoriᘐta. Postojanja bujiაnjaka, poglavito za obilnih kiᘐa, uvjetuje odnoᘐenje i onako oskudnog plodnog materijala.

Klimatska obilje០ja ovog prostora su vruၰa i suha ljeta, te blage i vla០ne zime sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca viᘐom od 22º C, a najhladnijeg mjeseca do –3º C, te neravnomjernim rasporedom padalina. Navedeni parametri ukazuju na obilje០ja mediteranske klime.Klimu obilje០avaju tri tipa vremena:

- stabilno i lijepo vrijeme : ljeto i rana jesen- burno, suho i hladno vrijeme: hladnija polovica godine- jugo, vla០no i kiᘐovito: hladnija polovica godine.

Bitno je naglasiti izra០eni maritimni utjecaj.


ARHEO d.o.o. Zagreb

5

Kako u samoj Opၰini nema mjerne postaje, koriste se podaci metereoloᘐke postaje u Biogradu na Moru.

Temperatura zraka naglaᘐava ugodnost mediteranskog podneblja. U najhladnijim mjesecima, sijeაnju i veljaაi, temperatura se kreၰe u prosjeku od 6,5 do 7,0ºC. U najtoplijim mjesecima srpnju i kolovozu, temperatura prosjeაno dosi០e vrijednosti izmeᄐu 24 i 24,5ºC, pa prosjeაne amplitude iznose oko 17 do 18ºC. Ekstremne vrijednosti temperature spuᘐtaju se zimi do –8ºC, a ljeti se penju do +35ºC.

Panorame luke


ARHEO d.o.o. Zagreb

6

1.1.2. Prostorno razvojne znaაajke

Prirodni resursi i kvalitete naselja su u suprotnosti s trenutaაnim stanjem gospodarskog razvoja. Kao bitne karakteristike, odnosno najva០nije kvalitete na promatranom prostoru potrebno je prije svega istaknuti:

- more i morsku obalu zajedno sa svim moguၰnostima koje su time date (turizam i nautiაki turizam) (pitoma i razvedena obala, აisto more s nizom uvala i prirodnih pla០a)

Iz obilje០ja veၰ izgraᄐenih struktura nameၰu se ciljevi buduၰeg razvoja podruაja Plana, a to su:

- koristiti turizam i njegov razvoj kao kvalitetno tr០iᘐte te kao djelatnost koja se mo០e inkorporirati unutar ovog prostora razvoj naselja javnih i druᘐtvenih sadr០aja te zone rekreacije

Razumljivo je da urbani razvoj ovog podruაja treba pratiti odnosno prethoditi mu kvalitetno komunalno i infrastrukturno opremanje podruაja.

Prostorno razvoje strukture diktirane su postojeၰom gospodarskom matricom a ona se posebno odnosi na:

- naslijeᄐeni stupanj gospodarskog razvoja- ekonomsku moၰ i interes kapitala- stupanj zateაenih ulo០enih vrijednosti- infrastrukturnu i komunalnu opremljenost- gravitacijsku moၰ i demografske procese karakteristiაan ambijent ovog dijela

otoka Paᘐmana- razvoj prometnog sustava (napose pomorskog u svim njegovim vidovima)

Panorama Tkona


ARHEO d.o.o. Zagreb

7

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Prometni sustav

Cestovni prometPrema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dr០avne, ០upanijske i lokalne ceste (NN 79/99, 11/00, 98/01 i 143/02) podruაje obuhvata ovog plana tangiraju slijedeၰe javne ceste:

- dio ០upanijske ceste ័6249 Tkon (D110) – T.N. Sovinje- dio lokalne ceste L 63140 Kraj (D110) – Ugriniၰ-Tkon (D110)

Karakter dr០avne otoაke ceste ima glavna otoაka prometnica koja povezuje sva naselja ovog otoka od Tkona do ័drelca. Ova dr០avna cesta D110 nastavlja se preko mosta koji spaja otok Paᘐman i otok Ugljen i du០ cijelog otoka Ugljena sve do naselja Muline.

Navedene ០upanijske i lokalne ceste koje tangiraju prostor obuhvata ovog Plana neadekvatnog su profila, s nepovoljnim tehniაkim elementima i dotrajalom kolniაkom konstrukcijom.

Pomorski prometMre០a pristaniᘐta u pomorskom prometu, tj. luke otvorene za javni promet definirane Naredbom o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet (NN 95/96) su:

- ០upanijskog znaაenja: Tkon- luke lokalnog znaაenja: Tkon

Luke na otocima su uglavnom mjeᘐovite namjene, ograniაenog kapaciteta, kojima se odvija javni, domicilni i nautiაki promet. Pored objekata luაke infrastrukture u lukama otvorenim za javni promet na otoაkom podruაju postoji veၰi broj malih luka i priveza za აamce koji su znaაajni za prometno povezivanje naselja, te za razvoj nautiაkog turizma.

Sav promet ljudi, vozila i tereta ostvaruju se trajektom na liniji Biograd na Moru –Tkon.

Telekomunikacijski sustavNa podruაju otoka Paᘐmana izgraᄐena je digitalna komutacija RSS/RSM u Tkonu. Komutacija je RSS/RSM, digitalnog tipa, i stupanj je nadreᄐene AXE Zadar. Komutacija je povezana na nadreᄐenu komutaciju u Zadru, digitalnim sustavima prijenosa po svjetlovodnom kabelu polo០enim dr០avnom cestom te pomorskim svjetlovodnim kabelom Tkon – Biograd, koji je spojen na magistralni svjetlovodni kabel «Jadranko» u Biogradu.Postojeၰa pokretna komutacija T-Mobile je u opၰinskom srediᘐtu Tkonu. Poᘐtansku slu០bu vrᘐe Hrvatske poᘐte (HP) preko poᘐtanskih ureda (broj 23212).


ARHEO d.o.o. Zagreb

8

Energetski sustavElektroopskrba otoka Paᘐmana rjeᘐavana je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske ០upanije. Opskrba elektriაnom energijom vrᘐi se iz dva smjera:

- 110 kV-nim podmorskim kabelom – TS 35/10 Zadar 4 – TS 35/10 Kukljica- 10 kV-nim podmorskim kabelom iz pravca Biograda

Otokom je polo០en 10 kV nadzemni vod (AჀ 35 mm²) na drvenim stupovima. Postojeၰe stanje 10 kV naponske mre០e je loᘐe zbog preoptereၰenosti u ljetnim mjesecima te dotrajalosti i slabog presjeka podmorskog kabela iz pravca Biograda. Mjesne nisko naponske mre០e potrebno je djelomiაno rekonstruirati i interpolirati nove trafostanice.

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrbni sustavLokalna izvoriᘐta ne postoje. ័itelji svih naselja rjeᘐavali su vodoopskrbu sakupljanjem kiᘐnice u individualnim kuၰnim cisternama, odnosno preko bunara. Rezultat toga bila je stalna oskudica i niska norma potroᘐnja vode.

Vodoopskrba otoka Paᘐmana vrᘐi se iz vodospreme «Stra០a», zapremine V=4000 m3 kotom dna 70,95 mnm. Iz ove vodospreme voda dolazi, izgraᄐenim azbestcementnim cjevovodom Ø 400 mm koji prolazi prometnicom sa sjevernog dijela naselja Sv. Filip i Jakov do glavne raაve u naselju Turanj, te podmorskim cjevovodom Ø 175 mm preko zapadne strane otoka Babac, na otok Paᘐman u istoimenom naselju.

Trasa vodosprovodnika u glavnom slijedi postojeၰu glavnu otoაku cestu D110. Vodoopskrbne mre០e naselja su u glavnom izgraᄐene. Ostavljen je ogranak Ø 250 mm za izgradnju vodosprovodnika prema buduၰoj vodospremi «Tkon» odnosno ogranak Ø 300 mm za izgradnju vodosprovodnika prema buduၰoj vodospremi «Mrljane».

Odvodnja otpadnih vodaOrganizirani sustav sakupljanja, proაiᘐၰavanja i dispozicije otpadnih voda ne postoji. Otpadne vode iz domaၰinstava i ostalih objekata na ovom podruაju danas se uglavnom disponiraju u tlo ili u obalno more izravno bez ikakvog prethodnog proაiᘐၰavanja. Najაeᘐၰe se sakupljaju u septiაkim jamama koje u pravilu nisu dostatno dimenzionirane i odra០ava pa je proაiᘐၰavanje slabo, ᘐto naroაito dolazi do izra០aja u tijeku ljetne sezone kada se koliაina otpadnih voda viᘐestruko poveၰava. Ove septiაke jame nisu izgraᄐene kao vodonepropusni objekti pa otpadne tvari iz istih u znatnoj mjeri zagaᄐuju podzemlje i obalno more.


ARHEO d.o.o. Zagreb

9

Studija zaᘐtite voda na podruაju Zadarske ០upanije naაelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama, naაine proაiᘐၰavanja otpadnih voda kao i lokacije ureᄐaja za proაiᘐၰavanje.

Do sada su provedeni ocenografski istra០ni radovi za morski akvatorij Paᘐmanskog kanala.

Oborinske krovne vode i vode s prometnih povrᘐina direktno se procjeᄐuju u tlo, odnosno slijevaju najkraၰim putem u obalno more.

1.1.4. Zaᘐtiၰene prirodne, kulturno – povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Pregled zaᘐtite graditeljske baᘐtine Opၰinskog srediᘐta Tkon dan je u okviru Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon.

Na podruაju obuhvata UPU-a za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon nema zaᘐtiၰenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina kao i pojedinaაnih objekata.

Za zaᘐtitu krajobraznih i prirodnih vrijednosti najbitnije je osigurati oაuvanje prostornog identiteta kojeg na ovom podruაju karakterizira pitoma morska obala.

Obalni pojas – lungo mare


ARHEO d.o.o. Zagreb

10

1.1.5. Obveze iz Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon

Odredbe za provoᄐenje Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon odreᄐuju obaveznu izradu Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon.

Zabranjuje se izgradnja i ureᄐenje neizgraᄐenih dijelova graᄐevinskog podruაja naselja prije donoᘐenja Urbanistiაkog plana ureᄐenja (UPU-a) cjelovite zone.

Pored zajedniაkih opၰih uvjeta za izgradnju i ureᄐenje graᄐevinskog podruაja naselja prilikom izrade UPU-a potrebno je poᘐtivati slijedeၰe uvjete:

- rijeᘐiti prohodnost i prometnu pristupaაnost zone- osigurati min. 20% povrᘐine zone obuhvata plana za javne povrᘐine- osigurati prohodnost i pristupaაnost du០obalnog pojasa- gradnju stambenih graᄐevina udaljiti min. 70 m od obalne crte

Podruაje morske obale, sukladno odredbama Pomorskog zakonika obuhvaၰa pojas kopna do kojeg dopiru najveၰi valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna koji sa morem აini funkcionalnu cjelinu. Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu odredbi ovoga plana podrazumijeva se postojeၰi ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu s morem koji po svojoj prirodi ili namjeni slu០i koriᘐtenju mora (luke za javni promet, brodogradiliᘐte, istezaliᘐte, priveziᘐta i sl.) kao i za turistiაko-rekreacijske svrhe koji su u vezi sa koriᘐtenjem mora (morske pla០e, sportske aktivnosti vezane uz more, ᘐetnica-lungo mare i sl.).

Minimalna ᘐirina morske obale je 6,0 m.Stvarna ᘐirina podruაja morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao ᘐto su:

- morfologija terena- postojeၰi, zateაeni sadr០aji- planirana namjena zone.

Planiranje i ureᄐenje podruაja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama.

- oაuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika,- planirati cjelovito ureᄐenje i zaᘐtitu na osnovi kriterija oაuvanja prirodnih

vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloᘐkih cjelina- osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u koriᘐtenju,

osobitog pomorskog dobra- oაuvati prirodne pla០e i ᘐume, te poticati prirodnu obnovu ᘐuma i drugu

autohtonu vegetaciju.

Unutar podruაja morske obale, Planom je dozvoljena slijedeၰa namjena:- zona luke- zona pla០e- zona prirodne obale


ARHEO d.o.o. Zagreb

11

Unutar zone luke u sklopu graᄐevinskih podruაja naselja Planom je utvrᄐen prostor luke otvorene za javni promet tipa u kojim se odvija javni, nautiაki i sportski promet.Sukladno tome prostor luke otvorene za javni promet je podruაje unutar kojeg je Planom dozvoljena osnovna namjena pojedinih zona i to:

- zona luke za javni promet- zona komunalnog veza- zona komercijalnog veza

Detaljno zoniranje i namjena povrᘐina unutar mjeᘐovite luke otvorena za javni promet utvrditi ၰe se UPU-om za cjelovito podruაje morske obale unutar graᄐevinskog podruაja naselja, a u skladu s Planom utvrᄐenim uvjetima i stvarnim maritivnim moguၰnostima prostora.

Stvarni kapacitet definirati ၰe se detaljnijom planskom dokumentacijom u skladu s prostornim moguၰnostima pojedine zone.

Prilikom utvrᄐivanja kapaciteta pojedine prostorne zone unutar mjeᘐovite luke, prioritet treba dati komunalnom vezu na naაin da se osigura dovoljan broj vezova za potrebe domicilnog stanovniᘐtva.

U zoni luke dozvoljena je izgradnja i ureᄐenje slijedeၰih sadr០aja:- izgradnja i rekonstrukcija graᄐevina maritimne zaᘐtite- izgradnja prateၰih ugostiteljsko uslu០nih sadr០aja- izgradnja i ureᄐenje pjeᘐaაke ᘐetnice- ureᄐenje zaᘐtitnog zelenog pojasa

Planom dozvoljena izgraᄐenost zone luke je 10% kopnene povrᘐine zone uz uvjet da visina vijenca prateၰih ugostiteljsko uslu០nih sadr០aja ne prelazi 4,0 m.

Planom su utvrᄐeni uvjeti ureᄐenja morskih pla០a (R3) unutar graᄐevinskog podruაja naselja Tkon.Ureᄐena morska pla០a je nadzirana i pristupaაna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuაivo i osobama s poteᘐkoၰama u kretanju, veၰim dijelom ureᄐenog i izmijenjenog prirodnog obilje០ja, te infrastrukturno i sadr០ajno (tuᘐevi, kabine i sanitarni ureᄐaji) ureᄐen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaაen i zaᘐtiၰen s morske strane.

Planom se dozvoljava izgradnja i ureᄐenje pla០a uz obavezno poᘐtivanje sljedeၰih uvjeta:

- obavezno treba osigurati prohodnost javnog du០obalnog pojasa- urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojas radi oblikovanja javnog prostora za

sunაanje u sluაajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje- predvidjeti postavu tuᘐeva, kabina za presvlaაenje i sanitarnih აvorova

sukladno va០eၰim standardima i Pravilniku za j- javne pla០e- planirati postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da izgraᄐenost

prostora ne bude veၰa od 5% i max. visina objekta 4,0 m- urediti neprekinutu ᘐetnicu (lungo mare) ᘐirine min. 3,0 m- respektirati postojeၰe zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu

organizaciju prostora - osmisliti zaᘐtitno zelenilo na rubovima zona i uz ᘐetnicu- osigurati min. 20% povrᘐine pla០e za zelene povrᘐine


ARHEO d.o.o. Zagreb

12

Planom se odreᄐuje na neizgraᄐenim dijelovima graᄐevinskih podruაja naselja i prilikom nasipavanja obale unutar izgraᄐenog dijela graᄐevinskog podruაja naselja osigurati javni prostor (slobodan prolaz) min. ᘐirine 15,0 m od morske obale do ruba graᄐevinskog podruაja, u sklopu kojega treba osigurati ᘐetnicu i zaᘐtitni tampon zelenila.

Planom se odreᄐuje u podruაju morske obave obvezatno osigurati neprekidni i kontinuirani koridor za izgradnju i ureᄐenje ᘐetnice – «lungo mare».Minimalna ᘐirina koridora za ureᄐenje ᘐetnice iz prethodnog stavka je 3,0 m.

1.1.6. Ocjena moguၰnosti i ograniაenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Kako je podruაje obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon sporadiაno izgraᄐeno nema gotovo nikakvih ograniაenja u planiranom razvoju podruაja, te su ostvarive sve moguၰnosti koje su predviᄐene i Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Tkon.

Pogled na luku


ARHEO d.o.o. Zagreb

13

2. CILJEVI PROSTORNOG UREᄀENJA

Ciljevi razvitka utvrᄐuju se na temelju vrednovanja prethodnih razdoblja i zateაenog stanja, te realnog ocjenjivanja moguၰih promjena. Posebno treba naglasiti strategijsku razvojnu ulogu pogodnosti i ograniაenja prostora. Vizija buduၰeg razvitka definira se kao po០eljno buduၰe stanje kojem treba te០iti, a planirati treba na naაin da se Opၰini omoguၰi prihvaၰanje potrebnih promjena.

2.1. Ciljevi prostornog ureᄐenja opၰinskog znaაaja

Ciljevi u postavljanju buduၰeg razvoja su postojeၰe karakteristike i vrijednosti prostora:n prostor jedinstvene urbane povijesti, vrijednosti i slojevitosti;n razvoj srediᘐta Opၰine s znaაajnim centralnim funkcijama;n geoprometno srediᘐte sa moguၰnoᘐၰu daljnjeg razvoja, osobito kroz izgradnju

prometne infrastrukture – morske luke «luka za javni promet ០upanijskog i lokalnog znaაaja, ribarska luka i luka posebne namjene – nautiაki turizam i sportsko rekreacijska luაica»

n Opၰinsko srediᘐte koje je doseglo veliაinu koja trenutno odgovara nosivom kapacitetu prostora u kome je smjeᘐten mora prema potrebama mikroregije აiji je dio veၰu pa០nju posvetiti graᄐevinskom razvoju unutar postojeၰih povrᘐina.

Temeljni cilj Plana, poboljᘐanje kvalitete ០ivota kroz odr០ivi razvoj i urbanu obnovu podruაja obuhvata Plana, posti០e se:n oაuvanjem zelenih povrᘐinan poticanjem ekonomske kompetativnosti kroz osiguranje odgovarajuၰih prostora

za radne djelatnosti napose razvoja luke i turizma n rjeᘐavanjem integralnog prometnog sustava, posebno problema dostupnosti

centralnim i drugim opၰinskim sadr០ajima, poboljᘐanje kontrolirane mobilnosti, razvoj cestovnog prometa i osiguranje smjeᘐtaja vozila u mirovanju

n oაuvanjem infrastrukturnih koridora, mre០e i objekata infrastrukture radi daljnjeg razvoja i podizanja razine ureᄐenosti ukupnog prostora

Radi postizanja ovog temeljnog cilja i ostvarenja Plana potrebno je inicirati:n afirmaciju novog sustava reprodukcije grada temeljenog na realnom osiguranju

prostora javnog interesa i pravednoj distribuciji stvorenih vrijednosti kroz poduzetniაku ulogu grada

n poticanje vladavine prava, posebno kroz spreაavanje bespravne izgradnje i uzurpacije prostora (tretiranje bespravna gradnja kao kaznenog djela, zabrana prikljuაivanja bespravnih graᄐevina na komunalnu infrastrukturu, dio nadle០nosti Urbanistiაke inspekcije, zabrana knji០enja i izdavanja dozvola za rad u bespravnim graᄐevinama).


ARHEO d.o.o. Zagreb

14

2.1.1. Demografski razvoj

Kako za podruაje obuhvata Plana ne postoje precizirani demografski pokazatelji, a radi se o uskom obalnom prostoru, demografija nije tema obrade Urbanistiაkog plana ureᄐenja ovog podruაja.

Korisnici i posjetioci prostora dolaze s ostalih dijelova Opၰine, ០upanije pa i znatno ᘐire te je za funkcioniranje ovog podruაja od presudnog znaაaja rjeᘐenje prometnog sustava napose pomorskog prometa.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Odabiru prostorne i gospodarske strukture potrebno je u prvom redu zaᘐtiti postojeၰe vrijednosti prostora, kulturnu baᘐtinu i krajobraz kako se to navodi u Prostornom planu Opၰine Tkon.

Na odabir prostorno razvojne strukture posebno utjeაu:− naslijeᄐena urbana struktura i fiziაke datosti prostora − ograniაeni moguၰi rast stanovniᘐtva − aktualni procesi urbanizacije− restrukturiranje gospodarstva− politika koriᘐtenja i ureᄐenja prostora

Buduၰe ureᄐenje prostora temeljiti ၰe se na prostornoj i funkcionalnoj transformaciji veၰ djelomiაno izgraᄐenih podruაja te formiranja novih urbanih cjelina ove zone uz bitna ograniაenja uskog obalnog pojasa.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

PrometniceOsnovni cilj rjeᘐavanja cestovne infrastrukture je rekonstrukcija postojeၰih prometnica u smislu poboljᘐanja tehniაkih karakteristika a to su dr០avna cesta D110, ០upanijska cesta ័6249 i lokalna cesta L63140.

Poᘐta i telekomunikacijeTemeljni cilj dugoroაnog razvoja telekomunikacijskog sustava je izgradnja distributivne kanalizacije do svih korisnika u urbanom podruაju, te u konaაnici integracija svih mre០a u jedinstvenu telekomunikacijsku mre០u sa ᘐirokim spektrom usluga (razmjena svih vrsta informacija, govora, slike i podataka).

Elektroprijenos i elektroopskrbaJedan od ciljeva dugoroაnog razvoja odnosno daljnje izgradnje podruაja je postupni prijelaz postojeၰih transformatorskih stanica na nivou Opၰine Tkon 110/35kV i 35/10kV na direktnu transformaciju 110 kV. Kako se radi o nisko konsolidiranom podruაju oაekivanjem br០e urbanizacije osnovni cilj u smislu elektroenergije je


ARHEO d.o.o. Zagreb

15

kabliranje svih postojeၰih a i planiranih vodova kako bi se omoguၰila nesmetana izgradnja objekata.

Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda§ osigurati prikljuაke na javnu kanalizacijsku mre០u za sve korisnike na podruაju

obuhvata, kroz izgradnju razdjelnog sustava odvodnje;§ uspostaviti potrebnu kontrolu odvodnje i ispuᘐtanje otpadnih voda u more

izgradnjom proაistaაa otpadnih voda.

VodoopskrbaVodoopskrbni sustav kako Opၰine Tkon tako i podruაja obuhvata ovog Plana u planskom razdoblju mora ostvariti sljedeၰe ciljeve:§ osigurati pouzdanu opskrbu kvalitetnom pitkom vodom za sve potroᘐaაe,§ provesti optimalizaciju i racionalizaciju postojeၰeg sustava, sa svrhom poveၰanja

sigurnosti vodoopskrbe, smanjenja potroᘐnje energije, normizacije i tipizacije objekata i ureᄐaja i sl.,

§ izvedbom novih sustava i paralelnim zahvatima na postojeၰoj mre០i, gubitke svesti na prihvatljivu razinu od 20%,

§ osigurati kvalitetnu protupo០arnu zaᘐtitu.

2.1.4. Oაuvanje prostornih posebnosti za podruაje obalnog pojasa GP naselja Tkon

Osnovni cilj Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa GP naselja Tkon je transformacija podruაja obuhvata iz trenutno nedovoljno konsolidiranog prostora u ureᄐenu obalnu zonu turistiაkog i pomorskog usmjerenja.

Zabranjeno je nasipavanje terena iskopnim i otpadnim graᄐevinskim materijalom izvan graᄐevinskog podruაja.

Treba ograniაiti graᄐevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba oაuvati bez znaაajnih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale. Za sve devastirane dijelove obale, naruᘐenih krajobraznih vrijednosti, treba izraditi poseban program revitalizacije na osnovu ovog Plana jer se dobar dio morske obale nalazi u zoni grube uzurpacije.

n To ၰe se prvenstveno ostvariti rekonstrukcijom cestovne mre០e da se osigura normalni protok vozila kao i smjeᘐtaj vozila u mirovanju, a sve u svrhu omoguၰavanja ᘐto racionalnije izgradnje buduၰih objekata na tretiranom prostoru te realizacijom luke za javni promet ០upanijskog i lokalnog znaაaja, ribarske luke, luke posebne namjene– nautiაki turizam i sportsko rekreacijska luაica.


ARHEO d.o.o. Zagreb

16

2.2. Ciljevi prostornog ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon

Analizom urbane problematike razvoja Opၰine Tkon a time i podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon potrebno je svrhovito odrediti buduၰi naაin gradnje odnosno koriᘐtenje prostora.

2.2.1. Racionalno koriᘐtenje i zaᘐtita prostora u odnosu na postojeၰi i planirani broj stanovnika, gustoၰu stanovanja, obilje០ja izgraᄐene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Urbanistiაki plan ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon treba rijeᘐiti u potpunosti sve devastirane prostore te razvoj gradnje na podruაju obuhvata, u smislu osiguranja kvalitetnijeg razvoja stambenih, mjeᘐovitih i infrastrukturnih objekata.

Razmjeᘐtaj cestovnih (uliაnih) pravaca unutar zone obuhvata formira pojedine blokove uz obalu mora kojima je za cilj grupirati sadr០aje zone mjeᘐovite namjene, sportsko rekreacijske namjene i rjeᘐenje podruაje luke uz ᘐto manje troᘐkove komunalnog opremanja svakog pojedinog bloka a time i sve pojedine graᄐevinske აestice unutar bloka.

Jedan od ciljeva takvog pristupa je da se realizaciji planskih zahvata mo០e pristupiti fazno tj. uz manje troᘐkove opremanja prostora.

2.2.2. Unapreᄐenje ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon

Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Tkon, urbana obnova temelji se na principima na koje direktno utjeაe okoliᘐ, odnosno konfiguracija terena.

Ureᄐivanje prostora podruაja temelji se na analizi morfoloᘐkih i tipoloᘐkih odlika prostora, rezultat kojih je odreᄐivanje viᘐe ili manje homogenih morfoloᘐko-tipoloᘐkih cjelina.

Gradnja i ureᄐenje cjelina koje su od posebnog interesa za Opၰinu Tkon odvija se putem opၰinskih projekata, koji se temelje na partnerstvu opၰine, privatnih investitora i vlasnika zemljiᘐta.


ARHEO d.o.o. Zagreb

17

3. PLAN PROSTORNOG UREᄀENJA

3.1. Program gradnje i ureᄐenja prostora

Urbanistiაki plan ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkonuraᄐen je na osnovu Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon kao temeljnogprostornog plana za აitav prostor.

Naselje Tkon u svojoj funkciji unutar podruაja Zadarske ០upanije ima ulogu manjeglokalnog srediᘐta (srediᘐte Opၰine). Ⴠitavo podruაje naselja Tkon (graᄐevinskapodruაja) namijenjena su stambenoj namjeni koji unutar predviᄐenog prostorapreferiraju stambenu i ostale prateၰe funkcije.

Podruაja unutar obuhvata UPU-a za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naseljaTkon ugro០ena bespravnom izgradnjom (napose obalno podruაje) sanirat ၰe seprimjerenom izgradnjom prometne mre០e i opremanjem osnovnom komunalnominfrastrukturom. Kako se cjelokupni prometni sustav u smislu povezivanja prostora dijela naselja sa ᘐirim podruაjem Opၰine bazira na izgradnji i modernizaciji cesta, rjeᘐavanje tog problema determinirat ၰe i prije napomenutu konfliktnu situaciju u prostoru (bespravna izgradnja).

Bespravna izgradnja (prete០no objekti za turizam) zauzela je najatraktivnije dijelove obalnog podruაja. Najveၰi broj bespravnih objekata izgraᄐen je upravo na tim dijelovima.

U cilju oაuvanja izvornog izgleda dijela naselja Tkon (obalni pojas) i sprjeაavanja daljnje devastacije zaᘐtiၰene urbano-ruralne cjeline raᄐen je i ovaj Plan koji na veၰem dijelu podruაja obuhvata primjenjuje planske mjere zaᘐtite.

U okvirima Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GPnaselja Tkon valorizirat ၰe se turistiაki potencijali i moguၰnost razvoja ᘐireg podruაjana principima ponude u okviru samog naselja Tkon.

Osnovni uvjeti za moguၰnost razvoja samog naselja je poboljᘐanje kvalitetecestovnih veza i vodoopskrbe te samim tim i uvjetovano rjeᘐenje odvodnje otpadnihvoda, kao i razvoj morskog prometa (luke).


ARHEO d.o.o. Zagreb

18

3.2. Osnovna namjena prostora

U zoni obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutarGP naselja Tkon predviᄐene su povrᘐine stambena namjena koje unutar osnovne namjene (stambena izgradnja) pru០aju moguၰnosti za sve ostale sadr០aje determinirane osnovnim namjenama prostora.

Stambenom namjenom pokriven je veၰi dio obuhvata plana. U podruაju ove namjene uz osnovnu namjenu stanovanje moguၰa je izgradnja prateၰih i poslovnih sadr០aja te smjeᘐtajnih kapaciteta za turistiაku djelatnost.

Sportsko-rekreacijska namjena (kupaliᘐte R3) planirana je u zapadnom podruაju obuhvata plana sjeverno od lokalne ceste L63140, u srediᘐnjem podruაju obuhvata plana sjeverno od lokalne ceste L63140 i dijelom ០upanijske ceste ័6249 te u istoაnom dijelu obuhvata na podruაju rta Studenac.

Javne zelene povrᘐine (Z1) planirane su uz prometnice i obalu mora kao i unutar podruაja Obalnog pojasa napose zadr០avajuၰi postojeၰe raslinje.

Veၰi dio istoაnog dijela obuhvata ovog Plana zauzima podruაje luka i to luka za javni promet (០upanijskog znaაaja-័P), luka za javni promet (lokalnog znaაaja-LP) i ribarska luka RL.

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, naაin koriᘐtenja i ureᄐenja povrᘐina

1) Ukupna povrᘐina obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon

34,65 ha

2) Ukupna povrᘐina stambene namjene (S) 5,32 ha

3) Ukupna povrᘐina mjeᘐovite namjene (M) 1,09 ha

4) Ukupna povrᘐina gospodarske namjene – poslovna (K) 0,23 ha

5) Ukupna povrᘐina infrastrukturnih sustava (prometnice) (IS) 3,47 ha

6) Ukupna povrᘐina parkirna (P) 0,79 ha

7) Ukupna povrᘐina sportsko- rekreacijske namjene (R) s pripadajuၰim morskim dijelom

12,11 ha

8) Ukupna povrᘐina javnih zelenih povrᘐina (Z1) 0,76 ha

9) Ukupna povrᘐina podruაja morske luke (L)s pripadajuၰim morskim dijelom

10,88 ha


ARHEO d.o.o. Zagreb

19

3.4. Prometna i uliაna mre០a

3.4.1. Uliაna mre០a

Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Tkon odreᄐena je kategorizacija prometnica iprometnih povrᘐina, te su odreᄐeni uvjeti za gradnju cesta i ulica, kao i smjeᘐtaj vozila u mirovanju.

Okosnicu prometne mre០e unutar obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja zapodruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon აine prometnice:

− dr០avna cesta D110 kao glavna otoაna prometnica s pristupom do samog srediᘐta naselja Tkon (luka)

− ០upanijska cesta ័C6249 − lokalna cesta L63140− nerazvrstane ceste (ceste, prilazi, kolno-pjeᘐaაke povrᘐine i drugi putevi) koje

treba privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija, a prioritet imaju prometnice koje ၰe u kratkom razdoblju doprinijeti o០ivljavanju dijelova naselja.

Parkiraliᘐne i gara០ne potrebe rjeᘐavati ၰe se u skladu s odredbama za provoᄐenje Plana u pravilu na graᄐevnoj აestici, a za podruაje luke unutar luაkog podruაja.

U srediᘐnjem dijelu obuhvata Plana na spajanju dr០avne D110, ០upanijske ័6249 i lokalne ceste L 63140 nalazi se autobusno stajaliᘐte koje ၰe slu០iti i za povezivanje pomorskog s cestovnim prometom.

Uliაna mre០a prikazana je u kartografskom prikazu 2. – Prometna, uliაna i komunalna infrastrukturna mre០a, 2.1. – Promet u mjerilu 1:2000.


ARHEO d.o.o. Zagreb

20


ARHEO d.o.o. Zagreb

21

3.4.2. Pomorski promet

Mre០a pristaniᘐta u pomorskom prometu tj. luke otvorene za javni promet definirane Naredbom o razvrstavanu luke otvorene za javni promet (NN 95/96) su:

− ០upanijskog znaაaja -Tkon− lokalnog znaაaja - Tkon

Sukladno tome prostor luke otvorene za javni promet je podruაje unutar kojeg je ovim Planom dozvoljena osnovna namjena pojedinih zona i to:

− zona luke za javni promet− zona komunalnog veza− zona komercijalnog veza

Planom je utvrᄐen vrᘐni kapacitet morske luke Tkon, u kojoj se odvija javni, komunalni, tranzitni, nautiაki i sportski promet te promet ribarskih i turistiაkih brodova od maksimalno 500 vezova. Navedeni kapacitet iskazan je kumulativno.

Detaljno zoniranje i namjena povrᘐina unutar mjeᘐovite luke otvorene za javni promet djelomiაno se utvrᄐuje ovim Urbanistiაkim planom ureᄐenja za cjelovito podruაje tog dijela morske obale unutar graᄐevinskog podruაja naselja.

Eventualno pomicanje granica izmeᄐu luka pojedinih namjena neၰe se smatrati izmjenom ovog Plana. Na tom su podruაju kao mjeᘐovita morska luka definirane:

− morska luka ០upanijskog znaაaja− morska luka lokalnog znaაaja− morske luke posebne namjene:

o marina – manje od 200 vezovao sportska luka – manje od 200 vezovao ribarska lukao brodogradiliᘐte

Pomorski promet prikazan je u kartografskom prikazu 2. – Prometna, uliაna i komunalna infrastrukturna mre០a, 2.1. – Promet u mjerilu 1:2000.

3.4.3. Poᘐta i telekomunikacije

PoᘐtaU naselju Tkon postoji jedinica poᘐtanske mre០e s brojem 23212.Poᘐtanski ured koji se nalazi na adresi Tkon 96.

Postojeၰi poᘐtanski ured u mjestu Tkon se nalazi u prostoru prizemlja na აestici zgrade 154/1 upisane u z.k. uloᘐku 946 K.O. Tkon, a prema Ugovoru o rjeᘐenju imovinsko-pravnih odnosa s Opၰinom tkon ima trajno pravo na nesmetano koriᘐtenje na dijelu ა.z. 154/3 K.O. Tkon gdje je izgraᄐena prostorija za smjeᘐtaj agregata i drvarnice, te pravo na nesmetano zajedniაko koriᘐtenje na dijelu ა.z. 124/2 K.O. Tkon na kojoj je izgraᄐena crna jama i cisterna za vodu.

Planovi razvoja poᘐtanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih podruაja, te na temelju financijske moguၰnosti ulaze u sastav planova Hrvatske Poᘐte.


ARHEO d.o.o. Zagreb

22

RTV mre០aProstor opၰine Tkon pokriven je meᄐu ostalim i RTV signalom preko mre០e postojeၰih objekata za emitiranje RTV programom.

Telekomunikacije Na podruაju otoka Paᘐmana izgraᄐena je digitalna komutacija RSS/RSM u Tkonu.Komutacija je RSS/RSM, digitalnog tipa, i stupanj je nadreᄐene AXE Zadar. Komutacija je povezana na nadreᄐenu komutaciju u Zadru, digitalnim sustavima prijenosa po svjetlovodnom kabelu polo០enim dr០avnom cestom te pomorskim svjetlovodnim kabelom Tkon – Biograd, koji je spojen na magistralni svjetlovodni kabel «Jadranko» u Biogradu.

Podruაje obuhvata UPU-a za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon nalazi se u zoni TK mre០e i komutacije Tkon.

Na podruაju obuhvata UPU-a planirani su koridori za TK kanalizaciju za potrebe HT-a.

Postojeၰa pokretna komutacija T-Mobile je u opၰinskom srediᘐtu Tkonu.

Razvod telekomunikacijske mre០e prikazan je u grafiაkom prikazu 2. – Prometna, uliაna i komunalna infrastrukturna mre០a, 2.2. – Poᘐta, telekomunikacija i energetska mre០a u mjerilu 1:2000.

3.5. Komunalna infrastrukturna mre០a

3.5.1. Vodoopskrba

Prema projektnom rjeᘐenju Hidroprojekt-ing d.o.o. Split iz 1997. godine vodoopskrba podruაja obuhvata ovog Plana vrᘐi se preko vodoopskrbnog cjevovoda DN 200 iz smjera zapada (DUCTIL) koji se postojeၰom prometnicom pru០a u smjeru istoka te cjevovodom iz istog smjera ali u trasi ០upanijske ceste ័C 6249 i lokalne ceste L 63140 DN 110 (PEHD). Isti cjevovod polo០en je i u nerazvrstaninm promjetnicama, kolnim i kolno pjjeᘐaაkim ulicama.

Ovaj Plan predviᄐa postavu istog cjevovoda u trasama svih novih nerazvrstanih ulica.

Za odreᄐivanje potreba na vodi u buduၰnosti prihvaၰa se slijedeၰa potroᘐnja vode za korisnike na podruაju obuhvata ovog Plana:

− stanovnici u naseljima (ukljuაivo komunalne potrebe, zalijevanje okuၰnicama i obrt) qsp=250 l/dan

− turisti u apartmanima qsp=275 l/dan


ARHEO d.o.o. Zagreb

23

Planiranu hidratantsku mre០u izvesti prema va០eၰem Pravilniku o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara.

Prema veၰ postojeၰoj i prihvaၰenoj koncepciji razvoja vodoopskrbe otokog dijela Zadarske ០upanije vodoopskrba otoka Paᘐmana rjeᘐava se preko

vodoopskrbnog sustava „Grupni vodovod Biograda n/m“, koji koristi vode s lokalnih izvoriᘐta i sa zahvata na rijekama Krka i Zrmanja.

Buduၰi da je voda osnovni izvor ០ivota i ograniაeni prirodni resurs, a jedan je od nu០nih preduvjeta za skladan druᘐtveni i gospodarski razvoj svakog prostora, naroაito otoka, zahtijeva posebnu brigu i osmiᘐljeno gospodarenje.

Obzirom na postojeၰe potrebe na vodi karakteristika vodoopskrbljenosti cjelokunog podruაja Zadarske ០upanije, pa tako i otoka Paᘐmana, je da su osigurane dovoljne potrebne koliაine vode, bilo s lokalnih izvoriᘐta ili sa zahvata na rijekama: Krka i Zrmanja.

U svezi podmirenja potrebe planiranog razvoja turizma mora se izgraditi adekvatan rezervoarski prostor i joᘐ jedan podmorski cjevovod Ø 200 mm. Za definiranje broja vodosprema, dalnje izgradnja i funkcioniranje istog potrebna je izrada idejnih rjeᘐenja.

Postojeၰi vodoopskrbni sustav sa zahvatom na Kakmi trenutno nema neiskoriᘐtenih kapaciteta, odnosno tijekom ljeta dolazi do 100 %-tne iskoriᘐtenosti raspolo០ivih kapaciteta pitke vode. U tom smislu upitna je svaka daljnja izgradnja koja bi rezultirala poveၰanim potrebama za vodom, a naroაito turistiაkih kapaciteta.Pozitivna okolnost je da „Komunalac“ d.o.o. Biograd konstantno nastoji rjeᘐiti taj problem (dovozom vode iz smjera Zadra i ᘀibenika). Iz navedenog treba konstatirati da ၰe se daljnjoj izgradnji moၰi pristupiti tek po osiguranju dostatnih koliაina vode u vodoopskrbnom sustavu.

Razvod vodoopskrbne mre០e prikazan je u kartografskom prikazu 2. – Prometna, uliაna i komunalna infrastrukturna mre០a, 2.3. – Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2 000.

3.5.2. Odvodnja

Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih vodaStudija zaᘐtite vodea na podruაju Zadarske ០upanije naაelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama, naაine proაiᘐၰavanja otpadnih voda kao i lokacije ureᄐaja za proაiᘐၰavanje. Predlo០eno rjeᘐenje za Tkon uneseno je u Plan. Predlo០eni sustav je razdjelni tip odvodnje s mre០om kanala koja bi slu០ila za prikupljanje uglavnom sanitarnih otpadnih voda. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije dopuᘐteno. Osnovno rjeᘐenje je sakupljanje otpadnih voda kanalima i uz precrpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do ureᄐenja za poაiᘐၰavanje. Za odvodni sustav predviᄐen je jedan ureᄐaj za proაiᘐၰavanje otpadnih voda smjeᘐten jugoistoაno od naselja s dispoziciojm u more putem dugog podmorskog ispusta na lokaciji rta G. Borovnjak.


ARHEO d.o.o. Zagreb

24

Organizirani sustav sakupljanja, proაiᘐၰavanja i dispozicija otpadnih voda ne postoji. Otpadne vode iz kuၰanstava na ovom podruაju u glavnom se deponiraju u tlo ili u obalno more izravno bez ikakvog prethodnog proაiᘐၰavanja. Najაeᘐၰe se skupljaju u septiაkim jamama koje u pravilu nisu dostatno dimenzionirane.

Do konaაne izgradnje javnog sustava odvodnje sve urbane otpadne vode moraju se za sada sakupljati u kvalitetno izgraᄐenim tipskim kuၰnim ureᄐajima za proაiᘐၰavanje. Najjednostavnije tipsko rjeᘐenje je primjena septiაkih jama-talo០nica koje moraju biti izgraᄐena kao potpuno vodonepropusni objekti kako bi se tlo i obalno more ᘐto viᘐe zaᘐtitilo od negativnih utjecaja uslijed ispuᘐtanja otpadnih voda. Nad njihovom izgradnjom i odr០avanjem mora se vrᘐiti stroga kontrola, a prazniti se moraju autocisternama iskljuაivo na deponiju odreᄐenu od strane nadle០nih sanitarnih slu០bi.

Planirani sustav odvodnje za ovo podruაje naselja Tkon je razdjelni ᘐto podrazumijeva da ၰe sve kuၰne otpadne vode, putem zatvorenih kanala odvesti do predviᄐenog ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda te tek onda ispustiti u recipijent.

Oborinske vode predmetnog podruაja rjeᘐavaju se zasebnim kanalima. Za optereၰenije prometnice i parkiraliᘐta potrebno je oborinsku vodu proაiᘐၰivati postavljanjem pjeskolova i mastolova.

Odvodna mre០a prikazana je u kartografskom prikazu 2. – Prometna, uliაna i komunalna infrastrukturna mre០a, 2.3. – Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2 000.

3.5.3. Elektroopskrba

Elektroopskrba otoka Paᘐmana rjeᘐavana je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske ០upanije. Opskrba elektriაnom energijom vrᘐi se iz dva smjera:

- 110 kV-nim podmorskim kabelom – TS 35/10 Zadar 4 – TS 35/10 Kukljica- 10 kV-nim podmorskim kabelom iz pravca Biograda

Planirano rjeᘐenje elektroenergetske mre០e obuhvaၰa razradu 10(20) kV mre០e s njezinim povezivanjem na postojeၰu srednjenaponsku mre០u, te trase i razvod nove niskonaponske mre០e konzuma i javne rasvjete.Novu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV treba u oblikovnom smislu prilagoditi znaაajkama okoliᘐa. Ugraᄐivati treba opremu prema tipizaciji ZEOH-a.

Polo០aj nove transformatorske stanice predviᄐa se u zoni morske luke Tkon

Transformator treba biti preklopiv s 10 na 20 KV.

Postojeၰe nadzemne vodove srednjeg napona potrebno je kablirati.

Za kraj dugoroაnog planskog razdoblja odreᄐuje se izvedba kabelske mre០e, a u prijelaznom razdoblju treba davati prednost takvom naაinu razvoja mre០e.


ARHEO d.o.o. Zagreb

25

Za zaᘐtitu od dodirnog napona predviᄐa se sustav nulovanja. Kod svakog novog objekta potrebno je predvidjeti temeljni uzemljivaა.

Rasvijetljenost prometnih povrᘐina treba uskladiti s postojeၰom zakonskom regulativom.

Sve stupove javne rasvjete treba postavljati jednoredno u naაelu sa sljedeၰim visinama, razmakom stupova i izvorom svjetla:

- Za osvjetljenje pjeᘐaაkih hodnika, te staza, puteva i ᘐetnica treba koristiti stupove visine 4 metra na razmaku od 20 m i odgovarajuၰom jaაinom svjetiljke.

- Za prikljuაne i pristupne prometnice treba koristiti stupove visine 6 m s kabelom na meᄐusobnom razmaku od 30 m i odgovarajuၰom jaაinom svjetiljke.

- Za sabirne ulice treba koristiti stupove visine 10 m s kabelom na meᄐusobnom razmaku od 30 m i odgovarajuၰom jaაinom svjetiljke.

Stupove u ulicama treba bojom i oblikom prilagoditi postojeၰim, a u parkovima, ᘐetnicama i u okoliᘐu specifiაnih objekata prateၰe izgradnje koji svojom namjenom i arhitekturom predstavljaju izdvojenu cjelinu moguၰe je koriᘐtenje stupova javne rasvjete i vrste rasvjete koji ၰe s tim objektom აiniti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.

Razvod mre០e srednjeg i niskog napona prikazan je u kartografskom prikazu 2. –Prometna, uliაna i komunalna infrastrukturna mre០a, 2.2. Poᘐta, telekomunikacija i energetska mre០a mjerilu 1:2 000.

3.5.4. Opၰi uvjeti za izgradnju i meᄐusobni raspored vodova komunalne infrastrukture

Idejna urbanistiაka rjeᘐenja su na razini koncepcije prikazana po pojedinim vrstama komunalne infrastrukture na grafiაkim prikazima na kartama u mjerilu 1:2 000.

U nastavku se daju naაelni popreაni presjeci prometnica i prometnih povrᘐina s prikazom principa rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture koji obuhvaၰaju i jedinstveno prikazuju meᄐusobni odnos pojedinih pojaseva vodova komunalne infrastrukture s jedne strane, te njihov polo០aj u odnosu na planiranu glavnu os odnosno regulacijske linije.

Raspored pojaseva vodova komunalne infrastrukture obuhvaၰa postojeၰu infrastrukturu koja se zadr០ava do kraja dugoroაnog planskog razdoblja i usklaᄐuje ju s planiranim rjeᘐenjima ostale komunalne infrastrukture.

Prijedlog rjeᘐenja u osnovi polazi od uva០avanja odnosno zadr០avanja polo០aja one komunalne infrastrukture za premjeᘐtanje koje nije bilo opravdanja u funkcijskom smislu ili je pak bilo moguၰe pronaၰi takvo rjeᘐenje koje ne zahtijeva njezino premjeᘐtanje. U takvim sluაajevima je polo០aj planirane komunalne infrastrukture u popreაnom profilu rasporeᄐen uz uvjet poᘐtivanja pojasa postojeၰe, zadr០ane infrastrukture i u prostorno-fiziაkom smislu rasporeᄐen unutar raspolo០ivog prostora.

Drugi osnovni uvjet za izradu ovog rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture polazi od njihovog meᄐusobnog odnosa i rasporeda koji nastoji u


ARHEO d.o.o. Zagreb

26

cijelosti poᘐtivati va០eၰe propise, te je u pogledu ᘐirina pojaseva zadr០ala njegove odrednice.

U sluაajevima u kojima se zadr០ava postojeၰa komunalna infrastruktura, osiguranje prostornih potreba planirane infrastrukture treba prilagoditi moguၰem stanju.

Popreაne prijelaze infrastrukture treba u pravilu izvoditi u zoni kri០anja prometnica. Sve popreაne prijelaze infrastrukture treba osigurati na odgovarajuၰi tehniაki ispravan naაin (zaᘐtitne cijevi i sl.) i ovo se smatra obvezom prilikom izgradnje ili rekonstrukcije bilo prometnih povrᘐina, bilo infrastrukture.

Prostor za razvoj instrastrukture treba planirati i ost6varaiti po najviᘐim standardima zaᘐtite okolilᘐa.

Trase prometnih i komunalnih infrastruktura u ovom Planu dani su naაelno i shematski.


ARHEO d.o.o. Zagreb

27


ARHEO d.o.o. Zagreb

28

3.6. Uvjeti koriᘐtenja, ureᄐenja i zaᘐtite povrᘐina

Gotovo cijelo podruაje obuhvata Plana nalazi se u zoni zaᘐtiၰenog obalnog podruაja i to u pojasu do 70 m od obalne crte (Zakon o prostornom ureᄐenju i gradnji NN76/07).

U skladu s tim Zakonom i na osnovu obaveza iz Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon, te analizom postojeၰeg stanja odreᄐeni su uvjeti koriᘐtenja, ureᄐenja i zaᘐtite povrᘐina za podruაje Obalnog pojasa unutar naselja Tkon.

Podruაja primjene planskih mjera zaᘐtiteU podruაju obuhvata Plana nije predviᄐena izrada detaljnih planova ureᄐenja:

Oblici koriᘐtenja Za აitavo podruაje obuhvata oblik koriᘐtenja je odr០avanje i manji zahvati na sanaciji postojeၰih graᄐevina te izgradnja novih objekata kao interpolacija nakon realizacije prometne infrastrukture te istodobno izgradnja neophodne komunalne infrastrukture.

Najznaაajniji zahvat u prostoru obuhvata Plana je realizacija morske luke mjeᘐovite namjene te ureᄐenje povrᘐine sportsko-rekreacijske namjene- kupaliᘐte R3.

Te povrᘐine upravo karakteriziraju obalni pojas – morska obala pogodna gotovo აitavom du០inom za ureᄐenje pla០e.

Ovaj oblik koriᘐtenja trebao bi saაuvati autohtoni prostor kao zonu karakteristiაne ambijentalne vrijednosti naselja Tkon.

Zona koja je obuhvaၰena ovim oblikom koriᘐtenja veၰim je dijelom urbanizirana i dovrᘐena ali su uglavnom prometnice u njoj loᘐe kvalitete te ၰe se rekonstrukcijom i izgradnjom novih graᄐevina i prometnica postiၰi optimalnije koriᘐtenje prostora i unaprijediti kvaliteta stanovanja kao i moguၰnosti pru០anja turistiაke usluge.

Pod tim se podrazumijeva da sam razvoj luke u naselju Tkon inicira rekonstrukciju cestovne a time i komunalnu infrastrukturu te povezivanje srediᘐta Opၰine ne samo s podruაjem Opၰine Tkon nego i აitavog otoka Paᘐmana.

3.6.1. Uvjeti i naაin gradnje

Unutar prostora obuhvata zavisno od namjene prostora predviᄐeno je nekoliko naაina gradnje.

U daljnjem tekstu navedeni su parametri gradnje za razliაitu namjenu a u provedbenim odredbama detaljno su navedene veliაine, sadr០aji i naაin oblikovanja za sve graᄐevine i prostore koje ၰe se raditi na prostoru obuhvata.

Kako je osnovna namjena podruაja obuhvata zone obalnog pojasa i to unutar 70 m od obalne crte uvjeti i naაin gradnje na navedenom podruაju definiraju se kao:

- zona luke- zona pla០e


ARHEO d.o.o. Zagreb

29

- zona prirodne obale

Osim razvoja prometne infrastrukture a time i razvoja komunalne opremljenosti prostora Planom se definira namjena podruაja obuhvata zone stambene izgradnje u kojoj dozvoljena veliაina i oblik stambene zgrade na navedenom prostoru ovisi od:

- vrsti graᄐevine- veliაine parcele

Planom se dozvoljava izgradnja slijedeၰih vrsta stambenih zgrada:- stambena zgrada tipa A- stambena zgrada tipa B

Stambena zgrada tipa A je sukladno odredbama ovog Plana stambena graᄐevina koja mo០e imati najviᘐe tri stana.

Stambena zgrada tipa B je sukladno odredbama ovog Plana stambena graᄐevina koja mo០e imati najviᘐe აetiri stana.

Unutar granica graᄐevinskog podruაja naselje Planom je utvrᄐena izgradnja stambenih zgrada i stambeno-poslovnih graᄐevina u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadr០aja (trgovaაki, uslu០ni, ugostiteljski, servisni) koji nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.

Ureᄐenje javnih zelenih povrᘐina (Z1) kao i ureᄐenje sportsko-rekreacijske namjene (R2), sportsko-rekreacijske namjene – kupaliᘐte (R3) i prirodnu obalu (R4), vrᘐiti ၰe se kako je to veၰ navedeno prema Odredbama za provoᄐenje ovog Plana a u skladu s Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Tkon te Zakonu o prostornom ureᄐenju i gradnji (NN 76/07).

3.6.2. Mjere zaᘐtite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina

Na podruაju obuhvata nema registriranih ni evidentiranih kulturnih dobara. Na აitav prostor kao dio naselja Tkon mo០emo tretirati kao ambijentalnu cjelinu koju treba zaᘐtititi kroz odabrane uvjete i naაin gradnje, a sve prema Odredbama za provoᄐenje Plana ᘐto bi u naაelu znaაilo zaᘐtititi navedenu ambijentalnu vrijednost otoაkog mjesta a istodobno dozvoliti gradnju koja neၰe naruᘐiti urbano-ruralnu sredinu. To se posebno odnosi na realizaciju luაkog kompleksa naselja Tkon.U აitavom podruაju obuhvata zabranjuje se:

– ispuᘐtanje neproაiᘐၰenih otpadnih voda,– deponiranje otpada,– graᄐenje kemijskih industrijskih postrojenja,– graᄐenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i proაiᘐၰavanja

oborinskih voda.

Prilikom rekonstrukcija ័upanijske ceste ័6249 i lokalne ceste L3140 te ureᄐenja podruაja sportsko-rekreacijske namjene – kupaliᘐte (R3) te luაkog kompleksa posebnu pa០nju posvetiti saniranju podruაja morske obale i za to iznaၰi adekvatna


ARHEO d.o.o. Zagreb

30

tehniაka rjeᘐenja koja neၰe naruᘐiti prirodnu cjelovitost podruაja na naაin da se ograniაi graᄐevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba oაuvati bez znaაajnih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale. Ovaj Plan predviᄐa revitalizaciju svih devastiranih dijelove obale i naruᘐenih krajobraznih vrijednosti.

3.7. Spreაavanje nepovoljnog utjecaja na okoliᘐ"Okoliᘐ je prirodno okru០enje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ០ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baᘐtina kao dio okru០enja kojeg je stvorio აovjek." Okoliᘐ, prirodnu i kulturnu baᘐtinu აesto je teᘐko, ako ne i nemoguၰe zasebno razmatrati zbog meᄐusobne isprepletenosti i po definiciji, odnosno zakonskoj regulativi, a posebno utjecaju ljudskih aktivnosti.

U urbanistiაkom kao i u prostornom planiranju kvaliteta okoliᘐa mora biti osnovni kriterij planiranja, odnosno zaᘐtita okoliᘐa je sadr០ana u naაelu integralnog pristupa planiranju i ureᄐenju prostora kao kontinuirana i u svim segmentima prisutna komponenta. Stoga je sprjeაavanje nepovoljna utjecaja na okoliᘐ sadr០ano u svim dijelovima Urbanistiაkog plana ureᄐenja naselja Tkon kroz utvrᄐivanje moguၰnosti i ograniაenja koriᘐtenja prostora i planiranjem razvoja putem izbora najpovoljnijih opcija.

Glavni cilj zaᘐtite okoliᘐa je oაuvanje prostora i dostizanje viᘐe razine kakvoၰe ០ivota. Zbog toga je potrebno ustanoviti postojeၰe stanje okoliᘐa i prirodne baᘐtine, zateაeno stanje prema potrebi sanirati i nove aktivnosti u prostoru usuglaᘐavati s naprednim europskim i hrvatskim zakonodavstvom. Stoga treba te០iti s jedne strane ostvarivanju odr០ivog razvitka naselja i kvalitete ០ivljenja stanovnika u njima, a s druge strane treba saაuvati i prirodni krajolik, te prirodnu raznolikost pojedinih podruაja.

Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji naაin koriste prostor kao resurs i svojom djelatnoᘐၰu vrᘐe utjecaj na okoliᘐ, da se isti dosljedno pridr០avaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zaᘐtita prostora i okoliᘐa. Planska usmjerenja nastoje da se sektorski i detaljno jaაa svaka pojedina kategorija zaᘐtite:

ZrakNa podruაju obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon nema nikakvih energetskih postrojenja, a osnovni energenti biti ၰe ၰe biti elektriაna energija, odnosno takozvani აisti energent.

VodaGlavni izvori oneაiᘐၰenja na podruაju obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja bit ၰe otpadne vode iz domaၰinstava.

Zbog zaᘐtite i sprjeაavanja nepovoljnih utjecaja na podzemne vode i more potrebno je poduzimati slijedeၰe mjere i aktivnosti:

− planiranje i izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon,


ARHEO d.o.o. Zagreb

31

− za podruაje obuhvata ovog plana potrebno je uspostaviti sustav odlaganja otpada kao i njegovog odvoza prema komunalnom redu nadle០nog poduzeၰa koje se bavi zbrinjavanjem otpada na podruაju Opၰine Tkon.

TloTlo se oneაiᘐၰuje na viᘐe naაina, a zbog zaᘐtite i sprjeაavanja ovakvih nepovoljnih utjecaja na tlo potrebno je poduzimati slijedeၰe mjere i aktivnosti:

− potrebno je dugoroაno kvalitativno i kvantitativno osigurati i odr០avati funkcije tla,

− sprijeაiti zagaᄐivanja zraka iz kojeg se ᘐtetni spojevi i teᘐki metali talo០e u tlo, du០ znaაajnijih prometnica,

− rijeᘐiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda,− uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji ၰe omoguၰiti dugoroაno,

organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom, − poduzeti pravodobne mjere za saniranje posljedica moguၰih akcidanata koji bi

uzrokovali oneაiᘐၰenja tla (prometne nezgode nakon kojih je u okoliᘐ istekla nafta ili naftni derivati, nezgode pri prijevozu opasnih otpada i sl.),

MoreZaᘐtita mora od oneაiᘐၰenja s kopna planira se odreᄐivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda s proაiᘐၰavanjem i ispuᘐtanjem putem podmorskih ispusta odgovarajuၰe du០ine i drugim mjerama. Zaᘐtita mora provodi se i აiᘐၰenjem i odr០avanjem აistoၰe slivnog podruაja. Zaᘐtita mora usmjerava se na oაuvanje podruაja s visokom kakvoၰom mora i rehabilitaciju ugro០enih podruაja gdje se otpadne i preljevne vode direktno nekontrolirano ispuᘐtaju u more. Svaka nova gradnja u pomorskom dobru i eventualno nasipanje obale podlije០e obvezi provedbe postupka procjene utjecaja na okoliᘐ.

Da bi se zaᘐtita mora cjelovito provela potrebno je utvrditi razinu osjetljivosti obalnog mora u skladu s ekoloᘐkim znaაajkama i namjenom. Utvrᄐena osjetljivost mora odreᄐuje potrebne mjere zaᘐtite.

BukaNa podruაju obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon veၰi izvor komunalne buke su trase, dr០avne ceste D110, ០upanijske ceste ័C624, lokalne ceste L63140 i prometa u mjeᘐovitoj luci ito uglavnom u ljetnom periodu.

Konfliktna podruაja mogu se javiti pri izgradnji buაnih obrta i ugostiteljsko-turistiაkih objekata u okviru ovog obuhvata. Kod izgradnje takvih objekata u ovoj zoni, sukladno posebnim propisima, utvrditi razine buke koje se ne smije prijeၰi i graᄐevinskim zahvatima sprijeაiti ᘐirenje buke u okoliᘐ.

OtpadS obzirom da okoliᘐ ugro០ava neorganizirano i nekontrolirano odlaganje svih vrsta otpada, na podruაju obuhvata Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji ၰe omoguၰiti dugoroაno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada. Potrebno je sve objekte obuhvatiti organiziranim prikupljanjem otpada. Nu០no je shvatiti da


ARHEO d.o.o. Zagreb

32

otpad mora proၰi odreᄐeni predtretman prije zavrᘐnog zbrinjavanja, te da je velik dio otpada iskoristiv.

Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaၰaju:

− izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada,− maksimalno koriᘐtenje vrijednih svojstava otpada kada njegov nastanak nije

moguၰe izbjeၰi,− sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i prateၰim

mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste ᘐtetnog djelovanja.

Sve ove mjere sadr០ane su u zakonskoj regulativi, pa je Urbanistiაkim planom ureᄐenja naglaᘐena potreba njena poᘐtivanja, te uva០avanja naაela racionalnog i dobrog gospodarenja prostorom.

Zaᘐtita od po០araOvim planom su osigurane mjere zaᘐtite koje su obvezne za ovu vrstu urbanistiაke dokumentacije. Efikasnost zaᘐtite od po០ara posti០e se adekvatnom organizacijom prostora: naაinom ureᄐenja, razmjeᘐtaj graᄐevina, visinom graᄐevina i pristupnosti javnih kolnih povrᘐina do graᄐevine. Iz grafiაkih prikaza je prikazano da je osiguran kolni pristup do svih graᄐevina kao i glavni po០arni putovi postojeၰim i novoplaniranim prometnicama.

Tehniაka protupo០arna (preventivna) zaᘐtita posti០e se adekvatnom primjenom graᄐevnog materijala, tehniაki propisanim i zaᘐtiၰenim instalacijama.

Efikasnost gaᘐenja po០ara posti០e se funkcionalnom instalacijom obojene telefonske linije, vodovodne mre០e, vanjske i unutarnje hidrantske mre០e i ureᄐaja koji trebaju osigurati potrebni tlak i koliაinu vode.

Potrebno je osigurati sljedeၰe elemente tehniაke zaᘐtite:− osiguranje potrebne koliაine vode− osiguranje potrebnog tlaka vode− raspored ureᄐaja (hidranata)

U svrhu spreაavanja i ᘐirenja po០ara na susjedne graᄐevine, graᄐevina mora biti udaljena od susjednih graᄐevina najmanje 3 m ili manje, ako se doka០e uzimajuၰi u obzir po០arno optereၰenje, brzinu ᘐirenja po០ara, po០arne karakteristike materijala graᄐevina, veliაinu otvora na vanjskim zidovima i dr., da se po០ar neၰe prenijeti na susjedne graᄐevine ili mora biti odvojena od susjednih graᄐevina zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u sluაaju da graᄐevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpomosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov graᄐevine najmanje 0,5 m ili zavrᘐava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti du០ine najmanje 1 m ispod pokrova kroviᘐta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na du០ini konzole.

Radi omoguၰavanja spaᘐavanja osoba iz graᄐevine i gaᘐenja po០ara na graᄐevini iotvorenom prostoru, graᄐevina mora imati vatrogasni prilaz odreᄐen premaposebnom propisu (va០eၰim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe).


ARHEO d.o.o. Zagreb

33

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mre០a mora se ukoliko ne postoji predvidjeti vanjska hidrantska mre០a odreᄐena (va០eၰem Pravilnikom o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara).

Zaᘐtita od ratnih razaranja i elementarnih nepogodaPrema gabaritima i moguၰim povrᘐinama planiranih graᄐevina kao i njihovim namjenama na podruაju obuhvata Plana ne predviᄐa se izgradnja skloniᘐta.

Zaᘐtita od potresaProtupotresno projektiranje i graᄐenje graᄐevina treba provoditi sukladno zakonskim seizmiაkim kartama koje prostor obuhvata plana ubrajaju u VIIº potresnu zonu po Mercalijevoj ljestvici, te je seizmiაki relativno stabilan.

Nesmetano kretanje invalidnih osobaPristupne putove treba predvidjeti da je moguၰ pristup invalida do svih graᄐevina preko skoᘐenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno je pridr០avati se va០eၰih propisa o prostornim standardima, urbanistiაko-tehniაkim uvjetima i normativima za sprjeაavanje urbanistiაko-arhitektonskih barijera u urbanistiაkom planiranju i projektiranju. (va០eၰi Pravilnik o osiguranju pristupaაnosti graᄐevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti).

Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ZA PODRUČJE OBALNOG POJASA