URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE ZONE R 29/1 … · Uvjeti temeljenja su dobri i uz seizmičko konstruiranje objekata mogu se potpuno otkloniti opasnosti od rušenja kod potresa

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

RADNE ZONE R 29/1

K U K U L J A N O V O

ZAGREB, 1999.

ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA OPĆINA BAKAR

Plan izradio:

URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d. Frane Petrića 4, 10000 Zagreb, tel. 01/ 48 04 300, fax. 01/ 48 12 708 Naziv prostornog plana: Pečat: Direktor:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE ZONE R-29/1 KUKULJANOVO

mr.sc. Ninoslav Dusper dipl.ing.arh.

Naziv kartografskog prikaza:

Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Koordinator plana: Voditelj izrade plana:

Jasminka Pilar Katavić, dipl.ing.arh.

Robert Rabac, dipl.ing.arh.

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo):

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

Stručni tim u izradi plana planeri suradnici:

suradnici:

Službene novine 10/98, 18/97 i 13/98

Mario Nevžala, dipl.ing.

Ana Putar, dipl.ing.arh. Romana Matoc, dipl.ing.arh. Ivana Liović, dipl.ing.arh. Ivana Zanze, aps.arh.

Javna rasprava (datum objave):

22. ožujka 1999.

Javni uvid održan:

od: 1. travnja 1999. do: 30. travnja 1999.

Godina izrade plana:

1999-2000. Broj elaborata:

1097 Radni nalog:

9566 Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: _____________________________ (ime, prezime i potpis)

Pečat predstavničkog tijela: Pečat nadležnog tijela:

Suglasnost na plan prema članku __ Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br 30/94 i 68/98)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

Predsjednik predstavničkog tijela:

broj suglasnosti klasa: datum:

_____________________________ (ime, prezime i potpis)

_____________________________ (ime, prezime i potpis)

Urbanistički plan uređenja radne zone R 29/1 Kukuljanovo

3

Naručitelj: INDUSTRIJSKA ZONA d.o.o.

BAKAR

Direktor: Srećko Marković, ing.građ.

Izvršitelj: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d.

ZAGREB

Direktor: Mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Jasminka Pilar-Katavić, dipl.ing.arh.

Voditelj izrade plana: Robert Rabac, dipl.ing.arh.

Planeri suradnici: Mario Nevžala, dipl.ing.

Zvonimir Medek, dipl.ing.

Dubravka Marković, dipl.ing.

Lovro Matković, dipl.ing.

Suradnici: Ana Putar, dipl.ing.arh.

Romana Matoc, dipl.ing.arh.

Ivana Liović, dipl.ing.arh.

Ivana Zanze, aps.arh.


4

SADRŽAJ

Tekstualni dio

I Obrazloženje 6

1. POLAZIŠTA 7

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U PROSTORU GRADA 7

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 7

1.1.2. Prostorno razvojne značajke 8

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 9

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja 13

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje 15

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 16

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG

ZNAČAJA 16

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 16

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 16

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA

NASELJA 17

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 17

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 18

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA 18

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA 18

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN

KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA 20

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA 21

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 23

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 30

3.6.1. Uvjeti i način gradnje 30

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 30

II Odredbe za provođenje 33

OPĆE ODREDBE 34

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA 35

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 36

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I

OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE

MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 42


5

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE 42

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 43

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 44

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 48

8. POSTUPANJE S OTPADOM 48

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 51

10. MJERE PROVEDBE PLANA 53

Grafički dio

1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

1:1000

2 A PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- PROMET

1:1000

2 A1 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJEK

PRESJECI A, B, C, G

1:50

DETALJ

1:10


PRESJECI D, E, F

1:50

DETALJ

1:10

2 B PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- TELEKOMUNIKACIJE

1:1000

2 C PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

1:1000

2 D PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

- ELEKTROENERGETIKA

1:1000

3,4 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

NAČIN I UVJETI GRADNJE

1:1000


6

I Obrazloženje


7

1. POLAZIŠTA

Urbanistički plan uređenja radne zone R 29/1 Kukuljanovo (u nastavku teksta:

Urbanistički plan uređenja) jedan je u nizu dokumenata prostornog uređenja na području

radnih zona Grada Bakra. Izrada novih, zakonom predviđenih dokumenata prostornog

uređenja nužna je zbog povećanog zanimanja investitora za ulaganje u uređivanje ovog

prostora. Interes proizlazi iz povoljnog geoprometnog položaja, blizine važnih

infrastrukturnih i gospodarskih resursa, a pojačan je osnivanjem Slobodne zone Kukuljanovo

(Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju koncesije za osnivanje Slobodne zone

Kukuljanovo, Narodne novine 54/97), kao zone za proizvodne djelatnosti koje zadovoljavaju

ekološke kriterije.

Izrada Urbanističkog plana uređenja povjerena je Urbanističkom institutu Hrvatske

d.d. iz Zagreba, Ugovorom broj 35/97 od 18. veljače 1997. godine te Aneksom 2 ugovoru broj

35/97 od 16. lipnja 1998. godine. Pri izradi Urbanističkog plana uređenja vodilo se računa o

odrednicama planova višeg reda:

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije,

- Prostorni plan Općine Rijeka.

Urbanistički plan uređenja izrađen je na skeniranim topografsko-katastarskim

podlogama u mjerilu 1:1000. Topografsko-katastarski planovi dopunjeni su prema kopijama

katastarskih planova za pojedine katastarske čestice – vlasničke građevne čestice.

Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja je 79,48 ha.

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U PROSTORU GRADA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se unutar radne zone R 29, na

sjeverozapadnom dijelu općine Bakar. To je područje submediteranskog kamenjara sa

šikarom i malo visokog zelenila.

Šire područje (Škrljevo, Kukuljanovo, industrijska zona Bakar) pod izravnim je

utjecajem srednjih toplinskih utjecaja Kvarnera i kontinentalnog zaleđa.

Tablica 1 prikazuje srednje mjesečne i srednje godišnje temperature zraka za

meteorološku stanicu Rijeka (1948-1960). Zimi su moguće i negativne temperature u

jutarnjim i noćnim satima.

Tablica 1

Rijeka

[C]

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnja

6,1 6,1 8,7 12,8 17,2 20,3 23,4 22,9 19,7 14,5 10,2 7,8 14,2

Padaline su češće u zimskoj polovici godine i to u obliku kiše. Srednja godišnja

količina padalina u 13-godišnjem periodu iznosila je 1423 mm.

Izražena je i vjetrovitost prostora: 75% svih opažanja odnosi se na vjetrovito vrijeme,

a ostatak od 25% su tišine. Najčešći su vjetrovi iz smjera sjeveroistoka i sjevera, što je između

ostalog uzrokovano i reljefom. Bura (sjeveroistočni vjetar) je najčešća tokom hladnijeg dijela


8

godine, različitog je intenziteta, ali izrazito mahovita (refuli). Učestalost ostalih zračnih

strujanja je manja.

Prevlast vapnenca i breča kredne starosti, pored manje zastupanih paleogenih

sedimenata, te mlađih nanosa, utvrdila su već prva geološka istraživanja. Mikromorfološke

forme, prvenstveno ponikve, obilno su zastupljene.

Dna ponikava i relativno ravni platoi prekriveni su nanosima razvijenog rastresitog tla.

Područja krednih breča, kao i područja jače razdrobljenih i strmo uspravljenih slojeva, osobito

sivih rudisnih vapnenaca, omogućila su također stvaranje debljeg pokrova rastresitog tla.

Izrazita crvenica dubljih rastrošnih partija vapnenaca i breča zamijenjena je na površini

smeđim zemljištem.

Seizmički uvjeti su povoljni, jer se radna zona R 29/1 nalazi u 7 do +7 zoni

seizmičnosti. Prema karti seizmičke mikrorajonizacije prostor na kojem se planira radna zona

R 29/1 ima 7 i 7+ stupanj seizmičnosti mikrorajonizacije, za koje koeficijenti seizmičnosti

mikrorajonizacije Kc iznose od 0,02 do 0,027 za “dobro tlo”, preko 0,025 do 0,033 za

“srednje tlo” i 0,3 do 0,04 za “slabo tlo”.

Uvjeti temeljenja su dobri i uz seizmičko konstruiranje objekata mogu se potpuno

otkloniti opasnosti od rušenja kod potresa.

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se na južnom dijelu radne zone R 29.

Preostali dio radne zone R 29 nazvan je radna zona R 29/2, koja, prema Prostornom planu

primorsko-goranske županije, također ima radnu namjenu i za nju će se također izraditi

urbanistički plan uređenja.

Na južnom i jugozapadnom dijelu, područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja

graniči s radnom zonom R 27, koja je odijeljena od radne zone R 29 državnom cestom D 40, a

koja ima dva prilazna odvojka radnoj zoni R 29/1, između platoa A3 i A4 te A1 i C. Ostali

dijelovi područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja uglavnom graniče s područjem

autohtonog zelenila unutar zone R 29/2, na sjeverozapadu i sjeveroistoku te s područjem šuma

i ostalih zelenih površina, na jugoistoku, koje čine zaštitni pojas prema susjednim naseljima

Kukuljanovo i Škrljevo.

Obuhvat Urbanističkog plana uređenja djelomično je izgrađen, osobito na južnom i

zapadnom dijelu. Postojeći sadržaji su na različitim niveletama, na platoima A1, A2 i C, koji

su djelomično izgrađeni te na platoima A3, A4, B2, B5, PLATO 1 i PLATO 3, koji su

potpuno izgrađeni.

Djelomično izgrađene platoe potrebno je preparcelirati na način kojim će se omogućiti

maksimalna fleksibilnost novih radnih sadržaja, prema programima koje će ponuditi

zainteresirani investitori.

Na građevnim česticama izgrađenih i djelomično izgrađenih platoa prevladava

tipologija hale.

Neizgrađeni postojeći platoi su B3, B4 i PLATO 2. Na njima je također moguća

preparcelacija i fleksibilno prilagođavanje novim potrebama.

Zbog izražene razvedenosti reljefa potrebni su veći zemljani radovi kako bi se

oblikovali novi platoi na neizgrađenom dijelu obuhvata Urbanističkog plana uređenja, koji će

moći prihvatiti nove sadržaje gospodarske namjene. Potrebno je predložiti novo prometno

rješenje koje će povezati izgrađene dijelove s planiranima te ostvariti optimalnu izgrađenost

prostora obzirom na lagunu Zlanjevo i postojeće radne sadržaje. Postojeći sadržaji

gospodarske namjene su, u pravilu, veliki sadržaji uglavnom namijenjeni za usluge,


9

skladištenje i trgovinu, za koje se može očekivati da će doživljavati promjene koje mogu imati

reperkusije i na organiziranje prostora unutar vlasničkih građevnih čestica (preparcelacija).

Postojeća parcelacija nije ograničavajući čimbenik pri iznalaženju novog prostornog i

prometnog rješenja jer su vlasnički odnosi na području obuhvata Urbanističkog plana

uređenja u najvećoj mjeri riješeni.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja osnovana je slobodna zona.

Odlukom o osnivanju Slobodne zone Kukuljanovo propisana je izgradnja ekološki čistih

gospodarskih sadržaja, uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša.

Površine autohtonog zelenila vrlo su oskudne zbog vjetra (bure) koji otežava rast

visokog zelenila i ujedno je ograničavajući čimbenik pri planiranju zaštitnih zelenih površina

kao i zelenila na građevnim česticama gospodarske namjene. Stabla bijelog graba (carpinus

orientalis), jasena (fraxinus ornus), maklena (acer monspessulanum) te grmovi gloga

(crataegus oxycantha), pasjakovine (rhamnus catarthica), drače (paliurus spina-christi),

zastupljeni su na ovom prostoru submediteranskog kamenjara sa šikarom.

Unutar lagune Zlanjevo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati autohtono

zelenilo. Potrebno je što kvalitetnije urediti zaštitne zelene površine, kao i one unutar

građevnih čestica gospodarske namjene, na čitavom obuhvatu Urbanističkog plana uređenja.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Radna zona R 29 planski se rješava već od 1978. godine, kada je izrađena Studija

odvodnje privredne zone Škrljevo. Istovremeno se rješavala i ostala infrastruktura: promet,

telekomunikacijska kanalizacija, vodnoopskrba i protupožarna zaštita, odvodnja otpadnih i

oborinskih voda te elektroopskrba.

Promet

Cestovna povezivanja na vanjsku mrežu prometnica odvijaju se neprimjerenom

postojećom cestom, čvor Konj (veza na autocestu Rijeka - Zagreb) - Čavle - Sv. Kuzam -

Bakar, kategoriziranom kao državna cesta D 40, koja prolazi jugozapadno od radne zone R

29/1. Postojeća cesta ima loše tehničke elemente u dijelu koji prolazi naseljima Grobinštine:

Čavle, Cernik, Mavrinci, Kukuljanovo, Škrljevo i Sv. Kuzam, spajajući se na državnu cestu D

8 iznad Bakra. Ovaj smjer koriste i sva teretne vozila koja obilaze grad Rijeku, sva teretna

vozila cisterne na svom dolasku i odlasku iz rafinerije na Urinju, te luka Bakar za povezivanje

na autocestu. Sjeverozapadno od radne zone R 29/1 prolazi autocesta Rijeka - Zagreb sa

šesterotračnim kolničkim profilom, koja je zbog navedenih podataka teško dostupna.

Radna zona R 29/1 povezana je na državnu cestu D 40 preko dva raskrižja, izgrađena

u skladu sa Zakonom o javnim cestama (Narodne novine broj 100/1996), Pravilnikom o

uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (Narodne novine broj

73/98), te Normama U.C4.050 kao tip čvorišta 3, s trakom za lijeve skretače i klinom za desne

skretače. Računska brzina na ovoj dionici državne ceste je 40(50) km/sat, pa je temeljem tog

podatka zadovoljavajuća i preglednost.

Izgrađena interna infrastruktura dimenzionirana je na konačno stanje izgradnje, što

znači da ne postoji potreba za rekonstrukcijom izgrađenih prometnica, već se na njih mogu

samo nadograditi nove. Postojeće izgrađene prometnice su sabirna cesta 1 (SAB1), dio

sabirne ceste 2 (SAB2), te sabirne ceste 3 i 4 (SAB3 i SAB4).

Novim prometnim rješenjem treba omogućiti maksimalnu iskoristivost prostora.

Postojeće prometnice su nedovoljne za proširenje površina gospodarske namjene te se


10

predviđa novo prometno rješenje na neizgrađenom dijelu područja, takvo da se što je moguće

manjim zemljanim radovima oblikuju platoi za građevne čestice gospodarske namjene. Novo

prometno rješenje treba omogućiti i fleksibilnost pri organizaciji površina gospodarske

namjene.

Potrebe željeznice utvrditi će Hrvatske željeznice u narednome periodu. Sa sigurnošću

se može tvrditi da se na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ne planiraju koridori

i građevine u funkciji željeznice.

Telekomunikacijska mreža

Do radne zone R 29/1 izgrađena je podzemna telekomunikacijska mreža, vezana na

udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) Kukuljanovo, na udaljenosti od oko 1600 m od obuhvata

Urbanističkog plana uređenja, kapaciteta 1280 priključaka, vezan na AXE centralu Kozala u

Rijeci. Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja uključeno je 70 telefonskih

pretplatnika. Telekomunikacijski kabeli iz pravca UPS Kukuljanovo položeni su uz državnu

cestu D 40, na sjevernoj strani.

Postojeća telekomunikacijska mreža unutar zone izgrađena je podzemnim kabelima

položenim u kanal 1981. godine, do izgrađenih platoa, a samo unutar platoa B1 izgrađena je

distribucijska kanalizacija (DTK) do svake građevne čestice. U izgrađenoj kabelskoj mreži

unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja postoje pričuvni kapaciteti za priključenje

dodatnih 100 pretplatnika. Ovi kapaciteti međutim nisu na krajevima kabelske mreže, već je

pričuva određena prema planiranim korisnicima iz perioda izgradnje mreže.

Južno od obuhvata Urbanističkog plana uređenja izgrađen je magistralni (i

međunarodni) vod Rijeka - Split. Trasa magistralnog voda je ujedno i mjesto budućeg

priključka radne zone R 29/1 na telekomunikacijsku mrežu s optičkim sustavom prijenosa.

Vodoopskrba

Vodoopskrba sanitarno-tehnološkom vodom

Vodoopskrba radne zone R 29/1 sanitarno-tehnološkom vodom osigurana je iz

vodospreme Vojskovo I, zapremine 3500 m3, na koti 376/371 mnm, odnosno spajanjem na

postojeći opskrbni cjevovod ACC Ø300 mm (vodosprema Vojskovo I - Čavle).

Priključenje magistralnog sanitarno-tehnološkog cjevovoda radne zone R 29 izvršeno

je na dva mjesta. Na mjestima priključenja ugrađeni su reducirajući ventili s izlaznim

pritiscima od cca 4,5 bara, jer bi hidrostatski pritisci bez reduciranja u najnižim platioma

iznosili cca 12,0 bara.

Magistralni sanitarno-tehnološki cjevovod izveden je cijevima od PVC DN 225 mm

za NP 10 bara, a položen je u zajednički kanal s magistralnim protupožarnim cjevovodom.

Do sada je izgrađeno cca 1650 m magistralnog sanitarno-tehnološkog cjevovoda.

Izgrađeni platoi imaju izvedene priključke i internu mrežu sanitarno-tehnološke vode. Na

mjestima priključaka pojedinih korisnika (platoa) ugrađeni su vodomjeri u betonska okna,

koja su smještena na javnoj površini zone.


11

Protupožarna zaštita

Opskrba vodom za potrebe protupožarne zaštite radne zone R 29/1 osigurana je iz

vodospreme Vojskovo I, zapremine 3500 m3 na koti 376/371 mnm, odnosno spajanjem na

postojeći opskrbni cjevovod ACC Ø300 mm (vodosprema Vojskovo I - Čavle).

Priključenje magistralnog protupožarnog cjevovoda radne zone R 29/1 izvršeno je na

dva mjesta. Hidrostatski pritisci u radnoj zoni R 29/1 su u rasponu od 9-12 bara, a radni

(hidraulički) pritisci pri protoku od Q=100,0 l/s od 7,5-9,0 bara.

Magistralni protupožarni cjevovod izveden je od čeličnih spiralno-varenih cijevi Ø200

mm za NP 16 bara, a položen je u zajednički kanal s magistralnim sanitarno-tehnološkim

cjevovodom zone. Na cjevovodu su ugrađeni nadzemni požarni hidranti Ø80 mm na

međusobnom razmaku 80-100 m.

Do sada je izgrađeno cca 1650 m magistralnog protupožarnog cjevovoda. Izgrađeni

platoi imaju izvedene priključke i internu hidrantsku mrežu prema svojim potrebama.

Na mjestima priključaka pojedinih korisnika ugrađeni su vodomjeri u betonska okna,

koja su smještena na javnoj površini zone.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Kompletan sliv zone nalazi se u depresiji te se sistem odvodnje bazira na prihvaćanju

otpadnih i oborinskih voda i prepumpavanju istih u gravitacijski sustav odvodnje radne zone

R 27, jer se radna zona R 29 nalazi u III zoni sanitarne zaštite prema Odluci o sanitarnoj

zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (Službene novine broj 6/94).

Usvojen je razdjelni sustav odvodnje, a oborinske vode se djelomično evakuiraju

(samo oborinske vode s prometnih i manipulacijskih površina).

Fekalna kanalizacija

Za postojeće izgrađene platoe u radnoj zoni R 29/1 izvedena je fekalna kanalizacija od

PVC cijevi Ø300 mm, duljine 2250,00 m.

Pročišćavanje otpadnih voda izvodi se na biološkom uređaju BIO-DISK 650 ES.

Oborinska kanalizacija

Odvodnja oborinskih voda sa platoa, kao i ceste rješavana je oborinskom

kanalizacijom od azbestcementnih cijevi ACC Ø300-1000 mm, duljine 2500,00 m.

Oborinske vode se upuštaju u teren, depresiju Zlanjevo.

Elektroopskrba

Na izgrađenom dijelu obuhvata Urbanističkog plana uređenja postoji sva potrebna

infrastruktura što znači da je riješena i opskrba električnom energijom.

Radna zona R 29/1 napaja se električnom energijom iz privremene trafostanice

35/10(20) kV Mavrinci, koja je locirana na sjevernom rubnom dijelu radne zone R 27.

Neposredno uz ovu lokaciju, osigurana je građevna čestica za izgradnju buduće trafostanice

110/20 kV Mavrinci, a njezinu izgradnju odredit će popunjenost kapaciteta postojeće TS

35/10(20) kV Mavrinci, odnosno porast opterećenja u radnim zonama R 27 i R 29/1.


12

Planirana trafostanica 110/20 kV Mavrinci priključit će se na postojeći 2x110 kV nadzemni

vod, čija trasa prolazi građevnom česticom predviđene za izgradnju trafostanice.

Postojeća trafostanica 35/10(20) kV Mavrinci je izgrađena kao privremena (na temelju

pretpostavki o izgradnji, iskorištenosti i porastu opterećenja radnih zona, što se nije ostvarilo),

maksimalnog kapaciteta 2x8 MVA (sada su ugrađena 2 transformatora snage 4+2,5 MVA) i

opterećena je sa cca 3,8 MVA. Osim radnih zona R 27 i R 29/1, trafostanica napaja i dio

široke potrošnje (naselja Mavrinci, Cernik, Plosna, Kukuljanovo).

Iz trafostanice 35/10(20) kV Mavrinci, u smjeru radne zone R 29/1 položena su dva

podzemna 10(20) kV kabela, koji su preko postojećih trafostanica 10(20)/0,4 kV spojeni u

prsten, te pružaju jedan drugom 100% rezervu. Kapacitet kabela u potpunosti zadovoljava

sadašnje potrebe radne zone R 29/1 i još ima rezerve za povećanje opterećenja.

Distribucija električne energije u radnoj zoni R 29/1 vrši se putem trafostanica

10(20)/0,4 kV i odgovarajuće niskonaponske mreže.

Trafostanice koje su na zahtjev investitora koncipirane kao vlastite s mjerenjem

utroška električne energije na visokom naponu i opskrbljuju električnom energijom platoe na

kojima je smješten samo jedan potrošač jesu:

- plato 3, TS Stakloplastika (TS 4),

- plato 1, TS Jugolinija - R27 S,

- plato B5, TS Jadrolinija - R27 S,

- plato A1, TS Bimont (TS 7),

- plato A2, TS Industrooprema (TS 6).

Druge trafostanice su distributivne s mogućnošću napajanja električnom energijom

više potrošača i mjerenjem utroška električne energije na niskom naponu, a to su:

- plato A3, TS OVP (TS 5),

- plato C, TS Brodokomerc (TS 1),

- plato B1, TS1 - B1 i TS2 - B1.

Trafostanice su kabelskog tipa, montažno betonske, slobodnostojeće (TS

Stakloplastika, TS Jugolinija - R 27 S, TS Jadrolinija - R 27 S, TS OVP, TS Brodokomerc,

TS1 - B1 i TS2 - B1), u sklopu građevine gospodarske namjene (TS Industrooprema) ili

predviđene za uklapanje u građevinu gospodarske namjene (TS Bimont). Do svake

trafostanice je osiguran prilaz teretnog vozila.

Niskonaponska mreža je na platoima izvedena s 0,4 kV podzemnim kabelima. Na

platoima s trafostanicama u vlasništvu potrošača niskonaponska mreža je također u vlasništvu

potrošača, pa Hrvatska elektroprivreda nema podatke o trasama i tipu kabela, a na platoima s

trafostanicama u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede niskonaponska mreža je izvedena s

tipiziranim podzemnim kabelima (PPOO-A 4*150 mm2) i niskonaponskim slobodnostojećim

razvodnim ormarićima. Glavne kabelske trase su locirane po nogostupima, a razvodni

ormarići na granicama građevnih čestica. Od razvodnih ormarića do poslovnih zgrada položen

je podzemni kabelski glavni vod do glavne razvodne ploče (GRP) potrošača s mjernim

mjestom.

Javna rasvjeta, odnosno rasvjeta prometnica u radnoj zoni R 29/1. Odgovarajuća

instalacija javne rasvjete je postojala (kabeli, stupovi, rasvjetne armature i dr.), ali nije bila

nikada u funkciji. Nakon nekog vremena stupovi s rasvjetnim armaturama su demontirani.

Na tablici 2 prikazana su planirana maksimalna vršna opterećenja postojećih potrošača

unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

Uz ukupan faktor istovremenosti od 0,7 dobiva se opterećenje od Pv = 5.852*0,7 =

4.096,40 kW, što je u granicama prijenosne moći jednog napojnog 10(20) kV kabela, a drugi

je 100% rezerva.

Postojeća vršna opterećenja trafostanica 10(20)/0,4 kV su daleko manja od navedenih

(dopuštenih), pa se posebno ne navode.


13

Izgrađeni se dio radne zone R 29/1 sigurno i kvalitetno napaja električnom energijom

putem elektroenergetskih postrojenja čiji je kapacitet iskorišten samo djelomično i ima znatne

rezerve za budući porast opterećenja.

Tablica 2: Prikaz postojećih potrošača s planiranim maksimalnim vršnim opterećenjem

Oznaka platoa, potrošač Planirano maksimalno vršno opterećenje

KW Primjedba

A3, OVP 300 Dio platoa

TS

Plato 3, Stakloplastika 400 TS

Plato 1, Croatialine (Jugolinija) 400 TS

B5, Jadrolinija 300 TS

B3, G.P. Jadran 150

B2, Narodne novine 40

B1, 12 građevnih čestica 1197 Više potrošača

TSx2

A1, Bimont 900 Dio platoa

TS

A2, Industrooprema 600 Dio platoa

TS

A2, Lumiteks 665 Dio platoa A2

TS (u planu)

B4 500 TS (u planu)

UKUPNO 5852

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja poklapa se s granicom radne zone R

29/1 s jugozapadne strane, uz državnu cestu D 40 cestu koja dijeli radnu zonu R 29 od radne

zone R 27 te djelomično s jugoistočne strane gdje se nalaze površine autohtonog zelenila uz

rubove platoa C, C1 i C2. Sjeverozapadnu i sjeveroistočnu granicu obuhvata definiraju

granice platoa (od sjeverozapada prema sjeveroistoku) PLATO 3, PLATO 2, PLATO 1, C5,

C4, C3, C2. Svi kartografski prikazi imaju ucrtanu granicu obuhvata plana.

Prema Prostornom planu primorsko-goranske županije, radne zone spadaju u

antropogena područja, i to izdvojene namjene, a definirane su kao izdvojene veće prostorne

cjeline u kojima se smještaju proizvodno-poslovne djelatnosti koje onečišćuju okoliš unutar

propisanih ograničenja. Razlikuju se dvije osnovne kategorije namjene: industrijske zone

(rafinerija, brodogradilište, petrokemija i sl.) i poslovne zone (veletrgovine, skladišta i sl.).

Jedinstveni proizvodno-poslovni kompleks Škrljevo-Kukuljanovo namijenjen je,

prema Prostornom planu općine Rijeka i Prostornom planu primorsko goranske županije,

raznovrsnoj industriji, velikim skladištima i servisima, lučkim pozadinskim skladištima i

slobodnoj zoni i ostalim djelatnostima koje zadovoljavaju mjere zaštite propisane zakonom i

dokumentima prostornog uređenja, a prema županijskom planu određen je i kao zahvat od

važnosti za Državu i Županiju.


14

Prostornim planom primorsko-goranske županije određene su mjere sprječavanja

nepovoljna utjecaja na okoliš. Također je određeno da je za površine proizvodne i poslovne

namjene, kao dijela ostalih područja, i to površina izvan naselja za izdvojene namjene,

obvezna izrada urbanističkog plana uređenja.

Na slici 1 prikazan je obuhvat radne zone R 29 te obuhvat Urbanističkog plana

uređenja radne zone R 29/1.

Slika 1: Obuhvat Urbanističkog plana uređenja radne zone R 29/1 Kukuljanovo


15

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na (demografske) i

gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

Prostorne mogućnosti za gospodarski razvoj područja Grada i Županije mogu se

ocijeniti povoljnima za dugoročni razvoj. Postoje mogućnosti povećanja kapaciteta, nove

izgradnje i rekonstrukcija postojećih gospodarskih sadržaja unutar obuhvata Urbanističkog

plana uređenja.

U starijim dijelovima radne zone došlo je do smanjenja zaposlenosti, koje je zajedno s

prestrukturiranjem uzrokovalo pojavu viška prostora. Modernizacijom proizvodnje i

intenzivnijim korištenjem kapaciteta uz postojeću infrastrukturnu opremljenost, otvorit će se

mogućnosti i za izgradnju novih kapaciteta.

U novijim dijelovima radne zone, koji su djelomično izgrađeni gospodarskim

sadržajima i infrastrukturom, postoje mogućnosti izgradnje novih kapaciteta (industrijskih

pogona, proizvodnog zanatstva, skladišta i dr.), uz relativno povoljne uvjete.

U planiranim dijelovima radne zone, gdje još nije započela izgradnja gospodarskih

sadržaja i infrastrukture, potrebno je podnijeti visoke troškove pripreme, opremanja i uređenja

zemljišta, te izgradnje prometne i komunalne infrastrukture.


16

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG

ZNAČAJA

Neki od ciljeva zadanih Koncepcijom prostornog uređenja Primorsko-goranske

županije su:

- dostići razinu proizvodnje roba i usluga razvijenih europskih država,

- prestrukturirati gospodarstvo i društvene djelatnosti i dostići slijedeću sektorsku

strukturu bruto domaćeg proizvoda: primarni 3%, sekundarni 25%, tercijarni 61% i

kvartarni 11%,

- ubrzati razvoj luke i transporta, brodogradnje i industrije,

- infrastrukturu tretirati kao preduvjet razvoja šireg prostora, Grada, Županije i Države,

- razviti malo i srednje poduzetništvo uz industrijsku djelatnost.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Smještajni kriteriji pojedinih gospodarskih djelatnosti mogu se konkretizirati na način

da se:

- radne zone (industrijske i skladišne) funkcionalno povežu s razvojem lučkog sustava i

željezničkog čvora,

- u radnoj zoni Kukuljanovo namijene veće površine za razvoj kompleksne industrijsko-

trgovinske slobodne (carinske) zone izvan riječke luke s više tranzitnih zona za

potrebe srednjoeuropskih zemalja, u kojima bi se mogli smjestiti razni industrijski

pogoni, skladišta, robni terminali, tehnološki parkovi i centri, radionice, uredi i druge

građevine poslovne namjene.

Predložena koncepcija rezultat je dosadašnjeg razmještaja gospodarskih djelatnosti,

stvarnih prostornih mogućnosti te povezanosti s osnovnom prometnom i ostalom

infrastrukturom.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Dosadašnje teškoće u razvoju i korištenju prostora nastale su zbog stihijskog lociranja

proizvodnih kapaciteta, prometne i druge infrastrukture, ali i razvoja turizma i stanovanja.

Iako je to izraženije u priobalnom području nego u zaleđu, potrebno je i na ovom području

ukloniti postojeće smetnje i osigurati bolje prostorne, prometne, infrastrukturne, ekološke i

druge uvjete za usklađeni razvoj gospodarstva.

Poboljšanje nasljeđenog stanja postići će se poboljšanjem prometne povezanosti

priobalnog dijela i zaleđa područja Grada i Županije, postupnim rješavanjem ostale

infrastrukture, posebice sustava odvodnje, kako bi se sačuvala izvorišta pitkih voda, te

omogućavanjem smještaja novih gospodarskih sadržaja i daljnjeg rada postojećih uz strogo

poštovanje zakona i propisa o zaštiti okoliša.


17

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA RADNE ZONE ODNOSNO DIJELA

RADNE ZONE

2.2.2. Unapređenje uređenja radne zone i komunalne infrastrukture

Potrebno je ostvariti pretpostavke za kvalitetni i fleksibilni smještaj planiranih

gospodarskih sadržaja, te rekonstruirati i izgraditi prometnu infrastrukturu i pojedine

komponente sustava komunalne infrastrukture, a posebice sustava odvodnje, s ciljem zaštite

pitkih voda šireg područja.

Građevine gospodarske namjene potrebno je oblikovati na suvremeni način,

primjenom suvremenih tehnologija gradnje industrijskih građevina, uz uređenje zelenila i

okoliša na površinama gospodarske namjene.

Obuhvat Urbanističkog plana uređenja potrebno je opremiti kvalitetnim elementima

urbane opreme i urbanog mobilijara, kako bi se ostvarila preglednost i što kvalitetnija slika

radne zone.


18

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Organizacija prostora unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja u najvećoj je

mjeri uvažila postojeće stanje i položaj u širem prostoru: reljef, postojeću parcelaciju,

namjenu površina, prometne tokove i druge čimbenike. Na uglavnom skošenom terenu,

zemljanim radovima oblikuju se platoi za nove sadržaje gospodarske namjene, u terasastu

strukturu koja nastaje usijecanjem ravnih platoa u kosi teren. Za gradnju novih sadržaja

gospodarske namjene i drugih sadržaja na tim platoima ne postoje konkretni programi, već će

se gradnja novih sadržaja omogućiti prema programima koje će ponuditi zainteresirani

investitori, a koji su u skladu s odrednicama Urbanističkog plana uređenja. To znači da na tim

platoima treba osigurati pretpostavke za fleksibilno uređivanje prostora: parcelaciju, veličinu i

oblik građevne čestice, namjenu građevina i vrste građevina te drugih elemenata uređenja

prostora.

Postojeći platoi sa sadržajima gospodarske namjene povezani su s planiranim platoima

na neizgrađenom, sjeveroistočnom dijelu područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja

prometnicom koja kruži oko lagune Zlanjevo. Omogućeno je izravno priključivanje radne

zone R 29/1 na postojeću prometnicu - državnu cestu D 40, koja prolazi jugozapadnom

granicom, izvan obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a povezivat će dvije značajne točke:

jadransku magistralu na istoku i autocestu Zagreb-Rijeka (čvor Čavle) na zapadu.

Uređenje prostora planirano je tako da se može izvoditi u fazama. Svi zahvati koji se

predlažu podrazumijevaju radove pripreme i opremanja prostora, što obuhvaća izvedbu usjeka

i nasipa za oblikovanje platoa, te izgradnju objekata prometne i komunalne infrastrukture

potrebnih za optimalno korištenje površina i građevina.

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

U Urbanističkom planu uređenja određena je namjena površina i prikazana je na

kartografskom prikazu broj 1, Korištenje i namjena površina, na kojem su označene:

- površine gospodarske – pretežito proizvodne namjene,

- zaštitne zelene površine,

- površina uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- laguna Zlanjevo,

- prometne površine.

U Urbanističkom planu uređenja određeno je da se omogućuje uređivanje parkovnog,

pejsažnog i zaštitnog zelenila na površinama gospodarske namjene te, pod posebnim

uvjetima, gradnja građevina na zaštitnim zelenim površinama.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja, površine gospodarske namjene

namijenjene su prvenstveno za proizvodnju i zanatstvo, te za usluge, trgovinu, skladištenje i

druge vrste rada.

Postojeće površine gospodarske namjene uglavnom su velike građevne čestice i

različitih su površina.


19

Platoi za sadržaje gospodarske namjene u pravilu su pravokutnog ili trapezastog

tlocrtnog oblika, omeđeni potpornim zidovima, pokosima s pojasevima visokog zelenila i

ukrasnog grmlja te prometnicama.

Postojeći platoi koji su potpuno izgrađeni, uglavnom se ne mijenjaju Urbanističkim

planom uređenja.

Na djelomično izgrađenim platoima planirana je sanacija i dogradnja postojećih

sadržaja te mogućnost preparcelacije nezigrađenih dijelova kako bi se dobile nove građevne

čestice za sadržaje gospodarske namjene.

Granice i površine planiranih platoa i građevnih čestica definirane su prema načelnom

programu Naručitelja. Na tim platoima treba osigurati fleksibilnost sadržaja, parcelacije,

veličine i oblika građevne čestice te priključaka na objekte prometne i komunalne

infrastrukture, jer zbog nedostatka konkretnih programa nije moguće odrediti ove elemente

uređenja prostora. To znači da će se za te platoe izrađivati idejna rješenja dijelova platoa,

cijelih platoa ili više platoa, na temelju kojih će se omogućiti raspodjela površine platoa na

više korisnika, korištenje cijelog platoa ili više platoa od strane jednog korisnika, bez da se

mijenja rješenje Urbanističkog plana uređenja, a prema programima zainteresiranih

investitora, koji su u skladu s odrednicama Urbanističkog plana uređenja.

Prema tome, unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja mogu se graditi i uređivati

građevine gospodarske namjene, osnovne i ostale građevine:

- na postojećim izgrađenim i neizgrađenim građevnim česticama koje zadovoljavaju

uvjete iz Odredbi za provođenje,

- na građevnim česticama koje će nakon izrade idejnog rješenja zadovoljiti uvjete iz

Odredbi za provođenje.

Dopuštena je izgradnja građevina gospodarske namjene, uz primjenu zakonom i

propisima određenih mjera zaštite okoliša.

Sve površine gospodarske namjene nalaze se na platoima, a za svaki plato su dani

kvantificirani pokazatelji.

Visinske razlike između platoa savladavaju se, u pravilu, kombinacijom potpornih

zidova i zelenih pokosa.

Zaštitne zelene površine mogu se koristiti na različite načine. To mogu biti manje

šume ili park-šume, livade ili površine s autohtonim zelenilom. Na zaštitnim zelenim

površinama zadržat će se što je moguće više autohtonog zelenila. Na ovim površinama mogu

se graditi pješačke staze, odmorišta, sjenice, igrališta za šport i rekreaciju te manji komunalni

objekti. Ove površine treba opremiti i odgovarajućom urbanom opremom: elementima javne

rasvjete, klupama, koševima za otpatke.


20

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN

KORIŠtENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Tablica 3

Oznaka platoa Ukupna površina

[ha]

A-1 5,06

A-2 3,76

A-3 2,95

A-4 0,80

B-1 4,04

B-2 0,77

B-3 1,47

B-4 2,22

B-5 1,81

C 4,91

C-1 3,37

C-2 2,90

C-3 2,23

C-4 2,23

C-5 2,35

PLATO 1 4,14

PLATO 2 2,10

PLATO 3 2,47

gospodarska namjena 49,58

uređaj za pročišćavanje 1,60

promet 4,75

zaštitne zelene površine 23,55

U K U P N O 79,48


21

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Na kartografskom prikazu broj 2 A, Korištenje i namjena površina, označeno je

planirano prometno rješenje kojim je proširena postojeća prometna mreža.

Da bi se dovršila radna zona R 29/1 u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja, tj. da bi

se izgradili svi predviđeni platoi gospodarske namjene potrebno je izvesti sabirnu cestu 2

(SAB2), koja obilazi oko vrtače Zlanjevo i služi kao prilaz platoima C-1 do C-5.

Osim izgradnje preostalog dijela radne zone R 29/1, s planiranim internim

prometnicama i ostalom komunalnom infrastrukturom, potrebno je radnu zonu kvalitetno

prometno povezati na vanjsku cestovnu mrežu, čije je postojeće stanje vrlo loše, što je ranije

opisano.

Na prometnim površinama mogu se graditi i uređivati kolnici, nogostupi, biciklističke

staze, stajališta za autobuse, parkirališta, drvoredi, manje zelene površine, nasipi i drugo.

Prometne površine i objekte potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom

signalizacijom i drugom urbanom opremom (elementima vizualnih komunikacija i drugo).

Uz izgrađenu autocestu Rijeka - Zagreb i dio zaobilaznice Rijeke (Jušići - Orehovica)

planski je predviđen nastavak izgradnje zaobilaznice Rijeke, kao dijela Jadranske autoceste

Orehovica - Sv. Kuzam - Križišće. Državna cesta D 40 Čavle-Bakar trebala bi se izgraditi

dislocirano, kao nova četverotračna prometnica, sa priključkom na autocestu Rijeka - Zagreb

izgradnjom čvorišta Čavle i priključkom na planiranu Jadransku autocestu izgradnjom

čvorišta Sv. Kuzam. Čvorište Bakar planirano je rekonstruirati izgradnjom dva T raskrižja na

državnoj cesti D 8, te rekonstrukcijom postojeće ceste na dionici Škrljevo - državna cesta D 8.

Cestovni priključak radne zone R 29/1 ostvaren je s državne ceste D 40, nasuprot

raskrižja gdje se priključuje glavna sabirna cesta radne zone R 27, tako da je ovo raskrižje

četverokrako. Postoji još jedan priključak smješten otprilike 500 m iza prvoga, izveden kao T

raskrižje. Oba raskrižja su izvan obuhvata Urbanističkog plana uređenja i bez obzira na svoje

elemente, privremenog su karaktera, obzirom da se planira rekonstrukcija postojeće državne

ceste D 40 u četverotračnu, pa će biti potrebna i rekonstrukcija raskrižja.

Interne ceste radne zone R 29/1 kategorizirane su kao sabirne ceste:

- Sabirna cesta 1 (SAB1) povezuje dva prethodno opisana raskrižja, prolazeći kroz

radnu zonu u obliku slova U. Duljina ceste iznosi 1050 m.

- Sabirna cesta 2 (SAB2) odvaja se od sabirne ceste 1 i prolazi oko depresije lagune

Zlanjevo, spajajući buduće platoe C-1 do C-5, te B-2 do B-5. Ova cesta ponovo se

spaja na sabirnu cestu 1. U vrtači Zlanjevo nalazi se laguna i uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda s upojnom građevinom, koju također treba povezati na sabirnu cestu 2.

Duljina cesta iznosi 1320 m.

- Sabirna cesta 3 (SAB3) odvaja se također od sabirne ceste 1 i nakon 350 m završava

slijepo na granici obuhvata Urbanističkog plana uređenja. Ovu cestu moguće je

produžiti i na taj način proširiti radnu zonu (R 29/2).

- Sabirna cesta 4 (SAB4) odvaja se od sabirne ceste 2, a spaja na sabirnu cestu 1. Ona

prolazi između pojedinih parcela platoa B-1. Duljina ceste iznosi 290 m.

Trase cesta postavljene su za računsku brzinu Vr=40 km/h, u međusobnom odnosu pod kutom

od 90º, tako da su odvojci i priključci izvedeni kao T raskrižja, što daje kvalitetu i sigurnost

odvijanja prometa.

Sve ceste predviđene su za odvijanje dvosmjernog prometa, pa su u skladu s time

predviđeni i normalni profili pojedinih cesta. U slučaju potrebe promet je moguće organizirati

i jednosmjerno, s obzirom da postoje dva raskrižja na državnoj cesti D40.

Nivelete cesta prilagođene su kotama pojedinih platoa, radi što boljeg povezivanja, a

vrijednosti uzdužnih nagiba su u granicama 8%.


22

Karakteristični presjeci sabirnih cesta 1 i 3 (SAB1 i SAB3) imaju slijedeće dimenzije:

- dvije vozne trake širine 2 * 3,00 = 6,00 m,

- pješački hodnici obostrano širine 2 * 2,50 = 5,00 m,

- bankine i berme širine 0,50 m,

- ukupna širina planuma 12,00 m.

Karakteristični presjeci sabirnih cesta 2 i 4 (SAB2 i SAB4) imaju slijedeće dimenzije:

- dvije vozne trake širine 2 * 3,00 = 6,00 m,

- zeleni pojas obostrano širin 2 * 1,50 = 3,00 m,

- pješački hodnici obostrano širine 2 * 1,00 = 2,00 m,



Dimenzije kolničke konstrukcije date su iskustveno za traženu veličinu prometnog

opterećenja i jednake za sve sabirne ceste:

- habajući sloj od asfaltbetona AB 11, debljine 4,00 cm

- bitumenizirani nosivi sloj BNS 32, debljine 8,00 cm

- donji nosivi sloj od mehanički zbijenog drobljenog

kamenog materijala 0/63 mm, debljine 40,00 cm.

Pješački promet

Iako su ceste radne zone R 29/1 izvan naselja, planirani sadržaji zahtijevaju

mogućnost odvijanja pješačkog prometa prema građevnim česticama gospodarske namjene

(zaposlenika i posjetitelja). U slobodnim profilima svih cesta planirani su pješački nogostupi:

na postojećim cestama izvedeni su širine 2,50 m obostrano, a na novoplaniranim širine 1,50 m

obostrano, sa zelenim pojasom prema kolniku.

Javni promet

Javni gradski promet odvija se državnom cestom D 40 kao međugradski i prigradski

prema središtima Rijeci i Bakru te naseljima Grobinštine. Kompletiranjem sadržaja radne

zone R 29/1 isti se može preusmjeriti kroz radnu zonu, pošto su elementi svih raskrižja i

odvojaka predviđeni za prolaz svih vrsta vozila.

Promet u mirovanju

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nisu planirana javna parkirališta,

okretišta i terminali za kamione, kao ni javna parkirališta za osobne automobile. Pružanje

trasa sabirnih cesta omogućuje kružno odvijanje prometa, pa okretišta nisu potrebna.

Sve ostale potrebe za sadržajima prometa u mirovanju rješavaju korisnici građevnih

čestica gospodarske namjene unutar površine pojedine građevne čestice. Ovisno o vrsti

građevine gospodarske namjene i tehnološkom procesu potrebno je na građevinskoj parceli

osigurati prostor za parkiranje vozila: osobnih automobila djelatnika i posjetitelja te vozila za

opskrbu.. Dio vozila moći će se parkirati uz prometnice, što za dugoročno parkiranje nije

dovoljno. Sve planirane ceste su javne i dostupne svim vozilima.

U Odredbama za provođenje određen je najmanji broj mjesta koje treba osigurati za

parkiranje osobnih automobila. Za veće radne sadržaje potrebno je pri izradi lokacijske

dozvole provesti detaljnu analizu potreba za parkiranjem i načina smještanja vozila.


23

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Na površinama gospodarske namjene te prometnim površinama mogu se graditi i

uređivati objekti i uređaji sustava za opskrbu vodom, sustava odvodnje, elektroenergetskog

sustava, sustava za opskrbu plinom, telekomunikacijskog sustava te drugi komunalni objekti i

uređaji. Omogućeno je priključivanje novih sadržaja na komunalnu infrastrukturu u profilima

postojećih prometnica i na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji je planiran u laguni

Zlanjevo.

Komunalni objekti mogu se graditi i na površinama koje imaju druge namjene.

Pri izgradnji komunalnih objekata i uređenja treba težiti što većoj kvaliteti

urbanističko-arhitektonskog oblikovanja.

Telekomunikacijska mreža

Prema podacima o korištenju i namjeni površina, unutar obuhvata Urbanističkog plana

uređenja predviđa se potreba za oko 400-500 novih telefonskih priključaka. Kapacitet

postojeće mreže omogućuje uključenje oko 100 novih telefonskih priključaka i ne

zadovoljava planirane potrebe radne zone. Za veći broj priključaka predviđa se izgradnja

novog udaljenog pretplatničkog stupnja (UPS), kapaciteta 512 priključaka s mogućnošću

daljnjeg povećanja broja priključaka. Novi udaljeni pretplatnički stupanj planiran je na platou

A3, a na AXE centralu će se vezati optičkim kabelom, čija se trasa nalazi na južnoj strani

državne ceste D 40, na udaljenosti od oko 50 m od obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a

mjesto priključka je u postojećem kabelskom zdencu na šumskom putu.

Telekomunikacijska mreža unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja izgradit će

se kao distribucijska telekomunikacijska kanalizacija (DTK), duž svih prometnica, s

kabelskim zdencima za priključak uz svaku planiranu građevnu česticu. U izgrađenu

distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvući će se telekomunikacijski kabeli koji će za veće

korisnike završavati izravno u izvodnom ormariću na građevini, a za manje korisnike u

samostojećim ormarima smještenim uz kabelske zdence, te putem ormara do građevina.

Distribucijska kabelska kanalizacija unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja gradit će

se postupno: najprije na planiranim cestama i unutar platoa koji će doživjeti preparcelaciju, a

zatim na dionicama uz postojeće telekomunikacijske kabele kada potrebe za priključcima

prerastu postojeći kapacitet kabela ili kada neki korisnik izrazi potrebu za priključkom s

optičkim kabelom.

Na kartografskom prikazu broj 2 B označena je trasa postojećih telekomunikacijskih

kabela, kao i trasa planirane distribucijske telekomunikacijske kanalizacije na razini idejnog

rješenja trasa duž sabirnih cesta. Kapacitet distribucijske kabelske kanalizacije i točan položaj

kabelskih zdenaca odredit će se idejnim i izvedbenim projektima. U sklopu izrade projektne

dokumentacije novih dionica sabirnih cesta potrebno je izraditi i izvedbene projekte

distribucijske telekomunikacijske kanalizacije. Trasa je, u pravilu, planirana u pješačkim

nogostupima ili zelenom pojasu.

Ovakav način izgradnje telekomunikacijske mreže omogućit će vrlo jednostavno

povećanje kapaciteta mreže, kao i uvođenje optičkog sustava prijenosa u korisničku domenu,

što je osobito važno za poslovne korisnike.


24

Vodoopskrba

Vodoopskrba sanitarno-tehnološkom vodom

Za dovršenje sustava opskrbe radne zone R 29/1 sanitarno-tehnološkom vodom,

potrebno je izvesti 1200 m magistralnog sanitarno-tehnološkog cjevovoda.

Cjevovod će se izvesti od DUCTILE (nodularni lijev) cijevi DN 200 mm za NP 10

bara.

Na mjestima priključaka pojedinih platoa ugradit će se vodomjeri u betonska okna

koja moraju biti locirana na javnoj površini zone. Unutarnju mrežu po platoima izvoditi će

korisnici prema svojim potrebama.

Hidrostatski tlak u zoni nakon reduciranja kreće se između 4,0 i 6,0 bara.

Protupožarna zaštita

Za dovršenje protupožarnog sustava radne zone R 29/1, potrebno je izvesti 1200,00 m

magistralnog protupožarnog cjevovoda.


bara.

Na mjestima priključaka internih hidrantskih mreža za pojedine platoe ugradit će se

vodomjeri u betonska okna koja moraju biti locirana na javnoj površini zone. Unutarnju

hidrantsku mrežu po platoima izvoditi će korisnici prema požarnim opterećenjima i važećim

propisima.

Hidrostatski tlak u zoni kreće se od 9 - 12 bara, a radni (hidraulički) pritisci pri

protoku od 100,0 l/s od 7,5-9,0 bara.

Magistralni protupožarni cjevovod radne zone R 29/1 bit će dio jedinstvenog

protupožarnog sustava radnih zona na području Škrljeva i Kukuljanova kada se spoji na taj

sustav. Sustav se opskrbljuje vodom iz izgrađene požarne vodospreme Vojskovo II,

zapremine 1500 m3, na koti 376/371 mnm, kroz djelomično izgrađene protupožarne

cjevovode radne zone R 27.

Za konačno povezivanje magistralnog protupožarnog cjevovoda radne zone R 29 u

jednistveni sustav protupožarne zaštite potrebno je taj cjevovod priključiti na cjevovod

takozvane faze F (za vodoopskrbu).

Hidrostatski i hidraulički pritisci u cjevovodu neće se mijenjati jer je požarna

vodosprema Vojskovo II smještena na istoj koti 376/371 mnm, kao i sanitarna vodosprema

Vojskovo I iz koje se trenutno vrši opskrba požarnom vodom radne zone R 29/1.

HIDRAULIČKI PRORAČUN

Sanitarna (pitka) voda

Ulazni podaci za dimenzioniranje uzeti su iz Studije odvodnje industrijske zone

Škrljevo.

- prosječno opterećenje 95,40 osoba/ha

- mjerodavna potrošnja za sanitarnu vodu 60+20%=72 l/osoba/dan


25

Tablica 4

Plato Površina

[ha]

Prosječno

opterećenje

[osoba/ha]

Broj zaposlenih qdne

[m3/dan]

qmaxsat

[l/sg

Postojeći platoi:

A1-A4

B1-B5

C

PLATO 1-3

35,00 95,40 3339 240,41 8,35

Planirani platoi:

C1-C5 13,10 95,40 1250 89,98 3,12

UKUPNO 331,00 11,47

Tehnološka voda

- prosječno opterećenje (iz studije) 21,80 m3/dan/ha

Praćenjem potrošnje tehnološke vode u radnoj zoni došlo je do saznanja da je dovoljno

u proračun uvrstiti 50% gore navedene norme.

Tablica 5

Plato Površina

[ha]

Prosječno opterećenje

[m3/dan/ha]

qdne

[m3/dan]

qmaxsat

[l/s]

Postojeći platoi:

A1-A4

B1-B5

C

PLATO 1-3

35,00 21,80/2=10,90 381,50 13,25

Planirani platoi:

C1-C5 13,10 21,80/2=10,90 142,79 4,96

UKUPNO 524,29 18,21

Tablica 6

Radna zona R 29/1 - UKUPNO qdne

[m3/dan]

qmaxsat

[l/s]

SANITARNA VODA 331,00 11,47

TEHNOLOŠKA VODA 524,29 18,21

UKUPNO 855,29 29,69


26

KONAČNO STANJE

ODABRANE CIJEVI PVC DN 225 mm NP 10 bara

Q = 29,69 l/s; v = 0,92 m/s; I = 3,6‰

PLANIRANI CJEVOVOD ZA BUDUĆE PLATOE C1-C5

ODABRANE CIJEVI DUCTILE DN 200 mm NP 10 bara

Q = 8,08 l/s; v = 0,26 m/s; I = 0,38‰

Protupožarna voda

Predviđa se pojava dva istodobna požara u zoni po Q=50,0 l/s odnosno Q=100 l/s u

trajanju od tri sata što zahtijeva 1080 m3 požarne vode.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Fekalna kanalizacija

Fekalna kanalizacija za planirane platoe C1-C5 izvest će se od PVC cijevi Ø300 mm,

duljine 1400 m. Fekalne vode će se posredstvom crpne stanice tlačiti do kanalizacijskog

sustava radne zone R 27 i potom pročišćavati na biološkom uređaju BIO-DISK 2000 ES,

odnosno na uređaju Kostrena (nakon izgradnje).

Uz crpnu stanicu izgradit će se preljevni bazen za šestosatnu retenciju svih prispjelih

otpadnih voda dok se ne otkloni kvar ili izmijene crpke.

U crpnu stanicu za fekalne vode ugradit će se dvije crpke sistema rada (1+1), što znači

da je jedna crpka radna, a druga pričuvna.

Crpka ima slijedeće karakteristike:

- QC=30 l/s,

- Hman=58 m,

- N=48 kW,

- tlačni cjevovod crpke Ø100 mm,

- duljina tlačnog cjevovoda Ø200 m je 1110 m.

Oborinska kanalizacija

Za planirane platoe C1-C5 i odvodnju ceste izvest će se oborinska kanalizacija od

azbest cementnih cijevi Ø300-500 mm, duljine 1400 m.

Sukladno s Uredbom o zaštiti zona oborinske vode ne smiju se ni nakon pročišćavanja

ispuštati u teren, već se moraju prepumpati u sustav kanalizacije radne zone R 27 te potom

ispuštati u Bakarski zaljev.

Dispozicija oborinskih voda vršit će se putem crpne stanice, tlačnog cjevovoda te

retencije.

Oborinske vode dovode se do retencije, koja prihvaća vršni protok u razdoblju jakih

kiša, a njihovo otjecanje regulira se pomoću crpne stanice.

Retencijski bazen ima sigurnosni preljev za slučaj prekoračenja proračunom određene

učestalosti mjerodavne kiše, a posebno zbog mogućnosti pojave produženog trajanja kiše.

U crpnu stanicu za oborinske vode ugradit će se 4 crpke sistema rada (3+1), što znači

da su 3 crpke radne, a jedna je pričuvna.


27

Crpka ima slijedeće karakteristike:

- QC=100 l/s,

- Hman=63 m,

- N=83 kW,

- tlačni cjevovod crpke Ø150 mm,

- duljina tlačnog cjevovoda Ø500 m je 1174 m.

Zapremina retencije odabrana je na osnovu hidrauličkog proračuna ovisno o

kapacitetu crpki QC=300 l/s i iznosi 2000 m3.

Izdvojeni pijesak sa dna retencije ispušta se na polja za sušenje pijeska površine 92,0

m2, a zauljene vode ispuštaju se preko separatora te odvode u teren.

U neposrednoj blizini crpnih stanica za fekalne i oborinske vode potrebno je izgraditi

agregatsku stanicu za proizvodnju struje s automatskim ukopčavanjem, da bi se osigurala

struja u slučaju nestanka električne energije.

Kako bi se poboljšala situacija postojeće odvodnje oborinskih voda i omogućila

daljnja izgradnja radne zone R 29/1, napravljeno je prijelazno rješenje dispozicije oborinske

vode, koje je prilagodljivo opisanom konačnom rješenju i koje planira izgradnju objekata:

- rasteretna građevina,

- separator,

- laguna Zlanjevo,

- upojni bunar.

HIDRAULIČKI PRORAČUN FEKALNIH VODA

Ulazni podaci za dimenzioniranje uzeti su iz Studije odvodnje industrijske zone

Škrljevo.

Fekalne vode

- prosječno opterećenje 95,40 osoba/ha

- mjerodavna potrošnja za sanitarno-potrošne otpadne vode 60,0 l/osoba/dan

Tehnološke vode

- prosječno opterećenje 21,80 m3/dan/ha

Tablica 7

Plato Površina

[ha]

Prosječno opterećenje

[osoba/ha]

qdnev.

[m3/dan]

qmj

[l/s]

Postojeći platoi:

A1-A4

B1-B5

C

PLATO 1-3

35,00 5,7-21,80 581,00 20,30

Planirani platoi:

C1-C5 13,10 5,7-21,80 217,50 7,60

UKUPNO 798,50 27,90


28

Elektroopskrba

Na temelju iskaza prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

površina i pretpostavljenu specifičnu potrošnju po m2 površine platoa (obzirom da nisu

poznati budući potrošači specifično opterećenje W/m2 je uprosječeno), izvršena je procjena

opterećenja radne zone R 29/1. Procjena je izvršena sa specifičnim opterećenjem od 50 W/m2

i uz dopuštenu 50% izgrađenost platoa:

Tablica 8: Procjena vršnog opterećenja radne zone R 29/1 Kukuljanovo

Oznaka platoa Ukupna/korisna površina

ha

Vršno opterećenje

KW

Vršno opterećenje prema

postojećim dokumentima

KW

A-1 5,06/2,53 1265 900 (dio platoa)

A-2 3,76/1,88 940 1265

A-3 2,95/1,475 737 300 (dio platoa)

A-4 0,80/0,40 200

B-1 4,04/2,02 1010 1197

B-2 0,77/0,385 192 40

B-3 1,47/0,735 367 150

B-4 2,22/1,11 555 500

B-5 1,81/0,905 452 300

C 4,91/2,455 1227 400 (dio platoa)

C-1 3,37/1,685 842

C-2 2,90/1,45 725

C-3 2,23/1,115 557

C-4 2,23/1,115 557

C-5 2,35/1,175 587

PLATO 1 4,14/2,07 1035 400

PLATO 2 2,10/1,05 525

PLATO 3 2,47/1,235 617 400

UREĐAJ ZA

PROČIŠĆAVANJE 300

UKUPNO 49,58/24,79 12695


29

Uz pretpostavljeni ukupan faktor istovremenosti od 0,7 dobit ćemo vršno opterećenje

radne zone R 29/1:

Pv = 12695*0,7 = 8886,50 KW

Računajući s opterećenjem od 400 KW po trafostanici dobiva se potreban broj

trafostanica od 8886,50:400=22,2 odnosno 23 trafostanice 10(20)/0,4 kV kapaciteta 1x400

kVA.

Za potrebe opskrbe električnom energijom postojećih potrošača izgrađeno je 9

trafostanica s 10 trafo jedinica, a planirane su (već je izrađena dokumentacija) još 2

trafostanice s 3 trafo jedinice, što znači da je potrebno izgraditi još 10 trafostanica kapaciteta

1x400 kVA. Točan broj i kapacitet trafostanica moći će se odrediti u daljnjim razradama

radne zone kada budu poznati korisnici i konkretne djelatnosti na građevnim česticama

gospodarske namjene.

Planirani platoi C1-C5, PLATO 2 i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda zahtijevaju

izgradnju kompletnog elektroenergetskog postrojenja i to: visokonaponsku kabelsku mrežu,

trafostanice 10(20)/0,4 kV i niskonaponsku mrežu. Rasvjetu prometnica (javnu rasvjetu)

potrebno je izgraditi na području cijele zone jer je na postojećem dijelu demontirana.

Raspored planiranih trafostanica prikazan je na kartografskom prikazu broj 2 D i to

načelno. Planirane trafostanice potrebno je koncipirati tako da se na njih može priključiti više

novih potrošača na građevnim česticama gospodarske namjene unutar površine platoa, a

iznimno, za poznatog potrošača, treba planirati vlastitu trafostanicu. U načelu je trafostanice

potrebno planirati kao slobodnostojeće građevine s prilazom za teretna vozila. Građevna

čestica za trafostanicu kapaciteta 1x400(630) kVA treba biti dimenzija cca 25 m2.

Visokonaponski priključak planiranih trafostanica izvest će se tipiziranim 10(20) kV

podzemnim kabelima na postojeću 10(20) kV mrežu radne zone R 29/1. Obzirom na

predviđeno ukupno vršno opterećenje od 8886,5 KW, potrebno je paralelno s proširenjem

zone planirati polaganje još jednog podzemnog 10(20) kV kabela od TS 35/10(20) kV

Mavrinci do platoa B5 koji će preuzeti napajanje trafostanica na platoima C.

Niskonaponska mreža će se projektirati nakon određivanja građevnih čestica, a izvest

će se tipiziranim podzemnim kabelima i slobodnostojećim razvodnim ormarima smještenim

na granicama građevnih čestica.

Rasvjetu prometnica (javna rasvjeta) izvest će se tipiziranim elementima (kabeli, Fe

stupovi, rasvjetne armature i dr.) nakon izgradnje sadržaja gospodarske namjene na pojedinoj

građevnoj čestici. Napajanje javne rasvjete obavljat će se iz postojećih trafostanica 10(20)/0,4

kV (TS OVP i TS Brodokomerc) i planiranih trafostanica.

Pri planiranju i izvođenja elektroenergetskih instalacija (kabeli VN, NN i JR) treba

koristiti zajedničke kabelske kanale u profilu prometnica, ispod nogostupa.

Praćenjem opterećenja radne zone R 29/1, radne zone R 27 i dijela široke potrošnje,

donijet će se odluka o prelasku napajanja s naponskog nivoa 10 kV na naponski nivo 20 kV, a

u tom slučaju nestala bi potreba polaganja trećeg 10(20) kV kabela u radnoj zoni R 29/1.

Potrebe radne zone R 29/1 za električnom energijom moći će zadovoljavati postojeća

privremena TS 35/10(20) kV Mavrinci, maksimalnog kapaciteta 2*8 MVA, do popunjenja

kapaciteta jednog transformatora, 8 MVA, a nakon toga potrebno je planirati i izgraditi novu

TS 110/20 kV Mavrinci odgovarajućeg kapaciteta, na za to predviđenoj građevnoj čestici.

Dinamika popunjavanja kapaciteta postojeće trafostanice 35/10(20) kV Mavrinci i

visokonaponske kabelske mreže ovisi o dinamici izgradnje novopredviđenih platoa,

popunjavanju postojećih platoa, a naročito o povećanju iskorištenja postojećih proizvodnih

kapaciteta.


30

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Pri izradi lokacijskih dozvola za građevine gospodarske namjene treba koristiti

cjelokupnu dokumentaciju Urbanističkog plana uređenja, a posebice Odredbe za provođenje i

grafički dio Urbanističkog plana uređenja.

Lokacijska dozvola za pojedinačnu gradnju građevina gospodarske namjene može se

izdati za građevne čestice koje zadovoljavaju uvjete iz Odredbi za provođenje, za građevne

čestice koje će nakon izrade idejnog rješenja koje će predvidjeti i preparcelaciju zadovoljiti

uvjete iz Odredbi za provođenje, te ako su namijenjene za neku od slijedećih djelatnosti:

1. Proizvodne djelatnosti:

- prerada metala,

- proizvodnja električnih strojeva i uređaja,

- prerada drva (rezana drvena građa, drvene ploče, gotovi proizvodi od drva),

- proizvodnja i prerada tekstilnih prediva i tkanina, te gotovih tekstilnih proizvoda,

- proizvodnja kožne odjeće, obuće i galanterije,

- prehrambena industrija,

- grafička djelatnost,

- proizvodnja i prerada nemetalnih minerala (staklo i vatrostalno staklo, keramika,

porculan),

- druge djelatnosti u skladu s propisima zaštite okoliša,

2. Skladištenje - kao osnovna ili prateća djelatnost,

3. Trgovina - distribucijski centri,

4. Uslužne djelatnosti - servisi.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Pri planiranju gospodarskih sadržaja na području obuhvata Urbanističkog plana

uređenja isključit će se djelatnosti i tehnologije koje nisu u skladu s propisanim mjerama

zaštite okoliša.

Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama

gospodarske i drugih namjena te prometnih tokova na području obuhvata Urbanističkog plana

uređenja potrebno je mjerama zaštite koje su propisane zakonima i propisima svesti na

najmanju moguću razinu.

Postupanje s otpadom

- izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada,

- sprječavati nenadzirano postupanje s otpadom,

- iskorištavati vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlagati otpad na odlagališta,

- sanirati otpadom onečišćene površine.


31

Uvjeti za zaštitu zraka

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike

(BAT) i princip maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a do

donošenja propisa o emisiji koristiti se direktivama EU i njemačkim propisima,

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do

donošenja propisa treba određivati u skladu s njemačkim propisom TA-Luft,

- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina

“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja

emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u

bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u

ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim

vrijednostima kakvoće zraka.

Uvjeti za zaštitu voda

- sprečavati i smanjivati onečišćenja podzemnih voda izgradnjom sustava za odvodnju i

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- na uređajima za odvod oborinskih voda s prometnica predvidjeti zaštitu od onečišćenja

separatorima za masti i ulja,

- obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite - zoni

ograničenja,

- korisnici površina gospodarske namjene moraju brinuti o zaštiti i održavanju

vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja te štititi pitku i sanitarnu

vodu od zagađivanja.

Uvjeti za zaštitu od buke

- mjerama odrediti najvišu dopuštenu razinu buke na rubu građevinskog područja koje

se štiti, posebnim kriterijima za građevinska područja susjednih naselja i gospodarske

namjene,

- primjenjivati najsvrsishodniju zvučnu izolaciju u gospodarskim i ostalim građevinama.

Uvjeti za zaštitu od požara

- rasporediti gospodarske i ostale građevine na građevnoj čestici te odabrati materijale,

uređaje, instalacije i konstrukciju na način kojim će se spriječiti ili svesti na najmanju

mjeru mogućnost izbijanja i širenja požara,

- prilaznim i unutarnjim prometnicama omogućiti vatrogasnim vozilima prilaz do svake

građevine na građevnoj čestici,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara,

- odabrati tehnološki proces koji osigurava najveći stupanj zaštite od požara,

- zabraniti upotrebu otvorene vatre te drugih izvora vatre u građevinama i prostorijama

u kojima bi moglo doći do požara,

- utvrditi i odrediti način spašavanja ljudi i materijalnih dobara te evakuacijske puteve u

građevinama gospodarske i drugih namjena,


32

- postaviti instalacije i uređaje za automatsko dojavljivanje i gašenje požara u

građevinama gospodarske i drugih namjena, a uređaje za mjerenje koncentracije

eksplozivnih smjesa u građevinama gdje su moguće eksplozije,

- U okviru tehničke dokumentacije za izvođenje objekata riješiti i osigurati:

- dovoljne količine vode za gašenje požara,

- dovoljan kapacitet cjevovoda i funkcionalni raspored interne hidrantske mreže,

- dovoljnu udaljenost spremišta zapaljivih tekućina i plinova te eksplozivnih

materijala od drugih građevina,

- dovoljnu udaljenost između građevina različitih namjena unutar obuhvata

Urbanističkog plana uređenja,

- dovoljnu širinu unutarnjih prometnica i prilaza građevinama, koja omogućuje

pristup vatrogasnim vozilima do svake građevine i njihovo manevriranje za

vrijeme gašenja požara,

- građenje svih građevina od postojanih materijala i izvođenje električnih i drugih

instalacija prema važećim propisima,

- graditi građevine na mjestu i na način predviđen tehničkom dokumentacijom, a na temelju

izvedbenih projekata, uz uvjet da se time ne uzrokuje opasnost od požara za druge

građevine,

- u svim građevinama unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja (bez obzira na

namjenu) osigurati zidne hidrante, uređaje i opremu za gašenje požara,

- u građevinama gospodarske namjene u kojima se tehnološkim procesima proizvode ili

koriste zapaljive tekućine, plinovi i druge lako zapaljive tvari, osigurati posebne prostore

za takve procese, odvojene od drugih proizvodnih i skladišnih prostora stijenama od

nezapaljivih materijala. U tim posebnim prostorima treba postaviti uređaje koji

omogućavaju automatsku dojavu i gašenje požara te uređaje za mjerenje koncentracije

eksplozivnih smjesa,

- dimovode, električne, ventilacijske, plinske, gromobranske te druge instalacije i uređaje

izvesti prema važećim tehničkim propisima, normativima i obveznim standardima i

održavati ih u ispravnom stanju,

- lako zapaljive tvari spremati samo u građevinama koji su za tu namjenu projektirani,

izgrađeni ili preuređeni, u skladu s važećim tehničkim propisima.


33

II Odredbe za provođenje


34

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja radne zone R 29/1 Kukuljanovo (u nastavku

teksta: Urbanistički plan uređenja).

Članak 2.

Urbanistički plan uređenja iz članka 1. je dokument prostornog uređenja koji se sastoji

od tekstualnog i grafičkog dijela kako slijedi:

Tekstualni dio:

I Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U PROSTORU GRADA

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG ZNAČAJA

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

3.3 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I

UREĐENJA POVRŠINA

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

II Odredbe za provođenje


DRUGIH NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S

PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE


35

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Grafički dio:

1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, 1:1000

2 A PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

PROMET, 1:1000


PRESJECI A, B, C, G, 1:50

DETALJ, 1:10


PRESJECI D, E, F, 1:50

DETALJ, 1:10

2 B PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

TELEKOMUNIKACIJE, 1:1000

2 C PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, 1:1000

2 D PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

ELEKTROENERGETIKA, 1:1000

3,4 UVJETI UREĐENJA, KORIŠTENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

NAČIN I UVJETI GRADNJE, 1:1000


DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

Namjena površina unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja prikazana je na

kartografskom prikazu broj 1 (Korištenje i namjena površina), na kojem su označene:

- površine gospodarske namjene – pretežito proizvodne namjene,

- zaštitne zelene površine,

- površina uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- laguna Zlanjevo - zona utjecaja,

- prometne površine.

Članak 4.

Površine gospodarske namjene planirane su kao površine za pretežito proizvodne

djelatnosti, uz mogućnost smještaja poslovnih djelatnosti.

Proizvodne djelatnosti su raznovrsna industrija, velika skladišta i servisi, lučka

pozadinska skladišta, veće zanatske radionice i druge djelatnosti.

Poslovne djelatnosti su trgovački i veletrgovački sadržaji, skladišta, uredi, slobodne

carinske zone i druge djelatnosti.


36

Članak 5.

Uz osnovnu djelatnost, moguće je na građevnoj čestici gospodarske namjene razviti i

drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces

osnovne djelatnosti.

Članak 6.

Površina uređaja za pročišćavanje otpadnih voda namijenjena je za izgradnju i

uređenje građevina i uređaja pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda u tlo.

Članak 7.

Laguna Zlanjevo je depresija u sjeveroistočnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana

uređenja, na čijem se najnižem dijelu nalazi zona utjecaja uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda, odnosno sustava odvodnje otpadnih voda, do nadmorske visine +283,00 m.

Članak 8.

Zaštitne zelene površine unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja predstavljaju

tampon zonu između površina gospodarske namjene i područja izvan obuhvata Urbanističkog

plana uređenja, od kojeg je dio građevinsko područje naselja te zaštitne zelene površine u

depresiji lagune Zlanjevo. Potrebno ih je uređivati i održavati sadnjom visokog zelenila i

ukrasnog grmlja, u pravilu autohtonim vrstama.

Članak 9.

Prometne površine unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja su sabirne ceste.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Za uređenje površina gospodarske namjene unutar obuhvata Urbanističkog plana

uređenja potrebno je ispuniti uvjete uređenja, korištenja i zaštite površina, te načina i uvjeta

gradnje, prema kartografskom prikazu broj 3,4 (Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,

Način i uvjeti gradnje).

Članak 11.

Na građevinskim parcelama, na površinama gospodarske i drugih namjena može se,

prema kartografskom prikazu broj 3,4 obavljati:

a) sanacija građevina - promjena stanja građevina (uklanjanje, zamjena,

rekonstrukcija, obnova, dogradnja, nova gradnja) uz mogućnost preparcelacije,

b) nova gradnja uz mogućnost preparcelacije,

c) ozelenjivanje.


37

Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 12.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su ovim Odredbama za provođenje.

Članak 13.

Najmanja dopuštena veličina građevne čestice gospodarske namjene je 1500 m2.

Najmanja dopuštena širina građevne čestice gospodarske namjene je 20 m.

Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice gospodarske namjene je 1:5.

Članak 14.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene je

kig=0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevnih čestica gospodarske namjene je

kis=1,5.

Članak 15.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene

kig>0,5 (odnosno izgrađenost građevne čestice gospodarske namjene veća od 50%), ona se

zahvatima navedenim članku 11. pod a) može zadržati, ali se ne smije povećavati.

Veličina i površina građevina

Članak 16.

Najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca na

građevnim česticama gospodarske namjene je V=12 m.

Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota

poda najniže nadzemne etaže iznosi najviše 1 m iznad najniže točke zaravnatog terena

građevne čestice koju pokriva građevina.

Članak 17.

Dijelovi građevina mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine

građevina određene u članku 16. (akcent). Najveća dopuštena površina viših dijelova

građevine je 10% bruto izgrađene površine građevine.

Članak 18.

Najveći dopušteni broj etaža građevina na građevnim česticama gospodarske namjene

je E=3 (prizemlje i dvije etaže).


38

Namjena građevina

Članak 19.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije dopuštena gradnja i uređivanje:

- građevina gospodarske namjene za djelatnosti koje koriste, proizvode ili ispuštaju

opasne tvari; prema Zakonu o vodama (Narodne novine broj 107/95), opasnim tvarima

smatraju se tvari, energija i drugi uzročnici koji svojim sastavom, količinom,

radioaktivnim, toksičnim, kancerogenim ili drugim svojstvima štetno djeluju na život i

zdravlje ljudi i okoliš,

- deponija otpada i uređaja za zbrinjavanje otpada,

- groblja,

- građevina za skladištenje nafte i naftnih derivata.

Članak 20.

Na površinama gospodarske namjene mogu se graditi i uređivati građevine

gospodarske namjene - proizvodne:

- pretežito industrijske - I1,

- pretežito zanatske - I2,

uz mogućnost gradnje građevina gospodarske namjene - poslovne:

- pretežito uslužne - K1, atraktivniji servisni i skladišni sadržaji, ugostiteljski

sadržaji i uredi,

- pretežito trgovačke - K2, trgovački i veletrgovački sadržaji,

- komunalno-servisne - K3.

Navedene građevine mogu se graditi uz primjenu ograničenja gradnje građevina

gospodarske namjene određenim u članku 19. Odredbi za provođenje.

Članak 21.

Na površinama gospodarske i drugih namjena mogu se uz osnovne građevine graditi i

ostale građevine kao:

- nadstrešnice i trijemovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- potporni zidovi,

- komunalni objekti i uređaji,

- prometni objekti i uređaji,

- površine i građevine za šport i rekreaciju,

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 22.

Gradivi dio građevne čestice gospodarske namjene utvrdit će se idejnim urbanističko-

arhitektonskim rješenjem za lokacijsku dozvolu, prema uvjetima iz ovih Odredbi za

provođenje.


39

Članak 23.

Osnovne građevine gospodarske namjene i ostale građevine, grade se, u pravilu,

unutar gradivog dijela čestice.

Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati:

- potporni zidovi,

- prostori za manipulaciju,

- parkirališta,

- komunalni objekti i uređaji,

- prometni objekti i uređaji.

Članak 24.

Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 9 m od Urbanističkim planom

uređenja definiranog regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene

prema sabirnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica

gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m ili ½ visine

građevine.

Oblikovanje građevina

Članak 25.

Građevine (osnovne i ostale građevine) treba projektirati i oblikovati prema načelima

suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te

primjenu najnovijih saznanja i tehnologija građenja. Zbog jakog vjetra (bura) potrebno je

odabrati kvalitetne i izdržljive materijale.

Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima iz prvog stavka.

Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih

komunikacija na građevinama, posebice onih orijentiranih na lagunu Zlanjevo, kako bi se

ostvarila što bolja slika radne zone - suvremenog industrijskog okružja na deniveliranim

platoima.

Potrebno je primijeniti kvalitetne elemente za zaštitu od sunca.

Pri gradnji građevina koje su dio kompleksa na jednoj građevnoj čestici potrebno je

ostvariti prostornu ravnotežu (kompozicijom, proporcijama, kontrastom, ponavljanjem oblika,

visinom, materijalima i drugim elementima).

Članak 26.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena

tehnologija građenja pojedine građevine.

Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja

objekta.


40

Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve

energije.

Uređenje građevnih čestica

Članak 27.

Izgradnja na građevnim česticama mora, osim gradnje građevina gospodarske namjene

(osnovnih i ostalih građevina), obuhvatiti i uređenje okoliša na građevnoj čestici.

Članak 28.

Parkirališta na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja rješavaju se, u pravilu,

na građevnim česticama gospodarske namjene.

Na građevnim česticama gospodarske namjene odredit će se:

- određeni broj parkirališnih mjesta za zaposlenike, po jedno parkirališno mjesto na 1-5

zaposlenih u većoj radnoj smjeni, u pravilu, na odvojenom parkiralištu iza ulične

ograde građevne čestice,

- određeni broj parkirališnih mjesta za posjetitelje, u pravilu, na odvojenom parkiralištu,

ispred ili iza ulične ograde građevne čestice, prema tablici 9:

Tablica 9

Vrsta građevine gospodarske namjene Najmanji broj parkirališnih mjesta na 1000m2 brutto-

razvijene površine građevine gospodarske namjene

PROIZVODNA NAMJENA, POSLOVNA NAMJENA –

SERVISNI I SKLADIŠNI SADRŽAJI 4-8

POSLOVNA NAMJENA – TRGOVAČKI SADRŽAJI 20-40

POSLOVNA NAMJENA – UGOSTITELJSKI SADRŽAJI,

UREDI 30-60

Ako je parkiralište za posjetitelje iza ulične ograde, osigurat će se ispred ulične ograde

građevne čestice najmanje tri parkirališna mjesta za zaustavljanje.

Članak 29.

Na parkiralištima iz članka 28. Odredbi za provođenje osigurava se potreban broj

parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju (hendikepiranih osoba).

Ova parkirališna mjesta moraju biti najmanje veličine 300*500 cm i vidljivo

označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama gospodarske i drugih namjena

potrebno je izvesti u skladu s Pravilnikom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim

uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera

(Narodne novine broj 47/82).


41

Članak 30.

Površine za parkirališta potrebno je, u pravilu, izvesti travnim pločama i zaštititi ih

sadnjom visokog zelenila, stablašica sa širokim krošnjama ili nadstrešnicama od laganih

materijala.

Članak 31.

Ograde građevnih čestica (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od

kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

Nad usjecima i potpornim zidovima gdje se savladava visinska razlika između platoa

pored zaštitne ograde treba predvidjeti i sigurnosnu ogradu.

Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni

(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

Visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, od 0 (nula) do 1,5 m.

Visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, od 0 (nula) do 2 m.

Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog

zaštite građevine ili načina njegova korištenja.

Članak 32.

Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne

zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog

zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice

prema česticama s drugim namjenama te pokose povrh potpornih zidova, treba urediti kao

pojaseve zaštitnog zelenila opisanog u prvom stavku.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri

sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici.

Zelene površine na građevinskoj parceli potrebno je opremiti odgovarajućim

elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim

elementima.

Članak 33.

Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu

površinu - sabirnu cestu.

Minimalna širina profila prilaznih cesta je 10 m, s minimalnom širinom kolnika 6 m.

Članak 34.

Na građevnim česticama koje nemaju izravni kolni i pješački pristup na javnu

prometnu površinu - sabirnu cestu, ne mogu se graditi građevine gospodarske namjene bez


42

prethodne izrade idejnog prometnog rješenja dijela platoa, cijelog platoa, ili više platoa,

prema uvjetima iz ovih Odredbi za provođenje.

Članak 35.

Kote prilaza pojedinim građevinama potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili

koti okolnog terena.

Prilaz vatrogasnih vozila građevinama na građevnim česticama treba omogućiti

internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim

zakonima i propisima.

Članak 36.

Planirane kolne i pješačke prilaze građevnim česticama, odnosno platoima te

priključke na komunalne objekte i uređaje, moguće je translatirati duž definiranog

regulacijskog pravca, prema urbanističko-arhitektonskom rješenju tog dijela platoa.

Na kartografskom prikazu broj 3,4 označena su preporučena mjesta priključka

pojedinih platoa na prometne površine, na kojima je niveleta ceste prilagođena visinskoj koti

platoa gospodarske namjene. Visinske kote platoa s građevnim česticama gospodarske

namjene određene su na kartografskom prikazu broj 1.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I

OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE

MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 37.

Trase sabirnih cesta i oznake njihovih karakterističnih poprečnih presjeka prikazani su

kartografskom prikazu broj 2 A (Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -

promet) u mjerilu 1:1000.

Karakteristični poprečni presjeci i detalji sabirnih cesta s osnovnim elementima

prikazani su na kartografskim prikazima broj 2 A1 i 2 A2 (Karakteristični poprečni presjek) u

mjerilu 1:50 i 1:10.

Članak 38.

Karakteristični presjeci sabirnih cesta imaju slijedeće elemente, prema kartografskim

prikazima broj 2 A, 2 A1 i 2 A2:

- postojeće (presjeci A, B, C, G):

- dvije vozne trake širine 2*3,00 = 6,00 m,

- pješački nogostupi obostrano širine 2*2,50 = 5,00 m,




43

- planirane (presjeci D, E i F):

- dvije vozne trake širine 2*3,00 = 6,00 m,

- zeleni pojas obostrano širine 2*1,50 = 3,00 m,

- pješački nogostupi obostrano širine 2*1,00 = 2,00 m,



Članak 39.

Kolnička konstrukcija dimenzionira se za teški promet, prema kartografskim

prikazima broj 2 A1 i 2 A2, sa slijedećim slojevima:

- habajući sloj od asfaltbetona AB 11, debljine 4,00 cm,

- bitumenizirani nosivi sloj BNS 32, debljine 8,00 cm,

- donji nosivi sloj od mehanički zbijenog drobljenog kamenog materijala 0/63 mm,

debljine 40,00 cm.

Članak 40.

Potporni zidovi moraju se izvesti u skladu s uvjetima stabilnosti nasipa i usjeka, te

prema proračunima i dimenzioniranju, od betona ili armiranog betona ili s oblogom prednjeg

lica kamenom.

Članak 41.

Prometnice treba projektirati i izgraditi prema važećim propisima i normama, te

zahtjevima sigurnosti u prometu: Zakonu o javnim cestama (Narodne novine broj 100/96),

Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 52/99), Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne

ceste i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (Narodne novine

broj 35/81).

Članak 42.

Sva oprema i horizontalna i vertikalna prometna signalizacija mora se izvesti prema

postojećim zakonima i propisima te ostalim hrvatskim i europskim normama.

Članak 43.

Drvorede treba zasaditi uz prometne površine, u skladu s karakterističnim poprečnim

presjecima sabirnih cesta na kartografskim prikazima broj 2 A1 i 2 A2, u pravilu, autohtonim

vrstama stabala.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 44.

Mjesto i način priključivanja površina gospodarske i drugih namjena na javnu

telekomunikacijsku mrežu prikazan je na kartografskom prikazu broj 2 B (Prometna, ulična i

komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije) u mjerilu 1:1000.


44

Članak 45.

Investitor je dužan za građevine gospodarske namjene izgraditi kabelsku kanalizaciju

za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove kabelske televizije te ugraditi

telekomunikacijsku instalaciju u te građevine.

Koncentracija kućne telekomunikacijske instalacije treba biti u ormariću smještenom

na pročelju građevine. Od ormarića do kabelskog zdenca planiranog uz uličnu granicu

građevne čestice svaki investitor treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 40

mm, što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku

mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.

Članak 46.

Za priključenje korisnika unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja na javnu

telekomunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u

profilu prometnica, prema kartografskom prikazu broj 2 B, te prema izvedbenim projektima,

koje treba izraditi za planirane prometnice u procesu projektiranja prometnica, a za postojeće

prometnice kao zasebne projekte. Hrvatske telekomunikacije d.d. će u izgrađenu

distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele i završiti

ih u distribucijskim točkama - kabelskim ormarima na svakoj građevini.

Članak 47.

Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže potrebno je primijeniti

materijale koji su atestirani za ugradbu u javnu telekomunikacijsku mrežu te koristiti upute za

pojedinu vrstu radova koje izdaju Hrvatske telekomunikacije d.d.

Trasa distribucijske kabelske kanalizacije je, u pravilu, planirana u pješačkim

nogostupima ili zelenom pojasu.

Pri paralelnom vođenju i križanju distribucijske kabelske kanalizacije s ostalim

instalacijama treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti.

Članak 48.

Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) postavit će se na platou A 3, u tipski kontejner na

građevnoj čestici najmanje površine 20 m2 ili će se ugraditi udaljeni pretplatnički stupanj

kabinetskog tipa, na lokaciji određenoj kartografskim prikazom broj 2 B.

Do udaljenog pretplatničkog stupnja potrebno je osigurati kolni prilaz vozilima do pet

tona i priključak na niskonaponsku elektroenergetsku mrežu.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 49.

Mjesto i način priključivanja površina gospodarske i drugih namjena na komunalnu

infrastrukturnu mrežu prikazan je na kartografskim prikazima broj 2 C (Prometna, ulična i


45

komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav) i 2 D (Prometna, ulična i

komunalna infrastrukturna mreža - elektroenergetika) u mjerilu 1:1000.

Vodnogospodarski sustav

Članak 50.

Sanitarno-potrošni i protupožarni cjevovod potrebno je položiti u nogostup i zeleni

pojas vanjskog ruba sabirne ceste oko depresije Zlanjevo, uz planirane površine gospodarske

i drugih namjena.

Kolektore oborinskih i fekalnih voda i elektroenergetske instalacije potrebno je

položiti u nogostup i zeleni pojas unutarnjeg ruba sabirne ceste oko depresije - lagune

Zlanjevo.

Horizontalne i vertikalne razmake te križanja instalacija potrebno je izvesti prema

važećim tehničkim propisima.

Odvodnja oborinskih i fekalnih voda s planiranih površina gospodarske namjene kao i

njihovo pročišćavanje riješit će se zasebnim projektima.

Članak 51.

Za dovršenje sustava opskrbe radne zone R 29/1 sanitarno-tehnološkom vodom,

potrebno je izvesti 1200 m magistralnog sanitarno-tehnološkog cjevovoda.


bara.

Na mjestima priključaka pojedinih platoa ugradit će se vodomjeri u betonska okna

koja moraju biti locirana na javnoj površini zone.

Unutarnju mrežu po platoima izvoditi će korisnici prema svojim potrebama.

Članak 52.

Za dovršenje protupožarnog sustava radne zone R 29/1, potrebno je izvesti 1200,00 m

magistralnog protupožarnog cjevovoda.


bara.

Na mjestima priključaka internih hidrantskih mreža za pojedine platoe ugradit će se

vodomjeri u betonska okna koja moraju biti locirana na javnoj površini zone.

Unutarnju hidrantsku mrežu po platoima izvoditi će korisnici prema požarnim

opterećenjima i važećim propisima.


46

Članak 53.

Fekalna kanalizacija za planirane platoe gospodarske namjene C1-C5 izvest će se od

PVC cijevi Ø300 mm, duljine 1400 m. Fekalne vode će se posredstvom crpne stanice tlačiti

do kanalizacijskog sustava radne zone R 27 i potom pročišćavati na biološkom uređaju BIO-

DISK 2000 ES, odnosno na uređaju Kostrena (nakon izgradnje).

Uz crpnu stanicu izgradit će se preljevni bazen za šestosatnu retenciju svih prispjelih

otpadnih voda dok se ne otkloni kvar ili izmijene crpke.

U crpnu stanicu za fekalne vode ugradit će se dvije crpke sistema rada (1+1), što znači

da je jedna crpka radna, a druga pričuvna.

Članak 54.

Oborinska kanalizacija za planirane platoe C1-C5 i odvodnju ceste izvest će se od

azbest cementnih cijevi Ø300-500 mm, duljine 1400 m.

Sukladno s Uredbom o zaštiti zona oborinske vode ne smiju se ni nakon pročišćavanja

ispuštati u teren, već se moraju prepumpati u sustav kanalizacije radne zone R 27 te potom

ispuštati u Bakarski zaljev.

Dispozicija oborinskih voda vršit će se putem crpne stanice, tlačnog cjevovoda te

retencije.

Oborinske vode dovode se do retencije, koja prihvaća vršni protok u razdoblju jakih

kiša, a njihovo otjecanje regulira se pomoću crpne stanice.

Retencijski bazen ima sigurnosni preljev za slučaj prekoračenja proračunom određene

učestalosti mjerodavne kiše, a posebno zbog mogućnosti pojave produženog trajanja kiše.

U crpnu stanicu za oborinske vode ugradit će se 4 crpke sistema rada (3+1), što znači

da su 3 crpke radne, a jedna je pričuvna.

Članak 55.

U neposrednoj blizini crpnih stanica za fekalne i oborinske vode potrebno je izgraditi

agregatsku stanicu za proizvodnju struje s automatskim ukopčavanjem, da bi se osigurala

struja u slučaju nestanka električne energije.

Članak 56.

Kako bi se poboljšala situacija postojeće odvodnje oborinskih voda i omogućila

daljnja izgradnja radne zone R 29/1, napravljeno je prijelazno rješenje dispozicije oborinske

vode, koje je prilagodljivo opisanom konačnom rješenju i koje planira izgradnju slijedećih

objekata:

- rasteretna građevina,

- separator,

- laguna Zlanjevo,

- upojni bunar.


47

Elektroenergetika

Članak 57.

Za potrebe opskrbe električnom energijom postojećih potrošača izgrađeno je 9

trafostanica s 10 trafo jedinica, a planirane su (već je izrađena dokumentacija) još 2

trafostanice s 3 trafo jedinice, što znači da je potrebno izgraditi još 10 trafostanica kapaciteta

1x400 kVA.

Točan broj i kapacitet trafostanica moći će se odrediti u daljnjem projektiranju radne

zone, kada budu poznati korisnici i djelatnosti na građevnim česticama gospodarske namjene.

Na kartografskom prikazu broj 2D određen je načelni raspored planiranih trafostanica.

Članak 58.

Planirane trafostanice potrebno je koncipirati tako da se na njih može priključiti više

novih potrošača na građevnim česticama gospodarske namjene unutar površine platoa.

Iznimno, za poznatog potrošača, potrebno je planirati vlastitu trafostanicu.

Načelno, trafostanice je potrebno planirati kao slobodnostojeće građevine s prilazom

za teretna vozila. Građevna čestica za trafostanicu kapaciteta 1x400(630) kVA treba biti

dimenzija cca 25 m2.

Članak 59.

Visokonaponski priključak planiranih trafostanica izvest će se tipiziranim 10(20) kV

podzemnim kabelima na postojeću 10(20) kV mrežu radne zone R 29/1.

Obzirom na predviđeno ukupno vršno opterećenje od 8886,5 KW, potrebno je

paralelno s proširenjem zone planirati polaganje još jednog podzemnog 10(20) kV kabela od

TS 35/10(20) kV Mavrinci do platoa B5 koji će preuzeti napajanje trafostanica na platoima C.

Članak 60.

Niskonaponska mreža će se projektirati nakon određivanja građevnih čestica, a izvest

će se tipiziranim podzemnim kabelima i slobodnostojećim razvodnim ormarima smještenim

na granicama građevnih čestica.

Članak 61.

Rasvjetu prometnica (javna rasvjeta) izvest će se tipiziranim elementima (kabeli, Fe

stupovi, rasvjetne armature i drugi elementi) nakon izgradnje sadržaja gospodarske namjene

na pojedinoj građevnoj čestici.

Napajanje javne rasvjete obavljat će se iz postojećih trafostanica 10(20)/0,4 kV (TS

OVP i TS Brodokomerc) i planiranih trafostanica.


48

Članak 62.

Pri planiranju i izvođenja elektroenergetskih instalacija (kabeli VN, NN i JR) treba

koristiti zajedničke kabelske kanale u profilu prometnica, ispod nogostupa.

Članak 63.

Potrebe radne zone R 29/1 za električnom energijom moći će zadovoljavati postojeća

privremena TS 35/10(20) kV Mavrinci, maksimalnog kapaciteta 2*8 MVA, do popunjenja

kapaciteta jednog transformatora, 8 MVA, a nakon toga potrebno je planirati i izgraditi novu

TS 110/20 kV Mavrinci odgovarajućeg kapaciteta, na za to predviđenoj građevnoj čestici.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 64.

Zaštitne zelene površine na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja, uređuju

se, u pravilu, sadnjom i održavanjem visokog zelenila.

Urbanističkim planom uređenja određeno je da se na tim površinama, uz prethodno

vrednovanje prostora, omogućuje gradnja i uređivanje:

- pješačkih puteva i biciklističkih staza,

- športskih igrališta,

- rasadnika,

- objekata za sklanjanje od nevremena (nadstrešnice, pergole i drugi objekti),

- manjih pomoćnih objekata koji su u funkciji korištenja športskih i drugih površina,

- javnih zahoda,

- višenamjenskih paviljona,

- manjih komunalnih objekata.

Ukupna površina ovih objekata može biti najviše 5% neizgrađenih površina na

području obuhvata Urbanističkog plana uređenja.

Oblikovanjem ovih objekata ne smije se narušiti prostorna ravnoteža s okolinom, a

mora se težiti visokoj estetskoj razini.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 65.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i

podzakonskim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u

tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem

ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva odvajanje

otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,


49

- zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira

odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.

Članak 66.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač)

dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995) i drugih

propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/1996),

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997),

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996),

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998).

Članak 67.

Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Članak 68.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava grad, a skuplja ga

ovlaštena pravna osoba. Odlaganje otpada obavlja se na odlagalištu Viševac, do određivanja

lokacije županijskog odlagališta otpada.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava

županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku

Hrvatsku, provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene

pravne osobe.

Članak 69.

Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati

na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete

skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada unutar vlastitog

tehnološkog procesa, potrebno je otpad propisno dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i

kao krajnju mjeru odložiti.

Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi

gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.


50

Članak 70.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i

tehnološki otpad, koji nastaje obavljanjem osnovnih i pratećih djelatnosti.

Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima

namijenjenim za prijevoz otpada.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako

opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s

njim postupati sukladno odredbama Zakona o otpadu.

Članak 71.

Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je

osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od

strane ovlaštenih pravnih osoba.

Spremnici opasnog otpada moraju biti izvedeni tako da spriječe istjecanje ili

isparavanje otpada tijekom skladištenja, a način zatvaranja, brtvljenja i odzračivanja mora biti

jasno naznačen.

Članak 72.

Proizvođači otpadnih ulja su dužni, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti

dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja koju su dužni skupiti proizvođači otpadnih ulja,

umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno

područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi

i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija

kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 73.

Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njezinoj

neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvoda koje je

stavio u promet.

Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač.

Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz

odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje

je stavio u promet.


51

Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje

omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog

materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak

organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih

tvari.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 74.

Zaštita okoliša uređena je Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 82/1994) i

drugim propisima.

Pri planiranju novih sadržaja gospodarske namjene unutar obuhvata Urbanističkog

plana uređenja isključit će se djelatnosti i tehnologije koje nisu u skladu s propisanim

mjerama zaštite okoliša.

Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama

gospodarske i drugih namjena te prometnih tokova na području obuhvata Urbanističkog plana

uređenja potrebno je svesti na najmanju moguću razinu:

- Zaštita zraka:

- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike

(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997),

- Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do

donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT

standardima),

- Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina

“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja

emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u

bilo kojoj točki okoline izvora,

- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja u

ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim

vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996),

- Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se

ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,

opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih

vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998) i

Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (Narodne novine broj 140/1997),

- Uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan

građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i

regeneraciju zraka,


52

- Zaštita voda:

- Sprečavati i smanjivati onečišćenja podzemnih voda izgradnjom sustava za odvodnju i

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- Korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže,

hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i

sanitarnu vodu od zagađivanja,

- Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u

drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne

odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih

vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim

vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne

novine broj 40/1999),

- Obuhvat Urbanističkog plana uređenja nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite – zoni

ograničenja gdje se odvodnja sanitarno potrošnih, tehnoloških, te oborinskih voda

zagađenih naftnim derivatima s parkirališnih, manipulativnih i radnih površina, mora

odvijati nepropusnom kanalizacijom izvan zone zaštite ili visokim stupnjem

pročišćavanja prije upuštanja u teren (na uređajima za odvod oborinskih voda s

prometnica predvidjeti zaštitu od onečišćenja odjeljivačima za masti i ulja),

- Tehničkom dokumentacijom potrebno je predvidjeti mjere kojima će se u bilo kojoj

fazi rada spriječiti štete i nepovoljne posljedice za vodnogospodarske interese,

- Zaštita tla:

- Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja prevladava krški teren, a nema

zaštićenog šumskog i poljoprivrednog tla,

- Pri izvedbi zemljanih radova oblikovanja platoa gospodarske namjene kao i pri gradnji

građevina ne dopustiti unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari,

- Zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene

deterdžentima i drugim sredstvima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na

zelene površine duž prometnica,

- Zaštita od buke:

- Zaštita od buke uređuje se Zakonom o zaštiti od buke (Narodne novine broj 17/1990),

- Na granici obuvata Urbanističkog plana uređenja, odnosno površina gospodarske

namjene, buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči, prema

Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(Narodne novine broj 37/1990),

- Primjenjivati najsvrsishodniju zvučnu izolaciju u građevinama gospodarske namjene i

ostalim građevinama,

- Mjere posebne zaštite:

- Sklanjanje ljudi:

- Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao

dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s

opredjeljenjima i interesima investitora,

- Dvonamjenske građevine treba projektirati prema ovim minimalnim

zahtjevima:

- svijetla visina minimalno 2,80 metara,

- kolni prilaz prema glavnom ulazu ili rezervnom ulazu,

- sanitarni čvorovi s fleksibilnom izvrdbom priključka na vodovod i

kanalizaciju,


53

- priključak za telefon i antenski priključci,

- Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenske građevine treba predvidjeti tako

da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina,

- Lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenske građevine, utvrđuje se uz

smjernice i suglasnost nadležnog tijela uprave,

- Zaštita od poplava:

- Zaštitu od poplava provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te Državnim i

Županijskim planovima obrane od poplava,

- Zaštita od požara:

- Obzirom na gustoću izgrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost

građevina provoditi prema kriterijima utvrđenim Zakonom o zaštiti od požara

(Narodne novine broj 58/1993) i drugim propisima, pravilnicima i

normativima,

- U cilju zaštite od požara potrebno je:

- graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti,

- graditi požarne zidove,

- izvoditi dodatne mjere zaštite – vatrodojava, pojačani kapacitet hidrantske

mreže,

- Zaštita od potresa:

- Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno

Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 52/1999) i postojećim tehničkim

propisima,

- Do izrade nove seizmičke katre Županije, protupotresno projektiranje i

građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i

propisima.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 75.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja treba opremiti kvalitetnim

elementima urbane opreme i urbanog mobilijara:

- elementima vizualnih komunikacija - informacijskih panoa na čitavom području,

- elementima javne rasvjete ulica, javnih prostora i neizgrađenih površina,

- klupama za sjedenje na neizgrađenim površinama,

- kioscima za prodaju tiska,

- koševima za otpatke,

- nadstrešnicama za stajališta javnog prijevoza,

- drugim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara.

Svi navedeni elementi urbane opreme moraju naglasiti posebnost i pridonijeti

prepoznatljivosti prostora.

Potrebno je postići ujednačenu, što višu razinu opremljenosti ulica, javnih prostora i

neizgrađenih površina.


54

Elemente urbane opreme na platoima i građevnim česticama osigurat će korisnici

građevnih čestica gospodarske i drugih namjena.

Članak 76.

Pri izradi lokacijskih dozvola za sve objekte i prostore na području obuhvata

Urbanističkog plana uređenja treba koristiti cjelokupnu dokumentaciju Urbanističkog plana

uređenja (tekstualni i grafički dio).

Za sve građevine ishođenje lokacijske dozvole obavlja se na temelju idejnog rješenja,

prema uvjetima iz kartografskog prikaza broj 3,4 i ovih Odredbi za provođenje.

Članak 77.

Lokacijska dozvola za pojedinačnu gradnju građevina gospodarske namjene može se

izdati:

- za građevne čestice koje zadovoljavaju uvjete iz Odredbi za provođenje,

- za građevne čestice koje će nakon izrade idejnog rješenja koje će predvidjeti i

preparcelaciju zadovoljiti uvjete iz Odredbi za provođenje.

Članak 78.

Lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnica te drugih

komunalnih objekata i uređaja unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja izdaju se prema

uvjetima iz ovih Odredbi za provođenje.

Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA RADNE ZONE R 29/1 … · Uvjeti temeljenja su dobri i uz seizmičko konstruiranje objekata mogu se potpuno otkloniti opasnosti od rušenja kod potresa