4964(2013)1

AKTUALNOSTIAKTUALNOSTI

Uređuje: Zdenko Barišić

VIJESTI IZ HRVATSKE

Suradnici u ovome broju:

Helena Brnobić, RijekaVećeslav Čorić, ZagrebJana Gaćina, ŠibenikMitko Ivanovski, Ljubljana, SlovenijaDenis Jambrošić, PulaJosip Jurišić, SplitTino Matulja, RijekaDavor Mihalić, ZagrebIvana Mitar, TrogirNikola Vladimir, Zagreb

Još jedan skup s temom opstanka i razvoja hrvatske brodogradnje

Dana 25. veljače 2013. godine održana je 6. sjednica Gospodarskoga vijeća HGK – Županijske komore Rijeka posvećena aktualnoj problematici hrvatske brodo-gradnje. Uvodna izlaganja (1) Stanje i per-spektive BI 3. maj d.d. i (2) Državne potpo-re prije i nakon stjecanja punopravnog članstva Republike Hrvatske u EU, iznijeli su Predrag Božanić – član uprave BI 3. maj d.d. i Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, AZTN.

Nakon opširne i sadržajne rasprave skup je iznjedrio zaključke koje prenosi-mo u cijelosti.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKAGOSPODARSKO VIJEĆE

Zaključci sa 6. sjednice Gospodarskog vijeća

HGK – Županijske komore Rijekaodržane 25. veljače 2013.

Ukoliko želimo promijeniti struk-turu našega gospodarstva koje je do-minantno uvozno-trgovinskog ka rak-tera, strukturu po kojoj nije atraktivno koristiti vlastite proizvodne i ljudske resurse, ukoliko to želimo činiti kroz strategiju razvoja u kojoj će industrijski

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

razvoj i industrijska politika biti jedna od ključnih poluga tog razvoja, u tome dostojno mjesto treba dati brodogra-dnji – shvaćenoj u širem smislu te riječi. Brodogradnja ima budućnost, brodo-gradnja je sustav koji u sebi okuplja mnoštvo raznorodnih subjekata, brodo-gradnja uvjetuje opstanak i pospješuje razvoj malog gospodarstava.

Opstanak i razvoj hrvatske bro-dogradnje može se s današnje točke gledišta, osigurati ukoliko se:1. Zaposle postojeći navozi uz proak-

tivno posredovanje Vlade RH;2. U najkraćem mogućem roku pristupi

korištenju horizontalnih potpora;3. Sustavno poveže uposlenje brodo-

građevnih kapaciteta i gradnju in-frastrukturnih projekata koji će biti u funkciji budućeg odvijanja prometa na riječkom prometnom pravcu;

4. Ponude proizvodni programi za gradnju brodova viših stupnjeva složenosti (specijalizirani brodovi raznih namjena);

5. Prošire ili vrate ciljana tržišta, pogo-tovo tradicionalna, kao što su tržišta nekadašnjih nesvrstanih zemalja.Unutar svake od navedenih točaka

posebno se naglašava sljedeće:

Ad. 1

Podržava se Program gradnje bro-dova u hrvatskim brodogradilištima za razdoblje 2013.-2017. god. sa strane Udruge hrvatskih poslodavaca – bro-dara u međunarodnoj pomorskoj plovi-dbi – Mare Nostrum. Programom se do 2017. g. predviđa gradnja 39 različitih tipova brodova (osim putničkih) ukup-ne nabavne vrijednosti 1,3 mlrd. USD, uz sljedeće uvjete:

- tržišna/svjetska cijena,- fi nanciranje na 10 godina uz 2 godi-

ne počeka,- učešće brodara između 10 posto i

20 posto cijene novogradnje i- kamatna stopa 3-4 posto.

Ad. 2

Zemlje EU uglavnom su napustile sektorske potpore, a sastavni dio njiho-vih ekonomskih i industrijskih politika po-stale su tzv. horizontalne potpore. Nema nikakvog razloga da se i u Hrvatskoj ne koriste horizontalne potpore kao poti-caj istraživanju u brodogradnji, razvoju i inovacijama, stjecanju dodatnih znanja vezanih uz izgradnju brodova složenijih stupnjeva izrade, a sve s ciljem podi-zanja konkurentnosti i profi tabilnosti.

Mora se, na žalost, konstatirati da je još prethodna Vlada RH bila osigurala 300 mln. kn za ove namjene, ali su sre-dstva iskorištena svega 16 posto.

Ad. 3

Već sada treba pristupiti izradi pro-jektnih rješenja za gradnju podvodnih tunela i ostalih sofi sticiranih i gabaritnih konstrukcija u metalu koji će biti u funkciji prihvata i transporta unutar kvar nerskog akvatorija, kao što su lučke dizalice, ostala lučka infrastruktura i drugo.

Ad. 4

Pod ovom točkom podrazumije-va se gradnja brodova obalne straže, obnova fl ote Hrvatske ratne mornarice i sl., tj. kada je naručitelj država. Isto tako valja napomenuti da je europska brodogradnja otvorila tržišne niše koje mnogima osigurava dugoročno profi ta-bilno poslovanje.

50 64(2013)1

AKTUALNOSTI

Tržišne niše obuhvaćaju:- brodovi za krstarenje: osigurano je

zaposlenje kapaciteta do 2016. go-dine (Njemačka, Italija, Finska),

- ratni brodovi,- eco-friendly brodovi, u skladu sa

najnovijim propisima IMO-a i- brodovi na obnovljive izvore energije

(OIE), te gradnja glavnih i pomoćnih motora koji vlasnicima osiguravaju nižu potrošnju goriva. U razdoblju od 2002.-2007. god na-

rudžbe brodova specijalnih namjena u EU učestvovale su sa cca 18% u vrijed-nosti svih ugovorenih brodova. Također, europska brodogradilišta preuzela su poslove na gradnji:- pučinskih vjetroelektrana (tržište

u 2012. poraslo je za 30 posto, a u 2013. predviđen je rast za daljnjih 20 posto) i

- OFF-SHORE objekata (naftne pla-tforme, remorkeri, brodovi za op-skrbu platformi).

Ad. 5

Pokušati sve (putem gospodarske diplomacija itd.) da se vrate tržišta ze-malja arapskog svijeta i ostalih neka-dašnjih nesvrstanih zemalja koja su tra-dicionalno bila česti naručitelj gradnji različitih tipova brodova (npr. Irak, Su-dan, Egipat, Nigerija, Argentina, Brazil, JAR, Katar).

Naglašava se aktualna suradnja s Katarom vezana na moguću izgradnju LNG terminala na otoku Krku. Ukoliko dođe do realizacije ovog zajedničkog posla treba uvjetovati da u radovima općenito u što većem obimu sudjeluju hrvatski izvođači radova i brodogradi-telji – kako u gradnji LNG brodova tako i plovnih jedinica za opsluživanje termi-nala.

Tri broda u doku

Na godišnje šminkanje prije sezone stigla su tri broda: mb President, mb Eos i mb Labrador.

Brodovi su u vlasništvu UTO Javorak iz Krila Jesenice. Prema planu, u doku će se zadržati oko 7 dana.

Novi sustav nadzora električnih strojeva u eksploataciji

Uljanik Brodogradilište je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, odnosno sa Zavodom za el. strojeve i automatizaciju, isporučilo sustav za dijagnostiku i nadzor električkih stroje-va u eksploataciji na gradnji 496 - Pedro ‘Alvares Cabral koju je Brodogradilište nedavno predalo tvrtki Jan De Nul.

Nakon dugogodišnjeg iskustva u sličnim aplikacijama za objekte na kop-nu - el. centrale, željezare, rafi nerije i sl. ovo je prvi put da se takav sustav instali-ra na plovni objekt. Valja istaknuti kako kod složenih brodova sa znatnim udjelom elektromotornih pogona u teškim uvjeti-ma rada, ugradnja dijagnostičkoga sustava ima svoju potpunu opravdanost. Ovakvi sustavi imaju opravdanost kada se nadzire objekt koji predstavlja znatnu investiciju i kad iznenadno zaustavljanje tehnološkoga procesa, kojega su oni sastavni dio, izazi-va velike troškove i moguće materijalne

štete. Konkretno u slučaju gradnje 496 neplanirano zaustavljanje rada hoppera izaziva veliki gubitak zbog visoke cijene radnoga sata; osim toga u slučaju nagloga prekida može doći do dodatnih materijal-nih troškova zbog naknadnoga čišćenja transportne cijevi i sl.

Primjena dijagnostičkoga sustava koji je projektirao FER u suradnji s Uljanik Brodogradilištem omogućuje pravodob-nu indikaciju gubitka pogonskih značajki električnoga stroja. Naime, stroj još može raditi, ali valja planirati njegov remont, popravak ili zamjenu. To se ostvaruje analizom valnih oblika električne struje koja omogućuje precizno lokaliziranje i defi niranje kvara u njegovoj početnoj fazi dok je stroj još aktivan, budući da se u tom slučaju svi dodatni troškovi i gubici mogu izbjeći ili minimizirati.

Sustav ugrađen na gradnji 496 nadzire tri vitalna srednje naponska elektromotor-na pogona za funkciju hoppera:

- el. motor s dva statorska namota gla-vne usisne pumpe snage 800 kW

- elektromotor visokotlačne pumpe snage 900 kW

- elektromotor agregata hidraulike snage 350 kW.

Putem brodskoga komunikacijskog sustava trenutačno stanje elektromotora dostupno je na bilo kojem adresiranom

BRODOTROGIRTrogir

Tri broda na proljetnom šminkanju u trogirskom škveru

ULJANIKPula

5164(2013)1

AKTUALNOSTI

mjestu na kopnu – npr. Jan De Nul, Al-lst Belgija, FER Zagreb, Uljanik Pula. Mjesečni paketi stanja – snimaka elektro-motora, bit će dostavljani FER-u putem ureda Jan de Nula u Belgiji, zajedno s redovitim mjesečnim izvješćima koja Jan de Nul prima s broda. Povratna informa-cija s FER-a, nakon analize mjesečnih „paketa“, vraća se brodovlasniku. Iz ana-lize proizlazi stanje praćenih elektromo-tora, odnosno treba li planirati remontne ili servisne radove na jednom od nadzira-nih elektromotora.

Cilj suradnje između FER-a i Ulja-nika jest upoznavanje tvrtke Jan de Nul s činjenicom kako je uz naručivanje iz-gradnje broda u Uljaniku moguće dobiti i dodatna inovativna tehnička rješenja vezana uz pogone na brodu i time postići prednost u odnosu na brodogradilišta koja to ne nude.

Na projektu su iz FER-a sudjelovali dr. sc. Mario Vražić, Marinko Kovačić i Zlatko Hanić, dok iz ULJANIK Brodogradilišta valja istaknuti Gianfranka Jelčića, Denisa Lenića i Daria Perovića.

_____________

Održan seminar o zavarivanju

Jednodnevni osmi po redu seminar pod nazivom “Suvremene tehnike za-varivanja i rezanja pri izradi metalnih konstrukcija” u organizaciji Društva za tehniku zavarivanja Istra održan je kon-cem studenoga 2012. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijska komo-ra Pula.

Seminar je ponajprije bio namijenjen onima koji su se željeli upoznati s primje-nom zavarivanja, određenim postupcima zavarivanja, optimizacijom postupaka s naglaskom na zavarivanje i rezanje kovnih konstrukcija. Naime, razvoj novih mate-rijala donosi sa sobom i potrebu razvoja tehnologije rezanja i zavarivanja bez koje više nije moguće zamisliti izradu metalne konstrukcije.

Iako se rezanje često, i nažalost neo-pravdano spominje tek u sjeni zavari-vanja, ono u znatnoj mjeri utječe ne samo na kakvoću zavarenoga spoja, nego i na ukupne troškove izrade konstrukcije. Bez novijih tehnika rezanja danas je nemoguće rezati pojedine materijale i zadovoljiti kakvoću i troškove izrade kovne konstrukcije. Stoga je ovoga puta uz novije – suvremene tehnike zavari-vanja na seminaru bilo riječi o tehnika-ma rezanja materijala. Iako je tema bila preopširna za jednodnevni seminar kako bi se obuhvatila sva problematika zava-rivanja i rezanja, seminar je dobar povod za dalje razmišljanje i usmjeravanje kod donošenja odluka pri izboru tehnika re-zanja i zavarivanja.

S temom „Tehnologija zavarivanja plaz mom” seminar je otvorio Tomislav Tucman, nastavio je Darko Ćordaš pre-davanjem pod nazivom „Primjena laser-skog zavarivanja u reparaturi“. Seminar je nastavljen predavanjem Josipa Vukšića pod nazivom „Priprema krajeva limova i cijevi za zavarivanje“ i temom pod na-zivom „Ručno i strojno plazma rezanje, osnovni pojmovi“ Aleksandra Vučerića.

Zaključno predavanje održao je Kristijan Veličković, a tema je bila “Primjena pli-nova u rezanju kovina i njihov utjecaj na kakvoću“.

Osim članova udruge „Društvo za tehniku zavarivanja Istra“ koja će sljedeće godine obilježiti desetu obljetnicu po-stojanja, seminaru su nazočili i predstav-nici male privrede, te predstavnici Visoke tehničke poslovne škole „Politehnika“ iz Pule sa skupinom studenata. Valja spo-menuti da su se prigodom otvaranja se-minara okupljeni prisjetili nedavno pre-minulog Miljenka Gobina, dugogodišnjeg uljanikovca i jednog od osnivača, dopre-dsjednika i tajnika DTZ Istra.

Pokrovitelji seminara bili su Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Pula i Zajednica tehničke kulture Istarske županije.

_____________

Potpisan ugovor o gradnji četiri trajekta za Jadroliniju

Uljanik Brodogradilište je 4. ožujka 2013. godine u Rijeci s hrvatskim nacio-nalnim brodarom Jadrolinijom potpisalo ugovor o gradnji četiriju trajekata. Riječ je o trajektima kapaciteta 600 putnika ljeti, odnosno 320 zimi u zatvorenom sa-lonu, također moći će prevoziti 145 stan-dardnih automobila ili 16 trailera svaki do 40 tona. Brodovi će biti dugi 100 me-tara, široki 17,5 metara, s gazom od 2,4 metra, nosivosti na maksimalnom gazu 950 tona, te brzine 12,5 čvorova. Ukupna je vrijednost ugovora 32 milijuna eura, a rokovi isporuke su u razdoblju od veljače do kraja travnja 2014. godine.

Evo i male zanimljivosti uz ovaj tekst: Uljanik je posljednji put za ondašnju Jugo-liniju 1983. godine, dakle prije 30 godina, isporučio višenamjenski brod Tuhobić (gradnja 352) nosivosti 16 650 tona, a go-dinu prije (1982.) također višenamjenski brod pod nazivom Zagreb i Rijeka 1981. godine.

_____________

Uljanik na Danima FSB-a

Koncem studenoga 2012. godi-ne Fakultet strojarstva i brodogra-dnje Sveučilišta u Zagrebu prigodno je obilježio svoje Dane fakulteta. Riječ je o manifestaciji koju FSB organizira s ci-ljem predstavljanja djelatnosti Fakulteta i mogućnostima povezivanja s hrvatskim

Sa seminara o zavarivanju

52 64(2013)1

AKTUALNOSTI

gospodarstvom u sklopu čega je održano predstavljanje djelatnosti Fakulteta, ali i tvrtki koje djeluju u Hrvatskoj.

Također je istom prigodom dana 30. studenoga održana svečana sjednica FSB-a na kojoj je uime Marinka Br gića, predsjednika Uprave Uljanik Brodo-gradilišta, priznanje za dosadašnju sura-dnju na područjima zajedničkih znanstve-no-stručnih projekata i suradnje pri opre-manju bazena za modelska ispitivanja iz ruku dekana FSB-a prof. dr. sc. Ivana Ju-rage primio Aleksandar Kajtez, pomoćnik rukovoditelja Nabave Brodogradilišta za proizvodno-poslovne sustave.

Uljanik se putem prigodnog izlož-benog prostora na Danima karijera FSB-a predstavio studentima, ali i brojnim zna tiželjnicima koji su tih dana dolazili na FSB i pokazali zanimanje za razne oblike suradnje s Uljanikom kojeg re-dom doživljavaju kao uspješno domaće brodogradilište.

Tijekom održavanja svečane sjednice FSB-a, između ostalog, bilo je riječi o zanimljivim novitetima koje FSB nudi u svom programu studija, poput primjeri-ce sveučilišnoga preddiplomskog studija strojarstva na engleskom jeziku, zatim o vrijednim projektima suradnje s dru-

BRODOSPLITSplit

Brodosplit – BSO porinuo brod za nautički turizam

U Brodosplit-Brodogradilištu spe-cijalnih objekata d.o.o. dana 7. prosinca

2012. godine u more je položena Novo-gradnja 520, brod za nautički turizam izgrađen za domaćeg naručitelja, obrt Brodarstvo iz Krila Jesenice.

Riječ je o izradi čeličnoga trupa i nadgrađa za brod duljine 45 metara, širine 9,1 metar i gaza u punom opterećenju 2,4 metra.

Osim ovoga posla, brodograditelji škverske specijalne rade i na izradi čeličnoga trupa i nadgrađa Novogradnje 521, također broda za nautički turizam,

gim znanstveno-obrazovnim ustanova-ma u Hrvatskoj i inozemstvu, te dakako više puta u govorima i prezentacijama spominjana je pokrenuta suradnja Ulja-nik-FSB-Brodarski institut-FER na tra-gu povezivanja znanosti i gospodarstva koji su među prvim primjerima takvih specifi čnih povezivanja u nas. Prepoznat je i potencijal pokrenutoga projekta sura-dnje Uljanik-FSB-BI-FER na razini na-cionalnoga strateškog okvira i modela su-radnje s mogućim izvorima fi nanciranja putem HAZU ili strukturnih fondova EU, te resornih ministarstava Republike Hr-vatske.

BSO-ove novogradnje – perjanice brodovlasnika iz Krila Jesenica

ugovorenog za domaćeg naručitelja, tvr-tku Pučanin iz Jesenica.

_____________

Porinuće Novogradnje 521

U Brodosplit-Brodogradilištu specijal-nih objekata d.o.o. dana 19. veljače 2013. godine, sa zatvorenog navoza broj 5 porinu-ta je Novogradnja 521, brod za nautički tu-rizam koji se gradi za domaćeg naručitelja, obrt Pučanin iz Krila Jesenice.

5364(2013)1

AKTUALNOSTI

Riječ je o izradi čeličnoga trupa i nadgrađa s opremanjem strojarnice i kr-menoga prostora, za brod duljine 37,4 me-tra i širine 8,20 metara.

Nakon što je u prosincu 2012. godine isporučena Novogradnja 520, kao prva iz svojevrsne serije brodova za nautički turi-zam, brodograditelji BSO-a rade i na izra-di čeličnoga trupa i nadgrađa Novogra-dnje 522, također ugovorene za domaćeg naručitelja, a najavljeno je i novo potpi-sivanje ugovora za izgradnju još jednog broda sličnih značajki.

Svi ovi ugovori, nakon kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine i prošlo ljeto ispo-ručene luksuzne motorne jahte, dalji su iskorak Brodosplit–BSO-a na tržište ko-mercijalnih turističkih brodova za domaće naručitelje.

_____________

Potpisan ugovor o kupnji Brodograđevne industrije Split

Ugovor o kupnji i prijenosu dioni-ca Brodograđevne industrije Split d.d. potpisan je 28. veljače 2013. godine u Banskim dvorima u Zagrebu. Uime Repu-blike Hrvatske i ostalih imatelja dionica, Ugovor je potpisao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, uime DIV Brodogradnje predsjednik Uprave Tomislav Debeljak, te uime DIV d.o.o. član Uprave Darko Pappo.

Ovim potpisom završava se dugotraj-no razdoblje otkada se tvrtka DIV javila na natječaj i ponudila najbolje uvjete za opstanak Brodosplita. Ugovor između ostaloga sadržava dinamiku plaćanja troškova restrukturiranja tijekom pet go-dina. Uz dodatak, da je tvrtka DIV Brodo-gradnja odmah po potpisu ugovora upla-tila predviđenih 3,7 milijuna kuna i time ispunila prvu ugovornu obvezu kupca prema AUDIO-u.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio je da je i Europsko povjeren-stvo 20. veljače 2013. godine potvrdilo i prihvatilo plan restrukturiranja i nacrt privatizacijskog ugovora za Brodosplit, a što je bio preduvjet za potpisivanje ugo-vora.

Tomislav Debeljak istaknuo je da, uz obveze iz Ugovora, stoji i moralna obve-za da damo sve od sebe kako bi se spasio Brodosplit, izrazivši uvjerenje u uspjeh.

___________

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE NADZORNOG ODBORA BRODOSPLITA d.d.

Dana 8. ožujka 2013. godine u Bro-dosplitu d.d. održana je sjednica Nad-zornog odbora Brodosplita, na kojoj su donesene sljedeće odluke:- Ostavka s dužnosti predsjednika

Uprave Brodosplit d.d. i direktora Brodosplit-Brodogradilišta d.o.o., Vladimira Kesslera

- Imenovanje Darka Pappe novim pre-dsjednikom Uprave Brodosplit d.d.

- Imenovanje Vladimira Kesslera i An-tuna Čaglja novim članovima Upra-ve Brodosplit d.d.

- Imenovanje Tomislava Debeljaka no-vim predsjednikom Uprave Brodo-split Brodogradilšta d.o.o.

- Imenovanje Damira Goleša i Stipe Krželja novim članovima Nadzor-nog odbora Brodosplit d.d. i Brodo-split-Brodogradilišta d.o.o.

Predsjednik Nadzornog odbora Brodosplit d.d.

Igor Mladinić, mag.ing.el.

Prvo porinuće u 2013. godini

U riječkom brodogradilištu 3. maj, dana 11. veljače 2013. godine porinut je pr vi tanker u ovoj godini. Riječ je o tan-keru Palanca Singapur, duljine 133 metra i širine 23 metra, nosivosti 15 000 tona, kojeg je 3. maj sagradio za švedsku tvrtku Wisby Tankers.

5. Adriatic Boat Show, Šibenik, 9. – 12. svibnja 2013.

Dana 13. ožujka 2013. godine u šibenskoj Vijećnici je održana konfe-rencija za novinare na kojoj je najavljen 5. Adriatic Boat Show. Sajam će se ove godine održati u terminu od 9. do 12. svi-bnja i to po prvi put na novoj, atraktivnoj lokaciji – na šibenskoj Rivi. O tome, ali i o drugim novostima i planovima veza-nim uz ovogodišnji ABS na konferenciji za novinare govorili su: Jana Gaćina – direktorica sajma ABS, Goran Pauk – župan Šibensko-kninske županije, Ante Županović – gradonačelnik Gra-da Šibenika, Željko Dulibić – ravna-telj Lučke uprave Šibensko-kninske županije, Petar Mišura – pročelnik odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Šibenika.

3. MAJRIJEKA

Tanker Palanca Singapur, porinuće

NCP - RB Šibenik,ŠIBENIK

54 64(2013)1

AKTUALNOSTI

_____________

Donacija opreme s jahte Reverie obiteljima i udrugama u Šibeniku

Dana 25. veljače 2013. godine u Gra-dskoj upravi Grada Šibenika priređena je donacija tehničke opreme motorne jahte Reverie, koja je posredstvom NCP Re-montnog brodogradilišta Šibenik, Grada Šibenika i gradskoga Crvenog križa do-dijeljena obiteljima Huseljić i Ramić, te šibenskim dobrotvornim udrugama Sveti Antun i Izvor ljubavi.

Kapetan jahte Reverie, Dubrovčanin Tomi Holer, izrazio je zadovoljstvo mogućnošću da se ispravna tehnička opre-ma koju jahta redovito zamjenjuje suvre-menijom na ovaj način usmjeri i trajno ko-risti. Riječ je o tri LCD televizora, tri DVD playera, te dva računala s pisačima.

Gradonačelnik Šibenika dr. Ante Županović kazao je kako se nada da današnja donacija otvara put sličnim do-brotvornim akcijama u budućnosti na kojima će i dalje surađivati posredstvom NCP-a i gradskoga Crvenog križa.

Prezentacija 5. Adriatic Boat Show-a

VIP

Hotel Jadran

Krka

ULAZ

INA

IZLOŽBENI PROSTOR NA OTVORENOM / OUTDOOR EXHIBITION SPACE

200 m

200 m

200 mIZLOŽBENI PROSTOR - ŠATORI / EXHIBITION SPACE - TENTS

ULAZ / IZLAZ S AKREDITACIJAMA ENTER / EXIT WITH ACCREDITATION

IZLOŽBENI PROSTOR UNUTRAŠNJI / INDOOR EXHIBITION SPACE

katedrala sv. Jakova, 16.st., pod zaštitom UNESCO / UNESCO protected St Jakov Catedral, 16th century

ABS 2013Kongresni program / Congress Program3. Nautički forum / 3th Nautical Forum Press centar / Press CenterABS prijemni ured / ABS reception office

Kapetanija / Captain Harbour Office

Media IN d.o.o. , iNavis Centar, Velimira Škorpika 6, 22000 Šibenik, www.adriaticboatshow.hr, abs.sibenik@ncp.hr , m: +385 91 3120 152, t: +385 22 335520

Šibenik - CROATIA / 09. - 12. 05. 2013.

1

21

43

65

87

109

1211

1413

23456789101112131415171819202122232425262728293031323334353637383940414243444546474849505152535455565758596061626364656667686970717273747576

16

12

3 4

5

6

7

8910

11

12

13

1415 16

182019

17

5. Adriatic Boat Show na šibenskoj rivi

Sa svečane donacije Jahta Reverie

5564(2013)1

AKTUALNOSTI

Jana Gaćina, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija NCP Re-montnog brodogradilišta Šibenik, kaza-la je kako NCP već godinama ukazuje da boravak megajahti u Hrvatskoj ima važan gospodarski učinak za lokalnu in-dustriju, a današnja gesta pokazatelj je i društvene odgovornosti uprave jahti. Uz socijalnu sastavnicu ovakva akcija potiče i na ekološko promišljanje da ispravna, a nekorištena oprema ne mora biti predmet skladištenja ili otpad, već se može na-mijeniti u druge društveno i javno korisne svrhe.

Jahta Reverie duga je 70 m i broji 20-ak članova posade. Jahta inače redovito zimuje na zapadnoj strani talijanske obale ili na jugu Francuske, a ove zime po prvi put radove održavanja i popravke obavlja u Hrvatskoj i to u šibenskom remontnom brodogradilištu.

Riječki studenti brodogradnje na vježbama u 3. maju i prvom predanom brodu za prijevoz bitumena

Dana 17. prosinca 2012. godine, studenti preddiplomskoga studija bro-dogradnje Tehničkog fakulteta u Rijeci nazočili su vježbama iz kolegija Opre-ma broda u Brodogradilištu 3. maj. U sklopu ovih vježbi studenti su imali prigodu pregledati prvi predani brod iz serije od 4 broda za švedsku brodarsku tvrtku Wisby Tankers svega nekoliko sati prije isplovljavanja. Brod je na-mijenjen prijevozu bitumena nosivosti 15 000 dwt, duljine preko svega 133,30 m i širine 23,00 m. Studenti su u sklo-pu vježbi pregledali palubnu opremu, opremu za teret, opremu za spašavanje i sigurnost, opremu strojarnice, opremu nastambi, opremu kormilarnice, opremu za kormilarenje, opremu za sidrenje, te zaključno specifi čnu opremu na krovu kormilarnice. Tijekom vježbi studenti su bili vođeni od strane Rajka Rubeše, dipl. ing., koordinatora za tehnička pitanja u Brodogradilištu 3. maj, a upravo u ovom slučaju odgovornog za koordinaciju po-sljednjih radova u suradnji s predstavni-cima brodovlasnika prije isporuke, koji je studentima mogao odgovoriti na sva pitanja vezana uz ovaj specifi čan brod.

Ovim putem riječki studenti za-hvaljuju se Brodogradilištu 3. maj koje redovito omogućuje studentima studija brodogradnje Tehničkog fakulteta Rijeka ovakav vid nastavnih vježbi čime se obogaćuje kakvoća studiranja budućih inženjera.

Na FSB Zagreb održan EEDI & SEEMP seminar

Na Fakultetu strojarstva i brodogra-dnje Sveučilišta u Zagrebu, 8. veljače 2013. godine, održan je jednodnevni seminar „Projektni indeks energetske učinkovitosti (EEDI) i Brodski plan upravljanja energetskom učinkovitošću (SEEMP)“. Seminar je održan na poticaj stručne i znanstvene zajednice u orga-nizaciji Laboratorija za brodske stroje-ve i uređaje plovnih objekata, Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata, FSB Zagreb, povodom nove regulative u međunarodnom pomorskom prometu.

Naime, u cilju poticanja razvoja suvre-menih tehnoloških rješenja koja pridono-se poboljšavanju energetske učinkovitosti i unapređenju zaštite okoliša, IMO Re-zolucijom MEPC.203(62) donosi izmje-ne MARPOL-a, Prilog VI. Izmjene su stupile na snagu 1. siječnja 2013. godine, a odnose se na obvezu uključivanja Pra-vila za utvrđivanje i nadzor energetske učinkovitosti u nacionalna pravila regi-stara, kojima se propisuje obvezna pri-

TEHNIČKI FAKULTETRijeka

Studenti brodogradnje na palubi novogradnje broda za prijevoz bitumena u Brodogradilištu 3. maj

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Zagreb

56 64(2013)1

AKTUALNOSTI

mjena Projektnog indeksa energetske učinkovitosti (EEDI) i Brodskoga plana upravljanja energetskom učinkovitošću (SEEMP). Kao dokaz ispunjavanja tih zahtjeva, brodu se izdaje Međunarodni cer tifi kat energetske učinkovitosti (IEEC), koji postaje obveza za sve brodo-ve u međunarodnoj plovidbi čija je nosi-vost ≥ 400 GT. Namjera uvođenja tih mje-ra jest povećanje energetske učinkovitosti broda, te smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Seminar je okupio predstavnike brodo-gradilišta (Uljanik, Brodosplit), pomor-skih fakulteta (iz Zadra, Splita, Dubro-vnika i Kotora), Hrvatskog registra bro-dova i ostalih subjekata na koje se odnosi nova zakonska regulativa.

Osim s novom zakonskom regula-tivom, sudionici seminara upoznati su i s postupkom proračuna EEDI-a, s na-glaskom na određene specifi čnosti, ovi-sno o projektnom zahtjevu i izvedenom energetskom sustavu broda. Nadalje, dane

su im konkretne smjernice koje imaju za cilj povećanje energetske učinkovitosti, a time i ekološke prihvatljivosti, kako projekta broda, tako i broda u plovidbi. Naposljetku, organizatori su, kao članovi dopisne skupine MEPC-a koji imaju izravan utjecaj na poboljšanje postojeće i kreiranje buduće regulative, sudio-nike upoznali i s trenutačnim stanjem u MEPC-u, aktualnim temama i otvorenim pitanjima na čijem će rješavanju raditi u bližoj budućnosti.

Sudionici seminara Prof. dr. sc. Ante Šestan tijekom predavanja

MALA BRODOGRADNJA

– NAUTIČKA

PROIZVODNJA

BOOT 2013 - Düsseldorf

Ovogodišnji BOOT ponudio je mnoštvo novih plovila, dobru ponudu manjih plovi-la i jedrilica, te poslije dužeg vremena i ponešto optimizma. Organizatori su ponosno objavili, da su najveći nautički

sajam na svijetu (po zasluzi katastrofalne prošlogodišnje Genove) i očito su izlagači zaboravili višegodišnju krizu. Zato ne iznenađuje činjenica da je bila najveća izložena jahta Princess 98, koja se do dvije ili tri godine tek mogla pohvaliti sa duljinama oko 60 stopa. Njemačka ima vrlo stabilnu i uspješnu ekonomiju i zato umjereni optimizam između 1600 izlagača ovogodišnjega BOOT-a.

BOOT je bio uvijek odlično ogle-dalo nautičkih postignuća prethodne i nagovještaj za sljedeću godinu. Gdje su

bila vremena kada su se Genova i Düs-seldorf natjecali u broju posjetitelja, broju izlagača i broju premijernih brodova. Čini se, da je katastrofalna Genova 2012 potakla organizatore u Düsseldorfu da se još više potrude i organiziraju sajam u čak 17 velikih hala. Ovogodišnji sajam pamtimo i po skromnom sudjelovanju hrvatskih bro-dograditelja. Iznimka je splitska Salona, te vrlo dobro posjećeni izložbeni prostor hrvatskog nautičkog i čarter turizma.

Ipak bilo je dosta noviteta i zanimlji-vih plovila. Admiralska lenta ove godine

Hrvatska Salona na sajmu BOOT 2013 u Düsseldorfu

5764(2013)1

AKTUALNOSTI

vijorila se na jarbolu engleskoga Princess Yachts s modelom Princess 98, koji jed-nostavno nikada dosad nije imao jahte sa duljinom oko 30 metara.

Jedriličarska bitka je sad u vrijeme krize vrlo jaka i tu prednjače Francuzi i Nijemci. Skupina Beneteau u kojoj je i Jeanneau pokazala je najviše. Ništa manje agresivna nije domaća Bavaria s vrlo velikim izložbenim prostorom i velikim brojem noviteta. Slovenski Elan pokazao je najnoviju Elanku 400. Hrvatska Salo-na, kako je već rečeno, može se pohvaliti desetgodišnjom tradicijom izlaganja na sajmu uz rijeku Rajnu.

Među motornim brodovima najviše po-zornosti pobudio je prvijenac Monte Carlo 5 francusko-talijanskoga brodogradilišta iz Monfalconea. Ova kreacija nastavak je vrlo uspješne i nagrađivane serije Monte Carlo Yachts s već tri predstavljena modela. Kao kod jedriličara glavnu riječ imali su Fran-cuzi i njihova kuća Beneteau sa desetak potpuno novih modela. Proteklih godina ovaj je Francuz postao najbrojniji ponuđač brodova za razonodu i možda pretekao Talijane. Imaju vrlo dopadljive linije, je-dnostavnu i provjerenu opremu i kao vrlo važno relativno pogodnu cijenu. Vrlo jaka je njemačka Bavaria i u posljednje vrijeme poljski Galeon. Slovenski Seaway hvalio sa 300 -tim prodanim Greenlinom 33. Ove godine, čini se, bilo je dosta noviteta kod manjih plovila, oko šest do sedam metara duljine, kao učinak gospodarske krize i novih gledanja na nautiku.

Već standardno njemačko tržište vrlo je važno za hrvatski nautički i ini turizam. Tradicionalno lijep izložbeni prostor i do-sta posjetitelja obećavaju dobru nautičku godinu.

Sve u svemu, ovogodišnji BOOT ponudio je više nego što smo očekivali. Ako se obistine izjave talijanskih kolega da bi ovogodišnja Genova mogla čak i zatvoriti vrata, onda se BOOT-u otvaraju vrata najvećega nautičkoga sajma u ovom dijelu svijeta.

_____________

Caterpillar Inc u 2012. godini

Poslovna godina 2012. završila je s najboljim fi nancijskim rezultatom u po-vijesti Caterpillara Inc. Već drugu godinu zaredom rezultati iskazuju znatan porast prometa, dobiti i dobiti po dionici.

Bruto prometa je bilo za 65,875 bi-lijuna američkih dolara (1 bilijun je 1000 milijardi dolara), što je 10-postotni porast, dobiti je bilo 5,681 bilijun američkih dolara (porast u iznosu 15 postotaka) i dioničari će dobiti po dionici 8,48 dolara (15 postotaka više nego 2011. godine). Kako je predsje-dnik i CEO Doug R. Oberhelman u svojoj izjavi kazao, godina 2012. bila je vrlo solidna usprkos slabašnoga gospodarstva u Sjedinjenim Američkim Državama, vrlo skromno oporavljene Europe i usporenoga gospodarskoga razvoja u Kini.

Proteklih šest godina bruto promet je narastao sa 44,96 u 2007. godini, preko

51,32 u 2008., te 32,40 u 2009. godini, do 42,59 u 2010. godini, na 60,14 bilijuna američkih dolara u 2011. godini i u 2012. godini 65,875 bilijuna američkih dolara.

_____________

Mala škola brodogradnje

Cilj i svrha projekta

Kreativna radionica StolArt svoj je program osmislila u skladu s mentalitetom djece. Kroz igru, druženje, niz kreativnih aktivnosti, polaznici radionice, već tri go-dine, grade vlastiti brod i sami ga porinu u more. Program radionice namijenjen je jednako domicilnom stanovništvu i turistima. U suradnji s muzejima, gra-dskim službama i lokalnim kreativcima, StolArt je oblikovao edukacijsko-kultur-no-turistički jedinstvenu ponudu, miljama daleko od konfekcije na kakvu smo navikli. Uzme li se u obzir da svi posjetitelji mogu prići tradicionalnoj drvenoj barci i prio-nuti na posao (brušenje, kitanje, bojenje, kalafatavanje...) te tako sudjelovati u osmišljavanju izgleda broda, ovaj projekt na svim je lokacijama bio izniman interak-tivni događaj koji je na nekoliko dana iz-mijenio energiju grada i vratio ga u daleku prošlost. A u utopijski prizor nekog davnog vremena može li se išta bolje uklopiti od djece-brodograditelja?! Svrha projekta je pomicanje granica obrazovanja i igre: djeca u dobi od 10 do 15 godina nalaze se pred izazovom učenja tradicionalnih vještina, uz strog nadzor voditelja, rukuju alatom “za odrasle”, s ciljem prenošenja vrijednosti, znanja i vještina mladima. Pritom grade ne igračku namijenjenu djeci, nego pravo plovilo smanjenih gabarita, u skladu sa svojim uzrastom.

Planovi u 2013. godini

Četvrtu godinu zaredom Mala škola brodogradnje po različitim jadranskim odredištima planira podučavati djecu najvažnijih formativnih godina kako izra-diti vlastiti drveni brod, u skladu s tradi-cionalnim zanatom brodogradnje. Program će se provoditi od Istre do krajnjeg juga Dalmacije. Budući da su mnogi grado-

Princess 98, najveća jahta na sajmu

58 64(2013)1

AKTUALNOSTI

vi pokazali zanimanje za održavanjem programa na svojim lokacijama, u 2013. godini u planu je 10 radionica. Potvrđene lokacije do ovoga trenutka su: Rovinj, Zadar, Lumbarda, Orebić, Slano i Mlini, a projek-tni tim intenzivno komunicira s gradskim službama u Malom Lošinju, Krku, Cresu, Rabu, Rijeci, Murteru, Trogiru, Makarskoj, Hvaru, Komiži i Dubrovniku. Mala škola brodogradnje u 2013. godini nastoji posjetiti što više lokacija na Jadranu i tako doprijeti do širega kruga zainteresirane publike, educirajući mlade i pokušavajući ispričati priču svojstvenu svakome mjestu u kojem gostuje. Očekujemo kvalitetnu potporu kako domaćih tako i stranih medija, kako bi projekt bio predstavljen i u inozemstvu.

Broj izravnih i neizravnih korisnika

Radionice Mala škola brodogradnje namijenjene su djeci osnovnoškolskog uzrasta, a optimalni rezultat postiže se ako se brod radi u skupinama od po 10 polaz-nika, starosne dobi između 10 i 15 godina. Jedna od polaznica već tradicionalno ku-muje porinuću broda kojem polaznici zaje-dno smišljaju ime. Brod ostaje u njihovu trajnom vlasništvu, što znači da korištenje ne prestaje s formalnim prestankom radio-nice. U suradnji s lokalnom zajednicom, jedriličarskim klubovima i ovlaštenim institucijama, polaznici dobivaju prigo-du stjecanja jedriličarskih vještina na novosagrađenom plovilu. Budući da se svaka radionica Male škole brodogra-dnje odvija na otvorenom, na nekom od frekventnih gradskih trgova, osim izravnih korisnika postoje i oni neizravni – prolaz-nici koji prate izgradnju broda, komentiraju radove, dodiruju sirovinu i gledaju kako se pred njima drvo pretvara u pravi brod u kojem će, petog dana radionice, kao dio programa Zaplovimo!, polaznici isploviti u luci. Broj ovih korisnika je 3000 do 10 000, ovisno o lokaciji, a posebno zanimanje pokazuju za projekcije fi lmova vezanih za prethodne radionice i brodograditeljsku

baštinu koji se projiciraju na video zidu tijekom ukupnoga trajanja radionice.

Radionice u 2012. godini

1. ROVINJ (11.06. – 15.06.2012.) StolArtova radionica, namijenjena polaz-nicima osnovnoškolskog uzrasta, od 11. do 15. lipnja sagradila je pravi pravcati brod. Rovinjski ekomuzej Kuća o batani dokazao se kao izniman domaćin, ustupivši svoje prostore Maloj školi brodogradnje, čiji su stručnjaci ondje održali uvodno predavanje. Već sutradan prionulo se poslu. Prema nacrtu voditelja, djeca-polaznici uključili su se u izradu dijelova broda, rezanje i pilenje, te prenošenje nacrta na šperploču, a sastavni dijelovi već su treći dan spojeni u fi nalnu konstrukciju, nakon čega je uslijedilo kitanje i brušenje. Četvrti dan polaznici su postavili oplate, no zahtjevno bojenje ipak su, glavninom, prepustili voditeljima radionice. Brod je 15. lipnja, kako se i očekivalo, bio spreman za porinuće. Za kumu netom sagrađenoga plo-vila odabrana je voditeljica ekomuzeja Or-nella Košara, koja se s ostalim uzvanicima i kreativcima prošetala u svečanoj povorci. Sveti Antun – San Antonio isplovio je uz pjesmu i oduševljene povike okupljenih.

2. KORČULA (16.07. – 27.07.2012.) Korkyra, brodica duga tri metra, koju su od 16. do 27. srpnja, na glavnom korčulanskom trgu sagradili polaznici Male škole brodo-gradnje, porinuta je u ACI marini 27. srpnja u 18 sati. Nakon što je brod dobio Božji blagoslov, svečana povorka krenula je s mjesta improviziranoga škvera niz stube, kroz glavna gradska vrata, praćena blicevi-ma oduševljenih turista, a u utrobi Korkyre, koju su nosili mali brodograditelji, ljuljala se boca pjenušca, nezaobilazna pojedinost svakoga pravog porinuća. Čast da prvi uskoče u brodicu pripala je djeci koja su brod i sagradila, a kako im Korkyra ostaje u trajnom vlasništvu, to zasigurno nije bio kraj njihova navigavanja. Nakon porinuća cijela je posada, zajedno s voditeljima i

pratnjom, isplovila iz grada na Gospi od mora, replici tradicijske bracere udruge Dupinov san, sanjajući da jednoga dana u vlastitoj režiji i sami sagrade brod takvoga kalibra. Za to će im trebati samo dobra volja, mnogo inspiracije i mirno more.

3. LUMBARDA (10.08. – 15.08.2012.) Na Veliku Gospu, dan uoči Svetog Roka, u sklopu Lumbarajskih užanci, porinuta je jedrilica koju su sagradili polaznici Male škole brodogradnje, pravog mini-škvera StolArtove radionice. Kako i dolikuje, brod je dobio ime zaštitnika, svetog Roka, a dodijeljena mu je i ekskluzivna registar-ska oznaka LU-0001, što znači da je riječ o prvom brodu sagrađenom u Lumbardi. Kad je don Pero Butigan blagoslovio jedrilicu, a kuma broda Antonela Đuraš, i sama polaznica radionice, s ostalim brodograditeljima otvorila pjenušac, sve je bilo spremno za porinuće, točno u podne. Uz mnoge domaće i furešte, te prisutnost izvrsnih domaćina, prof. dr. sc. Roka Markovine, predstavnika TZ-a i općine, brod je zaplovio praćen pjesmom klape Lumbarda. Prvi su na plovidbu krenuli mali brodograditelji, a pridružile su im se i ostale brodice, sagrađene u sklopu ranijih radionica. Lumbarajski porat postao je prava minijaturna luka.

4. ZADAR (22.10. – 27.10.2012.) Na zadarskom Narodnom trgu, od 22. do 27. listopada, kao dio programa priredbe Zadar more, StolArtova radionica predsta-vila je svoju Malu školu brodogradnje. Za razliku od mnogih obrazovnih programa koji se temelje na prenošenju znanja ex cathedra, bez prevelikog utjecaja u pri-mjenu naučenoga, polaznici ove škole na otvorenom sagradili su pravi funkcionalni 2,5-metarski brod. Kao i u prethodnim radionicama uz prigodni, slavljenički program, brod je porinut posljednji dan manifestacije, na ponos malih brodogra-ditelja koji su uz pomoć stručnih voditelja proveli projekt od prvoga čavla do trenutka kad je njihovih ruku djelo dodirnulo mor-sku površinu.

Slike sa StolArtove Male škole brodogradnje

5964(2013)1

AKTUALNOSTI

Simpozij Teorija i praksa brodogradnjeIn memoriam prof. Leopold Sorta

SORTA 2014

Baška, otok Krk od 2. do 4. listopada 2014. godine

Organizatori:

- Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci- Brodogradilište Viktor Lenac

Organizacijski odbor

- Jasna Prpić-Oršić, predsjednica, Tehnički fakultet, Rijeka

- Rajko Grubišić, potpredsjednik, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

- Davor Lukeš, potpredsjednik, Brodogradilište Viktor Lenac, Rijeka

- Goran Turkalj, potpredsjednik, Tehnički fakultet, Rijeka

- Duško Pavletić, rizničar, Tehnički fakultet, Rijeka- Anton Turk, tajnik, Tehnički fakultet, Rijeka- Ante Čagalj, Brodogradilište Brodosplit, Split- Marko Domijan, Brodogradilište Viktor Lenac, Rijeka- Mario Hodak, Hrvatski registar brodova, Rijeka- Edi Kučan, Brodogradilište 3. maj, Rijeka

- Ljudevit Krpan, Županija Primorsko-goranska, Rijeka- Mladen Merlak, Brodoplan, Rijeka- Joško Parunov, Fakultet strojarstva i brodogradnje,

Zagreb- Boris Rebić, Merwede Design, Rijeka- Siniša Reljić, Navis Consult, Rijeka- Saša Sertić, Brodogradilište Uljanik, Pula- Miroslav Uljan, Općina Kostrena

Urednički odbor

- Roko Dejhalla, predsjednik, Teh nički fakultet, Rijeka- Nastia Degiuli, Fakultet strojarstva i brodogradnje,

Zagreb- Dunja Matulja, Tehnički fakultet, Rijeka- Tomislav Mrakovčić, Tehnički fa kul tet, Rijeka- Albert Zamarin, Tehnički fakultet, Rijeka

web stranica:

www.riteh.uniri.hr/sorta2014/

Baška – domaćin Sorte 2014