Urs Hochstrasser - Zdrava dječja prehrana

8/2/2019 Urs Hochstrasser - Zdrava djeja prehrana

1/52


2/52

Urs Hochstrasser

ZDRAVA DJEJAPREHRANA-iva i ukusna

Prirunik za najprikladniju djeju prehranus mnogo pounog i odlinim receptima

akovo, 2006.


3/52

Naziv izvornika

K I N D E R E R N A H R U N G

lebendig und schmackhaft

Njemaki izdava

HANS-NIETSCH-VERLAG

79098 FREIBURG, 3. Auflage 2003.

S njemakog prevela

INGEBORG GOEV

Lektorirao i korigirao

IVAN ZIRDUM

Knjiga se moe naruiti na adresu:

Knjinica

U PRAVI TRENUTAK

31400 AKOVO, pp51

Tel/fax: (031) 811-774

e-mail: z i rdum@upt .hr

www.upt.hr

Zahvala

Upuujem iskrenu zahvalu svojoj eni Sheili za

njezinu ljubav i veliku pomo, te svojoj djeci Heidi i

Nealu, zahvaljujui kojima mi je bilo mogue uivoprovjeriti ispravnost ove knjige.

Posebno bih elio zahvaliti svojim roditeljima, te

brai i sestrama koji su mnogo pridonijeli mome biu,

na njihovoj strpljivosti i na svemu to sam mogao od

njih nauiti.

Srdano zahvaljujem svim naim prijateljima koji

su na bilo koji nain pridonijeli ostvarenju ove knjige.elim isto tako izraziti zahvalnost mnogim roditel

j ima koj i su u na s za tr a il i savjet i ti me me ponuk ali da

napiem ovu knjigu.

Posve osobito zahvaljujem boanskom nadahnuu

koje je bilo neprestano nazono tijekom itavog vre

mena pisanja.

Urs

5
mailto:[email protected]://www.upt.hr/http://www.upt.hr/mailto:[email protected]


4/52


5/52

PREDGOVOR

Djeja prehrana opisana u ovoj knjizi, koja je uprvom redu namijenjena naoj djeci, ali u njoj smije

mo uvijek uivati i mi odrasli, zapravo je vjekovima

po prirodi preporuani nain prehrane kojim svojoj

djeci ne dajemo samo hranu i odravamo ih u ivotu,

ve u njihov organizam unosimo vitalne tvari to ih

ona trebaju za zdrav rast i za duhovno io ivot.

Tom metodom prehrane omoguavate svom djete

tu ulazak u ivot kakav je prijeko potreban u dananjem prebrzo ivuem drutvu orijentiranom na

"fast-food".

Ova vam knjiga pokazuje koja hrana daje naoj

djeci prave hranjive tvari, vitalnost i energiju koje

udovoljavaju dananjim visokim zahtjevima, i omo

guava im da mogu uspjeno svladavati ivotne za

datke koji su pred njima.

Ono to smo itali ili sluali o prehrani u svom do

sadanjem ivotu, ne moramo nuno uiti i svoju dje

cu, jer svaka steena spoznaja koja nas dovede do

vieg duhovnog razumijevanja, zapravo obvezuje da

to razumijevanje ostavimo u batinu svojim potomci

ma kao duhovno oblikovanje.

To to se u dananje vrijeme dogaa s naom preh

ranom, bilo zbog rafiniranja ili genske manipulacije,

9


6/52

odvodi nas -, a osobito nau djecu - sve dalje od prirodne i zdrave prehrane. Djeca koja smiju odrastati sato prirodnijom prehranom, mogu kasnije i mnogostabilnije i promiljenije odluivati o svom ivotu

nego djeca koja se othrane s prikrivenim prehrambenim ovisnostima.

Walo Gauch - Keller

10

UVOD

Kao tree dijete u obitelji s osmoro djece dobio

sam ve dosta rano priliku da nauim kako treba postupati s malom djecom. U tom sam uenju imao div

nu i ljubavi punu po mo svoje majke i nadz or obiju

starijih sestara. Za mene je zapravo oduvijek bilo po

sve jasno da u jednom i sam imati obitelj s djecom.

Ta me svijest navodila da pri bavljenju svojom

mlaom braom i sestrama automatski zamiljam

svoju vlastitu djecu. Tada sam esto u mislima elio

da ve mogu biti otac ili majka. Drago bi mi bilo oboje -

Sada to jesam, otac dvoje djece. Iskljuivi tu onu

fiziku stranu, ne mogu osobno ni danas vidjeti veliku

razliku u tome jesam li otac ili majka. Zadatak je isti,

ako ga elimo isp ravn o ispunjavati. A budui da ja to

elim initi ispravno, dovoljno je ono optimalno.

Tome pripada ljubav prema svojoj obitelji, ljubav pre

ma ljudima oko sebe i dakako djeca. Ta ljubav djelujekao snani poticaj da uvijek iznova nalazim istinu. Ta

ljubav i traganje za istinom tjerali su me oko itave

Zemljine kugle da uim i stjeem iskustva. A iskustvo

me nauilo da istinu nalazim pomou blinjih u sa

mom sebi.

Moj rad u ugostiteljstvu povezivao me kao kuhara,

te kao hotelskog menedera s hranom i primanjem lju

di na konak, ali istanano shvaanje biti toga postigao

I I


7/52

sam radom i stekao tek kasnije. Patnja bolesnih i umi

ruih ljudi u Bircher - Benner klinici duboko me ga

nula i potaknula da se zalaem za zdravlje. Daljnje mi

je pro uava nje u v ic ars ko j, Americ i , Indiji i na dr u

gim putovanjima skrenulo pozornost na uzroke bolesti. Danas sam kao voditelj "School of Life" zajedno

sa svojom enom Sheilom uitelj ivota i zdravlja.

Autor sa svojom enom Sheilom i svoje dvoje djeceNealom i Heidi

Ovom knjigom elim prenijeti drugim ljudima

svoje znanje steeno uenjem, prouavanjem i isku

stvom, na taj im nain pomoi i omoguiti da djeca iz

vuku to veu korist iz tog mog znanja. To elim svim

svojim srcem.

12

O DJECI

ena koja je na grudima drala dijete, ree:

"Kazuj nam o djeci."

I On je dakle kazivao:

"Vaa djeca nisu VAA djeca.

To su sinovi i keri enje ivota za samim sobom.

Ona dolaze po Vama, ali ne OD Vas.

Iako su s Vama, ipak Vam ne pripadaju.

Smijete im davati Svoju ljubav, ali ne Svoje misli,

jer ona imaju svoje vlastite misli.

Smijete nastavati njihovo tijelo, ali ne njihovu duu,

jer njihova dua prebiva u kui sutranjiceu koje ne smijete ui, ak ni u Svojim snovima.

Vi smijete nastojati biti poput njih,

ali ne traite da ona budu poput Vas.

Jer ivot ne ide natrake, niti se zadrava pri

jueranjici.

13


8/52

Vi ste lukovi iz kojih se odailju vaa djeca

kao ive strijele.

Strijelac vidi znak na stazi beskonanosti,

i napinje Vas svojom snagom,da njegove strijele lete brzo i daleko.

Neka Vam napinjanje u ruci sirijelca bude na

radost;

jer koliko on voli leteu strijelu,

toliko voli luk koji ostaje vrst.

KHALIL GIBRAN

Ta bi pjesma trebala dati misaone poticaje za odnossa svojom djecom.

Tko se smijei licu svog djeteta, taj se smijei svojojvlastitoj budunosti.

UZAJAMNA LJUBAV

Lijepo da se smijemo baviti svojom djecom, jerona nisu samo naa budunost, ve e kao sljedei

preuzeti Zemlju pod svoju zatitu. Da, ona su i naa

budunost, jer e nas u ovom ivotu jednom kao stare

ljude voljeti i tovati ili podnositi -, a moda i maknuti

od sebe. kao to to sadanji aktivni narataj esto ini

sa starim ljudima. Uvjeren sam da e naa djeca po

stupati s nama onako kako to od nas naue.

Nau li djeca u drutvu svoje vrsto, sigurno i za

tieno mjesto i osjete se voljenom i potovanom, tada

moemo oekivati da e se jednom brinuti za stare lju

de s ljubavlju i potovanjem. Dok tamo gdje drutvo

ne daje djeci potrebnu im skrb i mogunost za zdrav

razvoj u duhu humanosti, u njihovom ivotu nee biti

mjesta za stare ljude. Danas je to na alost sve ei

sluaj. Takvo drutvo treba domove za te ljude. Ono

treba djeje domove, a sve je vei broj domova za sta

re ljude. Izolacija postaje sve veom, a razumijevanja

i prihvaanja meu ljudima sve je manje. Sve se vie

gubi uzajamna ljubav, a time i uzajamno potovanje.

Dok piem ove retke, odjednom se u njima za mene

odra ava dananje drut vo. Postaje mi posv e ja sno da

smo mi roditelji ti koji trebamo razbiti laj "avolski

krug", kako bismo popravili postojee stanje, da bude

1514


9/52

kao prije, mnogo ugodnije i za mlade i za stare. Mi ro

ditelji utjeemo najizravnije i najsnanije na svoju

djecu.

Sto mi moemo uiniti? Kao prvo moemo svojoj

djeci pokazati to je ljubav i kako se ona ivi.

Pokaimo kako se ivi ljubav prema blinjemu, ljubav

prema drugim ljudima, pa i onima koji su potrebiti

pomoi, ali i ljubav prema okoliu i prirodi, ljubav

prema ivotu openito.

Tajna ljubavi prema djetetu krije se ve u zaeu. U

njemu dolazi do izriaja ljubav prema ivotu, jer tu

postaje sveobuhvatna ljubav stvaralakom u pravom

smislu rijei. Time se naime ljubav prenosi na potom

ke .

Ta sveobuhvatna ljubav zahtijeva meutim i zdrav

lje koje se treba dati novonastalom ivotu. Geni to se

dalje prenose zaetom stvoru mogu biti samo onoliko

zdravi koliko su zdravi oni koji su ga zaeli. Tako dak

le ti geni ine ishodino stanje novog ivota. Otada

moe njegova konstitucija biti snaena ili dodatno

slabljena. To ovisi o nainu ivota nove generacije,

emu pripadaju i okolina, ivotni nazori, misli,

osjeaji, a svakako i prehrana.

Iako se ini da su geni bili u posljednjim narataji

ma samo slabljeni, to dolazi do izriaja u degenera-

tivnim pojavama, ipak ne postoji povod za

rezignaciju, jer mi to moemo promijeniti. to se tie

-okolia, stalno ga mijenjamo i uglavnom sami

16

odreujemo hoemo li ga promijeniti pozitivno ili ne

gativno.

Nai ivotni nazori proizlaze iz duha. Oni ovise o

tome n kakvoj smo istoi prema Duhu Bojem i u ko

likoj mu mjeri imamo pristup. Tu istou mora svakiovjek sam sebi zaraditi i stalno se brinuti za to da

zaraenu istou ne izgubi. Za to je dodue potrebno

neto samodiscipline.

JEDINSTVO CJELINE

Jo nekoliko rijei o osjeajima. Oni su povezujui

element s drugim ljudima, sa ivotinjama, prirodom i

itavim svijetom. Osjeaji su velikim dijelom govor

unutarnjeg glasa. Kroz njih se oituje i poriv za spoz

najom ivota. Osjeajima se treba vladati, ali oni se

nikada ne smiju potiskivati. Oni nas trebaju voditi, ali

nikada ne primoravati. Oni se trebaju spoznati i ivjeti. Da bi meutim osjeaji bili vrijedni ivljenja i mo

gli nas ispravno voditi, trebaju istou, jednako kao

misli. Naelo je isto.

Prehrana ima vanu ulogu, jer dnevno vie puta

unosimo u tijelo hranu. Tu se priroda u sveobuhvatnoj

ljubavi unaprijed pobrinula i dala za svakoga odgova

rajuu hranu.17


10/52

To znaju sve ivotinje -, pa i sisavci - i dre se toga.

Oni su u skladu s prirodom, tu samo ovjek ini iz

nimku. To je njegovo pravo, jer u toj slobodi moe

spoznati samoga sebe.

To ovjekovo odvajanje od ostalih stvorova ili "polarizacija" ima dodue svoju cijenu. Polarizacija je

rascjepljivanje dvaju dijelova koji inae pripadaju

skupa, koji mogu biti istinski uinkoviti samo u

meusobnom jedinstvu, kao cjelina. Polarizacija

znai da se neto razdvojilo u dva protivna dijela koji

su inae u potpunoj slozi i uzajamno se dopunjuju -

tada cjelina nije vie crta s dva kraja, to znai dva pola,

ve krug koji je zatvoren, bez poetka i bez kraja. Tajecjelina u sebi posve stopljena, kao jedna toka, kako

iznutra tako i izvana. Tu dakle vie nema "ili - ili", ve

"ne samo... nego i".

Cijena je polarizacije bol. Ta nam bol pomae

meutim da spoznamo sami sebe i da iz polarizirano-

sti naemo put natrag u jedinstvo, pri emu se tada

vlastitom eljom podreujemo jedinstvu cjeline i be

zuvjetnoj ljubavi.

To je odvajanje ili odcjepljenje donijelo mnogim

ljudima toliko mnogo boli da su krenuli na put natrag.

Ti se ljudi nalaze na tekom putu koji vodi iz zaplete-

nosti i jau na valu razvoja. Oni su jo u traenju. Za

njih je pristupana nepromijenjena, prirodna prehrana

i njima bih elio pomoi da neto sigurnije idu svojim

putem u itavoj toj dananjoj zbrci.

18

Priroda je - kao to sam opisao u svojoj knjizi"Rohkost - die lebendige Nahrimg" - moja najvanijai najpouzdanija uiteljica. Moramo je promatrati.

Ja sam to i inio kad sam boravio u gustoj tropskoj

umi sjevera June Afrike. Tada sam primijetio da svimajmuni u prvo vrijeme, kad njihova mladunad

pone uzimati vrstu hranu, najprije tu hranu sami

provau, zatim je stave u mala ustaca. To izgleda

kao da ljube svoju djecu. inilo mi se kao daje to ne

to poput isprike za to to majka svom djetetu polako

uskrauje svoje mlijeko. Za mene je to izgledalo kao

da majka eli odrati blisku vezu koja je i za mladune

majmuna od velikog znaenja.Nisam mogao procijeniti je li mama majmunica

toga svjesna ili ne. To su u svakom sluaju inile sve

majke majmunice koje su nosile naokolo bebe te dobi.

Neki mije istraiva ivotinja rekao da se tako pona

aju i ovjekoliki majmuni. To ponaanje ima

meutim za mene i svoju fizioloku valjanost. Jer ne

samo da se hrana vakanjem usitni, ve se jo i dobro

zaslini, stoje za tako mali, njeni eluda c majmuniasamo od koristi. Treba se jo spomenuti da majmuni,

osobito ovjekoliki, imaju gotovo jednaki probavni

sustav kao mi ljudi. Moemo li iz toga neto nauiti, to

preputam itateljici i itatelju.

19


11/52

MLIJEKO

Predstojnik djeje bolnice u Luzenui. profesorTonz , reka o je u vezi s lim: "Pone to rezignira no mo

ramo priznati da ni nadomjesni proizvodi nae izvrsne

industrije - unato svom kemijsk i kvan titati vno je d

nakom sastavu - ne doseu i nikada nee moi dosei

kakvou majinog mlijeka ene."

Djeca koja se doje majinim mlijekom rjee su bo

lesna. To je bilo izme u ostalo ga dokaz ano u dva

istraivanja provedena u SAD-u na preko 40.000 djece. Pri tome se pokazalo da majino mlijeko titi od

eluano-crijevnih infekcija isto tako dobro kao od

bolesti dinih putova. Broj smrtnih sluajeva zbog bo

lesti dinih putova iznosio je u djece hranjene

majinim mlijekom jednu dvadesetinu u odnosu nadjecu hranjenu nadomjestkom za majino mlijeko.

Istraivanje provedeno 1961. godine u Velikoj Bri

taniji pokazalo je da su djeca koja su ve u prvom mje

secu ivota bila hranjena umjetnim pripravcima

mlijeka, kasnije kao odrasle osobe dvostruko ee

obolijevala od gnojnih ireva nego njihovi dojeni

vrnjaci.

Istraivanja provedena 1977778. u Kanadi pokaza

la su da su djeca hranjena na boicu nadomjesnim mli

jekom de set puta e e ob ol ij ev al a od up al e uiju i

20

znatno vie od infekcije dinih putova i crijeva nego

dojena djeca.

A stomatolozi su ustanovili da su djeca koja su bila

dojena vie od tri mjeseca, mnogo rjee patila od upa

la desni nego njihovi vrnjaci hranjeni umjetnim mlijekom.

Bilo je osim toga utvreno da je slaba otpornost

rjea u ljudi koji su bili dojeni nego u onih hranjenih

na boicu. Taj bi se popis mogao po volji produiti.

Majino mlijeko sadri posebne sastojke koji opremaju dojene otpornou protiv klica bolesti. Tako na

primjer leukociti majinog mlijeka brzo unite

uzronike tuberkuloze. Imunoglobulin titi sluznicemalog djeteta. na primjer od nepoeljnih

eluano-crijevnih bakterija, od uzronika tetanusa,hripavca i difterije, pa ak i od djeje paralize. Liniju

obrambenih tvari dopunjuju laktoferin, lizocin i lakto-

peroksiaza. Majino mlijeko pospjeuje stvaranje

zdrave crijevne flore koja oteava naseljavanje klica

to uzrokuju bolesti. Osobito se mora naglasili zatita

od alergija, pelud ne hunja vice i a stme, koja je to jaaako se sama majka optimalno prehranjuje. Imunoloki

je sust av potp un o iz gr a en tek nako n de ve t mj esec i

prehrane djeteta majinim mlijekom, to bi trebao biti

povod za to da se dijete - ako je to ikako mogue - toliko dugo doji.

21


12/52

Uostalom: mlijeko ena koje se veganski prehranju ju sa dri 35 ma nj e t et ni h tv ar i od ml ij ek a on ih ko jejedu meso .

Majino mlijeko mijenja tijekom dojenja svoj sastav, kako bi uvijek moglo zadovoljiti potrebe djeteta.

Ono je na poetku neto vodenije, kako bi utailo e i

reguliralo sadraj vode u organizmu. Zatim postaje

22

guim, kako bi moglo utaiti rastuu e i zadovoljitisve bolju sposobnost probave.

Mlijeko je svakako najusklaenija od svih preh

rambenih namirnica, ali uvijek samo za dojenaku

dob potomaka vlastite vrste. Naime, mlijeko razliitihvrsta veoma je razliitih sasta va, ka o to pokazuje pri

loena tablica.

Promatramo li mlijeko s neutralnog gledita i po

sve neoptereeno, tada to izgleda ovako: priroda za

pravo nije predvidjela da ovjeka othranjuje kravljim

mlijekom. Ona je meutim predvidjela da ovjek do

biva majino mlijeko dok se ne bude mogao prehranji va ti vo e m, bobicama i ta ko da lj e.

Kravlje mlijeko sadri na primjer 3,5% bjelanevi

ne, a ta je koliina dovoljna da tele moe u samo 45

dana udvostruiti svoju teinu. Ovdje doputam sebi

pitanje: koji ovjek, bilo dijete ili odrastao, eli to u

samoga sebe?

Stoga ljudsko majino mlijeko sadri samo 1,8%bjelanevine, to je posve dovoljno za bie kojemu

treba oko 21 godina da potpuno izraste.

Budui da se ovjekova brzina rasta s rastuom

dobi usporava - kao u svih sisavaca -, nerazmjerno je

da se poveava unos bjelanevine, naime s 1,8% na

3,5%. Upravo se to naime dogaa konzumiranjem

kravljeg mlijeka.

23


13/52

VrstaSuhatvar u %

Masi ui

Lak lozati c/c

Bje-lanevi-na u c/c

Pepeo u%

ovjek J2.55 3.70 6,80 1.80 0.25

Majmun 12,20 3.90 5.90 2.10 0.30

Bi vol 17.76 7.96 4,86 4.16 0,78

Pas 8,30 7.25 3.10 6.95 1.00

Deva 12,87 2,87 5.39 3.87 0,74

Maka 17.78 3.3H 4.90 9.08 0.50

Krava 12.79 3.58 4.72 3.50 0,72

Lama 13.45 3.15 5,60 3.90 0.80

Sob 34.20 19.37 2.60 10.44 1,13

Ovca 18.66 6,86 4.91 6.00 0,89

Svinja 17.10 5,55 4.20 6.30 13)5

Kobila 9.35 1.2 i 5.80 1.99 0.35

Koza 12.95 3,93 4.65 3.56 0.81

24

UDIO MLIJENIH BJELANEVINA

U POSTOCIMA

Kazeinske vrste mlijeka

VRSTA KAZEIN U %ALBUMIN/

GLOBULIN U %

Krava 85 15

Ovca 80 20

Koz.a 75 25

Albuminske vrste mlijeka

VRSTA KAZEIN Uc7c

ALBUMIN/

GLOBULIN Uc7c

Konj 65 35

ovjek 60 40

Brojke su bile uzete iz navoda u literaturi i prosjene su vrijedno

s t i .

esto sluamo kako dijete bez mlijeka, misli se da

kako kravlje mlijeko, pali od nedostatka kalcija.Ton o je dodue da kravljem lijeko sadri m nogo kal

cija, naime oko 120 miligrama na 100 grama. Pri

25


14/52

usporedbi s ljudskim majinim mlijekom, koje sadri

32 miligrama kalcija na 100 grama, namee se prema

tom e pitanje: "Treba li ovjek toliko mno go kalcija pri

prehrani primjerenoj njegovoj vrsti? Odgovor koji

glasi NE daje nam sama priroda, jer bi ga inae bilovie u ljudskom majinom mlijeku!

K tome danas znamo daje mlijeko lo isporuitelj

kalcija, jer sadri fosfate koji pod utjecajem ovjeko

ve eluane kiseline u kemijskoj reakciji veu kalcij.

Tijelo osim toga izluuje putem bubrega to vie kalci

ja t o vi e po jed em o i vo ti nj sk e bj ela n ev in e. Prije

svega visok sadraj kazeinske bjelanevine u mlijeku,

koja se u teleta moe razgraditi pomou telee timuslijezde, dovodi do problema sa sadrajem kalcija u

ljudskom tijelu. S odrastanjem gubi meutim timus

lijezda teleta - kao i svih sisavaca i ljudi - tu sposob

nost. Nedostaju za to potrebni enzimi laktaza i renin,

ija funkcija dakako vie nije potrebna poslije odbi

jan ja od si se . Po tro nj a ml ij ek a bez tih en zim a do vo di

u ovjeka do negativne bilance kalcija, jer ih mlijeko

daje manje nego stoje potrebno za njegovu probavu.Istraivanja su pokazala da u zemljama s najveom

potronjom mlijeka ima i najvie sluajeva osteoporo-

ze .

Prikladni su isporuitelji kalcija sjemenke sezama,

orasi, voe, klice itd. (Prije prikazana lista pokazuje

nekoliko primjera).

26

SADRAJ KALCIJA U MG NA 100 GRAMA

JESTIVOG UDJELA

Mlijeko ene 31 Orah 70

Maline 31Koticesuncokreta

100

Kupine 31 Brokula 130

Mandarine 37 Brazilski orah 130

Kivi 40 Slanutak 140

Narana 42Listovi maslaka 173

Zrna rai 45 Grbica 214

Smokva 45 Ljenjak 225

Grozdie 53 Kelj 230

Datulje 61 Bademi 234

Penicne klice 69Sezamove sjemenke 1.500

Ovi se podaci odnose na sirovo stanje.

Ljudsko mlijeko sadri najvie laktoze. Koliina

od 6,8% laktoze u tom mlijeku nuna je, jer se upo

trebljava za razvoj mozga. Kravlje mlijeko sadri na

protiv samo 3,8% laktoze, a to je dovoljno samo za

27


15/52

"teleu glavu". Daljnji aspekt koji se pri mlijeku trebarazmotriti je svjetlo. Sadraj svjetla ili sadraj ivihmak rom ole kula (M) koji se mjeri vitalnim jedi nica ma (VJ). mijenja se ovisno o ivotinjskoj vrsti, te o

dranju i hranjenju. Visok sadraj M daju primjericemlijeko deva. napasanih konja, koza ili ovaca.Treba li se dijele iz nekog razloga hraniti ivo

tinjskim mlijekom, na primjer zato to nita drugo nepodnosi - lo se rijetko moe dogoditi -. tada bi bilopre poru ivo mlijeko jed ne od tih ivotinjskih vrsta, alinikako pasterizirano, uperizirano ili ak sterilizirano.Ja bih meutim kozje i ovje mlijeko razrijedio s 10%vode , doda o mu jedn u ajnu liicu me da na 100 grama i u tome rastopio 2 tablete Schiissslersalze 1 br. 1. ibr. 2 u D6. Schiisslerove soli preporuujem izmeuostaloga zbog laktoze.

Po doktoru Michaelu Klaperu. ravnatelju amerikeusta nove "Institute of Nutrit ion, E duca tion and Research" (M anhatt an Beach, Cal.. US A) , ivotinjsku jemlijeko, osobito kravlje, odgovorno za mnoge alergi

je . Ist o ga ta ko vidi ka o gl av ni uzrok dje jeg di ja be te sa .

Tijelo se opire svemu to mu ne pripada ili to za

njega nije upotrebljivo. Ono odbija i bjelanevine dru

ge vrste koje su sline njegovima, da bi sprijeilo na

1 Schiisslersal/.e. U pr i jevodu Schi is s lerove sol i : homeopalskipre para t. Te su soli dob ile naziv po di\ Schi issle ru koji ih je oik rio(op. prev.)

28

primjer krianje sa ivotinjama. Bjelanevine krav

ljeg mlijeka veoma su sline nekim bjelanevinama

naega tijela, osobito onima Langerhansovih otoka u

guterai. U Langerhansovim se otocima proizvodi

hormon inzulin. Ako su oni napadnuti zbog prejakereakcije imunolokog sustava (slino autoimunitetu),

moe se poremetiti proizvodnja inzulina.

Ako je obrana prevelika, moe doi do toga da tije

lo napada svoje vlastite proteine, dakle samo sebe. A

kad smo ve pri t ome. to je zapra vo autoim unit et?

Ukratko: on poiva na reakciji antigena - antitijela,

pri emu organizam razvije antitijela protiv vlastitih

antigena. On tada reagira agresivno prema samomsebi i sam sebe napada.

Konzumiranjem ivotinjskih proizvoda moe

obrana postati tako jakom da zbog toga nastaju i

snane reakcije koje se oituju kao alergije, ekcemi

itd.

Dr. Brukerje dokazao da izbjegavanjem svih ivo

tinjskih proizvoda, ukljuujui mlijeko i sve mlijene

proizvode, postaje "neizljeiva" bolest neurodermitisizljeivom.

O tome kako meso kao hrana nije prikladno ni za

djecu ni za odrasle, ve je optereujue. pi.e opirno i

odli no Christ ian Opitz u svojoj knjizi "Er nahr ung l'iir

Mensch und Erde" (izdava Hans Nietsch Verlag).

Sve to znai za ovjeka da u prvih godinu i pol do

dvije godine ima pr avo na m lijeko ovjeka, a ko je ika-


16/52

ko mog ue svoje vlastite majke . U naro da koji jo ive na primitivan, prirodan nain, nije iznimka da setrogodinje dijete jo hrani majinim mlijekom. Dr.Ralph Bircherpie u svojoj knjizi o primitivnom naro

du na Himalajama da su ak bake mogle opet dojitizahvaljujui djejem podraaju sisanja. Bilo kakobilo, ljudska priroda ima veliku toleranciju. No i onaide p ola ko kraju, je r je sve vie ena koje imaju p remalo mlijeka za svoju djecu i vie ne mogu ili ne eledovoljno dugo dojiti. Tome dakako ne pridonosi samopogrena prehrana, ve i stres, pritisak zbog nedostatka vremena, premalo kretanja, elektrosmog, te psihike i fizike neusklaenosti. To bi bilo samonekoliko toaka. Svi mi imamo meutim mogunostizravno utjecati na zdravu prehranu.

Danas bi najbolji nain prehrane za majku, kao i za

oca, i to dugo prije enine trudnoe, bila bez sumnjevegetarijanska prijesna hrana iz biolokog uzgoja, s

mnogo klica i izdanaka. Majka koja doji trebala bi pa

ziti i na to da dovoljno spava, jer pomanjkanje sna

moe smanjiti proizvodnju mlijeka. Uope, dragemajke dojilje svoje djece, ivite svagdanjicu upravo

tijekom dojenja mirnije i sve uzimajte oputenije. Na

stojite svoje misli pozitivno usmjeriti, usredotoiti ihna ono lijepo u ivotu. Uzmite si vie vremena za me

ditaciju. Daljnje su panje vrijedne toke za optimal

no dojenje s dovoljno mlijeka i za skladan odnos s

bebom:

30

uzimati sebi dovol jno odm ara pri radu i ispravno

odrediti emu se treba davati prednost.

kloniti se negativni h sredina koje izazivaju neu

godu ili ak strah i izbjegavati prepirke.

droge, lijekovi, nikotin, alkohol, eer i drugaovisnika sredstva ne kode samo majci, ve

sniavaju kakvou mlijeka, a time kode i djete

tu.

tijesni grudnjak moe uzrokovati zaepljenje

mlijenih kanala. To opet moe imati za poslje

dicu zastoj mlijeka koji se oituje crvenilom oko

bradavica na dojci. Na takvoj dojci moe nastati

i neugodna, ponekad bolna oteklina. Tu se moe

pomoi time da se dijete stavlja ee na grudi

radi pranjenja mlijeka. Isto tako pomae temel

ji to vla en je bra dav ic e, ka ko bi se ra zm ek ali

sasueni ostaci mlijeka.

U teim sluajevima mogu uiniti uda oblozi s

ilovaom koja se s hladnim uvarkom poljske preslice

izmijea u kau. Prije dojenja trebaju se tada dojke temeljito oprati uvarkom preslice, ali bez sapuna.

ena bi se ve tijekom tr udno e trebala

suzdravati od pranja dojki sapunom, jer se time

mogu pri dojenju sprijeiti napukline i/ili rane

na bradavicama.

net o sun ca i svje eg zraka na gru dim a isto su

tako uinkoviti pomagai da bi se bradavice doj-

31


17/52

ki zatitile od napuklina i rana. te pripremile zaperiod dojenja.

istraivanja su poka zal a da se u mnogo ena koje

za vrijeme dojenja nisu bile suzdrane na sek

sualnom podruju, rano opet javila menslruaci-ja. Ka kvo a , a pr ije sveg a ko li i na ml ijek a bi la

je neri je tk o sm an jen a i ta ko j e ak do l o i do za

stoja u stvaranju mlijeka. Orgazmom se smanju

je sadra j fosfata u ma j in om mlij ek u, a nj eg ov o

veliko smanjenje moe imati negativan uinak

na sadraj lecitina, to opet moe biti tetno za

razvoj mozga malog djeteta.

pri dojenju djeteta iskljuivo majinim mlijekom, bez druge dodatne hrane, moe se dozrijevanje sljedeeg za oplodnju sposobnog jajaca u

ja jni cim a, i ti me ponovno na stup an je pe ri od i neovulacije, odgaati do dvije godine.

Tako tijekom tog vremena nije ni pri seksualnoj ak

tivnosti mogua trudnoa. Na taj bi nain priroda

sama regulirala razmak izmeu raanja.

tijek om perioda dojen ja ne bi se treba lo postiti,

jer bi ta da l ijezde og ra ni i le pr oi zv od nj u mlij e

ka i promijenila bi se kakvoa mlijeka na tetu

djeteta.

Ne elim osuivati one ene koje nisu postupale

kao to se ovdje preporuuje ili pobuditi u njimaosjeaj krivnje. Ne, naprotiv, elim na to skrenuti po

zornost svima onima koje jo mogu tako postupati. Tu

ne mislim samo na one koje upravo planiraju obitelj ili

ele u skoroj budunosti dobiti dijete, ne, mislim ve

na nau djecu.

Nije preporuivo ni da majka tijekom dojenja od

jednom promijen i svoju pr eh ra nu s ov e da nasuobiajene civilizacijske hrane posve na prijesnu, jer

bi to imalo za posljedicu detoksikaciju koja bi modamogla ivotu u razvoju donijeti vie tete nego koristi.

No u prehrani trudnice smije initi dobar udio voe iprijesno povre, kako bi se time pribavljale potrebne

vitalne tvari. (Napomena: ta se preporuka ne tie

budueg oca, on smije odmah promijeniti prehranu!)

POTTENGEROV POKUSS MAKAMA

U vezi s tim elim jo uputiti na pokus s hranjen

j em to ga je Fran ci s Po tte nge r pro vod io pr eko de se t

godina na ukupno 900 maaka.

Make su bile podijeljene u dvije skupine. Jedna je

skupina bila hranjena mesom i mlijekom u kuhanomobliku, a druga istim tim, ali u prijesnom stanju. One

make koje su bile hranjene prirodno, dakle prijesnim

mesom i prijesnim mlijekom, imale su iz narataja unarataj zdrave maie i nisu pokazivale nikakve spo

men a vrijedne bolesti . Ona skupina meu tim koja je

33


18/52

bila hranjena kuhanom hranom patila je od istih sim

ptoma i bolesti kao mi takozvani civilizirani ljudi. To

su uglavnom bili: razdraivost, probavne smetnje,

proljev, gubitak zubiju, srana i bubrena oboljenja,

problemi s radom titnjae, smanjena funkcija jetre,kljenuti, poremeeno seksualno ponaanje, poroajne

tek oe. Iz narataja u narataj opad ao je i broj mai a

po leglu. A poveavao se broj iznakaenih, mrtvo

omaenih ili onih s uroenim bolestima. U treem je

narataju veina majih enki bila praktino neplod

na. Te se make dakle vie nisu mogle razmn oava ti.

Kao zanimljiv popratni uinak nakon zavretka po

kusa opaalo se na tlu gdje su bile drane make kojesu dobivale kuhanu hranu, da jo mnogo godina posli

je to ga ni su rasle tr av a ni bi ljke , da kl e vi e ni t a nije

raslo, za razliku od tla gdje je bio prostor za dranjeprirodno hranjenih maaka. Oito su izluine maaka

hranjenih kuhanom hranom bile tako otrovne da su

uinile tlo neplodnim.

Mislim da kao poljoprivrednik ne bih izmetine ci

viliziranih ljudi upotrebljavao kao gnojivo na svojimpoljima.

Ve se uostalom u zoolokim vrtovima pokuavalo

davati ivotinjama hranu u kuhanom stanju. Mislilo se

da e se time izbjei bolesti. Stalno se meutim

dogaalo upravo suprotno. ivotinje su veoma brzo

obolijevale i svi su takvi pokusi morali biti ve uskoro

prekinuti. ivotinje su se poslije toga oporavile. Ja do-

34

due ne zagovaram pokuse na ivotinjama, ali iz tih

primjera moemo svakako neto nauiti.

ZANIMLJIVO ZNATIDoner s je 1846. otkrio da se poslije svako g uzi

manja obroka povea broj bijelih krvnih tjeleaca.

Virch ow je 1860. do ao do istog rezu ltat a i naz vao tajfenomen "probavnom leukocitozom". On je meutim

smatrao taj dvostruki do trostruki porast broja bijelih

krvnih tjeleaca normalnom fiziolokom pojavom. P.

Kouchakoff u Lausanni smatrao je opet vanim otkrie da leukociti ne putuju samo u krv, ve i u nutrinu

crijeva, stoje za njega znailo da se pri probavnoj leu-

kocitozi mora raditi o bolesnom procesu koji je upravljen protiv neeg stranog u hrani.

Kouchakoff je dalje ustanovio daje ta probavna le-

ukocitoza izostala kad se jela prijesna biljna hrana.

Reakcija leukocitoze moe se utvrditi ve 3-5 mi

nuta poslije uzimanja hrane. Ona nastupa dakle kratko

nako n to je hrana dotak nula elu anu stjenku. Naj

vjerojatnije se radi o ivanoj reakciji.

Zatim su i drugi znanstvenici istraivali sadraj en

zima u probavnom traktu koji troe kisik, kao to su

katalaza, peroksidaza itd. Dosada se pretpostavljalo

da te enzime unitavaju kiseli probavni sokovi, osobi

to eluca. 50-80% njih dospije meutim u debelo cri-

35


19/52

jevo i tamo djeluju da lj e ka o pot ro a i ki si ka . To zn a ida kisik proguran sa svakim zalogajem kemijski veu.Tako nastaje anaerobna sredina u crijevu, gdje crijevne bakterije mogu mnogo uinkovitije sudjelovati uizmjeni tvari.

Po VV. Kollathu trebaju te crijevne bakterije u ae-

robnim uvjetima viestruko hranjive tvari za svoju

vlastitu izmjenu tvari prije nego to uope neto pri

donesu probavnom procesu svoga domaina.

Crijevni sadraj bez kisika vaan je za zdravu cri

jevnu floru. Ti enz im i koj i kemi jski veu ki si k

sadrani su preteito u prijesnoj hrani. Time se obja

njava to da pri uzimanju kuhane hrane raste broj bijelih krvnih tjeleaca, jer se tako trebaju ukloniti ili

popraviti posljedice bolesne crijevne flore.

S bijelim se krvnim tjelecima dopremaju meutim

u probavni trakt i enzimi iz vlastitih tjelesnih zaliha

potrebni za probavni proces, budui da se enzimi hra

ne unitavaju postupkom kuhanja.

Daljnji je vani rezultat tih istraivanja da atmosfe

ra bez kisika koja vlada u crijevu, doputa znatnosmanjenje uzimanje hrane, a da ovjek ne bude neuh

ranjen. Zanimljivo, zar ne?

U anaerobnoj sredini zahvaljujui enzimima to

kemijski veu kisik -, a daje ih svjea, prijesna hrana

- rade zdrave crijevne bakterije brzo i bez troenja

mnogo energije na rastvaranje hrane. Nju tada mogu

upiti crijevne resice i tako ona moe dospjeti u krv.

36

Tako se mogu hranjive tvari prenositi u pojedine sta

nice.

U aerobnoj se sredini crijevne bakterije naprotiv

mijenjaju, jer u tim uvjetima ne mogu optimalno

ispunjavali svoj zadatak. Nastaje nenormalno mnogokoli bakte rija. U tom i zrodi van ju crij evne flore sudje

luju meutim i drugi initelji, kao na primjer antibioti

ci i umjetni dodaci ivenim namirnicama.

Tako vie nije zajamena brza prerada i resorpcija

hrane, i dolazi do trulih vrenja, kao na primjer pri trul

je nju me sa . Ko na n i su pro iz vod i tih pro cesa

meutim drukiji nego oni pri anaerobnom vrenju.

Oni pridonose nadraivanju i oboljenjima crijeva, kaona primjer napadu crijevne gljivice Candida albicans.

Oni dospiju kao toksini u krv. inei tetu i u udalje

nim organima.

S pravom je dr. Max B irc he r-B en ne r rekao: "Smrt

se klije u crijevu." Imunitet lijela uistinu ovisi u veli

koj mjeri o stanju crijeva.

U vezi s tim zanimljiva je i injenica da se mikroor

ganizmi to ih je prvi put otkrio Enderlein, mogu ovi

sno o vrsti hrane razmnoavati i tako gomilati ili opet

stabilizirati. Ti su mikroorganizmi simbionti koji pri

padaju ljudima kao u umi gljive drveu. Oni postoje

u manjem broju ve u krvi djece. Pretpostavlja se daje

mali broj njih potreban za izgradnju imunolokog su

stava. Ti mikroorganizmi mogu posluiti dokazivanju

bolesti, time to se krvna slika promatra takozvanom

37


20/52

"mikroskopijom tamnog polja". Iz tih se najranijih

razvojnih stupnjeva ivih bia mogu razviti gljivice i

one se mogu proiriti na itavo tijelo. Ti se mikroorga

nizmi uvijek nalaze u velikom broju u krvi pri posto

ja nju zl o udn ih tumo ra .Jo neto mijenja kakvou krvi! Znanstvenici,

meu njima dr. Urs Hertel, jasno su dokazali da

ivene namirnice koje se ugrijavaju u mikrovalnoj

penici izazivaju u pokusnih osoba bolesne promjene

u krvi, prije svega opadaju im vrijednosti hemoglobi

na .

SVIJEST

Bila je prekrasna zimska nedjelja, sunce je jasno

sjalo i na mjestima zatienim od vjetra bilo je ugodno

toplo. Odluili smo poi u etnju na Eichberg. Na toj

se uzvisini nalazi veliki poljoprivredni posjed s

bio-vrtlarijom. Zaustavili smo se kraj lijepo ureenog

ograenog prostora i promatrali divne velike kunie.

Troje ih je skupa lealo na suncu ispred svoje kuice.

Njihovo je poput svile meko krzno raskono sjalo. Na

njima se vidjelo kako uivaju pod toplim sunanim

zrakama. Dok smo s radou promatrali ivotinje, od

je dnom mi se u in ilo da je i mene is pu ni o ug od ni

osjeaj tih ivotinja. Slino je bilo sa Sheilom i dje-

38

com. Neil je rekao: "M ora da je lijepo biti kuni. " A

Heidi je na to odgovorila: "Da, tada se moe njeno

priviti uz meko krzno drugoga."

Tada je doao neki gospodin sa svojim otprilike

petnaestogodinjim sinom, i oni su se isto tako tamokratko zaustavili. Sin je rekao: "Gle, veliki zeevi."

Otac je odvratio: "Oh, bili bi krasne pe enk e." Tad a je

prila neka ena, vjerojatno njegova supruga, i doda

la: "Da, ali morali bi se sada zaklati, inae postanu

preilavi." Zatim su otili dalje.

Mi smo se zaprepateno pogledali uvi taj razgo

vor i zapitali se: "Za r je to bilo sve .. .? "

Pri etnji tjedan dana kasnije prolazili smo mimoneke staje. Tada smo u ograenom prostoru na otvore

nom otkrili mladu, ivahnu svinju. Pokuao sam

uspostaviti kontakt s tom zaigranom svinjom. Njezina

je ra do zn al os t na dv la da njezin strah i st ek la je po vj e

renje. Tada su dvojica mukaraca prila reetkastoj

ogradi. im su vidjeli ivotinju, odmah su govorili o

peenom odojku, kako bi se ta mala svinja mogla naj

bolje i najunosnije ispei.Obje zgode imaju neto zajedniko. ivotinja se

usko povezivala s jelom. Obje te zgode nisu na" alost

pojedinani sluajevi. Te su jasne spoznaje bile za nas

otrenjavajue i razoaravajue.

Moje me razumijevanje za te ljude sprijeilo da bu

dem sablanjen; prije sam njihov nain miljenja ve

poeo osjeati kao svoj i vjerovati daje on ispravan.

39


21/52

U meuvremenu se meutim moj nazor poneto

promijenio. Postalo mi je jasno da je sada nuna

promjena svijesti ljudskog roda. Pri obje sam te zgo

de, kao ve i prije u drugim situacijama, razmiljao

kako ivotinje zacijelo doivljavaju ovjeka kaostrano okrutnu zvijer. Za ivotinju je susret s ovje

kom preesto povezan s opasnou i smru. Na prim

j e r gledano oim a te le ta ko je ov je k od va ja od maj ke .

Ili gledano oima krave. Iako krave pripadaju ivotinjskoj vrsti koja u opasnosti bjei, kad se radi o nji

hovoj djeci mogu se boriti do iznemoglosti. No u

susretu s ovjekom nemaju nikakvih izgleda.

ovjek nije izvanredno opasan samo s gledita naih domaih ivotinja, ve je takav i za druge ivotin

j e . Za di vl ja mo e susret s o vj eko m ak i na da lj inu

znaiti smrt. Takvo vladanje ovjeka poiva na zablu

di, jer on misli da lako sebi pribavlja glavnu hranu. A

pritom bi biljna hrana bila mnogo korisnija za njegovo

zdravlje. Ni s gledita mia ne bih elio susresti ovje

ka. Sada neu meutim ovdje nastaviti s ovom listom,

ve u prepustiti Vama, dragi itatelju, da razmotritesusret s Vama oima najrazliitijih ivotinjskih vrsta.

To moete u igri uiniti zajedno sa svojim djetetom.

Promatrajte to e iz toga proizii.

Uvjeren sam da bi promjena ovjekove svijesti u

tom pogledu uvelike pridonijela njegovoj srei. I sigu

ran sam da je sada dol o vrije me da se on odlui za

ljepe i obostrano ugodnije iskustvo.

40

Na temelju svog vlastitog iskustva idem jo korak

dalje u svom uvjerenju. Mislim daje dolo vrijeme da

ak prekinemo s obiajem za nas tetnog ugrijavanja i

ubijanja hrane i stjeemo divno iskustvo sa ivotom -

ne samo na korist zdravlju, ve i ljudskom duhu, zemlji, a dakako i ljubavi.

Jasno mije da se vatra u kaminu najvie cijeni kad

se doe iz hladnoe, ali k vatri bismo trebali ii prije

nego to ozebemo.

EER

ini mi se vanim rei jo nekoliko rijei o "slatkoj

drogi". Time mislim sve vrste izoliranog eera. Po

stoji dakako mn og o prilika da se je de eer. Od gum e

nih bombona preko okolade, keksa, hrane za bebe,

djejih ajeva do slatkih napitaka poput cole, fante i

drugog nudi se eer u najrazliijitim oblicima i ka-

muflaama. ak glazirane mrkvice u prvoklasnim re

storanima sadre eer. Tu bih mogao nastaviti

beskonano nabrajati. Stoje zapravo tako loe u tom

bijelom slatkom proizvodu? Kad bih pitao stoje u nje

mu tako dobro, moglo bi se bre odgovoriti: "Nita!

Ba nita!" No ovdje se elim pozabaviti onim prvim

pitanjem.

41


22/52

Izmeu 96 i 99% puanstva industrijskih zemaljaima probleme s karijesom. Ve se u 90% djece od estdo devet godina ustanovljuje karijes, isto tako u 60%sve male djece. Prije nekoliko su godina sablanjavalefotografije istrunulih zubia iji su krivci bili uglav

nom jako zaslaeni ajevi za bebe. ak nepopustljivaindustrija eera, koja porie da je konzumiranjeeera jed an od uzroka civilizacijskih bolesti,potvruje da eer moe pospjeiti nastanak karijesa.Mislim da se ni njezina tvrdnja da ispravno pranje zublju ini eer nekodljivim, ne moe uzeti ozbiljno,

jer ne mogu vj erovat i da si 9 0 % puanst va ne pe reispravno zube ili upotrebljava pogrenu pastu za zube.

Primitivni narodi koji ive prirodno ne pate od karijesa, iako njihova zubna higijena ni izdaleka ne odgovara civiliziranom svijetu.

Izolirani eer u svakom obliku stvara kiselinu i nesadri vitalne tvari, enzime, minerale i elemente u tragovima koji su vani za probavu eera u tijelu. On seu tijelu dijelom rascjepljuje na kiselinu i mast. Da bitijelo neutraliziralo tu kiselinu trebaju mu bazini mi

nerali. Budui da se oni ne nalaze u eeru i slinomzlu, kao ni u bijelom branu, oduzima ih zubima i kostima.

Pri uivanju industrijskog eera raste razina kise

line, te aktivnost eluanog soka i javlja se pojaani

osjeaj gladi. Tko tu glad utauje slatkim, nalazi se u

avolskom krugu, to esto dovodi do kronine prena-

draenosti sluznica. Kao svi ugljikohidrati, tako se i

42

eer u tankom crijevu mijenja, da bi u najsitnijim dje

liima bio kroz crijevnu stjenku otpreman u krvotok.

Taj se proces naziva "resorpcijom". U jednostavnom

eeru razgraeni ugljikohidrati dovode se krvlju u je

tru. Tamo se kao glikogen pohranjuju za zalihu ili se

kao krvni eer odvode u krvotok. Za taj je proces po

trebno zajedniko djelovanje niza enzima, vitamina i

minerala koji se moraju hranom redovito unositi u ti

jelo. Voe, pov r e, kl ic e i sl i no sa dri ih u pr ij esn om

stanju najee i vie nego to ih tijelo uistinu treba,

dok mu izolirane prehrambene namirnice, kao to su

eer, bijelo brano itd., oduzimaju te tvari, ne dajui

mu nita zauzvrat. Bez vitamina B kompleksa nije

mogua razgradnja eera. Bez vitamina Bi ne moe

funkcionirati izmjena tvari. eer ne sadri vitamine,

stoga ih tijelo mora odnekud pribaviti. Ne moe li pre

ostala hrana namiriti potrebu za vitaminima, tijelo e

trpjeti zbog tog manjka.

Dr. Bruker smatra da znanost koja se bavi

istraivanjem vitamina B moe nepobitno dokazati

kako to pomanjkanje moe uzrokovati praktino sva

ku bolest, jer poremeeni metabolizam ugljikohidratausko isprepleten s metabolizmom masti i bjelanevi

na, moe izazvati neku vrstu lanane reakcije u ita

vom organizmu.

eer nije meu tim sam o otima vitamina, ve tro

i i druge vitalne tvari i minerale, kao to su magnezij,

kalcij, fosfor i krom. Isto je tako sigurno da eer kao

veliki otima kalcija moe biti odgovoran za ozbiljne

43


23/52

posljedice pomanjkanja kalcija za zube i kosti, jer suprije svega djeja tijela ovisna o toj vanoj tvari.

Dok se razgradnja ugljikohidrata u tankom crijevupri prirodnoj prehrani dogaa polagano i u ritminom

redu, je r se njezini mnog ostruk i eeri moraju ra zgraditi u jednostavni eer, izolirani se eer naprotiv veoma brzo razgrauje i u velikoj koliini naglodospijeva u krv. To uzrokuje porast razine eera ukrvi.

Krvni eer, zvan glukoza, energija je za svaku pojedinu st an ic u. Ko ra ve li ko g mo zga ko ja im a va n uulogu i za osjeaje, misli i reakcije, ovisn a je me uti m

iskljuivo o glukozi, da bi mogla vriti svoje raznovrsne funkcije.

Za uredan tok tjelesnih i duhovnih funkcija nuna

je medna, stalna op sk rb a. Pr evi so ka ra zina e e ra u

krvi ima za posljedicu pojaano izluivanje inzulina.

Radi toga dolazi do opadanja razine eera u krvi

ispod normalne vrijednosti i time do drastinog sman

jena ra dne sp os ob no st i. Or ga ni , mozak i sv aka st ani ca

zapadnu u stanje premale opskrbe energijom, pomanjkanja e e ra u krvi , ta kozva ne "h ip og li ke mi je ". Ta

hipoglikemija uzrokuje simptome kao to su prevelik

umor, napadaji slabosti, razdraljivost, poremeaji

vida, pojaano znojenje, depresivni osjeaji, nestrplji

vost, smetnje pamenja, tekoe s koncentracijom, pa

i usporene reakcije. Mozak radi pri hipoglikemiji

smanjenom snagom i dolazi do niza mentalnih i emo

cionalnih poremeaja.

44

Poz nat o je da su tek oe pri uenju u djece esto

povezane s konzumiranjem eera. Unazad sedamde

setak godina postoje vani pokazatelji da su mnoge

zloine poinili ljudi koji su po klinikoj dijagnozi pa

lili od hipoglikemije. Dokazano je da je potronja

eera pri istom emocionalnom optereenju vea u

mladih koji su poinili kanjiva djela nego u onih koji

nisu.

Navest u primjer stanja hipoglikemije: ljeti esto

vidimo uz rub bazena za plivanje djecu modrih usana

kako drhture na vruini. Tipina hipoglikemija. Ta su

si djeca prethodno kupila napitke i slatkie s mnogo

eera, popila ih odnosno pojela i tada se otila u vodu

igrati. Visoka potronja energije zbog ohlaenja i s

tim povezano pojaano luenje inzulina dovode u naj

kraem vremenu do hipoglikemije. To duhovno-tjele-

sno stanje slabosti ini tu djecu krajnje nezatienom

protiv uzronika bolesti svake vrste i prijemljivom za

depresije, te duevno-duhovni nesklad.

Hipoglikemija prisiljava guterau na snano

izluivanje glukagona, protivnik inzulina. Tada je

sljedei korak najee taj da se opet pojede ili popije

neto slatko i tako pria opet poinje ispoetka. Koga

udi to tako preoptereena guteraa jednom vie ne

moe obavljati svoju funkciju odnosno proizvoditi

dovoljno inzulina'? Kao posljedi ca se javlja eerna

bolest, diabetes inellitus.

Izoliranje eer ovisniko sredstvo koje se unosi u

tijelo, iako ne sadri tvari potrebne za ivot, a ono ga

45


24/52

zatim stalno trai sve vie. asopis "DerSpiegel"fon

mulira to ovako: "Industrijski su narodi odavno ovisnio eeru kao narkoman o igli."

Umjetna sladila isto tako nisu alternativa, jer se

proizvode posve sintetiki i trebaju zamijeniti eertamo gdje ga nema. Tijelo ih ne moe "deifrirati" i

stoga za njega predstavljaju strano tijelo i s njima postupa kao s otrovom, nastojei ih to prije izbaciti.

Zdravi su i dobro probavljivi zasladivai suho voekoje je ispravno sueno i nije povrinski kemijski tre

tirano zatim voe i med koji se ne zagrijava preko40C. Zagrijavanjem gubi naime med vane bioloke

tvari i enzime. Med sadri preko 100 razliitih uinkovitih i aromatinih tvari, stoje razlog da on od davninevai kao ljekovito sredstvo, ali opet ne predstavlja raz

log da se prekomjerno konzumira. Promiljanje omedu, koliko je cvjetova i koliko sati pelinjeg letapotre bno za jedan kilo gram me da, trebalo bi nas potaknuti da taj uhvaeni sunani sjaj primamo s vie

potovanja i zahvalnosti.

FLUOR

Propaganda za fluor u zubnoj pasti ili kao gel kojim

se trebaju svaki tjedan premazivati zubi i koji se treba

davati djeci u obliku tableta, da bi se sprijeio zubni

4 6

karijes, ponukala me da ovdje iznesem svoje miljenjeo tome. Fluora ima dodue u tijelu u tragovima, alisamo u tragovima. Danas postoje jasne spoznaje da

previe fluora uzrokuje tetu i nadasve je otrovno. Isto

je ta ko od av no po zn at o da nae biljke i ti me ivoti nje iljudi ve trpe zbog preoptereenja okolia otpadnimfluorom pri dobivanju aluminija i zbog upotrebe gno

j iva to sadre fluor. e zd es et ih su g od i n a - t og a se j o

dobro sjeam - obolijevale ivotinje, prije svega krave, zbog otpadnog fluora pri proizvodnji aluminija utvornici smjetenoj na prostoru Badisch-Rheinfelde-na. K ravam a su od toga izmeu ostaloga ispadali zubi.

Vie nisu mogle biti stelne i pokazivale su mnotvodrugih organskih oboljenja. ivotinje su masovnomorale biti prisilno klane. Od veterinara s kojim sambio sprijateljen saz nao sam da je uzrok bio fluor . ,

Fluor oza je prof esio naln a bolest zaposle nih u aluminijskoj industriji, iji su simptomi promjena bojezubiju, ukoenost zglobova, sipljivosl i teina u udo

vima. Fluoridi su otrovi koji unitavaju stanice, djelu

ju izjedajue na sl uz ni ce . Flu or djeluje u tijelu tako daizmeu ostaloga koi funkciju enzima, to moe nanije ti te tu kosturu i dovest i do opas ni h po re me a ja u

radu titnjae, guterae i nadbubrene lijezde. Nasuprot tome ne postoje dokazi da pomanjkanje fluorananosi ozbiljnu tetu tijelu ili ak uzrokuje karijes. Zapravo je karijes posljedica nepotpune prehrane i moe

se uspjeno sprijeiti samo kvalitativno visoko vrijednom, prirodnom, neiskvarenom, ivom hranom.

47


25/52

Savjesni se strunjaci energino bore protiv fluori-

dacije vode za pie i nazivaju to "prisilnom medikaci-

jo m " ili "t ro va nj em zdenaca". U Sr ed nj em vi je ku

kanjavalo se za trovanje pitke vode ak smru.

Nije teko spoznati da te propagandne akcije ineunosnim uklanjanje fluora kao otpadnog proizvoda

pri proizvodnji aluminija, a slabo slue dobrobiti ljud

skog roda. Na Vama je , dragi itatelji i i tateljice, da

sami odluite hoete li prihvatiti umjetnu fluoridaciju

to se nudi Vama i Vaoj djeci i time preuzeti odgovor

nost za to, ili ete radije vjerovati majci prirodi.

OLOVO I TEKI METALIU HRANI

Eva Kapfelsberger i Udo Pollmer napisali su u svo

joj kn jizi "Iss un d st ir b" da oko tri e tv rt in e olova to

ga svakodnevno primamo u sebe potjee iz hrane. Tu

zauzimaju prva mjesta ivene namirnice iz zalemlje-

nih konze rvi. Djelova nje olova ravno je djelovanju

ive. I olovo kodi zdravlju bez tipinih klinikih sim

ptoma. Obino veoma suzdrana amerika Akademi

ja zn ano st i izni jela je o to me ovakvo mi l je nj e:

"Vidljive su posljedice dugotrajnog primanja malih

koliina olova mogu oitovati u ponaanju na dva

naina: otupljenju duhovnih sposobnosti i kroninoj

hiperaktivnosti."

48

Ta se tvrdnja ne temelji samo na pokusima sa ivotinjama, ve i promatranjima u djece. Dvoje autoragore navedene veoma zanimljive knjige piu dalje:"Djeca koja su jednom pretrpjela trovanje olovomimala su poslije svog 'ozdravljenja' znatne probleme ukoli. U njih se nije zapaala samo smanjena duhovnasnaga, ve i neobuzdanost sve do nasilnitva. U nekedjece koja su bez spoznatljivog uzroka bila duhovnozaostala, moglo se naknadno dijagnosticirati trovanjeolovom. Izvjea 0 iznenadnoj i bezrazlonoj agresivnosti u djece koja su pretrpjela trovanje olovomupuuju na poremeaj funkcije samokonlrole. Buduida su poznata slina iskustva iz pokusa sa ivotinja

ma, potaknulo je to neke znanstvenike da se zapitajune igraju li otrovi iz okolia, poput olova, ulogu i prinastanku odreenih oblika kriminala."

Mjerodavni loksikolozi koji se danas bave

prouavanjem ponaanja, slono zastupaju shvaanje

da uobiajena optereenja olovom, prije svega u veli

kim gradovima, mogu tetno utjecati na izvanredno

sloene procese ljudskog miljenja. Raspravlja se i o

posljedicama na domiljatost i logiku, na matu i mo

predodbe. Mo predodbe i mata preduvjet su za

kreativnost u ovjeku. Ti se znanstvenici isto lako

slau u miljenju - to prema sadanjim spoznajama i

nije teko ispostaviti - da optereenja tekim metali

ma znatno oslabljuju intuitivne sposobnosti.

U sluajevima kad su djeca s previsokim vrijedno

stima olova dobivala lijekove koji veu teke metale i

49


26/52

izbacuju ih iz tijela, dolo je poslije nekog v reme na doznatnog poboljanja, kako s obzirom na njihove duhovne sposobnosti tako i s obzirom na njihovo vladanje. Upravo su osobine vezanja i izbacivanja tekihmetala goleme kvalitete voa i povra ako se ono jedeu prijesnom stanju. A svemu tome prednjai u vezi stim sok od penice i pira. Prema zemaljskom kemijskom istraivakom zavodu u Karlsruheu sadrebio-proizvodi u prosjeku upola manje olova.

Optereenje tetnim tvarima uzrokuje smanjenje

prehrambeno-liziolokih vrijednosti u biljkama.

Tragovi tekih metala u biljkama djeluju tako dakoe njihovo primanje vanih minerala. Herbicidi pokazuju negativna djelovanja na vlaknaste tvari. Mjerenja masti bjelanevinskih sastavnih dijelova iugljikohidrata pokazala su daje u liu povra koje jebilo tretirano herbicidima bio sadraj vitamina B?smanjen za oko 20%, a vitamin B| za oko 70%.Sadraj karotena iz kojeg tijelo stvara vitamin Asmanjio se za polovinu.

Intenzivno gnojenje duinim gnojivom uzrokuje

smanjenje prehrambeno-tizioloke vrijednosti bje

lanevina u itaricama. Te kemikalije to zagaujuokoli imaju tetan uinak na metabolizam u biljaka,

ivotinja i ljudi. To se tetno djelovanje tvari poput

herbicida, umjetnih gnojiva i slinog na ljudski orga

nizam ne smanjuje kuhanjem - kao to neki modamisle - , ve se najee kemijskom reakcijom jo

pojaava.

50

Tu mi samo preostaje savjetovati da se u prehrani

daje prednost vou i povru iz biolokog uzgoja.

TOLERANCIJA

Da se opet vratimo naoj djeci: nitko ne moe od

nae djece oekivati da se pravilno prehranjuju ako

roditelji nisu na to spremni. Dobrim im je primjerom i

ispravnim voenjem ve pripremljen i olakan velik

dio puta. Za dijete je vano da ne dobiva samo nared

be i zabrane, ve uvijek i potrebna objanjenja i pouke, kako bi shvatilo da pravilan oblik prehrane znai

dobitak, a ne muno odricanje. Mora mu se uiniti ra

zumljivim zato su neke prehrambene namirnice do

bre, a druge manje dobre i zato neke nita ne valjaju

za ljudsku prehranu, iako se nude posvuda u trgovina

ma.

Djeci bi se trebala dobro razjasniti prethodna po

glavlja, jer je zaudno kako ve mala djeca ele imogu razumjeti o emu se tu radi. Prije svega kad im

objanjavamo da ne bismo trebali ubijati i zato ne. U

vezi s ovim poglavljem pisao sam podrobno u svojoj

knjizi "Rohkost - die lebendige Ncdirung".

Kad djeca ponu shvaati da se najvei dio ljud

skog roda ne ponaa tako, tada bismo trebali paziti da

ljudski rod ne osuujemo kao lo, ve objasniti djeci

51


27/52

da se to moe pripisati neznanju. Moemo ih osimtoga upozoriti na to da ona ive u sretnim prilikama,imaju pristup tom znanju, stoje drugima itav ivotuskraeno. Ona bi trebala znati da moramo imati mnogo strpljenja za druge ljude, koje je zapravo dio ljubavi. Takvo pouavanje moe imati veoma valnu uloguupravo onda kad se radi o roacima, prije svega onimakoji su u bliskoj vezi s djetetom, ili kad se radi o njegovim prijateljima.

Jasno je da dijete ne eli sve ba tako jednostavnoprihvatiti i vjerovati, ve eli stjecati i svoja vlastitaiskustva. Ne smijemo ga u tome spreavali. Kad djecapoini stjecati svoja vlastita iskustva vano je da miroditelji ne gledamo sebe kao gubitnike koji ne ispunjavaju o ek iv an ja , ve to prihvaamo i priznamo kakoje i nam a sa mi ma di je lom tr eba lo dugo vr emena da bi smo spo/nali n^ke stvari- Djetetu bismo trebali tovie pomoi da steena iskustva razumije i u sebi razradi, kako bi iz njih moglo izvui pouku. Odgoj nijerazvijanje djetetovih zavisnosti, ve pruanje aktivnepomoi razvoju njegove samostalnosti.

Ne bi bilo preporuivo pokuavati strogo drati di

jete po da lj e od indu st ri jske hra ne i e er ni h sl atki a ili

u strahu i zabrinutosti spreavati na sve mogue

naine da dijete moe izvan kue dobiti u ruke, a po

gotovo u usta neto kuhano. To bi bilo ograniavanje

slobodne volje. Taj nam pokuaj najvjerojatnije ne bi

uspio, a psihiki bismo veoma opteretili i sebe i dijete.

Odgoj ne bi trebao biti zagriljivost. ve putokaz.

52

Svatko moe meutim utjecati na to da u vlastitom

domainstvu nisu djetetu na raspolaganju "prehram

bene" namirnice bez prave vrijednosti. Nitko ne

oekuje ni od djece ni od roditelja da bez problema

odolijevaju svim primamljivim iskuenjima i odmahsvladavaju sve tekoe. No ne bismo im se trebali ni

obeshrabreno predati, jer moramo se znati oduprijeti,

da bismo s vremenom nauili uspjeno izlaziti nakraj

sa svim tim iskuenjima.

To je jed an dio borbe protiv niskog Ja io ju je Mu

hamed nazvao "svelim ratom". Ta nas borba jaa i

vjeba. ovjeka dakle njegovi vlastiti problemi

osnauju i naposljetku uine pravim majstorom koji jenepobjediv.

Tako tada nije daleko dan kad emo mi i naa djeca

moi odluno odolijevati tim iskuenjima.

PRIJELAZ

Prvo u se baviti pitanjem koje mi se najee po

stavlja, a glasi: "Zar se dijete moe zadovoljavajue

prehranjivati samo prijesnom hranom i bez ivo

tinjskih proizvoda, ako ne dobiva nita kuhanog?"

Kako bih sprijeio sve strahove, odgovaram: "Tako se

u svakom sluaju bolje prehranjuju!" Dopustit u sebi

dva proLupitanja: "Ako se dijete (navodno) zadovolja-

53


28/52

vajue prehranjuje mrtvom hranom, kao to su industrijska i kuhana hrana, zato se ne bi moglo ivom,dakle prijesnom hranom koja nije kemijski promijen

j ena?" I sl je dee : "Z ar pr ir od a vrijed i man je od indu strije ivenih namirnica i njezine kemije?" Mislim dabi to bilo veoma nerazumno ve i samo pretpostaviti.

ivot je neto veoma osjetljivo i ne preivljavatemperature preko 50 C. Od 42 C poinju enzimi

propadati. Mnogi vitamini nisu otporni na visoku temperaturu. Proteini mijenjaju svoju strukturu od 58 C,kao takvi kode metabolizmu remetei njegove funkcije, i tako dalje. ivot je mno go vie od sklopa raznih kemijskih pojedinosti.

Sto se tie ope kemije, ivot poinje tamo gdjeprestaje epruveta. ivot se odrava ivotom, nesmr u. Ako se ubije ivotinja, tada je i mes o mrtv o.Da ovjek nije grabeljiva zvijer pokazuje ve njegova ana tom ija. A jo je manje strvinar. ovje k trebakao hranu svjee, prehrambeno visokovrijedno i ivovoe, da bi mogao svladavati ivot. Jer ivot je zadatak, a ne stanje.

Za roditelje je sigurno neto tee prijei na prijesnu

hranu s djecom predkolske ili kolske dobi nego pri

je i na nju od roenja, je r os je ti lo okusa u dj et et a po

staje veoma brzo prenadraenim. Ono tada vie ne

reagira bez problema na prirodne, fine i blage mirise

vo a i povr a, jer je ve posve pod utjecajem n epri

rodnih podraaja i ovisnikih sredstava u uobiajenim

je l ima. To s nj egov im os je ti lo m okusa i mir is a tr eb a se

54

dakle ispraviti, uskladiti s novim, prirodnim nainom

prehrane.

Ovdje se treba dodati da industrija nastoji izjed

naiti umjetne okuse s prirodnima, ali to ne ini ba

uspjeno . To je vidljivo i iz sljedeeg primjera. Una to snanom nastojanju gotovo je nemog ue opona a

ti aromu svjeeg voa, jer ono predstavlja izvanredno

sloenu mjeavinu mirisnih i ukusnih tvari, koja se

razlikuje od sorte do sorte i od poloaja do poloaja

gdje se voka ili povre uzgaja. A poslije berbe se

osim toga poinje odmah taj spoj mijenjati.-To je vari

ranje okusa i veoma vano, jer pomae odravati mi

saono blago i osjeajni svijet ovjeka fleksibilnima.

Industrija nastoji razviti kemikalije koje su to

slinije prirodnim aromama, a nazivaju se "prirodnoi-

dentinim" aromama. Te su kemikalije manje pokvar

ljive, jeftinije i tehnoloki jednostavnije za primjenu

od osjetljivih prirodnih tvari. Time je omogueno da

se umjetnim proizvodima zamijene skupe sirovine

poput voa. Jasno je obiljeje takvih proizvoda ne

promjenljiv , uniformni okus.

Boji li se prehrambena industrija da potroa nee

kupovati proizvode umjetnog okusa, tada ga polako

navikava na njih dodajui najprije prirodnim aroma

ma malu dozu umjetnih. Postepeno se sintetiki udio

poveava i u istoj mjeri smanjuje koliina prirodnog,

da bi naposljetku i preostali prirodni bio nadomjeten

sintetikim. Tako se prehrambene namirnice koje se

redovito troe ponu uskoro smatrati "prirodnima" i

55


29/52

kao takve prihvaaju, dok se one prirodne odbijajukao odstupanje od uobiajenog.

Jedan osobito karakteristian sluaj potvruje daje

ta stvar s nadomjetanjem prirodnih okusa umjetnima

ve napredovala vie nego to se openito pretpostavlja. Jedna je tvornica konzervi u SAD-u koja je prije

upotrebljavala iste limene konzerve, prela - moda

iz zdravstvenih razloga - na konzerve premazane tan

kim slojem umjetne smole. Time su neki proizvodi u

njima, primjerice ananas, izgubili onaj upravo odvrat

ni okus po metalu. Potroai su se na uenje proiz

voaa, ustezali jesti taj ana nas , jer je nedo staja o

uobiajeni okus lima. Proizvoai su navodno reagirali time to su poeli uzgajati ananas koji je ve u

svjeem stanju imao okus po limu. s tumaenjem:

"Tako eli kupac".

U nas se isto tako dogaaju pogrena prila-

goavanja. Uslijed sve veeg pritiska, vremenske sli

ske i slinog poseu danas mnogi roditelji

j ednostavno za ml ij e ni m kaicama u pr ah u, sta nd ar

diziranim staklenkama s jelom od mrkvice i drugimdjejim jelima koja su nepromjenljivog okusa. U pro

midbi se to naziva "postojanom kvalitetom". Proiz

vodi se potroa sutranjice. Posljedice tog ranog

"prilagoavanja" upoznaju mnogi roditelji ve samo

ako kupe djeju hranu drugog proizvoaa nego inae

i dijele reagira na tu malu promjenu plaem i odbija

jes ti tu hr an u.

56

Naoj djeci moemo pomoi pri rjeavanju tih pro

blema vezanih uz osjetilo okusa i mirisa time da im mi

roditelji prednjaimo dobrim primjerom i dogovori

mo se sa svojom djecom kako svladati taj problem. Na

primjer lako da u kui vie nemamo takvih proizvodaumjetnih aroma. Moe se dogoditi da zbog toga bude

"teih sluajeva", plaa i dreke, ali to brzo proe.

Uskoro voe ide divno u tek i ini naeg malog

ovjeuljka posve zadovoljnim. Po naim vlastitim

iskustvima s naom keri Heidi, ali i s djecom roditel

ja koji su svoj e mal i an e do ve li sa sobom u nau

"School of Life" ("kolu ivota" ), bio je to najjedno

stavniji i najbri put. Pri tome je meutim vano da svistriktno sudjeluju i odluno se dre zacrtanog plana.

Roditelji ne smiju popustiti ni nudim pokuajima

iznuivanja su/ama.

Druga bi mogunost bila da itava obitelj provede

je dn o- do dv ot je dn u ku ru pr ij es no m hranom i da j e se

svi strogo dre, ukljuujui djecu. Kao pravilo igre

vai da svaki onaj koji "zgrijei" mora to priznati, a da

ne bude prekoren. Ta se "igra" tada sve ee provodi,bez presude: "sada-zauvijek", da se ne bi osjeao priti

sak prisile. Odjednom e svatko sam od sebe doi na

to da mu je s prijesnom hranom bolje. Ili se moda

nau druge mogunosti za "igru" koje su bolje prila

goene obiteljskoj strukturi.

Kak o god bilo, nu no je da se djeci obja sni za to to

ine. Ona bi trebala shvatiti da o prehrani ne ovisi

57


30/52

samo tjelesno zdravlje, ve da hrana izravno utjee naduevno i duhovno podruje.

Isto mi se tako ini vanim da djeca znaju kako su

ona sljedei narataj koji e upravljati naom Zem

ljom. Zato bismo im trebali uiniti razumljivim kakvue stoga odgovornost preuzeti i kako e biti za to spo

sobna samo ako budu u svakom pogledu posve budna

i ila i zahvaljujui tome u stanju preuzeti odgovor

nost nad samim sobom, te nad svojim miljenjem i po

stupanjem. Djeca trebaju pritom osjeati da ih

smatramo puno vrijednim i vanim biima. Ja to inim

tako da se moja djeca mogu predbiljeiti za razgovore

ili za "konzultacije", ako se radi o rjeavanju nekog

problema.

Ona tada dou k meni u sobu za razgovor nae

"Sc hoo l of Life " - ba kao svi ostali ljudi koji mi dol a

ze na privatne konzultacije - i tada razgovaramo o

dotinom problemu dok zajedniki ne naemo neko

rjeenje. To se pokazalo veoma uinkovitim.

OVISNOST

Iznijet u jo nekoliko misli o ovisnikim sredstvi

ma. Pri tome mislim na ovisnika sredstva kao to su

umjetne zainske tvari, izolirani eer, meso, jaja,

proizvodi od bijelog brana, kakao skupa sa svim iz

58

njega nastalim proizvodima, te cola i sva druga pia

koja sadre umjetna sladila, bojila i umjetne arome,

kao i izolirane eere. To su ovisni ka sredstva , je r uz

rokuju promjenu u naem hormonskom sustavu i na

im biokemijskim procesima i tako nas ine ovisnima.

Tko ne vjeruje da nas ti proizvodi mogu uiniti ovisni

ma, neka ih jednostavno izostavi iz svoje prehrane.

Takvim odricanjem nikako ne bismo sebi uskratili

neto zdravo.

Put u ovisnost poinje ve veoma rano, naime ve

onda kad djeja boica za pie sa zaeerenim ajem

uvijek i posvuda prati malo dijete i stavlja mu se u usta

im se ono oglasi. Biljni su ajevi osim toga zapravo

medicinski napitci i trebali bi se upotrebljavati u

sluaju potrebe, a ne da bi se utaila e. Ako se neki

takvi ajevi ipak daju djetetu upravo u tu svrhu, tada

bi trebali meutim biti posve blagi, kako po udjelu sa

mog bilja u u varku, tako i po zaslaenosti medom.

Protiv ei je najprikladnija ista voda: Za to bi se mo

gao umjereno upotrebljavati i vodeni kefir (vidi recept

na 62. strani). Svjee preani voni sokovi, razne ve-

ganske vrste mlijeka itd. mogu se isto tako upotrijebiti

u tu svrhu, ali ipak ogranieno, jer su i oni hrana u

tekuem obliku. Zamoiti dudu u dem ili slino nije

nikako preporuivo, osobito ne ako se time eli dijete

umirili.

Duevne se potrebe ne bi trebale pokuavati utaiti

prehrambenim namirnicama, a osobito ne ovisnikim

sredstvima. Prehrambenim bi se namirnicama trebala

59


31/52

utaiti samo glad, i to onim najvrjednijima koje su

nam dostupne. Po mome su miljenju i iskustvu djeca

do sedam godina frugivori (to bi ovjek ionako bio).To znai da preteno ili iskljuivo ive od voa. To bi

se trebalo uzeti u obzir pri planiranju njihove prehrane. Stoga im se ne bi trebalo silom nametati ni povre.

No poele li povre, tome se nema to prigovoriti.

Djeca ele naime u veini sluaje va jesti i o no to jed u

roditelji i drugi lanovi obitelji. Ona se ne bi trebala

podvrgavati vremenskom planu prehrane odnosno

obroka uvijek tono u isto vrijeme. Ne, ako osjete po

trebu i glad, trebalo bi im biti uvijek dostupno voe.

Sto su djeca starija, to bi jasnije trebala razumjeti to

je uop e ov is no st . Tr eb a se re i da ov is no st do la zi odtraenja, ali ono to traimo neemo nai na razini

hrane; ve na duevno-duhovnoj razini. Te se potrebe

ne mogu zadovoljili ni preko vanjskih osjetila. Zado

voljenje tih potreba postie se samo unutarnjim osjeti

lima, time da se ona vjebaju i razvijaju. To nam moe

uspjeti samo ako smo kao bia spremni sluiti u ljuba

vi ivotu.

To je traganje za prirodnim u sebi, za jedinstvom i

za temeljem ivota. A to emo nai jedino u samimasebi. u potpunoj istoi. Pokuaji da se zadovolje

vanjska osjetila uzrokuju da ta osjetila sve vie ele i

zahtijevaju i za to trebaju sve jae podraaje. Ona

otupljuju, oslabljuju i naposljetku im otkazuju funkci

je ko je se ta da moraju na domjes ti li ra zn im pomagali

ma. Tu mislim na naoale, slune aparate i ostalo.

60

Kineska poslovica kae: "Tko nema svoja osjetila

pod nadzorom, ovladat e ona njime." Ako postane

teko odolijevati iskuenji ma, mnogo e pomo i uku

sni bomboni od prirodnih sastojaka, juno voe i sue

no voe ili sladoled na tapiu (vidi dio s receptima),prije svega ako djeca sama pripravljaju te slatkie.

Ona bi ionako trebala biti ukljuena u pripremanje

takve hrane, kako bi se s njom zbliila i lake je prih

vatila. Djeca se mogu ukljuiti i u sadnju mladica i

penine trave, da bi i na taj nain razvijala ljubav i

pozitivni stav prema ivotu. to se tie soka penine

trave, moe se djeci ve poslije odbijanja od sise umi

je a ti ne ko li ko kapi u ml ij e ne nap it ke navedene udrugom dijelu ove knjige. Opirne upute o sadnji i uz

goju penine trave i mladica i klica nai ete u mojoj

knjizi "Rohkost - die lebendige Nahrung". (I ta se

knjiga moe naruiti na hrvatskom kod UPT-a, Cako-

vo).

BUDITE USREDOTOENINA USPJEH

Mnogi ljudi misle da e neto izgubiti ako promije

ne svoju prehranu. Ja to zovem vladanjem orijentira

nim na gubitak. To se moe promijeniti tako da se

61


32/52

gleda naprijed, a ne nazad. To znai da se treba usre

dotoiti na uspjeh.

Primjer: jedite jedan dan samo voe i radujte se to

se zdravo hranite i ne zadajete bol nekoj biljci. Stabla i

grmovi koji su dali plodove ivjet e dalje i davatinove plodove.

Ili drugi primjer: prehranjujte se prijesnom hranom

i usredotoite na svoje tedljivo vladanje. Za svoju

ete prehranu trebali manje sirovina. Troit ete man

je en erg ij e za pr ip re ma nj e hr ane , j er e iz os ta ti pro ce s

kuhanja. Radovat ete se to u svoje tijelo unosite vie

ivo ta i to mu je zahvaljujui tome sve bo lje. Javi li

se na poetku osjeaj nekog nedostatka, skrenite pozornost na lakou stoje sada osjeate u svom tijelu.

Mnogi se ljudi pri promjeni naina prehrane prisjeaju ugodnih strana dotadanjeg oblika prehrane i

usporeuju ga s poetnim tekoama pri lag odavanja

ovom novom. Postupite suprotno. Usporedite sve loe

Strane odnosno nedostatke kuhane hrane i prednosti

ive , svjee hrane. Od sada se usred otoi te sam o jo

na prednosti ive hrane.

DJEJE BOLESTI

Mi nismo u svoje djece dosada ustanovili nikakve

znaajne simptome djejih bolesti, jer pri ivoj, pri

rodnoj prehrani protjeu te bolesti bez primjetnih sim-

02

ptoma, budui da tijelo posjeduje dovoljno vitalnostida moe mobilizirati snage za obranu, bez velikih poremeaja stabilnosti i simptoma. Postoji mogunostdaje naoj djeci jedan dan oslabljena snaga ili modaimaju laganu temperaturu, ali nisu u takvom stanju damoraju leati u krevetu.

Openito se djeca hranjena ivom hranom ne istiu

samo svojim zdravljem, ve i svojim bistrim pogle

dom.

63


33/52

Ako je uz lojo i obiteljski ivot skladan, tada se to

isto tako zrcali u blistavom djejem pogledu. Treba se

spomenuli da su ta djeca najotpornija i protiv stresa.

Zdravlje nije sve, ali sve je nita bez zdravlja.

To je stara mudrost. Ne smije se previdjeti da pritom hra na igra vanu ulogu, a istina je i da preh ran a

ima vaan utjecaj na ovjekovo miljenje. Stoga pu

stimo, drage itateljice i itatelji, da nam hrana bude

ljekovito sredstvo za tijelo, duu i duh.

Svijet uvijek samo sveci okrepljuju,

oni uurbani mir njegov prijee,

mrnjom ga ispunjeni grubo rue,rasipnici ga siromanim ine,

oni samo vrijedni nee ga spasiti,

a ovisnici e svjetlo ugasiti.

Oni to teret nose, grade kuu,

a ures joj daju koji se odriu.

Sluge Boji svijet blagoslivlju,

pomiritelji bol i tugu smiruju.I Ti da sudjeluje evo pozvan si,

pridrui se svetima, svijet iscijeli.

Autor nepoznat

64

RECEPTI

Dragi roditelji, Vi najbolje poznajete svoju djecu,

tako da ete tijekom vremena moi najbolje procijeni

ti i prehrambene sklonosti svoje djece, pa ete ove re

cepte prilagoditi svojim malianima. Smatrajte ih

dakle prijedlozima i pomoi, ali ne neim strogo ob-

vezujuim ili ak prisilom.

Bez daljnjega smijete pripremati i vie od navede

nih recepata i pritom upotrijebiti vlastitu matu kad sa

svojom djecom pripremate poslastice. Vano je sva

kak o da se jel a uvijek svjee pripremaju i odm ah je du .

Kod prireivanja mlijenih napitaka treba se paziti

da budu uvijek tjelesne temperature, kao i jela za dje

cu mlau od jedne i pol godine. Za djecu mlau o tri

godine moete dodati i neto laktoze, na primjer u

obliku Schusslerovih soli br. 1 i br. 2 (Schusslersalze

Nr. 1 i Nr. 2, jer je laktoz a nuna za razvoj m ozg a.

PRIREIVANJE AJEVA, UVARAKA

I ISCRPINA OD LJEKOVITOG BILJA

U pravilu su dovoljne jedna do dvije pune ajne

liice na 1/4 l vode.

65


34/52

1. varijacija:

budui daje voda veoma dragocjen i osjetljiv element i kuhanjem se mijenja u svojoj strukturi - izlaziiz koloidnog stanja -, ugrijemo samo 1/10 do najvie

1/4 koliine vode koja je potrebna za aj. Njomenainimo uvarak i zatim dodamo preostalu koliinusvjee, hladne vode. Tako aj ne bi po pravilu trebaoprijei 40 C.

Lie i cvjetove biljke staviti u kipu u vodu iostaviti stajati oko 2-5 minuta .

Deblje lie, stabljike, sjeme i korijenje staviti uhladnu vodu, pustiti da zakipi i ostaviti stajati 10-15

minuta.

2. varijacija:

lie, stabljiku; sjeme ili cvjetove staviti u svjeuvodu, 8-10 sati ostaviti stajati pri oko 40 C, zatimprocijediti.

3. i najbolja varijacija:

lie ili ostalo po elji staviti s vodom u staklenku,ostaviti da 6-12 sati stoji na suncu, zatim procijediti.

Nekoliko uputa o raznim ajevima.

ANI, KIM I KOMORA

u jednakim dijelovima: protiv nadimanja, ublaavagreve.

66

ANI

Potie apetit, razrjeuje sluz, umiruje, pospjeuje

izluivanje ui.

BOROVNICA

Potie apetit, regulira stolicu, ublaava greve prikataru mokrane cijevi i slabosti mjehura. Pri jakom

proljevu usitniti borovnice u pire (vidi puding od bo

rovnica).

IMELAPri poremeajima krvotoka i metabolizma; reguli

ra krvni tlak. Taj aj ne kuhati, ve samo ostaviti staja

ti ili 6-12 sati na suncu ili 8-10 sati pri ca. 40 C.Doziranje: 4-6 ajnih liica imele u 3 alice vode.

KAMILICA

Djeluje umirujue, smiruje greve; ublaava boli u

tijelu, pri gastritisu i greve mjehura. Protuupalno dje

lovanje.

KIMRastjeruje crijevne plinove, ublaava greve, raz

rjeuje sluz, umiruje; koristi pri pomanjkanju mlijeka

u ena koje doje i pri menstrualnim tegobama.

K O M O RA

Stvara veliku toplinu poslije koje se brzo poprav

ljaju stanja greva; isto tako prikladan pri kalju i

astmi.

67


35/52

KOPRIVA

Pospjeuje izluivanje mokrane kiseline, isti krv,jaa bubre ge, dje luje protuupalno. Kop ri vi se pr ip is uje mno go do bro ga .

LIPOVI CVJETOVI

Tjeraju znoj; uinkovito se mogu upotrijebiti pri

prehladi, utauju e. Preporuivo je da se taj aj mi

jea sa sokom nar an e ili li mu na. Li po vi se cv je tovi

mogu popariti i zajedno s liem paprene metvice.

MAUHICA DIVLJA

Cisti krv; pospjeuje izmjenu tvari pri utici; upotrebljava se pri nekontroliranom mokrenju u krevet.Malo doziranje; ne ostaviti stajati, biljku samo prelitikipuom vodom. Taj je aj jako gorak i mora se zasladiti.

MATINJAK

Pospjeuje stvaranje mlijeka; ublaava greve;ja a elu dac, cr ij eva i ivan i su st av; dobar je pr ot iv

glavobolje i besanice; regulira menstruaciju.

M A U R A N

Upotrebljava se pri astmi i bronhitisu; pospjeuje

oslobaanje od sluzi pri bronhijalnom kataru.

68

NEVENOVI CVJETOVI

Taj aj isti krv; djeluje tonizirajue na krvne ile i

ima protuupalno djelovanje; pospjeuje tvorbu ui.

ODOLJEN (VALERIJANA)Protiv nervoze i laganih poremeaja sna, te grevi

tih boli u trbuhu i jaa probavne organe; protiv glavo

bolje. Preporuiva upotreba pri preosjetljivosti i u

irem smislu pri svakoj vrsti zgrenosti.

PAPRENA METVICA

Osvjeava, pospjeuje probavu, potie rad eluca i

crijeva; uinkovita protiv upala probavnih i ostalihtrbunih organa; protiv munine i vrtoglavice; upo

trebljiva pri prehladama.

PRESLICA POLJSKA

Jedno od najboljih sredstava za plua. Openito

jaa sl ab o tk iv o; ubl aa va gr mj eh ur a i bo l pri mok

renju; uinkovita pri upali bubrega i nekontroliranom

mokrenju u krevet. Visok sadraj silicijeve (kremene)

kiseline moe ak zaustaviti rast zloudnih gnojnih

ireva.

RUMARIN

Pomae pri sluzi u elucu, pomanjkanju teka, pro-

bavnim tegobama, bolima ivaca, te vrtoglavici i

iscrpljenosti uslijed prenaprezanja.

69


36/52

S U E Z

Djeluje umirujue; upotrebljava se pri sluzi u

pluima, bronhijalnom kataru, kalju i promuklosti.

IPAKUblaava boli i ima ljekovito djelovanje pri bole

stima mjehura i bubrega; aktivira eludac; blago odstranjuje prekomjernu kiselinu.

TRENJINE PETELJKE

Djeluju dezinficirajue i pospjeuju obilnije mok

renje. Veoma su dobre pri zatvoru mokranih kanala.

ELJEZARKA (VERBENA)

Prokuano sredstvo protiv glavobolje i stanja ope

slabosti. Poticajno sredstvo pri slabosti ivaca, umo

ru, depresiji; uinkovita i pri slabokrvnosti; dijelom

upotrebljiva pri besanici; u obliku aja lijei bolesti

je tre , sl ab os ti pr ob avn ih org an a.

Taj popis nije potpun, upute trebaju posluiti samokao uvod.

70

POST S LJEKOVITIM AJEVIMA

Budui da se biljni ajevi mnogo upotrebljavajukao medicinski napitci, spomenut u ovdje da post s

tim ajevima i/ili s vonim sokovima, uglavnom na

raninim ili limunovim sokom, znatno skrauje tijek

svake bolesti, ne samo u odraslih ve i u djece. Mnoga

djeca instinktivno pri bolestima odbijaju uzimati kru

tu hranu. Zabluda je to ne potivati.

Tijelo se uz post moe bre oporaviti. Prisilno uzi

manje krute hrane imalo bi suprotan uinak, prije svega pri pomanjkanju teka.

BADEMOVO MLIJEKO

3 velike lice badema

1 velika lica meda

1/4 l vode

Gore navedene sastojke staviti u mikser i dobro

obraditi. Nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito ili

krpu (moe gazu). Ostaci u cjedilu mogu se dalje upo

trijebiti u jelima od povra ili u poslasticama (vidi ku

glice "Njeno i slatko").

To se mlijeko moe jo obogatiti voem, kao to se

opisuje pri heljdinom mlijeku.

71


37/52

Za djecu mla u od 1(3 mjese ci i ljud e s pr ob av ni m

tekoama trebali bi se bademi 6-8 sati moiti. Oni

moenjem lagano proklijaju i tako dolazi do enzimske

reakcije koja pozitivno djeluje na probavu.

Za djecu od prve godine ivota moe se priprematii s pireom od badema (vidi u knjizi "Rohkost-die le-

bendige Nahrung" pod Bademovo mlijeko, 15. stra

na). Mlijeku se mogu isto tako dodati roga i vanilija

kao pri kremi od rogaa ili malo crne melase za kavu

od melase.

MLIJE KO OD BRAZ ILSK OG ORAH A '

oko 15 komada brazilskih oraha1 velika lica meda1/4 l vode

Pripravlja se kao bademovo mlijeko. To mlijeko

sadri meutim neto vie masnoe od bademovog i

zato je neto hranjivije.

ORAHOVO MLIJEKO (Od 1. godine ivota)

4 velike lice oraha

l velika lica meda

1/4 l vode

72

Pripravlja se kao b ade mov o mlijeko. Kakvoa jeoraha najbolja ako se oni oiste kratko prije upotrebeili nije prolo vie od 3 dana kako su izvaeni iz ljuske. To mlijeko ima blago gorkast okus. Pri probavnim tekoama trebali bi se orasi prethodno moitikao prije pripremanja bademovog mlijeka.

UMBIROVO MLIJEKO

1/4 l dumbirovog aja(naribani umbir kratko prokuhati u neto vode). Za djecu ne pripremati prejakiaj, za odrasle jai.

2 ajne liice pirea od bademaMoe se pripremiti i sa svjeim bademima.

Vrh ajne liice kurkume

1 velika lica meda

vrh no.a mljevene vanilije

Sastojke staviti u mikser i obraditi. Ako se upotrebljavaju svjei bademi protisnuti kroz sito ili kipu.

Moe se jo dodati i jedna banana.

MLIJEKO OD DATULJE

1/2 alice datulja oienih od kotica i

moenjem omekanih

73


38/52

1/2 l vode

l velika lica pirea od badema

Sve sastojke staviti u mikser i dobro izmijeati.

KOKOSOVO MLIJEKO (Od ca. 7. mjeseca)

1 alica svjee naribanog kokosovog

orahu

1/2velike lice meda

1/4 l tople vode (ca. 40C)

Gore navedene sastojke dobro obraditi u mikseru iprocijediti kroz sito ili krpu. To mlijeko ima odlianokus ako se pridoda i ananas.

Isto se tako moe upotrijebiti voe po elji, kao primlijeku od heljde.

Oprez: upotrijebi li se hladna voda, nee se rastopiti kokosov maslac i ostat e s vlaknastimtvarima u situ ili krpi.

HELJDINO MLIJEKO

3 velike lice heljdinih klica

1 velika lica meda

1/4 l vode

74

Heljdu oko 3 sata moi ti i ostaviti 12 do najvi e 24

sata da proklija.

Gore navedene sastojke staviti u mikser i usitniti ukau. Tako nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito.

To se mlijeko moe i oplemeniti sljedeim voem: bananom, papajom, mangom, avokadom, kakijem itd.

Doda li se voe, tada se moe u temeljnom receptu

neto smanjiti koliina meda. Voe se pridoda goto

vom mlijeku u mikseru. Za dijete mlae od 7 mjesecipreporuuje se upotrijebiti samo svjee preani sok

jedne jabuke.

Ako je mango osobito vlaknast, dodajmo ga sastoj

cima u mikseru prije njihovog mijeanja.Avoka da je dovoljn o veoma malo , na primjer jed na

puna ajna liica.

PENINO MLIJEKO

3 velike lice penice1 velika lica meda

1/4 l vode

Penicu moiti oko 8 sati i 1-1 1/2 dan ostaviti da

proklija.

Gornje sastojke dobro obraditi u mikseru i procije

diti kroz gusto sito ili krpu.

75


39/52

To se mlijeko moe, kao i heljdino mlijeko, pripremati dalje s raznim voem, a umjesto penice moe seupotrijebiti pirika, ra ili jeam.

KEFIR

2/vode

2-3 velike lice kefirove gljivice

(za vodeni kefir)

1/2 limuna ili narane ili suenog voa

1/4 alice meda

Kefir s voem, ali bez meda ostaviti 2-3 dana dafermentira, po mogunosti pri temperaturi od21-37 C. Poslije toga procijediti, tekuinu pomijeatis me do m i jo jed nom ostaviti stajati 2-3 dana u dob rozatvorenoj boci.

Poslije procjeivanja moe se kefir isprati i odmahopet postupak ponoviti da bi se dobio novi napitak.Kefirova se gljivica moe osim toga 1-2 tjedna uvati

u istoj vodi u hladnjaku.Taj napitak sadri poslije dvije fermentacije ug

ljinu kiselinu i moe se u hladnjaku odrati vie

dana. Tako on nudi idealnu alternativu kad djeca

poele piti gazirana pia. Kefir mogu pri dodavanjumeda jo i obojiti s nekoliko kapi ciklinog soka. Tada

izgleda posve osobito i oku privlano.

76

DJEJI BIRCHEROVI MUSLI

(Od ca. 10. mjeseca)

2 velike lice klica itarica (penice,

rai)

1 narana

1 banana

ljabuka

3 velike lice ribanih badema ili oraha

po elji posve malo vode

Naranu iscijediti, sok skupa s klicama itarica ibademima ili po elji orasima staviti u posudu mikse

ra i kratko izmijeati. Ako je potrebno dodati neto

vode, kako bi se smjesa mogla dobro izraditi i miisline budu pregusti. Smjesu staviti u zdjelu. Jabuku nari

bati Bircherovom trenicom i odmah umijeati u smje

su. Bananu narezati na krike ili je zgnjeiti viljukom

i pridodati muslima.

Moe se upotrijebiti i sueno voe. Voda i polovina

soka narane moe se nadomjestiti vodom u kojoj su

se moile klice itarica.

Taje koliina po pravilu dovoljna za 2-3 djece, ovi

sno o dobi.

77


40/52

AVOKADO - FETA (Od ca. 7. mjeseca)

1/2 avokada

1/2 narane, samo sok

eventualno neto meda

Sve gore navedene sastojke izmijeati u mikseru ili

jednos tavno zgnje it i vi li co m i na i ni ti pir e.

Od 2. godine ivota moe se dodati i voe narezanona sitne kockice.

KAICA ZA BEBE

1/ 2 banane

1/2 avokada

po elji malo meda

po elji malo bademovog pirea

Bananu i avokado zgnjeiti vilicom i dobro izmije

ati. To je za bebe brzo pripravljen i punovrijedanobrok. Kad su djeca vea, moe se dodati i neto meda

i bademovog pirea. Naa djeca to vole kao "meuo-

brok" ili kao ruak, nazivajui ga "Babyfood" ili

"Babyswuash" .

78

KAICA OD BANANE I JABUKE

(Od ca. 7. mjeseca)

l banana

ljabuka1 ajna liica sezamove kaice

{neprenog sezama)

Jabuku naribati Bircherovom trenicom, a bananu

zgnjeenu vilicom primijeati jabuci. Na kraju dodati

sezamov pire.

VONI KOKTEL (Od ca. 7. mjeseca)

1/4 papaje

1/4 jabuke

1/2 banane

Ove se navedene koliine mogu mijenjati ovisno oveliini ploda i gladi djeteta.

Papaju i bananu zgnjeiti vilicom, jabuku naribati Bir

cherovom trenicom i sve pomijeati. Kaica se moe

dakako prirediti i u mikseru.

79


41/52

RUBYNA VONA SALATA

80

KAA OD MANGA

81

1/2 narane1/2 banane

komadi papaje

Naranu iscijediti. Bananu i papaju narezati na tan

ke krike i oprezno pomijeati s naraninim sokom.

Po elji dodati neto mljevene vanilije.

Odm ah uraunajte jed nu porciju za sebe, jer je to

uistinu izvanredno ukusno.

KAICA OD KAKIJA (Od ca. 1 godine)

ca. 1/2 kakija

Kaki staviti u mikser i usitniti ga u kau. Po elji semoe dodati

1 ajna liica bademovog pirea i/ili neto

tekuine.Kaki sadri prilino mno go pektina. Z bog toga je

ta kaa gusta i pri obradi u mikseru postupati kao pri

prireivanju pudinga od borovnica.

Za puding od kakija ne mijeaju se u mikseru ni

kakvi drugi sastojci. Kaici od kakija moe se

meutim dodati jo i drugo voe, kao na primjer jabu

ka, banana, kivi, papaja itd.

on

1/2 manga (zrelog)

Mango oguliti i odvojiti od kotice. Meso mangas

Documents

Urs Hochstrasser - Zdrava dječja prehrana