403
OSNOVI EKONOMIJE Slobodan Barać Budimir Stakić

US - Osnovi ekonomije

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: US - Osnovi ekonomije

OSNOVI EKONOMIJE

Slobodan Barać

Budimir Stakić

MENADŽMENT

Ranko Lončarević

Page 2: US - Osnovi ekonomije

UNIVERZITET SINGIDUNUM

Prof. dr Slobodan BaraćProf. dr Budimir Stakić

OSNOVIEKONOMIJE

Beograd, 2007.

Page 3: US - Osnovi ekonomije

OSNOVI EKONOMIJE

Autori:Prof. dr Slobodan BaraćProf. dr Budimir Stakić

Recenzent:Prof. dr Ilija Rosić

Izdavač:UNIVERZITET SINGIDUNUMBeograd, Danijelova 29

Za izdavača:Prof. dr Milovan Stanišić

Tehnička obrada:Vladimir Stakić

Godina izdanja:2007.

Tiraž:600 primeraka

Štampa:“CICERO PRINT”, Beograd

ISBN 978-86-7912-010-6

Page 4: US - Osnovi ekonomije

S A D R Ž A J

Prvi deoOsnov ni poj mo vi u eko no mi ji1. Eko no mi ja kao nau ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

1.1. Nasta nak i raz voj eko no mi je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21.2. Eko no mi ja kao nau ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41.3. Teo rij ski prav ci u eko no mi ji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51.4. Savre me ne eko nom ske teo ri je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71.5. Eko no mi ja kao dru štve na nau ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111.6. Odnos eko no mi ja - dru ge dru štve ne nau ke . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

2. Osnov ni eko nom ski zako ni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142.1. Spe ci fi č no sti eko nom skih zako na . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142.2. Naj važniji eko nom ski zako ni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2.2.1. Zakon sra zmer ne ras po de le dru štve nog rada . . . . . . . . . . . 162.2.2. Zakon vred no sti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182.2.3. Zakon ponu de i tražnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192.2.4. Zakon ten den cij skog pada opšte pro fi t ne sto pe . . . . . . . . . 202.2.5. Zakon kon cen tra ci je i cen tra li za ci je kapi ta la . . . . . . . . . . . 21

3. Osnov ni prin ci pi eko no mi je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224. Pri vred ni sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

4.1. Defi ni sa nje pri vred nog siste ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284.2. Pri vred ni sistem kao nauč na disci pli na . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294.3. Osno ve pri vred nog siste ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324.4. Bit ne karak te ri sti ke pri vred nog siste ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354.5. Nosi o ci (subjek ti) pri vred nog siste ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364.6. Cilje vi pri vred nog siste ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364.7. Tipo vi pri vred nog siste ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384.8. Pri vred ni sistem i eko nom ska poli ti ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394.9. Obli ci pri sva ja nja mate ri jal nih doba ra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 404.10. Opšti ele men ti eko nom skog siste ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

4.10.1. Resur si . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424.10.2. Pri vred ni subjek ti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Page 5: US - Osnovi ekonomije

IV 4.10.3. Pri vred ne aktiv no sti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 464.10.4. Insti tu ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

5. Makro e ko nom ski agre ga ti i nji ho ve funk ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 485.1. Dru štve ni bru to pro iz vod (DBP) i nje go va struk tu ra . . . . . . . . . 495.2. Dru štve ni pro iz vod (DP) i nje go va struk tu ra . . . . . . . . . . . . . . . 51

5.2.1. Izvo ri for mi ra nja dru štve nog pro iz vo da (DP) . . . . . . . . . . 525.2.2. Nomi nal ni i real ni dru štve ni pro iz vod . . . . . . . . . . . . . . . . 535.2.3. Teku ći i poten ci jal ni dru štve ni pro iz vod . . . . . . . . . . . . . . 55

5.3. Naci o nal ni doho dak i nje go va struk tu ra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 555.3.1. Doma ći i ras po loživi naci o nal ni doho dak . . . . . . . . . . . . . 565.3.2. Meto de za izra ču na va nje naci o nal nog dohot ka . . . . . . . . . 57

6. Tržište i kon ku ren ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 586.1. Defi ni ci ja tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 586.2. Kla si fi ka ci ja i mor fo lo gi ja tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 596.3. Funk ci je tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

6.3.1. Infor ma tiv na funk ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 616.3.2. Alo ka tiv na funk ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 626.3.3. Selek tiv na funk ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 646.3.4. Distri bu tiv na funk ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

7. Tržišni subjek ti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 647.1. Pojam pri vred nog dru štva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 667.2. Bit na obe ležja pri vred nog dru štva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

8. Kon ku ren ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 698.1. Raz li či ti obli ci tržišne kon ku ren ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 698.2. Kon ku ren ci ja i pro iz vod nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 728.3. Kon ku ren ci ja kapi ta la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

9. Ponu da, tražnja i cene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 759.1. Ponu da robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 759.2. Potražnja robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 779.3. Tržište nov ca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 789.4. Tržište kapi ta la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 799.5. Tržište rad ne sna ge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

10. For mi ra nje cena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8310.1. Evo lu ci ja obli ka pro met ne vred no sti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8310.2. Kon tro la cena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

11. Država i nje na inter ven ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8611.1. Država kao poli tič ka orga ni za ci ja i mono po li sta sile . . . . . . . . 8611.2. Nein ter ven ci ja države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8711.3. Država bla go sta nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8711.4. Obli ci državne inter ven ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9011.5. Zašto država inter ve ni še? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

Page 6: US - Osnovi ekonomije

V12. Osnov ni ele men ti tržišne pri vre de . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10212.1. Pro iz vod nja i fak to ri pro iz vod nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

12.1.1. R a d . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10312.1.2. Sred stva za rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10312.1.3. Pred me ti rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

12.2. Eko nom ski kri te ri ju mi uspe šno sti pro iz vod nje . . . . . . . . . . . . 10512.2.1. Pro duk tiv nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10512.2.2. Eko no mič nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10512.2.3. Ren ta bil nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

12.3. Osta le zna čaj ni je odred ni ce tržišne pri vre de . . . . . . . . . . . . . . 10812.3.1. Upo treb na vred nost i vred nost robe . . . . . . . . . . . . . . . . 10812.3.2. Novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10812.3.3. Najam ni na . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10912.3.4. Kapi tal i pro fi t . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11012.3.5. Trgo vač ki kapi tal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11312.3.6. Zaj mov ni kapi tal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11412.3.7. Akcij ski kapi tal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11512.3.8. Zemlji šna ren ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11812.3.9. Pre ra spo de la naci o nal nog dohot ka . . . . . . . . . . . . . . . . . 11912.3.10. Pojam aku mu la ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11912.3.11. Dru štve na repro duk ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

KON TROL NA PITA NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121NAPO ME NE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123

Dru gi deoMakro e ko no mi ja1. Pred met izu ča va nja makro e ko no mi je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1262. Agre gat na ponu da i tražnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

2.1. Doma ćin stva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1292.2. Inve sti ci o na potro šnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

3. Kružni tok eko nom ske aktiv no sti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1314. Novac i mone tar ni sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

4.1. Nasta nak nov ca i teo ri je o nastan ku nov ca . . . . . . . . . . . . . . . . 1334.2. Zna čaj ni ja teo rij ska shva ta nja o nastan ku nov ca . . . . . . . . . . . 1344.3. Ulo ga nov ca u tržišnoj pri vre di . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1364.4. Funk ci je nov ca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

4.4.1. Novac kao mera vred no sti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1384.4.2. Novac kao pro met no sred stvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1404.4.3. Novac kao bla go (teza u ri sa nje nov ca) . . . . . . . . . . . . . . . 1404.4.4. Novac kao pla težno sred stvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1414.4.5. Svet ski novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

Page 7: US - Osnovi ekonomije

VI 4.5. Obli ci nov ca u pro me tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1434.5.1. Metal ni novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1434.5.2. Papir ni novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1434.5.3. Kre dit ni novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1444.5.4. Elek tron ski novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

4.6. Koli či na nov ca potreb nog u opti ca ju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1464.7. Kvan ti ta tiv na jed na či na nov ca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1484.8. Mone tar no – kre dit ni sistem i poli ti ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

4.8.1. Mone tar no kre dit ni sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1504.8.2. Mone tar no – kre dit na poli ti ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1504.8.3. Osnov ni mone tar ni agre ga ti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1514.8.4. Instru men ti mone tar no – kre dit ne poli ti ke . . . . . . . . . . . . 1534.8.5. Subjek ti mone tar no – kre dit ne poli ti ke . . . . . . . . . . . . . . 1554.8.6. Kre dit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

4.8.6.1. Pojam i oso bi ne kre di ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1554.8.6.2. Funk ci je kre di ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1574.8.6.3. Izvo ri kre di ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1584.8.6.4. Vrste kre di ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159

5. Agre gat na tražnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1606. Potro šnja u siste mu tržišne pri vre de . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162

6.1. Pojam i zna čaj potro šnje u tržišnoj pri vre di . . . . . . . . . . . . . . . 1626.2. Kori snost, potre be i vred nost robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164

6.2.1. Izmer lji vost kori sno sti robe u potro šnji . . . . . . . . . . . . . . 1656.3. Pro iz vod na i nepro iz vod na potro šnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1666.4. Lič na potro šnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

6.4.1. Fak to ri koji uti ču na obim i struk tu ru lič ne potro šnje . . . 1686.4.2. Funk ci je lič ne potro šnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1706.4.3. Lič na potro šnja i život ni stan dard . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171

6.5. Opšta potro šnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1726.5.1. Pojam i zna čaj opšte potro šnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1726.5.2. Fak to ri koji uti ču na obim i struk tu ru opšte potro šnje – deter mi nan te opšte potro šnje . . . . . . . . . . . . . 1746.5.3. Funk ci ja opšte potro šnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175

6.6. Odno si izme đu lič ne i opšte potro šnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1766.7. Lič na i opšta potro šnja u funk ci ji eko nom skog raz vo ja . . . . . . 177

7. Inve sti ci je i inve sti ci o na potro šnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1797.1. Aku mu la ci ja i inve sti ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1797.2. Pojam i zna čaj inve sti ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1817.3. Inve sti ci o na poli ti ka – zada ci i osnov na nače la . . . . . . . . . . . . 1837.4. Vrste inve sti ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1847.5. Struk tu ra inve sti ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

8. Izvo ri inve sti ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190

Page 8: US - Osnovi ekonomije

VII9. Efi ka snost inve sti ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19210. Tržišna rav no teža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19511. Tržišni mul ti pli ka tor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196KON TROL NA PITA NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197NAPO ME NE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

Tre ći deoMikro e ko no mi ja1. Tražnja i pona ša nje potro ša ča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

1.1. Odlu ke doma ćin sta va . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2021.2. Potro šač ke pre fe ren ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2041.3. Uti caj dohot ka na sup sti tu ci ju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2061.4. Ela stič nost tražnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207

2. Pro iz vod nja i tro ško vi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2092.1. Pona ša nje pri vred nih dru šta va . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2092.2. Pro iz vod nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210

3. Pro seč ni i mar gi nal ni pro iz vod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2114. Pro seč ni i mar gi nal ni tro ško vi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2135. Tržište pot pu ne kon ku ren ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

5.1. Poje di nač na ponu da . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2165.2. Tržišna ponu da . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2215.3. Ela stič nost ponu de . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

6. Tržišna rav no teža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2227. Sistem i poli ti ka cena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225

7.1. Pojam, zna čaj i funk ci je cena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2257.2. Vrste cena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2277.3. Način obra zo va nja cena u kapi ta li zmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2297.4. Utvr đi va nje cene košta nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2307.5. Kon tro la cena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2327.6. Infl a ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235

7.6.1. Raz li či ti pri stu pi u defi ni sa nju poj ma infl a ci je . . . . . . . . . 2357.6.2. Vrste infl a ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2367.6.3. Uzro ci infl a ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2387.6.4. Efek ti i posle di ce infl a ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2417.6.5. Uza jam ni odno si infl a ci je i neza po sle no sti . . . . . . . . . . . 242

8. Tržište fak to ra pro iz vod nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2458.1. Rad na sna ga i tržište rad ne sna ge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

8.1.1. Defi ni ci ja rada i rad ne sna ge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2458.1.2. Tržište rad ne sna ge i zapo sle nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2468.1.3. Par ti ci pa ci ja rad ni ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2478.1.4. Potražnja za rad nom sna gom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249

Page 9: US - Osnovi ekonomije

VIII 8.1.5. Ponu da rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2508.1.6. Tržišno odre đi va nje pla ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2508.1.7. Kolek tiv ni ugo vo ri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2528.1.8. Kolek tiv ni ugo vo ri i štrajk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253

8.2. Tržište kapi ta la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2548.2.1. Defi ni ci ja kapi ta la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2548.2.2 Real ni kapi tal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2558.2.3. Finan sij ski obli ci kapi ta la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255

8.2.3.1. Nov ča ni kre di ti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2558.2.3.2. Šted ni ulo zi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2578.2.3.3. Obve zni ce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2578.2.3.4. Akci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2598.2.3.5. Komer ci jal ni zapi si . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261

9. Pro iz vod na funk ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26110. Tržišne defor ma ci je i inter ven ci ja države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262

10.1. Decen tra li zo va no odlu či va nje kupa ca i pro da va ca na tržištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26310.2. Pri la go đa va nje pri vred nih subje ka ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26310.3. Tržišna neiz ve snost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26410.4. Admi ni stra tiv na inter ven ci ja države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264

KON TROL NA PITA NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265NAPO ME NE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266

Četvr ti deoOsno vi među na rod ne eko no mi je1. Među na rod na pode la rada – pojam i zna čaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2702. Osnov na pita nja svet skog tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272

2.1. Pojam svet skog tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2722.2. Naci o nal ni eko nom ski pro sto ri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2732.3. Zna čaj svet skog tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2742.4. Raz voj svet skog tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2742.5. For mi ra nje cene i ras po de la vred no sti na svet skom tržištu . . . . 275

3. Subjek ti u svet skoj pri vre di . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2773.1. Pojam i osnov na pode la subje ka ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2773.2. Pred u ze ća – mono po li i tran sna ci o nal ne kom pa ni je . . . . . . . . . 278

3.2.1. Pojam i pro ces nastan ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2783.2.2. Dimen zi ja veli či ne i sna ge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2823.2.3. Nači ni delo va nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285

3.3. Ban ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2903.4. Drža va . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294

Page 10: US - Osnovi ekonomije

IX4. Među na rod ne eko nom ske tran sak ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2994.1. Među na rod na migra ci ja rad ne sna ge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3004.2. Među na rod no kre ta nje kapi ta la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3014.3. Među na rod ni tran sfer teh no lo gi je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302

4.3.1. Zašti ta inte lek tu al ne svo ji ne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3085. Karak te ri sti ke spolj no tr go vin skog siste ma i poli ti ke u savre me nim uslo vi ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3096. Uti caj spolj ne trgo vi ne na doho dak, cene, zapo sle nost i plat ni bilans . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3127. Otvo re nost i položaj naci o nal ne pri vre de na svet skom tržištu . . . . . .3158. Agre gat na tražnja, izvoz i uvoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3179. Među na rod ne eko nom ske i osta le inte gra ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . 318

9.1. Svet ska trgo vin ska orga ni za ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3189.2. Među na rod na trgo vin ska komo ra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3229.3. Regi o nal ne i osta le eko nom ske inte gra ci je . . . . . . . . . . . . . . . . 324

9.3.1. Orga ni za ci ja za eko nom sku sarad nju i raz voj – OECD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3249.3.2. Evrop ska uni ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3279.3.3. Evrop sko udruženje slo bod ne trgo vi ne – EFTA (Euro pean Free Tra de Asso ci a tion) . . . . . . . . . . . . . . . . . 3359.3.4. Sever no-ame rič ka zona slo bod ne trgo vi ne – NAF TA . . . 3379.3.5. Zajed ni ca neza vi snih država – ZND . . . . . . . . . . . . . . . . 3379.3.6. Udruženje zema lja jugo i stoč ne Azi je – ASEAN . . . . . . . 3389.3.7. Spo ra zu mi o slo bod noj trgo vi ni izme đu zema lja JIE . . . . 339

10. Među na rod ne fi nan sij ske insti tu ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34210.1. Među na rod ni mone tar ni fond (MMF) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34310.2. Među na rod na ban ka za obno vu i raz voj (IBRD) . . . . . . . . . . 34410.3. Među na rod no udruženje za raz voj (IDA) . . . . . . . . . . . . . . . . 34510.4. Među na rod na fi nan sij ska kor po ra ci ja (IFC) . . . . . . . . . . . . . . 34610.5. Mul ti la te ral na agen ci ja za inve sti ci o ne garan ci je (MIGA) . . . . . . 34710.6. Regi o nal ne fi nan sij ske orga ni za ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347

11. Među na rod ni menadžment kva li te ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34811.1. Mesto i ulo ga Među na rod ne orga ni za ci je za stan dar di za ci ju – ISO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34811.2. Stan dar di za siste me menadžmen ta i odgo vor nost ruko vod stva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35011.3. Među na rod ni stan dar di za siste me menadžmen ta kva li te tom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35211.4. Prin ci pi siste ma menadžmen ta kva li te tom . . . . . . . . . . . . . . . 353

KON TROL NA PITA NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355NAPO ME NE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356

Page 11: US - Osnovi ekonomije

X Peti deoTran zi ci ja1. Tran zi ci ja u sve tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3582. Tran zi ci ja u eks-soci ja li stič kim zemlja ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360

2.1. Pojam, zna čaj i dome ti tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma . 3602.2. Cilje vi tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma . . . . . . . . . . . 363

2.2.1. Izgrad nja tržišne struk tu re pri vre de-osnov ni cilj tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma . . . . . . . . . . . . . 3642.2.2. Poje di nač ni cilje vi (pret po stav ke) tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3652.2.3. Nova ulo ga države u eks-soci ja li stič kim država ma . . . . . 365

3. Pri va ti za ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3693.1. Cilje vi i kori sti pri va ti za ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3693.2. Meto di (mode li) pri va ti za ci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3723.3. Libe ra li za ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374

4. Makro e ko nom ska sta bi li za ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3765. Svet ska ban ka – Oce na pro ce sa tran zi ci je u zemlja ma Cen tralne i Istoč ne Evro pe, Bal ti ka i ZND. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378

5.1. Rezul ta ti tran zi ci o ne pri vre de . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3785.1.1. Nagli pad pro iz vod nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3785.1.2. Pad u indu strij skom, rast u uslužnom sek to ru . . . . . . . . . 3795.1.3. Pri vat na pred u ze ća pre u ze la su državni sek tor . . . . . . . . . 3805.1.4. Pove ćan izvoz ka indu strij skim zemlja ma . . . . . . . . . . . . 3805.1.5. Direkt na ula ga nja važna za opo ra vak . . . . . . . . . . . . . . . 3815.1.6. Naglo uve ća nje siro ma štva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382

5.2. Uči ti od Kine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3835.3. Zada ci za buduć nost: pri va ti za ci ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3845.4. Pou ke koje se mogu izvu ći . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3855.5. Dobit ni ci i gubit ni ci disci pli no va nja i pod sti ca nja . . . . . . . . . . 3865.6. Uti caj poli tič kih siste ma na izbor eko nom skih refor mi . . . . . . 3865.7. Zaklju čak Svet ske ban ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387

KON TROL NA PITA NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387NAPO ME NE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388

L I T E R A T U R A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389

Page 12: US - Osnovi ekonomije

Prvi deo

Osnov ni poj mo vi u eko no mi ji

Page 13: US - Osnovi ekonomije

2

1. EKO NO MI JA KAO NAU KA

1.1. NASTA NAK I RAZ VOJ EKO NO MI JESama reč eko no mi ja poti če od grč ke reči oikos (gazdin stvo, kuća) i

nomos (pra vi lo, zakon, red). U antič koj Grč koj, dakle, zna či la je pra vi lo o vođe-nju doma ćin stva (gazdin stva).

Znat no kasni je, u sedam na e stom veku, da bi ista kao mer kan ti li stič ko shva ta nje ulo ge drža ve u eko no mi ji, fran cu ski eko no mi sta Antoan Mon kre tjen, dodao je atri but - poli tič ka. Sama reč poti če od sta ro grč ke reči polis (drža va, grad, dru štvo).

U peri o du od Mon kre tje na do poja ve Kar la Mark sa i nje go vog pro u ča va-nja eko no mi je kao nau ke, eko no mi ja je tuma če na kao pro ces stva ra nja i ras po-de le društve nog (mate ri jal nog) bogat stva. U tom smi slu sva ka sve sna aktiv-nost koja dopri no si stva ra nju mate ri jal nog bogat stva tuma če na je kao eko nom-ska aktiv nost.

Ško le eko nom ske misli raz li ko va le su se upra vo po tome šta se pod ra zu me-va pod poj mom mate ri jal nog bogat stva. Kod svih eko nom skih misli la ca, izve sno je, nije bilo nesla ga nja, da pona ša nje lju di koje dopri no si stva ra nju mate ri jal nog bogat stva, pred sta vlja nji ho vu eko nom sku aktiv nost. Otu da su se ljud ske aktiv no-sti i deli le na “pro duk tiv ne” i “nepro duk tiv ne”, apo stro fi ra ju ći pri tom da samo “pro duk tiv ne” delat no sti dopri no se stva ra nju mate ri jal nog bogat stva.

Poja vom Kar la Mark sa (1818 - 1883) u svet nauč ne eko nom ske misli poli tič ka eko no mi ja dobi ja nove dimen zi je jer mark si stič ka poli tič ka eko no mi-ja ana li zi ra dru štve ne odno se u sve četi ri obla sti, i to: pro iz vod nju, ras po de-lu, raz me nu i potro šnju koje posma tra u datom isto rij skom tre nut ku.

Iz izlo že ne defi ni ci je može se zaklju či ti da je Marks izme nio defi ni ci ju eko nom ske aktiv no sti (stva ra nje mate ri jal nog bla go sta nja) i dodao joj nove sfe re (ras po de lu, raz me nu, potro šnju) kao i isto rij sku i dru štve nu dimen zi ju.

Marks je eko nom ske zako ne, koji su karak te ri stič ni za sva ku fazu isto rij skog raz vo ja dru štva, vezi vao strikt no za dru štve ne odno se pro iz vod nje koji su karak te ri-stič ni za dati način pro iz vod nje. Nje go va defi ni ci ja pro is te kla je iz nje go ve kri tič ke

Page 14: US - Osnovi ekonomije

3ana li ze kapi ta li zma, jer teh nič ka stra na pro iz vod nje nije pred met izu ča va nja poli tič-ke eko no mi je (time se bave razne pri rod ne, teh nič ke i mate ma tič ke nau ke).

Poli tič ku eko no mi ju inte re su ju aktiv no sti lju di koje pro is ti ču iz objek tiv nih, nužnih, zako ni tih veza i odno sa u koje lju di stu pa ju i koji se udru žu ju da bi mogli da ostva re mate ri jal ne pro ce se pro iz vod nje, raz me ne, ras po de le i potro šnje.

Neo p hod no je pra vi ti raz li ku izme đu eko no mi je kao vešti ne i ono ga što bi tre ba lo da bude, što bi žele lo da bude (nor ma tiv na nau ka). Nauč ni, nemark si stič-ki prav ci su se uglav nom usred sre đi va li na ana li zu ono ga što jeste, ono ga što se deša va u real nom živo tu i, na osno vu toga, poku ša va li da pred vi đa ju šta će se doga đa ti u budu ćim vre me ni ma.

Eko no mi sti koji su na lini ji Mark so ve eko nom ske misli, pro ta go ni sti su ono ga što bi tre ba lo da se deša va u buduć no sti, naj bo lji su tuma či savre me ne teo-ri je dru štva sa sta no vi šta nekog novog “boljeg” budu ćeg dru štva.

Iz izlo že nog može se zaklju či ti da posto ji raz li ka izme đu eko no mi je, koju može mo defi ni sa ti kao vešti nu u stva ra nju odre đe nog, real nog, bogat stva (mate-ri jal nog dobra), i poli tič ke eko no mi je, koja pred sta vlja eko nom sku nau ku, kao dru štve nu nau ku.

Nemark si stič ki pri stup poli tič koj eko no mi ji bio je uglav nom usred sre đen na ono što jeste, što se real no doga đa, dok su mark si sti svo je uče nje usred sre đi va-li na ono što bi tre ba lo da bude, kri ti ku ju ći savre me no (nepra ved no) dru štvo.

Marks je eko no mi ju defi ni sao kao nau ku koja proučava nasta nak isto-rij ski spe ci fi čnog siste ma eko nom skih odno sa, nje go vo funk ci o ni sa nje i nje-go vo nepre kid no menja nje. Otu da se može vrlo lako uoči ti da Marks ne pra vi strikt nu gra ni cu izme đu eko no mi je i soci o lo gi je, jer se eko nom ski odno si ne mogu odvo ji ti od dru gih dru štve nih odno sa, pre sve ga od svo jin skih odno sa.

Engle ski eko no mi sti ima li su dru ga či ji pri stup shva ta nju pri ro de eko-nom ske aktiv no sti. Nji ho vo uče nje pola zi od Ada ma Smi ta (1723-1790), pre ko Leo nea Val ra sa (1834-1910) do Lio ne la Robin sa (1898 - 1984). Robins je ina če bio pro fe sor na Lon don skoj ško li eko no mi je i poli tič kih nau ka. U svom čuve nom “Ese ju o pri ro di i zna če nju eko nom ske nau ke” (iz 1932. godi ne) on je obja snio kon cept eko nom ske aktiv no sti koji je bio u pot pu no sti sadr žan u Val ra so voj teo ri-ji opšte pri vred ne rav no te že. Ovom kon cep tu se pri dru žio i Pol Samju el son obja-vlji va njem knji ge “Osno vi eko nom ske ana li ze” (1947).

Lio nel Robins je opo vr gao shva ta nje eko nom ske aktiv no sti kao poseb ne ljud ske delat no sti koja dopri no si stva ra nju mate ri jal nog bla go sta nja u jed nom dru štvu. Pre ma nje go vom shva ta nju ključ ni poj mo vi su oskud nost i izbor.

Po Val ra so vom shva ta nju dru štve no bogat stvo pred sta vlja skup svih stva ri mate ri jal nih i nema te ri jal nih koje su oskud ne, odno sno koje su kori sne lju di ma, na jed noj stra ni i koje su ras po lo ži ve u ogra ni če nim koli či na ma, sa dru ge stra ne. Tri su

Page 15: US - Osnovi ekonomije

4 bit ne oso bi ne koje čine dru štve no bogat stvo: pod lo žno je pri sva ja nju; mogu da se raz me nju ju; može da se stva ra i uve ća va putem indu strij ske pro iz vod nje.

Robins sma tra da posto je četi ri uslo va neo p hod na za odre đe ne eko nom ske aktiv no sti, od kojih se dva odno se na cilje ve a dva na sred stva koji ma se ti cilje vi mogu posti ći:

1) mora da posto ji više cilje va;2) da se ovi cilje vi mogu ran gi ra ti po zna če nju i hit no sti, zatim3) da sred stva za nji ho vo ostva ri va nje mora ju biti ogra ni če na i4) da ona ima ju više alter na tiv nih upo tre ba.Da bi se neka aktiv nost sma tra la eko nom skom, svi napred nave de ni uslo vi

mora ju biti ispu nje ni.Sva ljud ska aktiv nost uklju ču je u upo tre bu nekih od resur sa: mate ri jal na

sred stva, ljud sku spo sob nost i vre me. Sto ga se sva ka ona ljud ska aktiv nost eko-nom ska uko li ko vrši alo ka ci ju ras po lo ži vih resur sa na osno vu sop stve ne pro ce ne kori sti i tro ško va koje sva ka od datih alter na ti va može da dopri ne se.

Pre ma nekim shva ta nji ma, eko no mi ja nas uči jed nim poseb nim pogle dom na svet u kojem živi mo. Jed no je izve sno i nespor no kod veći ne eko nom skih teo-re ti ča ra a to je pita nje izbo ra, kao ključ nog ele men ta eko no mi je i vrlo je bli sko pro ble mi ma sa koji ma se susre će mo u sva ko dnev nom živo tu bira ju ći jed nu od više ras po lo ži vih moguć no sti.

1.2. EKO NO MI JA KAO NAU KAKao i mno ge dru ge nauč ne disci pli ne i eko nom ska nauč na misao raz vi ja la

se, naj pre, u okvi ru fi lo zo fi je. Pozna ti antič ki fi lo zo fi Kse no fon, Pla ton i Ari sto-tel posta vi li su neka suštin ska pita nja u vezi sa eko nom skim feno me ni ma i na neka od njih su poku ša li da daju odgo vo re. I sam Ari sto tel je raz li ko vao bavlje-nje lju di eko nom skim aktiv no sti ma radi zado vo lje nja odre đe nih potre ba od aktiv-no sti koje su usme re ne u cilju zgr ta nja nov ca - tzv. hre ma sti ti ka. On se pitao (ali nije mogao da nađe odgo vor) šta je to što odre đu je vred nost raz li či te robe i koje je zajed nič ko svoj stvo koje sva ka roba sadr ži u sebi i isto vre me no omo gu ću je kvan ti ta tiv no i kva li ta tiv no upo re đi va nje i među sob nu raz me nu.

Počet ci eko nom ske nauč ne misli vezu ju se za poče tak XVII veka, kada se (poli tič ka) eko no mi ja kao nauč na disci pli na odvo ji la od fi lo zo fi je.

U istin ski pra vu nauč nu disci pli nu (poli tič ka) eko no mi ja raz vi la se tek u XVIII veku. To zna či da je eko no mi ja rela tiv no mla da nauč na disci pli na. Bilo je neo p hod no da se naj pre stek nu odre đe ni isto rij ski uslo vi za raz u me va nje eko no mi-je - da se dostig ne odre đen ste pen raz vi je no sti trži šnih odno sa. Ti odno si su zatra-ži li (eko nom sko) nauč no obja šnje nje na odre đe na pita nja: kako ostva ri ti naj ve ći

Page 16: US - Osnovi ekonomije

5pro fi t; kako drža va svo jim mera ma može da uti če na efi ka snost eko nom skih toko-va; koja je ulo ga nov ca u tome; kako regu li sa ti ponu du i tra žnju robe u zemlji, itd. Sve je to bio pred met izu ča va nja prvih teo re ti ča ra eko nom ske misli.

1.3. TEO RIJ SKI PRAV CI U EKO NO MI JIPre ma nauč nom tuma če nju eko nom ske misli, posto je odre đe ni teo rij ski

prav ci, koji se mogu odre di ti pre ma nji ho vom uče nju, tj. uče nju glav nih pro ta go-ni sta, a to su:

– mer kan ti li zam;– fi zi o krat ska ško la;– kla sič na (bri tan ska) poli tič ka eko no mi ja;– neo kla sič na poli tič ka eko no mi ja;– eko no mi ja bla go sta nja;– kej nsi jan ska eko no mi ja;– mark si stič ka poli tič ka eko no mi ja; i– savre me ni pri stup eko nom skoj nau ci.Mer kan ti li sti su prvi teo re ti ča ri eko nom ske misli. Mer kan ti li sti (eko-

nom ski pra vac koji je tra jao oko 200 godi na) su u cen tar svog eko nom skog uče-nja sta vlja li trgo vi nu (mer ca tu ra - trgo vi na), jer se putem raz me ne - trgo vi ne (sa što većim bro jem pod ruč ja i zema lja) dola zi do nov ca, a novac je, pre ma nji ho vom shva ta nju, naj ve će bogat stvo.

Uz mer kan ti li ste posto ja la je i fi zi o krat ska ško la, koja je, za raz li ku od mer kan ti li sta, ana li zi ra la poljo pri vred nu pro iz vod nju. Nji ho vo uče nje dove lo je do sazna nja da se jedi no u poljo pri vre di stva ra nova vred nost. U širem smi slu, nji ho vo uče nje se bazi ra lo na pro iz vod nji gde se stva ra nova vred nost, a ne u trgo-vi ni gde se rezul ta ti pro iz vod nje (gde spa da i poljo pri vre da) samo raz me nju ju. Svo je uče nje fi zi o kra ti su vezi va li za poljo pri vred nu pro iz vod nju što je logič no jer u to vre me indu strij ska pro iz vod nja još nije bila raz vi je na.

Izme đu uče nja mer kan ti li sta i fi zi o kra ta posto ja la je još jed na bit na raz li ka, koja se sasto ja la u (ne)inter ven ci ji drža ve. Nai me, dok su se mer kan ti li sti zala-ga li za inter ven ci ju drža ve u cilju sti mu li sa nja izvo za i desti mu li sa nja uvo za, fi zi o kra te su sma tra le da drža va ne tre ba da se meša u pri vre du i da “stva ri tre ba pusti ti da idu svo jim tokom” (lais sez fai re- lais sez pas se). Otu da se fi zi o kra ti još nazi va ju i - lese fe ri sti.

Viljem Peti, Adam Smit i David Rikar do su glav ni pred stav ni ci - teo re ti ča ri kla sič ne bri tan ske poli tič ke eko no mi je. Eko nom ski libe ra li zam je u osno vi nji ho vog uče nja. Pre ma nji ho vom uče nju osnov na pra vi la kapi ta li stič ke pri vre-de su: libe ra li zam, teo ri ja kom pa ra tiv nih tro ško va i teo ri ja rad ne vred no sti.

Page 17: US - Osnovi ekonomije

6 Bri tan ski teo re ti čar Adam Smit, čije je naj zna čaj ni je delo “Pri ro da i uzro ci bogat stva naro da” (štam pa no 1776. godi ne), sma tra da je eko nom ska orga ni za-ci ja u veli koj meri pred o dre đe na pri rod nim pra vom. U osno vi nje go vog uče nja je posto ja nje slo bod nog trži šta tj. slo bod ne kon ku ren ci je, koje Smit opi su je kao naj bo lji meha ni zam za funk ci o ni sa nje svih pri vred nih aktiv no sti, jer to vodi naj-bo ljoj alo ka ci ji resur sa. Iz toga uče nja pro is ti če da inter ven ci ja drža ve u pri vred-ni život zemlje nije potreb na, jer ulo ga drža ve se svo di samo na: obez be đi va nje sigur no sti, pra ved no sti i odre đe nih jav nih poslo va.

U svom naj zna čaj ni jem delu “Prin ci pi poli tič ke eko no mi je i opo re zi va nja” (iz 1817. godi ne) David Rikar do raz vi ja svo ju čuve nu teo ri ju rad ne vred-no sti, odno sno teo ri ju ren te i teo ri ju kom pa ra tiv nih tro ško va. Ova teo ri ja pola zi od toga da rad ulo žen u pro iz vod nju raz li či tih roba odre đu je nji ho vu vred-nost. Rad ni ci, kapi ta li sti i zemljo po sed ni ci, dobi ja ju najam ni nu, pro fi t i ren tu kao rezul tat svog mesta u pro ce su pro iz vod nje, pa se sto ga on može sma tra ti i ute me lji va čem teo ri je ras po de le. Na toj teo ri ji Marks kasni je zasni va svo ju teo ri-ju o eks plo a ta ci ji u kapi ta li stič koj pri vre di.

Teo re ti ča ri neo kla sič ne eko no mi je bazi ra ju svo je uče nju na mar gi na li stič-kim eko no mi sti ma XIX veka.

Kon cept mar gi nal ne kori sno sti i mar gi nal ne pro duk tiv no sti u ana li zi cena robe i uslu ga i fak to ra pro iz vod nje na kon ku rent skim trži šti ma. Glav ni pro ta go ni sta ove teo ri je je Leon Val ras koji pola zi od per fekt ne kon ku ren ci je, kao osnov ne tač ke na kojoj se bazi ra uče nje teo re ti ča ra neo kla sič ne eko no mi je.

Sna ga ponu de i tra žnje, pre ma Alfre du Mar ša lu (“Prin ci pi eko no mi je”, 1890.) dovo di do for mi ra nja rav no te žnih cena, koja u osno vi je razu mlji va kada se ima u vidu nji hov pri stup alo ka ci je resur sa, ali u uslo vi ma - sta tič no sti eko no mi je. Glav ni nedo sta tak u nje go vom uče nju je u tome što je nje gov pri stup izu ča va nja eko no mi je samo na - mikro e ko no mi ji.

Eko no mi ja bla go sta nja pre po ru ču je vođe nje eko nom ske poli ti ke kako bi se došlo do naj po želj ni jeg (bla go)sta nja u dru štvu. Glav ni pro ta go ni sta ovog prav ca je ita li jan ski eko no mi sta Vil fre do Pare to. Drža va, pre ma ovim uče nji ma, u cilju stva ra nja bla go sta nja, tre ba da pro mo vi še obra zo va nje, zdrav stve ne uslu-ge i sta no va nje po naj ni žim mogu ćim cena ma (ili bes plat no). Ovo prven stve no uklju ču je sta ra lica, nemoć ne i decu, kao i hen di ke pi ra ne i neza po sle ne.

Naj kra će reče no, drža va tre ba da vodi raču na o odno si ma koji posto je izme-đu bla go sta nja dru štva kao celi ne i bla go sta nja poje din ca.

Džon M. Kejns, bazi ra svo je uče nje na makro e ko nom skoj ana li zi, odno sno pona ša nju eko nom skih poka za te lja na agre gat nom nivou. Tu se, pre sve ga, misli na uti caj ukup nih tro ško va na stva ra nje dohot ka ili uti caj inve sti-ci ja na nivo sve u kup ne eko nom ske aktiv no sti u jed noj drža vi.

Page 18: US - Osnovi ekonomije

7Tri su osnov na pita nja koja ana li zi ra ju pri pad ni ci kej nsi jan skog pri stu-pa izu ča va nju eko nom skih zbi va nja: sta bil nost trži šnog siste ma i posti za nje pune zapo sle no sti; ulo ga nov ca u odno snom siste mu; dugo roč na dina mi ka trži šne eko no mi je.

Naj ve ći dopri nos u kre i ra nju agre gat nog mode la opšte rav no te že i obja-šnje nju zašto kapi ta li stič ka pri vre da ne dosti že nivo pune zapo sle no sti Kejns je dao u svom čuve nom delu “Opšta teo ri ja zapo sle no sti, kama te i nov-ca” (1936. god.). Svo jim delom on je pod sta kao pra vu revo lu ci ju u odno su pre ma ulo zi drža ve u pri vre di, pola ze ći od ide je da mone tar ne i poli tič ke vla sti tre ba da uti ču na tra žnju kao agre gat nu veli či nu. Pre ma nje go vom shva ta nju ste pen zapo sle no sti zavi si od ukup nog nivoa inve sti ci ja u pri vre di a ne od nivoa real nih najam ni na. Time je pod sta kao veli ki broj mode la makro e-ko nom skih mode la u eko no mi ji.

Na osno vu nje go vog uče nja došlo je do pozna tog nju dila (New Deal, uve-de nog 9. mar ta 1933. god.) putem kojeg je drža va (SAD) dove la do sma nje nja neza po sle no sti čime je pokre nut izla zak iz eko nom ske kri ze tri de se tih godi na XX veka. Kejns je bit no dopri neo stva ra nju Među na rod nog mone tar nog fon da kao insti tu ci je koja bi uti ca la na mone tar na kre ta nja u svet skoj pri vre di.

Pod uti ca jem Kej nsa, posle čuve ne eko nom ske kri ze iz XX veka, u kapi ta-li stič kim pri vre da ma mogu će su samo manje ili veće rece si je, zahva lju ju ći mera-ma koje drža va pred u zi ma na polju makro e ko nom ske poli ti ke.

Uče nje Kar la Mark sa dalo je kru pan pečat eko nom skoj misli po kojoj se i sam pra vac nazi va mark si stič ka poli tič ka eko no mi ja.

Mark si stič ka teo ri ja se nado ve zu je na Rikar do vu teo ri ju rad ne vred no-sti. Celo kup no svo je uče nje o kapi ta li stič koj pri vre di bazi ra na toj teo ri ji tako što ju je dalje raz vi jao i obja šnja vao, sta vlja ju ći u prvi plan eks plo a ta ci ju rad ne sna ge. Zbog toga on vidi nužnost pro me na u prav cu eko nom ski pra ved ni jeg dru-štva. Mark si stič ka teo ri ja je pra vi pri mer nor ma ti vi stič kog pri stu pa eko nom skim feno me ni ma koji se ana li zi ra ju sa sta no vi šta ono ga što bi bilo poželj no u odno su na posto je će sta nje.

Mark si stič ki model ana li ze karak te ri sti čan je po nje go vom inter di sci pli nar-nom pri stu pu eko nom skih poja va za raz li ku od tzv. čistih eko nom skih teo re ti ča-ra neo kla sič nog prav ca.

1.4. SAVRE ME NE EKO NOM SKE TEO RI JEOsno vu savre me ne eko nom ske nau ke čine dva prav ca. Jedan pred sta vlja-

ju eko no mi sti koji su sled be ni ci Ada ma Smi ta i koji se zala žu za slo bod no trži šte

Page 19: US - Osnovi ekonomije

8 uz mini mal nu ulo gu drža ve u pri vre di. Taj pra vac obe le ža va se kao neo kla sič na eko nom ska nau ka. I dru gi pra vac koga čine neo kej nsi jan ci, koji nasta vlja ju tra-di ci ju J. M. Kej nsa i nje go vog uče nja o zva nič noj ulo zi drža ve u pri vre di. Pri tome tre ba nagla si ti da se za raz li ku od svog uči te lja i pret hod ni ka neo kej nsi jan-ci zala žu za zna čaj nu ulo gu drža ve u reša va nju kako neza po sle no sti, tako i infl a ci je. Za raz li ku od toga Kejns je neza po sle nost tre ti rao kao mno go veći pro blem od infl a ci je i nije pri da vao toli ki zna čaj posle di ca ma pove ća nja agre-gat ne tra žnje na kre ta nje opšteg nivoa cena. Među naj zna čaj ni je pred stav ni ke neo kej nsi ja ni zma spa da ju Dž. Robin som i N. Kal dor.

Izme đu ova dva prav ca nastao je niz dru gih eko nom skih teo ri ja i ško la koje su poku ša va le, i danas poku ša va ju da ispra ve odre đe ne nedo re če no sti i nedo sled no sti i dogra de pome nu te prav ce, pa i da ih među sob no pove žu. Tako se 60-ih godi na XX veka poja vlju je eko nom ski pra vac pod nazi vom veli ka sin te za, čiji je pred vod nik nobe lo vac P. Samju el son, koji je poku šao da pomi ri i pove že kej nsi jan sku makro e ko nom sku teo ri ju i neo kla sič nu mar-ša li jan sku mikro e ko nom sku ana li zu. Sušti na eko nom ske nau ke po Samju el so-nu saži ma se u odgo vo re na tri ključ na pita nja eko no mi je: šta, kako i za koga pro iz vo di ti? Uz uva ža va nje odre đe ne ulo ge drža ve i nje ne eko nom ske poli ti ke, osnov ni zada tak eko nom ske nau ke jeste u pro na la že nju pra vog izbo ra izme đu raz li či tih moguć no sti i vari jan ti pro iz vod nje i ras po de le u uslo vi ma ogra ni če nih fak to ra pro iz vod nje. Zapra vo, ova “veli ka sin te za” poku ša va da pri bli ži Kej nso vo shva ta nje shva ta nju neo kla si ča ra, šire ći kla sič-nu eko nom sku ana li zu na teo ri ju pri vred nog rasta, među na rod ne eko nom ske odno se, teo ri ju bla go sta nja, teo ri ju nesa vr še ne kon ku ren ci je, teo ri ju pri vred-nih ciklu sa i sl.

Kra jem XIX i počet kom XX veka u SAD kao domi nan tan pra vac eko nom-ske misli poja vlju je se Ame rič ka insti tu ci o nal na ško la, čiji je osni vač Tor sten Veblen, ame rič ki eko no mi sta i soci o log. Ova ško la pola zi od shva ta nja da su sva uop šta va nja u eko nom skoj nau ci rela tiv na, pa pre ma tome i sva ki eko nom ski zakon važi samo u odre đe nim uslo vi ma i u okvi ru datih insti tu ci ja. Za insti-tu ci o na li ste eko nom ski sistem je kul tur ni sistem, koji svo ja funk ci o nal na i kul-tur na svoj stva menja tokom vre me na. Smi sao eko nom skog uče nja je u ana li zi insti tu ta, pod koji ma oni pod ra zu me va ju prav no uspo sta vlje ne usta no ve u dru štvu. Takav jedan insti tut je npr. insti tut pri vat ne svo ji ne.

Među zna čaj ni jim prav ci ma savre me ne eko nom ske misli tre ba pome nu ti i neo ri kar di jan sku ško lu, koja je od samog počet ka bila pod sna žnim uti ca jem Joze fa Aloj za Šum pe te ra, ame rič kog eko no mi ste austrij skog pore kla, koji se sma trao jed nim od naj bo ljih pozna va la ca Mark so ve eko nom ske teo ri je među

Page 20: US - Osnovi ekonomije

9nemark si stič kim eko no mi sti ma. Neo ri kar di jan ci svo jim uče njem zago va ra ju povra tak kla sič nim uzo ri ma i postu la ti ma eko nom ske ana li ze.

Tri de se tih godi na XX veka u eko nom skoj misli raz vi ja se Teo ri ja iga-ra, čiji su osni va či J. Noj man i O. Mor gen sten. Sušti na ovog teo rij skog prav-ca u eko no mi ji je da se subjek ti na trži štu pona ša ju isto kao uče sni ci u nekog igri, čiji rezul tat zavi si od nji ho vog pona ša nja u igri, ali i od pona ša nja osta lih uče sni ka u pri vre di. Ustva ri, sva ki od uče sni ka u pri vred noj igri nasto ji da mak si mal no uve ća svoj udeo u ukup nom dohot ku i to na račun sma nje nja dela svo jih pro tiv ni ka.

U dru goj polo vi ni XX veka gra đan ska eko nom ska misao sve više se okre-će ana li zi siste ma i mera mone tar ne i fi skal ne poli ti ke. Tako se 70-ih godi na XX veka javlja teo rij ski pra vac u eko no mi ji poznat pod ime nom mone ta ri-zam, čiji je tvo rac Mil ton Frid man. Osno va uče nja ovog prav ca leži u shva ta-nju da pore me ća ji u mone tar nom siste mu pri vre de pred sta vlja ju osnov ne uzro ke pri vred ne nesta bil no sti. Pri tome, mone ta ri sti pola ze od nepo sred-ne veze izme đu infl a ci je i neza po sle no sti kao naj zna čaj ni jih pro ble ma savre-me nog pri vred nog živo ta, tra že ći reše nja u mone tar noj sfe ri: da bi se suzbi la infl a ci ja, mone tar na vlast (cen tral na ban ka) u sva koj zemlji ne sme pove ća va ti koli či nu nov ca u opti ca ju pre ko nivoa pri rod ne sto pe rasta mone tar ne mase, koja izno si 3% godi šnje, a ponu du i potra žnju na trži štu nov ca i kapi ta la tre ba regu li sa ti visi nom kamat ne sto pe. Dodu še, sam Frid man tvr di da će takva poli ti ka u počet ku iza zva ti nagli porast neza po sle no sti, ali da će vre me nom, kad se sistem pri la go di novim uslo vi ma pri vre đi va nja, nivo neza po sle no sti pasti na svo ju pri rod nu meru, koja je znat no ispod posto je će sto pe neza po sle-no sti. Tre ba ista ći da su ovu eko nom sku dok tri nu, kao osno vu svo je anti in fl a ci-o ne poli ti ke, pri hva ti le sve moder ne raz vi je ne kapi ta li stič ke zemlje, a poseb no je teme lji to spro vo đe na u SAD i Veli koj Bri ta ni ji.

Iz mone ta ri stič ke ško le izdvo jio se jedan eko nom ski pra vac na čelu sa Rober tom Luka som, Nil Vala som i Toma som Sar đen tom u ško lu raci o nal nih oče ki va nja. Sušti na uče nja ove ško le leži u shva ta nju da su pri vred ni subjek ti raci o nal ni, da mogu da uspe šno pro ce nju ju budu ća eko nom ska kre ta nja i nji ma da pri la go đa va ju svo ju delat nost, jer ras po la žu svim potreb nim infor ma ci ja ma. Ovo shva ta nje pono vo oži vlja va tezu da je trži šte stvar no u moguć no sti da pot-pu no ujed na či i urav no te ži ponu du i potra žnju. Zato ga često obe le ža va ju u eko-nom skoj nau ci kao neo kla sič nu makro e ko no mi ju.

Kra jem sedam de se tih godi na XX veka iz ško le mone ta ri zma raz vi ja se novi eko nom ski pra vac poznat pod ime nom eko no mi ja ponu de, na čelu sa Mar ti nom Feld štaj nom, kao i mno go radi kal ni jim pred stav ni kom Artu rom

Page 21: US - Osnovi ekonomije

10 Lefe rom. U sušti ni ovu ško lu karak te ri še povra tak libe ra li zmu u teo ri ji ponu-de. Nje ni pred stav ni ci poku ša va ju da poka žu i doka žu svu pogre šnost kej nsi-jan skih mera i inter ven ci o ni zma u pri vre di, nagla ša va ju ći da one sla be pod sti-ca je pri vred noj aktiv no sti, mno go pove ća va ju rizik poslo va nja, šte te pri vat noj ini ci ja ti vi i pri vat nim insti tu ci ja ma, koče pri vred ni napre dak i jako uti ču na opa da nje kon ku rent ske spo sob no sti pri vred nih subje ka ta. Zato se Feld štajn sna žno zala že za “dere gu la ci ju” u pri vre di, za refor mu pore skog siste ma u korist boga tih kako bi se pove ća la nji ho va sklo nost ka šted nji, za sma nje nje soci jal nih bene fi ci ja, za kva li tet no struč no ospo so blja va nje pred u zet ni ka i sl. Feld štaj no ve pre po ru ke, uz već pri sut nu eks pan zi ju voj nih izda ta ka koji se fi nan si ra ju budžet skim defi ci tom posta le su osno va ame rič ke eko no mi je za vre-me R. Rega na.

Tre ba pod se ti ti da su se i u peri o du tra ja nja soci ja li zma javi le dve ško le eko nom ske misli koje su bile domi nant ne u soci ja li stič kim zemlja ma: gene tič ka ško la i tele o lo ška ško la. Prva je zastu pa la ide ju o objek tiv-nom delo va nju eko nom skih zako na i u soci ja li stič koj pri vre di, uklju ču ju-ći i delo va nje zako na vred no sti. Nasu prot tome, tele o lo ška ško la pre ki da eko nom sku tra di ci ju sa delo va njem eko nom skih zako na u trži šno-rob-noj pri vre di. Zago va ra la je for mi ra nje isklju či vo plan ske pri vre de, sa cen tra li stič kim i diri go va nim plan skim pro por ci ja ma i poka za te lji ma. Narav no, prak tič na isku stva su poka za la pot pu nu neo prav da nost i pogre-šnost ide ja tele o lo ške ško le.

Inte re sant no je napo me nu ti da se 60-tih godi na XX veka raz vi la radi kal-na eko nom ska misao, koja svo ju inspi ra ci ju nala zi u Mark so vom eko nom skom uče nju. Još je inte re sant ni je da je ta misao naj ra zvi je ni ja u SAD, eko nom ski i poli tič ki naj moć ni joj zemlji sve ta. Osni vač i naj zna čaj ni ji pred stav nik radi kal ne eko nom ske misli je Pol Svi zi. Ovaj eko nom ski pra vac odba cu je tra di ci o nal ne gra đan ske eko nom ske teo ri je i svo je uče nje teme lji na kri ti ci kapi ta li stič kog nači na pro iz vod nje. Na taj način se poku ša va obja sni ti kri za svet skog kapi ta li-zma, nala ze ći reše nje jedi no u soci ja li stič koj alter na ti vi.

Na kra ju tre ba ista ći da razno li kost o “bogat stvu” eko nom skih pro ble ma s koji ma se suo ča va neko dru štvo, zemlja ili celi svet stal no name ću potre bu pre i spi ti va nja teo rij skih postav ki eko nom skog raz vo ja. Zato i ne čudi poja va veli kog bro ja teo rij skih pra va ca u eko no mi ji. Pri tome, uoč lji vo je da se savre-me ni eko nom ski prav ci mno go manje inte re su ju za pro ble me vred no sti, a mno-go više pažnje usme ra va ju teo ri ji nov ca i kapi ta la, teo ri ji trži šta rad ne sna ge i zapo sle no sti, teo ri ji ras po de le, teo ri ji infl a ci je i sl. U tu svr hu u zapad noj eko nom skoj teo ri ji sve više se kori ste mate ma tič ke i sta ti stič ke meto de u eko nom skoj ana li zi.

Page 22: US - Osnovi ekonomije

111.5. EKO NO MI JA KAO DRU ŠTVE NA NAU KAZašto se eko no mi ja ubra ja u dru štve ne nau ke? Odgo vor može da bude u

naj kra ćem - zato što istra žu je eko nom ske odno se izme đu lju di koji nasta ju u okvi ru eko nom skih aktiv no sti u okvi ru pro iz vod nje i ras po de le i pro u ča va zavi-snost tih odno sa od uza jam nog delo va nja čove ka i pri ro de unu tar pro ce sa rada. Ulo ga eko no mi je je da otkri je objek tiv ne eko nom ske zako ne koji vla da ju ovim dru štve nim odno si ma na odre đe nom ste pe nu raz vo ja pro iz vod nih sna ga u odre-đe nom isto rij skom tre nut ku.

Pozna to nam je da se u pri ro di ne nala ze slo bod na mate ri jal na dobra koja su neo p hod na za zado vo lja va nje sva ko dnev nih potre ba lju di. Otu da je nemi-nov no orga ni zo va nje poseb nih aktiv no sti radi nji ho vog stva ra nja. Ovaj pro ces se odvi ja uz pomoć eko no mi je koja se defi ni še kao nau ka o zako ni ma koji vla da ju u pro iz vod nji i ras po de li mate ri jal nih doba ra radi zado vo lja va nja ljud skih potre ba.

Pod zado vo lja va njem ljud skih potre ba pod ra zu me va ju se, pre sve ga, osnov-ne ljud ske potre be - hra na, ode ća, sta no va nje. Raz vo jem dru štva broj ljud skih potre ba se nepre kid no uve ća va - higi jen ska sred stva, teh nič ki apa ra ti, kul tur ne potre be, itd. Sve dalje potre be mogu se uslov no pod ve sti pod nazi vom - luk su-zne potre be (jer bez njih se može žive ti - TV-apa ra ti, dnev na štam pa, auto mo bi li, kozme tič ki pre pa ra ti, pozo ri šte, itd.).

Tro še nje stvo re nih mate ri jal nih doba ra koji ma se zado vo lja va ju ljud ske potre be dovo di do novog ciklu sa pro iz vod ne aktiv no sti i tako se nepre kid no odvi ja kru žni tok od pro iz vod nje pre ko ras po de le do potro šnje, koja pono vo pokre će pro iz vod nju.

Rezul ta ti pro iz vod nje nazi va ju se pro iz vo di ma, a kada su ti pro iz vo di name nje ni trži štu onda se oni nazi va ju jed nim ime nom - roba. Ako se neki pro-iz vod ne izno si na trži šte on osta je mate ri jal no dobro za zado vo lje nje odre đe nih ljud skih potre ba ali se ne sma tra robom.

U pro iz vod nji se stva ra ju, u osno vi, dve vrste doba ra - potro šna i pro iz-vod na dobra.

Potro šnim dobri ma se sma tra ju mate ri jal na dobra koja slu že, uglav nom, za jed no krat nu upo tre bu (hra na, piće, šibi ca, itd).

Pro iz vod nim dobri ma se sma tra ju mate ri jal na dobra koja slu že u pro iz-vod nji novih, pre sve ga potro šnih, doba ra (na pri mer, maši na za pro iz vod nju čoko la de, opre ma za šeće ra nu, mli no vi za mle ve nje pše ni ce, itd.). Ova dobra se još zovu - sred stva za pro iz vod nju.

Page 23: US - Osnovi ekonomije

12 Mate ri jal na dobra se mogu pode li ti i na: pred met rada (siro vi ne, ener gi ja i sl.) i sred stva - oru đa za rad (zgra de, maši ne, pro iz vod ne lini je, itd.).

Tre ći, ili možda prvi, uslov za stva ra nje bilo kojeg mate ri jal nog dobra je - ljud ski rad. Ljud ski rad stva ra sva kim danom nove vrste pro iz vod nih i potro šnih doba ra i samim tim stal no dovo di do novih pro iz vod nih aktiv no-sti i stal nim šire njem ljud skih potre ba. Isto tako ljud skim radom uve ća va ju se posto je ći pri rod ni poten ci ja li (nove viso ko rod ne sor te pše ni ce, kuku ru za i dru gih bilja ka) kako bi se zado vo lji le egzi sten ci jal ne potre be stal no rastu ćeg bro ja sta nov ni ka na zemlji. Isto tako, stal no rastu će potre be za ener gi jom zah-te va ju od ljud skog zna nja i izna la že nje novih izvo ra ener gi je (nukle ar na ener-gi ja, solar na ener gi ja, ener gi ja vetra, itd.)

Raz vo jem teh nič kih dostig nu ća, izme đu potro šnih doba ra i doba ra za pro iz vod nju, nasta la je još jed na vrsta mate ri jal nih doba ra - traj na potro-šna dobra. U kate go ri ju traj nih potro šnih doba ra spa da ju ona dobra koja se ne utro še putem jed no krat ne upo tre be kao što je hra na, piće i sl. To su dobra koja duže vre me zado vo lja va ju naše potre be i, po pra vi lu, tra ju više godi na. U tu kate go ri ju ubra ja mo, pre sve ga, maši ne, ure đa je i apa ra te za doma ćin stvo.

Pored teh nič ko-teh no lo škog aspek ta u stva ra nju mate ri jal nih doba ra, nepre kid no se name će i dru štve ni karak ter pro iz vod nje. Dru štve na pode la rada je nemi nov nost jer ona omo gu ću je spe ci ja li za ci ju rada i porast pro duk tiv-no sti, ali ona name će nove obli ke među sob nog pove zi va nja (pri vid no) poje-di nač nih rado va, bez obzi ra na to što pone kad u tim odno si ma dola zi i do odre đe nih pore me ća ja.

Kraj nji cilj sva ke pro iz vod nje, kao što smo već više puta nave li, jeste zado-vo lja va nje odre đe nih ljud skih potre ba - poje di nač nih ili dru štve nih.

Isto vre me no sa pro me na ma u nači nu pro iz vod nje menja se i način ras-po de le stvo re nih mate ri jal nih doba ra. Sva ki član dru štva (nepo sred no ili posred no) uče stvu je u ras po de li stvo re nih vred no sti pre ko veli či ne nov ča-nog dohot ka koji pri sva ja (čitaj: uče stvu je u ras po de li) i koji isto vre me no tro ši u rob no - nov ča nim i dru gim tran sak ci ja ma koje se jed nim ime nom nazi va ju - potro šnja.

1.6. ODNOS EKO NO MI JA - DRU GE DRU ŠTVE NE NAU KEU cilju boljeg raz u me va nja eko no mi je, neo p hod no je raz ja sni ti njen odnos

pre ma nekim dru gim, zna čaj ni jim, dru štve nim nau ka ma.

Page 24: US - Osnovi ekonomije

13Odnos eko no mi ja - pra vo liči na sijam ske bli zan ce. Pro sto je neza mi sli-vo funk ci o ni sa nje eko no mi je bez pra va. Sva ka aktiv nost poje din ca, pred u ze ća, ban ke, drža ve i dru gih subje ka ta u dru štvu pred sta vlja neki eko nom sko - prav ni odnos. Ako kupu je te neki pro iz vod, ili stan, ili kuću, ili veš-maši nu, vi stal no ula-zi te (sve sno ili nesve sno) u eko nom ske, odno sno prav ne odno se. Ali pra vo ne tre-ba shva ti ti samo i isklju či vo u for mal no-prav nom smi slu. Pra vo tre ba tuma či ti i kao prav du, jed na kost (dava nja i pri ma nja, činid be i pro ti vu či nid be, itd.).

Odno si među lju di ma - dru štve ni odno si, koji su regu li šu odre đe nim zakon-skim pro pi si ma nazi va ju se - pozi tiv no pra vo.

Zakon ski pro pi si su neo p hod ni da bi se ure di la odre đe na pra vi la pona ša nja u okvi ru odvi ja nja eko nom skih aktiv no sti.

I prav ni ci i eko no mi sti uglav nom se sla žu u jed no me a to je da je odnos pra va i eko no mi je kao odnos izme đu for me i sadr ži ne. Dru gim rečima, može se reći radi se o eko nom skoj pra ved no sti. Ugo vor ne stra ne same naj bo lje zna ju šta je za sva ku od njih naj ko ri sni je - naj pra ved ni je.

Pozna to je pra vi lo iz rim skog pra va da se svi ugo vo ri mogu, u osno vi, sve sti na četi ri prav na odno sa: dava nje - dava nje; dava nje - činje nje; činje nje- dava nje; činje nje - činje nje.

Odnos eko no mi ja - poli ti ka je sadržan u samom nazi vu - poli tič ka eko no mi ja. Pre o vla đu je mišlje nje da eko no mi sti pro u ča va ju eko nom ske poja ve a da se u držav nim (poli tič kim) struk tu ra ma dono se nor ma tiv ne odlu-ke. Svo jom nor ma tiv nom aktiv no šću drža va posred no ili nepo sred no regu-li še dru štve ne odno se kako u sfe ri pro iz vod nje tako i ras po de le dru štve-nog bogat stva.

Eko no mi ja - psi ho lo gi ja (nau ka o psi hič kom, duhov nom živo tu koja pro u ča va psi hič ke pro ce se) su vrlo tesno pove za ne, jer se pona ša nje poje-di na ca, nje go va subjek tiv na kori snost dovo di do odre đe nih eko nom skih aktiv no sti.

Dru gim reči ma, eko nom ska moti vi sa nost sva kog poje din ca je nešto što se u eko no mi ji kao nau ci pod ra zu me va i vrlo je teško ula zi ti u dalje ana li ze. Eko nom sko pona ša nje poje di na ca veza no je za nje gov (psi hič ki) ose ćaj da zado vo lji odre đen, manji ili veći, broj sva ko dnev nih potre ba. Ako se želi viši stan dard, neo p hod no je veće anga žo va nje sop stve nih psi ho-fi zič kih (eko nom-skih) aktiv no sti.

U nau ci posto ji pozna ta teo ri ja - bihe vi o ri zam koja se bavi empi rij skim pro u ča va njem ponašanja lju di pola ze ći od pret po stav ke da su poje din ci pre sve ga moti vi sa ni kori sno šću i mak si mi zi ra njem pro fi ta u cilju mak si mal nog zado vo lja va nja sop stve nih potre ba.

Page 25: US - Osnovi ekonomije

14

2. OSNOV NI EKO NOM SKI ZAKO NI

2.1. SPE CI FIČ NO STI EKO NOM SKIH ZAKO NAEko nom ski zako ni izra ža va ju unu tra šnje, suštin ske veze koje posto je izme-

đu i unu tar eko nom skih odno sa. Te zako ne izu ča va ju eko nom ske nau ke. Pošto je reč o izu ča va nju i for mu li sa nju nauč nih zako na u sfe ri eko nom skih odno sa, eko nom ski zako ni nose izve sne spe ci fi č no sti.

Eko nom ski zako ni, kao nauč ni zako ni, izra ža va ju nešto što je unu tra šnje, suštin sko u eko nom skim odno si ma. Oni pret po sta vlja ju teo rij sko, apstrakt no mišlje nje koje pre la zi od “poja ve” na “sušti nu” i koje apstra hu je eko nom ske poja ve od nji ho vih mno go broj nih nebit nih, akce sor nih, slu čaj nih oso bi na i odno sa. Zato eko nom ski zako ni ne obja šnja va ju sva ku poje di nač nu eko nom sku poja vu i odnos, već ono što je tipič no, opšte, za veli ki broj slič nih ili isto vet nih poja va i odno sa. Zato su eko nom ski zako ni isto vre me no kau zal ne pri ro de, obja-šnja va ju ći opšte u poja va ma i sta ti stič ke (empi rij ske) pri ro de (opšte se izdva ja i može se ispo lji ti samo pre ko “poje di nač nog”, pre ko empi rij ski datog veli kog bro ja poje di nač nih eko nom skih odno sa).

Spe ci fi č no sti eko nom skih zako na sasto je se u tome:a) da su to objek tiv ni zako ni, zatimb) eko nom ski zako ni nema ju ste pen opšto sti i uni ver zal no sti pri rod nih

zako na ic) eko nom ski zako ni isto vre me no izra ža va ju dija lek tič ki karak ter i dija lek tič-

ke zako ni to sti eko nom skog pro ce sa u dru štvu u kojem se ispo lja va ju.a) Objek tiv nost eko nom skih zako na sasto ji se u tome što oni delu ju

neza vi sno od ste pe na našeg sazna nja i spo zna je raz lo ga nji ho vog dej stva, i neza vi sno od vrste i ste pe na naše sve sne kon tro le toga dej stva. Naša prak tič na aktiv nost (kon tro la) može biti čak zasno va na i na lažnim pred sta va ma o uzroč-no sti u eko nom skoj sfe ri i netač nim prog no za ma o sta nju i kre ta nju eko nom-skih odno sa. Neza vi sno od toga, eko nom ske zako ni to sti će nam odstu pa nji ma u eko nom skoj stvar no sti, koja se odvi ja mimo naših pred vi đa nja, uka za ti na svo ju objek tiv nu pri sut nost. Otu da objek tiv nost eko nom skih zako na može biti

Page 26: US - Osnovi ekonomije

15shva će na i u smi slu rela tiv ne ili apso lut ne nemo ći sve sne ljud ske aktiv no sti da uki ne - “delu je nasu prot” ili “neu tra li še” dej stvo eko nom skih zako ni to sti, a i u sta vu da se kao indi vi du al na tako i ukup na dru štve na svest, mora pri la go di ti i sao bra zi ti delo va nju eko nom skih zako ni to sti.

b) Eko nom ski zako ni nema ju ste pen opšto sti i uni ver zal no sti pri rod-nih zako na jer se nepre sta no menja teh ni ka i teh no lo gi ja pro iz vod nje, orga ni za-ci ja rada, odno si pro iz vod nje a, s tim u vezi, i uslo vi i odno si ras po de le, raz me ne i potro šnje dru štve nog pro iz vo da. Isto vre me no sa ovim pro me na ma menja ju se i eko nom ski zako ni. Zbog toga kaže mo da su eko nom ski zako ni “isto rij ski” da je nji ho vo tra ja nje uslo vlje no vre men ski i pro stor no sa datim tipom eko nom skih odno sa, pa ih sto ga može mo pode li ti u neko li ko gru pa. Naj op šti ji, odno sno naj-du žeg vre men skog tra ja nja su oni eko nom ski zako ni koji izra ža va ju neka naj-op šti ja svoj stva pri vre đi va nja koji su na gra ni ci pri rod nih i teh no lo ških pro ce-sa. To su, npr. zakon o vre men skoj kon ti nu i ra no sti pro iz vod nog pro ce sa (zakon eko nom ske repro duk ci je), zakon o sra zmer noj pode li ljud skog rada i sred sta va pre ma vla da ju ćim potre ba ma, zakon o eko nom skoj rav no te ži pro iz vod nje i potro-šnje i zakon o ogra ni če no sti eko nom skih doba ra.

Pome nu tim zako ni ma su bli ski po ste pe nu opšto sti i oni eko nom ski zako-ni čije se pri su stvo može kon sta to va ti u vrlo raz li či tim dru štve no-eko nom skim for ma ci ja ma i vre men skim epo ha ma. Takve su npr. zako ni to sti koje deter mi ni-šu opšte uslo ve pro iz vod nje vred no sti i rob ne pro iz vod nje (zakon dru štve ne pode le rada, zakon viška rada i pro iz vo da, zakon vred no sti, zakon cena, zakon ponu de i tra žnje, zakon nekih opštih nov ča nih funk ci ja - mere vred no sti, pro-met nog sred stva, opti ca ja nov ca, itd.). Naj broj ni ji su, među tim, oni eko nom ski zako ni koji pro iz i la ze iz odre đe nog isto rij ski datog tipa pro duk ci o nih odno sa, koji izra ža va ju spe ci fi č ne kau zal ne i funk ci o nal ne veze koji iz tih odno sa pro is-ti ču. Eko nom ska nau ka je do sada naj pot pu ni je pro u či la ove zako ni to sti u kapi-ta li stič kom nači nu pri vre đi va nja (zakon viška vred no sti, zakon pro fi ta i pro fi t ne sto pe, zakon najam ni ne, zakon ren te, zakon cene pro iz vod nje, zakon aku mu la-ci je i cen tra li za ci je kapi ta la.

Pored napred nave de nih eko nom skih zako na, eko nom ska nau ka je for mu-li sa la niz zako ni to sti manjeg ste pe na opšto sti i traj no sti koji važe za odre đe ne faze raz vit ka u okvi ru eko nom ske for ma ci je. Tako do sada može mo raz li ko va ti tri isto rij ske faze u raz vo ju kapi ta li zma (libe ral ni, mono po li stič ki i držav ni kapi ta li zam), koji ma odgo va ra ju i spe ci fi č ne eko nom ske zako ni to sti (zakon slo-bod ne kon ku ren ci je, zakon pro seč nog pro fi ta - za libe ral nu fazu; zakon mono po-la, zakon mono pol ske cene - za mono pol sku fazu; zakon admi ni stra tiv ne cene, zakon plan skog usme ra va nja - za držav no-kapi ta li stič ku fazu, itd.).

Page 27: US - Osnovi ekonomije

16 I u soci ja li stič koj for ma ci ji pored opštih zako ni to sti, koje karak te ri šu pro-duk ci o ne odno se čita ve ove epo he (zakon ras po de le pre ma radu, zakon plan skog pri vre đi va nja, zakon zado vo lja va nja dru štve nih potre ba) ima mo već uoče ne i istra-že ne zako ni to sti koje karak te ri šu poje di ne faze, ili raz voj ne obli ke soci ja li stič ke for ma ci je (zakon cen tra li stič kog admi ni stra tiv nog pla ni ra nja, zakon plan ske cene, itd. - za držav no-soci ja li stič ku fazu; zakon dohot ka, zakon o ras po de li pre ma rezul-ta ti ma rada, zakon “usme re ne soci ja li stič ke rob ne pro iz vod nje”, zatim zakon eko-nom skog samo u pra vlja nja - za samo u prav nu fazu soci ja li zma.

Bit no je uoči ti da se isto vre me no odvi ja ju dva pro ce sa koji su od uti ca ja na nasta ja nje eko nom skih zako ni to sti: sa jed ne stra ne su pri ro da i teh no lo gi ja, a sa dru ge stra ne dru štve na orga ni za ci ja rada u spe ci fi č nom isto rij skom ambi jen tu gde uti ču i mno ge dru ge kom po nen te: prav na, soci o lo ška, poli tič ka struk tu ra itd.

c) Eko nom ske zako ni to sti izra ža va ju dija lek tič ki karak ter i dija lek tič ke zako ni to sti eko nom skog pro ce sa u dru štvu u kojem se ispo lja va ju.

Sušti na ove pove za no sti je u tome što se unu tar jed nog sku pa uzro ka i posle-di ca, koje nazi va mo zako ni tim odno som, odvi ja pro ces “jedin stva i suprot no sti i uza jam nog uslo vlja va nja kvan ti ta tiv nih i kva li ta tiv nih eko nom skih sta nja”, kao što se taj isti pro ces odvi ja izme đu raz li či tih sku po va uzro ka i posle di ca, tj. zako ni-to sti. U sušti ni, dakle, eko nom ski zako ni izra ža va ju i iden tič ni su sa dija lek tič kim kre ta njem, koje je svoj stvo svih pri rod nih i dru štve nih poja va i odno sa uop šte. Takva kre ta nja može mo uoči ti i u odno su čovek - mate ri jal na pri ro da, gde je pri su-tan nepre ki dan pro ces zavi sno sti, uslo vlje no sti i suprot no sti izme đu ljud skih zna-nja, isku sta va, oru đa za pro iz vod nju, nau ke i nje nih pri me na u osva ja nju pri ro de. Takva kre ta nja ispu nje na kon tra dik tor nim dija lek tič kim raz vit kom mogu se uoči ti i na lini ji raz vit ka pro iz vod nih sna ga i dru štve ne orga ni za ci je rada i pro duk ci o nih odno sa, kao i u odno si ma eko nom ske baze i dru štve ne nad grad nje.

Na kra ju tre ba napo me nu ti i spe ci fi č nost eko nom ske nau ke zbog slo že no sti istra ži va nja i kon sta to va nja eko nom skih zako ni to sti zbog same pri ro de eko nom-skih odno sa, koji dovo de i do odre đe nih dile ma, kon tra ver zi i pro ble ma samih nauč nih meto da koji se pri me nju ju u nje nom pro u ča va nju.

2.2. NAJ VAŽNIJI EKO NOM SKI ZAKO NI

2.2.1. ZAKON SRA ZMER NE RAS PO DE LE DRU ŠTVE NOG RADA

Zakon o sra zmer noj ras po de li dru štve nog rada spa da u opšte eko nom ske zako ne dru štve ne pro iz vod nje. Ovaj zakon pro iz i la zi iz činje ni ce što je sra zmer na ras po de la ukup no ras po lo ži vog dru štve nog fon da rada na razne vrste pri vred nih

Page 28: US - Osnovi ekonomije

17delat no sti karak te ri stič na poja va za sve obli ke pri vre đi va nja, bez obzi ra na isto rij-ski način i oblik orga ni zo va no sti (pret ka pi ta li stič ki, kapi ta li stič ki, soci ja li stič ki, komu ni stič ki itd,) nji ho ve pro iz vod nje, ras po de le i potro šnje.

Veči to i u svim pri vre da ma se stal no izno va posta vlja pita nje pro por ci o-nal no sti odno sa izme đu pro iz vod nih moguć no sti dru štve ne zajed ni ce (pro iz vod-nje) i real no posta vlje nih zah te va (potro šnje) za pro iz vod nim dobri ma. Sva ka dru štve na zajed ni ca u odre đe nom vre men skom raz do blju ras po la že ogra-ni če nom masom rada neo p hod nom da se pro iz ve de dru štve no potreb na koli či na pro iz vo da.

Dru štve ne potre be su, s dru ge stra ne, razno vr sne, kom plek sne i u odno su na koli či nu ras po lo ži vih pro iz vo da koli čin ski odre di ve. Pro iz vod nja po koli-či ni i vrsti pro iz vo da tre ba nužno da bude uskla đe na sa potre ba ma dru štva u datom tre nut ku.

(Ne)uskla đe nost pro iz vo da i dru štve nih potre ba zavi si nepo sred no od toga do koje mere je ostva re na sra zmer na ras po de la ukup no ras po lo ži ve mase rada na poje di ne pri vred ne obla sti, gra ne i na uže pri vred ne agre ga te kao što su pri vred ne gru pe, pod gru pe i poje di nač no uze ta pred u ze ća. Sva ki od nave de nih delo va pri-vre de ima odre đe no mesto u ukup noj dru štve noj pode li rada. Nji ho va među sob-na dife ren ci ra nost i uža spe ci ja li za ci ja dovo di do toga da se ove spe ci ja li zo va ne pri vred ne delat no sti pre te žno bave po obi mu i struk tu ri pro iz vod njom odre đe ne vrste upo treb nih vred no sti. Raš čla nje nost dru štve ne pri vre de, na osno vu opre de-lje no sti nje nih poje di nih delo va da se bave pro iz vod njom odre đe ne vrste pro iz vo-da, uti če na pove za nost i jedin stvo mate ri jal no-pro iz vod ne struk tu re dru štve ne pri vre de kao celi ne. U tome zakon sra zmer ne ras po de le ukup nog dru štve nog rada ima znat nog ude la. On opre de lju je pona ša nje lju di tako da oni u pri vred noj aktiv no sti anga žu ju sra zmer ni deo ukup ne koli či ni dru štve no ras po lo ži vog rada kako bi se pro iz ve la odgo va ra ju ća masa pro iz vo da neo p hod na za zado vo lja va nje potre ba poje di na ca i širih dru štve nih gru pa.

Neo p hod nost pode le dru štve nog rada u odre đe nim sra zme ra ma ne može da bude uki nu ta odre đe nim obli kom dru štve ne pro iz vod nje, nego ona može da pro me ni samo svoj pojav ni oblik. Ovo iz raz lo ga što pri rod ni zako ni ne mogu biti uki nu ti, već oni u raz li či tim isto rij skim sta nji ma menja ju oblik u kome se spro vo de.

Ukup na masa za odre đe no vre me ras po lo ži vog fon da dru štve nog rada, koja se sra zmer no ras po de lju je u zavi sno sti od dru štve nih potre ba, sasta vlje na je iz dva dela. Jedan deo odno si se na minu li, pro šli rad opred me ćen u mate ri-jal nim čini o ci ma pro iz vod nje. Sa raz vo jem pro iz vod nih sna ga menja se uče šće minu log rada opred me će nom u mate ri jal nim čini o ci ma pro iz vod nje, jer u nji ma više ne domi ni ra ju sred stva uze ta iz pri ro de. Sve više domi ni ra ju sred stva za

Page 29: US - Osnovi ekonomije

18 pro iz vod nju koja su rezul tat rani je opred me će nog ljud skog rada. On sada dobi ja dale ko veći zna čaj i u obli ku pro šlog rada sra zmer no se ras po de lju je pod dej-stvom opšteg zako na dru štve ne pro iz vod nje.

Dru gi deo ukup ne koli či ne rada jed ne pri vred ne zajed ni ce pred sta vlja sada-šnji rad sadr žan u ras po lo ži voj masi rad ne sna ge. Ona se u obli ku živog rada spa ja sa sred stvi ma za pro iz vod nju i sa nji ma sra zmer no ras po de lju je na poje di-ne pri vred ne gra ne i dru ge sek to re pro iz vod nje.

Pod dej stvom stal nih pro me na dola zi do raz vo ja pro iz vod nih sna ga, što dovo di do nasta ja nja novih vrsta pri vred nih delat no sti. Time se nepre kid no menja struk tu ra i obim dru štve nih potre ba, a one opet iza zi va ju dru ga či je sra-zme re u ras po de li ukup nog dru štve nog fon da rada. Spo sob nost pro iz vo đa ča da za kra će rad no vre me pro iz ve du veću koli či nu pro iz vo da pro u zro ku je pro me ne pro por ci o nal nih odno sa u ras po de li ukup ne mase rada izme đu pri vred nih gra na i gru pa pred u ze ća.

Dru gi oblik pri rod ne nužno sti sra zmer ne ras po de le dru štve nog fon da rada ostva ru je se putem delo va nja eko nom skih zako na rob ne pro iz vod nje. Pod nji-ho vim uti ca jem rela tiv no se uskla đu ju odno si izme đu obi ma i struk tu re pro iz-ve de nih doba ra, s jed ne, i dru štve nih potre ba, s dru ge stra ne. To se posti že na indi rek tan način, kroz slo žen meha ni zam trži šnih odno sa, pre ko raz me ne roba i kon ku ren ci je. Dis pro por ci je i nesra zme re u ras po de li ukup nog dru štve nog fon da rada pro u zro ku ju nerav no te žu ponu de i tra žnje pro iz vo da date vrste. To se odra-ža va na visi nu trži šnih cena, koje usled veće ponu de od tra žnje date vrste robe (u datom tre nut ku), pada ju ispod nji ho ve vred no sti i obr nu to.

2.2.2. ZAKON VRED NO STI

Zakon vred no sti je naj va žni ji eko nom ski zakon rob ne pri vre de koji izra ža va odre đe ne bit ne veze izme đu dru štve nog rada, vred no sti i cena roba. Pome nu ti zakon je isto rij ski pojav ni oblik naj va žni jeg eko nom skog zako na - zako na eko no mi je dru štve nog rada ili nepre sta nog raz vo ja i usa vr-ša va nja pro iz vod nih sna ga dru štva, čija se sušti na sasto ji u tome što sva ki razu man čovek i ljud sko dru štvo u celi ni, kao deo pri ro de, nasto ji da svo ju egzi sten ci ju obez be di sa što manjim utro škom ukup nog rada, pre ma ste pe nu sop stve nog raz vit ka.

U rob noj pri vre di dru štve ni rad dobi ja oblik vred no sti, čiju veli či nu odre đu je dru štve no potreb no rad no vre me, a trži šne cene za svo ju osno vi cu ima ju trži šnu vred nost i u kraj njoj lini ji su njo me odre đe ne. Sušti na zako na vred no sti ogle da se, dakle, pre sve ga u tome što je izvor vred no sti roba opšte-ljud ski, apstrakt ni rad, što se veli či na vred no sti odre đu je dru štve no potreb nim

Page 30: US - Osnovi ekonomije

19rad nim vre me nom, a da su pro met ne pro por ci je robe u kraj njoj lini ji odre đe ne nji ho vim vred no sti ma.

Kon kret ni obli ci u koji ma se ispo lja va delo va nje zako na vred no sti su: vred no sna cena, cena pro iz vod nje i mono pol ska cena.

U pro stoj rob noj pro iz vod nji zakon vred no sti ne delu je u obli ku cene pro-iz vod nje već u vidu vred no sne cene. Ovo iz raz lo ga što je u tim uslo vi ma cilj zado vo lja va nje odre đe nih sop stve nih potre ba samo stal nih pro iz vo đa ča u okvi ru svo je stru ke. U uslo vi ma rav no te že sva ka gra na pro iz vod nje pri sva ja celu svo ju novo stvo re nu vred nost. Uko li ko, pak, te rav no te že nema, tj. uko li ko se trži šne cene ne pokla pa ju sa trži šnim vred no sti ma, onda se ova ko shva će na ren ta bil nost menja (kroz trži šne cene se vrši pre ra spo de la novo stvo re ne vred no sti), tako da dola zi do selje nja pro iz vo đa ča iz jed nih gra na u dru ge gra ne. Na taj način u pro-stoj rob noj pri vre di zakon ponu de i tra žnje delu je kao regu la tor sra zmer ne ras po-de le dru štve nog rada.

U pro stoj rob noj pro iz vod nji robe se na trži štu nepo sred no poja vlju ju samo kao pro iz vo di rada (natu ral na raz me na), pa se i raz me nju ju pre ma svo jim vred no sti ma.

U kapi ta li zmu robe na trži štu istu pa ju kao pro iz vo di kapi ta la, pa se zbog toga i raz me nju ju ne pre ma vred no sti ma, nego pre ma cena ma pro iz vod nje.

U uslo vi ma kon ku rent ske bor be zakon vred no sti dovo di do naglog raz vo ja pro iz vod nih sna ga čiji dalji rad i usa vr ša va nje nužno zah te va plan sko regu li sa-nje pro iz vod nje ume sto sti hij nog raz vit ka, čiji je sastav ni deo i regu la tor i sam zakon vred no sti.

Poja vom dru štve ne pode le rada i pri vat ne svo ji ne nad sred stvi ma za pro-iz vod nju nužno dovo di do modi fi ka ci je ispo lja va nja zako na eko no mi je dru štve-nog rada: javlja se zakon vred no sti kao opšti zakon rob ne pro iz vod nje, čija se sušti na sasto ji u tome što se trži šne cene u pro ce su raz me ne porav na va ju u svom kole ba nju sa nivo om vred no sti roba čime se u prin ci pu posti že ekvi va lent nost nji ho ve raz me ne, kao i u svo đe nju indi vi du al nih rad nih vre me na na dru štve no potreb no rad no vre me, i to uz delo va nje dru gog eko nom skog zako na - zako na ponu de i tra žnje.

2.2.3. ZAKON PONU DE I TRAŽNJE

Zakon ponu de i tra žnje je eko nom ski zakon putem kojeg se for mi ra trži šna cena robe, odno sno cena po kojoj se neka roba pro da je ili kupu je. Cena neke robe na trži štu izra ža va dru štve no-eko nom ski odnos izme đu pro-dav ca i kup ca u obli ku raz me ne robe za novac. Kada su ponu da i tra žnja urav-no te že ne u trži šnoj ceni se refl ek tu je dru štve no potreb no rad no vre me koje se

Page 31: US - Osnovi ekonomije

20 zah te va za pro iz vod nju neke vrste robe. U skla du sa pro me na ma ponu de i tra-žnje trži šna cena osci li ra oko svo je rav no te žne tač ke - trži šne vred no sti u pro-stoj rob noj pro iz vod nji i cene pro iz vod nje u raz vi je noj kapi ta li stič koj pri vre di. Kada ponu da nad ma ši tra žnju, trži šna cena pada ispod rav no te žne cene (vred-no sti) što uti če na sma nje nje ponu de, a porast tra žnje. I obr nu to, ako trži šna cena raste iznad vred no sti, ponu da se poja ča va dok tra žnja opa da. Ovaj pro ces u kome se ogle da dru štve ni oblik delo va nja zako na vred no sti odvi ja se u težnji da se odno si na trži štu urav no te že a da se trži šna cena robe sta bi li zu je u tač ki u kojoj je obim ponu de jed nak obi mu tra žnje. Tada se trži šna cena izjed na ča va sa rav no te žnom cenom.

Pro iz vo đa či robe čija je indi vi du al na vred nost viša od trži šne cene neće moći da dobi ja ju na trži štu ekvi va lent za svoj rad i mogu čak poslo va ti sa gubit-kom. Na dru goj stra ni pro iz vo đa či čija roba bude ima la nižu indi vi du al nu vred-nost od trži šne cene, ostva ri va će eks tra pro fi t (eks tra do bit).

Da rezi mi ra mo: Zakon ponu de mogao bi da se defi ni še kao pozi tiv na kore-la ci ja izme đu cene i koli či ne ponu de odre đe nog pro iz vo da. Pove ća nje trži šne cene ima će za posle di cu pove ća nje ponu de, i obr nu to - sma nje nje trži šne cene ima će za posle di cu sma nje nje ponu de. Zakon tra žnje gla si: Kada cena nekog pro iz vo da raste, tra žnja će opa da ti, i obr nu to, ako cena nekog pro iz vo da opa da tra žnja za njim će rasti, uz neiz me nje ne osta le fak to re.

2.2.4. ZAKON TEN DEN CIJ SKOG PADA OPŠTE PRO FIT NE STO PE

Pro u ča va ju ći zako ni tost raz vo ja kapi ta li stič kog nači na pro iz vod nje Marks je u svom delu “Kapi tal” dao for mu la ci ju ten den cij skog pada opšte pro fi t ne sto-pe. Pre ma nje go vom shva ta nju pro ces kapi ta li stič ke aku mu la ci je dovo di do nepre kid nog pora sta pro iz vod ne sna ge dru štve nog rada uz stal nu ten den ci-ju pora sta organ skog sasta va kapi ta la.

Ovoj zako ni to sti Marks je pri da vao veli ki zna čaj jer mu je ona omo-gu ća va la sazna nje o pro ti vu reč nom karak te ru kapi ta li stič kog pro ce sa pro iz-vod nje. Rast organ skog sasta va kapi ta la izra ža va raz vi tak pro iz vod ne sna ge dru štve nog rada, ali isto vre me no vodi opa da nju pro fit ne sto pe, koja pred-sta vlja pokre tač ku sna gu i kri te ri jum kapi ta li stič ke pro iz vod nje. Time nesve sno guši sti mu lans raz vo ja kapi ta li stič ke pro iz vod nje i uslov aku-mu la ci je, čime odre đu je isto rij sku uslo vlje nost i tra ja nje datog nači na pro iz vod nje.

Vre me nom je i sam Marks uočio uti ca je koji ima ju suprot no dej stvo koji osu je ću ju i uki da ju delo va nje opšteg zako na daju ći mu karak ter samo

Page 32: US - Osnovi ekonomije

21jed ne ten den ci je. To su: povi šen ste pen eks plo a ta ci je rada prven stve no pro-du ža va njem rad nog vre me na; oba ra nje najam ni na ispod vred no sti rad ne sna-ge; pojef ti nja va nje ele me na ta posto ja nog kapi ta la, upo tre ba mašin ske teh ni ke pove ća va pro iz vod nost rada i sma nju je vred nost po jedi ni ci kon stant nog kapi-ta la; rela tiv na pre na se lje nost, eko nom ski raz vi tak stva ra rezer vnu armi ju rada koja pod sti če osni va nje novih indu stri ja s nižim organ skim sasta vom kapi ta-la i višom pro fi t nom sto pom, koja u izjed na ča va nju s nižim pro fi t nim sto pa-ma sta rih indu stri ja diže opštu pro fi t nu sto pu; spolj na trgo vi na omo gu ća va uvoz doba ra s nižom cenom što uti če na pojef ti nje nje ele me na ta kon stant nog kapi ta la, a delom i tro ško va repro duk ci je rad ne sna ge. Time delu je u sme ru pove ća nja pro fi t ne sto pe, dižu ći sto pu viška vred no sti i oba ra ju ći vred nost kon stant nog kapi ta la.

2.2.5. ZAKON KON CEN TRA CI JE I CEN TRA LI ZA CI JE KAPI TA LA

Zakon kon cen tra ci je i cen tra li za ci je kapi ta la su nužnost kapi ta li stič-kom nači nu pro iz vod nje. Tu posto je dva aspek ta - teh nič ki i eko nom ski. Fabri ke u kapi ta li zmu se ne mogu ni zami sli ti bez veli kog bro ja rad ni ka koji među sob no sara đu ju na istom mestu, a eko nom ski - kapi ta li sta, kao vla snik sred sta va za pro iz vod nju, može posta ti kapi ta li sta samo ako eks plo a ti še isto vre-me no veli ki broj rad ni ka.

Kon cen tra ci ja kapi ta la može da se vrši na dva nači na: pro ši ri va njem i usa-vr ša va njem posto je ćih ili izgrad njom novih pred u ze ća. U oba slu ča ja bogat stvo kapi ta li ste raste, ali osta je činje ni ca da kon cen tra ci ja kapi ta la izra ža va odno se izme đu rad ni ka i kapi ta li ste. Kon cen tra ci ja kapi ta la nužno dovo di do pro pa da-nja sla bi jih kapi ta li stič kih pred u ze ća, pa samim tim ona dovo di i do nužne cen-tra li za ci je kapi ta la, koja pred sta vlja neo p hod nost u tom nači nu pro iz vod nje. Cen tra li za ci ja kapi ta la zna či pre ra spo de lu svo ji ne, odno sno pra va odlu či va nja nad kapi ta lom. Polu ge cen tra li za ci je kapi ta la pred sta vlja ju akci o nar ska dru štva, kre dit ni sistem i kon ku rent ska bor ba. Obje di nja va njem kapi ta la putem akci o nar skih dru šta va pove ća va moć naj ve ćih ula ga ča - kapi ta li sta. Kroz kre dit ni sistem vrši se eks plo a ta ci ja manjih kapi ta li sta od stra ne veli kih kapi ta li sta. To naj če šće dovo di do ban krot stva manjih i sred njih kapi ta li sta i tako pre la ze u ruke krup nih kapi ta li sta.

Kon cen tra ci ja i cen tra li za ci ja kapi ta la dovo de do stva ra nja mono po-la koji danas domi ni ra ju kapi ta li stič kom eko no mi jom, tako da ogrom nim kapi ta lom upra vlja mali broj lju di. Sto ga uz raz voj kapi ta li zma ide i soci jal-no raslo ja va nje sta nov ni štva koje dovo di do kla snog anta go ni zma koji je svoj stven u kapi ta li stič kom dru štvu.

Page 33: US - Osnovi ekonomije

22

3. OSNOV NI PRIN CI PI EKO NO MI JE

Posto je raz li či te teo ri je i kla si fi ka ci je o osnov nim prin ci pi ma eko no mi-je. Mišlje nja smo da je od savre me nih eko no mi sta naj pri hva tlji vi ja ona koju u svom autor skom delu “Prin ci pi eko no mi je” navo di N. Gre go ri Man kju (Uni ver-zi tet Har vard)1.

Sma tra mo da je neo p hod no nave sti sušti nu deset prin ci pa eko no mi je koje navo di G. Man kju, da bi se bolje raz u me la izla ga nja u nared nim pogla vlji-ma. Evo tih prin ci pa:

Prin cip broj 1: Lju di se suo ča va ju sa izbo rom. Man kju navo di izre ku “Ne posto ji bes pla tan ručak”. Da bismo dobi li nešto što nam se dopa da, obič no mora mo da se odrek ne mo nečeg dru gog što nam se, tako đe, dopa da. Odlu či va nje zah te va odme ra va nje vred no sti jed nog cilja u odno su na dru gi.”

Man kju navo di pri mer rodi te lja “koji odlu ču ju kako da potro še doho dak. Mogu da kupe hra nu, ode ću, ili da odu na poro dič ni odmor, ili mogu da ušte de jedan deo svo jih pri ma nja za dane kad budu u pen zi ji ili za fakul tet sko obra zo-va nje svo je dece. Kad odlu če da potro še dodat ni dolar na neko od ovih doba ra, ima ju dolar manje koji mogu da potro še na neko dru go dobro.” ...

“Još jedan izbor s kojim se suo ča va dru štvo je izbor izme đu efi ka sno sti i pra vič no sti. Efi ka snost zna či da dru štvo dobi ja mak si mum od svo jih oskud nih resur sa. Pra vič nost zna či da se kori sti od tih resur sa pra ved no ras po re đu ju na sve čla no ve dru štva. Dru gim reči ma, efi ka snost se odno si na veli či nu eko nom-skog kola ča, a pra vič nost na način ras po de le tog kola ča. Kad vla de kre i ra ju svo-ju poli ti ku, često se deša va da se ova dva cilja suko blja va ju.” ...

Prin cip broj 2: Tro šak neče ga jeste ono čega se odri če te da biste to dobi li. U ovom prin ci pu, Man kju, pored osta log, navo di: “Raz mo tri mo, na pri mer, odlu ku da li da se upi še te na fakul tet. Kori sti je u inte lek tu al nom obo-ga će nju i živo tu sa boljim moguć no sti ma za zapo sle nje. Ali, šta je tro šak? Da biste odgo vo ri li na ovo pita nje, može te doći u isku še nje da sabe re te sav novac koji tro ši te na ško la ri nu, knji ge, sobu i hra nu. Ipak, ovaj ukup ni iznos ne pred sta vlja na pra vi način ono čega se odri če te da biste pro ve li jed nu godi-nu na fakul te tu.

Page 34: US - Osnovi ekonomije

23Prvi pro blem koji se javlja u vezi s ovim odgo vo rom jeste da on uklju ču je neke stav ke koje, u stva ri, ne pred sta vlja ju tro ško ve poha đa nja fakul te ta...

Dru gi pro blem sa ova kvim pro ra ču nom tro ško va jeste da izo sta vlja naj ve-ći tro šak odla ska na fakul tet - vaše vre me...

Opor tu ni tet ni tro šak neke stva ri jeste ono čega se odri če te da biste tu stvar dobi li ... Spor ti sti sta sa li za fakul tet, koji mogu da zara de mili o ne ako napu-ste ško lova nje i pro fe si o nal no se bave spor tom, u pot pu no sti su sve sni da je nji hov opor tu ni tet ni tro šak stu di ra nja na fakul te tu veo ma visok. Ne izne na đu je nji hov zaklju čak da korist od stu di ra nja nije vred na tro ška.”

Prin cip broj 3: Raci o nal ni lju di raz mi šlja ju o “gra nič nim slu ča je vi ma”. Ovaj prin cip G. Man kju ilu stru je sa više pri me ra, nave šće mo neke od njih.

“Za vre me ispit nog roka, vaša odlu ka nije da li ćete pot pu no zane ma ri ti ispi te ili ćete uči ti 24 sata dnev no, nego da li ćete pro ve sti još jedan sat pre gle-da ju ći bele ške ume sto da gle da te tele vi zi ju. Eko no mi sti kori ste ter min gra nič-ne (mar gi nal ne) pro me ne da bi opi sa li stal na sit na pri la go đa va nja posto je ćeg pla na delo va nja.”...

“Kao dru gi pri mer raz mo tri te avio-kom pa ni ju koja odlu ču je koli ko da napla ti kar tu put ni ci ma “na čeka nju”. Pre tpo sta vi mo da let avi o na sa 200 sedi-šta unu tar zemlje avio-kom pa ni ju košta 100.000 dola ra. U ovom slu ča ju pro-seč ni tro šak sva kog sedi šta izno si...500 dola ra. Mogli biste doći u isku še nje da zaklju či te kako avi on ska kom pa ni ja nikad ne bi tre ba lo da pro da je kar tu ispod 500 dola ra. Među tim avio-kompa ni ja može da pove ća svoj pro fi t ako raz mi šlja o gra nič nim slu ča je vi ma. Zami sli te da avion tre ba da pole ti sa deset pra znih sedi šta, a da se put nik na čeka nju nala zi na ula zu, spre man da pla ti 300 dola ra za sedi šte. Tre ba li avio-kom pa ni ja da mu pro da mesto ? Narav no da tre ba. Ako avion ima pra zna sedi šta, tro šak doda va nja još jed nog put ni ka je zane mar ljiv. Mada pro seč ni tro šak put ni ka izno si 500 dola ra, mar gi nal ni tro šak je samo kesi ca kiki ri ki ja i kon zer ve osve ža va ju ćeg pića koje će kon zu mi ra ti dodat ni put-nik. Sve dok na “čeka nju” put nik pla ća više nego što izno si mar gi nal ni tro šak, ispla ti se da mu se kar ta pro da ...”

Prin cip broj 4: Lju di rea gu ju na pod sti ca je.”Pošto lju di dono se odlu ke pore đe njem tro ško va i kori sti, nji ho vo pona ša nje može da se pro me ni kad se pro-me ne tro ško vi i kori sti. To jest lju di rea gu ju na pod sti ca je. Kad se pove ća cena jabu ka, lju di odlu ču ju da jedu više kru ša ka, a manje jabu ka, jer je tro šak kupo vi-ne jabu ka veći ...”, navo di Man kju o pome nu toj publika ci ji.

Pored izne tog pri me ra Man kju, u nave de nom delu, nabra ja još neko li ko. Pome nu će mo neke od njih.

“Porez na ben zin, na pri mer, pod sti če lju de da voze manja kola koja tro še manje ben zi na. Taj porez pod sti če lju de i da se voze jav nim pre vo zom...”

Page 35: US - Osnovi ekonomije

24 “Na koji način sigur no sni pojas uti če na bez bed nost u vožnji ? Direkt ni uti caj je oči gle dan: kad oso ba vezu je sigur no sni pojas, raste vero vat no ća da će pre ži ve ti tešku sao bra ćaj nu nesre ću ...”

“Raz mo tri mo kako zakon o kori šće nju sigur no snih poja se va menja voza-čev obra čun tro ško va i kori sti. Sigur no sti poja se vi čine da sao bra ćaj ne nesre će manje košta ju, jer sma nju ju vero vat no ću da će doći do povre de i smr ti. Dru gim reči ma, sigur no sni poja se vi svo de kori sti na spo ru i opre znu vožnju ...”

Eko no mi sta Sem Pelc man, u svo joj stu di ji obja vlje noj 1975. godi ne poka-zu je da ovi zako ni pro iz vo de manje smrt nih slu ča je va po sao bra ćaj noj nesre ći i više sao bra ćaj nih nesre ća. Neto rezul tat je mala pro me na bro ja pogi nu lih voza ča i porast bro ja pogi nu lih peša ka.

Pelc ma no va ana li za bez bed no sti vožnje pred sta vlja pri mer opšteg prin ci pa da lju di rea gu ju na pod sti ca je. Mno gi pod sti ca ji koje pro u ča va ju eko no mi sti kon-kret ni ji su od zako na o bez bed no sti vožnje. Nikog ne izne na đu je što lju di voze manje auto mo bi le u Evro pi, gde su pore zi na ben zin viso ki, nego u SAD, gde su pore zi na ben zin niski.”

Prin cip broj 5: Trgo vi na može sva kog dove sti u bolji polo žaj.“Vero vat no ste na vesti ma čuli da su Japan ci naši (SAD) kon ku ren ti u svet-

skoj eko no mi ji. Na neki način, to je isti na, jer ame rič ka i japan ska pred u ze ća zai sta pro iz vo de mno go istih doba ra. Ford i Tojo ta kon ku ri šu za iste kup ce na trži štu auto mo bi la. Kom pak i Toši ba kon ku ri šu za iste kup ce na trži štu per so nal-nih raču na ra.

Ipak, lako je doći do pogre šnog zaključ ka kad se raz mi šlja o kon ku ren ci ji među zemlja ma. Trgo vi na izme đu SAD i Japa na nije poput sport skog tak mi če-nja, u kojem jed na stra na dobi ja, a dru ga gubi. U stva ri, tač no je suprot no: trgo vi-na izme đu dve zemlje dovo di obe zemlje u bolji polo žaj.

Da biste vide li zašto, raz mo tri te kako trgo vi na uti če na vašu poro di cu. Kad jedan član vaše poro di ce tra ži posao, on ili ona kon ku ri še čla no vi ma dru-gih poro di ca koji tra že posao. Poro di ce posta ju među sob ni kon ku ren ti kad idu u kupo vi nu, jer sva ka poro di ca želi da kupi naj bo lju robu po naj ni žim cena ma. U izve snom smi slu, dakle, sva ka poro di ca u pri vre di kon ku ri še svim osta lim poro di ca ma.

Upr kos ovoj kon ku ren ci ji, vaša poro di ca neće biti u boljem polo ža ju ako se izo lu je od dru gih poro di ca. Uko li ko bi se to desi lo, vaša poro di ca bi mora la da pro iz vo di hra nu i ode ću za sebe, izgra di sam svoj dom ... Trgo vi na omo gu ća-va sva kom da se spe ci ja li zu je za aktiv no sti koje naj bo lje oba vlja ... Ako trgu ju s dru gi ma, lju di mogu da kupe razno vr sni ja dobra i uslu ge po nižoj ceni.

Baš kao i poro di ce, i drža ve ima ju korist od spo sob no sti da među sob no trgu ju. Trgo vi na omo gu ća va drža va ma da se spe ci ja li zu ju za ono što naj bo lje

Page 36: US - Osnovi ekonomije

25rade i da kori ste razno vr sni ja dobra i uslu ge. Japan ci, su baš kao i Fran cu zi, Egip ća ni i Bra zil ci, naši part ne ri u svet skoj eko no mi ji u istoj meri u kojoj su nam kon ku ren ti.”

Prin cip broj 6: Trži šta su obič no dobar način da se orga ni zu ju eko-nom ske aktiv no sti. “Danas je veći na zema lja koje su nekad ima le cen tral no plan ske pri vre de napu sti la ovaj sistem i poku ša va da raz vi je trži šnu pri vre du. U trži šnoj pri vre di, odlu ke cen tral nog pla ne ra zame njen su odlu ka ma mili o na pred u ze ća i doma ćin sta va. Pred u ze ća odlu ču ju koga će zapo sli ti i šta će pro iz vo-di ti. Doma ćin stva odlu ču ju za koja pred u ze ća će da rade i šta će kupi ti za svo je dohot ke. Ova pred u ze ća i doma ćin stva zajed no delu ju na trži štu, gde cene i lič ni inte res ruko vo de nji ho vim odlu ka ma ...”

Man kju, dalje, navo di: “U svo joj knji zi Istra ži va nje pri ro de i uzro ka bogat stva naro da obja vlje noj 1776. godi ne, eko no mi sta Adam Smit izneo je naj ču ve ni je zapa ža nje u obla sti eko no mi je: doma ćin stva i pred u ze ća među sob-no delu ju na trži šti ma kao da su vođe na “nevi dlji vom rukom” koja ih dovo di do želje nih trži šnih isho da. Jedan od cilje va ove knji ge jeste da obja sni kako ova nevi dlji va ruka delu je kao čarob ni šta pić. Dok bude te stu di ra li eko no mi ju, nau či će te da su cene instru ment pomo ću kojeg nevi dlji va ruka, odno sno usme-ra va eko nom sku aktiv nost. Cene odsli ka va ju vred nost nekog dobra za dru štvo, i tro šak koji dru štvo sno si da bi to dobro pro iz ve lo. Pošto doma ćin stva i pred-u ze ća na osno vu cena odlu ču ju šta da kupe i pro da ju, oni i nesve sno uzi ma ju u obzir dru štve ne kori sti i tro ško ve svo jih postu pa ka. Kao rezul tat toga, cene vode poje di nač ne dono si o ce odlu ka kao isho di ma koji, u mno gim slu ča je vi ma, mak si mi zi ra ju bla go sta nje dru štva u celi ni.

Važna posle di ca ume ša no sti nevi dlji ve ruke da upra vlja eko nom skom aktiv no šću jeste da: kad vla da spre ča va cene da se pri rod no uskla đu ju sa ponu-dom i tra žnjom, ona ome ta spo sob nost nevi dlji ve ruke da koor di ni ra mili o ni ma doma ćin sta va i pred u ze ća koji čine pri vre du. Ovo obja šnja va zašto pore zi nega-tiv no uti ču na alo ka ci ju resur sa: pore zi iskri vlju ju cene, a posle dič no i odlu ke doma ćin sta va i pred u ze ća ...”

Prin cip broj 7: Vla de su pone kad u sta nju da pobolj ša ju trži šne isho-de. Man kju navo di:”Ako je nevi dlji va ruka toli ko moć na, zašto nam je potreb na vla da? Jedan odgo vor gla si da je nevi dlji voj ruci potreb na vla da da je šti ti. Trži-šta funk ci o ni šu samo ako su zako nom zašti će na vla snič ka pra va. Poljo pri vred-nik neće uzga ja ti hra nu uko li ko oče ku je da će mu neko pri gra bi ti žetvu, resto ran neće slu ži ti obro ke ako nije sigu ran da će ga gosti pla ti ti pre odla ska. Svi se oslanja mo na poli ci ju i sudo ve koje obez be đu je vla da kako bi zakon ski zašti ti la naša pra va na ono što pro iz vo di mo.” ...

Page 37: US - Osnovi ekonomije

26 “Dva su glav na raz lo ga za vla di nu inter ven ci ju u eko no mi ji - una pre đe nje efi ka sno sti i pra vič no sti. Veći na poli ti ka ma za cilj da uve ća eko nom ski kolač ili da pro me ni način na koji se kolač deli.

Mada nevi dlji va ruka obič no vodi trži šta ka alo ka ci ji resur sa, to nije uvek slu čaj. Eko no mi sti kori ste ter min trži šni neu speh za situ a ci ju u kojoj sâmo trži šte ne uspe va da postig ne efi ka snu alo ka ci ju resur sa. Jedan od mogu-ćih uzro ka trži šnog neu spe ha jesu eks ter na li je, odno sno uti caj postup ka jed-ne oso be na dobro bit neke dru ge oso be. Na pri mer, kla sič ni pri mer eksternog efek ta je zaga đe nje. Još jedan mogu ći uzrok trži šnog neu spe ha jeste trži šna moć, koja se odno si na spo sob nost jed ne oso be (ili manje gru pe) da vrši nesra-zme ran uti caj na trži šne cene. Na pri mer, ako je svi ma u gra du potreb na voda, a posto ji samo jedan bunar, vla snik buna ra ne pod le že rigo ro znoj kon ku ren ci ji uz čiju pomoć nevi dlji va ruka bi uspe va la da zau zda lič ne inte re se. U pri su stvu ekter na li ja ili trži šne moći, dobro kre i ra na jav na poli ti ka može da pove ća eko-nom sku efi ka snost...

Reči da vla da u nekim slu ča je vi ma može da pobolj ša trži šne isho de ne zna či da će ona to uvek i ura di ti. Jav nu poli ti ku ne kre i ra ju anđeli, već poli tič-ki inte res koji je dale ko od savr še nog. Pone kad se poli ti ke kre i ra ju samo da bi nagra di le poli tič ke moć ni ke. Pone kad ih kre i ra ju lide ri sa dobrim name ra ma koji ne ras po la žu pot pu nim infor ma ci ja ma. Jedan od cilje va stu di ja eko no mi je jeste da vam pomog ne da pro ce ni te kada je vla di na poli ti ka oprav da na jer pobolj ša va efi ka snost ili pra vič nost, a kada nije.”

Prin cip broj 8: Život ni stan dard zemlje zavi si od nje ne spo sob no sti da pro iz ve de dobra i uslu ge. “Raz li ke u život nom stan dar du u raz li či tim delo vi ma sve ta sve su izra že ni je. Pro seč ni Ame ri ka nac je 2000. godi ne ima doho dak u izno su od 34.100 dola ra. Iste godi ne, pro seč ni Mek si ka nac je zara-đi vao 8.790 dola ra, a pro seč ni Nige ri jac 800. Nije izne na đe nje da ove veli ke raz li ke izme đu pro seč nih doho da ka odsli ka va ju raz li ke u kva li te tu živo ta. Sta-nov ni ci zema lja s viso kim dohot kom ima ju više tele vi zo ra, više auto mo bi la, bolju hra nu, bolju zdrav stve nu zašti tu i duži život ni vek nego sta nov ni ci zema-lja sa niskim dohot kom ...

Šta obja šnja va ove veli ke raz li ke u život nom stan dar du izme đu zema lja i tokom vre me na? Odgo vor je izne na đu ju će jed no sta van. Sko ro sve pro me ne život nog stan dar da mogu da se pri pi šu raz li ka ma u pro duk tiv no sti zema lja - odno sno, koli či ni doba ra i uslu ga koju rad nik pro iz ve de za sat vre me na. U zemlja ma u koji ma su rad ni ci u sta nju da pro iz vo de veli ku koli či nu doba ra i uslu ga po jedi ni ci vre me na, veći na lju di ima viši život ni stan dard; tako gde

Page 38: US - Osnovi ekonomije

27su rad ni ci manje pro duk tiv ni, veći na lju di mora da se zado vo lji loši jim stan-dar dom. Slič no tome, sto pa rasta pro duk tiv no sti jed ne zemlje odre đu je sto pu rasta pro seč nog dohot ka.

Fun da men tal ni odnos izme đu pro duk tiv no sti i život nog stan dar da jeste jed-no sta van, ali su posle di ce dale ko se žne.” ...

“Da bi pove ća li život ni stan dard, kre a to ri poli ti ke mora ju da pove ća ju pro duk tiv nost tako što će obez be di ti da rad ni ci budu obra zo va ni, da ima ju sred stva koja su im potreb na za pro iz vod nju doba ra i uslu ga i pri stup naj bo ljoj ras po lo ži voj teh no lo gi ji.”

Prin cip broj 9: Cene rastu kad drža va štam pa pre vi še nov ca.“Janu a ra 1921. godi ne u Nemač koj su dnev ne novi ne košta le 0,30 mara-

ka. Manje od dve godi ne kasni je, novem bra 1922. godi ne iste novi ne su košta le 70,000.000 mara ka, Sve osta le cene u toj pri vre di pora sle su za sli čan iznos. Ova epi zo da pred sta vlja jedan od naj spek ta ku lar ni jih isto rij skih pri me ra infl a ci je, pora sta opšteg nivoa cena u eko no mi ji ...

Šta je uzrok infl a ci je? U sko ro svim slu ča je vi ma viso ke ili tra ne infl a ci je, kri vac je, izgle da, isti - porast koli či ne nov ca. Kad vla da emi tu je veli ke koli či ne nov ca u zemlji, nje go va vred nost opa da...”

Prin cip broj 10: Dru štvo se na kra tak rok suo ča va s izbo rom izme-đu infl a ci je i neza po sle no sti. “Kad vla da pove ća koli či nu nov ca u eko no mi ji, jedan od rezul ta ta je infl a ci ja. Dru gi rezul tat, barem na kra tak rok, jeste niži nivo neza po sle no sti. Kri va koja ilu stru je ovaj krat ko roč ni izbor izme đu infl a-ci je i infl a ci je nazi va se Filip so va kri va, po eko no mi sti koji je prvi istra ži vao nji hov među sob ni odnos ...

Izbor izme đu infla ci je i neza po sle no sti samo je pri vre me nog karak-te ra, ali može da potra je i neko li ko godi na. Filip so va kri va je zato ključ na za raz u me va nje mno gih kre ta nja u eko no mi ji. Kon kret no, ona je važna za raz u me va nje poslov nog ciklu sa - nepra vil nih i uglav nom nepred vi dlji vih fluk tu a ci ja eko nom ske aktiv no sti, izra že nih bro jem zapo sle nih ili pro iz vod-njom doba ra i uslu ga.

Kre a to ri poli ti ke mogu da isko ri ste ovaj izbor izme đu infl a ci je i neza po-sle no sti pri me nom raz li či tih instru me na ta poli ti ke. Menja njem obi ma tro ško va vla de, izno si koje ona opo re zu je i koli či ne nov ca koji štam pa, kre a to ri poli ti ke mogu da uti ču na kom bi na ci ju infl a ci ju i neza po sle no sti koja će se ostva ri ti u pri-vre di. Pošto su ovi instru men ti mone tar ne i fi skal ne poli ti ke poten ci jal no toli ko moć ni, pita nje kako kre a to ri poli ti ke tre ba da ih isko ri ste da bi kon tro li sa li eko-no mi ju i da li uop šte tre ba da ih kori ste, pred met je stal ne ras pra ve.” U zaključ ku pogla vlja, Man kju navo di da “Čak i naj kom pli ko va ni ja eko nom ska ana li za kori-sti nave de nih deset prin ci pa.”

Page 39: US - Osnovi ekonomije

28

4. PRI VRED NI SISTEM

4.1. DEFI NI SA NJE PRI VRED NOG SISTE MAOsno vu sva kog dru štva čine dru štve no-eko nom ski odno si. U sušti ni, pola-

zni i odre đu ju ći oblik tih odno sa ogle da se u među sob nom polo ža ju lju di u pro-ce su pro iz vod nje i ras po de le dru štve nog pro iz vo da. Raz u me se, dru štve no-eko-nom ski odno si nisu nikad pot pu no čisti. Oni se nikad ne ostva ru ju sami od sebe. Uvek su pri ze mlje ni u odre đe noj isto rij skoj real no sti.

Celo kup nost dru štve no-eko nom skih odno sa izra že nih kroz raz li či te dru-štve no-eko nom ske kate go ri je čini dru štve no-eko nom ski sistem. Upra vo tim kate go ri ja ma defi ni še mo i obra zla že mo neku dru štve no-eko nom sku for ma ci ju, kao pose ban, isto rij ski odre đen oblik dru štva, koji je ute me ljen na dostig nu tom nači nu pro iz vod nje.

Dru štve no-eko nom ske for ma ci je poja vlju ju se u raz li či tim isto rij skim vari jan ta ma, čak i u poseb nim obli ci ma. Nji ho ve insti tu ci o nal ne i nor ma tiv ne osno ve čine nji ho vo dru štve no-poli tič ko i dru štve no-eko nom sko ure đe nje. A to ure đe nje, bilo dru štve no-poli tič ko ili dru štve no-eko nom sko, je raz li či to u raz li či-tim dru štvi ma. Ono se, dalje, ope ra ci o na li zu je u raz li či te pri vred ne siste me, kao celo kup nost meha ni za ma, instru me na ta i sred sta va kroz koje ili putem kojih pri-vre da prak tič no reša va svo je osnov ne dru štve no-eko nom ske zadat ke.

Pre ma tome, dru štve no-eko nom sko ure đe nje je pojam, koji je širi od poj-ma pri vred nog siste ma. U sušti ni, pod poj mom dru štve no-eko nom skog ure đe nja se pod ra zu me va odre đe na dru štve no-eko nom ska osno va, te odre đe ni eko nom ski obli ci i funk ci je odre đe nog dru štva. Isto vre me no, nji me se izra ža va i kon kre tan oblik dru štva neke zemlje. Zna čaj no je pri me ti ti da iako u nizu zema lja posto ji isto ve tan dru štve ni sistem, goto vo da ne posto ji zemlja koja ima isto vet no dru-štve no-eko nom sko ure đe nje s nekom dru gom zemljom.

U svom prak tič nom poi ma nju pri vred ni sistem tre ba shva ti ti kao kom po-nen tu ili pod si stem dru štve no-eko nom skog siste ma. Nje gov osnov ni zada tak je da stvo ri takve insti tu ci o nal ne pret po stav ke za takav pri vred ni ambi jent u kome

Page 40: US - Osnovi ekonomije

29će se naj op ti mal ni je, eko nom ski raci o nal no i efi ka sno, ispo lja va ti, kori sti ti i raz-vi ja ti temelj ne vred no sti dru štve no-eko nom skog siste ma.

Sagle da va nje u naj ši rem smi slu, u svom uni ver zal nom zna če nju sva ki pri-vred ni sistem je orga ni za ci o ni sistem, nužno potreb na kon zi stent na celi na delo va koji se nala ze u među sob noj inter ak ci ji, deter mi ni sa na odre đe nim cilje vi ma ili cilje vi ma u eko nom skoj sfe ri dru štve nog živo ta, koji cilj, opet gene ral no posma-tra no, pod ra zu me va prvo, eko nom sku sta bil nost, pa onda tem po i sto pu pri vred-nog raz vo ja neke zemlje.

Sa aspek ta struk tu re, sva ki pri vred ni sistem se sasto ji iz dva dela: prvo, iz dela koji pod ra zu me va isto rij ski spon ta no raz vi je ni deo pri vred nog siste ma, a onda i poli tič ki, nor ma tiv ni i insti tu ci o nal ni deo kroz koji auto nom no delu ju i inte gri šu svo ju aktiv nost pri vred ni subjek ti kao nosi o ci siste ma; i dru go, iz dela pri vred nog siste ma koji se tiče regu la tiv nog, korek tiv nog i usme ra va ju ćeg meha-ni zma kroz koji dru štvo (drža va) sve sno na teme lju nekog pla na ili nekih dru gih ex ante pro jek ci ja i pro ra ču na kori gu je i usme ra va funk ci o ni sa nje pri vre de u prav cu dru štve no utvr đe nih i želje nih cilje va.

Kao orga ni za ci o na celo kup nost pri vred nih aktiv no sti u odre đe nom ambi-jen tu odvi ja nja dru štve ne repro duk ci je, pri vred ni sistem je uvek pro stor no i vre-men ski vezan za taj ambi jent, čine ći nje gov insti tu ci o nal no nor ma tiv ni oblik.

4.2. PRI VRED NI SISTEM KAO NAUČ NA DISCI PLI NAPri vred ni sistem je poseb na nauč na disci pli na u siste mu eko nom skih nau-

ka. To zna či da, kao i sva ka dru ga nauč na disci pli na, pri vred ni sistem ima pose-ban pred met izu ča va nja i odre đe ne meto do lo ške postup ke koji ma se nje gov pred-met pro u ča va nja bli že posma tra i obja šnja va.

Među eko no mi sti ma ne posto ji jedin stve no i opšte pri hva će no defi ni sa nje poj ma i pred me ta pri vred nog siste ma. Raz li ke su oči gled ne i one uka zu ju na svu slo že nost i teško će oko defi ni sa nja poj ma pri vred nog siste ma. Isto vre me no, u nji ho vom posto ja nju se odsli ka va i pri ro da nauč ne disci pli ne koje ga izu ča va. Kre ću se od shva ta nja pri vred nog siste ma kao celo kup no sti vla da ju ćih odno sa pro iz vod nje, poi sto ve ći va nja poj ma pri vred nog siste ma sa isto rij ski odre đe nim nači nom pro iz vod nje, pa zatim, u zavi sno sti od ste pe na apstrak ci je, posma tra nja pri vred nog siste ma kao uni ver zal ne kate go ri je i pri vred nog siste ma kon kret ne poje di nač ne zemlje, do shva ta nja pri vred nog siste ma kao insti tu ci o na li zo va nog, pra vom regu li sa nog pri vred nog miljea u kome makro e ko nom ski subjek ti regu-li šu akci je i dej stva mikro pri vred nih subje ka ta. Nisu ret ka ni gle di šta koja pri-vred ni sistem ana li zi ra ju sa dva aspek ta: jed nog šireg i jed nog užeg aspek ta. Pri tome, pri vred ni sistem u širem soci o lo ško-eko nom skom smi slu se iden ti fi ku je sa

Page 41: US - Osnovi ekonomije

30 odre đe nim nači nom pro iz vod nje tj. sa ukup no šću pro iz vod nih sna ga i pro iz vod-nih odno sa datog dru štva. U užem smi slu, pri vred ni sistem se shva ta kao celo-kup nost insti tu ci ja i meha ni za ma čiju sadr ži nu i eko nom ske zako ni to sti odre đu je sistem pro iz vod nih odno sa i nivoa raz vit ka pro iz vod nih sna ga datog dru štva u datom vre men skom peri o du.

Posto je i takva raz mi šlja nja koja pri vred ni sistem izjed na ča va ju sa odre đe-nom orga ni za ci o nom struk tu rom dru štve ne pri vre de u kojoj se obez be đu je jedin-stvo pro iz vod nih odno sa zasno va nih na odre đe nom isto rij skom tipu dru štve ne orga ni za ci je rada i odre đe nom obli ku pri sva ja nja mate ri jal nih doba ra.

Inte re sant no je jed no raz mi šlja nje koje upo zo ra va da pri vred ni sistem uko li ko pre ten du je da bude obu hva ćen u okvi ru jed ne nauč ne disci pli ne, onda bi takva disci pli na tre ba lo da sadr ži dve bit ne kom po nen te i to: a) kom po nen-tu orga ni za ci je upra vlja nja pri vred nom i b) kom po nen tu sred sta va upra vlja nja pri vre dom. U okvi ru prve kom po nen te, čiji je nosi lac drža va i pored nje razna dru štve na tela (pri vred ne komo re, poslov na udru že nja, zajed ni ce pred u ze ća, itd.) javlja se tzv. regu la tiv no upra vlja nje i ono se sasto ji u upra vlja nju pri vre-dom kao celi nom, u usme ra va nju nje nog raz vo ja reša va nju odno sa izme đu poje di nih pri vred nih obla sti, pri vred nih orga ni za ci ja i poli tič ko-teri to ri jal nih jedi ni ca. U okvi ru ove kom po nen te javlja se i tzv. ope ra tiv no upra vlja nje, čiji je nosi lac pri vred na orga ni za ci ja, a koje bi se sasto ja lo u dono še nju pla no va pred u ze ća, ruko vo đe nju sva ko dnev nim teku ćim poslo vi ma, u orga ni za ci ji pro-iz vod nje, komer ci jal ne slu žbe, ras po de li novo stvo re ne vred no sti itd. Dru ga kom po nen ta, kao što je pome nu to, obu hva ta sred stva upra vlja nja pri vre dom koja su u savre me nim drža va ma vrlo razno vr sna i mno go broj na i čije pro u ča-va nje, s obzi rom na pove ća nu ulo gu drža ve u pri vred nom živo tu i slo že nost odno sa koje ona u okvi ru eko no mi ke jed ne zemlje, tre ba da regu li še i pred sta-vlja znat ne teško će.2

Šta u stva ri pod ra zu me va mo pod poj mom pri vred nog siste ma i šta čini pred met pro u ča va nja jed ne nauč ne disci pli ne kakva je i pri vred ni sistem?

Uva ža va ju ći svu slo že nost poj ma pri vred nog siste ma i sve teško će oko nje go vog defi ni sa nja, čini se da se pri vred ni sistem ne može poi ma ti pojed no sta-vlje no, samo kao skup dru štve nih odno sa koji nasta ju u pro ce su pro iz vod nje, raz-me ne i ras po de le mate ri jal nih doba ra, već i kao insti tu ci o nal ni okvir za odvi ja nje eko nom skih pro ce sa, a potom i kao dru štve na orga ni za ci ja pri vre de koja ima svo-ju struk tu ru sa insti tu ci ja ma, meha ni zmi ma i sred stvi ma za nje no funk ci o ni sa nje i ostva ri va nje pri vred nih cilje va. Samo u tom kon tek stu insti tu ci je i meha ni zmi pri vred nog siste ma pred sta vlja ju meto de sred stva (zavi sne vari ja ble) koji ma se izra ža va ju i ostva ru ju želje ni odno si pro iz vod nje (neza vi sne kon stan te). To ujed-no obja šnja va zašto se izve sne eko nom ske insti tu ci je i meha ni zmi mogu menja ti

Page 42: US - Osnovi ekonomije

31i usa vr ša va ti, pri la go đa va ju ći se zah te vi ma u osno vi istog tipa odno sa pro iz vod-nje, i zašto mogu ima ti raz li čit karak ter spon ta nih ili nor ma tiv nih tvo re vi na u vre me nu, zavi sno od toga, u kojoj su meri eko nom ske insti tu ci je i instru men ta rij pri vre đi va nja u sagla sno sti sa objek tiv nim zako ni ma datog nači na pro iz vod nje, odno sno datih odno sa pro iz vod nje.3

Malo kon kret ni je i jasni je. Kao izraz vla da ju ćih dru štve no-eko nom skih odno sa u nekoj zemlji u nekom vre me nu, pri vred ni sistem u svom sadr ža ju obu hva ta temelj ne dru štve no-eko nom ske insti tu ci je, meha ni zme i prin ci pe, koji deter mi ni ra ju funk ci o ni sa nje i raz voj neke pri vre de. A to su bile poli tič ke, soci jal ne ili eko nom ske insti tu ci je, orga ni za ci o ni obli ci pri vre đi va nja, zakon-ski pro pi si, pra vi la pona ša nja, dru štve ne vred no sti, obi čaj ne nor me i shva ta-nja, koji svo jim među sob nim delo va njem posred no ili nepo sred no uti ču na pri-vred nu aktiv nost i nje ne rezul ta te. Dru gim reči ma, radi se o insti tu ci o nal nom okvi ru u nekom datom vre me nu i pro sto ru, koji u har mo nič nom odno su sa osnov nim vred no sti ma nekog dru štva omo gu ća va nor mal no odvi ja nje dru štve-ne repro duk ci je. Isto vre me no, defi ni šu se meto de i sred stva pri vre đi va nja, te odre đu ju meha ni zmi koor di na ci je u pro ce su pri vre đi va nja. Isto tako, reč je o infor ma ci ja ma i odlu či va nju kao pret po stav ka ma upra vlja nja, što sve u inter ak-ci ji sa pret hod no reče nim ima pre su dan uti caj na obli ko va nje i funk ci o ni sa nje pri vre de. Na taj način se pri vred ni sistem, prak tič no, javlja kao odre đe ni dru-štve ni obra zac (način i postu pak) reša va nja temelj nih eko nom skih zada ta ka šta, kako, gde, kada, po kojoj ceni i koli ko i za koga pro iz vo di ti. Pre ma tome, pod pri vred nim siste mom se pod ra zu me va celo kup nost eko nom skih odno sa sa osnov nim meha ni zmom, insti tu ci ja ma, orga ni za ci o nim obli ci ma, instru men ti-ma i mera ma koji ma se regu li še pri vred ni život odre đe ne zemlje u izve snom peri o du vre me na.4

Pri vred ni sistem je rela tiv no mla da nauč na disci pli na. Kao takva ona se u veli koj meri zasni va na već usvo je nim meto da ma nauč nog posma tra nja dru-štve no-eko nom skih feno me na. Osnov ne meto de teo ri je pri vred nog siste ma su: dija lek tič ka meto da, sin te tič ka, veri fi ka ci o na meto da, kom pa ra tiv na meto da, isto rij ska meto da. One u svo jim postup ci ma pola ze od empi rij skih činje ni ca koje se sti ču u orga ni zo va noj pri vred noj stvar no sti, stva ra ju ći na taj način potreb no isku stvo za postup ke induk ci je sazna nja opšteg na osno vu poje di nač nog (i deduk ci je) tran sfor ma ci ja opštih sazna nja u poseb nu ili poje-di nač nu stvar nost.

Celo kup ni meto do lo ški instru men ta rij teo ri je pri vred nog siste ma u skla-du sa dija lek tič ko-mate ri ja li stič kim isho di štem izra ču na va nja orga ni zo va nja pri-vred ne stvar no sti ima za cilj kon ti nu i ra no usa vr ša va nje skla da među ele men ti ma te orga ni za ci je, stal no pri tom anti ci pi ra ju ći ste pen efi ka sno sti pri vre đi va nja i

Page 43: US - Osnovi ekonomije

32 eko nom ski pro spe ri tet dru štva. Kako je osnov ni čini lac sva kog siste ma čovek, te kako svi efek ti orga ni za ci je pri vre đi va nja i nje nog funk ci o ni sa nja isklju či vo slu že čove ku i nje go vom dru štvu, meto de teo ri je pri vred nog siste ma naj če šće se pri me nju ju uz kori šće nje opštih sazna nja ste če nih u dru gim dru štve nim, eko nom-skim, pa i pri rod nim nau ka ma. To pro sto iz raz lo ga što se orga ni za ci ja dru štve ne pri ro de u veli koj meri ispre pli će i dopu nju je sa osta lim obli ci ma dru štvenog i pri vred nog živo ta.

4.3. OSNO VE PRI VRED NOG SISTE MASavre me ni pri vred ni sistem se danas naj če šće shva ta kao isto rij ska kate-

go ri ja, kao naj di na mi čni ji sistem, koji obu hva ta i pove zu je u sklad nu celi nu temelj ne ele men te eko nom sko-dru štve nog pro ce sa. Radi toga se poseb no isti če nužnost da osno ve pri vred nog siste ma budu među sob no uskla đe ne i da ne pro ti-vu re če jed na dru goj. Samo pod tim uslo vom može se govo ri ti o takvom mode lu pri vred nog siste ma u kome su svi nje go vi ele men ti, pod si ste mi tako posta vlje-ni da po karak te ru i među sob nim veza ma pred sta vlja ju funk ci o nal nu celi nu.5 I dalje, samo na taj način pri vred ni sistem će biti kon zi sten tan, što je pret po stav ka nje go ve veće ili manje efi ka sno sti iska za ne u prak si pre ko rea li za ci je funk ci ja posto je ćih insti tu ci ja. Da li je model pri vred nog siste ma kon zi sten tan ili ne poka-zu je ste pen nje go ve efi ka sno sti i postig nu ti rezul ta ti u prak si.6

Pri vred ne aktiv no sti lju di se ostva ru ju pre ko raz li či tih orga ni za ci o nih obli-ka u okvi ru neke zajed ni ce. Zato je za odre đi va nje sadr ža ja pri vred nog siste ma, pored osnov nog pro iz vod nog odno sa iska za nog u odre đe nom, domi nant nom obli ku i sadr ža ju vla sni štva, bit no u kakvim se obli ci ma i pre ko kojih meto da se orga ni zu ju pri vred ne aktiv no sti i uspo sta vlja kore la ci ja nji ho vih raz li či tih obli-ka i pro ce sa. Ovaj aspekt pri vred nog siste ma dobi ja sve slo že ni je i razno vr sni je obli ke uko li ko je dru štvo raz vi je ni je. Za savre me na dru štva karak te ri stič na je for mal na samo stal nost pri vred nih jedi ni ca u obla sti pro iz vod nje i potro šnje, a s dru ge stra ne nji ho va veli ka izdi fe ren ci ra nost i hete ro ge nost. Uskla đi va nje nji ho-vih pri vred nih delat no sti u dru štve nim raz me ra ma pred sta vlja sadr žaj poseb nih meto da nji ho vog među sob nog pove zi va nja, kao i poseb nih obli ka u koji ma se to pove zi va nje ostva ru je. U pogle du meto da pove zi va nja tre ba ista ći dva osnov na momen ta sa sta no vi šta orga ni zo va nja jedin stva proi zvod nih odno sa u okvi ri ma pri vred nog siste ma. Jedan od njih se ispo lja va u objek tiv no uslo vlje nim i dru-štve no spon ta nim pro ce si ma za čije delo va nje insti tu ci o nal ni okvir pred sta vlja raz vi je na rob na pri vre da. S dru ge stra ne, sve slo že ni ji odno si pri vred nih pro ce sa u raz vi je nim dru štvi ma isti ču i stva ra ju potre bu da se sve sno, plan ski uti če na pro ces dru štve nog i pri vred nog raz vo ja. Na toj osno vi nasta ju razno vr sni obli ci

Page 44: US - Osnovi ekonomije

33sve snog, korek tiv nog i usme ra va ju ćeg delo va nja na pri vred na kre ta nja od stra ne dru štve nih (držav nih) orga na na pri vred ni život.

Pored toga, dru štve na orga ni za ci ja pri vre đi va nja zasni va se na obli ci ma poli tič ke orga ni za ci je dru štva. Ovi obli ci su danas u svim dru štvi ma akti van čini-lac orga ni zo va nja pri vred nog živo ta. Na taj način obli ci poli tič ke orga ni za ci je dru štva, drža va i nje ni orga ni, poli tič ki i uprav ni apa rat bit no uti ču na funk ci o ni-sa nje pri vred nog siste ma.

Isto tako, s obzi rom na teri to ri ja li za ci ju poli tič ke orga ni za ci je savre me-nih dru šta va, teri to rija lni oblik poli tič kog orga ni zo va nja dru štva (npr. opšti na, okrug, repu bli ka) posta ju nužni obli ci dru štve nog pove zi va nja poje di na čnih i osnov nih pri vred nih subje ka ta u kom plek sni je obli ke kroz koje se ostva ru je inte gra ci ja pri vred ne orga ni za ci je dru štva.

Ima ju ći pret hod no na umu, može se reći da fun da men tal ne pre mi se (osno-ve) savre me nog pri vred nog siste ma čine:

a) oblik i sadr žaj vla sni štva, kao ključ na deter mi nan ta osnov nog pro-iz vod nog odno sa u dru štvu. Oblik i sadr žaj vla sni štva pred sta vlja temelj no obe lež je pri vred nog siste ma, jer se iz nje ga prak tič no deri vi ra ju sva osta la obe-lež ja pri vred nog siste ma, a poseb no uslo vi ras po de le i kri te ri ju mi pri sva ja nja, a zatim defi ni šu uslo vi pri vre đi va nja, odre đu je sistem upra vlja nja, te na kra ju, bit no uslo vlja va oblik orga ni zo va nja pri vre de i meto di pove zi va nja osnov nih pri vred nih subje ka ta.

b) rob no biće pri vre de je naj ra zvi je ni ji orga ni za ci o ni oblik pri vre-đi va nja. U savre me nim uslo vi ma pri vre đi va nja rob na pri vre da sa svo jim zako ni to sti ma nema alter na ti vu. Nju objek tiv no dik ti ra ju kako nivo pri vred-ne raz vi je no sti koji nužno zah te va raz vi je ne odno se rob ne pro iz vod nje, tako i impe ra ti vi savre me nog civi li za cij skog raz vo ja koji pret po sta vlja ju trži šni način pri vre đi va nja.

c) inte gral na trži šta, kao domi ni ra ju ći regu la tiv ni i koor di na tiv ni meha-ni zam pri vre đi va nja, koji pod ra zu me va kako trži šte roba i uslu ga, tako i trži šte kapi ta la i

d) trži šte rad ne sna ge. U rob noj pri vre di trži šte se poja vlju je kao auto-mat ski regu la tor celo kup ne dru štve ne repro duk ci je. Sa svo jim osnov nim funk-ci ja ma – infor ma tiv nom, selek tiv nom, alo ka tiv nom, distri bu tiv nom, koor di na-tiv nom – trži šte se poja vlju je kao strog i objek ti van, pra ve dan i neo p ho dan, te eko nom ski naj e fi ka sni ji regu li ra ju ći meha ni zam i oblik pove zi va nja osnov nih pri vred nih subje ka ta.

e) pla ni ra nje, kao korek tiv ni i usme ra va ju ći meha ni zam pri vred nog raz vo ja. Opšte pozna to je da trži šte i nje go vi meha ni zmi nisu savr še ni, da se i naj sa vr še ni ja kon ku ren ci ja pre pli će sa mono po li ma raz li či te vrste i inten zi te ta,

Page 45: US - Osnovi ekonomije

34 te da drža va sa svo jom eko nom skom poli ti kom uvek ima veli ki uti caj na trži šne para me tre. Pored toga, trži šte pru ža infor ma ci je o ono me šta se doga đa lo, ali ne i o ono me šta će se dogo di ti, što je uto li ko potreb ni je uko li ko su češće i veće teh-no lo ške i struk tur ne pro me ne u pri ro di. Zato su potreb ni i pri vred ni pla no vi koji daju infor ma ci ju o budu ćim kre ta nji ma. To samo zna či da uvek tre ba ima ti na umu plan sku i trži šnu koor di na ci ju i radi se samo o meri u kojoj su zastu plje ne obe kom po nen te. Narav no, kod pla ni ra nja ne tre ba zabo ra vi ti na uvek upo zo ra-va ju ći prin cip rea li te ta, vode ći raču na o tome šta želi mo i hoće mo u pri vred nom raz vo ju s jed ne stra ne, i šta ima mo i može mo, s dru ge stra ne.

f) pred u ze će, kao osnov ni pri vred ni subjekt u pro ce su dru štve ne repro-duk ci je, sa pot pu nom samo stal no šću i suve re no šću u pogle du svog orga ni zo va-nja i među sob nog pove zi va nja, kao i u dono še nju dru gih poslov nih odlu ka.

g) dobit, kao osnov ni motiv i potvr da uspe šno sti poslo va nja pred u ze ća, koja svo ju veri fi ka ci ju dobi ja na trži štu.

h) čvr sti prin ci pi prav ne drža ve, kao pret po stav ka insti tu ci o nal ne sigur-no sti, bez koje trži šte nije ni delo tvor no, niti zašti će no. To pret po sta vlja pre ci zno i jasno defi ni sa nje poli tič kog i soci jal nog iden ti te ta drža ve, sa odgo va ra ju ćim ustav nim i prav nim ure đe njem držav nog pro sto ra u skla du sa pozna tim među na-rod nim prin ci pi ma i stan dar di ma.

i) ogra ni če no struk tur no pri la go đa va nje ulo ge drža ve u upra vlja nju pri vred nim siste mom. Savre me ni pri vred ni siste mi ne posta vlja ju pita nje mesta i ulo ge drža ve u pri vred nog živo tu zemlje. To tim pre što je u sve tu jasno da je usme ra va ju ća ulo ga drža ve u raz vo ju pri vre de neza o bi la zna i neo p hod na. Zato je mno go važni je pita nje kakva drža va i koli ko je drža ve potreb no pri vre di. Pri vred-ni sistem sa inte gral nim trži štem pret po sta vlja moder nu drža vu, demo krat sku i funk ci o nal nu. A to zna či ono li ko drža ve koli ko je nužno potreb no i na sek to ri ma gde je zai sta potreb no, upra vo ono li ko koli ko to zah te va ju među u slo vlje no sti drža ve i trži šta. Ni manje, ni više.

Posma tra no u celi ni, osno ve pri vred nog siste ma pred sta vlja ju nužne ele men-te u kom po zi ci ji pri vred nog siste ma, koji pre ten du je da posta ne jed na homo ge na celi na, koja se potvr đu je u eko nom skoj efi ka sno sti nje nog funk ci o ni sa nja. Među-tim, uzev ši ih poje di nač no, nema sum nje da ste pen gene ral no sti i zna ča ja poje di nih kom po nen ti nije isti. One se jed no stav no nala ze u nekom među od no su, uslov no reče no, neza vi snih kon stan ti i zavi sno pro men lji vih veli či na, koje se u tom među od-no su ispo lja va ju i kao eko nom ska neo p hod nost i kao ogra ni ča va ju ći uslov. Pri me ra radi, pome ni mo da svo jin ski odno si, sadr žaj i oblik vla sni štva, kao temelj na karak-te ri sti ka bilo kojeg pri vred nog siste ma nala ze svo je ispu nje nje ali i ogra ni če nja u ste pe nu raz vo ja mate ri jal nih pro iz vod nih sna ga dru štva, koja prak tič no i odre đu ju spe ci fi č no sti obli ka pri sva ja nja u trži šnim uslo vi ma pri vre đi va nja.

Page 46: US - Osnovi ekonomije

354.4. BIT NE KARAK TE RI STI KE PRI VRED NOG SISTE MANarav no, osno ve pri vred nog siste ma su isto vre me no i nje go ve naj bit ni je

karak te ri sti ke. One odre đu ju kon sti tu ci ju pri vred nog siste ma i opre de lju ju način nje go vog funk ci o ni sa nja. Među tim, posto je i takve karak te ri sti ke pri vred nog siste ma koje tako đe obe le ža va ju nje gov karak ter i zato s pra vom uz svo je ime nose atri but bit ne. Tu se pre sve ga misli na sle de će: prvo, pri vred ni sistem je orga ni za ci o ni sistem; dru go, kao takav pri vred ni sistem je isklju či vo tele o lo ški sistem, tj. sistem cilja, sistem koji mora ima ti odre đe ni ljud ski (poje di nač ni) ili još češće zajed nič ki (kolek tiv ni) cilj; tre će, kao isto rij ska kate go ri ja, pri vred ni sistem spa da u gru pu naj slo že ni jih pod si ste ma dru štve nog siste ma; četvr to, u kom po zi ci ji dru štve nog siste ma pri vred ni sistem zau zi ma vode će mesto; peto, pri vred ni sistem je hije rar hij ski ure đen sistem, i šesto, pri vred ni sistem spa da u gru pu rela tiv no otvo re nih siste ma.

S obzi rom na to da je pri vred ni sistem samo jedan od pod si ste ma u dru-štve nom siste mu, nje go ve karak te ri sti ke su iste. To samo zna či da pri vred ni sistem ne može mo posma tra ti van okvi ra dru štve nog siste ma čiji je sastav ni deo. Zato pro me ne u dru štve nom siste mu, raz u me se, iza zi va ju i pro me ne u pri vred nom siste mu.

Među tim, nagla še no je već da je pri vred ni sistem i naj zna čaj ni ji deo dru štve-nog siste ma. Ne uma nju ju ći povrat ni uti caj dru gih delo va (pod si ste ma) dru štve nog siste ma na pri vred ni sistem, dva su bit na raz lo ga koja poseb no isti ču pri o ri te tan zna čaj pri vred nog siste ma u odno su na osta le delo ve dru štve nog siste ma:

Prvo, pri vred ni sistem sa svo jim meha ni zmi ma i instru men ti ma regu li še pri vred ni život odre đe ne zemlje u odre đe nom vre me nu. Na taj način svi osta li delo vi dru štve nog siste ma kao što su nau ka, kul tu ra, zdrav stvo, pro sve ta, odbra-na zemlje i sl. direkt no mate ri jal no zavi se od efi ka sno sti ili nee fi ka sno sti funk ci-o ni sa nja pri vred nog siste ma.

I dru go, s obzi rom na svo ju pri o ri tet nu ulo gu u dru štve nom siste mu, te na slo že nost veza i uti ca ja na osta le pod si ste me u okvi ri ma datog dru štve nog siste-ma, pri vred ni sistem je i naj po dlo žni ji pro me na ma. Dakle, reč je o naj di na mič ni-jem pod si ste mu od svih dru gih delo va dru štve nog siste ma, koji svo jim sta njem, pro me na ma i raz vo jem determini ra opšti dru štve ni raz voj neke zemlje. Radi toga pri vred ni sistem u hije rar hi ji osta lih pod si ste ma nekog dru štve nog siste ma zau zi ma vode će mesto. Raz voj i uspe šno funk ci o ni sa nje pri vred nog siste ma u naj ve ćoj meri zna či i raz voj osta lih delo va dru štve nog siste ma pona o sob, kao i dru štve nog siste ma kao celi ne.

U zavi sno sti od svo jih rezul ta ta, pri vred ni sistem tokom vre me na doži-vlja va veće ili manje pro me ne. Suštin ske pro me ne pri vred nog siste ma dira ju u

Page 47: US - Osnovi ekonomije

36 osno ve pri vred nog siste ma menja ju ći npr. sadr žaj i oblik vla sni štva, sistem moti-va ci je pri vred nih subje ka ta, nji ho ve osnov ne karak te ri sti ke, mesto i ulo gu drža-ve u siste mu pri vre đi va nja i sl., čime se u sušti ni menja i sam karak ter i način funk ci o ni sa nja pri vred nog siste ma. Te pro me ne se naj če šće odvi ja ju pod sna-žnim uti ca jem poli tič kog siste ma. Nai me, pozna to je pra vi lo da onaj ko upra vlja pro ši re nom repro duk ci jom dru štva vla da i samim dru štvom. A to samo zna či da onaj u čijim je ruka ma nad le žnost u dono še nju odlu ka za pode ša va nje i kon tro lu pri vred nog siste ma, taj je i posed nik poli tič ke moći.

4.5. NOSI O CI (SUBJEK TI) PRI VRED NOG SISTE MAS obzi rom na to da je pri vred ni sistem naj slo že ni ji pod si stem dru štve nog

siste ma, u nje mu posto je mno go broj ni nosi o ci odlu ka na raz li či tim nivo i ma odlu-či va nja. Ti nosi o ci pri vred ne aktiv no sti pred sta vlja ju razne obli ke pro iz vod ne i teri to ri jal ne orga ni za ci je u dru štvu.

Svi oni pred sta vlja ju eko nom ske subjek te sa odre đe nom samo stal no šću i moguć no šću delo va nja. U tom kon tek stu pro ble ma ti zi ra se pita nje mesta i ulo-ge, te funk ci ja svih subje ka ta pri vred ne aktiv no sti, nji ho vi moti vi i inte re si, te sred stva koji ma ras po la žu, a zatim i obli ci koor di na ci je i usme ra va nja nji ho vih aktiv no sti.

Subjek ti pri vred nog siste ma su sve orga ni za ci o ne jedi ni ce, svi nosi o ci odlu ka, bez obzi ra na nivo odlu či va nja, koji sude lu ju u pro ce su dru štve ne repro-duk ci je. Pošto je pri vred ni sistem orga ni za ci o ni sistem, nje gov temelj ni subjekt je čovek orga ni zo van u raz li či te aso ci ja ci je, koje ima ju karak ter bilo rad ne, bilo život ne zajed ni ce.

Nosi o ci (subjek ti) pri vred nog siste ma jesu:1) doma ćin stvo kao osnov na pri rod na i potro šač ka orga ni za ci ja;2) pri vred no dru štvo i nje go ve raz li či te aso ci ja ci je;3) dru štve no-poli tič ke zajed ni ce, počev od mesne zajed ni ce, opšti ne, okru-

ga, pa do repu bli ke i drža ve uop šte, koje delu ju u pri vred nom siste mu naj če šće posred no;

4) dru štve no-poli tič ke orga ni za ci je, odno sno poli tič ke stran ke, koje u pri-vred nom siste mu delu ju isklju či vo posred no.

4.6. CILJE VI PRI VRED NOG SISTE MAPri vred ni sistem kao orga ni za ci o ni sistem je tele o lo ški sistem, tj. sistem

cilja. Nema siste ma bez cilja. Sistem posto ji i funk ci o ni še ispu nja va ju ći svo-je cilje ve.

Page 48: US - Osnovi ekonomije

37Pro ble mi u vezi sa defi ni sa njem cilje va pri vred nog siste ma su vrlo slo že ni. Ta slo že nost, pre sve ga, uslo vlje na je bro jem cilje va, izbo rom glav nog cilja, defi -ni sa njem alter na tiv nih mogu ćih cilje va, te nači nom nji ho vog ostva ri va nja.

S dru ge stra ne, s obzi rom na to da je pri vred ni sistem samo pod si stem dru-štve nog siste ma, cilje vi pri vred nog siste ma mora ju biti u funk ci ji ostva ri va nja opštih dru štve nih cilje va. A to zna či da svi cilje vi pri vred nog siste ma kao celi ne ili cilje vi nje go vih pod si ste ma od kojih je pri vred ni sistem sasta vljan, mora ju biti u funk ci ji osnov nog cilja dru štve nog raz vo ja.

Zato bli že defi ni sa nje osnov nog cilja pri vred nog siste ma ili nje go vih alter-na tiv nih cilje va nije mogu će bez pret hod nog raz ma tra nja isto rij ske uslo vlje no sti, huma ni tar ne odre đe no sti i soci jal ne deter mi ni sa no sti vred no sti i cilje va dru štve-nog siste ma uop šte. A oni pod ra zu me va ju sle de će:

Prvo, opšte ci vi li za cij ske vred no sti koje se tiču soci jal ne prav de, rav no-prav no sti, jedin stva;

Dru go, eko nom sko bla go sta nje lju di, koje pod ra zu me va naj ve će mogu će pove ća nje lič nog i dru štve nog stan dar da sta nov ni štva;

Tre će, sta bil nost eko nom skih uslo va živo ta, kao posti za nje skla da među čini o ci ma mate ri jal ne osno ve i dru štve ne struk tu re u datoj situ a ci ji eko nom skog i dru štve nog raz vo ja. To je sta bil nost za poje din ca, soci jal ne gru pe, a isto tako i sta bil nost uslo va za subjek te pri vre đi va nja;

Četvr to, osi gu ra nje pri li ka za raz vi ja nje kul tur nog nači na živo ta dostoj nog slo bod nog čove ka i stva ra nje uslo va, eko nom skih i dru štve nih, za sve stra ni raz-voj stva ra lač kih poten ci ja la i čove ka i dru štva;

Peto, ori jen ta ci ju za stal nim pro gre som zasno va nim na svr sis hod nom kori-šće nju nau ke i dostig nu ća teh ni ke i teh no lo gi je;

Šesto, una pre đe nje odgo ja i obra zo va nja u skla du sa huma ni stič kim stre-mlje nji ma dru štva;

Sed mo, nužnost stal ne huma ni za ci je uslo va rada moder ni za ci jom teh no lo-ških pro ce sa i kor išće njem teh nič kog pro gre sa i savre me ne teh no lo gi je u cilju zašti te lič no sti u radu;

Osmo, zala ga nje da se una pre di orga ni za ci ja i raz voj savre me nih obli ka pri vre đi va nja i soci jal nog živo ta;

Deve to, zah te vi novi jeg datu ma za posto ja njem rav no te že i har mo ni je izme-đu ljud ske vrste, pri rod nih resur sa, bilj nog i živo tinj skog sve ta u eko si ste mu;

I dese to, oču va nje i raz voj kul tur no-isto rij skih vred no sti dru štva.Ako bismo pret hod nim vred no sti ma doda li i vred no sti poli tič kih cilje va

dru štva kao što su raz voj prav nog jedin stva, poli tič ka sta bil nost, naci o nal na rav-no prav nost, neza vi snost i bez bed nost zemlje, onda može mo slo bod no reći da su samim tim obu hva će ni i odre đe ni cilje vi pri vred nog siste ma.

Page 49: US - Osnovi ekonomije

38 Lestvi ca vred no sti, skup cilje va i evo lu ci ja kri te ri ju ma vred no va nja u pri-vred nom siste mu su među za vi sni i ute me lje ni su na eko nom skom pro spe ri te tu. Kao mogu ći cilje vi pri vred nog siste ma mogu se ista ći:

1) život ni stan dard;2) puna zapo sle nost;3) urav no te žen plat ni bilans;4) mogu ća sto pa eko nom skog rasta;5) mogu ći porast lič nih doho da ka, što je samo pret po stav ka pora sta život-

nog stan dar da.Oči gled no je da je u posti za nju pome nu tih cilje va pri vred nog siste ma mogu-

će samo simul ta no. To pogo to vo važi ako se ima u vidu duži vre men ski period. Krat ko roč no je mogu će mak si mi zi ra ti bilo koji od nave de nih cilje va, ali bismo na taj način isklju či li moguć nost nje go ve opti ma li za ci je na duži rok.

Isto tako, teo rij ski je mogu će iza bra ti bilo koji od nave de nih cilje va i ozna-či ti ga kao glav ni. Među tim, osta li cilje vi se odmah poja vlju ju kao ogra ni če nje tom glav nom cilju ili se poja vlju ju kao nje gov rezul tat.

No, bez obzi ra na to, ima mno go raz lo ga da se kao dugo roč ni cilj pri vred-nog siste ma izdvo ji eko nom sko bla go sta nje lju di, koje pod ra zu me va mak si mi za-ci ju lič nog život nog i dru štve nog stan dar da lju di.

4.7. TIPO VI PRI VRED NOG SISTE MAAko se ima u vidu isto rij ska pro men lji vost pri vred nih siste ma kroz koje je

pro šlo ljud sko dru štvo, može se govo ri ti o neko li ko tipo va pri vred nih siste ma. Sva ka ko, naj sta ri ji je sistem pri vre đi va nja natu ral na pri vre da u rodov ski orga ni zo-va nim zajed ni ca ma, koji sa isto rij ski pre va zi đe nim pri vred nim siste mi ma robov-skog i feu dal nog dru štva pri pa da ju pri vred noj isto ri ji. Done dav no, za savre me no ljud sko dru štvo su osnov ne tipo ve pri vred nih siste ma pred sta vlja li kapi ta li stič ki i soci ja li stič ki pri vred ni siste mi. Pored osnov nih tipo va, veli ki deo čove čan stva još uvek živi u orga ni za ci o nim obli ci ma koji pred sta vlja ju hete ro ge nu eko nom sku struk tu ru pri vred no nedo volj no raz vi je nih dru šta va.

U okvi ru osnov nih tipo va savre me nih pri vred nih siste ma mogu se raz li-ko va ti kon kret ni ji obli ci koji u izve snom smi slu pred sta vlja ju eta pe kroz koje su u svom raz vo ju pro šle poje di nač ne dru štve ne zajed ni ce i koje odgo va ra ju u stva ri raz li či tim nivo i ma pri vred ne raz vi je no sti tih zema lja. Za kapi ta li zam su u tom pogle du karak te ri stič ni kon kret ni ji tipo vi pri vre đi va nja kao što su pri vred-ni sistem libe ral nog kapi ta li zma, pri vred ni sistem mono pol skog kapi ta li zma sa više ili manje izra že nim držav no-kapi ta li stič kim ele men ti ma i obli ci ma. I u done-dav no soci ja li stič ki orga ni zo va nim dru štvi ma mogli su se raz li ko va ti pri vred ni

Page 50: US - Osnovi ekonomije

39sistem držav no-admi ni stra tiv nog tipa i pose ban oblik pri vred nog siste ma koji je bio ute me ljen na držav noj svo ji ni i samo u pra vlja nju, a koji je ozna ča van kao samo u prav ni pri vred ni sistem, a koji je bio karak te ri sti čan za jugo slo ven sku pri-vred nu stvar nost.

Ima ju ći na umu pret hod nu pode lu pri vred nih siste ma, vrlo inte re sant nu kate go ri za ci ju pri vred nih siste ma izno si F. Čer ne:

“Pri vred ni sistem:– kon ku rent ski, indi vi du al no-pred u zi mač ki;– držav no-regu li sa ni, deo ni čar ski (kor po ra cij ski)Kolek tiv ni sistem:– cen tral no-plan ski, držav no-kolek tiv ni sistem;– decen tra li zo va ni trži šni (samo u prav ni pred u zi mač ko-kolek tiv ni

sistem).7

Dru ga pode la pri vred nih siste ma, koja je danas uobi ča je na u sve tu je pode la na pri vred ne siste me otvo re nog tipa i pri vred ne siste me zatvo re nog tipa. Kri te rij ove pode le pri vred nih siste ma se teme lji na uklju či va nju pri vre de neke zemlje u među na rod no okru že nje i nje no uče šće na svet skom trži štu. Tipo vi pri vred nog siste-ma koji su po svo joj pri ro di bili zatvo re ni i autar hič ni pri pa da ju pro šlo sti. Po svo joj pri ro di savre me ni pri vred ni siste mi su vrlo dina mič ni i nji ho ve među sob ne veze sa pri vred nim siste mi ma dru gih zema lja su danas nor mal na potre ba. Pro tok roba, kapi ta la i infor ma ci ja je nužnost savre me nog doba. Tim više što danas svet sko trži-šte naj če šće pro pi su je uslo ve uspe šnog funk ci o ni sa nja pri vred nih siste ma poje di nih zema lja. Tako npr. danas su pri vre de i pri vred ni siste mi poje di nih zema lja direkt no zavi sni od uslo va, pra vi la pona ša nja i pro pi sa koje pro pi su je Svet ska trgo vin ska orga ni za ci ja (STO), uko li ko žele da aktiv no uče stvu ju na svet skom trži štu.

U okvi ri ma ove tipo lo gi je pri vred nih siste ma može se govo ri ti i o pri vred-nim siste mi ma polu za tvo re nog tipa. Oni su naj če šće bili zastu plje ni u zemlja ma biv šeg real-soci ja li zma i bili su pod sna žnim uti ca jem drža ve i nje ne inter ven ci je u spolj no tr go vin skim odno si ma. Danas i oni pred sta vlja ju pro šlost.

Savre me na eko nom ska i poli tič ka kre ta nja u sve tu uka zu ju na to da samo otvo re ni pri vred ni siste mi sa aktiv nim uklju či va njem doma će pri vre de u među-na rod ne eko nom ske pro ce se mogu pre ten do va ti na uspeh.

4.8. PRI VRED NI SISTEM I EKO NOM SKA POLI TI KAOsnov ni zada tak pri vred nog siste ma je da svo jim meha ni zmi ma i insti tu-

ci ja ma for mi ra takav pri vred ni ambi jent koji će omo gu ći ti uspe šan pri vred ni raz voj zemlje i nje nih dru štve no-eko nom skih odno sa. Svo jim uspe šnim funk ci o-ni sa njem pri vred ni sistem sti mu li še lju de i pokre će orga ni zme dru štva, oslo ba đa

Page 51: US - Osnovi ekonomije

40 nji ho vo stva ra la štvo, pod sti če ih na takve obli ke orga ni zo va nja u eko nom skoj sfe ri dru štve nog živo ta koji im omo gu ća va ju da dostig nu svo je cilje ve. Da bi odgo vo rio svo joj funk ci ji meha ni zmi i broj ne insti tu ci je pri vred nog siste ma, nje go vi pod si ste mi nužno mora ju biti ukom po no va ni u har mo nič nu celi nu koja će odgo vo ri ti potre ba ma stra te gi je raz vo ja odre đe ne zemlje. Zato su obe lež ja pri vred nog siste ma naj če šće sta bil ni jeg i dugo roč ni jeg karak te ra. Ostva ri va nje cilje va pri vred nog siste ma kroz uspe šno funk ci o ni sa nje nje go vih meha ni za ma i insti tu ci ja obez be đu je se mera ma i akci ja ma, te nor ma tiv nom regu la ti vom eko nom ske poli ti ke. Zato sva ki tip pri vred nog siste ma svo je funk ci o ni sa nje teme lji na odgo vara ju ćem kon cep tu eko nom ske poli ti ke, u kome subjek ti eko-nom ske poli ti ke kroz raz li či te akci je i uz pri me nu raz li či tih mera i instru me na ta vrše ope ra ci o na li za ci ju pri vred nog siste ma. U tom smi slu pri vred ni sistem pred-sta vlja insti tu ci o nal ni okvir za pred u zi ma nje mera i instru me na ta eko nom ske poli ti ke, čiji je osnov ni zada tak da omo gu ći nje go vo efi ka sno funk ci o ni sa nje i obez be di veri fi ka ci ju nje go vih fun da men tal nih pre mi sa u prak si. Radi toga se mere i instru men ti eko nom ske poli ti ke, kao i nje na nor ma tiv na regu la ti va mno-go vari ja bil ni jeg karak te ra.

U sušti ni, pri vred ni sistem i eko nom ska poli ti ka su funk ci je istog cilja, s tim što pri vred ni sistem pred sta vlja osno vu pri vred nog živo ta neke zemlje, a eko-nom ska poli ti ka nje nu uspe šnu prak tič nu rea li za ci ju.

Sta bil nost pri vred nog siste ma i kon zi stent nost nje go vih delo va kao osno va per spek tiv nog raz vo ja pri vre de neke zemlje je pred u slov za uspe šnu ope ra ci o na-li za ci ju putem mera i instru me na ta eko nom ske poli ti ke. Ne posto ji takav kon-cept eko nom ske poli ti ke koji može obez be di ti mak si mal ne efek te pri vred nog siste ma uko li ko je kon sti tu ci ja nje go vih fun da men tal nih obe lež ja među sob no pro ti vu reč na.

4.9. OBLI CI PRI SVA JA NJA MATE RI JAL NIH DOBA RAEko nom ski, ili, kako se još zove, pri vred ni, sistem jed ne zemlje pred sta-

vlja jedin stvo pro iz vod nih odno sa koji poči va na zajed nič koj dru štve noj orga ni-za ci ji rada i izra ža va se obli ci ma pri sva ja nja mate ri jal nih doba ra odre đe nih tom orga ni za ci jom, a u pojav nom obli ku se kon sti tu i še kao jedin stve na struk tu ra pri vred nih subje ka ta među sob no pove za nih odre đe nim meto di ma uskla đi va nja nji ho ve delat no sti.

Pro iz vod ni odno si u sva kom dru štvu među sob no se raz li ku ju u bit nim obe-lež ji ma, kao hete ro ge na poja va pa se eko nom ska struk tu ra može sma tra ti celi nom samo u odre đe nom, uslov nom zna če nju. U stva ri ona se može sma tra ti kao skup raz li či tih celi na, jer je sasta vlje na od razno rod nih pro iz vod nih odno sa.

Page 52: US - Osnovi ekonomije

41Za sva ko dnev ni pri vred ni život poje di na ca mno go su zna čaj ni je celi ne pro-iz vod nih odno sa koji ima ju isto vet na osnov na obe lež ja, pre sve ga, koji su u datoj struk tu ri vla da ju ći. Te i takve celi ne koje, zahva lju ju ći svo joj homo ge no sti, izra-ža va ju ne samo viši ste pen zavi sno sti već i među sob no pro ži ma nje pro iz vod nih odno sa, nazi va ju se eko nom ski (pri vred ni) siste mi.

Pri vred ni sistem, na taj način, može se naj jed no stav ni je odre di ti kao jedin stvo pro iz vod nih odno sa istog tipa (isto rod nih, homo ge nih pro iz vod nih odno sa).

Eko nom ski (pri vred ni) sistem obu hva ta osnov na obe lež ja pro iz vod nih odno sa - nji hov oblik i nji ho vu sadr ži nu, i kao takav, daje ele men te za raz gra ni-ča va nje siste ma koji odgo va ra ju osnov nim isto rij skim for ma ci ja ma dru štva, kao što su kapi ta li stič ki pri vred ni sistem, soci ja li stič ki pri vred ni sistem, itd. Dru gim reči ma, način pro iz vod nje se može shva ti ti kao jedin stvo pro iz vod nih sna ga i pro iz vod nih odno sa dru štva.

Izjed na ča va nje poj mo va (pro iz vod nih sna ga i pro iz vod nih odno sa) poti-če otu da što se, upr kos odre đi va nju pro iz vod nih sna ga kao sadr ži ne, a pro iz-vod nih odno sa kao for me nači na pro iz vod nje, kao kon sti tu i šu ći ele me nat za nasta nak novog nači na pro iz vod nje uzi ma pro me na domi nant nih pro iz vod nih odno sa, pošto nivo pro iz vod nih sna ga nije dovo ljan za raz gra ni ča va nje jed nog nači na pro iz vod nje od dru gog. Ako želi mo da pojam pri vred nog siste ma uči ni-mo kon kret nim, da bismo obja sni li i zna če nje koje ima u poj mo vi ma kao što su “držav no-kapi ta li stič ki pri vred ni sistem”, “samo u prav ni soci ja li stič ki pri vred ni sistem”, “dual ni pri vred ni sistem”, i sl., u ana li zu mora mo uklju či ti izve sne dopun ske momen te, koji ova obe lež ja kon kre ti zu ju, od kojih su dva među nji-ma naj zna čaj ni ja.

Ima ju ći u vidu da se u pri vred nom živo tu lju di ne javlja ju poje di nač no, već uvek u odre đe nim obli ci ma među sob ne sarad nje, to se dru štve na orga ni-za ci ja rada mani fe stu je kroz sistem dru štve nih gru pa koje samo stal no dono se pri vred no-sistem ske odlu ke i u skla du sa nji ma vode svo ju delat nost. Odmah se name će i tre će obe lež je (eko nom skog) pri vred nog siste ma može se ozna či ti orga ni za ci o na struk tu ra pri vre de, odno sno vrste i karak ter pri vred nih subje ka-ta koji u njoj posto je. Pola ze ći od činje ni ce da poje di nač ni pri vred ni subjek ti ne mogu obez be đi va ti uslo ve svo je egzi sten ci je neza vi sno jed ni od dru gih, to se name će i četvr to obe lež je pri vred nog siste ma - metod pove zi va nja pri-vred nih subje ka ta, odno sno metod uskla đi va nja nji ho ve delat no sti. Pod ovom meto dom tre ba raz u me ti ne samo veze koje pro is ti ču iz auto nom ne delat no sti tih subje ka ta, već i uti caj koji na tu delat nost i nji ho vo među sob no pove zi va nje ostva ru je glo bal na dru štve na svest (subjek ti koji dono se odlu ke u ime dru štve-ne zajed ni ce kao celi ne).

Page 53: US - Osnovi ekonomije

42 Pono vi mo, na kra ju, još jed nom sva četi ri obe lež ja eko nom skog (pri vred-nog) siste ma, koji čini jedin stvo isto rod nih pro iz vod nih odno sa koje:

1) poči va na isto vet noj, zajed nič koj dru štve noj orga ni za ci ji rada;2) se izra ža va u svo jin skim odno si ma odre đe nim tom orga ni za ci jom, a u

pojav nom obli ku se kon sti tu i še kroz3) jedin stve nu struk tu ru pri vred nih subje ka ta;4) među sob no pove za nih odre đe nim meto di ma uskla đi va nja nji ho ve delat-

no sti.Eko nom ski (pri vred ni) sistem (poje di ni auto ri ga zovu i pri vred ni model)

tre ba shva ti ti kao insti tu ci o na li zo van, naj ve ćim delom prav no utvr đen meha ni-zam pri vre đi va nja u jed noj zemlji, pod ra zu me va ju ći, pre sve ga, vrste i karak ter pri vred nih subje ka ta, eko nom ske i prav ne okvi re nji ho ve delat no sti, kao i ste pen i meto de dru štve nog sve snog (naj če šće držav nog) uti ca ja na nji ho vu delat nost i nji ho ve među sob ne odno se.

Poje di ni auto ri u opšte elemen te, bilo kojeg, eko nom skog (pri vred nog) siste ma ubra ja ju sle de će: resur si, pri vred ni subjek ti, eko nom ske (pri vred ne) aktiv no sti i insti tu ci je.

4.10. OPŠTI ELE MEN TI EKO NOM SKOG SISTE MA

4.10.1. RESUR SISve ras po lo ži ve mate ri jal ne i nema te r i jal ne izvo re stva ra nja mate ri jal nog

bogat stva i eko nom skog bla go sta nja nazi va mo resur si ma jed ne zemlje. Kod nabra ja nja pri vred nih resur sa jed ne zemlje naj če šće se pola zi od: geo graf ski polo žaj (kon ti nen tal na ili pri mor ska) tip zemlji šta (obra di vo, neo bra di vo, itd), rud no i mine ral no bogat stvo (naro či to rud ni ci ple me ni tih meta la, gvo zde ne rude, bok si ta, zatim izvo ri šta mine ral ne vode, itd), bogat stvo vodo to ko vi ma (i nji ho va plov nost), pro seč na nad mor ska visi na, bogat stvo šuma ma, pašnja ci ma, vazduh i sve dru ge organ ske i neo r gan ske stva ri.

Već smo napred govo ri li o sred stvi ma za pro iz vod nju koja su rezul tat minu-log rada gde ubra ja mo pred me te rada, siro vi ne i ener gi ju ili sred stva za rad (zgra-de, maši ne, opre ma, pro iz vod ne lini je itd). Raz vo jem pro iz vod nih sna ga i pro iz-vod nih odno sa menja se struk tu ra dru štve nog pro iz vo da u prav cu tzv. ter ci jal nog sek to ra, poseb no fi nan sij ske i dru ge uslu ge, infor ma ci o ni siste mi, tele ko mu ni ka-ci je i dr. U zemlja ma sa nekon ver ti bil nim valu ta ma od poseb nog je zna ča ja nivo spolj no tr go vin sko raz me ne, a samim tim i visi na devi znih rezer vi.

Poseb no tre ba ista ći sta nov ni štvo kao resurs nad resur si ma, jer od nje go ve stva ra lač ke (umne i fi zič ke) moći zavi si tem po eko nom skog (pri vred nog) raz vo ja

Page 54: US - Osnovi ekonomije

43zemlje. Poseb no je važna inven tiv nost poje di na ca u dru štvu, nji ho va pred u zet nič-ka spo sob nost bilo u sek to ru pro iz vod nje (poljo pri vred na i/ili nepo ljo pri vred na) ili u sek to ru uslu ga itd. Uto li ko je drža vi, koja stva ra prav ne okvi re za rad poje di na ca i pri vred nih siste ma, lak še da manje inter ve ni še u pogle du anga žo va nja sred sta va za nji ho vo zapo šlja va nje. Dru gim reči ma, vrlo važno je, putem obra zov nog siste-ma, usme ra va ti kadro ve u prav cu samo za po šlja va nja. U Japa nu više od polo vi ne ško lo va nih kadro va usme ra va se u samo za po šlja va nje. Poseb na pred nost pred u zet-ni ka je u nji ho voj fl ek si bil no sti u pro me ni pro iz vod nih ili uslu žnih pro gra ma, jer se uglav nom radi o manjim (fi nan sij skim) ula ga nji ma, za raz li ku od veli kih nefl ek-si bil nih siste ma koji zapo šlja va ju na dese ti ne hilja da zapo sle nih.

Napred nave de ni mate ri jal ni i subjek tiv ni fak to ri pro iz vod nje zavi se od dostig nu tog nivoa teh nič ko-teh no lo ških sazna nja, sta nja nau ke i nje ne pri me nji-vo sti, što je opred me će no u pro iz vod nim sred stvi ma za pro iz vod nju i pri me nji-vom zna nju čla no va dru štva.

Bit no je ista ći da stal ni raz voj dru štva nepre kid no tra ži nove izvo re resur-sa radi zado vo lja va nja stal no rastu ćih kvan ti ta tiv nih i kva li ta tiv nih potre ba dru-štva - koje vodi ka pove ća nju poje di nač nog i ukup nog stan dar da. Poseb no je važno ima ti u vidu činje ni cu da su poje di ni resur si neo b no vlji vi (ruda gvo žđa, na pri mer) i da se za njih mora bla go vre me no tra ži ti zame na (sup sti tu ci jom ili uvo zom iz dru gih zema lja), a kod obno vlji vih (šum sko bogat stvo, na pri mer) tra ži ti nove meto de nji ho vog bržeg obna vlja nja (stva ra njem hibri da koji daju veći i brži pri rast, itd).

4.10.2. PRI VRED NI SUBJEK TI

Glav no obe lež je pri vred nih subje ka ta u okvi ru sva kog pri vred nog siste ma odre đe na su vla da ju ćim odno si ma pro iz vod nje, u prvom redu nji ho vom sadr ži-nom, odno sno dru štve nom orga ni za ci jom rada. Zato se pri vred ni subjek ti raz li ku-ju od siste ma do siste ma, ali i unu tar poje di nih pri vred nih siste ma, kao i u jed noj istoj zemlji u raznim faza ma nje nog dru štve no-eko nom skog raz vo ja.

Ipak posto je kla si fi ka ci je pri vred nih subje ka ta koje ne zavi se od napred nave de nih okol no sti, i to: pre ma bro ju lica (poje di nač ni, grup ni); pre ma delat-no sti (poljo pri vred na, indu strij ska, zanat ska, itd.); pre ma ulo zi (pro iz vo đa či ili potro ša či); pre ma dru štve nom sta tu su (oni koji odlu ču ju i oni koji ne odlu ču ju) a mogu će su i dru ge pode le i kla si fi ka ci je.

U kapi ta li stič koj pri vre di osnov ni pri vred ni subjekt u obla sti pro iz vod nje jeste pri vred no dru štvo.

Posto ji i dru gi pri stup defi ni sa nju pri vred nih subje ka ta gde se ubra ja ju poje-din ci ili orga ni zo va nje gru pe poje di na ca koje samo stal no dono se pri vred ne odlu-ke, uži va ju kori sti od njih i sno se rizik, ima ju svo je eko nom ske cilje ve i nala ze

Page 55: US - Osnovi ekonomije

44 su u među sob nom nad re đe nom ili pod re đe nom odno su. Iz toga pro is ti ču tri vrste subje ka ta, a to su: drža va, pred u ze će, poro di ca. Drža va se defi ni še kao pri vred-no-poli tič ka zajed ni ca koja pored svo jih, usta vom utvr đe nih funk ci ja, isto vre me-no pred sta vlja i pri vred ni subjekt, jer kupu je i pro da je odre đe ne pro iz vo de (za voj sku, poli ci ju, držav nu admi ni stra ci ju, itd) i pona ša se kao i sva ko pri vat no pred u ze će ili gra đa nin, da bi ostva ri la sebi svoj stve ne funk ci je.

Pri vred na dru štva se defi ni šu kao orga ni zo va ne jedi ni ce u koji ma se pro-iz vo de odre đe na mate ri jal na dobra, pru ža ju odre đe ne uslu ge ili oba vlja ju dru ge pri vred ne ili nepri vred ne delat no sti, sa ciljem da stva ra ju odre đe ne pro iz vo de ili pru ža ju uslu ge dru gim subjek ti ma u dru štvu u cilju sti ca nja dobi ti.

Doma ćin stva su osnov ne ćeli je dru štva i osnov ne potro šač ke jedi ni ce, a ujed no i naj broj ni ji subjek ti u jed nom dru štvu. Doma ćin stva, tač ni je čla no vi doma-ćin stva, su i glav ni cilj i smi sao sva ke pro iz vod nje i pru ža nja uslu ga tj. zado vo-lja va nje nji ho vih sva ko dnev nih potre ba (od hra ne, ode će, obu će, sta no va nja pa do vožnje auto mo bi la, puto va nja avi o nom, pose ći va nja ško la, fakul te ta, bios ko pa, pozo ri šta, zatim leče nja, itd.). Ali i obr nu to, čla no vi doma ćin stva su ujed no i pro iz-vo đači i pru ža o ci uslu ga u ukup noj dru štve noj pode li rada.

U toj dru štve noj pode li rada sva ki pri vred ni subjekt želi da postig ne odre-đe ni, zami šlje ni mak si mum; zado vo lja va nje svo jih potre ba, želja i subjek tiv-nih zah te va za nepre kid nom i razno vr snom potro šnjom. Inten zi tet lič nih, potro-šač kih, zah te va zavi si od nje go vog dru štve nog sta tu sa na listi hije ra hi je u dru-štvu, u datom isto rij skom tre nut ku. Zau zi ma nje višeg mesta na toj dru štve noj lestvi ci samo po sebi pod ra zu me va znat no širu listu sva ko dnev nih proh te va, i obr nu to, niže mesto pod ra zu me va užu ili naj u žu listu želja i potre ba (sve do svo đe nja na egzi sten ci jal ne potre be - hra na i sta no va nje).

Kod pri vred nih dru šta va je nešto dru ga či ja situ a ci ja i prven stve no zavi si od vla snič ke (pre ci zni je reče no) upra vljač ke struk tu re, a ne od (zbi ra želja) poje di na-ca. U slu ča je vi ma kada je vla snik pri vred nog dru štva pri vat no lice, sigur no je da će to pri vred no dru štvo teži ti mak si mi za ci ji pro fi ta kroz zadr ža va nje svog (domi-nant nog) polo ža ja na odre đe nom trži štu. Za raz li ku od pri vat nih, na pri mer, jav na (držav na) pred u ze ća se često pona ša ju sasvim dru ga či je, jer, vrlo često se pona ša ju nee ko nom ski (ne ret ko i rasip nič ki) jer raču na ju da će im, ako zatre ba, drža va pri-te ći upo moć dozvo lja va njem (neo prav da nog) pove ća nja cena (elek trič na ener gi ja, tele fon, komu nal ne uslu ge, itd) ili dota ci ja ma iz budže ta.

U akci o nar skim pri vred nim dru štvi ma je potreb no shva ti ti raz li ku izme đu vla snič kog i upra vljač kog odno sa. Vla sni ci, po pra vi lu, nisu upra vlja či već to putem svo jih orga na (akci o nar ska skup šti na) bira ju struč na lica koja će upra vlja-ti (uprav ni odbor) i ruko vo di ti (direk tor) dru štvom. To zna či, na pri mer, da direk-tor dru štva ne mora ima ti ni jed nu akci ju u tom dru štvu, već poslu je u ime i za

Page 56: US - Osnovi ekonomije

45račun dru štva uz odgo va ra ju ću nakna du (zara du, naj če šće uslo vlje nu rezul ta ti ma poslo va nja odno sno dru štva).

Pro ces upra vlja nja u jav nim pred u ze ći ma je nešto slo že ni ji, jer se pre pli ću inte re si naj ma nje tri struk tu re; držav na upra va, ruko vod stvo pred u ze ća i zapo sle-ni posred stvom sin di ka ta.

Ipak se, nakon sve ga izlo že nog, može izvu ći zaklju čak da pona ša nje poje di nih pred u ze ća opre de lju ju, pre sve ga, vla snič ki odnos u nje mu (pri vat ni, držav ni, itd.) koji, dalje, dik ti ra ju upra vljač ku struk tu ru u tom pred u ze ću, a naj-ma nje poje din ci (rad ni ci - indi vi due) koji su na dnu pira mi de i nepo sred ni su rea li za to ri done tih odlu ka.

Pri vred ne odlu ke koje dono si upra v ljač ka struk tu ra pred u ze ća uglav nom su adre si ra ne na kon kret nog izvr ši o ca, i sve što je dru štvo (tač ni je reče no, pred u-ze će) pri vred no raz vi je ni je, orga ni zo va ni je te odlu ke su detalj ni je, kon kret ni je i povla če za sobom veću odgo vor nost kako za ono ga ko ih dono si pa do nji ho vog kraj njeg izvr ši o ca. Ovde se misli, prven stve no na decen tra li zo va ni pri vred ni sistem - trži šte pot pu ne kon ku ren ci je. Na tom trži štu se javlja ju potro šači u ulo-zi kupa ca i indi vi du al ni vla sni ci pred u ze ća u ulo zi pro da va ca. I jed ni i dru gi su pove za ni putem kupo vi ne i pro da je roba, tako da sva ko poje di nač no lice sasvim neza vi sno od svih dru gih dono si odlu ke o pro iz vod nji i potro šnji, o kupo vi ni i pro da ji robe i uslu ga.

Sistem odlu či va nja u slo že ni jim pri vred nim siste mi ma, kakvih je danas u sve tu sve više, je znat no slo že ni ji. U hol ding kom pa ni ji, na pri mer, kom pa ni je pot pa da ju pod kon tro lu hol ding dru štva; u veli kim kon cer ni ma niz pro iz vod-nih i poslov nih jedi ni ca pove zan je u ver ti kal ni inte gri sa ni pro iz vod ni sistem u okvi ru posto je odno si pod re đe no sti; poslov ne ban ke su pod re đe ne kon tro li cen tral ne ban ke, itd.

U slo že nim pri vred nim siste mi ma, izve sno je, uvek posto ji odre đe ni hije rar-hij ski odno si nad re đe no sti i pod re đe no sti, a koji se rea li zu ju, naj če šće, na jedan od dva mogu ća nači na: u prvom slu ča ju nad le žni organ izda je nared be koje su oba ve zne za sve pod re đe ne pri vred ne subjek te. Pod re đe ni pri vred ni subjek ti su dužni da izvr ša va ju te odlu ke i da pod no se izve šta je i odgo va ra ju nad re đe nim orga ni ma. Rizik u ovom slu ča ju sno si subjekt koji je doneo nared bu da se neki posao izvr ši, ali ne izvr ši lac uko li ko je postu pio strikt no po nared bi.

Dru gi slu čaj ima mo kada jedan pri vred ni subjekt dono si okvir na pra vi la za pona ša nje svih osta lih pri vred nih subje ka ta. Tim pra vi li ma se, pre sve ga, svi subjek ti moti vi šu za postu pa nje na način koji obez be đu je posti za nje pla ni ra nih cilje va i zada ta ka. Eko nom ski sti mu lan si su, pozna to je, naj bo lji moti va to ri za sva kog pri vred nog subjek ta, uklju ču ju ći i zapo sle ne poje din ce. Kao kla si čan pri mer uzi ma ju se pore ske olak ši ce koja drža va uvo di bilo za pred u ze ća ili

Page 57: US - Osnovi ekonomije

46 poje din ce kako bi ih nave la da svo jim aktiv no sti ma isto vre me no dopri no se i ostva ri va nju šireg dru štve nog inte re sa (inve sti ci je, neto pove ća nje izvo za i novo zapo šlja va nje su motor na sna ga raz vo ja u sva koj pri vre di). Uko li ko, pak pri vred nim subjek ti ma ova pra vi la pona ša nja ne odgo va ra ju, ona ih ne mora ju pri hva ti ti i zbog toga neće sno si ti nika kve posle di ce, ali zato neće uži va ti odgo-va ra ju će pore ske olak ši ce.

4.10.3. PRI VRED NE AKTIV NO STI

Opšte je shva ta nje, što pro is ti če i iz uče nja K. Mark sa, da se ukup na pri-vred na (eko nom ska) aktiv nost sva ke zemlje sasto ji iz pro iz vod nje, ras po de le, raz me ne i potro šnje. Pri o ri tet se u sva koj zemlji daje pro iz vod nji robe jer se sve osta le eko nom ske aktiv no sti bazi ra ju upra vo na njoj. Aktiv nost pro iz vod-nje ostva ru ju pro iz vod na pred u ze ća, dok u fazi raz me ne mogu da uče stvu ju i trgo vin ska i dru ga pred u ze ća, s tim da isto vre me no uče stvu ju i u ras po de li i potro šnji. U sfe ri pro iz vod nje, pored pro iz vod nih pred u ze ća, na posre dan način uče stvu ju i dru gi subjek ti: ban ke, ber zan ski posred ni ci, inve sti ci o ni i dru gi fon-do vi, osi gu ra va ju ća dru štva i dru ge fi nan sij ske insti tu ci je, koje se jed nim ime-nom nazi va ju - mone tar na pri vre da. Ova aktiv nost se odno si na poslo va nje s nov cem i nov ča nim kapi ta lom. Pro iz vod na pred u ze ća oba vlja ju samo deo fi nan-sij skih aktiv no sti; odo bra va ju potro šač ke kre di te, izda ju obve zni ce i/ili akci je u cilju pri ku plja nja dodat nog kapi ta la itd.

Poseb na vrsta delat no sti je inve sti ci o na aktiv nost koja u sebi sadr ži pro ce-se ras po de le i raz me ne u sada šnjo sti u cilju pove ća nja pro iz vod nje u nared nom peri o du. Ovim putem se pove zu je real na i mone tar na pri vre da posred stvom fi nan sij skih aktiv no sti.

Unu tra šnja i spolj na trgo vi na slu že za raz me nu robe i slu ži za doka zi va nje oprav da no sti, svr sis hod no sti pro iz vod nje.

Na pri vred ne aktiv no sti jed ne zemlje uti če veo ma mno go fak to ra, mada sa raz li či tom sna gom uti ca ja i sa raz li či tim vre men skim tra ja njem i to ne samo mate ri jal nih nego i nema te ri jal nih. Izu ča va nje rezul ta ta delo va nja jed nog od mno štva fak to ra veo ma je teško i vrlo uslov no i pored oči tih napre da ka u obla sti sta ti stič ke fak tor ske ana li ze. Pre ma dosa da šnjim istra ži va nji ma, može se utvr di-ti da je sna ga sle de ćih neko li ko fak to ra, ili bolje reče no, fak tor skih gru pa ipak naj pre sud ni ja za sto pu pri vred nog rasta: obim aku mu la ci je, odno sno aku mu la-ci o na spo sob nost pri vre de (tač ni je, sklo nost ka aku mu li ra nju), struk tu ra novih ula ga nja, tem po pri vred nog pro gre sa, veli či na ponu de rad ne sna ge i njen kva li-fi ka ci o ni nivo, meto di upra vlja nja raz vo jem, kao i karak ter poli tič kog siste ma ili, bolje reče no, odnos eko no mi je i poli ti ke.

Page 58: US - Osnovi ekonomije

47Vra ti mo se pono vo na pro iz vod nju robe. Ako tre ti ra mo pro iz vod nju roba kao pro ces pre ra de mate ri jal nih doba ra, upo tre bom rada i sred sta va za pro iz vod-nju, da bi se u fi nal noj fazi poja vio novi mate ri jal ni pro iz vod - tada ovaj pro ces pred sta vlja teh no lo ški opis stva ra nja mate ri jal nih doba ra i nema svoj stva pri vred-ne aktiv no sti. Nespor no je da se stva ra ju mate ri jal na dobra koja pred sta vlja ju osno vu mate ri jal nog bogat stva dru štva, ali to je nedo volj no da bi smo ceo pro ces tre ti ra li kao pri vred nu aktiv nost.

Zaklju či mo ovaj deo time da u dostig nu ti nivo pri vred nih aktiv no sti može-mo da ubra ja mo i dostig nu to sta nje ras po de le dohot ka, posto je ći nivo cena, aku-mu la ci ju zali ha, broj neza po sle nih, visi nu devi znih rezer vi zemlje, koli či nu uve-ze nih pro iz vo da, itd. Na osno vu svih izne tih ele me na ta pri vred ni subjek ti dono se nove odlu ke i vrše izbor naj bo lje mogu će vari jan te za povla če nje novih pote za u novim pri vred nim aktiv no sti ma.

4.10.4. INSTI TU CI JE

Ne mali broj eko nom skih teo re ti ča ra sma tra da je cen tral ni pro blem eko-no mi je izu ča va nje eko nom skih insti tu ci ja. Pored Mark sa naj ve ći zastup nik ove teo ri je je Ame rič ka insti tu ci o na li stič ka ško la. Pred stav ni ci pome nu te ško-le, pre svih Tor sten Veblen (1857 - 1929) sma tra da su tu bit na dva pita nja koja tre ba reši ti insti tu ci o nal no: svo ji na i ugo vo ri. Pri vat no vla sni štvo je po nji ma ključ na insti tu ci ja koja je opre de lji va la sve dru go što se doga đa lo u eko no mi ji i u dru štvu uop šte. Dru ge pri sta li ce ove ško le su sma tra li da je naj-bit ni ji odnos izme đu eko nom skih i prav nih insti tu ci ja, jer tran sak ci ja tre ba da bude osnov ni pred met ana li ze i da eko nom ska orga ni za ci ja naj če šće ima svr hu da har mo ni zu je odno se izme đu stra na koje bi ina če bile ili bi mogle da budu u među sob nom suko bu.

Ima i dru gih shva ta nja: kla si čan pri mer eko nom ske insti tu ci je je trži šte jer se na nje mu pove zu ju kup ci i pro dav ci. Ono može biti mono po li stič no ili admi-ni stra tiv no regu li sa no, zatim mogu biti trži šta robe i trži šta uslu ga, trži šte rada, kapi ta la, trži šte nov ca itd.

Kao sle de ća insti tu ci ja pomi nje se pla ni ra nje. Ono ima za cilj alo ka ci ju pri vred nih resur sa na raz li či te upo tre be i izme đu ovla šće nih kori sni ka.

Posto je i sasvim dru ga či ji pri la zi shva ta nja insti tu ci ja - sa sta no vi šta tran-sak ci o nih tro ško va, a nji ho va je glav na svr ha i cilj eko no mi sa nje sa tran sak ci o-nim tro ško vi ma. Nai me, nein sti tu ci o nal na eko no mi ja insi sti ra na tro ško vi ma koje poje din ci ima ju ili mogu da pru že da bi se došlo do sazna nja koja su im neo p hod na za dono še nje odre đe nih odlu ka. Insti tu ci je pre ko tran sak ci o nih tro-ško va pre sud no uti ču na obli ko va nje pri vred nih odlu ka o tome šta će se i koli ko pro iz vo di ti, koli ko će se i u koje pro gra me inve sti ra ti i sl.

Page 59: US - Osnovi ekonomije

48 Insti tu ci jom se, ina če, sma tra jedan usta ljen odnos izme đu pri vred nih subje-ka ta čime se garan tu ju odre đe na pra vi la pona ša nja lju di. Ta pra vi la mogu da se zasni va ju bilo na prav nim, moral nim ili obi čaj nim nor ma ma.

Savre me na dru štva pozna ju prav ne (uglav nom obli ga ci o ne) nor me sa sank-ci ja ma koje spro vo di uprav ni ili sud ski apa rat, a u među na rod nom pra vu - trgo-vin ske arbi tra že, itd.

Nesta bil nost eko nom skih insti tu ci ja stva ra veli ki rizik u pri vred nom živo-tu jer pri vred ni subjek ti gube prav nu sigur nost i ne mogu da pred vi de rea li za ci-ju svo jih poslov nih odlu ka.

Osnov ni cilj eko nom skih insti tu ci ja je da une su red i prav nu sigur nost u pri vred ni život zemlje, uz sra zmer no manji iznos tro ško va poslo va nja, poseb-no rizi ka na odre đe nom pod ruč ju. Time se omo gu ću je posti za nje većih pri-vred nih efe ka ta.

5. MAKRO E KO NOM SKI AGRE GA TI I NJI HO VE FUNK CI JE

U svim do sada isto rij ski pozna tim nači ni ma pro iz vod nje pri vred na aktiv-nost je ima la za cilj stva ra nje mate ri jal nih doba ra radi zado vo lja va nja raz li či tih potre ba dru štva. U svo joj celo kup no sti i u odre đe nom vre men skom peri o du koli či na pro iz ve de nih mate ri jal nih doba ra i izvr še nih pro iz vod nih uslu ga se posma tra ju kao rezul tat dru štve ne pro iz vod nje neke zajed ni ce (drža ve). Kako se radi o vrlo razno vr snim ljud skim potre ba ma u dru štvu, koje se među sob no raz li ku ju, kako po kvan ti te tu, kva li te tu, vred no snom karak te ru, tako i po nači nu zado vo lja va nja, te se rezul tat dru štve ne pro iz vod nje posma tra kao zbir kva li ta-tiv no raz li či tih mate ri jal nih doba ra i uslu ga. Isto tako, s obzi rom na zako ni to sti stal no rastu ćeg civi li za cij skog raz vo ja, pove ća nje pro iz vod ne sna ge rada ute me-lje ne na stal nom raz vo ju i pri me ni novih teh nič ko-teh no lo ških reše nja u pro iz-vod nji, menja ju se kvan ti ta tiv no i kva li ta tiv no ljud ske potre be, ali i obim, struk-tu ra i vred nost mate ri jal nih doba ra i uslu ga. Radi toga se u eko nom skoj nau ci raz vio kate go ri jal ni apa rat za mere nje rezul ta ta dru štve ne pro iz vod nje putem odre đe nih glo bal nih i sin te tič kih veli či na u koji ma se izra ža va ju osnov ni sadr ža-ji, dina mi ka i struk tu ra, kao i rezul ta ti eko nom ske aktiv no sti u nekoj dru štve noj

Page 60: US - Osnovi ekonomije

49zajed ni ci (drža vi). U te zbir ne (agre gat ne) veli či ne koji ma se izra ža va ju rezul-ta ti dru štve ne pro iz vod nje spa da ju dru štve ni bru to pro iz vod (DBP), dru štve ni pro iz vod (DP) i naci o nal ni (narod ni) doho dak (ND). Kako se radi o ana li tič kim veli či na ma koje važe za celu pri vre du, često se nazi va ju i makro e ko nom skim veli či na ma ili makro e ko nom skim agre ga ti ma.

Koli ko je zna čaj ovih veli či na u eko nom skoj ana li zi pri vred nih aktiv no sti u nekoj zemlji možda naj bo lje kazu ju reči P. A. Samu el so na da je jedan od naj-zna čaj ni jih poj mo va čita ve nau ke eko no mi je naci o nal ni doho dak.8

Ana li tič ke funk ci je ovih veli či na su vrlo zna čaj ne ne samo za eko no mi ste, već i za sta ti sti ča re, demo gra fe, soci o lo ge, poli ti ko lo ge. Svi ma oni ma koji ma je potreb na real na sli ka o sta nju pri vre de neke zemlje, o nje nom raz vo ju, dina mi ci raz vo ja, struk tu ri i slič nim pita nji ma koja su važna za eko no mi ku i poli ti ku neke zemlje, slu že ovi sin te tič ki poka za te lji. Otu da je pri ku plja nje poda ta ka o nji ma danas posta la sasvim nor mal na prak sa u sve tu.

Iako je masov ni je kori šće nje ana li tič kih vred no sti ovih veli či na novi jeg datu ma, nji ho va upo tre ba u eko nom skoj teo ri ji se pomi nje mno go rani je. Još je u dru goj polo vi ni XVII veka William Petty kori stio pojam narod nog dohot ka kao godi šnju vred nost rada naro da u funk ci ji poli ti ke opo re zi va nja, pre po ru ču ju ći drža vi da je opo re zi va nje isti na neo p hod na, ali da je gra đa ne potreb no opo re zi va-ti pro por ci o nal no nji ho vom dohot ku. Nešto kasni je, kra jem XVII veka Gregory King je pro ce nju ju ći doho dak raz li či tih dru štve nih gru pa u Engle skoj obja vio vrlo teme ljit obra čun dohot ka Engle ske za 1688. godi nu.

Teo ri ja o čistom pro iz vo du F. Quesnaya nije ništa dru go do sve stra na teo ri-ja o for mi ra nju narod nog dohot ka u Fran cu skoj.

I A. Smith u Engle skoj kra jem XVIII veka raz ra đu je teo rij sku kon cep ci ju narod nog dohot ka, na osno vu koje se u mno gim zemlja ma u XIX veku vrši la pro ce na narod nog dohot ka.

Među tim, masov na pro u ča va nja i upo tre ba agre gat nih poka za te lja narod ne pri vre de, poseb no naci o nal nog dohot ka, poči nju posle veli ke eko nom ske kri ze 1929. godi ne, da bi taj pojam postao oba ve zna prak sa u svim zemlja ma sve ta tek nakon Dru gog svet skog rata.

5.1. DRU ŠTVE NI BRU TO PRO IZ VOD (DBP) I NJE GO VA STRUK TU RAPojam dru štve nog bru to pro iz vo da pod ra zu me va ukup nu masu pro iz vo da,

tj. mate ri jal nih doba ra i pro iz vod nih uslu ga u jed noj pri vre di za odre đe ni period vre me na, obič no za godi nu dana.

Page 61: US - Osnovi ekonomije

50 Struk tu ra DBP može se posma tra ti sa mate ri jal nog (natu ral nog) i vred no-snog aspek ta.

Posma tra na sa mate ri jal nog aspek ta struk tu ra DBP uka zu je na to da on sadr ži veli ki broj kva li ta tiv no raz li či tih pro iz vo da i pro iz vod nih uslu ga, tj. raz-li či te upo treb ne vred no sti koje su spo sob ne da se nji ma pod mi ru ju dru štve ne potre be. U mate ri jal noj struk tu ri DBP raz li ku je mo dve osnov ne namen ske gru pe pro iz vo da: prvo, pro iz vo de koji su name nje ni ponov noj pro iz vod nji; i dru go, pro iz vo de koji su name nje ni potro šnji. Prvu gru pu pro iz vo da čine sred stva za pro iz vod nju, tj. sred stva, oru đa za rad i pred me ti rada (siro vi ne, repro duk ci o ni mate ri jal, pomoć ni mate ri jal i sl.) Dru gu vrstu pro iz vo da čine potro šna dobra i pro iz vo di koji se kori ste u konač noj, fi nal noj potro šnji.

Kada se DBP sagle da va sa vred no snog aspek ta, onda se poka zu je da pored koli či ne kva li ta tiv no raz li či tih doba ra i uslu ga posto ji i ukup na vred nost svih tih doba ra i uslu ga iska za na kao zbir cena ukup ne pro iz vod nje.

Vred nost struk tu ra DBP kao glav ne ele men te ima: utro še nu vred nost mate-ri jal nih fak to ra pro iz vod nje koja se pre no si na goto ve pro iz vo de i novu vred nost, odno sno novo stvo re nu vred nost ili naci o nal ni doho dak. Izra že na sim bo li ma u ovom smi slu DBP sadr ži dva ele men ta:

DBP = Pv + Nv

Pv = pre ne se na vred nostNv = novo stvo re na vred nost

Bilo koje vre me da se uzme kao para me tar za izra ču na va nje DBP mora se vodi ti raču na o činje ni ci da je sva ka pro iz vod nja isto vre me no i potro šnja, tj. u nekom vre men skom peri o du ne stva ra ju se samo novi pro iz vo di i uslu ge, već se pri tom isto vre me no kori sti (tro ši) i već stvo re no dru štve no bogat stvo, čija se mate ri jal na sadr ži na tran sfor mi še u novi pro iz vod.

Vred nost pro duk ci je ili pre ne se na vred nost obu hva ta dva ele men ta i to: vred nost mate ri jal nih tro ško va pro iz vod nje i amor ti za ci ju.

Mate ri jal ni tro ško vi su osnov ni ele men ti pro duk ci je i oni u celo sti pre no se svo ju vred nost na nove pro iz vo de. Čine ih vred no sti siro vi na, polu pro i zvo da, ener ge na ta, gori va, mazi va i raznih pomoć nih mate ri ja la. Eko nom ski raci o nal na pro iz vod nja pod ra zu me va, narav no do gra ni ce mogu ćeg i bez ugro ža va nja osnov-nih toko va pro duk ci je, stal no sma nji va nje mate ri jal nih tro ško va u pro iz vod nji, jer je to pred u slov za pove ća va nje ren ta bil no sti pro iz vod nje kako na nivou poje-di nač nog pred u ze ća, tako i na nivou celo kup ne pri vre de.

Amor ti za ci ja je nadok na đi va nje dela vred no sti sred sta va za rad, tj. osnov nih sred sta va (maši na, zgra da, ure đa ja, postro je nja) utro še nih u pro ce su pro iz vod nje.

Page 62: US - Osnovi ekonomije

51Pre ma tome, izra že na sim bo li ma, vred no sna struk tu ra DBP izgle da:

DBP = mtp + Am + ND

mtp = mate ri jal ni tro ško vi pro iz vod njeAm = amor ti za ci ja osnov nih sred sta va

ND = naci o nal ni doho dak

Ova ko iska zan DBP, kao agre gat ni poka za telj slu ži za potre be ana li ze i pla ni ra nja dru štve ne repro duk ci je budu ći da daje uvid u taj pro ces, bli že sagle-da va ju ći odno se pro iz vod nje osnov nih sred sta va i sred sta va potro šnje. To dru gi agre gat ni poka za te lji (DP i ND) ne mogu, jer iz svo je veli či ne isklju ču ju vred-nost mate ri jal nih tro ško va pro iz vod nje. Isto tako, nje go va funk ci ja u sagle da va-nju ukup ne potro šnje, te struk tu re pro iz vod nje po faza ma, pri vred nim gra na ma i nji ho vim gru pa ci ja ma sma tra se neiz be žnom i neza me nji vom.

Među tim, u dru ge svr he DBP se ne može kori sti ti, a poseb no ne za utvr đi-va nje dina mi ke naci o nal ne pri vre de putem sto pe opšteg pri vred nog rasta. Zbog toga što nje go va veli či na ne zavi si samo od veli či ne mate ri jal ne pro iz vod nje i pro iz vod nih uslu ga, već i od orga ni za ci o nih obli ka pro iz vod nih jedi ni ca. Tako npr. ako jed no pred u ze će obu hva ta više faza pro iz vod nje DBP će biti manji nego u slu ča ju ako za sva ku fazu pro iz vod nje posto ji poseb no pred u ze će, jer neće doći do više stru kog zara ču na va nja mate ri jal nih tro ško va pro iz vod nje.

Isto tako, često se nagla ša va da DBP nika ko ne može biti pola zna osno va za ras po de lu. To zbog toga što u trži šnoj pri vre di nije dovolj no samo pro iz ve sti robu, već ona mora biti na trži štu i rea li zo va na (pro da ta). Zato pola zna osno va za ras po de lu može biti samo onaj deo DBP koji je rea li zo van na trži štu.

Iz svih pret hod no nave de nih raz lo ga DBP, iako nužno potreb na ana li tič ka veli či na, ne daje vred no snu i real nu sli ku obi ma dru štve ne pro iz vod nje, pa se dru štve ni pro iz vod (DP) u tom smi slu sma tra mno go pri klad ni jom agre gat nom veli či nom.

5.2. DRU ŠTVE NI PRO IZ VOD (DP) I NJE GO VA STRUK TU RADru štve ni pro iz vod (DP) se u eko nom skoj ana li ti ci sma tra za naj pri klad-

ni ji agre gat ni poka za telj obi ma dru štve ne pro iz vod nje. Mno go je real ni ji poka-za telj od DBP, jer u nje mu nema više stru kog obra ču na va nja istih veli či na, tj. mate ri jal nih tro ško va pro iz vod nje. S dru ge stra ne, DP je obu hvat ni ji poka za telj rezul ta ta dru štve ne pro iz vod nje od naci o nal nog dohot ka, jer u svo joj struk tu ri sadr ži i vred nost amor ti za ci je, koje ne slu ži samo zame ni osnov nih fon do va

Page 63: US - Osnovi ekonomije

52 već i nji ho vom uve ća nju. Uz to, dina mi ka dru štve nog pro iz vo da (DP) mere na godi šnjim sto pa ma nje go vog rasta, pri bli žno je jed na ka dina mi ci naci o nal nog dohot ka, jer je rela tiv na zastu plje nost amor ti za ci je u nje mu sta bil na veli či na (izno si oko 10%). Samim tim, godi šnje sto pa rasta dru štve nog pro iz vo da isto-vre me no su indi ka tor rasta i naci o nal nog dohot ka.9 Ako tome doda mo i činje-ni cu da DP svo jom veli či nom i natu ral nom i vred no snom struk tu rom naj pot pu-ni je odre đu je glo bal ne okvi re obi ma i struk tu re fi nal ne potro šnje, onda zai sta ne čudi to što se DP pro iz vod sma tra za naj pri klad ni ji i naj re al ni ji agre gat ni poka za telj rezul ta ta dru štve ne pro iz vod nje i što se u eko nom skim ana li za ma tih rezul ta ta naj če šće kori sti.

Po svo joj mate ri jal noj, odno sno natu ral noj struk tu ri, DP je veli či na jed na-ka veli či ni DBP. I on se defi ni še kao i DBP, tj. kao ukup nost mate ri jal nih doba ra i pro iz vod nih uslu ga u nekoj naci o nal noj pri vre di za period od godi nu dana.

U vred no snom smi slu, DP se dobi ja kada se od DBP odu zmu mate ri jal ni tro ško vi pro iz vod nje.

DP = DBP – mtp

Pre ma tome, DP je jed nak zbi ru amor ti za ci je i ND

DP = Am + ND

5.2.1. IZVO RI FOR MI RA NJA DRU ŠTVE NOG PRO IZ VO DA (DP)

U pogle du izvo ra for mi ra nja DP posto je u eko nom skoj teo ri ji i prak si dve kon cep ci je. Jed na je svoj stve na biv šim soci ja li stič kim zemlja ma. Pri me nji va la se, done dav no, i u sta ti stič koj meto do lo gi ji naše zemlje. Ute me lje na je na mark-si stič kom shva ta nju pode le ljud skog rada na pro iz vod ni i nepro iz vod ni ljud ski rad, odno sno na pode lu pri vred nih i nepri vred nih delat no sti u dru štvu. Pre ma njoj se DP i ND stva ra ju jedi no i isklju či vo u pri vred nim (pro iz vod nim) delat-no sti ma. Samo pro iz vod ni rad je izvor for mi ra nja DP i ND. U nepro iz vod nim delat no sti ma se ne stva ra DP i ND. One samo uče stvu ju u nji ho voj ras po de li. Među tim, i pri sta li ca ma i kori sni ci ma ove kon cep ci je je posta lo jasno da je gra-ni ca izme đu pro iz vod nog i nepro iz vod nog rada sve teže odre di va, jer savre me na pro iz vod nja sve više zavi si od nekih delat no sti koje se po ovoj kon cep ci ji sma-tra ju nepro iz vod nim, kao što su delat no sti obra zo va nja i nauč no-istra ži vač kog rada, zdrav stve na delat nost i sl. Zbog toga pode la na pro iz vod ni i nepro iz vod ni rad, odno sno stro go dife ren ci ra nje pri vred nih i nepri vred nih delat no sti sve više ima rela ti van karak ter i pred sta vlja sta ti stič ku kon ven ci ju.

Page 64: US - Osnovi ekonomije

53Pre ma našoj done dav noj sta ti stič koj meto do lo gi ji, koja se teme lji la na nomen kla tu ri delat no sti iz 1976. godi ne u gru pu pri vred nih delat no sti u kojoj se stva ra DP i ND spa da ju: 1) poljo pri vre da i ribar stvo; 2) vodo pri vre da; 3) šumar stvo; 4) indu stri ja i rudar stvo; 5) gra đe vi nar stvo; 6) sao bra ćaj i veze; 7) trgo vi na; 8) ugo sti telj stvo i turi zam; 9) pro iz vod no zanat stvo; 10) pro iz vod-ni deo komu nal ne delat no sti i 11) fi nan sij ske i dru ge uslu ge.

Nepro iz vod ne delat no sti za koje se sma tra da je rad u nji ma nepro iz vod-ni, te pre ma tome ne pred sta vlja ju izvor for mi ra nja DP i ND jesu: 1) nepro i-zvod ni (uslu žni) deo zanat stva; 2) nepro iz vod ni deo komu nal ne delat no sti; 3) obra zo va nje i kul tu ra; 4) zdrav stve na i soci jal na zašti ta i 5) delat nost dru štve-no-poli tič kih zajed ni ca i orga ni za ci ja.

Među pri vred nim delat no sti ma, poljo pri vre da i ribar stvo te vodo pri-vre da i šumar stvo se sma tra ju pri mar nim pri vred nim delat no sti ma, jer se bave nepo sred nom eks plo a ta ci jom pri rod nih izvo ra. U tu gru pu delat no sti spa da i rudar stvo.

Indu stri ja, gra đe vi nar stvo, pro iz vod no zanat stvo, kao pro iz vod ni deo komu nal ne delat no sti spa da ju u gru pu sekun dar nih pri vred nih delat no sti, jer se bave pre ra dom, dora dom i obli ko va njem pri rod ne mate ri je.

Osta le delat no sti spa da ju u gru pu ter ci jal nih ili uslu žnih delat no sti.Pre ma dru goj kon cep ci ji, koja je zastu plje na u raz vi je nim trži šnim pri vre da-

ma, a koju kori sti i sta ti stič ka meto do lo gi ja među na rod nih insti tu ci ja (OUN) i nje ne spe ci ja li zo va ne orga ni za ci je, Među na rod ni mone tar ni fond, Svet ska ban ka i sl., ne pra vi se raz li ka izme đu pri vred nih i nepri vred nih delat no sti. U stva ra nju DP i ND pre ma ovoj kon cep ci ji uče stvu ju sve delat no sti koje pro iz-vo de mate ri jal na dobra i koje pru ža ju uslu ge (dakle i one nepro iz vod nog karak-te ra) i koje nala ze svog kup ca na trži štu i čije cene pokri va ju nji ho ve tro ško ve. Ova meto do lo gi ja od pre par godi na se pri me nju je i u našoj zemlji.

5.2.2. NOMI NAL NI I REAL NI DRU ŠTVE NI PRO IZ VOD

Po svo joj natu ral noj struk tu ri DP je vrlo hete ro ge na veli či na. Sasta vlje na je od kva li ta tiv no raz li či tih mate ri jal nih doba ra i uslu ga. Pošto svi oni ima ju raz-li či te natu ral ne jedi ni ce mere (kg, litar, Kw, i sl.), to bi izra ču na va nje veli či ne DP na taj način pred sta vlja la vrlo kom pli ko va nu ope ra ci ju. Zato se veli či na DP u savre me nim pri vre da ma izra ža va vred no sno putem cena.

Među tim, i cene su pro men lji ve kate go ri je. Mno go je raz lo ga koji mogu uti ca ti na pro me nu visi ne cena robe i uslu ga u nekoj pri vre di. Neki su veza ni za pro me nu vred no sti roba i uslu ga, dru gi opet uti ču na pro me ne odno sa ponu de i potra žnje, a tre ći delu ju na pro me nu vred no sti nov ca (infl a ci ja, defl a ci ja, deval-va ci ja, reval va ci ja).

Page 65: US - Osnovi ekonomije

54 Otu da se s pra vom posta vlja pita nje koje je to vrsta cene putem kojih se može manje ili više real no ili pri bli žno vero do stoj no iska za ti veli či na DP. Vred nost DP se može izra ža va ti i obra ču na va ti pomo ću dve vrste cena - teku-ćih i stal nih cena.

Teku će cene pred sta vlja ju trži šne cene u pri vre di u toku jed ne kalen-dar ske godi ne, odno sno cene po koji ma se robe i kupu ju i pro da ju u toku te godi ne. DP čija je veli či na vred no sti obra ču na ta po teku ćim cena ma nazi va mo nomi nal nim DP.

Pot pu no je izve sno da se pri li kom ana li zi ra nja i izra ža va nja veli či ne vred-no sti DP ne može mo osla nja ti samo na podat ke dobi je ne na bazi teku ćih cena. To ne može mo uči ni ti zbog toga što bi taj način obra ču na DP odra ža vao samo stvar no sta nje DP i raz vo ja pri vre de dotič ne godi ne za koje se vrši obra čun DP, ali ne i nje go vo kre ta nje iz godi ne u godi nu, upra vo zbog toga što se teku će cene iz raznih raz lo ga menja ju. U stva ri, obra ču na va nje veli či ne DP po teku ćim cena-ma bi stvar no pogor ša lo sli ku o kre ta nju DP u dužem vre men skom inter va lu, a samim tim i o ste pe nu raz vo ja neke pri vre de.

Da bi se dobi la jasni ja i vero do stoj ni ja sli ka o kre ta nju veli či ne DP, nje go-vog pora sta ili pada iz godi ne u godi nu, što stvar no i odra ža va ste pen uspe ha ili neu spe ha u raz vo ju pri vre de, nomi nal ni DP se mora oči sti ti od pora sta opšteg nivoa cena koji je u nje mu po pra vi lu ura ču nat, ili što se naj če šće i radi, obra čun DP vrši ti putem stal nih cena.

Kod obra ču na va nja veli či ne DP putem stal nih cena kao osno va uzi ma ju se cene iz one godi ne u kojoj su pri vred na kre ta nja bila naj sta bil ni ja i u kojoj je dola zi lo do naj ma njih pro me na u opštem nivou cena. DP obra ču nat po stal nim (baznim, fi k snim) cena ma zove mo rea lan DP. Nje go va veli či na u odre đe noj godi ni dobi ja se tako što se koli či na pro iz ve de ne robe i izvr še nih uslu ga u toj godi ni pomno ži sa stal nim cena ma. Ovaj način obra ču na va nja DP omo gu ća va mno go vero do stoj ni je sagle da va nje raz vo ja naci o nal ne pri ve de u dužem vre-men skom peri o du.

Raz li ko va nje nomi nal nog i real nog DP ima naro či ti zna čaj kad ana li ze i pra će nja stvar nih pri vred nih kre ta nja u naci o nal noj pri vre di, a tako đe je zna-čaj no i sa aspek ta pla ni ra nja budu ćih sto pa pri vred nog rasta. Nai me, nije redak slu čaj da se na nivou cele pri vre de, a poseb no na nivou nje nih delo va, pri vred na kre ta nja pra te kroz posma tra nje kate go ri je nomi nal nog DP, što u uslo vi ma infl a-tor nih kre ta nja dovo di do iskri vlje ne sli ke o rezul ta ti ma dru štve ne pro iz vod nje i do pogre šnih zaklju ča ka. Pro iz vod nja može da stag ni ra ili da raste samo neznat-nim tem pom, a da naj ve ći deo pove ća nja veli či ne DP bude rezul tat pove ća nja opšteg nivoa cena. Iz tih raz lo ga se u eko nom skim ana li za ma i pla ni ra nju pri vred-nih kre ta nja naj če šće upo tre blja va kate go ri ja real nog DP.

Page 66: US - Osnovi ekonomije

55Raz li ko va nje nomi nal nog i real nog DP je zna čaj no i zbog toga što se pre ko kate go ri je defl a to ra DP, koji pred sta vlja količ nik izme đu nomi nal nog i real nog DP, pra ti kre ta nje u pro me na ma opšteg nivoa cena u nekoj pri vre di. Savre me ne trži šne pri vre de uve li ko kori ste kate go ri ju defl a to ra DP za pred u zi ma nje raz li či-tih mera anti in fl a ci o ne poli ti ke.

5.2.3. TEKU ĆI I POTEN CI JAL NI DRU ŠTVE NI PRO IZ VODPojam teku ćeg DP pod ra zu me va onu pro iz ve de nu koli či nu mate ri jal nih

doba ra i uslu ga u toku godi ne uz upo tre bu posto je ćih mate ri jal nih pro iz vod nih fak to ra i uz dostig nut nivo zapo sle no sti. Za raz li ku od toga, poten ci jal ni DP pret-po sta vlja onu veli či nu DP koji bi se rea li zo vao u sta nju pune zapo sle no sti i uz kor i šće nje posto je ćih mate ri jal nih pro iz vod nih fak to ra.

Među tim, pojam pune zapo sle no sti u pri vre đi va nju neke zemlje je ide-a lan pojam. U prak tič nom smi slu, goto vo je neo stvar ljiv. Zato se u ana li za-ma pri vred nih kre ta nja i uče šća poje di nih fak to ra pro iz vod nje u ost va ri va nju rezul ta ta dru štve ne pro iz vod nje naj če šće kori sti pojam nor mal ne zapo sle no sti, odno sno neza po sle no sti, kao pojam koji je mno go bli ži stvar no sti i kao takav mno go pri me re ni ji u eko nom skim ana li za ma poten ci jal nog kori šće nja pro iz vod-nih kapa ci te ta i zapo sle no sti.

Raz li ko va nje teku ćeg i poten ci jal nog DP ima poseb no zna če nje u ana li tič-kom posma tra nju kre ta nja naci o nal ne pri vre de kroz nje ne poje di ne raz voj ne faze, od rece si je, sta bi li za ci je do pri vred nog rasta. Upo tre ba mate ri jal nih pro iz vod nih fak to ra (pro iz vod ni kapa ci te ti i pri rod ni resur si) i nji ho vo eko nom ski raci o nal no i efi ka sno kori šće nje, te nivo zapo sle no sti, odno sno neza po sle no sti, na naj bo lji način izra ža va ju stvar na pri vred na kre ta nja u dru štvu. S dru ge stra ne, zapo sle-nost, odno sno neza po sle nost se danas naj če šće posma tra ju kao deter mi nan ta i pra-vi izraz uspe ha ili neu spe ha pri ve de zemlje. U tom smi slu ne čudi što je ambi ci ja sva ke uspe šne pri vre de pri bli ža va nje teku ćeg DP poten ci jal nom DP.

Raz li ko va nje teku ćeg i poten ci jal nog DP naj bo lje izra ža va kate go ri ja jaza dru štve nog pro iz vo da, koji pred sta vlja raz li ku izme đu poten ci jal nog i teku ćeg DP.

5.3. NACI O NAL NI DOHO DAK I NJE GO VA STRUK TU RAPod poj mom naci o nal nog dohot ka (ND) pod ra zu me va mo novo stvo re nu

vred nost u pri vre di jed ne zemlje u toku posma tra nog vre men skog peri o da, a naj-če šće za jed nu godi nu. U tom smi slu ND je istin ski rezul tat eko nom skih aktiv no-sti jed ne zemlje. Često se kaže da taj deo vred no sti dru štvo može potro ši ti a da ne uma nji dru štve no bogat stvo.

Page 67: US - Osnovi ekonomije

56 ND nema svo ju natu ral nu struk tu ru, jer je vrlo teško defi ni sa ti celo kup nost doba ra čija bi ga zbir na vred nost sači nja va la.

Od DP naci o nal ni doho dak se raz li ku je za vred nost amor ti za ci je. Odno sno kada od DP odu zme mo vred nost amor ti za ci je dobi ja se ND, tj.

ND = DP – Am

Nije teško pri me ti ti da izme đu DBP, DP i ND posto ji uza jam na veza i to tako što se DP izvo di iz DBP, a ND iz DP.

Naci o nal ni doho dak je vrlo pri kla dan agre gat ni poka za telj za ana li zu dostig-nu tog ste pe na raz vo ja pri vre de. Isto tako, nji me se ver no odsli ka va i struk tu ra pri vre de jed ne zemlje. Vrlo je upo tre bljiv i za među na rod na upo re đi va nja ste pe na raz vo ja pri vre de poje di nih zema lja, pogo to vo kada se nje gov obra čun vrši po gla-vi sta nov ni ka (ND per capi ta). Tako đe, ND slu ži i za ana li zu for mi ra ne novo stvo-re ne vred no sti i za nje nu ras po de lu. U stva ri, ele men te struk tu re ND dobi ja mo tek nakon pro ce sa nje go ve raspo de le. Zato je ras po de la ND goto vo naj zna čaj ni ja kom po nen ta eko nom ske poli ti ke, čijim se mera ma i akci ja ma deter mi ni ra ju gra ni-ce svih obli ka fi nal ne potro šnje (lič ne, opšte i u okvi ru nje zajed nič ke, i inve sti ci-o ne potro šnje). U tom kon tek stu, struk tu re ND čine:

ND = Lp + Q + Ak

Lp = lič na potro šnjaQ = opšta potro šnjaAk = aku mu la ci ja

5.3.1. DOMA ĆI I RAS PO LOŽIVI NACI O NAL NI DOHO DAK

Doma ći ND pret po sta vlja novo stvo re nu vred nost koja je rezul tat dru štve-ne pro iz vod nje u okvi ri ma jed ne naci o nal ne pri vre de. Svo jim obi mom ND bi tre ba lo da zado vo lji sve obli ke potro šnje u nekom dru štvu. Među tim, prak tič-no to je goto vo nemo gu će. Teo rij ski, ako je to mogu će, eko nom ski nije ispla ti-vo. Savre me ne pri vre de su po svom karak te ru otvo re ne pri vre de. Vrlo aktiv no se uklju ču ju u među na rod ne eko nom ske odno se, istu pa ju ći na svet skom trži štu bilo kao izvo zni ce ili kao uvo zni ce mate ri jal nih doba ra i uslu ga. Na taj način se oslo ba đa ju roba koje pre va zi la ze doma će potre be ili se obez be đu ju robe koje nedo sta ju na doma ćem trži štu. Isto vre me no, tako se odr ža va i potre ban nivo kon-ku ren ci je među pro iz vo đa či ma.

Sve to uka zu je na potre bu da se eko nom ska ana li za ND ne može zadr ža ti samo na kate go ri ji doma ćeg ND, te da se u nju nužno mora ju uklju či ti i bilan si izvo za i uvo za robe i uslu ga.

Page 68: US - Osnovi ekonomije

57Nije teško zaklju či ti da su veli či ne doma ćeg i ras po lo ži vog ND jed na ke samo u jed nom slu ča ju i to onda kada su vred no sti izve ze ne i uve ze ne robe i uslu ga pod jed na ke (kada je trgo vin ski bilans, kao odnos izme đu uvo za i izvo-za urav no te žen). U sva kom dru gom slu ča ju doma ći i ras po lo ži vi ND se među-sob no raz li ku ju. Kako je ambi ci ja sva ke pri vre de da ima barem pri bli žno urav-no te žen trgo vin ski bilans, to ona razno vr snim mera ma i akci ja ma eko nom ske poli ti ke stal no poku ša va da odr ži barem pri bli žnu rav no te žu izme đu doma ćeg i ras po lo ži vog ND.

5.3.2. METO DE ZA IZRA ČU NA VA NJE NACI O NAL NOG DOHOT KA

Naci o nal ni doho dak se može izra ču na va ti pomo ću tri osnov ne meto de, i to:– real na ili pro iz vod na meto da;– lič na ili per so nal na meto da, i– ras hod na meto da;Pre ma real noj meto di ND se obra ču na va tako što se od DBP odbi ja ju

mate ri jal ni tro ško vi i amor ti za ci ja. U stva ri, pre ma ovoj meto di se utvr đu je doho-dak sva ke pri vred ne delat no sti u nekoj zemlji poseb no, tako da ukup ni ND pred-sta vlja zbir doho da ka poje di nih delat no sti. Tako obra ču na ti ND često nazi va mo pro iz ve de nim ND, a osno vi cu za nje gov obra čun čine zavr šni raču ni pri vred nih orga ni za ci ja. Sta ti stička slu žba to vrši na taj način što kao vred nost ukup ne pro iz-vod nje uzi ma uku pan iznos fak tu ri sa ne rea li za ci je, koji se kori gu je za vred nost van red nih pri ho da i ras ho da, kao i za pro me ne u sta nju zali ha goto vih pro iz vo da i nedo vr še ne pro iz vod nje kod pro iz vo đa ča, a zatim uma nju je za nabav nu vred-nost rea li zo va ne trgo vač ke robe, mate ri ja la i otpa da ka.

Lič na ili per so nal na meto da je u pri me ni u raz vi je nim kapi ta li stič kim zemlja ma. Pre ma njoj ND pred sta vlja zbir pla ta i nad ni ca sta nov ni štva neke zemlje, koji je uve ćan za kama te, pro fi t i ren tu.

Ras hod na meto da za izra ču na va nje ND se teme lji na utvr đi va nju poje-di nih delo va fi nal ne upo tre be ND. U stva ri, obra čun ND po ovoj meto di vrši se na osno vu potro šnje. Do veli či ne ND se dola zi kroz utvr đi va nje tri osnov na obli ka potro šnje, čiji se izvo ri i gra ni ce nala ze u ND: lič na potro šnja, opšta potro-šnja i inve sti ci o na potro šnja, ali samo ona koja izvi re iz aku mu la ci je. Po ovoj meto di ND doho dak pred sta vlja zbir svih nave de nih obli ka potro šnje. Među tim, pošto se poje di ni obli ci potro šnje delom fi nan si ra ju i iz ino stra nih izvo ra (kre di ti, dozna ke od rad ni ka pri vre me no zapo sle nih u ino stran stvu), to je real no mogu će da uku pan zbir potro šnje bude veći od pro iz ve de nog ND. Radi toga se nužno vrši sal di ra nje sa kre ta njem plat nog bilan sa i fi nan sij skih tran sak ci ja sa ino stran-stvom. Ova ko utvr đen ND često se nazi va utro še ni ND.

Page 69: US - Osnovi ekonomije

58

6. TRŽIŠTE I KON KU REN CI JA

6.1. DEFI NI CI JA TRŽIŠTAPosto ji veći broj defi ni ci ja kao i više vrsta trži šta.Trži šte pred sta vlja oblik raz me ne pro iz vo da i uslu ga posred stvom nov ca,

na kome se cena for mi ra na osno vu ponu de i tra žnje.Pojam trži šta je veo ma slo žen i često se kori sti u opštem smi slu kao

celo kup nost svih vrsta i obli ka raz me ne izme đu eko nom skih subje ka ta u dru-štvu, u kome je izvr še na pode la rada, ua datom isto rij skom tre nut ku i na odre đe nom pro sto ru.

Kada kaže mo reč trži šte a nismo pre ci zno utvr di li pro stor na koji se misli, javlja ju se tri moguć no sti: lokal no (pija ce, samo po slu ge, tržni cen tri, itd) naci o nal no (naci o nal ni saj mo vi, pro dukt ne ber ze) ili svet sko (među na rod-ni saj mo vi i ber ze).

Pre ma mestu na kome se roba nala zi na putu od pro iz vo đa ča do potro ša ča raz li ku je mo trgo vi nu na veli ko i trgo vi nu na malo (u prvom slu ča ju ima mo dva a u dru gom jed nog posred ni ka).

Sa sta no vi šta pred me ta raz me ne na trži štu raz li ku je mo, u osno vi, tri vrste trži šta:

a) trži šte robe (trži šte uglja, trži šte čeli ka, trži šte pamu ka, trži šte vune, itd.) i uslu ga (pre voz robe i put ni ka, špe di ter skih uslu ga, turi stič kih uslu ga, itd);

b) trži šte fak to ra pro iz vod nje (trži šte rada, trži šte kapi ta la i zemlji šta);c) trži šte nov ca (trži šte krat ko roč nih har ti ja od vred no sti i dru gih fi nan sij-

skih instru me na ta).Uko li ko se ne pre ci zi ra o kojem se trži štu radi, obič no se misli na trži šte

robe, jer je i sam nasta nak trži šta vezan prvo bit no za nasta nak rob ne raz me ne, naj-pre u natu ral nom obli ku (roba za robu), a kasni je posred stvom nov ca.

Za sva savre me na trži šta zajed nič ko je to što sve trži šte aktiv no sti dovo de do upo tre be nov ca kao posred ni ka u raz me ni koji omo gu ća va da se robe pro da-ju i kupu ju u raz li či to vre me i na raz li či tom mestu (vre men ski i pro stor no se

Page 70: US - Osnovi ekonomije

59odva ja čin pro da je od čina kupo vi ne, što je jed na od glav nih ulo ga nov ca). U vre me natu ral ne (rob ne) raz me ne ova dva čina su se odvi ja la isto vre me no (pro-da va la se jed na a isto vre me no kupo va la dru ga roba).

Svo ji na opre de lju je ko će biti uče snik na trži štu i kako će se pona ša ti na trži štu. Ure đe nost trži šta zna či da posto je odre đe na pra vi la pona ša nja kojih se mora ju pri dr ža va ti svi uče sni ci na nje mu. Prvo i osnov no pra vi lo je da sva ki uče-snik na trži štu može da pred vi đa reak ci je osta lih uče sni ka na pro me nu nje go ve poslov ne odlu ke i može, tako đe, da oce ni mogu će dej stvo sank ci ja u slu ča ju da su pre kr še na usta lje na pra vi la raz me ne putem trži šta. Trži šte je mesto gde se pove zu ju kupac i pro da vac. Pove zi va njem kupa ca i pro da va ca pove zu je se pro-iz vod nja sa potro šnjom i time omo gu ća va nesme ta no odvi ja nje dru štve ne repro-duk ci je i to u prav noj for mi zaklju či va njem kupo-pro daj nih ugo vo ra.

6.2. KLA SI FI KA CI JA I MOR FO LO GI JA TRŽIŠTATrži šte može mo posma tra ti sa raz li či tih aspe ka ta. U tom smi slu mogu će

su i raz li či te kla si fi ka ci je trži šta. Među tim, u eko nom skoj lite ra tu ri mogu se pri-me ti ti odre đe ni kri te ri ju mi pode le trži šta kao opšte po zna ti, pa se i kla si fi ka ci je trži šta na osno vu njih mogu sma tra ti opšte pri hva će ni. Tako, na pri mer, govo ri ti o pode li trži šta pre ma vrsti i karak te ru roba, pre ma pro stor noj loka ci ji raz me ne, pre ma obi mu i uslo vi ma raz me ne, pre ma raz voj nim kom po nen ta ma raz voj nih odno sa i sl. Svi nave de ni kri te ri ju mi pode le trži šta se isto vre me no uzi ma ju i kao rele vant na obe lež ja iden ti fi ka ci je takvog trži šta.

S dru ge stra ne, kako je pojam trži šta vrlo kom plek san, u nje ga nužno mora-ju ići svi ele men ti koji rele vant no obe le ža va ju sadr žaj ponu de i potra žnje, kao što su npr. kup ci i pro dav ci, roba i vrste roba, sred stva raz me ne tj. novac i nov-ča ni toko vi, cene, te eko nom ske zako ni to sti koje odre đu ju i regu li šu te odno se. Sadr žaj tih ele me na ta, ne samo da bli že regu li še karak te ri sti ke trži šta, nego odre-đu je i nje go vu vrstu.

Uz respekt pome nu te činje ni ce, može mo govo ri ti o sle de ćim vrsta ma trži šta:1. S obzi rom na pro stor nu kom po nen tu, odno sno pro stor nu loka ci ju

zame ne, trži šte može biti lokal no, regi o nal no, naci o nal no i među na rod no – svet sko trži šte. Savre me ni uslo vi rob ne pri vre de ima ju za posle di cu da se šire pro stor ne gra ni ce trži šta, tako da se često bri šu nje go ve lokal ne gra ni ce, pre tva-ra ju ći ga u uni ver zal no trži šte.

2. S obzi rom na vrstu pro iz vo da (rob ni aspekt trži šta), odno sno obzi rom na karak ter upo treb nih vred no sti, tj. vrstu i name nu robe koja je pred met raz me-ne, trži šte se deli na trži šte potro šnih doba ra, trži šte pro iz vod nih doba ra, trži šte uslu ga, trži šte nov ca, trži šte rad ne sna ge i sl. Ona se dalje mogu deli ti,

Page 71: US - Osnovi ekonomije

60 s obzi rom na poje di ne vrste pro iz vo da, pa može mo govo ri ti o trži štu tek sti la, trži-štu pre hram be nih pro iz vo da, trži štu meta la i sl.

3. S obzi rom na uslo ve raz me ne može mo govo ri ti o slo bod nom trži štu i tzv. veza nom trži štu. Slo bod no trži šte pret po sta vlja naj ve ću meru samo stal no-sti i slo bo de tržiš nih subje ka ta u vezi sa uslo vi ma kupo pro daj nih odno sa (npr. u vezi cena). Za raz li ku od toga, tzv. veza no trži šte dozvo lja va moguć nost da npr. drža va svo jim mera ma regu li še odre đe ne vrste raz me ne (npr. cene, stan dard, kva li tet robe i sl.).

4. S obzi rom na karak ter domi ni ra ju ćih odno sa pro iz vod nje, odno sno pre ma raz voj nim kom po nen ta ma pro iz vod nih odno sa, u eko nom skoj lite ra tu ri često susre će mo pode lu trži šta na mono pol sko, oli go pol sko, kon ku rent no i slič no trži šte. Čini se da je ova kva kla si fi ka ci ja trži šta više izvr še na pre ma kla si-fi ka ci ji trži šnih sta nja.

5. S obzi rom na prav ne pro pi se koji ma se regu li še kupo vi na i pro da ja roba, trži šte može biti otvo re no i zatvo re no.

Na kra ju, trži šta mogu biti homo ge na i hete ro ge na. Na homo ge nim trži šti-ma posto ji pot pu na ela stič nost sup sti tu ci je, pred met kupo vi ne je isto vet na roba. Na hete ro ge nim trži šti ma pred met kupo vi ne nije isto vet na roba. U prak si je uoč-lji va ten den ci ja šire nja ove vrste trži šta.

Na sadr žaj tržiš nih odno sa delu je veli ki broj čini la ca raz li či tog karak te-ra i inten zi te ta. Oni odre đu ju uslo ve u koji ma se odvi ja ju raz men ski odno si. Celo kup nost tih fak to ra koji odre đu ju kvan ti ta tiv nu i kva li ta tiv nu stra nu, for-mu i spe ci fi č no sti ponu de i tra žnje kao sadr ža ja trži šnih odno sa čini struk tu ru (mor fo lo gi ju) trži šta. Na stra ni ponu de struk tu ru trži šta odre đu ju: veli či na ponu de, kon cen tra ci ja i cen tra li za ci ja ponu de, vrsta doba ra koje su pred met rob ne pro iz vod nje, dife ren ci ra nost rob nih pro iz vo da, nji ho va stan dar di za ci ja i moguć nost sup sti tu ci je.

Na stra ni tra žnje struk tu ru trži šta odre đu je broj kupa ca, nji ho va kupov na sna ga, struk tu ra lič nih doho da ka, sklo nost potro šnji, kla sna, pro fe si o nal na, kul-tur na stra ti fi ka ci ja potro ša ča, dife ren ci ra nost potre ba i sl.

Pored toga, na struk tu ru trži šta delu ju i mno gi egzo ge ni fak to ri, kao što su npr. rekla ma, pri rod ne pogod no sti, sve sno orga ni zo va ne (poli tič ke i eko nom ske) akci je koje mogu uti ca ti na usme ra va nje toko va ponu de i potra žnje ili na trži šne uslo ve raz me ne (cene). Pozna to je da savre me na pri vre da ne funk ci o ni še samo na prin ci pi ma trži šta, kao objek tiv nog, spon ta nog, samo re gu li ra ju ćeg meha ni-zma. Napro tiv, stvo ren je čitav niz insti tu ci ja i kori sti se mno go meto da delo va-nja kojim se uti če na pro me nu struk tu re i vrste trži šta.

Utvr đi va nje struk tu re trži šta pret hod no pret po sta vlja defi ni sa nje vre men ske i pro stor ne dimen zi je trži šta. Napro sto, raz men ski odno si se raz vi ja ju na odre đe nom

Page 72: US - Osnovi ekonomije

61pro sto ru i u odre đe no vre me, čime se deter mi ni še pro stor ni i vre men ski ras po red trži šnih kre ta nja (trži šni punk to vi, trži šne zone, trži šni kom pleks).

Može mo reći da na veli či nu i struk tu ru trži šta domi nant no uti ču sle de-ći fak to ri:

• obim i struk tu ra pro iz vod nje,• veli či na naci o nal nog dohot ka i nje go va ras po de la na lič nu, opštu i inve-

sti ci o nu potro šnju (od toga zavi si kupov na moć sta nov ni štva i pri ti sak na trži štu),

• teh nič ka opre mlje nost trži šta,• insti tu ci o nal ni i orga ni za ci o ni uslo vi raz me ne na trži štu,• raz vi je nost sao bra ćaj ne mre že,• broj sta nov ni ka i struk tu ra sta nov ni štva.

6.3. FUNK CI JE TRŽIŠTA

6.3.1. INFOR MA TIV NA FUNK CI JA

Svi stvar ni i poten ci jal ni uče sni ci na trži štu neza vi sni su jed ni od dru gih, pa je neo p hod no pose do va ti infor ma ci je da bi se sagle da la sop stve na pozi ci ja na trži štu, i to, ako pro da je mo, kakvo je sta nje ponu de istih ili srod nih pro iz vo-da na trži štu, a ako kupu je mo, sta nje ponu de pro iz vo da na trži štu pro iz vo da koje kupu je mo.

Sušti na infor ma ci ja koje nam pru ža trži šte je cena robe koju pro da je mo, odno sno robe koju želi mo da kupi mo.

Da bi se shva ti la pri ro da trži šnog meha ni zma, posto ji čitav niz nauč nih disci pli na koje se bave prou ča va njem te obla sti, kao na pri mer; teo ri ja infor ma-ci ja, kiber ne ti ka i opšta teo ri ja siste ma. U kiber net skom pri stu pu, na pri mer, pri vre da se tre ti ra kao veli ki, dina mič ki i slo žen sistem, koji se deli mič no odli ku-je stro go deter mi ni sa nim pona ša njem, a deli mič no vero vat no ćom i slu čaj no šću svo jih kre ta nja. U svo joj celi ni pri vre da se javlja kao veli ki samo o gra ni ča va ju ći sistem koji odra ža va vre men ski pro iz volj no pro men lji ve veli či ne u datim gra-ni ca ma, uklju ču ju ći u sebe meha ni zam povrat ne spre ge, dostup ne zapa ža nju i mere nju. Ulo gu povrat ne spre ge trži šte vrši u okvi ru kru žnog kre ta nja mate ri jal-nih i subjek tiv nih doba ra celo kup nog eko nom skog siste ma. Trži šte se ne javlja samo kao posred nič ki čin kon ti nu i ra ne repro duk ci je, kao poseb na faza izme đu dva eks tre ma - počet ne pro iz vod nje i nje nog obna vlja nja, kao jed no stav na pro-me na rob nog i nov ča nog obli ka vred no sti već i kao čini lac koji omo gu ću je funk-ci o ni sa nje celo kup nog eko nom skog siste ma.

Page 73: US - Osnovi ekonomije

62 Svi odno si koji se odvi ja ju na trži štu u datom tre nut ku, na odre đe nom pro-sto ru, putem sve u kup ne ponu de i tra žnje daje jasan uvid sva kom subjek tu koji na nje mu o opštem odno su izme đu pro iz vod nje i potro šnje, što nam daje pra vu infor ma ci ju o vla sti tim pro iz vo dim ili kupov nim moguć no sti ma. Na osno vu tih infor ma ci ja sva ki pri vred ni subjekt dono si odlu ke o svo jim daljim pla no vi ma u pro iz vod nji i potro šnji.

6.3.2. ALO KA TIV NA FUNK CI JA

Moder no trži šte omo gu ća va alo ka ci ju (raz me štaj) resur sa na naj jed no stav-ni ji način, ako se na trži štu može posti ći povolj na cena, izve sno je da takva pro da-ja pru ža moguć nost zara de, odno sno eks tra dobi ti. Među tim, uko li ko nekom pro-iz vo du pada ju cene, zna či tra žnja za njim se sma nju je ili je ponu da tako veli ka da je došlo do pore me ća ja u odno si ma izme đu ponu đe ne koli či ne i real ne tra žnje.

Nespor no je da u sva koj pri vre di u odre đe nom vre me nu posto ji data koli-či na pri vred nih resur sa koja može biti upo tre blje na za pro iz vod nju raznih kom-bi na ci ja pro iz vo da i uslu ga, kako po vrsti tako i po koli či ni. Svi resur si mora ju biti ras po re đe ni na odgo va ra ju će pri vred ne aktiv no sti da bi se u nji ma stvo ri li pro iz vo di i uslu ge.

Tri stva ri se uvek mora ju ima ti u vidu, a to su:a) Zbog teh nič kog pro gre sa i ten den ci ja kon ku ren ci je i cen tra li za ci je pro-

iz vod nje, u savre me noj pri vre di posto je veo ma razno vr sne struk tu re, sa nagla še-nim uti ca ji ma oli go po la i mono po la, zbog čega se funk ci ja trži šta kao alo ka to ra resur sa umno go me defor mi še.

b) Dru go, ono je uvek delo va lo ex post, kao naknad na pro ve ra i korek ci ja, zbog čega su kla si ci mark si zma i odre di li nje go vo regu li sa nje kao “sku po pla će-no isku stvo.”

c) Tre će, nje go vo delo va nje nije jed na ko na svim pod ruč ji ma, što se ogle-da u nizu činje ni ca, počev od posto ja nja rizi ka u vre me nu, koje pro tek ne od nastan ka jed ne pro me ne do nje nog išče za va nja.

Kao rezul tat sig na la sa trži šta vla sni ci pri vred nih resur sa na taj način što povla če svo je resur se iz delat no sti sa neiz ve snim rezul ta ti ma poslo va nja i ula žu ih u dru ge delat no sti gde su izve sni pozi tiv ni rezul ta ti poslo va nja. Naj bo lji indi-ka tor za to su cene, što sve dovo di do pro me ne raz me šta ja pri vred nih resur sa, ali uz pošto va nje samo stal no sti u odlu či va nju sva kog od eko nom skih subje ka ta koji uče stvu ju na trži štu.

U par la men tar nim demo kra ti ja ma trži šte kao slo bod no kon ku rent no pred-sta vlja eko nom sku osno vi cu poli tič kog plu ra li zma, jer poje din ci slo bod no uče stvu ju u eko nom skim i poli tič kim pro ce si ma u zemlji; domi na ci ja trži šta

Page 74: US - Osnovi ekonomije

63u pri vre di oslo ba đa drža vu eko nom skih zada ta ka regu la ci je i usme ra va je na ostva ri va nje funk ci ja u sfe ri zako no dav ne, sud ske i izvr šne vla sti; veru je se da je trži šte kao endo-regu la ci ja u odno su na plan (egzo-regu la ci ja) jer su eko nom-ske odlu ke decen tra li zo va ne, njih dono se poje din ci kao pro iz vo đa či i potro ša či koji stre me ostva ri va nju sop stve nih inte re sa. Trži šte tako omo gu ća va posti za-nje Pare to vog kri te ri ju ma sta nja u kome niko ne može pobolj ša ti svoj polo žaj a da to isto vre me no ne zna či pogor ša va nje polo ža ja nekog dru gog.

Za raz li ku od ponu de i tra žnje tzv. pro iz vo da za sva ko dnev nu upo tre bu, za raz voj viso ke teh no lo gi je odlu ču j u ća ulo ga pri pa da drža vi. To se poseb no odno si na pri vred no naj ra zvi je ni je drža ve sve ta, SAD, Japan i drža ve-čla ni ce Evrop ske Uni je. Ulo ga drža ve se ovde ne svo di samo na sub ven ci o ni ra nje već i na izbor i ori jen ta ci ju veo ma sku pih i veo ma rizič nih pro gra ma fun da men tal nih istra ži va-nja, koji ma se posred no opre de lju je i raz voj dina mi zi ra ju ćih fak to ra pri vred nog raz vo ja u celi ni kao i pra vac i obim tran sfor ma ci je pri vred ne struk tu re. Za raz voj i za difu zi ju viso ke teh no lo gi je veo ma je zna čaj na ulo ga drža ve i kao garan to va-nog kup ca pro iz vo da ove gra ne. Garan to va na tra žnja je od izu zet nog zna ča ja za ove veo ma sku pe pro iz vo de viso ke teh no lo gi je u počet nom sta di ju mu nji ho vog život nog ciklu sa i pro do ra na trži šte. Pri me ra radi, Ame ri ka, u poje di nim godi na-ma otku pi i do jed ne tre ći ne pro iz vo da iz obla sti viso ke teh no lo gi je. Ništa manji nije ni dopri nos japan ske drža ve u raz vo ju viso ke teh no lo gi je, samo su obli ci delo va nja dru ga či ji. Cen tral no mesto u ovoj zemlji ima ju apli ka tiv na istra ži va-nja koja se zasni va ju na rezul ta ti ma nauč no-istra ži vač ke delat no sti Ame ri ke i Zapad ne Evro pe. Drža va je odlu ču ju ći fak tor u izbo ru i pri ba vlja nju stra nih nauč-nih dostig nu ća. Nji ho vom selek ci jom drža va usme ra va pra vac raz vo ja viso ke teh no lo gi je kao i anga žo va nje pri vat nog kapi ta la u istra ži vač kim podu hva ti ma za komer ci jal ne svr he. Mini mal nim sub ven ci ja ma poje di nim pro jek ti ma japan-ska drža va je dej stvo va la kao moćan kata li za tor i orga ni za tor pri vat nog kapi ta-la, usme ra va ju ći tako raz voj viso ke teh no lo gi je u ovoj drža vi. Isto vre me no i japan ska drža va se poja vi la kao kupac ili kao orga ni za tor kupo vi ne odre đe nih sku po ce nih pro iz vo da viso ke teh no lo gi je kao što to čini i Ame ri ka. Povolj nom spre gom japan ske drža ve i pri vat nog kapi ta la u raz vo ju viso ke teh no lo gi je u Japa nu, dosti gao je naj vi še dome te u sve tu, tako da danas u nizu sek to ra ozbilj-no ugro ža va pri mat i same Ame ri ke. U zemlja ma Zapad ne Evro pe drža va je, tako đe, uti ca jan fak tor u raz vo ju viso ke teh no lo gi je, ali raz li či tim inten zi te tom. Posled njih godi na anga žman drža ve se pove ća va, a poseb ni rezul ta ti se oče ku ju od zajed nič kih pro je ka ta u okvi ru Evrop ske Uni je. Posta je sve oči gled ni je da je alo ka ci ja resur sa u raz voj viso ke teh no lo gi je kao i za dalji pro spe ri tet pri vre da raz vi je nih zema lja neo p hod no kom bi no va no dej stvo i drža ve i trži šta.10

Page 75: US - Osnovi ekonomije

64 6.3.3. SELEK TIV NA FUNK CI JA

Selek tiv na funk ci ja trži šta sasto ji se u tome što ono moti vi še i nagra đu-je sve one pri vred ne subjek te koji su efi ka sni ji i pro duk tiv ni ji, a kažnja va i ukla nja sa tere na nee fi ka sne i nepro duk tiv ne. Ceo ovaj pro ces odvi ja se kroz meha ni zam ponu de i tra žnje koji se zove -trži šna kon ku ren ci ja. Trži šte, putem svo jih uti ca ja posred stvom ponu de i tra žnje for mi ra jedin stve nu cenu po kojoj svi pro iz vo đa či pro da ju odre đe nu vrstu pro iz vo da. Oni koji su uspe šni ji, tj. koji ima ju niže tro ško ve pro iz vod nje, ostva ri va će pro da jom istih pro iz vo da veću zara du, dok dru gi ne mogu da pokri ju ni tro ško ve pro iz vod nje, na osno vu iste cene istog pro iz vo da na istom trži štu, u isto vre me. To je naj bo lji indi ka tor da iste resur se raz li či ti pri vred ni subjek ti kori ste sa manje ili više raci o nal no-sti, odno sno efi ka sno sti.

Otu da se rizik uspe šno sti poslo va nja pre va lju je na one pri vred ne subjek te koji ne vrši stal no ula ga nje u raci o na li za ci ju poslo va nja kroz nova teh nič ko-teh-no lo ška i orga ni za ci o na dostig nu ća. Nepre kid na kon ku ren ci ja na trži štu sti mu-li še uspe šne da budu još uspe šni ji a neu spe šne ili da se uklo ne sa trži šta ili da pri hva te pra vi la igre koja vla da ju na trži štu.

6.3.4. DISTRI BU TIV NA FUNK CI JA

Sle de ća, četvr ta funk ci ja trži šta je nje go va distri bu tiv na funk ci ja. Kroz pri-mar nu ras po de lu dru štve nog pro iz vo da na trži štu se for mi ra ju cene fak to ra pro-iz vod nje na osno vu kojih vla sni ci ponu đe nih pro iz vo da dola ze do neo p hod nog dohot ka i tako uče stvu ju u ras po de li novo stvo re ne vred no sti. Ste če ni doho dak vla sni ka ponu đe nih pro iz vo da nazi va se pri mar nim dohot kom u nji hov zbir odgo-va ra vred no sti ukup nog dru štve nog pro iz vo da. To zna či da kroz meha ni zam trži-šta dola zi pri mar ne ras po de le dohot ka, u datom tre nut ku i na datom pro sto ru.

7. TRŽIŠNI SUBJEK TI

Trži šna pri vre da je kom plek san orga ni za ci o ni sistem sasta vljen od mno-go broj nih pro iz vod nih, poslov nih, raz men skih, raz voj nih i dru gih pro ce sa. Radi toga, u zavi sno sti od nje ne raz vi je no sti (dru štve ne pode le rada i karak te ra orga ni za ci je) u takvoj pri vre di posto je mno go broj ni subjek ti koji pred sta vlja ju

Page 76: US - Osnovi ekonomije

65nosi o ce tih pro ce sa. U tom smi slu i dru štve na orga ni za ci ja pro iz vod nje javlja se kao sistem mno go broj nih pri vred nih subje ka ta anga žo va nih u pro iz vod-nji mate ri jal nih doba ra i uslu ga. To su indi vi du al ni pro iz vo đa či, doma ćin-stva, pri vred na dru štva, zadru ge, drža va. Svi oni u raz li či tim dru štve nim uslo vi ma ima ju i raz li či ta dru štve no-eko nom ska obe lež ja: raz li či te nači ne odlu-či va nja, raz li či te nači ne pro iz vod nog i poslov nog pona ša nja, raz li čit karak ter ras po de le i pri sva ja nja rezul ta ta, raz li či to sno še nje rizi ka. Ali, isto tako, i u okvi ru datog siste ma dru štve nih odno sa, eko nom ski subjek ti se među sob no raz-li ku ju po svo jim poslov nim funk ci ja ma, bilo da su one pro iz vod ne, pro met ne, raz voj ne, istra ži vač ke i sl.

U uslo vi ma savre me ne trži šne pri vre de osnov ni trži šni subjekt je pri-vred no dru štvo. Ono pred sta vlja osnov nu orga ni za ci o nu jedi ni cu cele pri vre de. Trži šna pri vre da po svo joj orga ni za ci ji name će impe ra tiv pri vred nim dru štvi ma da budu orga ni zo va ni kao trži šni subjek ti, tj. da:

– prvo, budu ospo so blje na da uvek poslu ju u skla du sa objek tiv nim i stro gim zah te vi ma trži šta (trži šna cena je za sve njih opšte va že će meri lo uspe-šno sti poslo va nja);

– dru go, stal no pra te pro me ne na trži štu i da se brzo pri la go đa va ju tim pro me na ma (teh nič ko-teh no lo ški, orga ni za ci o no, kadrov ski), poseb no onim koje su važne za nji ho vo poslo va nje, i

– tre će, da ima ju pot pu nu eko nom sku i poslov nu samo stal nost, tj. da samo stal no dono se poslov ne odlu ke, da u pot pu no sti pre u zi ma ju rizik i odgo-vor nost za takve odlu ke, ali, isto tako i da uži va ju kori sti od uspe šnih rezul ta ta svog poslo va nja.

To nika ko ne zna či da je pri vred no dru štvo apso lut no samo stal no u izvr ša-va nju svo jih zada ta ka, tj. da je izo lo va no od dru gih pri vred nih dru šta va i insti-tu ci ja. Napro tiv, u uslo vi ma viso ke dru štve ne pode le rada ono se nužno nala zi u inter ak ci ji sa dru gim pri vred nim dru štvi ma, ili, uop šte, sa okru že njem. Bez te inter ak ci je s okru že njem (raz me ne robe, ener gi je, infor ma ci ja) ono ne bi moglo ni egzi sti ra ti. U tom smi slu Samu el son i Nord ha us uver lji vo pišu da je trži šna pri vre da takav “komu ni ka ci o ni ure đaj za udru ži va nje zna nja i aktiv no sti mili o-na raz li či tih subje ka ta. Bez cen tral ne memo ri je i raču na nja, trži šte reša va pro-blem koji ni naj moć ni ji raču nar ne bi mogao reši ti, pro blem koji uklju ču je mili o ne nepo znatih i jed na či na. Niko nije izmi slio trži šte, ali ono funk ci o ni še izu zet no efi ka sno.”11

Pre ma nači nu pove zi va nja svo jin skih funk ci ja upra vlja nja pri vred nim dru štvom i pri sva ja nju, sva pri vred na dru štva je mogu će pode li ti na pri vat na i kolek tiv na.

Page 77: US - Osnovi ekonomije

66 Pri vat na pri vred na dru štva se dalje dele na:1. sop stve na pri vred na dru štva,2. dru štva lica ili orta klu ci i3. dru štva kapi ta la, u koja spa da ju dru štva sa ogra ni če nom odgo vor no šću

(d.o.o.) i akci o nar ska dru štva (a.d).Kod kolek tiv nih pred u ze ća danas raz li ku je mo:1. dru štve na ili koo pe ra tiv na pred u ze ća i2. jav na pred u ze ća.

7.1. POJAM PRI VRED NOG DRU ŠTVAU prav noj lite ra tu ri pri vred no dru štvo se više tre ti ra kao eko nom ska kate-

go ri ja, kao osnov ni pri vred ni subjekt (ćeli ja) kojeg odre đu ju nje gov orga ni za ci o-ni oblik i koji ima za cilj ostva ri va nje dobi ti (pro fi ta) na kome poči va celo kup ni dru štve no raz voj. Sto ga poj mov no odre đi va nje pri vred nog dru štva u prav noj lite-ra tu ri sko ro da i ne posto ji, jer se zapad na lite ra tu ra dugo bavi la poj mom indi-vi du al nog trgov ca. Ipak zapad na teo ri ja ima potre bu da se pri vred nom dru štvu pri zna prav ni subjek ti vi tet, što je slu čaj i u našem zako no dav stvu. Pre ma našim pro pi si ma pri vred no dru štvo je, bez obzi ra na svo jin ski oblik, prav ni subjekt kome pri pa da ju sva sred stva koja ula ze u nje go vu imo vi nu i sa njom može slo-bod no ras po la ga ti, na način utvr đen sta tu tom.

Imo vi nu pri vred nog dru štva čine pra vo svo ji ne, ulog u dru gom pri vred-nom dru štvu, pra vo indu strij ske svo ji ne, potra ži va nja i dru ga imo vin ska pra va. Pred me ti svih ovih pra va čine imo vin sku masu (stva ri i novac) pri vred nog dru-štva kojom ono oba vlja svo ju delat nost i kojom odgo va ra za pre u ze te oba ve ze u prav nom pro me tu sa tre ćim lici ma.

U pogle du per so nal nog sasta va pri vred nog dru štva raz li ku je mo dve kate-go ri je: osni va či i zapo sle ni (pre ma nekim teo ri ja ma ovde se doda je i tre ća kate-go ri ja - ruko vo di o ci). Vla snič ki odnos opre de lju je inten zi tet per so nal ne pove za-no sti pri vred nog dru štva, a naj čvr šća pove za nost je kod dru štva sa neo gra ni če-nom odgo vor no šću osni va ča za oba ve ze pre ma tre ćim lici ma. Kod zapo sle nih naj ve ća inte gri sa nost rad ni ka je u slu ča ju nji ho ve par ti ci pa ci je-uče šća u kapi ta lu pri vred nog dru štva.

7.2. BIT NA OBE LEŽJA PRI VRED NOG DRU ŠTVABit na obe lež ja sva kog pri vred nog dru štva su: 1) orga ni za ci ja; 2) delat nost;

3) fi r ma; 4); sedi šte; 5) naci o nal nost; 6) žiro-račun; 7) opšti akti; 8); poslov ne knji ge; 9) dobit; 10) samo stal nost.12

Page 78: US - Osnovi ekonomije

671) Orga ni za ci ju pri vred nog dru štva čine orga ni za ci o no jedin stvo mate ri-jal nih i per so nal nih ele me na ta, kojim se ono traj no ustro ja va, na osno vu inter-nih opštih aka ta i zakon skih okvi ra, radi ostva ri va nja odre đe nih cilje va (dobi ti, pre sve ga) i koje kao takvo stu pa u prav ni pro met sa tre ćim lici ma posred stvom lica koja su ovla šće na za nje go vo zastu pa nje.

2) Delat nost pri vred nog dru štva može biti veo ma razno vr sna. Sva ko pri vred no dru štvo osni va se radi oba vlja nja odre đe ne delat no sti, s tim da je neo p hod no da za sva ku delat nost ispu nja va zako nom pro pi sa ne uslo ve, i da je tu delat nost upi sa lo u svo ja osni vač ka akta (aktom o osni va nju i u sta tu tu) kao i u regi star. Oba ve za je pri vred nog dru štva da, pored zakon skih oba ve-za, delat nost oba vlja sa pažnjom dobrog pri vred ni ka, ali i da poštu je pra vi la odre đe ne stru ke (u zdrav stvu, na pri mer, poseb no se poštu je pozna ta Hipo-kra to va zakle tva).

3) Fir ma, tako đe, pred sta vlja bit no obe lež je pri vred nog dru štva pod kojim se poja vlju je u prav nom pro me tu i može biti per so nal na ili pred met na. U sva-kom slu ča ju fi r ma mora biti distink tiv na (raz li či ta od dru gih, pre po zna tlji va) i da pred sta vlja naj va žni ji ele me nat raz li ko va nja pri vred nog dru štva od dru gih subje ka ta u prav nom pro me tu.

4) Sedi šte pri vred nog dru štva je, po pra vi lu, veza no za mesto oba vlja nja glav nih aktiv no sti ruko vo de ćih orga na, jer se na tom mestu dono se odlu ču ju će odlu ke za sud bi nu pri vred nog dru štva.

5) Naci o nal ni tret man pred u ze ća odre đu je se, po pra vi lu, pre ma mestu gde se nala zi sedi šte pri vred nog dru štva. Izu ze tak posto ji u slu ča ju kada je pri vred no dru štvo fi k tiv no, kada se naci o nal nost pri vred nog dru štva odre đu je pre ma kri te ri-ju mu naci o nal no sti domi nant nog (kon trol nog) pake ta dru štva.

6) Posto ja nje imo vin ske samo stal no sti pri vred nog dru štva pod ra zu me va oba ve zno pose do va nje žiro-raču na pri vred nog dru štva (ne isklju ču ju ći i pose-do va nje devi znog i dru gih raču na), pre ko kojeg pri vred na dru štva oba vlja ju svo je poslov no-prav ne aktiv no sti. Posred stvom žiro-raču na pri vred nog dru štva naj po u zda ni je se kon tro li še ras po la ga nje sred stvi ma, a poseb no sa sta no vi šta izmi ri va nja oba ve za pre ma dru gim pri vred nim dru štvi ma, ban ka ma, drža vi, zapo sle ni ma, itd.

7) Osni vač ki akt (ugo vor o osni va nju, ako se radi o dva ili više osni va ča, ili odlu ka, ako je jedan osni vač) je akt koji je prvi uslov osni va nja pri vred nog dru štva. Sle de ći akt po zna ča ju je sta tut pri vred nog dru štva, u kojem se detalj ni je regu li šu sva pita nja u vezi sa poslo va njem pri vred nog dru štva.

Na osno vu dva pret hod na opšta akta, kao i na osno vu oba ve za koje pro is-ti ču iz zakon skih i pod za kon skih pro pi sa, kolek tiv nih ugo vo ra, ali i auto no mi je

Page 79: US - Osnovi ekonomije

68 pri vred nog dru štva, dono si se niz nižih aka ta (pra vil ni ka, poslov ni ka, poje di nač-nih ugo vo ra, itd).

8) Poslov ne knji ge se vode u cilju obez be đi va nja inte re sa stvar no-prav nih ovla šće nja nad pri vred nim dru štvom (knji ga vla sni ka ude la, itd.), inte re sa tre ćih lica i inte re sa drža ve, a isto vre me no pred sta vlja ju bit no obe lež je oču va nja imo-vin ske auto no mi je pri vred nog dru štva.

9) Sti ca nje dobi ti je cilj sva kog pri vred nog dru štva, što pro is ti če i iz defi ni-ci je Zako na o pri vred nim dru štvi ma: “Pri vred no dru štvo je prav no lice koje osni-va ju osni vač kim aktom prav na i/ili fi zič ka lica radi oba vlja nja delat no sti u cilju sti ca nja dobi ti” (čl. 2. stav 1.). Nasu prot tome posto je nepro fi t ne orga ni za ci je (na pri mer, za zašti tu odre đe nih ljud skih pra va, eko lo ški pokre ti, zatim udru že nja gra đa na, reli gi jske zajed ni ce, pro fe si o nal na udru že nja umet ni ka, itd).

Tre ba poseb no ista ći soci jal nu dimen zi ju koja, po pra vi lu, tre ba da bude u nad le žno sti drža ve (kod soci ja li stič kih pri vre da soci ja la se, dobrim delom, pre-no si na pri vred na dru štva).

10) Samo stal nost je, tako đe, bit no obe lež je pri vred nih dru šta va, pogo to vo sa sta no vi šta vođe nja neza vi sne poslov ne poli ti ke pri vred nog dru štva. Pri vred-no dru štvo tre ba da ostva ru je svo ju poslov nu aktiv nost (uz pošto va nje, zako na, dobrih poslov nih obi ča ja i poslov nog mora la) real nim vred no va njem svih čini la-ca pro iz vod nje, poslo va nja i rezul ta ta rada na osno vu delo va nja zako na trži šta. Pod samo stal no šću pri vred nog dru štva poseb no se pod ra zu me va: samo stal no pla ni ra nje, samo stal na inter na odgo vor nost, samo stal no pre go va ra nje ugo va ra-nje poslo va, samo stal no utvr đi va nje cena svo jih pro iz vo da i uslu ga, samo stal no ras po de lji va nje pri ho da po izmi ri va nju zakon skih i dru gih oba ve za, imo vin ska samo stal nost, samo stal no pove zi va nje (udru ži va nje) sa dru gim prav nim subjek-ti ma, samo stal no odlu či va nje o sta tu snim pro me na ma pri vred nog dru štva. Ta samo stal nost se, po pra vi lu, ne bi sme la naru ša va ti dru štve no utvr đe nim opštim uslo vi ma pri vre đi va nja, pla no vi ma drža ve i jedi ni ca lokal ne samo u pra ve i mera-ma eko nom ske poli ti ke drža ve. Samo stal nost može, izu zet no, ogra ni či ti samo u slu ča je vi ma potre be fi nan si ra nja odre đe nih plan skih pri o ri te ta, zakon sko usme-ra va nje dela dohot ka koji je rezul tat izu zet no povolj nih pri rod nih uslo va i dru gih uslo va rada, putem dru štve ne kon tro le cena i sl.

Pome ni mo, na kra ju, i to da pri vred no dru štvo sti če prav ni subjek ti vi tet upi som u regi star, što je slu čaj i u upo red nom pra vu (u odgo vara ju ćim pro pi-si ma dru gih drža va).

Momen tom bri sa nja pri vred nog dru štva iz regi stra pre sta je prav ni subjek ti vi-tet pri vred nog dru štva. Za vre me tra ja nja postup ka pre stan ka pri vred nog dru štva (ste čaj, likvi da ci ja) pri vred no dru štvo zadr ža va prav ni subjek ti vi tet (ogra ni če na prav na spo sob nost) u meri koja je neo p hod na za potre be nje go vog pre stan ka.

Page 80: US - Osnovi ekonomije

69Pome ni mo i neke od poseb nih situ a ci ja u koji ma se pred u ze ća mogu naći, kao, na pri mer: ugo vor o dugo ro čnom zaku pu pri vred nog dru štva, ugo vor o kupo vi ni pri vred nog dru štva, ugo vor o top-menadž men tu, itd. Ugo vo ri ma koji-ma se ova pita nja regu li šu mora ju biti regu li sa na sva pita nja od zna ča ja za rad odno snog pri vred nog dru štva.

Pored nave de nih ele me na ta, pri vred na dru štva ima ju i svoj sta ti stič ki broj, pore ski broj (PIB) itd.

8. KON KU REN CI JA

8.1. RAZ LI ČI TI OBLI CI TRŽIŠNE KON KU REN CI JETrži šte je stal no suče lja va nje odno sa ponu de i potra žnje. Ponu da i

potra žnja ispo lja va ju svo je delo va nje posred stvom kon ku ren ci je. U tom smi-slu kon ku ren ci ja pred sta vlja unu tra šnju motor nu sna gu koja pokre će trži šni meha ni zam.

Kon ku rent ski odno si među uče sni ci ma na trži štu mogu biti raz li či te pri-ro de i raz li či tog uti ca ja. Naj če šće zavi se od bro ja i veli či ne uče sni ka na trži štu (kupa ca i pro da va ca), od veće ili manje moguć no sti poja ve novih uče sni ka na trži štu (kon ku re na ta), homo ge no sti ili hete ro ge no sti roba, ste pe na ela stič no sti ponu de i tra žnje i sl. Zapra vo, sve su to karak te ri sti ke na osno vu kojih se obra zu-ju raz li či te trži šne struk tu re i raz li či ta trži šna sta nja.

Sve do 30-ih godi na XX veka, do poja ve nemač kog eko no mi ste Šta kel-ber ga i nje go ve kla si fi ka ci je trži šnih sta nja, mor fo lo gi ja trži šta se posma tra la vrlo pojed no sta vlje no. U eko nom skim ana li za ma se pola zi lo od eks trem nih trži šnih sta nja: pot pu ne, neo gra ni če ne (apso lut ne, per fekt ne) kon ku ren ci je i pot pu nog mono po la.

U lite ra tu ri je goto vo opšte pri hva će no da su za neo gra ni če nu kon ku ren ci-ju potreb ni sle de ći uslo vi:

a) da posto ji obi lje pro iz vod nje i da nji ho va mobil nost ničim nije ogra-ni če na,

b) da ne posto je nika kve pre pre ke niti pak ote ža va ju će okol no sti za suče lja-va nje nosi o ca ponu de i potra žnje,

Page 81: US - Osnovi ekonomije

70 c) da su ponu da i potra žnja ato mi zi ra ni, a to zna či da broj pro da va ca i kupa ca tre ba da bude vrlo veli ki i da nji ho va poje di nač na eko nom ska sna ga bude bezna čaj na,

d) roba bi mora la biti homo ge na (otu da naziv “homo ge na kon ku ren ci ja”),e) ne bi sme lo da bude dogo vo ra izme đu pro da va ca, a isto tako i među

kup ci ma,f) nepo sto ja nje dru gih okol no sti (psi ho za rata, potro šač ke pred ra su de),

koje bi mogle uti ca ti na trži šne odno se!13 Odno si pot pu ne neo gra ni če ne kon ku ren ci je u svom čistom obli ku nisu nikad uspo sta vlje ne. Sma tra se da je libe ral ni kapi ta li zam (period lais ser fai re) bio sistem sa naj vi še eko nom skih slo bo da, ali se ne može tvr di ti da je to bilo doba pot pu ne kon ku ren ci je.

Pot pu no suprot no sta nje na trži štu od odno sa pot pu ne kon ku ren ci je je sta-nje mono pol ske kon ku ren ci je. Zapra vo, to je takvo trži šno sta nje u kome se na stra ni ponu de nala zi samo jedan pro da vac (mono pol), odno sno na stra ni tra žnje samo jedan kupac (monop son). Trži šno sta nje mono po la i monop so na može nasta ti na raz li či te nači ne: pri rod nim putem, veštač kim putem – delo va njem eko nom skih zako na čime se obez be đu je viso ka kon cen tra ci ja ponu de i tra žnje u ruka ma jed nog pro iz vo đa ča ili kup ca, spo ra zu mom ili dogo vo rom izme đu jed-nog bro ja pro iz vo đa ča ili kupa ca.

Uslo vi koji su neo p hod ni za mono po li stič ku kon ku ren ci ju su:• ponu du i tra žnju u celi ni odre đu je samo jedan uče snik u raz me ni – mono-

po li sta,• ne posto ji moguć nost pove ća nja bro ja uče sni ka na stra ni ponu de, niti na

stra ni tra žnje,• ne posto ji slo bo da u kre ta nju fak to ra pro iz vod nje,• roba koja čini pred met kupo pro da je nema svoj sup sti tut,• trži šta cena se ne javlja kao rezul tat delo va nja meha ni zma ponu de i tra žnje.Kla si fi ka ci ja trži šnih sta nja nemač kog eko no mi ste Šta kel ber ga se do danas

sma tra naj pot pu ni jom i naj u spe li jom. Zato je i naj ši re pri hva će na među oni ma koji se bave istra ži va njem trži šta, cena, poslov ne poli ti ke pred u ze ća i sl.

Pode li trži šta Šta kel berg je pri stu pio na dva nači na:• prvo, sva trži šta je pode lio u dve veli ke gru pe, zavi sno od toga da li na

nji ma posto ji ili ne posto ji među za vi snost rob nih cena (trži šta neo gra ni-če ne kon ku ren ci je su trži šta na koji ma posto ji zavi snost), i

• dru go, utvr dio je devet trži šnih sta nja pola ze ći od bro ja uče sni ka na trži štu kao kri te ri ju ma, odno sno empi rij ske činje ni ce14 da je eko nom ska moć sva kog poje di nač nog pro dav ca manja, uko li ko je nji hov broj veći na trži štu:

Page 82: US - Osnovi ekonomije

71Broj pro da va ca i kupa ca Broj kupa ca

Brojpro da va ca

mno gomno go malo jedanpot pu na

kon ku ren ci ja olo gop son monop son

malo oli go pol bila te ral ni oli go pol kva zi-mono pol

jedan mono pol kva zi-mono pol bila te ral ni mono pol

Pored dva eks trem na trži šna sta nja (pot pu na kon ku ren ci ja i mono pol) koja su više meto do lo ška osno va teo rij skih ana li za, Šta kel berg uvo di i sle de ća sta nja i obli ke kon ku ren ci je: monop son – kada posto ji samo jedan kupac, bila-te ral ni mono pol – kada posto ji samo jedan kupac i jedan pro da vac, oli go pol – kada posto ji neko li ko veli kih pro da va ca, oli gop son – kada posto ji neko li ko veli kih kupa ca.

Pored Šta kel ber ga, i dru gi eko no mi sti su poku ša va li da daju još pot pu-ni je i još pre ci zni je kla si fi ka ci je trži šnih struk tu ra. Tako npr. Pol Samu el son, po kri te ri ju mu zastu plje no sti dife ren ci ja ci je pro iz vo da i uti ca ju pro da va ca ili kupa ca na for mi ra nje cena, navo di tri osnov na trži šna sta nja: 1) savr še na kon-ku ren ci ja, koju karak te ri še veli ki broj pro iz vo đa ča koji pro iz vo de iden ti čan pro iz vod, pri čemu ni jedan od njih nije u sta nju da vrši bilo kakvu kon tro lu nad cenom, 2) nesa vr še na koja se javlja u tri obli ka u zavi sno sti od bro ja uče-sni ka i ste pe na zastu plje no sti dife ren ci ja ci je pro iz vo da, i u kojoj posto ji deli-mič na kon tro la cena i 3) pot pu ni mono pol koga obe le ža va jedan jedi ni pro iz-vo đač koji pro iz vo di i pro da je pro iz vod bez bli skih sup sti tu ta i u kome posto ji veli ki ste pen kon tro le nad cenom.

Potreb no je nagla si ti da su svi poku ša ji kla si fi ka ci je trži šnih sta nja vred ni pažnje. To zbog toga što savre me no izu ča va nje pro ce sa for mi ra nja cena, pro daj-ne i nabav ne funk ci je pred u ze ća, pret po sta vlja što je mogu će više i kom plek sni-je pozna va nje trži šnih struk tu ra. Među tim, valja ima ti na umu da bez obzi ra na sve o bu hvat nost nauč ne ana li ze, pot pu na i pre ci zna kla si fi ka ci ja obli ka trži šne kon ku ren ci je nije mogu ća. Za takve ana li ze su od naj vi šeg zna ča ja kri te ri ju mi na osno vu kojih se vrši kva li fi ka ci ja trži šta.

Uglav nom, u savre me nim eko nom skim ana li za ma trži šnih struk tu ra i obli ka kon ku ren ci je, izme đu eks trem nih trži šnih sta nja (pot pu na kon ku ren ci ja i mono pol), veli ka pažnja se pri da je obli ci ma ogra ni če ne i nepot pu ne kon ku ren-ci je. Reč je o mešo vi tim obli ci ma kon ku ren ci je, koji su naj bli ži real nom pri vred-nom živo tu. Ogra ni če nu ili nepot pu nu kon ku ren ci ju poseb no obe le ža va:

• rela tiv no mali broj pro da va ca i kupa ca (dva pro dav ca – duo pol, dva kup-ca – duop sol, dva pro dav ca i dva kup ca – bila te ral ni mono pol),

Page 83: US - Osnovi ekonomije

72 • zbog veli ke eko nom ske moći poje di nač nih pro da va ca i kupa ca posto ji moguć nost uti ca ja na cene, ali ih ipak ne mogu u pot pu no sti kon tro li sa ti,

• posto ja nje još uvek rela tiv ne homo ge no sti pro iz vo da i sup sti tu ta,• niska mobil nost fak to ra pro iz vod nje,• moguć nost dogo va ra nja u vezi sa nivo om cena, pode lom trži šta, vrstom

i kva li te tom pro iz vo da koji su pred met pro da je, mestom i vre me nom pro da je i sl., što čini osnov ni inte res uče sni ka u raz me ni.

8.2. KON KU REN CI JA I PRO IZ VOD NJAKon ku ren ci jom (poti če od latin ske reči: con cu ren tia - nad me ta nje, tak mi-

če nje, supar ni štvo, itd) u širem smi slu reči pod ra zu me va mo ukup nost pro duk ci o-nih odno sa koji se izra ža va ju raz me nom i pro me tom, pa tipo vi kon ku ren ci je tako posma tra no, izra ža va ju isto vre me no odre đe ne eta pe, odno sno odre đe ne faze i karak te ri sti ke pro duk ci o nih odno sa. Tako pot pu nu kon ku ren ci ju iden ti fi ku je mo sa libe ral nom fazom kapi ta li zma, nepot pu nu i mono po li stič ku sa mono po li stič-kom i držav no-mono po li stič kom fazom, itd.

Kon ku ren ci jom, u užem smi slu reči pod ra zu me va mo niz uslo va za pona-ša nje i među sob ne odno se pri vred nih subje ka ta u sfe ri raz me ne pri li kom for mi-ra nja trži šne cene pa se, s obzi rom na raz li či tost uslo va i pona ša nja for mi ra, u osno vi, tri tipa kon ku ren ci je:

1) pot pu na;2) nepot pu na i3) mono pli stič ka kon ku ren ci ja.Pot pu na kon ku ren ci ja pod ra zu me va neko li ko uslo va pri vred ne struk tu re i

pona ša nja pri vred nih subje ka ta pri koji ma nasta je, a to su: 1) usit nje nost pri vred-nih subje ka ta tako da ih veli ki broj; 2) uspo sta vlja nje pot pu nog auto ma ti zma na trži štu na kojem se for mi ra ju cena ponu de i cene tra žnje, tj. prin ci pa apso lut ne ela-stič no sti ponu de i tra žnje bez iči jeg meša nja sa stra ne (pogo to vu drža ve); 3) pri su-stvo prin ci pa raci o nal no sti u pri vre đi va nju i težnja da se nje go va sadr ži na mak si-mi zi ra; 4) nemo guć nost poje di nač nih part ne ra da uti ču na nivo cena već nužnost da im se pri la go de svo jim odlu ka ma o pro iz vod nji; 5) odsu stvo bilo kakvih pri rod-nih i/ili prav nih pre pre ka (mono po la) za slo bod no kre ta nje pro iz vod nih fak to ra i pred me ta koji se raz me nju ju na trži štu (fi nal nih ili dru gih pro iz vo da).

Nepot pu na kon ku ren ci ja nasta je u slu ča ju uki da nja ili izme ne jed nog ili većeg bro ja napred nave de nih uslo va koji važe kod pot pu ne kon ku ren ci je.

Pot pu ni mono pol je nega ci ja kon ku ren ci je i pret po sta vlja uki da nje svih uslo va koji važe za kon ku ren ci ju, izu zev pri su stva prin ci pa raci o nal no sti u pri-vre đi va nju i težnja da se nje go va sadr ži na mak si mi zi ra.

Page 84: US - Osnovi ekonomije

73U kapi ta li stič kom nači nu pri vre đi va nja stva ra nje i oplo đa va nje viška vred no sti i pove ća nje opšte sto pe viška vred no sti, kao i nepre kid no raz vi ja nje pro iz vod nih sna ga, ostva ru je se pre ko osnov nog zako na koji se nazi va - kon-ku ren ci ja. Raz li či ti pro iz vo đa či zbog nejed na kih uslo va pri vre đi va nja, utro še manje ili više (živog ili minu log) rada, odno sno rad nog vre me na pri pro iz vod-nji svo jih pro iz vo da, odno sno pri pru ža nju uslu ga. Trži šte for mi ra trži šnu cenu, koja se javlja kao pro seč na vred nost roba pro iz ve de nih u datog pri vred noj gra-ni. Trži šna cena će se pokla pa ti sa indi vi du al nom vred no šću samo kod onih pro iz vo da koji sači nja va ju znat no veći deo pro iz vo đa ča (pro iz vo da) iz date pri vred ne gra ne. Zna či vred nost celo kup ne rob ne mase iz odno sne pri vred ne gra ne biće jed na ka zbi ru vred no sti poje di nač nih pro iz vo da, a od uslo va pod koji ma se pro iz vo di naj ve ći deo pro iz vo da zavi si dru štve na vred nost. Pro ces pre tva ra nja indi vi du al nih vred no sti pro iz ve de nih pro iz vo da u dru štve nu vred-nost vrši se putem kon ku ren ci je među pro iz vo đa či ma pro iz vo da na trži štu. Da bi trži šne cene iden tič nih pro iz vo da odgo va ra le dru štve noj vred no sti nužan je među sob ni pri ti sak pro dav ca da bi na trži štu iza šla ona masa roba koju zah te va-ju odre đe ne dru štve ne potre be u datom isto rij skom tre nut ku. Na taj način uspo-sta vlje na dru štve na vred nost regu li še odnos izme đu ponu de i tra žnje i posta je gra vi ta ci o na tač ka oko koje se kole ba ju trži šne cene. Uko li ko se cena pro me ni to zna či da su se pro me ni li uslo vi, tj. ako pora ste dru štve na vred nost sma nji će se moguć nost apsor bo va nja datog pro iz vo da, ili obr nu to, uko li ko dođe do pada dru štve ne vred no sti, trži šte može da apsor bu je veću koli či nu robe. Nepo du-dar nost ponu đe nih koli či na odre đe nih pro iz vo da i tra žnja za tim pro iz vo di ma upra vo su raz log odstu pa nja cena od dru štve ne vred no sti. Uko li ko dođe do pada tra žnje odre đe nog pro iz vo da dovo di do sma nje nja trži šnih cena i pod sti-ca nja ino va ci ja i raci o na li za ci ja u novoj pro iz vod nji i sni ža va nja dru štve ne vred no sti do nivoa trži šnih cena; porast tra žnje i pove ća nja trži šnih cena odno-snog pro iz vo da u datom tre nut ku iznad dru štve ne vred no sti, po pra vi lu, dovo di do pora sta cena suzbi ja ju ći na taj način budu ću tra žnju, a ako se to ne dogo di ova pri vred na gra na posta je atrak tiv na za kapi tal čiji će pri liv biti znat no brži i dove šće do pove ća nja pro iz vod nje i ponu de odno snog pro iz vo da, što će dove-sti do uki da nja odstu pa nja cena od vred no sti pro iz vod nje.

Uz pomoć kon ku ren ci je ume sto vred no sti robe, ne samo unu tar jed ne pri-vred ne gra ne već i izme đu raz li či tih pri vred nih gra na dola zi do obra zo va nja pro-seč nog pro fi ta i pre tva ra nja vred no sti u cenu pro iz vod nje, koja tada posta je gra-vi ta ci o na tač ka oko koje se kre ću cene. Pola ze ći od činje ni ce da se trži šne cene u kapi ta li zmu, zbog stal nih pro me na u pro iz vod no sti rada, nepre kid no menja ju i kao posle di ca toga dola zi do pora sta pro fi ta iznad pro se ka u jed nim pri vred-nim gra na ma, a u dru gim gra na ma pad ispod pro se ka. Ova kve pro me ne nago ne

Page 85: US - Osnovi ekonomije

74 kapi ta li ste na use lja va nje i ise lja va nje kapi ta la, što ima za posle di cu nove odno-se izme đu ponu de i tra žnje, te i nove cene i nove sto pe pro fi ta.

Tre ba ima ti na umu činje ni cu da pome nu ti zakon ne delu je apso lut no jer sva ko kole ba nje neće iza zva ti kre ta nje kapi ta la iz gra ne u gra nu jer u sva koj gra ni posto ji odre đe na pro stor na i vre men ska gra ni ca u koji ma se pro fi t na sto pa može menja ti, pose du ju ći samo lokal ni zna čaj, bez uti ca ja na ras po de lu celo kup-nog kapi ta la na poje di ne obla sti, odno sno na opštu pro fi t nu sto pu. Pri tom tre ba ima ti u vidu činje ni cu da sva ka nova pro iz vod nja zah te va veli ke počet ne izdat ke, zatim period uho da va nja nove pro iz vod nje i niske počet ne pro fi te. Isto tako sta ra pred u ze ća, kada im se pogor ša polo žaj na trži štu, vrlo često mora ju da nasta ve sa sta rom pro iz vod njom, makar iz uz niže pro fi t ne sto pe.

Ujed na ča va nje raz li či tih pro fi t nih sto pa, pokre tlji vost kapi ta la i rad ne sna-ge mogu ći su samo u uslo vi ma pot pu ne slo bo de trgo vi ne i uz odstra nji va nje svih vrsta mono po la.

Isto tako izjed na ča va nje i stva ra nje opšte pro fi t ne sto pe uka zu je i na to da sva ki kapi ta li sta uče stvu je u eks plo a ta ci ji celo kup ne rad nič ke kla se od stra ne kapi ta li sta, što je uzro ko va no eko nom skim inte re som kapi ta li sta u čemu su oni soli dar ni (u eks plo a ta ci ji rad nič ke kla se).

8.3. KON KU REN CI JA KAPI TA LAKon ku ren ci ja koja važi na trži štu pro iz vo da i uslu ga, na isti način delu je

izme đu samih kapi ta li sta u obla sti pro iz vod nje, trgo vi ne, ban kar stva i mani fe stu-je se u nasto ja nju sva kog poje di nač nog kapi ta li ste da pri svo ji što veći pro fi t na trži štu. Svi kapi ta li sti se tru de da ga pla si ra ju u one delat no sti u koji ma će se on naj br že oplo di ti i ostva ri ti što veći višak vred no sti, suče lja va ju ći se pri tom sa inte-re som dru gih kapi ta li sta. Sva ki od njih poku ša va da ponu di bolje uslo ve i tako isti sne svog kon ku ren ta. Izve sno je da oni vla sni ci kapi ta la koji nepre kid no usa-vr ša va ju sred stva za pro iz vod nju i pove ća va ju organ ski sastav kapi ta la (u prav cu veće zastu plje no sti minu log rada u nje mu) mogu raču na ti na veći uspeh u stal no rastu ćoj kon ku ren ci ji. I obr nu to, oni koji to ne mogu da postig nu, mora će raču na ti s tim da jed nog dana budu isti snu ti sa trži šta. Pra vi lo je da krup ni ji kapi tal isti sku-je sit ni tako što jed ne uni šta va (gasi pred u ze ća) a dru ge tako što ih pri pa ja sebi, čime se nji ho va aku mu la tiv nost nepre kid no uve ća va.

Iz izlo že nog pro is ti če da kon ku ren ci ja kapi ta la nepre kid no sti mu li še pove ća nje kapi ta li stič kih pred u ze ća. Dva su osnov na obli ka koji vode ka tome; kon cen tra ci ja i cen tra li za ci ja kapi ta la. Nakon toga dola zi do poja ve krup nih polu mo no po li stič kih ili mono po li stič kih orga ni za ci ja, što se odra ža-va u pro me ni karak te ri sti ka kon ku rent ske bor be među kapi ta lom. Tu se više

Page 86: US - Osnovi ekonomije

75ne radi o bor bi jakih i sla bih kao u doba libe ral nog kapi ta li zma nego o bor bi među jaki ma, uglav nom rav no prav nim. Tako nasta ju novi obli ci kon ku ren ci-je kapi ta la koja se manje vodi čisto eko nom skim a više poli tič kim i dru gim nee ko nom skim meto da ma. To ujed no dovo di do pove ća va nja pro ti vu reč no sti (defor mi sa nja kon ku ren ci je) funk ci o ni sa nja pri vred nog meha ni zma kapi ta li-stič ke pri vre de. Otu da se u takvim situ a ci ja ma name će sve češća potre ba za inter ven ci ja ma drža ve kako bi se izbe gla rece si ja i veći pore me ća ji koji kulmi-ni ra ju u nastan ku opšte eko nom ske - kri ze.

9. PONU DA, TRAŽNJA I CENE

9.1. PONU DA ROBEZa trži šte se kaže da je to mesto na kome se susre ću ponu da i tra žnja robe,

bilo na nivou poje di nog dobra, ili na lokal nom, naci o nal nom ili među na rod nom nivou. Trži šte, po pret po stav ka ma o selek tiv noj, alo ka tiv noj i distri bu tiv noj funk ci ji koje ono ima tre ba da dove de do rea li za ci je svih ponu đe nih pro iz vo da koje se na nje mu nađu o odre đe nom tre nut ku (po koli či ni, kva li te tu i ceni), što u pojed no sta vlje nom pri me ru obič ne grad ske zele ne pija ce tre ba da zna či - tezge tre ba da budu pot pu no pra zne.

Inte re si kupa ca i pro da va ca su, po pra vi lu, među sob no supro tsta vlje ni - pro dav ci žele da svo je pro izvo de pro da ju po što višim cena ma, a kup ci žele da ih kupe po što nižim cena ma.

Pona ša nje kupa ca regu li še zakon tra žnje, a pona ša nje pro da va ca zakon ponu de. Inter ak ci jom zako na ponu de i zako na tra žnje dola zi do uspo sta vlja nja rav no te že na jed nom trži štu, odno sno na svim trži šti ma, čime se uspo sta vlja i opšta pri vred na rav no te ža.

Na osno vu izlo že nog ponu du bismo mogli defi ni sa ti: to je koli či na robe koju su pro iz vo đa či spo sob ni i sprem ni da pro da ju u datom tre nut ku po datoj ceni. Uko-li ko se u datom tre nut ku može posti ći viša cena samim tim doći će do pove ća nja ponu de date robe. To zna či posto ji uprav na pro por ci ja izme đu cena i ponu đe ne koli či ne: za nižu cenu ponu da je mala, za višu cenu ponu da je veća, odno sno sa rastom cena pove ća va se ponu da robe, bilo pove ća njem pro iz vod nje od stra ne posto je ćih pro iz vo đa ča ili poja vom novih pro iz vo đa ča na trži štu.

Page 87: US - Osnovi ekonomije

76 Da bismo (even tu al nu gra fi č ki) nacr ta li kri vu ponu de potreb ni su nam poda-ci o sprem no sti pro da vac da pro da ju odre đe ne koli či ne robe po raz li či tim cena ma i to na osno vu pla na ponu de sva kog pro dav ca. Zato ćemo dati jedan hipo te tič ki pri mer kom bi na ci ja - paro vi cena: ponu đe na koli či na, gde ima mo:

Cena (din) ponu đe ne koli či ne (000 kom.)20 130 340 550 760 9

Iz nave de nih poda ta ka može mo zaklju či ti da rast cena uti če na pro iz vo đa-če da pove ća ju svo ju ponu du, a u kojom meri će se doga đa ti zavi si od cenov ne ela stič no sti ponu de. Cenov na ela stič nost ponu de poka zu je koli ko će se pro cen-tu al no pro me ni ti ponu đe na koli či na na sva kih 1% pro me ne cene, što se može izra zi ti i u sle de ćoj for mu li:

Ep =pro me na ponu đe ne koli či ne u %

; Ep =

dPPo

pro me na cena u % dCCo

U nave de noj for mu li skra će ni ce ima ju sle de ća zna če nja:

Ep = ela stič nost ponu de;dP = pro me na ponu đe ne koli či ne;dC = pro me na cene;Po = počet na ponu da;Co = počet na cena.

Na ponu du uti ču sle de ći fak to ri: 1) cena odre đe nog dobra ili uslu ge, 2) tro ško vi fak to ra pro iz vod nje koji se kori ste za pro iz vod nju odre đe nog pro iz-vo da 3) dostig nu ti nivo teh nič ko-teh no lo škog pro gre sa u pro iz vod nji odre-đe nog pro iz vo da, 4) broj pred u ze ća koji se bave pro iz vod njom odre đe nog pro iz vo da u datoj pri vred noj gra ni, 5) držav na pore ska poli ti ka u pro iz vod nji odno snog pro iz vo da ili uop šte (sub ven ci je, dota ci je, izvo zne sti mu la ci je i pre mi je, pore ske olak ši ce, itd.), 6) cene dru gih pro iz vo da koje bi pred u ze će moglo da pro iz vo di (moguć nost pro iz vod ne pre o ri jen ta ci je za pro iz vod nju

Page 88: US - Osnovi ekonomije

77pro iz vo da iste, slič ne ili sasvim dru ge name ne), 7) pri rod ni fak to ri (ras po lo-ži vost siro vi na od kojih se ti pro iz vo di pro iz vo de, kao i struč ne rad ne sna ge ospo so blje ne za pro iz vod nju odre đe nih pro iz vo da, itd).

9.2. POTRAŽNJA ROBEKoli či na doba ra koje su potro ša či spre mi i spo sob ni da kupe po odre đe-

noj ceni u odre đe nom tre nut ku nazi va se potra žnjom robe. Kod potra žnje važi pra vi lo da će kup ci kupi ti više robe ako je cena niža, odno sno da će se nji ho va tra žnja pove ća ti sra zmer no sni že nju cena. To zna či da, pre ma zako nu tra žnje, posto ji obr nu ta pro por ci ja izme đu cena robe i tra že ne koli či ne. Pove ća nje tra žnje, na pri mer, nje no pove ća nje zna či će pove ća nje bro ja kupa ca odno sno nji ho vih kupo vi na.

U tabe lar nom obli ku zakon tra žnje pove zu je u paro ve cena i tra že na koli-či na, dok gra fi č ki može mo dobi ti kri vu tra žnje (uko li ko niže nave de ne podat ke pri ka že mo gra fi č ki), geo me trij sko mesto tača ka kao broj nih kom bi na ci ja -paro-va cena tra že na koli či na.

Pri ka ži mo tabe lar ni pre gled kroz pri mer koji se vrlo često kori sti:

Cena (u 000 din) Tra že na koli či na (u 000 kom)20 730 640 550 460 3

Posto ji veći broj čini o ca koji uti ču na potra žnju jed nog pro iz vo da. Ovom pri li kom pome nu će mo one koji su po našem mišlje nju naj va žni ji: 1) inten zi tet, tj. neo p hod nost potre ba koje tre ba zado vo lji ti (potre ba za hle bom je dale ko sta bil ni ja nego potre ba za nekim luk su znim pro iz vo di ma, itd); 2) cene dru gih, kon ku rent skih pro iz vo da koji se nala ze na istom trži štu ili nji ho vi suro ga ti (ako istu ili vrlo slič nu robu na istom trži štu u datom tre nut ku može te zado vo lji ti kod dru gog ponu đa ča po nižoj ceni); 3) doho dak - pri hod (odno sno imo vi na) kupa ca koji žele da kupe robu (bilo da se radi o gra đa ni ma-doma ćin stvi ma, pred u ze ći-ma ili drža vi); 4) broj poten ci jal nih kupa ca čije potre be se zado vo lja va ju (broj sta nov ni ka, broj pred u ze ća, itd.); 5) tenden ci ja tj. oče ki va nja u pogle du kre ta nja cena u nared nom peri o du (ako je ten den ci ja cena u padu tra žnja će biti uspo-re na, a ako je ten den ci ja pora sta cena, sra zmer no će se pove ća va ti i tra žnja).

Page 89: US - Osnovi ekonomije

78 Mogu ći su i dru gi momen ti kao što su: uti caj mode, odno sno uku sa potro ša ča, sezon ski karak ter pro iz vo da, navi ke kupa ca, itd.

9.3. TRŽIŠTE NOV CACelo kup nost svih fi nan sij skih tran sak ci ja čiji su pred met poslo va nja novac

i krat ko roč ne har ti je od vred no sti pred sta vlja fi nan sij sko trži šte. Finan sij sko trži-šte čine: nov ča no trži šte, trži šte kapi ta la i trži šte har ti ja od vred no sti.

Trži šte nov ca, čiji je pred met tran sak ci je novac, deli se na: kre dit no trži-šte15, eskont no trži šte16, lom ba rd no trži šte17 i trži šte nov ca.

Trži šte nov ca je naj va žni ji seg ment nov ča nog trži šta. Na nje mu se odvi-ja naj ve ći broj ban kar skih ope ra ci ja. Trži šte nov ca obu hva ta sve nov ča ne tran sak ci je žiral nim nov cem i krat ko roč nim har ti ja ma od vred no sti. Time se ostva ru je jedin stvo i koor di na ci ja osnov nih ban kar skih prin ci pa likvid no sti i ren ta bil no sti.

Uče sni ci na trži štu nov ca se dele na direkt ne i posred ne uče sni ke. Direkt ni uče sni ci (čla no vi trži šta) na trži štu nov ca su ban ke i dru ge fi nan sij ske orga ni za-ci je koje ima ju svo je žiro raču ne i koji se u celom sve tu nala ze kod cen tral ne ban ke. Posred ni uče sni ci na trži štu nov ca su sva dru ga prav na lica koja svoj žiro račun ima ju kod jed nog od nepo sred nih uče sni ka na trži štu nov ca, bez obzi ra na to što mogu da ima ju žiro račun kod odre đe ne ban ke.

Trži šte žiral nog nov ca je seg ment trži šta nov ca. Svo je posto ja nje zasni-va na raz vi je nim kon ku rent skim odno si ma izme đu bana ka na jed noj, i svih dru gih uče sni ka trži šta nov ca naspram cen tral ne ban ke, na dru goj stra ni. Na tom trži štu se kupu je i pro da je depo zit ni i žiral ni novac radi posti za nja veće pro fi ta bil no sti nov ča ne imo vi ne. U raz vi je nom sve tu ovo trži šte je samo trži šni instru ment pomo ću koga cen tral na ban ka obez be đu je sta bil nost ukup nog nov-ča nog trži šta eli mi ni šu ći osci la ci je na nje mu.

Trži šte krat ko roč nih vred no snih papi ra je dru gi seg ment trži šta nov ca. Radi se o spe ci fi č nom trži šnom obli ku na kome se pri mar no emi tu ju i pro da ju krat ko roč ni vred no sni papi ri i na kome se trgu je već emi to va nim vred no snim papi ri ma krat ko roč nog karak te ra.

Ovo trži šte se sasto ji od:• pri mar nog ili emi si o nog trži šta, koje pred sta vlja jedin stvo svih poslov-

nih aktiv no sti veza nih za izda va nje vred no snih papi ra i nji hov prvi otkup od stra ne kup ca;

• sekun dar nog trži šta, koje pred sta vlja dalju kupo pro da ju već emi to va-nih vred no snih papi ra. Efi ka sno funk ci o ni sa nje i raz voj sekun dar nog trži šta vred no snih papi ra zavi si od raz vi je no sti mre že fi nan sij skih

Page 90: US - Osnovi ekonomije

79posred ni ka, pre sve ga bana ka, ali i bro ker sko-diler skih fi r mi i nji ho ve orga ni za ci o ne, teh nič ko-teh no lo ške ospo so blje no sti, kao i struč no sti kadra koji radi u nji ma.

Trži šte vred no snih papi ra zavi si od raz vi je no sti mre že fi nan sij skih posred-ni ka, pre sve ga bana ka, ali i bro ker sko-diler skih fi r mi i nji ho ve orga ni za ci o ne, teh nič ko-teh no lo ške ospo so blje no sti, kao i struč no sti kadra koji radi u nji ma.

Trži šte nov ca može biti insti tu ci o nal nog i nein sti tu ci o nal nog karak te-ra. Prvo je karak te ri stič no za počet nu fazu raz vo ja trži šta nov ca, gde je zna čaj-no izra že na potre ba za raz me nom infor ma ci ja među uče sni ci ma i utvr đi va nje cene žiral nog nov ca.

U mode lu insti tu ci o nal nog trži šta nov ca insti tu ci ja ima posred nič ki karak-ter i sve ope ra ci je oba vlja u ime i za račun svo jih čla no va. Model nein sti tu ci o-nal nog trži šta nov ca pri su tan je u neraz vi je nim trži šnim siste mi ma. Nje go va je pred nost u tome što ono daje pot pu nu slo bo du sva kom subjek tu da uz vla sti ti rizik uče stvu je na trži štu nov ca.

9.4. TRŽIŠTE KAPI TA LATrži šte kapi ta la u osno vi pred sta vlja spe ci ja li zo va no trži šte na kome se

uspo sta vlja ju odno si ponu de i tra žnje za nov cem – kapi ta lom (tzv. pri mar no trži šte kapi ta la) i na kome se trgu je već emi to va nim dugo roč nim har ti ja ma od vred no sti.

U odno su na nov ča no trži šte, koje je zna čaj no za odr ža va nje likvid no sti pri vre de, trži šte kapi ta la je mno go zna čaj ni je kada je u pita nju pri vred ni raz voj.

Za raz li ku od trži šta nov ca na kome su pri sut ni toko vi nov ča ne emi si je, na trži štu kapi ta la pri sut ni su toko vi nov ča ne aku mu la ci je.

Trži šte kapi ta la može biti slo bod no i insti tu ci o na li zo va no. Na slo bod-nom trži štu kapi ta la među uče sni ci ma kapi tal cir ku li še direkt no, dakle, bez pri su stva i posre do va nja kre dit nih insti tu ci ja i ber zi. Insti tu ci o na li zo va no trži-šte kapi ta la pret po sta vlja kre dit ne insti tu ci je i ber ze pre ko kojih se uspo sta-vlja ju kon tak ti među uče sni ci ma na trži štu. Može se reći da je za raz li ku od trži šta nov ca, u goto vo svim raz vi je nim trži šnim pri vre da ma, trži šte kapi ta la insti tu ci o na li zo va no. Tran sak ci je koje se pre ko ovih insti tu ci ja odvi ja ju nazi-va ju se kapi tal nim tran sak ci ja ma, a vred no sni papi ri koji ma se trgu je na trži štu kapi ta la efek ti ma.

Trži šte kapi ta la u sebi sadr ži sle de ća trži šta:1. kre dit no – inve sti ci o no trži šte, na kome se nudi kapi tal u obli ku dugo-

roč nih inve sti ci o nih kre di ta,

Page 91: US - Osnovi ekonomije

80 2. hipo te kar no trži šte, na kome se kapi tal kori sti u obli ku hipo te kar nih kre di ta,

3. trži šte vred no snih papi ra dugo več nog karak te ra, odno sno trži šte efe-ka ta.

Kao uče sni ci na trži štu kapi ta la naj če šće se poja vlju ju:• inve sti to ri, kao vla sni ci kapi ta la u ulo zi pro dav ca,• kori sni ci (pred u zet ni ci) kapi ta la u ulo zi kup ca,• posred ni ci (ban ke, inve sti ci o ni fon do vi i dr. gigant ske insti tu ci je i ber ze),• drža va, u funk ci ji regu la to ra i kon tro lo ra.Osnov na funk ci ja trži šta kapi ta la iscr plju je se u uskla đi va nju inte re sa kup-

ca i pro dav ca kapi ta la, tako što će kup cu obez be di ti kupo vi nu nje mu potreb nog kapi ta la po naj po volj ni jim trži šnim uslo vi ma, a pro dav cu omo gu ći ti pro da ju nje-mu nepo treb nog kapi ta la, tako đe po naj po volj ni jim trži šnim uslo vi ma.

Funk ci ja trži šta kapi ta la se sasto ji u sle de ćem:• pod trži šnim uslo vi ma obez be đe nje kapi ta la neo p hod nog za pri vred ni

raz voj zemlje,• alo ka ci ja kapi ta la u naj pro pul ziv ni je inve sti ci je i naj pro fi ta bil ni je gra ne,• ostva ri va nje mak si mal no mogu ćeg obi ma kapi ta la,• ostva ri va nje naj ve će mogu će kapi ta li za ci je, odno sno naj ve ćeg mogu-

ćeg pri ho da na osno vu vla sni štva nad kapi ta lom s jed ne stra ne, i dis per-zi ja svih obli ka rizi ka, s dru ge stra ne,

• ostva ri va nje opti mal nih efe ka ta u pove ća nju nov ča ne šted nje, kako u kvan ti ta tiv nom, tako i u kva li ta tiv nom smi slu,

• odre đi va nje stvar ne i trži šne cene košta nja kapi ta la, odno sno uskla đi va-nje kamat nih sto pa na trži štu kapi ta la,

• ostva ri va nje opti mal ne struk tu re kapi ta la i sl.Aktu el ne ten den ci je u svet skim fi nan si ja ma, posma tra ne sa aspek ta trži šta

nov ca i trži šta kapi ta la, kre ću se u prav cu:• “stva ra nja novih fi nan sij skih insti tu ci ja koje su pro fi t no ori jen ti sa ne,• meša nja držav nog i pri vat nog, doma ćeg i stra nog kapi ta la,• poja ve pen zi o nih fon do va, osi gu ra va ju ćih dru šta va i sl., kao i zna čaj nih

čini la ca na trži štu kapi ta la,• pove ća nje bro ja fi nan sij skih instru me na ta i nji ho ve veli ke ulo ge u dome-

nu fi nan si ra nja trži šta nov ca i trži šta kapi ta la,• veli ke ulo ge kva li te ta menadž men ta, sa aspek ta uspe ha kom pa ni ja,• zna čaj ne zašti te fi nan sij skih inve sti to ra, koji se mogu oslo ni ti na save te

bro ker skih kuća, bana ka i sl.,• dis per zi je rizi ka kupo vi nom akci ja raz li či tih fi r mi”.18

Page 92: US - Osnovi ekonomije

81Uglav nom, može se reći da se u svet skim raz me ra ma odvi ja vrlo dina mi-čan pro ces raz vo ja trži šta nov ca i trži šta kapi ta la, što kroz stva ra nje tran sna ci o-nal nih bana ka i na osno vu bli skih veza uče sni ka ovih trži šta na među na rod nom pla nu, sve više dobi ja ju karak ter svet skog trži šta nov ca i kapi ta la. Sma nji va nje držav nih ogra ni če nja u dome nu kom plet nog fi nan sij skog trži šta na pla nu naci o-nal nih pri vre da samo još više dopri no si bržem odvi ja nju tog pro ce sa.

9.5. TRŽIŠTE RAD NE SNA GETrži šna pri vre da pret po sta vlja trži šnu valo ri za ci ju svih fak to ra pro iz vod-

nje. Bez “jedin stva trži šno sti” svih fak to ra pro iz vod nje nema ni trži šta.Pre ma tome, pored ponu de i tra žnje roba na trži štu roba, odno sno kapi ta la

na trži štu kapi ta la, vrši se i ponu da i tra žnja rad ne sna ge na trži štu rad ne sna ge. Među tim, trži šte rad ne sna ge je spe ci fi č no rob no trži šte. Na nje mu se kupu je i pro da je roba sui gene ris, rad na sna ga.

Funk ci ja trži šta rad ne sna ge se sasto ji u rela ti vi zi ra nju diver gent nih inte re-sa najam nog rada i kapi ta la. Ili, jasni je reče no, ona se sasto ji u objek ti vi zi ra nju vred no sti rad ne sna ge kao robe i uva ža va nje pro fi t nog inte re sa u pro ce su oplod-nje kapi ta la. U tom pogle du trži šte rad ne sna ge funk ci o ni še kao naj o bjek tiv ni ji i naj ra ci o nal ni ji meha ni zam koor di na ci je.

“Eko nom ska dimen zi ja trži šta rad ne sna ge mani fe stu je se na više nači na:a) vrši se “insti tu ci o na li za ci ja”, odno sno posto je “pra vi la igre”: trži šte je

meha ni zam koor di na ci je i dovo đe nja u vezu zain te re so va nih akte ra;b) odno si raz me ne isklju či vo se bazi ra ju na eko nom skom inte re su;c) ne posto je pret hod ne garan ci je, niti oba ve ze, za zain te re so va ne akte re;d) ujed na ča va nje nivoa zara da, odno sno najam ni na, pa time ie) defi ni sa nje nivoa pred u zet nič kog rizi ka;f) mobil nost rad ne sna ge”. 19

Spe ci fi č no sti rad ne sna ge kao robe bit no uti ču na insti tu ci o na li za ci ju trži-šta rad ne sna ge, a poseb no na nje go vu struk tu ru. Zbog deter mi ni sa no sti cene rad ne sna ge egzi sten ci jal nim mini mu mom u pogle du tro ško va živo ta rad ni ka neza vi sno od inte re sa kapi ta la, zbog rela tiv ne mobil no sti rad ne sna ge koja je pre vas hod no pred o dre đe na nje nom struč nom pro fi li ra no šću, zdrav stve nim sta-njem, geo graf skom loci ra no šću i sl., te zbog cenov ne nee la stič no sti rad ne sna-ge, ne dovo di se, dodu še, u pita nje delo va nje trži šnih zako na na trži štu rad ne sna ge, ali se zna čaj no modi fi ku je karak ter i sadr žaj nji ho vog delo va nja.

Iz tog raz lo ga trži šte rad ne sna ge se deli na:1. sekun dar no trži šte, na kome se nudi i kupu je nekva li fi ko va na rad na

sna ga i koje se odli ku je naj ve ćim ste pe nom nesta bil no sti i rela tiv no

Page 93: US - Osnovi ekonomije

82 naj ni žim ste pe nom zara da rad ni ka. U tom seg men tu trži šte delu je naj-sa vr še ni je, a sa aspek ta rad ne sna ge naj su ro vi je.

2. tzv. pod re đe no pri mar no trži šte, na kome se ostva ru je ponu da kva li fi ko-va ne rad ne sna ge, čija je rela tiv na20 sigur nost obez be đe na, u kraj njem slu ča ju nadok na dom za slu čaj neza po sle no sti, i

3. tzv. neza vi sno pri mar no trži šte rad ne sna ge, na kome se nudi i kupu je viso ko kva li fi ko va na rad na sna ga, čiji odno si ponu de i tra žnje obez be-đu ju sigur nost rad nog mesta i rela tiv no viso ke zara de.

Seg men ti ra no trži šte rad ne sna ge je, zapra vo, posle di ca sin di kal nog orga-ni zo va nja. U tom pro ce su zna čaj na ulo ga pri pa da i drža vi. “Diver gent ni inte re si najam nog rada i kapi ta la, nji ho va prin ci pi jel na suko blje nost (do isklju či vo sti) uči ni li su da se na osno vu odno sa sna ga, a kroz i putem pre go va ra nja pri stu pi regu li sa nju trži šta rad ne sna ge... U tom smi slu se i kolek tiv no pre go va ra nje vidi kao sred stvo oču va nja soci jal nog (indu strij skog) mira, kao sred stvo soci jal nog dija lo ga, metod pla ni ra nja raz vo ja dru štva ili pak kao paci fi č ko reše nje kojim se ogra ni ča va jed no stra nost volje poslo dav ca”.21

Kolek tiv nim ugo vo ri ma se obez be đu je:a) “(rela tiv na) kon tro la ponu de i potra žnje rad ne sna ge,b) zašti ta rad ni ka,c) for mi ra nje stan dar da uslo va rada,d) koo pe ra ci ja izme đu soci jal nih part ne ra,e) stva ra nje indu strij skog rav no prav nog kodek sa (za poslo dav ce),f) rela tiv na garan ci ja dugo roč ni jeg pla ni ra nja i tro ško va pro iz vod nje”22.Raz li ku ju se tri vrste kolek tiv nih ugo vo ra: opšti, poseb ni i poje di nač ni

(indi vi du al ni).Opštim kolek tiv nim ugo vo rom regu li šu se pra va i oba ve ze iz rad nog odno sa

svih rad ni ka u jed noj pri vre di (držav noj, mešo vi toj, zadru žnoj i pri vat noj svo ji ni), kao i pra va i oba ve ze rad ni ka zapo sle nih kod indi vi du al nih (pri vat nih) poslo da va ca.

Poseb ni kolek tiv ni ugo vo ri regu li šu pra va i oba ve ze iz rad nog odno sa u poje di nim delat no sti ma i oni se odno se samo na rad ni ke (pri vred nog dru štva) u tim delat no sti ma. Ono što pred sta vlja pra vo rad ni ka, na jed noj stra ni, kon sti tu i-še oba ve zu poslo dav ca, na dru goj stra ni, i obr nu to, pra va poslo dav ca dik ti ra ju oba ve ze sin di ka ta.

Poje di nač ni kolek tiv ni ugo vor je onaj kojeg sva ki rad nik kao poje di nac zaklju ču je sa svo jim poslo dav cem (pri vred nog dru štva) o zasni va nju rad nog odno sa, svo jim pra vi ma i oba ve za ma.

Uslo vi poje di nač nog ugo vo ra o radu mora ju biti u skla du sa opštim uslo vi-ma pred vi đe nim kolek tiv nim ugo vo rom, odno sno ne mogu za rad ni ka biti nepo-volj ni ji od uslo va pred vi đe nih opštim i poseb nim kolek tiv nim ugo vo rom.

Page 94: US - Osnovi ekonomije

83Osnov na pita nja koja se ure đu ju kolek tiv nim ugo vo rom o radu su sle de ća:– uslo vi i način zasni va nja rad nog odno sa;– stu pa nje na rad i ras po re đi va nje rad ni ka;– odmo ri (nedelj ni, godi šnji), rad no vre me, zašti ta na radu;– mini mal ni iznos pla te i dru ge nadok na de i pri ma nja rad ni ka;– mate ri jal na odgo vor nost rad ni ka, rad na disci pli na i uslo vi rada koji ma

može pre sta ti rad ni odnos;– pra va i dužno sti rad ni ka i poslo dav ca u štraj ku;– tra ja nje kolek tiv nog ugo vo ra– higi jen sko – teh nič ka zašti ta na radu.Bez obzi ra na posto ja nje kolek tiv nih ugo vo ra i nji ho ve eko nom ske i

socio – poli tič ke garan ci je najam nom radu, rob nost i trži šte rad ne sna ge se ne dovo de u pita nje. To tim pre, što je poslo da vac samo dužan da poštu je pro ce du ru i roko ve koji su ugo vo re ni za slu čaj otpu šta nja rad ni ka, a sin di ka ti ma rad ni ka i drža vi je osta vlje no da se sta ra o neza po sle ni ma. I to tim više, što je poslo dav cu uvek osta vlje no pra vo da se bri ne o pro fi ta bil nso ti svog kapi ta la.

10. FOR MI RA NJE CENA

10.1. EVO LU CI JA OBLI KA PRO MET NE VRED NO STICena se defi ni še kao nov ča ni iznos koji mora da se pla ti pri kupo vi ni robe

za jedi ni cu mere (pro iz vo da ili uslu ga) i pred sta vlja oli če nje trži šne pri vre de, odno sno rob ne pro iz vod nje, raz me ne i trži šta.

Pre ma Mark so voj kla si fi ka ci ji posto je četi ri obli ka pro met ne vred no sti:a) prost, poje di nač ni ili slu čaj ni oblik vred no sti;b) pot pun ili raz vi je ni oblik vred no sti;c) opšti oblik vred no sti;d) nov ča ni oblik vred no sti (kada jed na spe ci fi č na roba dobi ja dru štve ni

mono pol da u okvi ru rob nog sve ta izra ža va i meri vred no sti i time posta je novac).

Prost, poje di nač ni ili slu čaj ni oblik vred no sti nastao je na gra ni ca ma prvo-bit nih nase lja (opšti na) gde jed na koli či na jed ne robe menja la za dru gu koli či nu dru ge robe (x robe A = y robe B). Pri tom je ponu đe na koli či na jed ne robe ekvi va-lent dru goj ponu đe noj robi koje se među sob no raz me nju ju.

Page 95: US - Osnovi ekonomije

84 Pot pu ni ili raz vi je ni oblik vred no sti nastao je raz vo jem dru štve ne pode le rada tako da je doveo do poja ve da se jed na roba mogla da menja za čitav niz dru gih roba. Na pri mer:

y robe B x robe A = z robe C

n robe D, itd.

Posto ja nje mno štva robe - ekvi va le na ta (robe B, C, D, itd) ote ža va lo je ori jen ta ci ju rob nih pro iz vo đa ča u nji ho voj pri vred noj aktiv no sti, što je sve više ote ža va lo raz me nu.

Nastan kom i raz vo jem rob ne pro iz vod nje i raz me ne, na poje di nim trži-šti ma izdva ja le su se robe koje su posta ja le glav ni pred met raz me ne, pa su sve osta le robe poče le u nji ma da izra ža va ju svo ju vred nost. Tako je nastao opšti oblik vred no sti, koji mogao da se izra zi:

x robe Ay robe B = n robe Dz robe C

Ulo ga opšteg ekvi va len ta nije bila u počet ku čvr sto veza na samo za jed nu robu, već jed no vre me za jed nu, zatim za dru gi, itd. na istom trži štu. Opšti ekvi va len-ti (roba D) na raz li či tim trži šti ma bili su raz li či ti. Roba D, ustva ri, je bila pret hod ni ca nov ca, jer je pred sta vlja la neku vrstu opšteg ekvi va len ta. Tako je, poja vom nov ca, došlo do nastan ka posled njeg isto rij skog opšteg - nov ča nog obli ka vred no sti.

Kao sve op šti ekvi vale nt je naj pre bilo zla to, zahva lju jući, pre sve ga nje go-vom pri rod nom svoj stvu (ret kost, delji vost, svi pri mer ci su kval ita tiv no jed na ki, raz li ku ju se samo po teži ni, male koli či ne ima ju veli ku vred nost, zla to je posto ja-no, pogod no je za noše nje na uda lje ni je pro sto re, itd.). Tako je roba, koja se zove zla to, u odre đe nim dru štve nim uslo vi ma, posta la prvi oblik nov ca.

Otu da i prva defi ni ci ja da vred nost robe izra že na u nov cu nazi va se cenom i pred sta vlja posled nji isto rij ski obli ka u raz vo ju pro met ne vred no sti.

10.2. KON TRO LA CENAOsnov ni zakon u eko no mi ji, po pita nju for mi ra nja cena na trži štu, gde je

slo bod na kon ku ren ci ja, jeste zakon ponu de i tra žnje. Među tim, pri su stvo mono-pol skih i oli go pol skih struk tu ra, kao i raznih vido va ogra ni če ne kon ku ren ci je

Page 96: US - Osnovi ekonomije

85u savre me noj kapi ta lističkoj pri vre di pre tva ra for mi ra nje cena u jedan veo ma slo žen meha ni zam. Pozna ti ame rič ki eko no mi sta Džon K. Gal brajt piše da je “kon tro la cena isto toli ko sta ra koli ko i same cene”, mada su izve sni sek to ri kapi ta li stič ke pri vre de u pro šlo sti često bili pod vrg nu ti regu li sa nju od stra ne jav-nih vla sti, savre me na inter ven ci ja kapi ta li stič ke drža ve u svim toko vi ma dru štve-ne repro duk ci je daje poseb no obe lež je u sada šnjoj isto rij skom tre nut ku. Drža va posred nim ili nepo sred nim (eko nom skim) mera ma umno go me opre de lju je rela-tiv ne odno se izme đu cena i uti če na nji hov opšti nivo (otku pom viška poljo pri-vred nih pro iz vo da, inter ven ci jom roba ma iz rob nih rezer vi, itd).

Poče tak ispi ti va nja cena vezan je za ana li zu rela tiv nog obli ka vred no-sti, jer je još u antič ko doba Ari sto tel nači nio raz li ku izme đu upo treb ne i pro met ne vred no sti, pro na šav ši odnos jed na ko sti u raz me ni. On je utvr dio rela tiv ni oblik vred no sti: “5 poste lja= 1 kuća” i suštin ski se ne raz li ku je od odno sa: “5 poste lja = toli ko i toli ko nov ca.”

U savre me noj pri vre di, sem ret kih izu ze ta ka (tzv. bar ter poslo vi) robe se ne zame nju ju nepo sred no jed na za dru gu, nego posred stvom nov ca. Trži šte, posred stvom cena, koje su rezul tat ponu de i tra žnje odre đe ne robe, uti če na auto nom ne odlu ke poje di nih pro iz vo đa ča robe - koje robe će ubu du će nudi ti (po kva li te tu) i kojim koli či na ma (u kom kvan ti te tu). Osnov no pita nje u pro-iz vod nji koje sva ki pro iz vo đač robe (isto važi i za pru ža nje uslu ga) sebi tre ba da posta vi - kome to tre ba? Kome je name nje no? Ima li smi sla pro iz vo di ti nešto ili nema? Ako sig na li sa trži šta (putem tra žnje) potvr de da je neka roba potreb na, onda se posta vlja ju sle de ća pita nja - koji kva li tet se tra ži i u kojim koli či na ma, u datom tre nut ku.

Kada dobi je mo pozi tiv ne sig na le sa trži šta da je neka roba potreb na onda se pri stu pa nje noj pro iz vod nji. Ali sada se posta vlja i pita nje struk tu re pro iz vod-nje. Od istih mate ri ja la (ele me na ta) se mogu pro iz vo di ti raz li či ti pro iz vo di, čiji je inten zi tet tra žnje raz li čit, ali je uti caj drža ve na cenu poje di nih kom po nen ti ili fi nal nih pro iz vo da raz li čit. Na pri mer, od bra šna, ulja, šeće ra, itd. mogu se pro iz vo di ti ele men tar ne život ne namir ni ce (hleb, na pri mer) a mogu i luk su zni pro iz vo di (keks, slat ki ši, itd.). U slu ča je vi ma kada se drža va svo jim mera ma ume ša u bilo kom vidu u kon tro lu cena (na pri mer, cena bra šna, cena ulja, itd), takvu pri vre du nazi va mo mešo vi tom. Slič no je u ceni uslu ga (tipi čan pri mer za to su cene komu nal nih uslu ga). Isto važi i uko li ko drža va pro pi si va njem cena (na pri mer, elek trič ne ener gi je, deri va ta naf te, itd), dota ci ja ma i dru gim eko nom-skim mera ma želi da postig ne odre đe nu rav no te žu na trži štu, može se govo ri ti o mešo vi tim pri vre da ma. Među tim, izve sno je da sa tog aspek ta gle da ju ći u sve tu ne posto ji ni jed na zemlja čiste trži šne pri vre de.

Page 97: US - Osnovi ekonomije

86

11. DRŽAVA I NJE NA INTER VEN CI JA

11.1. DRŽAVA KAO POLI TIČ KA ORGA NI ZA CI JA I MONO PO LI STA SILEReč drža va poti če od latin ske reči sta tus (ital. sta to, engl. sta te, itd), a u

našem i ruskom jezi ku zna či da vla dar “drži teri to ri ju i sta nov ni štvo.”Pre ma savre me nim teo ri ja ma drža va je poli tič ka orga ni za ci ja dru štva koja

isto vre me no pred sta vlja mono pol sile na odre đe noj teri to ri ji na kojoj sta nov ni-štvo živi i oba vlja pri vred nu delat nost. Pove za no sa ide jom o kla snoj orga ni za ci-ji dru štva, drža va se tre ti ra kao suve re ne orga ni za ci ja koja kori sti silu radi zašti te inte re sa vla da ju će kla se, a poseb no radi oču va nja nje ne svo ji ne nad sred stvi ma za pro iz vod nju. S obzi rom na činje ni cu da od svo ji ne zavi si ras po de la dohot ka, a ras po de la dohot ka uti če na aku mu la ci ju i pri vred ni rast, to je drža va uči nje na poli tič ki odgo vor nom za mate ri jal no bla go sta nje dru štva. Dva su osnov na raz lo-ga zbog kojih se drža va meša la u pri vred ni život: pra ved ni ja ras po de la dohot ka u cilju otkla nja nja bede i siro ma štva i dru ga či ja alo ka ci ja resur sa u cilju obez be đe-nja bržeg rasta mate ri jal ne pro iz vod nje. To je odli ka pri vred nih siste ma u koji ma je drža va, u ime viših, huma ni stič kih cilje va, dobi la tri krup ne eko nom ske funk-ci je: 1) ulo gu pri vred nog subjek ta i 2) alo ka to ra oskud nih resur sa i 3) zaštit ni ka soci jal no ugro že nih slo je va sta nov ni štva.

Ulo gu pri vred nog subjek ta drža va je oba vlja la tako što je pored pro iz vod-nje pro iz vo da koji su karak te ri stič ni za jav na pred u ze ća pre u ze li i pro iz vod nju doba ra i uslu ga koji su karak te ri stič ni za pro iz vod nju u pri vat nim pred u ze ći ma u trži šnoj pri vre di.

Oskud ne resur se i nji ho vu alo ka ci ju drža va je usme ra va la meha ni zmom direk tiv nog pla ni ra nja, a to se naro či to ispo lja va lo kroz distri bu ci ju inve sti ci o nih doba ra, dok želje i uku si potro ša ča, nji ho ve navi ke i pla te žne moguć no sti nisu bile odlu ču ju će za raz vi ja nje pro iz vo dnje odgo vara ju ćih pro iz vo da.

Poseb na ulo ga drža ve u takvom pri vred nom siste mu ogle da la se u poli ti-ci pune zapo sle no sti, ujed na ča va nja pla ta u držav nim pred u ze ći ma, bes plat nom

Page 98: US - Osnovi ekonomije

87ško lo va nju, bes plat noj zdrav stve noj zašti ti i opštem pen zi o nom osi gu ra nju, što je pru ža lo veli ku soci jal nu sigur nost sta nov ni štva.

Drža va je takvim svo jim funk ci ja ma isklju či va la trži šte kao oblik slo bod-nih trgo vač kih veza izme đu pred u ze ća i potro ša ča i guši la pri vred nu ini ci ja ti vu i moti vi sa nost za podi za nje pro duk tiv no sti rada. Nakon ubr za nog pri vred nog rasta došlo je do sta gna ci je usled rasi pa nja pri vred nih resur sa. Otu da drža va više nije mogla da garan tu je punu zapo sle nost i soci jal nu sigur nost pa je nemi-nov no došlo do pro ce sa tran zi ci je u svim drža va ma u koji ma je posto jao takav pri vred ni sistem. Pro me ne su posta le nužnost ne samo u vidu uki da nja držav ne imo vi ne i pri va ti za ci je držav nih pred u ze ća nego i do suštin skih pro me na funk ci-ja drža ve - naro či to eko nom skih.

11.2. NEIN TER VEN CI JA DRŽAVENaj sta ri ji, tj. prvi zastup nik teo ri je o nein ter ven ci ji drža ve u pri vred ne aktiv-

no sti bio je engle ski eko no mi sta i fi lo zof Adam Smit. On nije imao veli ko pove re-nje u drža vu i sma trao je da sva ki poje di nac naj bo lje zna šta i kako tre ba da radi u svom lič nom inte re su, bez ika kvih inter ven ci ja drža ve. Sma trao je da trži šte “nevi dlji vom rukom” upra vlja poje din ci ma da rade u sop stve nom inte re su, ali i u inte re su dru štva kao celi ne. Zada tak drža ve, pre ma nje go vom shva ta nju je da obez be di unu tra šnju sta bil nost prav nog poret ka i spolj nu bez bed nost.

Pre ma tome, poje din ci su isklju či vi i jedi ni pri vred ni subjek ti, a trži šte svo jim “pri rod nim” meha ni zmom vrši efi ka snu alo ka ci ju oskud nih pro iz vod nih resur sa na dobro bit svi ju. Ova ide ja je bila veo ma pri hva tlji va sve do veli ke eko-nom ske kri ze tri de se tih godi na dva de se tog veka, kada je izgu bi la na sna zi. Tada se ispo sta vi lo da trži šte ne može da obez be di ni punu zapo sle nost ni sta bi lan pri-vred ni raz voj. Sto ga je inter ven ci ja drža ve u pri vre di nemi nov na, ali se ni tu ne sme pre ći odre đe na mera kako se ne bi uda lji la od trži šne pri vre de.

11.3. DRŽAVA BLA GO STA NJADrža va bla go sta nja ozna ča va takav oblik vla da vi ne u savre me nom držav-

nom kapi ta li zmu u kome drža va uz obez be đe nje odre đe nog ste pe na poli tič ke demo kra ti je pre u zi ma na sebe sta ra nje o mate ri jal nom bla go sta nju i soci jal noj sigur no sti poje di na ca. Ova ko su se slič ne kon cep ci je u gra đan skoj poli tič koj eko no mi ji javlja le i rani je, ovaj pojam, o kome gra đan ski eko no mi sti ima ju veo-ma hete ro ge na mišlje nja, ušao je u upo tre bu, sa svo jim sada šnjim spe ci fi č nim zna če njem, tek posle veli ke eko nom ske kri ze tri de se tih godi na pro šlog veka, a poseb no u toku i posle dru gog svet skog rata, kada su pro ble mi koje tre ba da reši drža va bla go sta nja dola zi li sve više do izra ža ja.

Page 99: US - Osnovi ekonomije

88 U glav ne raz lo ge za uvo đe nje drža ve bla go sta nja (welfare sta te - tzv. vel fe-ri zam) u savre me nom kapi ta li zmu nabra ja ju se sle de ći:

1) veći na gra đa na nala zi se u najam nom odno su i obez be đu je egzi sten ci ju pre ko svo jih nad ni ca i nala zi se u zavi snom polo ža ju kod poslo da va ca;

2) stva ra se veli ka kon cen tra ci ja sta nov ni štva u veli kim gra do vi ma pa je sma nje na među sob na uza jam na soli dar nost sta nov ni štva;

3) neza po sle nost, bolest i sta rost su pro ble mi savre me nog čove ka a poje-din ci nisu u sta nju da sami reše te pro ble me, pa je drža va bla go sta nja pre u zi ma na sebe bri gu o sta ra nju tako što odre đe nim inter ven ci o ni stič kom eko nom skom poli ti kom uti če na sta bi li za ci ju i raz voj pri vre de i pra ved ni jem pre ra spo re đi va-nju naci o nal nog dohot ka. Time se deli mič no neu tra li šu nega tiv ne posle di ce delo-va nja trži šnog meha ni zma.

Kri ti ča ri vel fe ri zma sma tra ju da se na ova kav način veli ki broj sta nov-ni ka dovo di u zavi snost od vla de, što je nepri hva tlji vo u trži šnim uslo vi ma pri vre đi va nja.

Dru ga vrsta inter ven ci je drža ve javlja se u situ a ci ja ma kada trži šte nije u sta nju da apsor bu je ponu đe ne robe, pa je radi obez be đi va nja punog kori šće nja posto je ćih pro iz vod nih kapa ci te ta, pa se jav na potro šnja drža ve namet nu la kao ne op ho dan korek tiv ukup nih trži šnih kupo vi na.

Mere koje tre ba da pred u zi ma drža va bla go sta nja svo de se na sle de će:1) kup ca ponu đe nog viška pro iz vo da na trži štu;2) zašti ta soci jal no ugro že nog sta nov ni štva;3) alo ka tor oskud nih resur sa;4) makro e ko nom ski regu la tor pri vred nih aktiv no sti.Pred u slov za to je puna demo kra ti za ci ja odno sa u raz vi je nim drža va ma

zapa da sa otvo re nom anga žo va no šću da ostva ri širo ko posta vlje ne cilje ve, a naro či to punu zapo sle nost, jed na ku moguć nost za rad i život mla dih, soci jal no osi gu ra nje i zašti tu mini mal nog stan dar da.

Osni vač i glav ni zastup nik eko no mije bla go sta nja (pored ita li jan skog eko-no mi ste V. Pare ta) je engle ski eko no mi sta A. Pigou koji se dva de se tih godi na pro šlog veka zala gao za inter ven ci ju kapi ta li stičke drža ve radi otkla nja nja suprot-no sti izme đu pri vat nih i opšte dru štve nih inte re sa kako u pro iz vod nji tako i u inve-sti ci ja ma. Pigu sma tra da suprot no sti izme đu poje di nač nih i dru štve nih inte re sa tre ba kvan ti ta tiv no izra zi ti i neu tra li sa ti ih pro me na ma u ras po de li naci o nal nog dohot ka, for mi ranjem “lojal nih” nad ni ca i obez be di ti pre ra spo de lu putem pore za, a u obla sti nov ca i fi nan si ja mora se vodi ti anti ci klič na poli ti ka.

Pobor ni ci nove škole eko no mi je bla go sta nja, koji su se poja vi li pred dru-gi svet ski rat i posle nje ga raz vi ja ju ide ju o bla go sta nju zah te va ju ći u još većoj meri inter ven ci ju drža ve u oblast eko no mi je. Nji hov rodo na čel nik je bio engle ski

Page 100: US - Osnovi ekonomije

89eko no mi sta Džon M. Kejns (1883-1946). Napo me ni mo da je Engle ska još 1906. godi ne uve la soci jal nu pomoć za neza po sle ne rad ni ke, što su mno gi pro tu ma či li kao pre pre ku za slo bod no for mi ra nje nad ni ca (jer samo pad nad ni ca, navod no, obez be đu je punu zapo sle nost).

Isto vre me no sa poja vom Kej nsa, i ako neza vi sno jedan od dru gog, Gunar Mir dal u Šved skoj, Mihael Kalec ki u Polj skoj, dali su novu dijag no zu za nesta-bil nost kapi ta li stič ke pri vre de. što se i obi sti ni lo veli kom eko nom skom kri zom (1929 -1933). Sva ka ko, naj u ti caj ni ji među nji ma bio je Kejns, po čemu je ceo pokret dobio ime - kej nsi jan ska ško la uče nja.

Kejns je bio veli ki pole mi čar ali i prak ti čar. Veli kim delom nje go vom zaslu gom, naro či to nje go vim uče šćem na pre go vo ri ma u Bre ton Vud su (Bret ton Woods), došlo je do kon sti tu i sa nja Među na rod nog mone tar nog fon da i Svet ske ban ke, glav nih među na rod nih fi nan sij skih insti tu ci ja, odmah posle dru gog svet-skog rata, koje posto je i danas.

Oprav da nost Kej nso vih zala ga nja danas nije potreb no doka zi va ti, samo je pita nje u kojoj meri drža va, u cilju stva ra nja bla go sta nja, tre ba da se meša u eko-nom ski život pri vred nih subje ka ta, odno sno kojim instru men ti ma tre ba da šti ti poje din ce, najam nu rad nu sna gu.

Sled stve no potre bi uvo đe nja jav nih rado va, kao jed ne od kla sič nih mera pove ća nja zapo sle no sti u kri znim peri o di ma, Engle ska je tri de se tih godi na pro-šlog veka odbi la takav pred log, dok su SAD uve le veli ki broj jav nih pro gra ma sa ciljem da omo gu ći ponov nu zapo sle nost veli kog bro ja neza po sle nih rad ni ka (ceo pro je kat je nazvan: “New Deal”).

Veli ka eko nom ska kri za tri de se tih godi na pro šlog veka nasta la je kao rezul-tat nedo volj ne efek tiv ne tra žnje, jer ni veli ki pad cena nije pod sta kao tra žnju, jer su rad ni ci masov no gubi li posao. Otu da je Kej nsov model pred sta vljao spa so no-sno reše nje. Nje go va dijag no za sasto ja la se u tome, da, u uslo vi ma depre si je, uko li ko nema dovolj no tra žnje iz pri vat nog sek to ra da bi se kupi le sve ponu đe ne koli či ne, onda drža va tre ba da to uči ni putem jav ne tra žnje (kupo vi nom viška radi for mi ra nja rob nih rezer vi) iz budžet skih sred sta va.

Pored uvo đe nja jav nih rado va, otku pa viška pro iz vo da sa trži šta drža va može i putem odgo vara ju će emi si je nov ca da pod stak ne efek tiv nu tra žnju.

Bilo je i dru gih teo re ti ča ra koji su nudi li reše nja za pre va zi la že nje kri-znih peri o da u kapi ta li stič kim pri vre da ma. Jedan od njih je bio A. Ler ner, koji je bio zastup nik teze da drža va tre ba da kon tro li še cene, kori šće nje ras po lo-ži vih resur sa, a naro či to da se bri ne o punoj zapo sle no sti. Pre ma nje go vom shva ta nju ne tre ba isklju či ti i moguć nost meša nje drža ve u odre đi va nje (naj ni-žih, tzv. soci jal nih) najam ni na u korist siro ma šnih slo je va sta nov ni štva, u cilju stva ra nja soci jal ne zašti te.

Page 101: US - Osnovi ekonomije

90 Sedam de se tih godi na pro šlog veka, u raz vi je nim kapi ta li stič kim drža va ma, došlo je pono vo do stag na ci je, infl a ci je i naglog pora sta neza po sle no sti. Broj ne makro e ko nom ske mere drža ve, na osno va ma Kej nso vog uče nja nisu pomo gle. U SAD, za sana ci ju situ a ci je, nije pomo glo ni veli ko sma nje nje pore za, kao što nisu pomo gle ni mere dere gu la ci je (uki da nje držav ne regu la ti ve) i pri va ti za ci je držav nih pred u ze ća u Engle skoj i Fran cu skoj. Sve se pre pu šta zako ni ma trži šta, uklju ču ju ći i trži šte rad ne sna ge (uki da ju se sin di kal ne povla sti ce).

Inter ven ci ja drža ve na makro e ko nom skom pla nu se menja tako što ona, ume sto svog nad re đe nog polo ža ja, posta je part ner na trži štu. Teži šte se pre ba-cu je na pod ruč je infor ma ci ja i koo pe ra ci je, sara đu ju ći sa pri vat nim sek to rom u nasto ja nju da ostva ri dugo roč ne stra te ške cilje ve (ula ga njem u: nauč ni i teh no lo-ški raz voj, pro fe si o nal no ospo so blja va nje, stva ra nje infor ma tiv nih mre ža, itd.). Nova ulo ga drža ve svo di se, u stva ri na sle de će: 1) utvr đi va nje pra vi la trži šne utak mi ce koji se rea li zu je kroz meha ni zam nagra da i kazni i 2) pru ža nje infor ma-ci ja neo p hod nih za dono še nje isprav nih odlu ka pri vred nih subje ka ta. Time se ne napu šta ide ja trži šne kon ku ren ci je (drža va ne meša putem regu li sa nja trži šta), ali je tu da moti vi še pri vred ni ke u prav cu ostva ri va nja stra te ških pri vred nih cilje va savre me nog dru štva, u prav cu sve većeg opšteg bla go sta nja.

11.4. OBLI CI DRŽAVNE INTER VEN CI JEDanas u savre me nim pri vre da ma posto ji veli ki broj mera i instru me na ta

koji ma drža va uti če na odvi ja nje pri vred nog živo ta u njoj, ali se ipak oni, naj če-šće, svo de na pet osnov nih obli ka inter ven ci je, a to su: prav na regu la ti va; inter-ven ci jom na trži štu putem kupo vi ne (viška) pro iz vo da i uslu ga i pro da jom robe (u slu ča ju nedo volj ne ponu de odre đe ne robe) na trži štu, vrše nje tran sfer nih pla ća-nja, vođe nje sta bi li za ci o ne makro e ko nom ske poli ti ke, mera ma pore za i sub ven ci-ja i vrši alo ka ci ju oskud nih pri vred nih resur sa.23

1) Za funk ci o ni sa nje trži šne pri vre de u jed noj zemlji, prav ni sistem ima dva bit na aspek ta koji su među sob no pove za ni, a to su: među sob na uskla đe nost pro pi sa koji ma se dode lju ju odre đe na pra va pri vred nim subjek ti ma i meha ni zam za pri nu du, uko li ko se ta pra va ne mogu ostva ri ti mir nim putem.

Jed nim ime nom to se danas naj če šće zove prav na drža va, kako bi se na taj način obez be di lo pra vil no funk ci o ni sa nje pri vred nog siste ma i uop šte dru štve no-eko nom skog siste ma u celi ni. Osnov no je nače lo da svi subjek ti poštu ju imo vin sku odgo vor nost bilo pre ma dru gim pri vred nim subjek ti ma, bilo pre ma drža vi, tj. da svi ras ho di mora ju biti ured no i bla go vre me no pod mi-re ni pre ma svim subjek ti ma.

Page 102: US - Osnovi ekonomije

91Prav ni okvir koji drža va stva ra kroz raz li či te gra ne pra va ima za cilj utvr-đi va nje strikt nih pra vi la pona ša nja svih subje ka ta u drža vi, pa i same drža ve. Za trži šnu aktiv nost su od poseb nog zna ča ja sle de će obla sti: prav na regu la ti va koja regu li še pita nja svo ji ne; pro pi si o ugo vo ri ma; pro pi si o imo vin skoj nakna di u slu ča ju nastan ka šte te; kri vič no zako no dav stvo; i pro pi si koji regu li šu pita nja u vezi sa ste ča jem.

Pro pi si o svo ji ni spa da ju u domen ustav nog i gra đa nskog pra va, jer odre-đu ju dozvo lje ne obli ke svo ji ne na resur si ma i kapi ta lu, zatim oblik vla snič kih ovla šće nja, sti ca nje, pre nos, gubi tak i zašti tu svo jin skih pra va svih subje ka ta u odre đe noj drža vi. Pita nje svo ji ne je, dakle, ključ na insti tu ci ja eko nom skog siste-ma jed ne drža ve, pa sto ga sve osta le insti tu ci je pri vred nog siste ma mora ju biti u sagla sno sti sa njom ili se iz nje izvo de.

Pita nje sti ca nja i pre no sa svo ji ne se regu li še u g o v o r i m a , koji se zaklju ču ju na osno vu pro pi sa o zaklju či va nju ugo vo ra. Ugo vo ri su jedan od osnov nih obli ka prav nih poslo va, jer trži šne tran sak ci je i nisu ništa dru go nego zaklju či va nje i ispu nja va nje ugo vo ra, poseb no kupo-pro daj nih ugo vo ra (tzv. obli ga ci o ni ugo vo ri), tj. ugo vo ra o kupo vi ni i pro da ji robe. Zakon ski pro pi si o vrsta ma (tipo vi ma) ugo vo ra, nači nu zaklju či va nja, ispu nje nja oba ve za iz istih, cesi ji (pre no su), nači nu pre stan ka ugo vo ra, obez be đu ju prav ni okvir u kome se ostva ru je auto no mi ja volje ugo vor nih stra na, što potvr đu je decen tra li zo va nost odlu či va nja trži šnih subje ka ta.

Imo vin ske oba ve ze ne nasta ju samo na osno vu ugo vo ra, nego i mogu ći štet ni doga đa ji koji mogu da nasta nu na pro iz vo du, naro či to za vre me tran spor-ta, koji uma nju ju oče ki va nu dobit uče sni ka u jed nom kupo-pro daj nom ugo vo-ri. Sto ga je pita nje seku ri ti za ci je, odno sno nakna de šte te, koje tre ba da bude regu li sa no pozi tiv nim pro pi si ma, od prvo ra zred nog zna ča ja za funk ci o ni sa nja siste ma trži šne pri vre de.

Ništa manjeg zna ča ja, od prav nog regu li sa nja nakna de šte te, nisu ni pro pi si koji pred vi đa ju (oštre) kazne za slu ča ja neis pu nja va nja ugo vor nih oba ve za. To zna-či da kazne za uči nje na kri vič na dela tre ba, putem ade kvat nih sank ci ja, da pred sta-vlja ju naj bo lju zašti tu imo vi ne, pre sve ga imo vi ne u pri vat nom vla sni štvu.

Drža va ima i niz dru gih ulo ga, poseb no da sno si odgo vor nost za odr ža va-nje čvr stog budžet skog ogra ni če nja, što zna či da sva ki pri vred ni subjekt tre ba da pokri je svo je ras ho de, makar i putem pro da je (dela) svo je imo vi ne. Uko li ko imo vi na pred u ze ća nije dovolj na, otva ra se ste čaj ni postu pak, uz držav ni nad zor, i pred u ze će pre sta je da posto ji kao pri vred no-prav ni subjekt.

Drža va svo jim pro pi si ma regu li še i neka dru ga pita nja iz sva ko dnev-nog pri vred nog živo ta. Tu, pre sve ga, misli mo na rad no zako no dav stvo i carin ski postu pak.

Page 103: US - Osnovi ekonomije

92 Pro pi si iz rad nog zako no dav stva odre đu ju opšte uslo ve pod koji ma funk ci-o ni še trži šte rad ne sna ge, tako što oba ve zu je poslo dav ca da sa rad ni kom zaklju či ugo vor o radu, u skla du sa opštim i poseb nim kolek tiv nim ugo vo rom. Tim pro-pi si ma su utvr đe ne (ili utvr di ve) mini mal ne pla te za odre đe nu vrstu rada, duži-nu tra ja nja rad nog dana, pre ko vre me ni rad, pra vo na godi šnji odmor, pla će no i nepla će no odsu stvo sa rada, nakna da za slu čaj inva lid no sti, itd.

Putem carin skih pro pi sa, koje drža va usta no vlju je, uvo di se sistem dozvo-la za izvoz i uvoz pro iz vo da, uvo đe nje kvan ti ta tiv nih i kva li ta tiv nih kon tro la i ogra ni če nja, regu li sa nje carin skog postup ka, kon tro le izvr ša va nja među na rod-nih kon ven ci ja i ugo vo ra, kao i pošto va nje bila te ral nih ugo vo ra i spo ra zu ma (EU, NAF TA, ASEAN, itd.). Poseb no pita nje je kon tro la zdrav stve ne isprav no-sti pro iz vo da koji se uvo ze (naro či to su ose tlji vi poljo pri vred no-pre hram be ni pro iz vo di), zatim pita nje uvo za (i tran zi ta) pro iz vo da koji su ozra če ni, eks plo-ziv ni pro iz vo di. U raz vi je nim zemlja ma trži šne pri vre de, pod poseb nom je kon-tro lom tran sfer novih teh nič ko-teh no lo ških otkri ća, u koje se ula žu ogrom na držav na sred stva, kao pro iz vo da koji su pro iz ve de ni na bazi tih otkri ća. I, na kra ju, tre ba pome nu ti da se pod držav nu kon tro lu vrlo često sta vlja ju i trgo-vin ske, poseb no fi nan sij ske tran sak ci je, sa poje di nim drža va ma (pozna te pod jed nim nazi vom; eko nom ske i dru ge sank ci je - embar go). Tim mera ma se želi nane ti eko nom ska šte ta drža va ma koje se ne ukla pa ju u savre me ne eko nom ske toko ve, već teže da zadr že sta ri, pre va zi đe ni sistem pri vre đi va nja, ili se radi o posti za nju nekih dru gih stra te ških cilje va - poli tič kih, voj nih, itd.

2) Kupo vi na i pro da ja robe i uslu ga je dru gi oblik inter ven ci je drža ve u pri vre du. Kada se govo ri o držav nim nabav ka ma, naj če šće se misli na nao ru ža-nje i voj nu opre mu, uklju ču ju ći sve potro šne mate ri ja le koje drža va kori sti za voj sku i poli ci ju (od hra ne, ode će, obu će, pre ko oruž ja i muni ci je i svih dru gih potre ba). Zna ča jan deo dru štve nog pro iz vo da sva ke, pa i naše drža ve, utro ši se za tzv. veli ke držav ne nabav ke.

Dru gi oblik inter ven ci je drža ve putem kupo vi ne i pro da je robe jeste otkup i pro da ja odre đe nih pro iz vo da koji slu že za nor mal no snab de va nje trži-šta (bra šno, ulje, šećer, meso, vuna, pamuk, itd), kako za pro iz vod nu tako i za širo ku potro šnju. Ove kupo vi ne drža va vrši u fazi veli ke ponu de odre đe nih, uglav nom ber zan skih (ili sezon skih) pro iz vo da (žetva pše ni ce, ber ba kuku ru-za, period veli ke ponu de vune, itd) a pro da je na trži štu u vre me sma nje ne ponu-de a pove ća ne tra žnje.

Tre ća gru pa pro da je pro iz vo da od stra ne drža ve odno si se na tzv. stra te ške pro iz vo de gde u prvom pla nu misli mo na razne vrste ener ge na ta; od uglja, pre ko naf ti nih deri va ta do elek trič ne ener gi je. U sva koj savre me noj drža vi odvi ja nje pri vred nih aktiv no sti, kao i sva ko dnev ni život ne mogu se ni zami sli ti bez, sve

Page 104: US - Osnovi ekonomije

93većeg, kori šće nja ener gi je. Utro šak elek trič ne ener gi je po gla vi sta nov ni ka, kao što je pozna to, pred sta vlja jed no od osnov nih meri la pri vred ne raz vi je no sti jed ne drža ve. Otu da drža va u veći ni zema lja ili direkt no upra vlja ener get skim resur si-ma ili u veli koj meri uti če na pro iz vod nju i distri bu ci ju (pro da ju) poje dinih ili svih vrsta ener ge na ta u zemlji.

U četvr tu gru pu može mo svr sta ti pri rod na neo b no vlji va pri rod na dobra, gde se u prvom redu ubra ja ju rud na i mine ral na bogat stva jed ne drža ve. Nesum-nji vo je da se ni jed na raz vi je na pri vre da ne može ni zami sli ti bez ras po la ga-nja dovolj nim koli či na ma kva li tet nih siro vi na (počev od gvo žđa, pre ko čeli ka, bakra, olo va, cin ka, zla ta, sre bra, olo va, itd) kao i pro iz vo da šum skog bogat stva (drvo, itd), gde drža va može u veli koj meri da uti če svo jim direkt nim ili indi rekt-nim mera ma na nji ho vu pro iz vod nju i pro da ju. Dobar deo ovih indu stri ja pred sta-vlja tzv. jav ni sek tor drža ve.

U petu gru pu može mo svr sta ti sek tor uslu ga: žele zni ca, poštan ske i tele-fon ske uslu ge, cevo vod ni tran sport, grad ski pre voz i td. gde drža va, tako đe putem osni va nja jav nih pred u ze ća može da uti če na redi stri bu ci ju naci o nal nog dohot ka, pre sve ga putem cena, pore ske poli ti ke, sub ven ci ja i dru gim mera ma inter ven ci je u pri vre di.

U svim napred nave de nim sek to ri ma u koji ma se drža va poja vlju je kao veli ki pri vred nik mora da ima jasnu eko nom sku poli ti ku, jer su napred nave de-ni sek to ri veli ke polu ge u regu li sa nju odno sa ponu de i tra žnje, odno sa cena, regu li sa nje zapo sle no sti, pa sve do vođe nja soci jal ne poli ti ke. Poje di ne mere u napred nave de nim delat no sti ma pre puš ta ju se samim (jav nim) pred u ze ći ma, dok se poje di ne mere dono se na nivou drža ve (kao što su pita nje cena, sub ven-ci ja, pri o ri te ta snab de va nja, itd.).

3) Kao sle de ći oblik držav ne inter ven ci je u pri vre di jesu tran sfer na pla ća nja.Osnov na odli ka tran sfer nih pla ća nja jeste nji ho va jed no smer nost. Nai-

me, za raz li ku od dru gih vrsta poslo va gde su činid be i pro ti vu či nid be uobi-ča je na poja va, kod tran sfer nih pla ća nja ne posto ji ova uza jam nost dava nja. Tipi čan pri mer za tran sfer na pla ća nja su soci jal na pri ma nja, gde drža va daje novac, a kori snik soci jal ne pomo ći nema nika kve oba ve ze za pri mlje ni novac na ime soci jal ne nakna de. Sred stva za soci jal na dava nja drža va obez be đu je putem pore za i dopri no sa (gde tako đe posto ji jed no smer nost, ali u obr nu tom smi slu - drža va pri ma novac a zauz vrat nema nika kvih obve za pre ma dava o ci-ma nov ca). Uko li ko, pak drža va nije u sta nju da u celi ni izmi ri soci jal na dava-nja, tada je pri nu đe na ili da se zadu žu je na trži štu kapi ta la ili kod cen tral ne ban ke, što dovo di do stva ra nja jav nog duga, koji može dove sti do desta bi li za-ci je trži šta (poja ve infl a ci je, itd).

Page 105: US - Osnovi ekonomije

94 4) Vođe nje makro e ko nom ske sta bi li za ci o ne poli ti ke, naro či to u fazi stag-na ci je i kri ze je prvo ra zred ni zada tak sva ke drža ve. U tim peri o di ma dola zi do sma nje nja pro iz vod nje a pove ća nja neza po sle no sti. u suprot nim peri o di ma kada dola zi do pora sta potra žnje i veće upo sle no sti, cene poči nju da rastu i tada drža va mora svo jim mera ma da “smi ri” sta nje na trži štu. Cilj držav nih mera je sma nje nje neza po sle no sti i pove ća nje dru štve nog pro iz vo da putem pove ća nja pro iz vod nje.

Poseb nu opa snost za sta bil nost pri vre de pre sta vlja infl a ci ja, pa se i tu drža-va javlja kao regu la tor i sta bi li za tor trži šnih uslo va pri vre đi va nja.

Dva su cilja, dakle, koja drža va želi da ostva ru je per ma nent no: bri ne za sma nje nje neza po sle no sti i pove ća nje dru štve nog pro iz vo da, sa jed ne stra ne i odr ža va nje sta bil nih cena i dru gih uslo va pri vre đi va nja, sa dru ge stra ne. Ova dva cilja je vrlo teško pomi ri ti jer su u nekim situ a ci ja ma nespo ji vi. Želja za punom zapo sle no šću zna či niže cene nad ni ca, sa jed ne stra ne, što tre ba da dove de do nižih cena pro iz vo da na trži štu, sa dru ge stra ne, itd.

Eko nom ski polo žaj odre đe nih dru štve nih kla sa i poje di nih nji ho vih pred-stav ni ka odra ža va se, pre sve ga, u nji ho vim eko nom skim inte re si ma. Pre la ma-ju ći se kroz pri zmu inte re sa, objek tiv ni uslo vi živo ta pro di ru u sazna nje, uti ču na for mi ra nje cilje va poli tič ke delat no sti držav nog vrha. U kraj njem cilju sva-ka, a naro či to eko nom ska, poli ti ka je kon cen tri sa ni izraz eko nom skih inte re sa vla da ju ćih struk tu ra.

Za sta bi li za ci ju uslo va pri vre đi va nja drža va kori sti uglav nom sle de će mere: fi skal nu poli ti ku, mone tar nu poli ti ku, kre dit nu poli ti ku, devi znu poli ti ku, carin sku poli ti ku, poli ti ku pla ta i cena.

Mere fi skal ne poli ti ke odno se se, pre sve ga, na uvo đe nje pore za i dopri-no sa, čime se utvr đu je nivo jav nih pri ho da u cilju pod mi ri va nja jav nih ras ho da, posred stvom poseb ne poli ti ke - poli ti ke jav ne potro šnje. Već smo napred pome-nu li, da u slu ča ju poja ve budžet skog defi ci ta, drža va mora da se zadu žu je na trži štu kapi ta la ili kod cen tral ne ban ke.

Mone tar nu poli ti ku vodi drža va pre ko cen tral ne ban ke i/ili mini star stva fi nan si ja. Pozna to je pra vi lo poput “spo je nih sudo va” - veća emi si ja nov ca dovo di do pora sta tra žnja za robom na trži štu, a time i do pove ća nja (novog ciklu sa) pro iz vod nje. I obr nu to, sma nje nje emi si je nov ca dovo di do sma nje-nja tra žnje, a time nemi nov no i do uspo ra va nja pro iz vod nje. Ali pri tom važi još jed no, dodat no, pra vi lo - cene pro iz vo da vrlo brzo idu navi še, ali nani že - znat no uspo re ni je.

Mere kre dit ne poli ti ke uglav nom delu ju kom ple men tar no sa mera ma mone tar ne poli ti ke, jer se kre i ra ju u istom cen tru - mone tar nih vla sti. Mere kre dit ne poli ti ke spro vo de se posred no, pre ko komer ci jal nih bana ka, a naj če šći

Page 106: US - Osnovi ekonomije

95instru men ti za spro vo đe nje tih mera su: visi na kamat nih sto pa, visi na uče šća ili depo zi ta (bilo depo zi ta bana ka kod cen tral ne ban ke ili kori sni ka kre di ta kod komer ci jal nih bana ka), roko vi otpla te kre di ta, visi na odo bre nih kre di ta, name na kori šće nja kre di ta (za izvoz, za pri pre mu pro iz vod nje za izvoz, za inve sti ci je, za kupo vi nu traj nih potro šnih doba ra, itd).

Poseb no važno pita nje u eko no mi ji jed ne zemlje, pita nje pra vil nog vođe-nja devi zne poli ti ke. I ovu poli ti ku drža va spro vo di posred stvom cen tral ne ban ke i komer ci jal nih bana ka. Osnov no pita nje svih pita nja u vođe nju devi zne poli ti ke jeste kurs (cena) doma će valu te u odno su na cenu dru gih vode ćih svet-skih (kon ver ti bil nih) valu ta. Ako drža va želi sta bil ne uslo ve pri vre đi va nja ona se mora opre de li ti za poli ti ku sta bil nog kur sa doma će valu te. To isto vre me no zna či da tre ba ispu ni ti niz pred u slo va: sta bi lan izvoz i pozi ti van plat ni bilans, solid ne devi zne rezer ve, sta bil nu pro iz vod nju, sta bil ne cene, sta bil ne unu tra-šnje poli tič ke pri li ke u zemlji, itd.

Mere carin ske poli ti ke spa da ju u naj i zra zi ti ji pri mer uti ca ja drža ve na pri-vred ni ambi jent na nje nom unu tra šnjem trži štu, u smi slu vođe nja pra vil ne zaštit-ne eko nom ske poli ti ke pre ma spolj nim trži šti ma. Ove mere se, u osno vi, svo de na dve gru pe: u prvu gru pu mera spa da ju mere za pove ća nje izvo za (gde spa da-ju razni obli ci izvo znih sti mu la ci ja: nepo sred ne, posred ne, kom bi no va ne, itd), i mere za ogra ni ča va nje uvo za (gde spa da ju: carin ske i van ca rin ske dažbi ne, uvo-zne dozvo le i kvo te, sagla sno sti za uvoz, mere kva li ta tiv ne kon tro le, pa sve do tzv. mera retor zi je ili zabra ne uvo za).

Meša nje drža ve u poli ti ku pla ta i cena je uglav nom mar gi nal nog karak te ra. Nai me, sam meha ni zam trži šne pri vre de, delo va njem zako na ponu de i tra žnje, tre ba da dove de do trži šne rav no te že, kako u pogle du cene rad ne sna ge (time i do pla ta) tako i u pogle du cene pro iz vo da na trži štu. Ulo ga drža ve može da se sve de samo na utvr đi va nje mini mal nih (naj ni žih) cena rada, radi zašti ta naj u gro že ni jih slo je va sta nov ni štva, zatim može da kon tro li še rast pla ta, kako ne bi dola zi lo do “pre gre ja nje” tra žnje koja vodi ka pove ća nju cena, jer je živi rad veo ma zna čaj na stav ka u sva kom pro iz vo du ili uslu zi. Ove inter ven ci je drža va čini da bi odr ža la sklad izme đu kre ta nja pla ta i cena, ali se to radi uglav nom selek tiv no.

5) Aktiv nost drža ve u pogle du vođe nja poli ti ke radi alo ka ci je pri vred nih resur sa tj. nji hov raz me štaj na želje ne pri vred ne aktiv no sti radi mak si mi za ci je dru štve nog pro iz vo da. S obzi rom na to da je drža va isto vre me no i zna ča jan kupac odre đe nih pro iz vo da, na taj način drža va pre ko upra vljač kih struk tu ra jav nih pred u ze ća uti če na ukup ne pri vred ne aktiv no sti. Dono se ći pro pi se i stan-dar de, zatim mere zašti te pri rod ne oko li ne, drža va stva ra prav ni sistem kojim dik ti ra odre đe na teh nič ko-teh no lo ška una pre đe nja u pro iz vod nji ali i veću kon-kret nost na stra nom trži štu.

Page 107: US - Osnovi ekonomije

96 Alo ka ci ja oskud nih resur sa upra vlja se na osno vu sig na la sa trži šta; šta pro iz vo di ti, za koga se pro iz vo di, kako se pro iz vo di? Posto ji mišlje nje među eko-no mi sti ma da sva ka roba nađe kup ca, ali je pita nje nje nog kva li te ta, cena i uslo-va pro da je opre de lju ju će za sva ku pro da ju. U Japa nu posto ji izre ka “Mi vam ne pro da je mo, mi vam omo gu ću je mo da kupi te našu robu”. Među tim, posta vlja se pita nje kako to Japan ci omo gu ću ju da kupi te nji ho ve pro iz vo de. Dva su osnov na pra vi la kod njih: što niže cene (jer se time stva ra veći broj kupo vi na što dovo di do bržeg obr ta kapi ta la) i kre di ti ra njem pro da je kapi tal nih doba ra na dugo roč ni kre dit (bro do vi se pro da ju - daju u lizing, na period do 15 godi na).

Pra vi lo je da se drža va, mera ma pore ske poli ti ke, naj vi še meša u tzv. akci zne pro iz vo de, jer se tim putem uti če na obim pro me ta tih pro iz vo da i isto vre me no naj-br že i naj si gur ni je puni budžet (naf ti ni deri va ti, alko hol, ciga re te, kafa i dr.).

Suprot no od uvo đe nja pore za i akci za, uko li ko drža va želi da sti mu li še potro šnju odre đe nih pro iz vo da ili želi da zašti ti stan dard naj si ro ma šni jeg slo ja sta nov ni štva, ona uvo di sub ven ci je (hleb, mle ko, odre đe ne komu nal ne uslu ge, i sl.). Među tim, čim se drža va ume ša u regu li sa nje cena (naro či to radi nji ho-vog sni ža va nja) mora ju se obez be di ti odgo va ra ju će kom pen za ci je pro iz vo đa či-ma (hle ba, mle ka, komu nal nim pred u ze ći ma) za raz li ku izme đu real nih (viših, trži šnih) cena i cena po koji ma se pro iz vo di i uslu ge, pro da ju na osno vu odlu ke nad le žnih držav nih orga na. Dru ga moguć nost je da drža va obez be di siro vi ne, repro ma te ri ja le za pro iz vod nju tih pro iz vo da po nižim cena ma (na pri mer, da obez be di bra šno po nižim cena ma), itd.

11.5. ZAŠTO DRŽAVA INTER VE NI ŠE?Prak sa je potvr di la, naro či to tri de se tih godi na pro šlog veka, da je inter-

ven ci ja drža ve neo p hod na, ali je pita nje mera, instru me na ta i vre me na dokle drža va može i tre ba da inter ve ni še. Marks je rekao jed nom pri li kom da mere drža ve naj če šće delu ju “kao bes kraj ni zavr tanj, nika da ne zna te kada se tre ba zau sta vi ti”, tako da je teško odre di ti meru držav nog meša nja u pri vred ni život. Osnov ni raz log držav nog meša nja u pri vred ne toko ve je nesa vr še nost trži šta, kako unu tra šnjeg, tako još više među na rod nog.

U zemlja ma trži šne pri vre de širom sve ta ciklič na kre ta nja su uobi ča je na poja-va, što je prak sa odav no potvr di la. U faza ma kada jenja va pri vred na aktiv nost, kaže se da se radi o fazi rece si je (opa da zapo sle nost, pla te i život ni stan dard), a kada dođe do uspo na pri vred nih aktiv nost, kaže se da je u pita nju pro spe ri tet.

Na pri me ru biv še SRJ, kada su sre di nom 1992. godi ne uve de ne eko nom-ske sank ci je, naj bo lje se može sagle da ti uti caj mera eko nom ske poli ti ke. Nai me, u uslo vi ma kada je bio zabra njen izvoz jugo slo ven skih pro iz vo da, (uvoz je bio

Page 108: US - Osnovi ekonomije

97moguć uz dozvo lu UN), kada je bio one mo gu ćen pri stup među na rod nom trži štu kapi ta la (naro či to fi nan sij skog), kada je deset ko va na šted nja gra đa na (kao jedan od izvo ra sred sta va za nove inve sti ci je), obu sta vljen je bio sao bra ćaj (naj pre avi on ski, a zatim i osta li), drža va je dono si la mere radi pre va zi la že nja takvog sta-nja, u gra ni ca ma svo jih moguć no sti. Prvo se pri stu pi lo raci o na li za ci ji u tro še nju oskud nih devi znih sred sta va, zatim u fi nan si ra nju pro je ka ta koji ma se vrši la sup-sti tu ci ja uvo za (svi kapa ci te ti koji su mogli da pre đu sa mazu ta i gasa na ugalj), uve de ne su sti mu la tiv ne mere u pove ća nju poljo pri vred ne pro iz vod nje, sve od setve do otku pa trži šnih viško va, a ume sto kre di ta iz ino stran stva, pre šlo se na kre di ti ra nje iz doma ćih izvo ra. U kasni jem peri o du drža va je ipak obez be di la više sto ti na mili o na USD rob nih i fi nan sij skih kre di ta od poje di nih drža va koje nisu pri me nji va le embar go (Rusi ja, Kina i dr.).

Kra jem 2000. godi ne, posle pozna tih poli tič kih pro me na u Srbi ji, usled dono še nja novih pro pi sa iz obla sti pore ske poli ti ke i pri va ti za ci je, uskla đi va-nja cena elek trič ne ener gi je sa okru že njem i dru gih mera teku će eko nom ske poli ti ke, došlo je, naj pre do stag na ci je i bla gog pada, a kasni je izve snog oži-vlja va nja, pro iz vod nje.

Posto je dobra koje svi kori ste i pri vre da i gra đa ni, bez obzi ra na to da li pla ća ju ili ne, a to su: sao bra ćaj ni ce, tala sne fre kven ci je, čist vazduh i dr. koja se jed nim ime nom zovu jav na dobra. Poje di na jav na dobra drža va može pre pu-sti ti pred u ze ći ma da ih izgra di i sta vi u eks plo a ta ci ju sa ili bez nakna de (na pri-mer, auto pu te vi se mogu gra di ti putem kon ce si je, čuve ni model BOT, uza napla-tu puta ri ne; vla sni ci RTV sta ni ce mogu dobi ti tala snu fre kven ci ju uz pla ća nje nakna de drža vi, a da gle da o ci i slu ša o ci ne pla ća ju nika kvu nakna du za gle da nje i slu ša nje pro gra ma, itd.). Bit no je napo me nu ti u vezi svih jav nih doba ra, da je drža va ta koja nji ma ras po la že i ruko vo di, neza vi sno od toga ko će i pod kojim uslo vi ma nji ma upra vlja ti, ili ih kori sti ti, sa nakna dom ili bez nakna de.

Pored napred nave de nih pita nja, posto je i dru gi, naro či to eko lo ški pro ble-mi, o koji ma je drža va dužna, na razne nači ne, da vodi raču na. Pro pi si va njem odre đe nih stan dar da (na pri mer, ste pen zaga đe no sti otpad nih voda koje ispu šta ju poje di ne fabri ke, otpad nih gaso va, itd), kon tro lom pri me ne done tih pro pi sa iz obla sti eko lo ške zašti te pa sve do fi nan si ra nja odre đe nih pro je ka ta koji će una-pre di ti mere zašti te život ne sre di ne. Ove mere zovu se eks ter nim efek ti ma i, po pra vi lu, radi se o nega tiv nim eks ter nim efek ti ma (pozi tiv ni ek ster ni efek ti su znat no ređi), a tro ško vi koji iz njih pro is ti ču za tre ća lica, ne mogu biti obu hva će-ni trži šnim cena ma. Sto ga je neo p hod na inter ven ci ja drža ve, bilo putem uvo đe-nja korek tiv nog pore za, bilo nakna dom tro ško va iz dru gih izvo ra drža ve. Bit no je ima ti u vidu činje ni cu da su tro ško vi eko lo ške zašti te, u poje di nim vrsta ma pro iz vod nje enorm no viso ki, pa se vrlo često, zbog nedo stat ka sre d sta va takvim

Page 109: US - Osnovi ekonomije

98 fabri ka ma vrlo često “gle da kroz prste” (pita nje fabri ke celu lo ze, topi oni ce i pre-ra da bakra, liv ni ce, fabri ke veštač kih đubri va, petro he mij ski kom plek si, fabri ka har ti je i drve nja če, itd.).

U uslo vi ma trži šne pri vre de bla go vre me no ras po la ga nje pra vim infor-ma ci ja ma pred sta vlja nemi nov nost. Među tim, upra vo iz mno štva infor ma ci ja vrlo teško je doći do onih infor ma ci ja koje nas inte re su ju. Sto ga dola zi do tzv. a s i m e t r i č n i h i n f o r m a c i j a , jer kup ci i pro dav ci nisu jed na ko oba ve-šte ni o svoj stvi ma pro iz vo da koji se raz me nju ju na trži štu. Usled toga može doći do pre ko mer ne upo tre be oskud nih resur sa, što iza zi va opa da nje nji ho ve ukup ne efi ka sno sti, pa se name će potre ba da drža va inter ve ni še kod trži šnih subje ka ta. Ulo ga drža ve u tim situ a ci ja ma je da pro pi še mini mal ne higi jen ske, teh nič ke i zaštit ne uslo ve pod koji ma sva ki pro ces rada mora da se oba vlja. Isto vre me no, drža va na dru goj stra ni pro pi su je stan dar de kva li te ta (namir ni ca u ishra ni, stan dar de sigur no sti u gra đe vi nar stvu, dava nje garan ci ja za odre đe ne pro iz vo de i oba ve znost ser vi si ra nja u garant nom peri o du, itd.).

Veli ki broj ponu đa ča i kupa ca svih vrsta, a naro či to oskud nih, resur sa čini pra vi ambi jent trži šne pri vre de. Kapi ta li stič koj pri vre di, kako smo već napred ista kli, ima nen tan je zakon kon cen tra cije kapi ta la, koji nemi nov no dovo di do m o n o p o l i s a n j a trži šta. U takvim situ a ci ja ma javlja ju se mono po li sti koji dik ti ra ju cene pro iz vo da i uslu ga u želji da postig nu mak si mal ni pro fi t. Iz našeg bli žeg isku stva ima mo pri mer da je cena prve seri je pri klju ča ka za mobil ni tele-fon izno si la bli zu 40.000 DEM, a danas je taj iznos zane ma ri vo mali. Uko li ko se na stra ni kupo vi ne poja vlju je jedan pri vred ni subjekt (žele zni ca, na pri mer) u tom slu ča ju radi se o m o n o p s o n u . Pod mono po li stom se sma tra pri vred-ni subjekt koji na jed nom trži štu u datom tre nut ku može da pod mi ri više od 25% poten ci jal ne tra žnje za odre đe nim pro iz vo dom ili gru pom pro iz vo da. Na pri mer, ako je godi šnja tra žnja za TV apa ra ti ma u Srbi ji 100.000, a Ei iz Niša nudi više od 25.000, zna či da je Ei mono po li sta, uko li ko je tako regu li sa no važe-ćim pro pi si ma (anti mo no pol skim pro pi si ma). Pome ni mo, uzgred, da su veli ki pri vred ni siste mi, kori ste ći pred nost koja se nazi va eko no mi ja obi ma (sma nje-nje fi k snih tro ško va po jedi ni ci pro iz vo da) u moguć no sti da ponu de niže cene svo jih pro iz vo da i da tako u krat kom roku eli mi ni šu manja pred u ze ća, koji u star tu ima ju više tro ško ve po jedi ni ci pro iz vo da. Sa sta no vi šta potro ša ča, to je povolj no jer može po nižoj ceni da kupi odno sni pro iz vod. Među tim, sa sta no-vi šta dru gih pro iz vo đa ča tih pro iz vo da to je nepo volj no, jer će ih mono po li sti dove sti do ste ča ja ili će ih, putem kupo vi ne, pri po ji ti sebi. Prak sa je poka za la da su mono po li sti u prvoj fazi uvo di li tzv. dam ping cene za svo je pro iz vo de dok ne uni šte kon ku ren ci ju, a zatim su enorm no podi za li cene, kako bi ostva ri li što veći eks tra pro fi t. Sve što je trži šte manje, kao što je, na pri mer, naše doma će trži šte,

Page 110: US - Osnovi ekonomije

99sve je veća vero vat no ća da će se na nje mu poja vi ti mono po li sti u pro iz vod nji odre đe nih pro iz vo da, tzv. pri rod ni mono po li sti. Pri rod ni mono pol ima mo u slu-ča je vi ma kada su usled pri me ne eko no mi je obi ma na rel ativ no malom trži štu poja vi jedan efi ka san pro iz vo đač odre đe nog pro iz vo da. Otu da jedi ni “lek” za suzbi ja nje takvih mono po li sta jeste uvo đe nje kon ku ren ci je iz ino stran stva, što je opet pita nje pro ce ne držav ne eko nom ske poli ti ke, da li dopu sti ti kon ku ren ci-ju i u kojoj meri. Pri tom ne tre ba izgu bi ti u vidu činje ni cu da sva ki nekon tro li sa-ni i pre ko mer ni uvoz nemi nov no dovo di do suža va nja pro sto ra za zapo šlja va nje doma ćih kapa ci te ta i doma će rad ne sna ge (pa čak i do sma nje nja zapo sle no sti, a time i sma nje nja kupov ne moći sta nov ni štva). Uko li ko se, pak, drža va odlu či da šti ti doma ću indu stri ju, onda se radi o tzv. zakon skim mono po li ma (pri mer obla sti tele ko mu ni ka ci ja, gde drža va želi da ogra ni či kon ku ren ci ju spo lja jer je to i u nje nom inte re su).

Mere anti mo no pol ske poli ti ke, uglav nom se svo de na: oblik inter ven ci je, zakon ske pro pi se, sud ske orga ne, poseb ne držav ne orga ne, utvr đi va nje kri te ri ju-ma zabra nji va nja i pred me te zabra ne.

Po pita nju obli ka inter ven ci je, drža va može na dva nači na da postu pi pro-tiv mono po la: da ga uki ne ili da regu li še nje go vo pona ša nje. U prvom slu ča-ju drža va zah te va pre struk tu i ra nje tako što od jed nog dođe do for mi ra nja dva ili više manjih pred u ze ća (pri mer mobil ne tele fo ni je u našoj zemlji). Sre di nom 2001. godi ne vla sti u SAD su poku ša le da pode le “Mic ro soft”, ali do doga ipak nije došlo. U dru gom slu ča ju drža va ne zah te va raz bi ja nje veli kog pred u ze ća - mono po li ste, ali kon tro li še nje go vu poli ti ku cena (pri mer Elek tro pri vre de Srbi je, Pošte Srbi je, Žele zni ce Beo grad, itd.)

Ako se radi o zakon skoj regu la ti vi, u prak si se naj če šće pomi nje Šer ma nov zakon (donet 1890. godi ne) kojim su u SAD zabra nje ni svi ugo vo ri ili spo ra zu mi koji ma se ogra ni ča va kon ku ren ci ja i stva ra ju mono po li, kako u unu tra šnjoj tako i u među na rod noj trgo vi ni. I u Save znoj Repu bli ci Jugo sla vi ji je sre di nom jula 1996. godi ne donet Anti mo no pol ski zakon, koji je još uvek na sna zi.

Sud ski orga ni koji se bave pita nji ma suzbi ja nja ili ogra ni ča va nja mono po-la mogu biti dvo ja ko reše ni: putem redov nih sudo va (SAD) ili putem poseb nih sudo va (Engle ska). U oba slu ča ja sud ski orga ni dono se odlu ke o posto ja nju ili zabra nji va nju mono pol ske prak se. U (biv šoj) SR Jugo sla vi ji redov ni sudo vi su se bavi li pita nji ma mono po la, s tim što se kao prvo ste pe ni organ poja vlji va la Anti mo no pol ska komi si ja, a u dru gom ste pe nu (biv še) Save zno mini star stvo za trgo vi nu, koje je reša va lo po žal ba ma na reše nje prvo ste pe nog orga na. Even tu al-ni uprav ni spor se vodio pred nad le žnim sudom.

For mi ra nje poseb nih držav nih orga na je vrlo česta prak sa u mno gim drža-va ma, što je slu čaj i sa našom zemljom. Naj če šće se radi o komi si ja ma koje

Page 111: US - Osnovi ekonomije

100 su sasta vlje ne od pred stav ni ka više mini star sta va (trgo vi ne, indu stri je, fi nan si ja, prav de, itd.), koje ima ju ovla šće nja da kon tro li šu pred u ze ća za koje se sum nja da su mono po li sti u pro da ji odre đe nih pro iz vo da na trži štu. U našem slu ča ju Anti-mo no pol ska komi si ja, koja delu je pri Save znom mini star stvu za trgo vi nu, ima ovla šće nje da obe sna ži sve odlu ke o pove ća nju cena mono po li sa nih pro iz vo da, odno sno da done se reše nje o vra ća nju cena na pre đa šnji nivo (ili dopu šte ni nivo, npr. nivo pro seč nog pora sta cena u odre đe nom - posma tra nom vre men skom peri-o du). Sada je taj postu pak pre net na repu blič ke nivoe.

Zabra na mono po la, tj. zabra na odre đe ne veli či ne pred u ze ća, ili zabra ne mono pol skog pona ša nja na trži štu je mno go slo že ni je spro ve sti u prak si. Tipi čan pri mer za ova kav pri stup je Engle ska, gde je uve den auto ma ti zam po kome je sva ko pred u ze će koje uče stvu je sa pre ko 25% u pro da ji nekog pro iz vo da na tape-tu drža ve po pita nju mono pol skog pona ša nja, tač ni je Komi si je za mono po le i mena dže re. Ovaj pri stup je pre u zet i u mno gim dru gim drža va ma, pa i kod nas.

Pred met zabra ne, kod mono po li sta. Naj če šće se zabra nju je for mi ra nje raz li či-tih cena za raz li či te kate go ri je kupa ca a za istu vrstu pro iz vo da ili uslu ge (tzv. povla-šće ni kup ci). Sle de ća zabra na odno si se na pode lu trži šta izme đu mono po li sta. U tom cilju zabra nju je se čla no vi ma upra ve jed nog da budu i čla no vi upra ve u dru gim pred u ze ći ma u istoj delat no sti. U nekim slu ča je vi ma se zabra nju je i kupo vi na akci ja u dru gim pred u ze ći ma iz iste delat no sti. Uko li ko bi pak neko želeo da kupi pred u-ze će iz iste delat no sti, ili bar kon trol ni paket akci ja, on bi morao zatra ži ti sagla snost od anti mo no pol ske komi si je. U našem zako no dav stvu se navo di odred ni ca po kojoj se zabra nju je zlo u po tre ba mono pol skog polo ža ja, što je u inte re su dru gih pred u ze ća - ponu đa ča odno snih pro iz vo da, ali i samih potro ša ča.

Kada govo ri mo o trži šnom mode lu pri vre de, naj če šće misli mo na delo va-nje zako na ponu de i tra žnje i svih dru gih eko nom skih zako na koje ovaj vid pri-vre đi va nja pozna je. Među tim, efi ka sna upo tre ba resur sa ne zna či da je ona pra-ved na, jer sam sistem pro iz vo di (veo ma) raz li či te visi ne doho da ka, što može da dove de do nerav no mer no sti u nivou pro duk tiv no sti u poje di nim delat no sti ma. Otu da je neo p hod na inter ven ci ja drža ve u prav cu regu li sa nja (ogra ni ča va nja) doho da ka. Kon nas se, za pri mer, mogu uze ti delat no sti u jav nim sek to ri ma, kao što su naft na indu stri ja, elek tro pri vre da, pošta, poje di na komu nal na pred u-ze ća, itd., gde su doho ci znat no iznad pro se ka u dru gim delat no sti ma. Sa dru ge stra ne, drža va uti če na cenu onih držav nih uslu ga koje su od bit nog uti ca ja na (mini mal ni) stan dard sta nov ni štva, koje se gra ni če sa soci jal nim kate go ri ja ma: zdrav stve no osi gu ra nje, pen zi o no osi gu ra nje, pomoć za inva lid na lica, pomoć za pri vre me no neza po sle na lica, itd. U ove svr he drža va uvo di odre đe ne dopri no se, što zna či da se na taj način vrši pre ra spo de la resur sa u pri vre di, ali isto vre me no i šti ti odre đe ni nivo stan dar da sta nov ni štva.

Page 112: US - Osnovi ekonomije

101Do sada smo govo ri li o držav noj inter ven ci ji u pri vre di. Sada tre ba da se posta vi pita nje ko, na osno vu čega, na koji način i u čije ime dono si te i takve odlu ke.

U više par tij skom siste mu, kakav je kod nas uve den 1990. godi ne, posto ji odre đen broj poli tič kih par ti ja - stra na ka, koje poje di nač no ili u koa li ci ji izla ze na izbo re. Sva ka stran ka - poli tič ka par ti ja ima svoj pro gram za koji se zala že. Pri li kom izbo ra gra đa ni se odlu ču ju za odre đe nu stran ku - poli tič ku par ti ju (ili blok stra na ka - koa li ci ju), čime, prak tič no, pod rža va ju pro gram te poli tič ke par-ti je. Ona stran ka - poli tič ka par ti ja koja osvo ji samo stal no ili sa koa li ci o nim stran ka ma više od polo vi ne gla so va u par la men tu (slič no je i sa odbor nič kim mesti ma u opšti na ma) ima pra vo da for mi ra vla du. Pome ni mo da Skup šti na Srbi je ima 250 posla nič kih man da ta, što zna či da poli tič ka stran ka, ili koa li ci ja stra na ka, koja osvo ji naj ma nje 126 posla nič kih mesta dobi ja pra vo da for mi ra Vla du Srbi je za period od četi ri godi ne. Tre ba raz li ko va ti tri odvo je ne vrste vla sti: zako no dav nu (Skup šti na dono si zako ne), izvr šnu (vla da izvr ša va zako ne koje je done la Skup šti na, i dono si pod za kon ske pro pi se za koje je dobi la ovla-šće nja od Skup šti ne) i sud sku (sistem sudo va od opštin skog, pre ko okru žnog do Vrhov nog i Ustav nog suda - sud stvo je pot pu no neza vi sno).

Kod sva tri obli ka vla sti, u demo krat skim dru štve nim siste mi ma, naj če šće je pri me njen većin ski prin cip odlu či va nja (uglav nom pro stom veći nom: polo-vi na plus jedan). Pri ova kvom nači nu odlu či va nja mora se ima ti u vidu jedan para doks, koji nasta je usled neza šti će no sti manjin skih pra va. U teo ri ji se često citi ra pri mer izbo ra pri o ri te ta od tri poten ci jal ne odlu ke za tro še nje držav nih para: Marks se odlu čio za inve sti ra nje u nao ru ža nje (u dru gom pla nu su bol ni ce, a u tre ćem pomoć siro ma šni ma, Engels za izgrad nju bol ni ce (u dru gom pla nu je pomoć siro ma šni ma, a u tre ćem nao ru ža nje) a Lenjin za pomoć siro ma šni ma (u dru gom pla nu je nao ru ža nje, a u tre ćem bol ni ca). Takvo pona ša nje se nazi va tran-zi tiv nost pre fe ren ci ja. Pri tom tre ba napo me nu ti da se pri li kom gla sa nja ite ka ko može uti ca ti na odlu ke, kako kod utvr đi va nja dnev nog reda tako i kod redo sle da sta vlja nja poje di nih pred lo ga na izgla sa va nje.

Pri li kom odlu či va nja o alter na ti va ma, kao što je to poka zao napred nave-de ni pri mer, stav pro seč nog bira ča je da se on izja šnja va pre ma sop stve nom sazna nju o tim pita nji ma i nje go vom opre de lje nju (shva ta nju pri o ri te ta), ali o redo sle du pri o ri te ta kod tro še nja budžet skih sred sta va u nji ho voj ukup noj masi, kao i o veli či ni ukup nog dru štve nog pro iz vo da odno sne drža ve.

Iza bra na lica mora ju da šti te inte re se gla sa ča kao što agen ti šti te inte re se prin ci pa la. Kon tro la rada iza bra nih pred stav ni ka vla sti (nepo sred no iza bra nih posla ni ka u skup šti ni, posred no iza bra nih mini sta ra u vla di i sudi ja u sudo vi-ma) je pita nje koje zah te va poseb nu ana li zu. Nai me, ne posto je tač no utvr đe ni

Page 113: US - Osnovi ekonomije

102 meha ni zmi pre vre me ne zame ne iza bra nih pred stav ni ka vla sti, uko li ko ne ispu ne oče ki va nja gra đa na (poseb no ako ne ostva re veći deo pred iz bor nih obe ća nja), osim ako oni sami to ne pred lo že ili uko li ko svo jim činje njem ili neči nje njem ne iza zo vu veli ki revolt i neza do volj stvo gra đa na (veli ka pro test na oku plja nja gra đa na, veli ke tj. gene ral ne štraj ko ve veli kog bro ja rad ni ka, blo ka du pute va, pru ga, elek tro pri vred nih i poštan skih siste ma, avi o sa o bra ća ja, itd).

12. OSNOV NI ELE MEN TI TRŽIŠNE PRI VRE DE

12.1. PRO IZ VOD NJA I FAK TO RI PRO IZ VOD NJEPro iz vod nja je neo p hod ni pro ces u kojem čovek pri sva ja pri ro du i obli ku-

je nje ne pred me te, obra đu je, dora đu je ili dogra đu je, kako bi obez be dio mate ri-jal ne uslo ve za život i zado vo ljio svo je potre be. Zato je pro iz vod nja osnov na delat nost u eko nom skom pro ce su i ona odre đu je dru ge faze (ras po de lu, raz me-nu i potro šnju) u pro ce su dru štve ne repro duk ci je. Čovek je subjekt pro iz vod nje a pri ro da njen obje kat.

Kako nepre ki dan pro ces, koji je neo p ho dan i koji se mora odvi ja ti jer se samo tako zado vo lji ti stal no rastu ći obim raz li či tih ljud skih potre ba, pro iz vod nja ima uvek svo ju odre đe nost s obzi rom na isto rij ske mate ri jal ne okol no sti u koji-ma se kao pro ces odvi ja.

Bez obzi ra na to što se pro ces pro iz vod nje na raz li či tim ste pe ni ma dru-štve no-eko nom skog raz vo ja menja, usa vr ša va i moder ni zu je, te dobi ja pose ban oblik sa poseb nim i spe ci fi č nim obe lež ji ma, posto je neke opšte karak te ri sti ke pro iz vod nje koje su zajed nič ke svim nje nim obli ci ma. To su:

Prvo, cilj, svr ha i celis hod nost pro iz vod nje koji se ogle da u “pro ce su pri la-go đa va nja pred me ta iz pri ro de čove ko vim potre ba ma.”

Dru go, pro iz vod nja je nužan i nepre ki dan pro ces, jer ona pred sta vlja “vje-či ti pri rod ni uslov za opsta nak lju di.”

Tre će, pro iz vod nja uvek ima dru štve ni karak ter. Čovek nikad ne pro iz vo di sam, već obič no uz uče šće većeg bro ja pro iz vo đa ča, ili kori sti sred stva za rad dru gih pro iz vo đa ča ili kori sti isku stva pret hod nih gene ra ci ja i sl.

Page 114: US - Osnovi ekonomije

103Četvr to, pro iz vod nja je kon kret na delat nost. Nje na kon kret nost se izra ža va u tome što se ona uvek odvi ja u odre đe nom isto rij skom obli ku ili u nekoj kon kret-noj gra ni pro iz vod nje (zemljo rad nja, indu stri ja, isl.).

I na kra ju, pro iz vod nja se uvek odvi ja u sadej stvu tri nužna fak to ra pro iz vod-nje (rad, sred stva za rad i pred me ti rada) bez kojih nema pro iz vod nje.

12.1.1. R A D

Pre ma Mark so vom shva ta nju rad ima izu ze tan zna čaj i izdva ja se kao spe ci-fi čan (subjek tiv ni) i jedi ni kre a ti van fak tor pro iz vod nje, za raz li ku od sred sta va za rad i pred met rada, koji su pasiv ni (objek tiv ni) fak to ri pro iz vod nje.

Eko no mi ja uklju ču je alo ka ci ju uslu ga rada, uzi ma ju ći pro ces izdva ja nja ovih uslu ga od same indi vi due kao nešto što je spo red no za eko no mi ju kao nauč nu disci pli nu. U poli tič koj eko no mi ji ovaj pro ces je kru ci ja lan i on je naj-bo lje izra žen upra vo u Mark so vom kon cep tu rad ne sna ge. Mark so va ana li za kla sa u kapi ta li zmu je rele vant na u eko no mi ji prven stve no zbog ana li ze potro-šnje u kojoj se mora poći od činje ni ce da jed ni čla no vi dru štva mogu da tro še više a neki manje.

Izu zet no je zna čaj no da se mesto rada u pro ce su pro iz vod nje pra ti sa sta-no vi šta stal nog teh nič ko-teh no lo škog pro gre sa. Rad posta je sve više kre a ti van, naro či to u indu strij ski raz vi je nim zemlja ma, jer maši ne menja ju čove ka u mno-gim meha nič kim funk ci ja ma u pro ce su pro iz vod nje.

Broj sta nov ni ka u jed noj zemlji, nji ho va sta ro sna obra zov na i pol na struk-tu ra vrlo su važni pred u slo vi pri vred ne aktiv no sti sva ke zemlje. Otu da eko nom-ska poli ti ka sva ke zemlje, bila ona manje ili više pri vred no raz vi je na, mora poseb no da vodi raču na o zapo sle no sti i zapo šlja va nju. Visok pro ce nat zapo-sle nih rad ni ka, od ukup nog bro ja rad no spo sob nog sta nov ni štva, je jedan od naj bo ljih indi ka to ra pri vred ne uspe šno sti jed ne zemlje, jer to uka zu je i na visok ste pen upo sle no sti kapa ci te ta, odno sno uspe šno sti pri vre de u celi ni. Veći ste pen upo sle nih rad ni ka isto vre me no zna či i stva ra nje veće kupov ne moći sta nov ni-štva, koja će pokre nu ti novi pro iz vod ni ciklus.

12.1.2. SRED STVA ZA RAD

Uobi ča je na je pode la sred sta va za rad na dve veli ke gru pe: sred stva za rad u užem i sred stva za rad u širem smi slu.

U užem smi slu sred stva za rad obu hva ta ju; meha nič ka sred stva (alat ne maši ne, razni instru men ti itd.) koja ima ju odlu ču ju ću ulo gu u pro iz vod nji i meri-lo su raz vit ka rad ne sna ge; i sistem sudo va za pro iz vod nju gde spa da ju razni rezer vo a ri, kotlo vi, cevo vo di, itd.

Page 115: US - Osnovi ekonomije

104 U širem smi slu sred stva za rad obu hva ta ju sve one mate ri jal ne čini o ce koji nepo sred no ne ula ze u sam pro ces pro iz vod nje, već omo gu ća va ju nje go vo odvi-ja nje. Tu, pre sve ga, spa da zemlja kao opšta pret po stav ka sva ke pro iz vod nje. Kao dar pri ro de, zemlja se može kori sti ti i kao sred stvo za rad u užem smi slu. Pored zemlje u sred stva za rad u širem smi slu spa da ju i zgra de, pute vi, kana li, skla di šta, pri sta ni šta, tran sport na sred stva itd.

Isto ri ja raz vo ja sred sta va za rad jeste isto ri ja poste pe ne eman ci pa ci je teh-no lo škog pro ce sa od bio lo ški ogra ni če nih moguć no sti čove ka. Nau ka i teh ni ka javlja ju se kao sred stva pomo ću kojih čovek uve ća va pro iz vod ne moguć no-sti svo jih ruku i svo je gla ve. One su pro du že tak i raz vi tak nje go ve tele sne i duhov ne sušti ne, one su organ koje je čovek stvo rio i poseb ni obli ci nje go ve delat no sti. U teh ni ci i nauč nim sazna nji ma čovek rea li zu je rezul ta te svo ga inte-lek tu al nog raz vit ka i pre da je ih u nasle đe budu ćim poko le nji ma radi daljeg raz vit ka. Peri o di teh nič kog raz vit ka izdva ja ju se pre sve ga, na osno vu toga u kojoj meri data teh ni ka, kao mate ri ja li zo va na zna nja, pot či nja va pri rod ne sile vla sti čove ka. Tako đe se pola zi i od karak te ra izme ne sred sta va za rad u odre-đe nom peri o du.

12.1.3. PRED ME TI RADA

Pred me ti rada, kao sastav ni deo sred sta va za pro iz vod nju, obu hva ta-ju sve one stva ri koje čovek zati če u pri ro di ili ih je sam stvo rio svo jim radom pre ra đu ju ći pri rod nu mate ri ju, a na koje delu je pomo ću sred sta va za rad da bi ih menjao ili dalje pri la go đa vao radi stva ra nja mate ri jal nih doba ra za zado vo lja va nje svo jih potre ba. Naj op šti ji pred met rada je sama zemlja, jer sve što je čovek stvo rio u mate ri jal noj pro iz vod nji već je bilo na neki način dato u pri ro di. Napre dak teh ni ke, teh no lo gi je i hemi je otva ra čove-ku moguć no sti da se pre ra dom onog što se zati če u pri ro di dru štvo oslo ba đa kvan ti ta tiv ne i kva li ta tiv ne ogra ni če no sti asor ti ma na mate ri ja la koji posto je u pri ro di u datom obli ku.

Pred me ti rada obič no se dele na one koji su nepo sred no zate če ni u pri ro di i na siro vi ne, koje su stvo re ne ljud skim radom. Kri te ri jum za ovu pode lu jeste, dakle, ste pen obra de pred me ta rada. Pre ma funk ci ja ma koje ima ju u pro ce su pro iz vod nje, pred me te rada deli mo na osnov ne i pomoć ne. Osnov ni pred me ti rada čine glav ni sadr žaj novog pro iz vo da (na pri mer, štof čini osnov ni mate ri jal za ode lo). Pomoć ni pred me ti rada mogu da ula ze u sastav novog pro iz vo da (npr. konac za šive nje ode la) a mogu i da ne ula ze u nje gov sastav (na pri me, pogon sko gori vo i mazi vo koje se kori sti u pro iz-vod nji ode la).

Page 116: US - Osnovi ekonomije

10512.2. EKO NOM SKI KRI TE RI JU MI USPE ŠNO STI PRO IZ VOD NJE

12.2.1. PRO DUK TIV NOSTOsnov ni eko nom ski kri te ri ju mi uspe šno sti pro iz vod nje su u uslo vi ma trži-

šne pri vre de: pro duk tiv nost, eko no mič nost i ren ta bil nost.Pre ma mar ksi stič koj teo ri ji, pro duk tiv nost rada je odnos izme đu ostva re ne

pro iz vod nje i rada ulo že nog u odno snu pro iz vod nju.Savre me na defi ni ci ja gla si da je pro duk tiv nost eko nom ski prin cip koji izra-

ža va težnju ili zah tev da se ostva ri odre đe ni obim pro iz vod nje, obim pro me ta ili obim izvr še nih uslu ga sa što manjim utro škom rad ne sna ge.

Pre ma Mark so voj defi ni ci ji pro duk tiv nost se može izra zi ti na sle de ći način:

Pro duk tiv nost =pro iz vod nja

=Q

rad RBit no je ista ći da se kod mere nja pro duk tiv no sti uzi ma u obzir samo jedan

fak tor pro iz vod nje - rad, a izra ža va se naj če šće u časo vi ma ulo že nim u odre đe-nu pro iz vod nju.

Kao što se može meri ti pro duk tiv nost u pro iz vod nji odre đe nog pro iz vo-da (na pri mer, auto mo bi la odre đe ne kubi ka že) tako se može meri ti i ste pen raz vi je no sti teh nič ko-teh no lo ških dostig nu ća u odre đe noj drža vi.

Pro duk tiv nost se pove ća va kada se istim ulo že nim radom u jedi ni ci vre me-na pro iz vo di veća koli či na odre đe nih mate ri jal nih doba ra.

“Pro iz vod na sna ga rada”, kako je isti cao Marks, zavi si od vrste okru že nja, i to poseb no od pro seč nog ste pe na ume šno sti i spo sob no sti rad ni ka, raz vo ja nau-ke i ste pe na nje ne pri me nji vo sti, dru štve ne orga ni za ci je pro iz vod nog pro ce sa, obi ma i delo tvor no sti pro iz vod nih sred sta va i pri rod ni uslo vi.

Mak si mal ni nivo pro duk tiv no sti ostva ru je se onda kada je stvar ni utro šak rad ne sna ge jed nak potreb nom radu za datu pro iz vod nju. Taj nivo pro duk tiv no sti nazi va se pro iz vod nom sna gom rada (P = Q/R = 1). U prak si, među tim, stvar ni utro šak rad ne sna ge je veći od potreb nog rada za iznos orga ni za ci o no-uslo vlje-nog utro ška rad ne sna ge, kako u okvi ru jed ne zemlje tako i izme đu raz li či tih zema lja (uzmi mo pri mer: u para ćin skoj što fa ri jedan rad nik kon tro li še 4 maši ne - raz bo ja za tka nje, a u nemač koj što fa ri jedan rad nik iste kva li fi ka ci je kon tro li še rad 8 istih vrsta maši na - raz bo ja za tka nje).

12.2.2. EKO NO MIČ NOSTEko no mič nost, kao jedan od eko nom skih kri te ri ju ma uspe šno sti pro iz vod-

nje izra ža va težnju da se odre đe ni, kvan ti ta tiv no izra že ni, zada ci pro iz vod nje

Page 117: US - Osnovi ekonomije

106 i/ili uslu ga, oba ve sa što manjim utro šci ma (1) mate ri ja la, (2) sred sta va za rad i (3) rad ne sna ge.

Uko li ko se, pak, pojed no sta vlji va nja radi, sve tri vrste tro ško va iska žu vred no sno, koli čin ski izraz eko no mič no sti, for mu la za izra ču na va nje eko no mič-no sti bi bila:

Eko no mič nost =pro iz vod nja

E =V

tro ško vi (1+2+3) T

Pri čemu su tro ško vi:(1) = tro ško vi mate ri ja la(2) = tro ško vi sred sta va za rad(3) = tro ško vi rad ne sna geMeto do lo ški nešto pre ci zni ji izraz se dobi je kada ako se, ume sto obi ma

pro iz vod nje iska za nog vred no sno (V) izra zi objek tiv no uslo vlje nom cenom košta nja, odno sno sta ndard nim tro ško vi ma (To). Tada je eko no mič nost jed na ka E = To/T, pri čemu se mak si mal na eko no mič nost ostva ru je kada su stvar ni tro-ško vi jed na ki stan dard nim tro ško vi ma, tj. E = To/T = 1.

Među tim, po pra vi lu, stvar ni tro ško vi veći su od stan dard nih pa je sto ga razu mlji vo što je eko no mič nost, od pred u ze ća do pred u ze ća, odno sno od zemlje do zemlje, raz li či ta.

Višak utro ša ka u pro iz vod nji naj če šće se odno si na pove ćan škart, kvar, lom, rasi pa nje režij skog mate ri ja la, zatim suvi šan utro šak rad ne sna ge, itd. Otu da se sagle da va njem ste pe na uti ca ja poje di nih obli ka suvi šnog tro še nja na nivo eko no mič no sti uka zu je na pita nja i pro ble me čijim efi ka sni jim reša va-njem je mogu će uti ca ti na pove ća nje eko no mič no sti poslo va nja. Pro me ne u eko no mič no sti su, dakle, mogu će pod uti ca jem objek tiv nih i orga ni za ci o nih fak to ra. Objek tiv ni fak to ri delu ju kroz pro me nu teh nič kih i dru štve nih uslo va rada. Pro me na teh nič kih uslo va vrši se kroz pro me ne karak te ri sti ka pro iz vod-nje, karak te ri sti ka maši na, svoj sta va mate ri ja la, itd. Uti caj dru štve nih uslo va na nivo tro ško va po jedi ni ci pro iz vo da dola zi do izra ža ja u pro me na ma trži šnih cena, zatim mera i instru me na ta eko nom ske poli ti ke drža ve, itd. Orga ni za ci o ni fak to ri uti ču na dina mi ku eko no mič no sti pre ko pro me ne obi ma suvi šnih tro-ško va. Među tim, da bi se moglo orga ni z o va no uti ca ti na pobolj ša nje kva li te ta eko no mi je potreb no je sagle da ti u kojoj meri poje di ne kom po nen te tro ško va uti ču na pro me nu eko no mič no sti. O tome je neo p hod no u sva kom pre u ze ću napra vi ti deta ljan ana li tič ki pri stup.

Page 118: US - Osnovi ekonomije

10712.2.3. REN TA BIL NOST

Ren ta bil nost se izra ža va kao zah tev da se ostva ri mak si mal ni doho dak sa što manje anga žo va nih sred sta va u pro ce su repro duk ci je. Kvan ti ta tiv ni izraz ren ta bil no sti je odnos izme đu ostva re nog dohot ka i anga žo va nih sred sta va. Za ren ta bil nost nije važno koli ki je pro iz vod dobi jen nego visi na ostva re nog dohot ka. Otu da se pro duk tiv nost u kapi ta li stič koj rob noj pro iz vod nji meri ostva re nim pro fi tom:

Ren ta bil nost =pro fi t

kapi tal

To zna či da je osnov ni motiv kapi ta li ste pove ća nje kapi ta la, a to pove ća nje zavi-si od svih fak to ra koji uti ču na doho dak (pro fi t) i anga žo va na sred stva (kapi tal).

Ren ta bil nost pred u ze ća, prven stve no kapi ta li stič kog, zavi si od sle de ćih čini o ca:

– eko no mič no sti pro iz vod nje (gde je cilj pro iz vod nja odre đe ne koli či ne pro iz vo da sa mini mu mom tro ško va),

– trži šna uspe šnost (da uz što povolj ni je cene pro da je svo je pro iz vo de na trži štu, stal no teže ći ka uspo sta vlja nju mono pol skog polo ža ja u svo joj gra ni).

Tro ško vi mate ri ja la i tro ško vi amor ti za ci je se dobi ja ju kada se utro šci sred-sta va za pro iz vod nju pomno že odgo va ra ju ćim nabav nim cena ma, a vred nost ostva re ne pro iz vod nje se dobi ja kada se fi zič ki obim pro iz vod nje pomno ži pro-daj nom cenom po jedi ni ci pro iz vo da.

Nivo ren ta bil no sti je uslo vljen na jed noj stra ni je uslo vljen ele men ti ma dohot ka (fi zič kim obi mom pro iz vod nje i pro daj nim cena ma pro iz vo da) obi-mom utro ška sred sta va za pro iz vod nju i nivo om nabav nih cena sred sta va za pro iz vod nju, a na dru goj stra ni nivo om ukup nih tro ško va i koe fi ci jen tom anga-žo va nja sred sta va.

Kom po nen te dohot ka i anga žo va nih sred sta va for mi ra ju se pod uti ca-jem objek tiv no uslo vlje nih fak to ra (stan dard ne veli či ne) i orga ni za ci o no uslo vlje nih fak to ra (koji su odraz orga ni za ci o nih spe ci fič no sti u pred u ze ću). Da bi se moglo uti ca ti na eli mi ni sa nje van stan dard nih objek tiv no uslo vlje-nih fak to ra i orga ni za ci o no utvr đe nih spe ci fič no sti u pred u ze ću, potreb no je sagle da ti sve rele vant ne fak to re koji uti ču na njih i obim nji ho vog poje-di nač nog uti ca ja. For mu la raš čla nje nog pri ka zi va nja poje di nih kom po nen ti dohot ka i anga žo va nih sred sta va pri lič no je slo že na te se, ovom pri li kom, neće mo njo me bavi ti.

Page 119: US - Osnovi ekonomije

108 12.3. OSTA LE ZNA ČAJ NI JE ODRED NI CE TRŽIŠNE PRI VRE DE

12.3.1. UPO TREB NA VRED NOST I VRED NOST ROBEMarks je svo ju ana li zu kapi ta li stič kog nači na pro iz vod nje počeo ana li-

zom robe, jer je sma trao da je kori snost neo p hod na karak te ri sti ka sva ke robe i nje no ima nent no svoj stvo, ali kori snost ne sma tra merom vred no sti. Meru vred no sti po nje go vom shva ta nju opre de lju je opred me će ni ljud ski rad u odno-snoj robi. Dakle, kori snost pred sta vlja samo nje nu upo treb nu vred nost. Roba ne bi ni bila roba da nema tu oso bi nu da zado vo lji odre đe ne ljud ske potre be. Uslov za raz me nu robe upra vo poti ču od nji ho vih raz li či tih upo treb nih vred-nost (hra na, ode ća, obu ća, itd.). Zajed nič ko svim roba ma koje se raz me nju ju na trži štu je - odre đe na koli či na ljud skog rada koja je utro še na u nji ho voj pro iz vod nji. Rad koji je sadr žan u robi, a koji se meri odre đe nim vre men skim jedi ni ca ma (časo vi ma, minu tima, itd.) čini sadr ži nu vred no sti robe. Vred nost robe se stva ra radom, a potvr đu je se na trži štu, te sa tog sta no vi šta vred nost robe je isto vre me no dru štve ni odnos. Pošto prost, obi čan rad pred sta vlja naj-ma nju vred nost iz kojeg se sasto je i slo že ni rado vi, prost rad slu ži kao meri lo vred no sti (isto kao kod lič nih doho da ka gde se za pola znu osno vu uzi ma cena rada nekva li fi ko va nog rad ni ka, a zatim se putem koe fi ci je na ta dola zi do naj-slo že ni jeg rada, mr i dok to ra nau ka, itd.).

12.3.2. NOVACNaj bo lju ana li zu poja ve i ulo ge nov ca u dru štvu dao je Marks isti ču ći se

novac javlja u siste mu rob ne (trži šne) pri vre de, a nije ga bilo u siste mu natu ral-ne raz me ne (raz me na jed ne robe za dru gu robe). Vred nost sva ke robe može se na trži štu iska za ti tako što se koli či na pomno ži sa cenom i tek kada se vred no sti dve ju robu iska žu u jed nom ekvi va len tu mogu će ih je (vred no sno) upo re đi va ti. Tu se pri me nju je isti prin cip kao kod mere nja teži ne jed nog pred me ta u odno su na dru gi pred met, da bi se među sob no upo re di le nji ho ve teži ne neo p hod no je pri-me ni ti istu jedi ni cu mere za teži nu (kilo gram, tonu, itd).

U trži šnoj pri vre di raz vio se sistem mere nja vred no sti, neza vi sno o kojoj se robi radi, a kao meri lo za to je nađe no u nov cu, odno sno u nov ča nom obli ku vred no sti. Već smo rani je govo ri li da je naj sta ri ji oblik nov ca - rob ni novac. On se prven stve no poja vio u obli ku zla ta, kao ple me ni tog meta la. Kasni je se u rob no-nov ča nom siste mu poja vio novac, na pri mer, dolar, koji vre di odre đe nu koli či nu zla ta. Pošto je dolar bio zame njiv u zla to (sve to sedam de se tih godi na pro šlog veka) on je postao opšte pri hva će no među na rod no sred stvo pla ća nja. S toga nije čudo što se sve među na rod ne sta ti sti ke o pro iz vod nji, pro me tu

Page 120: US - Osnovi ekonomije

109(naro či to u spolj noj trgovi ni), među na rod nom kre ta nju kapi ta la, itd. vode u SAD dola ri ma. Pome nu ta valu ta i dan-danas pred sta vlja naj ve ći deo devi znih rezer vi u mno gim drža va ma, mno ge valu te poje di nih zema lja (uklju ču ju ći i spe ci jal na pra va vuče nja MMF-a) nepo sred no ili posred no vezu ju svoj kurs, rav na ju ći se pre ma vred no sti SAD dola ra. Cene glav nih ber zan skih pro iz vo da u među na rod noj raz me ni (naf ta, ple me ni ti meta li, pamuk, vuna, itd.), izra ža-va ju se, tako đe, u SAD dola ri ma.

Raz vo jem trži šne pri vre de raz vi jao se i nov ča ni sistem, tako da su pored goto vin skog pla ća nja uvo đe ni sve raznovrs ni ji obli ci plat nog pro me ta (bez go to-vin ski plat ni pro met), zatim pla ća nje sa odlo že nim dospe ćem (na kre dit), pla ća-nje pre ko bana ka dru gih drža va (među na rod ni plat ni pro met), trgo vi na i samim nov cem (ber ze goto vog nov ca), pre nos nov ca u dru ge, bez go to vin ske obli ke (čeko vi, meni ce, itd.), sve do pre no sa vla snič kog kapi ta la u bez go to vin ski oblik (akci je, ude li, itd) i trgo vi na sa istim na odre đe nim trži šti ma (ber za ma).

12.3.3. NAJAM NI NA

Najam ni na je svoj stve na kapi ta li stič kom nači nu pri vre đi va nja i pred sta-vlja cenu rad ne sna ge koju kapi ta li sta (kao poslo da vac) daje za odre đe no anga-žo va nje rad ni ka (najam ni ka) na odre đe nom poslu za odre đe no vre me ili za odre-đe ni rad ni uči nak. Dru gim reči ma to je cena rada izra že na u nov cu koji se daje u raz me nu za kuplje ni rad. Za vla sni ka kapi ta la najam ni na je tro šak, tj. deo cene košta nja odre đe nog pro iz vo da.

Najam ni na se naj če šće ispla ću je na dva nači na: po vre me nu i po učin ku (koma du, kilo gra mu, toni). Naj ra ni ji po vre me nu je naj če šći i naj sta ri ji oblik najam ni ne (tzv. rad ni dan koji ima odre đe no tra ja nje) i sto ga samo onaj rad-nik (najam nik) koji je pro veo odre đe no vre me na poslu ima pra vo na nakna du (najam ni nu) za taj dan. Uko li ko rad nik ostva ru je veći uči nak (veću pro duk tiv-nost) poslo da vac će biti zain te re so van da mu ispla ti veći iznos najam ni ne. Zbog toga kapi ta li sti uvo de kon tro lo re koji kon tro li šu rad pro iz vod nih rad ni ka i ta ko dopri no si uve ća nju koli či ne i kva li te ta pro iz ve de ne robe.

Najam ni na po jedi ni ci pro iz vo da (koma du, toni, itd) nasta la je kasni je u cilju pove ća nja pro duk tiv no sti rad ni ka i odre đu je se tako što se uzme dnev ni uči-nak pro seč nog rad ni ka a zatim iznos dnev ne najam ni ne pode li bro jem jedi ni ca (naj če šće koma da) i tako dobi je najam ni na po jedi ni ci pro iz vo da (po koma du). Ovaj sistem najam ni ne isklju ču je potre bu uvo đe nja kon tro lo ra jer se i bez njih posti že ista pro duk tiv nost rada rad ni ka

U cilju pove ća nja pro duk tiv no sti rad ni ka (a samim i tih i pove ća nja ste pe-na nje go ve eks plo a ta ci je) kapi ta li sti nepre kid no uvo de nove teh nič ke ino va ci je,

Page 121: US - Osnovi ekonomije

110 kao što su pokret ne tra ke u veli kom bro ju fabri ka (i nji ho vim ubr za njem kre ta-nja) nepre kid no pove ća va pro duk tiv nost rad ni ka.

Posto ji raz li ka izme đu ono ga što pro iz vod ni rad nik pro iz ve de (novo stvo re-na vred nost) i onog što je potreb no za nje go vu repro duk ci ju (vred nost rad ne sna-ge). Iz te raz li ke pro is ti če doho dak kapi ta li ste - višak vred no sti. Otu da se i rad ni dan deli na dva dela: potre ban rad i višak rada. U toku potreb nog rad nog vre me na repro du ku je se vred nost rad ne sna ge koja je jed na ka najam ni ni, a u dru gom delu stva ra se višak vred no sti koji pri sva ja poslo da vac - kapi ta li sta. Raz li ka izme đu veli či na vred no sti koju pri ma rad nik (u vidu najam ni ne) i koji pri sva ja kapi ta li-sta (višak vred no sti) poka zu je ste pen eks plo a ta ci je rad ni ka od stra ne kapi ta li ste. Dru gi deo rada rad ni ka nazi va se bes pla tan rad rad ni ka. “Oblik najam ni ne uti re dakle sva ki trag pode li rad nog dana na potre ban rad i višak rada, na pla ćen i nepla ćen rad. Sav rad se ispo lja va kao pla ćen rad.”. (Marks)

Svoj stva najam nog rad ni ka su: 1) da je pro iz vo đač; 2) prav no slo bo dan; 3) lišen sred sta va za pro iz vod nju; 4) da je najam ni na uslov nje go vog opstan ka.

U trži šnoj pri vre di svoj stvo rad ne sna ge popri ma svoj stva robe jer ima: vred nost i upo treb nu vred nost. Sled stve no tome, pri vat ni vla snik sred sta va za pro iz vod nju nala zi rad ni ka na trži štu rada kao pro dav ca svo je rad ne sna ge.

Eko nom ska teo ri ja raz li ku je nomi nal nu, real nu i rela tiv nu najam ni nu.Nomi nal na najam ni na pred sta vlja koli či nu nov ca koju rad nik dobi je za

svoj rad i one se raz li ku ju od jed ne do dru ge pri vred ne gra ne, od jed ne do dru ge drža ve (pone gde se raz li ku je i po polu, uzra stu, rasi lju di, itd.).

Real na najam ni na pred sta vlja koli či nu dobra koju je mogu će kupi ti za nomi nal nu najam ni nu.

Rela tiv na najam ni na poka zu je uče šće zapo sle nih u pro cen ti ma u ras po de li naci o nal nog dohot ka, tj. odno se u ras po de li naci o nal nog dohot ka izme đu zapo-sle nih i vla sni ka.

12.3.4. KAPI TAL I PRO FIT

Osnov no obe lež je kapi ta li zma pred sta vlja kapi tal. Kapi tal je isto rij ska kate go ri ja. Nastao je na odre đe nom ste pe nu dru štve no-eko nom skog raz vo ja, Nje-go vo nasta ja nje uslo vi la je krup na kapi ta li stič ka rob na pri vre da koja pod ra zu me-va rob ni karak ter svih fak to ra pro iz vod nje (sred stva rada, pred me ti rada, rad na sna ga), pri vat no vla sni štvo nad sred stvi ma za pro iz vod nju od stra ne samo jed ne kla se - kla se kapi ta li sta i takav ste pen razvo ja pro iz vod nih sna ga dru štva koji je omo gu ćio rad noj sna zi da svo jom dnev nom upo tre bom stva ra veću vred nost od sop stve ne vred no sti.

Zbog toga mate ri jal na dobra, novac i sl. nisu sama po sebi kapi tal. Oni tek u odre đe nim dru štve no-eko nom skim uslo vi ma posta ju kapi tal.

Page 122: US - Osnovi ekonomije

111Šta je, zapra vo, kapi tal?Kapi tal je vred nost koja se oplo đu je bez obzi ra na kon kret ni oblik oplo đa-

va nja. Pošto je isto rij ska kate go ri ja, kapi tal je dru štve ni odnos pro iz vod nje koji omo gu ća va da se mate ri jal na dobra u nje mu stal no oplo đu ju i uve ća va ju i da svom vla sni ku stal no dono si višak vred no sti.

Zato opšti obra zac kapi ta la N-R-N’, tj. takvo ula ga nje nov ca koje će obez-be di ti nje go vo uve ća va nje za odre đe ni iznos, N’=N+n.

Kapi tal se obič no poja vlju je u obli ku nov ca. Ali pogre šno je misli ti da je novac sam po sebi kapi tal. Sva ki novac nije kapi tal. Novac posta je kapi tal kada svom vla sni ku dono si dobit, jer je npr. dat na zajam pa svom vla sni ku dono si kama tu.

Kapi tal se javlja u tri svo ja obli ka: u nov ča nom, pro iz vod nom i rob nom obli-ku odno sno u dva svo ja pojav na obli ka, kao real ni i kao fi nan sij ski kapi tal.

U real nom obli ku kapi tal egzi sti ra kao sred stvo za pro iz vod nju, a u svom fi nan sij skom obli ku, kapi tal se poja vlju je u raz li či tim fi nan sij skim instru men ti-ma koji dono se dobit svom vla sni ku.

U savre me noj eko nom skoj teo ri ji nai la zi mo na raz li či ta shva ta nja kapi ta-la. Ustva ri, u okvi ru neo kla sič ne eko nom ske teo ri je, koja pojam kapi ta la vezu-je za ras po de lu, a ne za pro iz vod nju, i tome odba cu je teo ri ju o pore klu viška vred no sti i eks plo a ta ci ji najam ne rad ne sna ge, raz li ku je mo neko li ko karak te ri-stič nih shva ta nja kapi ta la. Jed ni ga posma tra ju kao jedan od fak to ra pro iz vod-nje. Po nji ma, pored dva pri rod na fak to ra pro iz vod nje (rad i zemlja), kapi tal je tre ći fak tor koji se poja vlju je kako u fi zič kom obli ku (sred stva za pro iz vod-nju), tako i vred no snom obli ku (suma nov ca). Dru gi kapi tal posma tra ju kao uzdr ža va nje (apsti nen ci ju) od nepro iz vod ne potro šnje. Tre ći kapi tal posma tra-ju kao posred no dobro višeg reda, kao pro iz vod no dobro koje je dobro višeg reda u odno su na potro šna dobra.

Zajed nič ko svim ovim shva ta nji ma je ustva ri reak ci ja na shva ta nje kla sič ne eko nom ske teo ri je o kapi ta lu kao vred no sti koja se u pro ce su mate ri jal ne pro iz-vod nje stal no oplo đu je i poku šaj da se pojam kapi ta la obja sni sa aspek ta ras po de-le i na taj način sakri je sušti na kapi ta li stič kih odno sa pro iz vod nje.

Pro fi t je eko nom ski pro dukt trži šne pri vre de i pred sta vlja oblik ispo lja va-nja viška vred no sti kojim se pokri va sušti na kapi ta li stič kih odno sa pro iz vod nje. Dok najam ni na pred sta vlja cenu rad ne sna ge, dotle višak vred no sti, koji stva ra samo vari ja bil ni kapi tal, na povr ši ni poka zu je kao da je plod celog anga žo va nog kapi ta la, pa dobi ja oblik pro fi ta.

Kapi ta li ulo že ni u raz li či te pri vred ne gra ne ima ju pra vo na odgo va ra ju ću vrstu pro fi ta koji se ispo lja va u vidu: 1) pro fi ta indu stri jal ca; 2) trgo vač kog pro fi -ta; 3) kama te; 4) divi den de; i 5) zemlji šne ren te.

Page 123: US - Osnovi ekonomije

112 U ceni košta nja pro iz vo da, među tim, gubi se raz li ka izme đu kon stant-nog i vari ja bil nog kapi ta la (vari ja bil ni kapi tal jedi no stva ra višak vred no sti), pa višak vred no sti izgle da ne kao plod samo vari ja bil nog kapi ta la već kao plod celog pred ujm lje nog kapi ta la. Time se, prak tič no, maski ra eks plo a ta ci ja rad ne sna ge.

“Mini mal na gra ni ca pro daj ne cene robe data je nje nom cenom košta-nja, Pro da li se ispod cene košta nja, onda se utro še ni sastav ni delo vi pro iz-vod nog kapi ta la ne mogu pot pu no nakna di ti iz pro daj ne cene. Potra je li taj pro ces, išče znu će pred ujm lje na kapi tal-vred nost... Zbog toga se suvi šak ili višak vred no sti, rea li zo van pri pro da ji robe, kapi ta li sti poka zu je kao višak nje ne pro daj ne cene iznad nje ne vred no sti iznad cene košta nja, tako da se u robi sadr ža ni višak vred no sti ne rea li zu je nje nom pro da jom, nego poti če iz same pro da je.” (Marks).

Kvan ti ta tiv no posma tra no, uz apstra ho va nje među na rod nih eko nom skih odno sa, masa viška vred no sti i masa pro fi ta u jed noj kapi ta li stič koj zemlji su jed na ke vred no sti pro fi ta. Među tim, raz li ka posto ji u kval ita tiv nom pogle du, od jed no do duge pri vred ne gra ne. One pri vre dne gra ne koje ima ju naj vi ši organ ski sastav kapi ta la i naj spo ri ji obrt dobi ja ju više viška vred no sti nego što je u nji ma stvo re no, na račun gra na sa naj ni žim organ skim sasta vom kapi-ta la i naj br žim obr tom.

Kvan ti ta tiv ni odnos pro iz ve de ne mase viška vred no sti i celo kup ne koli či-ne pred ujm lje nog kapi tal.vred no sti pred sta vlja pro fi t nu sto pu.

Pro fi t na sto pa (pf*) pred sta vlja ste pen uspe šno sti poslo va nja kapi ta li ste, a odre đu je se sta vlja njem u odnos veli či ne ostva re nog viška vred no sti (m) i celo kup no g u lo že nog, u pro ce su pro iz vod nje, kon stant nog (c) i vari ja bil nog (v) kapi ta la, a izra ču na va se po obra scu:

pf* =m

x 100c + v

Iz nave den for mu le, među tim, ne vidi se ulo ga i zna čaj vari ja bil nog kapi-ta la u pro ce su pro iz vod nje, pa se stva ra pri vid da i kon stant ni deo anga žo va-nog kapi ta la ima istu funk ci ju. Među tim, kapi ta li stu inte re su je odnos izme đu viška vred no sti i celo kup no ulo že nog kapi ta la u pro iz vod nju jed nog viška iznad ulo že ne kapi tal-vred no sti. Nje ga “odre đe ni odnos toga viška pre ma poje di nim sastav nim delo vi ma kapi ta la i nje go va unu tra šnja veza s nji ma ne samo ne zani-ma, nego mu je i u inte re su da o tome odre đe nom odno su i o toj unu tra šnjoj vezi ispre de šare nu lažu.” (Marks). Pro fi t na sto pa, dakle, slu ži za zama glji va nje stvar nog pore kla viška vred no sti i pri kri va ste pen eks plo a ta ci je rad ne sna ge. Tek kada se sta vi u odnos pro fi t na sto pa pre ma celo kup no ulo že nom kapi ta lu

Page 124: US - Osnovi ekonomije

113(pf* = m/c + v x 100) i sto pe viška vred no sti koja pred sta vlja odnos izme đu viška vred no sti i vari ja bil nog kapi ta la, pre ma for mu li:

m* =mv

može se zaklju či ti ste pen eks plo a ta ci je rad ne sna ge.Pro fi t na sto pa, na isti način, izra ču na va se kako za jed no pri vred no dru-

štvo tako i za jed nu pri vred nu gra nu tako i za celu kapi ta li stič ku pri vre du (dru-štve na pro fi t na sto pa).

Pro fi t na sto pa, tj. nje na visi na, dovo de do selje nja kapi ta la iz gra ne u gra nu pri vre de sa višim pro fi t nim sto pa ma. Kao posle di ca tog selje nja javlja se pove-ća na ponu da pro iz vo da u toj gra ni, što dovo di do pada pro fi t ne sto pe što može dove sti do ponov nog selje nja kapi ta la u neku tre ću pri vred nu gra nu. Kao rezul tat tih pro ce sa dola zi do ujed na ča va nja pro fi t nih sto pa u raz li či tim gra na ma pro iz-vod nje i for mi ra nja jedin stve ne pro fi t ne sto pe za pri vre du kao celi nu - pro seč ne pro fi t ne sto pe, koja se može iska za ti putem for mu le:

pf* =masa pro fi ta

x 100masa pred ujm lje nog kapi ta la

Visi na pro fi t ne sto pe u ukup noj pri vre di zavi si od istih fak to ra od kojih zavi se pro fi t ne sto pe u poje di nim pred u ze ći ma, pa se zbog toga pri izra ču na va-nju pro seč ne sto pe za pri vre du u celi ni kori ste pro seč ne veli či ne svih fak to ra pro iz vod nje. Na visi nu pro seč ne pro fi t ne sto pe uti če i ras po de la ukup nog dru-štve nog kapi ta la na raz li či te gra ne pro iz vod nje.

12.3.5. TRGO VAČ KI KAPI TALU uslo vi ma trži šne pri vre de, poseb no u uslo vi ma kapi t a li stič kog pro ce sa

repro duk ci je, kapi tal se ne javlja samo indu strij skoj pro iz vod nji, već i dru gim sfe ra ma dru štve ne repro duk ci je, prven stve no u obla sti trgo vi ne.

Trgo vin ski kapi tal se vre me nom izdvo jio iz ukup nog dru štve nog kapi ta la i osa mo sta lio u obla sti pro me ta, tj. u funk ci ju rea li za ci je pro iz ve de nih roba. Ovaj osa mo sta lje ni deo indu strij skog kapi ta la nala zi se stal no u obla sti trgo vi ne (pro-me ta) pa se zato i nazi va trgo vač ki kapi tal. U okvi ru trgo vač kog kapi ta la na trži-štu se pro ces pre tva ra nja rob nog u nov ča ni oblik (“sal to mor ta le”, kaže Marks) i pono vo nov ča nog u rob ni kapi tal. Te dve meta mor fo ze (kupo vi na robe i pro da ja robe) čine sastav ni deo jedin stve nog pro ce sa repro duk ci je (kru žnog kre ta nja) ukup nog dru štve nog kapi ta la. Ali kad se jedan deo indu strij skog kapi ta la osa mo-sta li u pro ce su pro me ta onda se taj deo “u svo joj funk ci ji kao trgo vač ki kapi tal raz li ku je od sebe samog kao pro iz vod nog kapi ta la.” (Marks).

Page 125: US - Osnovi ekonomije

114 Dakle, trgo vač ki kapi tal, u osno vi, pred sta vlja osa mo sta lje ni deo indu strij-skog kapi ta la. Otu da trgo vač ki kapi tal nije “ništa dru go do pro iz vo đa čev rob ni kapi tal koji ima da pro đe kroz pro ces svog pre tva ra nja u novac, da na trži štu izvr ši svo ju funk ci ju kao rob ni kapi tal, samo što se ova funk ci ja ume sto kao uzgred na ope ra ci ja pro iz vo đa ča, ispo lja va sad kao isklju či va ope ra ci ja poseb ne vrste kapi ta li sta, trgo va ca robom, što posta je samo stal na kao posao poseb nog ula ga nja kapi ta la.” (Marks).

Posto je dve moguć no sti osa mo sta lji va nja trgo vač kog od indu strij skog kapi ta la: prva je da vla snik indu strij skog kapi ta la izdvo ji deo svog kapi ta la u pro met nu sfe ru, tj. da samo stal no orga ni zu je fazu trgo vi ne; dru ga, indu strij ski kapi tal pre pu šta orga ni zo va nje pro me ta spe ci ja li zo va nom kapi ta lu - trgo vač kom kapi ta lu, tj. vla sni ci ma trgo vač kog kapi ta la. Tako dola zi do pode le na indu strij-ski kapi tal koji orga ni zu je fazu pro iz vod nje i trgo vač ki kapi tal koji orga ni zu je fazu pro me ta, što ima za cilj ubr za nje obr ta ukup nog kapi ta la.

Nakna da za oba vlja nje trgo vač kih uslu ga, tj. uslu ga pro me ta robe, vla-snik trgo vač kog kapi ta la dobi ja u vidu trgo vač kog pro fi ta. Trgo vač ki pro fi t vla sni ci trgo vač kog kapi ta la dobi ja ju po pro seč noj pro fi t noj sto pi, istoj onoj kuja važi za indu stri ju.

12.3.6. ZAJ MOV NI KAPI TAL

Kama to no sni kapi tal je kapi tal koji se pri vre me no ili traj ni je slo bo dan kapi-tal u nov cu koji vla snik ustu pa na kori šće nje na odre đe no vre me dru gim lici ma, uz nakna du koja se zove kama ta. Pored trgo vač kog kapi ta la, kama to no sni kapi-tal je dru ga vrsta kapi ta la koji se javlja u sfe ri pro me ta.

Prvi oblik kama to no snog kapi ta la bio je zele na ški kapi tal, koji Marks ubra-ja u “pre po top ni” oblik kapi ta la. U kapi ta li zmu, među tim, domi ni ra dru gi oblik kama to no snog kapi ta la - zaj mov ni kapi tal.

Zaj mov ni kapi tal poti če iz raz li či tih izvo ra, od kojih su tri osnov na: 1) sred stva vla sni ka sred sta va za pro iz vod nju; 2) sred stva sta nov ni štva; 3) sred stva drža ve.

1) Sred stva vla sni ka sred sta va za pro iz vod nju pred sta vlja ju nov ča ni kapi tal koji je pri vre me no slo bo dan u okvi ru kru žnog kre ta nja indu strij skog i trgo vač kog kapi ta la (fond amor ti zaci je - u peri o du izme đu počet ka amorti za-ci o nog otpi sa i dospe ća zame ne osnov nog sred stva), kapi tal koji je pri vre me-no slo bo dan zbog vre men skog ras ko ra ka izme đu pro da je goto vih pro iz vo da i nabav ke novih siro vi na i rad ne sna ge, kao i aku mu la ci je u peri o du svog for mi ra nja do počet ka tro še nja od stra ne vla sni ka koji aku mu li ra, kao i rezer-vni fond koji ima sva ko pred u ze će i na kra ju odre đen broj vla sni ka kapi ta la i to onih koji ima ju naj vi še jer pro da ju pred u ze ća i taj novac pre tva ra ju u zaj mov ni kapi tal.

Page 126: US - Osnovi ekonomije

1152) Sred stva koja poti ču iz šted nje sta nov ni štva, koja se izdva ja ju za slu čaj otpu šta nja sa posla i pen zi o ni sa nja i koja se daju na kori šće nje u vidu zaj mov nog kapi ta la posred stvom ban kar skog meha ni zma zain te re so va nim kori sni ci ma.

3) Putem kre dit ne poli ti ke drža va se, tako đe, poja vlju je u funk ci ji dava o ca zaj ma radi inter ven ci je u pri vre di, po pra vi lu, pod povolj ni jim uslo vi ma od trži-šnih za željom da pod stak ne odre đe ne pri vred ne aktiv no sti (npr. putem agen ci ja za raz voj malih i sred njih pred u ze ća, itd.).

Zaj mov ni kapi tal je roba koja ima spe ci fi č nu upo treb nu vred nost i cenu koja se ogle da u nje go voj spo sob no sti da dono si pro fi t na osno vu eks plo a ta ci je najam nog rada. Upo treb na vred nost zaj mov nog kapi ta la je nje go va spo sob nost da se oplo đa va. Otu đi va nje zaj mov nog kapi ta la vrši se u obli ku kre di ta a šema nje go vog kre ta nja ima oblik:

N – N*

pri čemu je N=počet na vred nost zaj mov nog kapi ta la, a N*= povra ćaj tog kapi ta-la uve ća nog za kama tu.

Kama ta je cena zaj mov nog kapi ta la datog na kori šće nje u odre đe nom vre-men skom peri o du.

Ako se do kra ja anali zi ra kre ta nje zaj mov nog kapi ta la, vide će mo da isti dono si odre đe nu vrstu pro fi ta, npr. pred u zet ni ku koji ga kori sti (u vidu pred u zet-nič ke dobi ti) plus cenu zaj mov nog kapi ta la (u vidu kama te).

Iznos kama te na odre đe nu sumu zaj mov nog kapi ta la izra ču na va se pri me-nom kamat ne sto pe, a kamat na sto pa je cena 100 jedi ni ca zaj mov nog kapi ta la koja se ostva ru je u roku od godi nu dana (na pri mer, 8 dina ra na 100 dina ra za godi nu dana, zna či da je cena zaj mov nog kapi ta la 8%).

Zaj mov ni kapi tal pred sta vlja naj pa ra zit ski ji oblik kapi ta la jer ne oba vlja nika kve funk ci je u pro iz vod nji i pro me tu a dono si doho dak u vidu kama te.

S obzi rom na to da se zaj mov ni kapi tal uglav nom pla si ra pre ko bana ka, ban ke sto ga depo nen ti ma pla ća ju tzv. pasiv nu kamat nu sto pu, a kori sni ci ma zaj-mov nog kapi ta la ban ke napla ću ju aktiv nu kamat nu sto pu. Sto ga se pro fi t ban ke sasto ji iz dva dela: prvo iz raz li ke izme đu aktiv ne i pasiv ne kamat ne sto pe i dru-go, iz pro vi zi je na ban kar ske uslu ge. Često ban ke idu i dalje pa tra že i neku vrstu samo o si gu ra nja datih kre di ta i napla ću ju dru ge vrste uslu ga koje oba vlja ju za svo je kli jen te. Napo me ni mo da se raz li ka izme đu aktiv ne i pasiv ne kamat ne sto pe nazi va kamat nom mar žom.

12.3.7. AKCIJ SKI KAPI TALAkcij ski kapi tal (deo nič ki kapi tal) pred sta vlja kapi tal akci o nar skih dru šta-

va koji je nastao ulo zi ma većeg bro ja akci o na ra za koji se suvla sni ci ma izda te

Page 127: US - Osnovi ekonomije

116 poseb ne har ti je od vred no sti - akci ja. Uku pan akcij ski kapi tal jed nog pred u ze ća (akci o nar skog dru štva) pode ljen je na veći broj pod jed na kih delo va koji se nazi-va ju akci ja ma.

U libe ral nom kapi ta li zmu naj ve ći broj pred u ze ća bio je u ino ko snom vla sni-štvu (vla sni štvu poje din ca ili poro di ce), dok je poja va akcij skog kapi ta la veza na za raz vi je ni je faze kapi ta li zma, poseb no monol skog kapi ta li zma.

Akci o nar ska dru štva u koja se ula že akcij ski kapi tal nasta ju udru ži va njem kapi ta la većeg bro ja indi vi du al nih vla sni ka u jedin stve ni kapi tal. Akcij ski kapi-tal se for mi ra kupo vi nom akci ja koje pred sta vlja ju prav ne potvr de o suvla sni štvu u akci o nar skom pred u ze ću i osno vu za uče šće u ras po de li pro fi ta akci o nar skog dru štva.

Poseb na pred nost akci o nar skog dru štva, s obzi rom na nji ho vu veli či nu i veći moguć nost pri me ne nau ke i teh ni ke, raz voj sop stve nih istra ži vač kih labo ra-to ri ja, bolja orga ni za ci ja rada, kao i kori šće nje eko nom skih efe ka ta koje pru ža pro iz vod nja većeg bro ja jedi ni ca pro iz vo da, tzv. eko no mi ja obi ma.

Naj vi ši organ upra vlja nja u akci o nar skim dru štvi ma je skup šti na akci o na-ra. Da bi na skup šti ni akci o na ra odlu ka mogla biti done ta, potreb no je ras po la ga-ti (obez be di ti) 50% plus jed na tzv. zlat na akci ja (pro sta veći na).

Koli či na akci ja koja je potreb na da bi se posti gla kon tro la poslo va nja akci o-nar skog dru štva nazi va se kon trol nim pake tom akci ja. Veći na savre me nih kapi ta-li stič kih pred u ze ća, koja su orga ni zo va na kao akci o nar ska dru štva ima kon trol ni paket akci ja u dru gim pred u ze ći ma - kće ri ma.

Doho dak vla sni ka akcij skog kapi ta la nazi va se divi den da, a ste pen oplod nje akcij skog kapi ta la se iska zu je kroz divi dend nu sto pu. Veli či na divi den de nije pozna ta pri li kom kupo vi ne (mada je mogu će pret po sta vi ti nje nu real nu veli či nu) akci ja već se utvr đu je naknad no i zavi si od uspe šno sti poslo va nja akci o nar skog dru štva.

D* =masa divi den de

x 100akcij ski kapi tal

Visi na sto pe divi den de u poje di nim akci o nar skim dru štvi ma zvi si će od uspe šno sti poslo va nja pred u ze ća, kao i od ras po de le pro fi ta akci o nar skog dru-štva na divi den du i aku mu la ci ju.

Akci je su pred met kupo vi ne i pro da je na spe ci ja li zo va nim trži šti ma - akcij skim ber za ma. Sva ka akci ja ima svo ju nomi nal nu vred nost (odštam pa na je na samoj akci ji) koja ozna ča va vred nost akci je u momen tu nje ne kupo vi ne i slu ži kao osnov za pri sva ja nje divi den de. Cena akci ja zavi si od tri fak to ra: 1) nomi nal ne vred no sti akci je, 2) visi ne divi dend ne sto pe i 3) visi ne kamat ne sto pe, koja je pozna ta veli či na.

Page 128: US - Osnovi ekonomije

117Cena akci je može se izra zi ti na dva nači na, i to:

a) cena akcije =divi den da

x 100kamatna stopa

b) cena akcije =nomi na la x sto pa divi den de

x 100kamatna stopa

Cena akci je će da raste uko li ko raste raz li ka izme đu dividendne i kamat ne sto pe jer se na taj način pove ća va atrak tiv nost ula ga nja u akci o nar sko dru štvo u odno su na dava nje nov ca na zajam.

Bit no je, među tim, da je akci o nar ski kapi tal s t v a r n o ulo žen u akci-o nar sko pred u ze će i da pred sta vlja prav ni osnov za uče šće u pri sva ja nju pro-fi ta pred u ze ća.

U slu ča je vi ma kada se, u želi sa ostva ri va njem poseb nog pro fi ta. deo akci o nar skog kapi ta la koji je name njen pro ce su pro iz vod nje odva ja od tog pro ce sa (odva ja nje kapi ta la u svo ji ni od kapi ta la u funk ci ji), dola zi do stva ra-nja f i k t i v n o g kapi ta la.

Sa akci ja ma se, kao što smo već rani je nave li, trgu je na poseb nim vrsta-ma trži šta koja se na zi va ju a k c i j s k i m b e r z a m a . Ono što tre ba ima ti na umu, a doga đa se vrlo često, na ber za ma veli ke i moć ne kom pa ni je spe-ku li šu sa akci ja ma daju ći im pre ve li ku vred nost, uma nju ju ći time vred nost akci ja malih kom pa ni ja, i tako dodat no ubr za va ju pro ces c e n t r a l i z a c i j e k a p i t a l a .

Poseb nu karak te ri sti ku rob ne pri vre de čini f o r m i r a n j e b e r z i . One su nasta le još od samog nastan ka kapi ta li zma i na nji ma se zaklju ču ju poslo vi pre ma una pred utvr đe nim pra vi li ma. Trgo vi na na ber zi je olak ša la i ubr za la rob ni pro met, jer se roba nije mora la dono si ti na trži šne, usled stan-dar di za ci je pro iz vod nje.

Osnov ne karak te ri sti ke ber zi su:a) pred met trgo vi ne na ber zi nije sva roba, nego tač no utvr đe na roba

(na pri mer, kuku ruz, pše ni ca, bakar, olo vo, vuna, pamuk, itd), har ti je od vred-no sti i novac;

b) ber za ima svo ju upra vu i svoj poslov ni pro stor;c) na ber zi mogu da trgu ju za to spe ci jal no obu če na lica spe ci ja li zo va nih

fi r mi (bro ke ri-posred ni ci), a ne sva ko ko želi nešto da kupi ili pro da;d) na ber zi se poslu je po una pred pro pi sa nim uslo vi ma kojih se mora ju

pri dr ža va ti svi uče sni ci na njoj;e) pra vi li ma ber zi utvr đe ni su dani i vre me odr ža va nja sasta na ka na ber zi.

Page 129: US - Osnovi ekonomije

118 Pome ni mo u ovom delu da posto je tri osnov na tipa ber zi:– devi zno - nov ča ne ber ze (na koji ma se trgu je goto vim nov cem i devi za-

ma i na koji ma se na bazi ponu de i tra žnje, utvr đu ju kur se vi poje di nih devi za);– ber ze har ti ja od vred no sti (trgo vi na akci ja ma, itd.),– rob ne ber ze (zovu ih još i pro dukt ne ber ze), na koji ma se trgu je roba ma

koje ima ju odre đe ne karak te ri sti ke (naf ta, osnov ni poljo pri vred ni pro iz vo di, meta li, itd.).

Po zna ča ju ber ze se dele na:– naci o nal ne, koje su bit ne za utvr đi va nje cena i odno sa ponu de i tra žnje

na teri to ri ji odre đe ne drža ve;– regi o nal ne koje su od zna ča ja za odre đe ni (geo graf ski ili eko nom ski)

regi o na (na pr i mer, za pod ruč je Evrop ske uni je);– svet ske (među na rod ne) ber ze, čiji je rad naj u ti caj ni ji za trži šta svih zema-

lja sve ta. Za to su naj bo lji pri me ri for mi ra nje cena-kur se va naj zna čaj ni jih valu ta (dolar, evro, itd) cena naf te, meta la, kafe, itd.

Kod trži šta har ti ja ma od vred no sti tre ba napo me nu ti da posto je dve vrste trži šta, pri ma r no i sekun dar no. P r i m a r n o trži šte je trži šte na kome se pro da-ju akci je kada se emi tu ju i oba vlja se uglav nom pre ko bana ka -akci je se pro da ju prvom kup cu. S e k u n d a r n o trži šte je ber za na kojoj se akci je pro da ju na bazi ponu de i tra žnje.

12.3.8. ZEMLJI ŠNA REN TAZemlji šna ren ta je doho dak koji se sti če svo ji nom na zemlju. U kapi-

ta li zmu zemlji šna ren ta se utvr đu je slo bod nom pogod bom izme đu vla sni ka zemlje i zakup ca. Kori šće nje zemlji šta može da stva ra tri vrste dohot ka; vla sni-ku dono si zemlji šnu ren tu; zakup cu zemlji šta pred u zi mač ku dobit; najam nom rad ni ku dono si najam ni nu.

Pola ze ći od činje ni ce da raz li či te vrste zemlji šta daju raz li či te vrste pri no-sa, otu da i raz li či te vrste zemlji šnih ren ti.

Ako se radi o zemlji štu koje po svom sasta vu (struk tu ri) može da obez be di veći pri nos nego dru go zemlji šte, ali bez dodat nih ula ga nja, onda ren ta koja se može ostva ri ti na tom plod ni jem zemlji štu zove se d i f e r e n c i j a l n a r e n t a I .

U slu ča ju da kori snik zemlji šta izvr ši dodat no ula ga nje (đubre njem, navod-nja va njem, odvod nja va njem, itd) i na taj način ostva ri veći pri nos, taj eks tra pro fi t koji je rezul tat pove ća nja plod no sti zemlji šta pri sva ja ju vla sni ci zemlji šta u obli ku d i f e r e n c i j a l n e r e n t e I I .

Posto ji i jed na vrsta ren te koja pri pa da vla sni ci ma svih par ce la čija je pro iz vod nja potreb na dru štvu, pa i ako se radi o zemlji štu naj lo ši jeg kva li te ta - a p s o l u t n a r e n t a . U ovom slu ča ju vla sni ci plod ni jeg zemlji šta ostva ri će i dife ren ci jal nu ren tu.

Page 130: US - Osnovi ekonomije

119M o n o p o l s k a r e n t a je ona ren ta koja se ostva ru je na zemlji štu koje zbog ogra ni če no sti pro sto ra i cene pro iz vo da koji na njoj uspe va ju (na pri mer, vino šam panj, itd) pred sta vlja neku vrstu pri rod nog mono po la. Cene ovih pro iz-vo da su viso ke (jer te pro iz vo de kupu ju samo gra đa ni sa viso kim stan dar dom) a pro iz vod nja je geo graf ski ogra ni če na, vla sni ci tih par ce la su u pri li ci da ostva re mono pol sku ren tu.

12.3.9. PRE RA SPO DE LA NACI O NAL NOG DOHOT KANaci o nal ni doho dak pred sta vlja ukup nu sumu novo stvo re ne vred no sti u

jed noj zemlji u vre men skom peri o du od godi nu dana. On se može izra zi ti u vred no snom i u natu ral nom obli ku. Naci o nal ni doho dak stva ra se samo u obla-sti mate ri jal ne pro iz vod nje a rea li zu je se i u nepro iz vod nim pri vred nim delat no-sti ma kao i u nepri vred nim delat no sti ma - pro da jom robe i uslu ga, pla ća njem pore za i dru gih dažbi na. Pri vred ne gra ne koje su u situ a ci ji da pro da ju svo ju robu iznad trži šne vred no sti zahva ta ju veći deo naci o nal nog dohot ka a gra ne kod kojih cene niže - manji.

Ako želi mo da dekom po nu je mo naci o nal ni doho dak u glo ba lu, može mo to uči ni ti pre ko zajed nič kih ime ni te lja: najam ni ne i pro fi ta. Najam ni na je deo (naci o nal nog) dohot ka koji pri pa da zapo sle ni ma, a pro fi t je deo (naci o nal nog) dohot ka koji pri pa da vla sni ci ma nad sred stvi ma za pro iz vod nju.

Dalja ras pode la može se izvr ši ti po osno vu vrste kapi ta la koji dono si pro-fi t pri čemu ima mo, u osno vi, četi ri vrste: indu strij ski kapi tal, ban kar ski kapi tal, trgo vač ki kapi tal i zemljo vla snič ki kapi tal.

Sle de ća kate go ri ja kori sni ka naci o nal nog dohot ka su zapo sle ni u držav-nim slu žba ma, voj sci, poli ci ji, zatim zdrav stvo, pro sve ta, kul tu ra itd. Ova kate-go ri ja kori sni ka uče stvu je u ras po de li naci o nal nog dohot ka na dva osnov na nači na: 1) posred stvom pore za i dopri no sa i 2) napla ći va njem uslu ga koje pru-ža ju ove delat no sti.

Pore zi mogu biti nepo sred ni (upla ću ju se u budžet) ili posred ni (zara ču na-va ju se na pro iz vo de i uslu ge koji se sta vlja ju u pro met - zva ni PDV).

Pore ske sto pe mogu biti pro por ci o nal ne (na pri mer 18% PDV na sve pro-iz vo de i uslu ge koji se sta vlja ju u pro met) ili pro gre siv ne (gra đa nin koji ostva ri veći uku pan pri hod u toku godi ne pla ća će porez u pro cen ti ma koji su una pred utvr đe ni u pore skoj ska li i/ili u utvr đe nom apso lut nom izno su).

Uslu ge koje se direk tno pla ća ju uglav nom se odno se na odre đe ne pro fe si-je: leka ri, obu ća ri, kro ja či, fri ze ri, itd.

12.3.10. POJAM AKU MU LA CI JEAku mu la ci ja (poti če od lat. reči “accu mu la tio” - nago mi la va nje, nara-

sta nje, kvan ti ta tiv no uve ća va nje) u eko nom skom smi slu reči zna či pro ces

Page 131: US - Osnovi ekonomije

120 doda va nja dela viška pro iz vo da posto je ćim fak to ri ma pro iz vod nje, tj. stva ra-nje uslo va za pro ši re nje obi ma pro iz vod nje i kao takva pred sta vlja naj bit ni ju osno vu za nepre kid ni pro gres sva kog dru štva.

Sa sta no vi šta jednog (kapi ta li stič kog) pri vred nog dru štva, aku mu la ci ja zna či izdva ja nje dela pro fi ta radi uve ća va nja kapi ta la, dok dru gi deo odla zi u lič nu potro šnju vla sni ka. Izdva ja nje dela pro fi ta u aku mu la ci ju nazi va se još i pro ši re na repro duk ci ja. Nasu prot tome, kada ceo pro fi t utro ši za lič nu potro šnju onda ima mo pro stu repro duk ci ju.

Kon ku rent ska bor ba nala že vla sni ci ma pri vred nih dru šta va da stal no vrše nova ula ga nja u nauč na i teh ni čko-teh no lo ška dostig nu ća i veli či nu pri vred nog dru štva radi odr ža va nja svo jih dostig nu tih pred no sti i oču va nja trži šta. Otu da stal na potre ba za stva ra njem sred sta va aku mu la ci je.

Pri stal nom raz vo ju nauč nih i teh nič ko-teh no lo ških dostig nu ća javlja se nova poja va – neza po sle nost, i to u tri mogu ća obli ka: 1) teku ća, koja je posle di-ca ciklič nih kre ta nja pro ce sa repro duk ci je (rece si ja iza zi va otpu šta nje a pro spe ri-tet nova zapo šlja va nja); 2) latent na neza po sle nost se javlja u poljo pri vre di (kada ima suvi še rad no spo sob nog sta nov ni štva) pa se taj višak okre će pre ma indu strij-skim sre di na ma (taj pro ces je u veći ni zema lja zavr šen); 3) stag nant na neza po sle-nost je naj te ži oblik neza po sle no sti jer se tu radi o rad ni ci za čijim zani ma nji ma je pre sta la potre ba, upra vo zbog ino va ci ja u proiz vod nji (na pri mer, rad ni ci koji su radi li u liv ni ca ma koje su auto ma ti zo va ne, sta klo du va či koji su zame nje ni maši na ma, rad ni ci koji su napla ći va li par king-pro stor koji je zame njen mag net-nim kar ti ca ma ili žeto ni ma, foto-auto ma ti koji su delom zame ni li foto gra fe, ban-ko ma ti koji su delom zame ni li ban kar ske slu žbe ni ke, itd).

12.3.11. DRU ŠTVE NA REPRO DUK CI JA

Dru štve na repro duk ci ja je uslov opstan ka dru štva i zna či, pre sve ga, pro iz-vod nju u svo joj stal noj pove za no sti i nepre kid nom toku obna vlja nja, neza vi sno od obli ka pri vre đi va nja u datom dru štvu. Dru štve na repro duk ci ja sto ga spa da u naj zna ča ji ne pita nje u eko no mi ji sva ke zemlje, sva kog dru štva. Dru štve na repro duk ci ja se može javi ti u dva osnov na obli ka: pro sta repro duk ci ja ili pro ši-re na repro duk ci ja.

P r o s t a r e p r o d u k c i j a je takav oblik repro duk ci je kada se pro iz vod-nja stal no odvi ja na istom nivou, jer vla sni ci tro še ceo pro fi t na lič nu potro šnju i ništa se ne odva ja za aku mu la ci ju.

P r o š i r e n a r e p r o d u k c i j a je oblik repro duk ci je u kome se sva ke godi ne deo pro fi ta izdva ja i slu ži za pove ća nje aku mu la ci je, i to po sto pi rasta koja je brža od sto pe (pri) rasta sta nov ni štva. Za pro ši re nu repro duk ci ju naj bit ni-ja su dva fak to ra: dodat na ras po lo ži va sred stva za pro iz vod nju (iz doma ćih i/ili

Page 132: US - Osnovi ekonomije

121iz stra nih izvo ra) i dodat na ras po lo ži va rad na sna ga odgo va ra ju će kva li fi ko va no-sti (pre ma zah te vi ma nauč no-teh no lo škog raz vo ja zemlje).

Poseb na karak te ri sti ka trži šne pri vre du pred sta vlja ju ciklič na kre ta nja, koja se mani fe stu ju kroz kon jun ktur na kre ta nja pro ce sa repro duk ci je. Faze koje se sme nju ju ciklič no su: kri za, depre si ja, oži vlja va nje i pro spe ri tet, što sve zajed no čini jedan kon junk tur ni ciklus.

Sva ka kri za, po pra vi lu, nasta je na trži štu rea li za ci je (kri za hiper pro duk ci-je), tako ona pri vred na dru štva koja ne mogu da pro da ju svo ju robu ne mogu da kupe dru gu čime se lanac neli kvid no sti širi (neli kvid nost se širi na isti nači na kao požar). Nemo guć nost pro da je dovo di do opšteg pada cena, pove ća va se sto-pa neza po sle no sti, a ona dovo di do pada najam ni na itd. Vla sni ci kapi ta la koji su ima li veće rezer ve poja vlju ju se tada na trži štu (jef ti ne) robe i (jef ti ne) rad ne sna ge i tada dola zi do oži vlja va nja pri vre de, naj pre u odre đe nim sek to ri ma a kasni je, poput tala sa na moru, podi žu opštu pli mu pro iz vod nje. Nakon oži vlja-va nja dola zi do faze pro spe ri te ta, nakon čega dola zi pono vo do kri ze, ali na višem nivou raz vo ja.

Za XIX vek je karak te ri stič no da su kri ze javlja le sva kih dese tak godi na, tač ni je sve do veli ke eko nom ske kri ze tri de se tih godi na (1929 - 1933) XX veka. Tada se, po prvi put ispo sta vi lo da je eko nom sku kri zu nemo gu će savla da ti bez inter ven ci je drža ve u pri vre di.

Zemlje koje nisu u sta nju da pra te teh nič ko-teh no lo ški raz voj u sve tu ima-ju struk tur nu kri zu, što dovo di do eko nom ske kri ze samo u toj zemlji, ali se ona ne pre no si na dru ge zemlje, što tre ba raz li ko va ti.

KON TROL NA PITA NJA

1. Obja sni te nasta nak i raz voj eko no mi je. 2. Kako je nasta la i kako se isto rij ski raz vi ja la eko no mi ja kao nau ka? 3. Nave di te i obja sni te teo rij ske prav ce u eko no mi ji. 4. Koje su savre me ne eko nom ske teo ri je? 5. Šta zna te o eko no mi ji kao dru štve noj nau ci? 6. Obja sni te odnos eko no mi ja - dru ge dru štve ne nau ke. 7. Nave di te i obja sni te spe ci fi č no sti eko nom skih zako na.

Page 133: US - Osnovi ekonomije

122 8. Obja sni te zakon sra zmer ne ras po de le dru štve nog rada. 9. Obja sni te zakon vred no sti.10. Obja sni te delo va nje zako na ponu de i tra žnje.11. Obja sni te zakon ten den cij skog pada opšte pro fi t ne sto pe.12. Obja sni te zakon kon cen tra ci je i cen tra li za ci je kapi ta la.13. Nave di te osnov ne prin ci pe eko no mi je14. Defi ni ši te pri vred ni sistem.15. Obja sni te pri vred ni sistem kao nauč nu disci pli nu.16. Nave di te osno ve pri vred nog siste ma.17. Nave di te bit ne karak te ri sti ke pri vred nog siste ma.18. Nave di te i obja sni te nosi o ce pri vred nog siste ma.19. Nave di te cilje ve i tipo ve pri vred nog siste ma.20. Obja sni te pri vred ni sistem i eko nom sku poli ti ku.21. Nave di te i obja sni te obli ke pri sva ja nja mate ri jal nih doba ra.22. Nave di te i obja sni te opšte ele men te eko nom skog siste ma.23. Obja sni te makro e ko nom ske agre ga te i nji ho ve funk ci je.24. Obja sni te dru štve ni bru to pro iz vod i nje go vu struk tu ru.25. Obja sni te dru štve ni pro iz vod i nje go vu struk tu ru.26. Defi ni ši te naci o na lni doho dak i odre di te ele men te nje go ve vred no sne

struk tu re.27. Defi ni ši te funk ci ju trži šta, kla si fi ka ci ju i mor fo lo gi ju trži šta.28. Nave di te i obja sni te funk ci je trži šta.29. Šta zna te o trži šnim subjek ti ma, poseb no o pri vred nim dru štvi ma?30. Obja sni te obli ke trži šne kon ku ren ci je.31. Obja sni te među sob ni odnos i uti caj izme đu kon ku ren ci je i pro iz vod nje.32. Šta zna te o kon ku ren ci ji kapi ta la?33. Obja sni te ponu du robe.34. Obja sni te potra žnju robe.35. Obja sni te trži šte nov ca i trži štu kapi ta la.36. Obja sni te trži šte rad ne sna ge i nje go ve spe ci fi č no sti.37. Obja sni te evo lu ci ju obli ka pro met ne vred no sti.38. Šta zna te o kon tro li cena?39. Obja sni te ulo gu drža ve kao poli tič ke orga ni za ci je i mono po li ste sile.40. Šta zna te o nein ter ven ci ji drža ve a šta o drža vi bla go sta nja?41. Nave di te i obja sni te obli ke držav ne inter ven ci je.

Page 134: US - Osnovi ekonomije

12342. Obja sni te zašto drža va inter ve ni še.43. Nave di te i obja sni te fak to re pro iz vod nje.44. Nave di te i obja sni te osnov ne prin ci pe (kri te ri ju me) uspe šno sti pro iz vod nje.45. Obja sni te upo treb nu vred nost i vred nost robe.46. Obja sni te pojam najam ni ne.47. Šta je to pro fi t, a šta pro fi t na sto pa?48. Obja sni te trgo vač ki, zaj mov ni i akcij ski kapi tal i zemlji šnu ren tu.49. Šta zna te o pre ra spo de li naci o nal nog dohot ka, aku mu la ci ji i dru štve noj

repro duk ci ji?

NAPO ME NE1 Prin ci pi eko no mi je, Tre će izda nje, N. Gre go ri Man kju, Uni ver zi tet Har vard, pre vod, Cen tar

za izda vač ku delat nost Eko nom skog fakul te ta u Beo gra du, 2005. str. 3-14.2 V. Vasić, Eko nom ska poli ti ka Jugo sla vi je, jeda na e sto izda nje, Savre me na admi ni stra ci ja,

Beo grad, 1982. str. 73 Kon cep ci ja dugo ro čnog raz vo ja Jugo sla vi je do 1985, Kon zor cij eko nom skih insti tu ta, Beo-

grad, 1985., str. 392.4 D.V. Mar se nić, Eko no mi ka Jugo sla vi je, Uni ver zi tet u Beo gra du Eko nom ski fakul tet,

Beo grad, 1994., str. 331.5 Emi li ja Vuka din, Osno ve eko nom ske poli ti ke, Uni ver zi tet u Beo gra du, Prav ni fakul tet,

Beo grad, 1991., str. 27.6 Isto, str. 27.7 F. Čer ne, Pri vred ni sistem i sta bi li za ci ja, Eko no mist br. 1-4, Beo grad, 1966, str. 23.8 P.A. Samu el son, Eko no mi ja, Savre me na admi ni stra ci ja, Beo grad, str. 209 D.V. Mar se nić, Eko no mi ka Jugo sla vi je, Uni ver zi tet u Beo gra du, Eko nom ski fakul tet, Bgd,

1991, str. 3510 Dr Sve tla na Ada mo vić, Viso ka teh no lo gi ja i struk tur ne pro me ne. D. Novi ne. G. Mila no vac

1991. g. str. 12.11 P. Samu el son, W. Nord ha us, 14 ad., Mate, Zagreb 1984., str. 3612 Dr M. Vasi lje vić, Trgo vin sko pra vo, Savre me na admi ni stra ci ja, Bgd, 1995. str. 41-4213 D. Dra gi šić, Teo rij ske osno ve istra ži va nja trži šta, Beo grad, 1967, str. 19, pre ma I. Sto ja no vić,

Soci ja li zam i trži šte, Eko no mi ka, Bgd, 1986, str. 202-203.14 Isto15 Na kre dit nom trži štu se susre ću ponu da i potra žnja za krat ko roč nim kre di ti ma i rea li zu je se

nji hov pla sman po naj vi šoj mogu ćoj ceni.

Page 135: US - Osnovi ekonomije

12416 Na es kont nom trži štu trgu je se komer ci jal nim zapi si ma i upra vlja menič nim port fe ljom

kao eskont nim trži šnim mate ri ja lom. Ovo trži šte je poseb no zna čaj no u zemlja ma sa raz vi je nom tržiš nom pri vre dom, gde se emi si ja nov ca vrši putem menič nog (eskont nog) kre di ta.

17 Putem lom bard nog trži šta obez be đu ju se odre đe na nov ča na sred stva zala ga njem har ti ja od vred no sti. Ovo trži šte u raz vi je nim zemlja ma slu ži za pre bro đi va nje teku će neli kvid no sti pri-vred nih subje ka ta.

18 Više o tome prof. dr Miloš R. Kastra to vić, Menadž ment fi nan si ja pred u ze ća, FIM, Beo grad, 1997., str. 93

19 S. Petro vić, Pri vred ni sistem, Expressbiro, Novi Sad, 1992., str. 427.20 Isto, str. 428.21 Isto, str. 428.22 Isto, str. 42823 Dr M. Labus, Osno vi eko no mi je, Stu bo vi kul tu re, Bgd, 1999. str. 88. i dalje

Page 136: US - Osnovi ekonomije

Dru gi deo

Makro e ko no mi ja

Page 137: US - Osnovi ekonomije

126

1. PRED MET IZU ČA VA NJA MAKRO E KO NO MI JE

Makro e ko no mi ja pred sta vlja deo eko nom ske nau ke koji istra žu je i ana-li zi ra poja ve, odno se, pro ce se i pro ble me dru štve ne pri vre de kao celi ne, pra ti ukup na pri vred na kre ta nja jed ne zemlje i svo di vari ja bi le eko nom skog siste ma na mali broj krup nih agre ga ta, kao što su: dru štve ni pro iz vod, naci o nal ni doho-dak, ukup na zapo sle nost, ukup ne inve sti ci je, opšti nivo cena, itd. U pita nju su, dakle, one eko nom ske ana li ze koje zahva ta ju aktiv nost celo kup ne zajed ni ce ili bar aktiv nost osnov nih gru pa od kojih je ona sasta vlje na, i to prven stve no onu aktiv nost koja se može izra zi ti nume rič ki.

Makro e ko no mi ja je prven stve no zao ku plje na pro ble mi ma opšteg nivoa, dru štve ne repro duk ci je, (ne)zapo sle no sti i potro šnje, uslo vi ma pri vred ne rav no-te že, pro ble mi ma mone tar ne sta bil no sti, eko nom skog raz vo ja, itd. Po tome se ona bit no raz li ku je od mikro e ko no mi je koja istra žu je indi vi du al ne odlu ke, akci-je i veli či ne u koji ma se ogle da delo va nje poje di nač nih pro iz vo đa ča i potro ša ča, pred u ze ća, pred u zet ni ka, doma ćin sta va, itd. Pre ma tome, sva ka od tih nau ka ima pod ruč je svog istra ži va nja, ali se u tim poseb nim istra ži va nji ma stal no pre-pli ću i pro ži ma ju poja ve i pro ce si koji su u pita nju.

Poje di ne aspek te makro e ko no mi je izu ča va li su već pred stav ni ci kla sič-ne bur žo a ske poli tič ke eko no mi je. Naj zna čaj ni ji rezul ta ti u makro e ko nom-skoj teo ri ji su:

– Sejo vom zako nu trži šta. Fran cu ski libe ral ni eko no mi sta Žan B. Sej (1767-1833), u svom glav nom delu “Trak tat poli tič ke eko no mi je” izneo je pome-nu ti zakon čija se sušti na svo di na sle de će: pro iz vo di se raz me nju ju za pro iz vo-de, pa je sva ki pro da vac isto vre me no i kupac i obr nu to. Pre ma tome, potro šnja sama stva ra trži šte. Ovaj zakon Marks je odba cio;

– Mal tu sov zakon sta nov ni štva po kome se sta nov ni štvo dale ko brže umno ža va od koli či ne ras po lo ži vih život nih namir ni ca, što ugro ža va nji hov opsta nak. Kapi ta li stič ki način pro iz vod nje ne iza zi va neza po sle nost, siro ma-štvo i pre na se lje nost već pri rod ni zako ni koji veči to važe. Rad ni ci su, dakle,

Page 138: US - Osnovi ekonomije

127sami kri vi za svo ju nesre ću. Mal tu zi jan ska liga osno va na je 1877. godi ne u Engle skoj sa ide jom da širi ide ju o poro di ci sa što manje dece;

– Rikar do va teo ri ja kom pa ra tiv nih pred no sti, pre ma kojoj se sva ka drža va tre ba da opre de lju je za pro iz vod nju onih pro iz vo da za koje ima (apso lut nu ili rela tiv nu) pred nost u odno su na dru ge zemlje;

– Kvan ti ta tiv na teo ri ja nov ca, itd.Svo ju punu afi r ma ci ju makro e ko no mi ja dobi ja tek u Mark so vom eko-

nom skom siste mu, poseb no u nje go vim zna čaj ni jim šema ma repro duk ci je i pro me ta celo kup nog dru štve nog kapi ta la.

Veću pažnju makro e ko nom skoj pro ble ma ti ci posve ću ju gra đan ski eko no-mi sti tek posle veli ke eko nom ske kri ze (1929-1933) kada zapo či nje i sna žni ja ulo ga kapi ta li stič ke drža ve u regu li sa nju i usme ra va nju odno sa i toko va dru štve-ne pro iz vod nje. To je doba onih pro me na u polo ža ju i delo va nju bur žo a ske drža-ve koje se obič no svo di pod zajed nič ki naziv - držav ni kapi ta li zam.

Teo rij ski dopri nos engle skog eko no mi ste Džo na M. Kej nsa čini u tom pogle du isto rij sku pre kret ni cu. U sre di šte svo jih istra ži va nja on sta vlja glo bal-ne pro ble me orga ni zo va nja i funk ci o ni sa nja i raz vo ja dru štve no-eko nom skog siste ma i prvi sna žno insi sti ra na nužno sti držav ne inter ven ci je u regu li sa nju i usme ra va nju toko va i raz me ra dru štve no-eko nom ske pro iz vod nje, ras po de le i potro šnje. Pro ble mi nivoa ukup ne pri vred ne aktiv no sti, glo bal nih odno sa ras po-de le, ukup ne zapo sle no sti, ukup ne potro šnje, mase kre di ta i nov ca u opti ca ju itd. posta ju naj va žni je pre o ku pa ci je gra đan ske eko nom ske teo ri je.

2. AGRE GAT NA PONU DA I TRAŽNJA

Ukup na vred nost svih roba i uslu ga pro iz ve de nih u toku jed ne godi ne u jed-noj zemlji nazi va ju se jed nim ime nom dru štve ni pro iz vod. Na jed noj stra ni, dru štve-ni pro iz vod iska zu je spo sob nost zemlje da pro iz ve de i ponu di celu koli či nu roba i uslu ga (agre gat na ponu da) dok, na dru goj stra ni, on poka zu je sprem nost naci o nal ne pri vre de date zemlje da kupi ove robe i uslu ge (agre gat na tra žnja).

Makro e ko no mi ja pro u ča va da li posto ji dovolj na agre gat na tra žnja za roba-ma i uslu ga ma da di se u pot pu no sti kori sti li ras po lo ži vi pro iz vod ni kapa ci te ti. Uko li ko se to ostva ri, tada posto je uslo vi (teo rij ski posma tra no) za punu zapo-sle nost. U suprot nom, pro iz vod ni kapa ci te ti se ne kori ste u pot pu no sti javlja

Page 139: US - Osnovi ekonomije

128 se neza po sle nost rad ne sna ge. Može se desi ti da je agre gat na tra žnja veća od agre gat ne ponu de, da kup ci tra že više robe i uslu ga nego što naci o nal na pri vre da može da pro iz ve de, tada je agre gat na tra žnja veća od agre gat ne ponu de. Uko li ko su pro daj ne cene admi ni stra tiv no regu li sa ne na trži štu dola zi do nesta ši ca robe, a uko li ko se cene slo bod no for mi ra ju nastu pa nji hov rast koji dovo di do infl a ci je, koja u uslo vi ma dužeg tra ja nja može da dove de do hipe rin fl a ci je.

Pozna ti ame rič ki eko no mi sta Paul A. Samu el son, obja šnja va raz li ku izme-đu makro e ko no mi je i mikro e ko no mi je ova ko: “Makro e ko no mi ja je pro u ča va nje celo kup ne eko no mi je: ona anali zi ra dugo roč ni rast kao i ciklič na kre ta nja ukup-ne pro iz vod nje, neza po sle no sti i infl a ci ju, ponu du nov ca i defi cit pro ra ču na, i među na rod nu raz me nu i fi nan si je. Ona se raz li ku je od mikro e ko no mi je koja pro-u ča va pona ša nje poje di nač nih trži šta, cena i pro iz vo da.”1

Iz napred izlo že nog pro is ti če da je makro e ko no mi ja nau ka koja se bavi eko nom skim poja va ma odre đe nih eko nom skih veli či na kao što su dru štve ni pro-iz vod, plat ni bilans, infl a ci ja, (ne)zapo sle nost, a koje se pre la ma ju pre ko dva krup na eko nom ska agre ga ta, agre gat nu ponu du i agre gat nu tra žnju. Pri tom se poseb no apo stro fi ra agre gat na tra žnja.

U nizu raz li či tih distink ci ja tra žnje jed na od često kori šće nih je nje no raz-li ko va nje na indi vi du al nu (poje di nač nu) i agre gat nu (ukup nu) tra žnju. Indi vi du-al na tra žnja se može defi ni sa ti dvo ja ko - natu ral no i nov ča no. Po prvoj od ovih defi ni ci ja indi vi du al nu tra žnju pred sta vlja odre đe na koli či na nekog dobra koju bi odre đe no lice (prav no ili fi zič ko - potro šač) hte lo i moglo kupi ti (u odre đe nom vre me nu, pro sto ru, uz datu cenu dobra, nje gov kva li tet, uslo ve kupo pro da je i slič-no). Defi ni sa nje indi vi du al ne tra žnje kao nov ča ne kate go ri je odno si se na sumu nov ca koju odre đe no lice name nju je odre đe ne koli či ne neke robe, uz vre men ske pro stor ne i dru ge limi te nave de ne kod defi ni sa nja indi vi du al ne tra žnje kao natu-ral ne kate go ri je. Bez obzi ra na to da li se radi o natu ral nom ili nov ča nom izra ža-va nju indi vi du al ne tra žnje bit no je to da ona pred sta vlja deo agre gat ne tra žnje.

Agre gat na tra žnja se može defi ni sa ti kao suma svih indi vi du al nih tra žnji. Među za vi snost obi ma tra žnje jed ne robe i nje ne cene raz li či to se ispo lja va kod indi vi du al ne tra žnje i kod agre gat ne tra žnje pri čemu poseb no tre ba ima ti u vidu da agre gat na tra žnja nije jed no sta van zbir indi vi du al nih obi ma tra žnje, jer tra žnja kao celi na, tj. agre gat na tra žnja nije sasta vlje na od jed na kih delo va, jer indi vi du al-ni potro ša či ima ju raz li či te potre be, pre fe ren ci je, nov ča ne dohot ke, i dr.

Obim indi vi du al ne tra žnje bit no zavi si od visi ne cene. Obr nu to, obim indi-vi du al ne tra žnje ne uti če na cenu ili uti če sa zane mar lji vo malim efek tom (pod pret po stav kom da se radi o trži štu na kojem se poja vlju je veli ki broj kupa ca sa pri-bli žno jed na kim indi vi du al nim tra žnja ma; na trži šti ma sa malim bro jem kupa ca, npr. kod oli gop so na, par ci jal nog monop so na i slič no, i obim indi vi du al ne tražnje

Page 140: US - Osnovi ekonomije

129može bit no da uti če na visi nu cene). Za raz li ku od indi vi du al ne, obim agre gat ne tra žnje bit no uti če na visi nu cene u smi slu da pri kon stant noj ponu di, porast agre-gat ne tra žnje dovo di i do pora sta cene, i obr nu to, da pad agre gat ne tra žnje vodi sni že nju cena koje se for mi ra ju na trži štu.

Indi vi du al na tra žnja se raz li ku je od jed nog do dru gog potro ša ča (zavi sno od nji ho vih pre fe ren ci ja, doho da ka, i dr). Veli či na agre gat ne tra žnje zavi si od veli či ne dru štve nog pro iz vo da i nje go ve ras po de le, ali i od niza dru gih čini la ca (pri ra šta ja sta nov ni štva, sklo no sti ka šted nji i/ili potro šnji i dr.).

Makro e ko nom ski posma tra no, agre gat nu tra žnju sači nja va ju četi ri gru pe: doma ćin stva, pri vred na dru štva, drža va i izvoz (u neto izno su).

Ukup na agre gat na tra žnja bi se mogla izra zi ti na sle de ći način:

AT = P + I + DP + NI

pri čemu su poje di ni ele men ti agre gat ne tra žnje (AT) ozna če ni kako sle di:P ozna ča va potro šnju (doma ćin sta va)I ozna ča va inve sti ci je (pri vred na dru štva)DP ozna ča va držav nu potro šnjuNI ozna ča va neto izvoz.Uobi ča je no je da se naj ve ća pažnja kod agre gat ne tra žnje pokla nja prvim

dve ma kate go ri ja ma, doma ćin stvi ma i pri vred nim dru štvi ma na koje otpa da naj-ve ći deo agre gat ne tra žnje.

2.1. DOMA ĆIN STVAKao zna ča jan fak tor agre gat ne tra žnje doma ćin stva, svoj redo van doho-

dak mogu da tro še za sva ko dnev ne potre be ili da sred stva sta ve na šted nju (šted nja je suprot na potro šnji jer dovo di do odlo že ne potro šnje). To se može izra zi ti for mu lom:

P = D – Š

što ima sle de će zna če nje:P pred sta vlja potro šnju (svih doma ćin sta va)D pred sta vlja doho dak (svih doma ćin sta va)Š pred sta vlja šted nju (svih doma ćin sta va).Sklo nost doma ćin sta va ka potro šnji i šted nji zavi si od više fak to ra. Neke

od deter mi nan te potro šnje su: doho dak sta nov ni štva, bogat stvo, oče ki va nja u vezi buduć no sti, zatim visi na kamat nih sto pa i nji ho va sti mu la tiv nost za šted nju, sigur nost šted nog ulo ga, itd. Niže kamat ne sto pe će pod sti ca ti doma ćin stva da se

Page 141: US - Osnovi ekonomije

130 zadu žu ju kod bana ka i time sti mu li sa ti potro šnju, a više kamat ne sto pe će sti mu-li sa ti šted nju (čime se suma nov ca za potro šnju sra zmer no sma nju je).

U opštoj teo ri ji zapo sle no sti, kama te i nov ca J.M. Kejns je isti cao da će suma potro šnje od stra ne doma ćin sta va direkt no zavi si ti od nji ho vog dohot ka. Što je neči ji doho dak veći biće veća potro šnja pri ma o ca dohot ka. Tako će gra đa ni sa većim dohot kom biti sklo ni da tro še više nego oni sa nižim dohot kom.

Odnos izme đu dohot ka i potro šnje nazi va se funk ci jom potro šnje i on je upra vo sra zme ran - kada raste doho dak pove ća va se potro šnja i obr nu to (pa čak i kada je doho dak jed nak nuli potro šnja je pozi tiv na jer gra đa ni mora ju da tro še egzi sten ci jal ne namir ni ce - uz pomoć ušte đe vi na, pozaj mi ca, soci jal ne pomo ći itd.).

I funk ci ja dohot ka i funk ci ja šted nje poka zu ju kako će doma ćin stva na makro nivou pode li ti svoj doho dak izme đu potro šnje i šted nje na sva kom nivou dohot ka, tj. poka za će agre gat no pona ša nje doma ćin sta va.

2.2. INVE STI CI O NA POTRO ŠNJAPosle agre gat ne potro šnje sta nov ni štva (doma ćin sta va) inve sti ci o na potro-

šnja u pred u ze ći ma pred sta vlja dru gu zna čaj nu kom po nen tu agre gat ne tra žnje.Inve sti ra nje, govo re ći jezi kom eko no mi je, zna či stva ra nje zali he kapi-

tal nih doba ra To je ula ga nje u dobra koja nisu name nje na tre nut noj potro-šnji. Gra de ći novi pogon ili kupu ju ći nove maši ne, kaže mo da to pred u ze će inve sti ra. Kada pred u zet nik sadi voće (jabu ke, kru ške, šlji ve, ora he, itd.) kaže mo da inve sti ra jer oče ku je da će ostva ri ti veću dobit nego da novac sta vi u ban ku na šted nju.

I doma ćin stva mogu inve sti ra ti kada gra de nove kuće, kupu ju auto mo bi le i dru ga traj na potro šna dobra, itd.

Inve sti ci je uti ču na veli či nu dru štve nog pro iz vo da, a na inten zi tet inve-sti ci ja poseb no uti ču uslo vi pod koji ma se mogu dobi ti kre di ti kod poslov-nih bana ka (rok otpla te, visi na kama te, garan ci je, hipo te ka, zalo ga, depo zi-ta, uče šća, itd.).

Pošto se kre di ti za inve sti ci je uzi ma ju na duži rok, infl a ci ja ih može obez-vred ni ti na šte tu ono ga ko odo bra va kre dit, a u korist ono ga ko kori sti kre dit. Zbog infl a ci je real na vred nost uze tog kre di ta opa da pa se tako vra ća (real no) manje nego što se pozaj mi lo (sem uko li ko se ugo vo ri valut na kla u zu la).

Što je viša kamat na sto pa tro ško vi inve sti ra nja će da rastu i obr nu to. Što je niža kamat na sto pa inve sti ci je su veće jer opa da ju tro ško vi inve sti ra nja.

Page 142: US - Osnovi ekonomije

131

3. KRUŽNI TOK EKO NOM SKE AKTIV NO STI

Kru žni tok eko nom ske aktiv no sti jed ne zemlje pred sta vlja slo žen pro-ces nepre kid nog kre ta nja ukup nog dru štve nog kapi ta la ili nje go vih delo va u obla sti pro ce sa pro iz vod nje i pro ce sa pro me ta. Pred ujm lje na kapi tal-vred-nost, u svom kru žnom kre ta nju stal no pro la zi kroz niz među sob no pove za nih i uza jam no uslo vlje nih faza. Jed na od njih čini oblast pro iz vod nje, a dru ge dve pred sta vlja ju sfe ru pro me ta dru štve nog kapi ta la. U sva koj od ovih, pri odre đe noj dina mi ci, ukup ni kapi tal uzi ma, napu šta i pono vo dobi ja poseb ne, raz li či te obli ke i nji ma odgo va ra ju će spe ci jal ne funk ci je. Tako unu tar pro me-ta u kojem se, ina če, ostva ru je niz meta mor fo za, kapi tal uzi ma oblik nov ča-nog i oblik rob nog kapi ta la, dok u obla sti pro iz vod nje ona posto ji u obli ku pro iz vod nog kapi ta la.

Dakle, u sva koj svo joj fazi, kapi tal je vezan za neki odre đe ni oblik (nov ča-ni, pro iz vod ni, rob ni). “Kapi tal koji u toku svog celo kup nog kru žnog kre ta nja uzi ma ove obli ke i opet ih napu šta, a u sva ko me izvr ša va funk ci ju koja mu odgo-va ra, jeste indu strij ski kapi tal - indu strij ski u tom smi slu da obu hva ta sva ku gra nu pro iz vod nje koja se vodi kapi ta li stič ki.” (Marks).

Unu tar ovog celo kup nog pro ce sa kre ta nja kapi ta la pred ujm lje na vred nost se pove ća va kvan ti ta tiv no za veli či nu ostva re nog viška vred no sti. Ta moguć nost oplod nje kapi ta la i stva ra nja viška vred no sti pomo ću pred ujm lje ne kapi tal-vred-no sti pred sta vlja unu tra šnju svr hu i osnov nu pobu du kapi ta li stič kih odno sa pro-iz vod nje. Na tome se zasni va ju cilje vi pla sma na kapi ta la, nepre kid nost obna vlja-nja nje go vih toko va, raz li či tost obli ka koje dobi ja u kre ta nju, uza jam na pove za-nost faza kroz koje pro la zi i ponov no vra ća nje na oblik u kome se na počet ku celo kup nog pro ce sa poja vio (tj. u nov ča ni oblik).

Pro ces kru žnog kre ta nja ukup nog dru štve nog kapi ta la zapo či nje sa kre-ta njem nov ča nog kapi ta la. Na trži štu kapi ta la i rada, za ras po lo ži vu koli či nu nov ca (N) kupu ju kapi ta li sti robe (R) poseb ne vrste i kva li te ta, čija je eko nom-ska funk ci ja da slu ži i da se kori ste kao sred stva za pro iz vod nju (Sp) i rad na sna ga (Rs). Nji ho vo pro iz vod no kom bi no va nje i pove zi va nje u obla sti pro me ta

Page 143: US - Osnovi ekonomije

132 u kome se novac pre tva ra u robu, rad nu sna gu i sred stva za pro iz vod nju izgle da po for mu li:

N – R < SpRs

i ima za cilj oplod nju vred no sti i stva ra nje viška vred no sti, a do toga može doći jedi no u obla sti pro iz vod nje (P). U ovoj fazi kapi tal dobi ja oblik pro iz vod nog kapi ta la. Nje go vo kru žno kre ta nje se ovde ostva ru je kroz nepre kid no obna vlja-nje pro ce sa pro iz vod nje kao pro ce sa stva ra nja rob ne vred no sti uve ća ne za vred-nost viška vred no sti (R* ili R + r). Ova funk ci ja pro iz vod nog kapi ta la time se ne zavr ša va nego, napro tiv, time poči nje pono vo da se ostva ru je. Pro ces uve ća nja kapi ta la, za veli či nu viška vred no sti, stva ra nove pobu de za peri o dič no obna-vlja nje ulo ge pro iz vod nog kapi ta la. On svo je kru žno kre ta nje zapo či nje i zavr ša-va ne samo pro ce som pro iz vod nje vred no sti i viška vred no sti nego i nji ho vom repro duk ci jom, stal nim obna vlja njem istog pro ce sa, ali uz kvan ti ta tiv no uve ća-nje nje go vog konač nog rezul ta ta (viška vred no sti).

Iz pro iz vod ne sfe re kapi tal pono vo pre la zi u oblast pro me ta i tamo dobi-ja oblik rob nog kapi ta la. Nje go vu pro la znu tač ku, u ovoj fazi kru žnog kre ta-nja, pred sta vlja rob na vred nost oplo đe na viškom vred no sti (R* ili R+r). Ali da ne bi došlo do pre ki da kru žnog kre ta nja rob nog kapi ta la, pa otu da i do zasto ja repro duk ci je ukup nog dru štve nog kapi ta la, neo p hod no je da se pro iz ve de ne robe uklju če u pro met i na trži štu pre tvo re u novac (R* - N*). Ovde je pred ujm lje na kapi tal-vred nost (N) pove ća na za deo ostva re nog viška vred no sti rea li zo va nog u fazu pro me ta kao višak nov ca iznad nje go ve počet ne sume (N* ili N+n).

Ako se celo kup no kru žno kre ta nje indu strij skog kapi ta la pri ka že šemat ski, onda ono ima sle de ći oblik:

N – R < Sp. . . P . . . R* (R + r) – N* (N + n) – R < Sp

. . . P . . . R* (R + r)Rs Rs

U ovom slu ča ju pred ujm lje na kapi tal-vred nost pro la zi kroz fazu kupo vi ne čini la ca pro iz vod nje:

N – R < SpRs

i tom pri li kom uzi ma oblik nov ča nog kapi ta la. Sle de ća faza je pro ces pro iz vod-nje vred no sti i stva ra nje viška vred no sti:

. . . P . . . R* –

Page 144: US - Osnovi ekonomije

133u kome kapi tal dobi ja oblik pro iz vod nog kapi ta la. Naj zad, pred ujm lje na kapi-tal-vred nost dola zi u oblast pro me ta gde se, u nov ča nom obli ku, vrši rea li za ci ja pro iz ve de ne vred no sti i ostva re nog viška vred no sti:

R* – R*

a kapi tal sti če oblik rob nog kapi ta la.Iz toga sle di zaklju čak da se celo kup no kru žno kre ta nje dru štve nog kapi-

ta la sasto ji iz pro ce sa kru žnog kre ta nja nov ča nog kapi ta la, kru žnog kre ta nja pro iz vod nog kapi ta la i kru žnog kre ta nja rob nog kapi ta la. Sva ki od ovih obli ka kre ta nja pret po sta vlja dru ge obli ke kre ta nja tako da među nji ma posto ji stvar-no jedin stvo, među sob na uslo vlje nost i uza jam na pove za nost. Svi ti pro ce si se ostva ru ju kon ti nu i ra no i do nji ho vog pre ki da dola zi samo u izu zet nim pri li ka ma, kad nasta nu eko nom ske kri ze i sl. Tako se odr ža va kon ti nu i tet kru žnog kre ta nja kapi ta la sve dok on, bez zasto ja, pro la zi iz jed ne u dru gu fazu repro duk ci je kapi-ta la i kroz to uzi ma nove obli ke egzi sten ci je. A to zna či da se pred ujm lje ni kapi-tal u pro ce su kon ti nu i ra nog kre ta nja, isto vre me no nala zi jed nim delom u fazi pro iz vod nje vred no sti i stva ra nja viška vred no sti, dru gim delom vrši funk ci ju nov ča nog kapi ta la, a tre ći nje gov deo uzi ma oblik rob nog kapi ta la u kome se, na trži štu, robe pre tva ra ju u novac.

“Sto ga, stvar no kru žno kre ta nje indu strij skog kapi ta la u svo me kon ti nu i te-tu nije samo jedin stvo pro met nog pro ce sa i pro ce sa pro iz vod nje, već i jedin stvo sva tri nje go va kru žna kre ta nja. Ali, ova kvo jedin stvo može biti samo uko li ko je sva ki raz li či ti deo kapi ta la kadar da pro đe uza stop ne faze kru žnog kre ta nja jed nu za dru gom, da pro đe iz jed ne faze, iz jed nog funk cij skog obli ka u dru gi, uko li ko se indu strij ski kapi tal, kao celi na tih delo va, dakle, isto vre me no nala zi u raz li či-tim faza ma i funk ci ja ma i tako jedin stve no opi su je sva tri kru ga.” (Marks).

4. NOVAC I MONE TAR NI SISTEM

4.1. NASTA NAK NOV CA I TEO RI JE O NASTAN KU NOV CANovac je nastao na odre đe nom ste pe nu raz vo ja ljud skog dru štva, para lel-

no sa pro ce som u kome je nasta la i raz vi ja la se rob na raz me na. Zapra vo, u raz-vo ju ljud skog dru štva kada je izvr še na dru štve na pode la rada, kada se poja vi la

Page 145: US - Osnovi ekonomije

134 pri vat na svo ji na - kada je mogao da nasta ne višak pro iz vo da i kada je poče la da se raz vi ja rob na raz me na nastao je novac.

Po svo joj sušti ni novac je roba, ali naro či ta vrsta robe, koja je u odre đe nom vre me nu i na odre đe nom vre me nu ste kla funk ci ju opšteg ekvi va len ta, tj. posta-la opšte sred stvo raz me ne. Zato se često kaže, da je novac spe ci fi č na vrsta robe koja izra ža va vred nost svih dru gih roba.

Pošto je novac roba, on kao i sva ka dru ga roba nužno ima dva kon sti tu tiv-na svoj stva: upo treb nu vred nost i vred nost. Ali novac je poseb na roba, pa u svom sadr ža ju pored vred no sti ima pri rod nu i dru štve nu upo treb nu vred nost. Pri rod na upo treb na vred nost nov ca ogle da se u nje go vom svoj stvu da može zado vo lji ti neku ili neke potre be lju di. Dru štve na upo treb na vred nost nov ca sasto ji se u tome što novac posta je opšti ekvi va lent, opšte sred stvo raz me ne u kome se izra-ža va ju vred no sti svih dru gih roba.

Naj sta ri ji oblik nov ca je natu ral ni novac. Sa raz vo jem rob ne raz me ne raz li-či te robe u raz li či tim vre me ni ma i na raz li či tim pro sto ri ma ima le su funk ci ju opšteg ekvi va len ta. Sa poja vom meta la zla to se eks po ni ra lo kao jedi ni natu ral ni oblik nov-ca. I to nije bilo bez raz lo ga. Zla to je roba, koja kao i sva ka dru ga roba ima svo ju upo treb nu vred nost i vred nost. Zato zla to svo ju vla sti tu vred nost može da izra zi rela tiv no, vred no šću neke dru ge robe u nepo sred noj raz me ni na izvo ru nje go ve pro-iz vod nje. Ina če, čim zla to uđe u pro met, vred nost zla ta je data veli či na. Po svo jim fi zič kim, hemij skim, teh nič kim i eko nom skim svoj stvi ma, zla to je kao naj po god ni-ja roba za raz me nu, ste klo poseb nu upo treb nu vred nost, kao novac, kao sve op šti ekvi va lent, kao pret po sta vlje ni novac u svet skim raz me ra ma.

Kao naj po god ni ji sve op šti nov ča ni ekvi va lent u raz me ni robe, zla to je to moglo da posta ne iz neko li ko raz lo ga: prvo, zla to je ret ka i tra že na roba; dru go, što sra zmer no svo jim malim koli či na ma, zla to pred sta vlja sra zmer no veću vred nost nego dru ge robe; tre će, što zla to ima fi zič ku i hemij sku nepro men lji vost i traj nost; četvr to, što zla to može da ima veću delji vost a isto vre me no i veću homo ge nost; i peto, što homo ge nost zla ta u naj ve ćoj meri odgo va ra homo gr no sti rada.

Savre me ni novac, pre ma tome, vodi svo je pore klo od meta la, pre ko zlat-nog nov ca, do bes te le snog žiral nog nov ca name nje nog raz me ni i pla ća nju.

4.2. ZNA ČAJ NI JA TEO RIJ SKA SHVA TA NJA O NASTAN KU NOV CANasta nak nov ca je vezan za jedan dug i slo žen isto rij ski pro ces u kome je

nasta ja la i raz vi ja la se rob na pri vre da. Zato ne čude upor ni napo ri eko no mi sta da se nauč no obja sni pore klo i pri ro da nov ca, da se defi ni šu i utvr de nje go ve

Page 146: US - Osnovi ekonomije

135funk ci je u kon ti nu i ra nom odvi ja nju rob no-nov ča ne pri vre de. Tako su vre me-nom nasta la raz li či ta teo rij ska shva ta nja o pore klu, sušti ni i funk ci ja ma nov ca. U eko nom skoj lite ra tu ri ta shva ta nja su siste ma ti zo va na u četi ri teo rij ska pri stu-pa: 1) teo ri ja kon ven ci je; 2) rob na teo ri ja nov ca; 3) funk ci o nal na teo ri ja nov ca; 4) nomi na li stič ka teo ri ja nov ca.

Teo ri ja kon ven ci je sma tra se naj sta ri jom i ona je veo ma dugo bila domi-nant na teo ri ja nov ca. Goto vo celim sred njim vekom vla da lo je ovo mišlje nje o nov cu. Sušti na teo ri je kon ven ci je je u tome da je novac napro sto dogo vo rom lju di uspo sta vljen kao sred stvo raz me ne, te da se nje go va vred nost teme lji na zapo ve sti i sna zi auto ri te ta drža ve.

Rob nu teo ri ju nov ca zastu pa ju eko nom ski teo re ti ča ri kla sič nog peri-o da (Smit, Rikar do). Za njih je novac mate ri jal no dobro, uklju ču ju ći tu i ple me ni te meta le, koje pod le žu zako nu vred no sti. Papir ni novac, po nji ho-vom mišlje nju, može biti novac samo uko li ko važi kao pred stav nik metal nog (zlat nog) nov ca. Ovo uče nje o nov cu pri hva tio je i K. Marks, koji je vred nost nov ca obja šnja vao kao i vred nost sva ke dru ge robe: dru štve no potreb nim rad nim vre me nom za pro iz vod nju nov ca. Zna čaj no je napo me nu ti da su pri-sta li ce subjek tiv ne teo ri je vred no sti (Men ger, Val ras) pri hva ti li ple me ni te meta le kao novac. Među tim, u skla du sa svo jim teo rij skim pri stu pom vred no-sti, oni su i vred nost nov ca obja šnja va li nje go vom kori sno šću. Zbog svo jih spe ci fi č no sti ovo shva ta nje se ozna ča va i kao meta li stič ka vari jan ta rob ne teo ri je nov ca.

Pre po zna tlji vo u svom ime nu, funk ci o nal na teo ri ja nov ca zna čaj i sušti-nu nov ca pre vas hod no vidi u nje go voj funk ci ji. U tom smi slu, ova teo ri ja obja-šnja va i vred nost nov ca.

Po nomi na li stič koj teo ri ji novac pred sta vlja sim bol ili ozna ku koja slu ži kao sred stvo za obra čun. Ovo shva ta nje dobi lo je poseb nu vari jan tu u tzv. držav-noj teo ri ji nov ca. Pre ma ovoj vari jan ti stvar nu vred nost nov ca odre đu je drža va sna gom svog auto ri te ta. Nai me, po ovom shva ta nju nov ča ni ca, bez obzi ra na njen mate ri jal ni oblik, uvek ima odre đe nu nomi nal nu vred nost i nje nu kupov nu sna gu odre đu je drža va.

Goto vo svi ovi raz li či ti teo rij ski pri stu pi izra ža va ju pone ku od zna čaj ni jih oso bi na nov ca, nje go ve sušti ne, nje go vog pore kla i nje go vih funk ci ja, zapo sta-vlja ju ći tuma če nja nov ca kao robe i dru štve nog rob nog odno sa raz me ne. Zato danas rob na shva ta nja nov ca, po pra vi lu, ustu pa ju mesto nerob nim shva ta nji ma. Tako se danas naj če šće defi ni še kao opšte pri hva će no zakon sko sred stvo pla ća nja u nekoj zemlji, odno sno kao opšte pri hva će no sred stvo pro me ta i pla ća nja, te kao jedin stve ni kri te ri jum za mere nje eko nom ske vred no sti.

Page 147: US - Osnovi ekonomije

136 4.3. ULO GA NOV CA U TRŽIŠNOJ PRI VRE DIViše puta je bilo reči o kru žnom kre ta nju robe i nov ca u pro ce su dru štve ne

repro duk ci je. Sada je potreb no dati neko li ko napo me na o nov cu koji je toli ko bli zak sva kom licu i sva kom pri vred nom subjek tu, jer nema eko nom ske poja ve koja se ne može sve sti na svoj nov ča ni izraz.

Pri li kom izla ga nja o dru štve noj repro duk ci ji i nje nom kru žnom toku u kojem se novac javlja u tom lan cu, misli lo se uglav nom na nov ča ni doho dak koji pri ma ju gra đa ni u svo jim pred u ze ći ma u koji ma je anga žo va na nji ho va rad na sna ga, kao jedan od fak to ra pro iz vod nje. Na dru goj stra ni gra đa ni su pred sta vlje ni kao jedan eko nom ski agre gat kada se na trži štu poja vlju ju kao kup ci odre đe nih pro iz vo da i uslu ga (agre gat na tra žnja gra đa na). Time su gra-đa ni uklju če ni u pro ces dru štve ne repro duk ci je, sa jed ne stra ne kao uče sni ci u stva ra nju pro iz vod nje, a sa dru ge stra ne kao kup ci odre đe nih pro iz vo da na trži štu. Među tim, ne sme ju se meša ti kate go ri je doho da ka gra đa na i pri ho da pred u ze ća na jed noj stra ni i nov ca na dru goj stra ni. Doho ci i pri ho di pred sta-vlja ju toko ve vred no sti, dok je novac fond vred no sti. Toko vi se uvek mere po jedi ni ci vre me na, na pri mer, pri ho di pred u ze ća za nede lju dana, za mesec dana, za godi nu dana. Fon do vi pred sta vlja ju sta nje koje posto ji u jed nom tre-nut ku, na pri mer, sta nje imo vi ne pred u ze ća na dan 31. decem bra teku će godi-ne. Toko vi pod ra zu me va ju kre ta nje, a fon do vi se uvek odno se na pre sek sta-nja u datom tre nut ku.

Iz izlo že nog može se zaklju či ti da novac pred sta vlja odre đe ni fond, dok doho ci i pri ho di pred sta vlja ju odre đe ne toko ve. Pred u ze ća mora ju da ima ju pri stup ka odgo va ra ju ćem delu ukup nog nov ča nog fon da zemlje i kori ste ći taj novac ispla ću ju nakna de doma ćin stvi ma za kori šće nje nji ho vih fak to ra pro iz vod-nje. Čla no vi doma ćin stva pri ma ju novac i tro še ga na kupo vi nu roba i uslu ga i tako se novac pono vo vra ća pred u ze ći ma i ula zi u istu onu masu nov ca koja je posto ja la pre nego što je zapo čeo ceo ciklus repro duk ci je. Ceo taj kru žni tok se nazi va o b r t n o v c a i on se ciklič no obna vlja u odre đe nom vre men skom peri o du. Broj obr ta nov ca u toku jed ne godi ne dana nazi va se b r z i n a o b r t a n o v c a . Za eko no mi ju sva ke drža ve, poseb no za nje nu makro e ko nom sku sta bil-nost je od izu zet nog zna ča ja brzi na obr ta nov ca.

Novac se emi tu je, ne u pred u ze ći ma nego u ban kar skom i fi nan sij skom siste mu zemlje (Dž. K. Gal brajt, u svom čuve nom delu “Novac”, navo di tri sla vi ne kroz koje “curi” nоvac: cen tral na ban ka, ban ke i mini star stvo fi nan si ja) pa je sto ga ključ no pita nje kre i ra nje mase nov ca kao fon da vred no-sti, čiji se ele men ti nepre kid no obr ću radi omo gu ća va nja trži šnih tran sak ci ja, odno sno dru štve ne repro duk ci je.

Page 148: US - Osnovi ekonomije

137Do nov ca se dola zi tako što pred u ze ća pro iz ve du robe, pro da ju tu robu i za nju dobi ja ju novac. Rad ni ci dola ze do nov ca tako što pred u ze ća u koji ma rade pro-da ju ći robu dola ze do nov ca i tako ispla ću ju zara du. Među tim, posto je i odre đe ne među-faze jer se cela roba ne nala zi u jed nom tre nut ku u pro iz vod nji u dru gom tre nut ku u pro da ji, kao i kod gra đa na - ne tro ši se odmah ceo novac, nego se deo nov ca šte di. Deo nov ca koji pri vred ni ci drže kod sebe nazi va se tra žnja za nov-cem (jer je isklju čen iz opti ca ja) a deo nov ca koji se stva ra u okvi ru ban kar skog siste ma (na pri mer, šted nja gra đa na) nazi va se ponu dom nov ca.

Roba se kupu je i pro da je za novac, a zlat ni i sre br ni novac su veko vi ma bili domi nant ni obli ci nov ca. Nije redak slu čaj da i danas mno gi lju di više veru-ju u zla to nego u bilo koji novac, naro či to posle većih potre sa na svet skoj sce ni (na pri mer, posle doga đa ja u SAD 11. sep tem bra 2001. i u Lon do nu 7. jula 2005. godi ne, cena zla ta je naglo sko či la, naro či to u Nju jor ku i Lon do nu).

Pre ma (izme nje nim) odred ba ma Sta tu ta Među na rod nog mone tar nog fon da, od 1971. godi ne zla to je zva nič no posta lo roba, kao i sva ka dru ga (ber zan ska) roba.

Danas se kao novac javlja ju nov ča ni zna ci (oli če ne u bank no ta ma i kova-nom nov cu) kao i nov ča ne ispra ve o dugu drža ve i bana ka koje su prav nim pro pi si ma pro gla še ne za zakon sko sred stvo pla ća nja u jed noj zemlji, tako da sva ko lice mora da ih pri ma, a isto vre me no je ovla šće no da sa nji ma izvr ša va odre đe ne oba ve ze.

Bank no te i kova ni novac nema ju onu vred nost koja je na nji ma nazna-če na, tako da kod moder nog nov ca ne posto ji sagla snost izme đu unu tra šnje vred no sti i pri nud nog kur sa, kao što je to bio slu čaj u vre me kada je novac i sam bio roba.

U savre me noj drža vi trži šne pri vre de posto je dva osnov na pojav na obli-ka nov ca: gotov novac (u obli ku bank no ta i kova nog nov ca) i u for mi ban kar-skih depo zi ta koji se može pre no si ti čeko vi ma ili zame ni ti za gotov novac. Ima o ci nov ca veru ju da se sve oba ve ze mogu ispla ti ti u onom obli ku koji se može jed no stav no zame ni ti za real no pokri će nov ca, tj. da se nji me mogu pla ti-ti roba ili uslu ge za sva ko dnev ne potre be (hra na, ode ća, obu ća, traj na potro šna dobra, komu na li je, elek trič na ener gi ja, knji ge, pozo ri šta, bio sko pi, puto va nja). Novac je u moder nom dru štvu, dakle, dru štve na kon ven ci ja čija je funk ci ja jasno defi ni sa na prav nim nor ma ma i ne pred sta vlja pri nud no svoj stvo neke robe koja ima nepro me nji vu vred nost da bi slu ži la kao mera vred no sti za sve dru ge robe koje su u pro me tu.

Novac kao (u obli ku bank no ta, kova ni ca ili depo zi ta) opšti ekvi va lent vred-no sti svih pro iz vo da i uslu ga ima pred no sti nad “kova nim pra vim nov cem” jer je zla to redak metal i teško je doći do tako veli kih koli či na, jer se obim rob nog

Page 149: US - Osnovi ekonomije

138 pro me ta i uslu ga stal no uve ća va la. S toga su se čak i u vre me kova nja zlat-nog nov ca kori sti li i dru gi metal (sre bro, bakar, npr.) kako zbog obez be đi va nja dovolj ne koli či ne (bime tal nog) nov ca, tako i zbog nje go ve veće posto ja no sti. Među tim, opa snost od “kova nja lažnog nov ca”, odno sno kre i ra nja ispra va o dugu koje slu že kao zakon sko sred stvo raz me ne, može da obez vred ni nov ča nu jedi ni cu i da na trži štu dove de do većih pore me ća ja, što potvr đu je isku stvo iz naše bli že pro šlo sti, ali iz isku sta va dru gih drža va.

Uko li ko se želi uspo sta vi ti pra va funk ci ja nov ca neo p hod no je da se u makro e ko no mi ji poseb no u kre dit no-mone tar noj sfe ri urav no te ži ponu da nov ca sa potra žnjom nov ca, posred stvom trži šta nov ca. Među tim, još nisu pro na đe ni meha ni zmi koji bi roba ma i uslu ga ma uvek dava li istu vred nost da bi se mogla zadr ža ti nov ča na rav no te ža, jer novac kao mera vred no sti nije isto kao, na pri-mer, metar kojim se meri duži na ili kilo gram kojim se meri teži na i koji pred sta-vlja ju sta bil ne mere. Otu da je kre i ra nje nov ca i nje go vo povla če nje, pre ma potre-ba ma trži šta, izu zet no slo že no pita nje i pred sta vlja jed no od ključ nih pita nja za sta bil nost pri vre de i ukup nog eko nom skog živo ta u jed noj zemlji.

4.4. FUNK CI JE NOV CASušti na nov ca pro is ti če iz nje go vog rob nog i nerob nog sadr ža ja. Među tim,

kod savre me nog nov ca ta sušti na izvi re uglav nom iz nje go vih funk ci ja. Novac ima pet osnov nih funk ci ja, koje su se raz vo jem rob ne raz me ne hro no lo škim redom poja vlji va le: 1) novac kao mera vred no sti i meri lo cena; 2) novac kao pro-met no sred stvo; 3) novac kao pla te žno sred stvo; 4) novac kao bla go (tj. sred stvo za zgr ta nje bla ga); 5) svet ski novac.

4.4.1. NOVAC KAO MERA VRED NO STIOvo je prva i naj zna čaj ni ja funk ci ja nov ca. U njoj novac vrši funk ci ju

opšteg ekvi va len ta. Svo jom koli či nom novac tada izra ža va vred nost svih dru-gih roba. Novac u funk ci ji mere vred no sti rob nom pro me tu daje mate ri jal za izra ža va nje vred no sti svih dru gih roba. Dru gim reči ma, celo kup ni rob ni svet novac u funk ci ji mere vred no sti svo di na zajed nič ki ime ni telj, tj. sve robe čini isto i me nim (upo re di vim) veli či na ma, koje su kva li ta tiv no jed na ke i kvan ti ta-tiv no samer lji ve.

Raz li či te vrste robe nisu samer lji ve pre ko nov ca i nije novac raz li či te robe uči nio među sob no samer lji vim (upo re di vim). Zajed nič ko je svim roba ma da su rezul tat manje ili veće koli či ne ljud skog rada. I upra vo po tome, što su rezul tat ljud skog rada, sve robe su isto vet ne i među sob no upo re di ve i samer lji ve. I novac je roba, pa je on svo jim nastan kom samo uči nio da se ta zajed nič ka oso bi na svih

Page 150: US - Osnovi ekonomije

139roba lak še pre po zna i među sob no upo re di. Pre ma tome, sušti na funk ci je nov ca kao mere vred no sti sasto ji se u tome da jed na odre đe na vrsta robe (npr. zla to), koja je ste kla mono pol za funk ci ju opšteg ekvi va len ta u odre đe nom vre me nu i na odre đe nom pro sto ru, manjom ili većom koli či nom svo je upo treb ne vred no sti može da izra ža va vred nost bilo koje dru ge vrste robe.

Novac u funk ci ji mere vred no sti dru gih roba nije potreb no da bude i real-no, fi zič ki pri su tan. Dru gim reči ma, da bi se veli či na vred no sti neke robe izra zi la u manjoj ili većoj koli či ni nov ca, za tu funk ci ju nije potreb na i fi zič ka pri sut nost nov ca. Zato novac u funk ci ji mere vred no sti naj če šće slu ži kao zami šlje ni ili ide al ni novac. Vred nost neke robe izra že na u manjoj ili većoj koli či ni nov ca pred-sta vlja nje nu cenu. Dakle, cena je nov čani izraz vred no sti robe. Zato je vred nost robe naj zna čaj ni ji fak tor koji odre đu je nivo ili visi nu nje ne cene. Među tim, cena robe može da se menja iako nje na vred nost osta je ista. Do toga dola zi u slu ča ju ako se menja ponu da ili potra žnja za tom robom, ili u slu ča ju ako se menja veli či-na vred no sti nov ča ne robe (npr. zla ta) ili se vrši pro me na meri la cena.

Da bi u rob nom obli ku novac slu žio kao mera vred no sti, nužno je utvr di ti nje go vu jedi ni cu mere. U sva koj zemlji to čini drža va putem zakon ske regu la ti-ve. Drža va utvr đu je mone tu, kao jedi ni cu mere i kao zakon sko sred stvo pla ća nja i način nje go ve upo re di vo sti u odno su na stra ne nov ča ne jedi ni ce. Tak ima mo dinar, evro, ame rič ki dolar, bri tan sku fun tu, japan ski jen i dr. Koli či na zla ta koja se može kupi ti za odre đe nu nov ča nu jedi ni cu pred sta vlja meri lo cena. Pre ma tome, meri lo cena nije funk ci ja nov ca, već zapra vo funk ci ja nov ca kao mere vred no sti ostva ru je kroz meri lo cena. Radi se samo o teh nič koj meri kojom bi se izra ža va le i upo re đi va le raz li či te koli či ne nov ca koje se mogu dobi ti za odre-đe nu vrstu robe “jed no stav no, to je pita nje kojom merom izra zi ti veli či nu cene. Pro blem je, zna či, u tome da se odre di (utvr di) kon kret na mera kojom bi se izra-ža va la ... manja ili veća koli či na nov ča ne robe koja se dobi ja (ili se može dobi ti) za odre đe nu vrstu robe. Potreb no je, ustva ri, opre de le nje za jed nu jedin stve nu teh nič ku meru, jer, zavi sno od pri ro de upo treb ne vred no sti nov ča nog mate ri ja-la, jedi ni ca mere za izra ža va nje koli či ne nov ca koji se može dobi ti za odre đe nu vrstu robe može biti raz li či ta.2

Pro me na meri la cena spa da u nad le žnost drža ve i do nje dola zi kada se pro-me ni težin ska jedi ni ca nov ča ne robe (npr. zla ta) koju (u vidu ekvi va len ta) sadr ži nov ča na jedi ni ca. Među tim, meri lo cene može da osta ne nepro men lji vo, a da ipak dođe do pro me ne mere vred no sti. To se deša va u slu ča ju ako se pove ća pro duk tiv-nost rada u pro iz vod nji nov ča ne robe, a pro duk tiv nost rada u pro iz vod nji robe čija se vred nost meri osta ne nepro me nje na ili se pove ća u manjem ste pe nu. Pro me nom meri la cena drža va sma nju je ili pove ća va vred nost doma ćeg nov ca. Sma nje nje meri la cena nazi va se deval va ci ja a nje go vo pove ća nje reval va ci ja.

Page 151: US - Osnovi ekonomije

140 Uoč lji vo je da se ovo shva ta nje funk ci je nov ca kao mere vred no sti teme lji na rob noj teo ri ji nov ca, pre ma kojoj novac prven stve no slu ži kao mera vred no sti svih osta lih roba.

4.4.2. NOVAC KAO PRO MET NO SRED STVO

Hro no lo ški raz ma tra no novac u funk ci ji pro met nog sred stva je dru ga funk-ci ja nov ca. Do poja ve funk ci je nov ca rob na raz me na se vrši la nepo sred no roba za robu, jed na upo treb na vred nost nepo sred no se raz me nji va la za dru gu upo treb-nu vred nost. Takva raz me na nazi va la se tram pa (R – R). Tram pa, zapra vo, zna či da je sva ka pro da ja robe isto vre me no i kupo vi na robe i obr nu to.

Među tim, u raz vi je noj rob noj pri vre di raz me na se oba vlja posred stvom nov ca. Novac se poja vlju je kao posred nik u raz me ni (R – N – R), tj. roba se prvo pro da je za novac, a zatim se za taj novac kupu je neka dru ga vrsta robe. Ta kupo vi na ne mora da bude oba vlje na u isto vre me i na istom mestu. To zna či da se u raz me ni posred stvom nov ca vre men ski i pro stor no odva ja ju čino vi pro da je i kupo vi ne robe. Na taj način se pre ki da nji ho va među sob na vre men ska i pro-stor na zavi snost. Pro da ja robe više nije uslo vlje na kupo vi nom robe, a kupo vi na robe oslo ba đa se direkt ne zavi sno sti od pro da je robe. Tako se zapra vo menja i način funk ci o ni sa nja rob nog pro me ta. Ta pro me na ima svo ja pozi tiv na svoj stva, ali stva ra i moguć no sti za odre đe ne pore me ća je i zasto je u rob nom pro me tu. Pozi tiv na svoj stva ogle da ju se u olak ša va nju rob nog pro me ta. Nai me, raz me na robe posta je jed no stav ni ja, brža i efi ka sni ja. Ne posto ji više dvo stru ka zavi snost izme đu pro dav ca robe i kup ca robe kao kod tram pe. Pro dav cu je važno samo da pro na đe kup ca. Za pro da tu robu on dobi ja novac, a zatim kao kupac pot pu-no je slo bo dan u izbo ru kada i gde će za taj novac kupi ti nje mu potreb nu robu. Među tim, upra vo ovo posled nje stva ra moguć nost za odre đi va nje pore me ća ja u rob nom pro me tu. Pošto pro da vac ne mora više isto vre me no da bude i kupac robe, može doći do povla če nja odre đe ne koli či ne nov ca iz pro me ta i tako da se naru ši kon ti nu i tet rob nog pro me ta. Zbog tog povla če nja ili zadr ža va nja nov ca van rob nog pro me ta neki pro iz vo đa či će mora ti da odlo že pro da ju svo je robe. Tako dola zi do pri vre me nog pre ki da i teško ća u kon ti nu i ra nom odvi ja nju rob-nog pro me ta, odno sno u pro da ji robe. Zapra vo, nasta ju odre đe ne teško će kako za rob ne pro iz vo đa če tako i za rob ni pro met.

4.4.3. NOVAC KAO BLA GO (TEZA U RI SA NJE NOV CA)

Pored osta lih funk ci ja, novac u rob nom pro me tu posta je i sred stvo za zgr-ta nje bla ga. Dva su bit na raz lo ga zbog kojih novac može biti u funk ci ji bla ga: prvo, što novac pred sta vlja oli če nje bogat stva i dru štve ne moći; dru go, što posto-ji moguć nost nje go vog izvla če nja i odsu stva iz rob nog pro me ta. Među tim, novac

Page 152: US - Osnovi ekonomije

141se u sva ko doba i bez teško će može vra ti ti u rob ni pro met i pono vo pre tvo ri ti u bilo koju dru gu vrstu robe. Dru gim reči ma, “u savre me nim uslo vi ma bla go pred sta vlja novac koji je povu čen iz opti ca ja i teza u ri san kao oli če nje vred no sti, bogat stva i dru štve ne moći.”3

U savre me nim uslo vi ma, pošto pro da ja robe nije više isto vre me no pra će-na kupo vi nom robe, novac često izla zi iz pro me ta, zau sta vlja svo je kre ta nje. Uče sni ci u rob nom pro me tu tada poči nju da zadr ža va ju, aku mu li ra ju (sku plja-ju) i teza u ri šu novac iz raz li či tih raz lo ga. U toj ulo zi novac ima funk ci ju sred-stva za zgr ta nje bla ga.

Bla go, odno sno bogat stvo isto rij ski je menja lo svoj oblik i karak te ri sti ke. Rani je je ima lo isklju či vo natu ral ni oblik (npr. sto ka). Sa poja vom nov ca dobi lo se mno go pogod ni je sred s tvo za čuva nje i mani pu li sa nje, tim pre što je novac postao bez gra ni čan i što isto vre me no ima veću vred nost.

Pri sta li ce rob ne teo ri je nov ca isti ca li su da bla go može pred sta vlja ti samo zla to, kao novac koji ne može posta ti bez vre dan i koji zadr ža va svo ju vred nost da li je ili nije zakon sko sred stvo pla ća nja. Danas se zla to čuva u tre zo ri ma kao bla go i slu ži za regu li sa nje potreb ne koli či ne nov ca u opti ca ju, kao rezer va za obez be đi-va nje među na rod nih pla ća nja ili odr ža va nje sta bil no sti naci o nal ne valu te.

I papir ni novac danas se teza u ri še u bla go, pošto i on pred sta vlja izraz eko-nom skih moguć no sti i bogat stva. To obič no čini sta nov ni štvo kada izgu bi pove-re nje u ban ke, pa pre te žno čuva stra ni kon vert ibil ni novac.

Teza u ri sa nje nov ca ima svo je dobre, ali i loše stra ne. Loša stra na je u tome što se jedan deo nov ca ne kori sti kao kapi tal, čime se sma nju je inve sti ci o na aktiv-nost pri vred nih subje ka ta. Dobra stra na ogle da se u zna čaj noj ulo zi nov ca kao bla ga u regu li sa nju sti hij nog kre ta nja nov ča nog opti ca ja. U ovoj funk ci ji novac zapra vo čini rezer vo ar koji se u sva ko vre me i na sva kom mestu može anga žo va-ti u pro met i na taj način pono vo biva u funk ci ji pri vred nog raz vo ja.

4.4.4. NOVAC KAO PLA TEŽNO SRED STVO

Ova funk ci ja nov ca pro is te kla je iz funk ci je nov ca kao pro met nog sred stva. Narav no, raz li ku je se od nje. Nasta nak funk ci je nov ca kao pla te žnog sred stva vezu je se za poja vu odlo že nog pla ća nja i kori sti se u kre dit nim tran sak ci ja ma. Da bi novac mogao da vrši ovu funk ci ju, nje go ve osta le funk ci je mora ju da budu raz vi je ne. Nai me, u činje ni ci pro stor nog i vre men skog odva ja nja čina kupo vi ne robe od čina pro da je robe dola zi do izra ža ja novac u funk ci ji pla te žnog sred stva. Kada kupac u momen tu kupo vi ne robe pla ti nje nu vred nost tada novac slu ži kao pro met no sred stvo, među tim, u prak si vre me ispo ru ke robe i vre me napla te nje ne vred no sti, po pra vi lu, se ne pokla pa ju. Novac u funk ci ji pla te žnog sred stva javlja se onda kada se vrši pla ća nje robe i to bez nje go vog isto vre me nog pri su stva, tj. na

Page 153: US - Osnovi ekonomije

142 kre dit. U momen tu kada roba pre la zi iz ruke pro dav ca u ruke kup ca novac fi zič ki nije pri su tan. On samo slu ži kao obra čun sko sred stvo, koje će se stvar no poja vi-ti u pro me tu kada nastu pi vre me za pla ća nje robe. Takav novac, koji će kupac - dužnik ispla ti ti pro dav cu - pove re ni ku nakon odre đe nog vre men skog peri o da za rani je ispo ru če nu robu, poja vlju je se u funk ci ji pla te žnog sred stva.

4.4.5. SVET SKI NOVAC

U savre me nim uslo vi ma sva ka zemlja manje ili više uklju če na je u svet-sku pri vre du.

Uče šće neke zemlje u među na rod noj pode li rada javlja se kao impe ra tiv i nužna pret po stav ka nje nog dru štve no-eko nom skoj raz vo ja. Pome ni mo, na pri mer, Nemač ku koja jed nu tre ći nu svog dru štve nog pro iz vo da raz me nju je sa sve tom, ili Holan di ju, koja na svet skom trži štu uče stvu je goto vo sa dve tre ći ne svog dru-štve nog pro iz vo da. Zbog nužnog pri su stva svih zema lja na svet skom trži štu, neiz-o stav no se name će pita nje koji i kakav je to novac koji funk ci o ni še na svet skom trži štu. To nije naci o nal ni novac neke zemlje, koji u naci o nal noj pri vre di i pro me tu oba vlja svo je funk ci je. Efek tiv ni naci o nal ni novac ili novac neke zemlje u obli ku kova nog nov ca ili u obla sti bank no ta (papir ni novac), koji slu ži kao zakon sko sred-stvo pla ća nja u svim unu tra šnjim fi nan sij skim tran sak ci ja ma na naci o nal nom trži-štu, nazi va mo valu tom. Valu te se među sob no raz li ku ju po nazi vu (dinar, ame rič ki dolar, bri tan ska fun ta) ili mone tar nom ime nu, po meri lu cene ili pari te tu (valut ni pari tet je sadr žaj zla ta ili neke kon ver ti bil ne valu te u naci o nal nom nov cu), po obli-ku i sastav nim delo vi ma mone te, po zna ko vi ma vred no sti i sl. Kao takve valu te (naci o nal ni novac) funk ci o ni šu, po pra vi lu, samo u naci o nal nim gra ni ca ma, a izu-zet no u plat nim uni ja ma (pri mer: EMU-evro) Sto ga se name će pita nje koji novac funk ci o ni še na među na rod nom pla nu, odno sno na svet skom trži štu.

Funk ci ju svet skog nov ca može vrši ti samo novac pune vred no sti i bez naci-o nal nih obe lež ja koja mu name će naci o nal na drža va svo jim zakon skim pro pi-si ma. Zato svet ski novac mora da ski ne “naci o nal no ruho” i da funk ci o ni še u svom izvor nom obli ku (npr. zla to). Iako je danas u savre me nom među na rod nom rob nom pro me tu pre sta lo tzv. “zlat no važe nje”, tj. ne posto ji više oba ve za pla ća-nja u zla tu, ono se u toj ulo zi može naći jer je zla to još uvek naj re pre zen ta tiv ni ji i naj mo bil ni ji pred stav nik naci o nal nog bogat stva.

Među tim i valu te nekih zema lja, a po pra vi lu su to pri vred no naj ra zvi je ni je zemlje, koje su opšte pri zna ti kao čvr ste valu te, mogu da ima ju ulo gu svet skog nov ca. Danas su to, na pri mer, evro, ame rič ki dolar, švaj car ski fra nak, japan-ski jen, tj. valu te koje ima ju opšte pri hva će nu kon ver ti bil nost. Kon ver ti bil nost, zapra vo zna či spo sob nost i moguć nost naci o nal ne valu te ili potra ži va nja u toj valu ti (devi za) da u sva ko doba bude pre tvo re na (kon ver to va na) u valu tu bilo

Page 154: US - Osnovi ekonomije

143koje zemlje po real no odme re nom trži šnom ili od stra ne drža ve fi k sno utvr đe-nom devi znom kur su. Kon ver ti bil na valu ta je pri zna ta i opšte pri hva tlji va za pla-ća nje ili napla tu u među na rod noj rob noj raz me ni.

Funk ci je svet skog nov ca na svet skom pla nu u sušti ni su iste kao i funk ci je nov ca u unu tra šnjem rob nom pro me tu. I svet ski novac oba vlja funk ci ju mere vred no sti, pro met nog sred stva, pla te žnog sred stva i kori sti se kao sred stvo za zgr ta nje bla ga. Među tim, u prak si naj vi še dola zi do izra ža ja funk ci ja svet skog nov ca kao sred stva pla ća nja. To je zbog pri ro de među na rod nog rob nog pro me ta u kome se, po pra vi lu, kupo-pro daj ne tran sak ci je oba vlja ju na kre dit.

4.5. OBLI CI NOV CA U PRO ME TUObli ke (vrste) nov ca u pro me tu čine metal ni novac (mone ta), papir ni novac

i kre dit ni novac (bank no ta, meni ca, ček). U novi je vre me poja vio se i tzv. elek-tron ski novac.

4.5.1. METAL NI NOVACDugo vre me na su se ple me ni ti meta li u svom izvor nom obli ku upo tre blja-

va li kao metal ni novac. Pri tome, u počet ku pla ća nje se vrši lo nestan dard nim veli či na ma i težin skim jedi ni ci ma (polu ga, šip ka, live ni koma di), što je znat no ote ža va lo funk ci o ni sa nje rob nog pro me ta. Zapra vo, u počet ku su ti live ni koma-di odre đe ne teži ne i kva li te ta slu ži li kao novac u pro me tu. Pla ća nje takvim nov-cem pozna to je pod nazi vom pen sa tor no pla ća nje. Pro met je bio znat no ote žan time što je pored mere nja robe često bilo potreb no mere nje, dele nje i utvr đi va nje kva li te ta nov ča nog mate ri ja la (zla ta), koji je slu žio kao sred stvo raz me ne. To je namet nu lo potre bu da se takav novac uči ni kva li tet ni jim i pode sni jim za rob nu raz me nu. Prvo, su rea go va li trgov ci, koji su na te koma de sta vlja li žig kao znak opšte va že ćeg sred stva raz me ne na odre đe noj teri to ri ji. Tako je došlo do kova nja metal nog nov ca. Kasni je, sa šire njem trži šta i pove ća njem obi ma rob nog pro me-ta drža va na sebe pre u zi ma kom pen ten ci je izda va nja metal nog nov ca, potvr đu-ju ći i garan tu ju ći svo jim auto ri te tom nje gov kva li tet i sadr žaj. Tako je nasta la mone ta - znak nov ca, stan dard na nov ča na jedi ni ca. Mone ta je zapra vo ozna ka za odre đe nu vrstu kova nog nov ca čiji oblik, naziv, teži nu i kva li tet odre đu je drža va (posred stvom cen tral ne ban ke) svo jim auto ri te tom.

4.5.2. PAPIR NI NOVACPapir ni novac poja vio se kra jem XVIII veka. Za nje go vu poja vu bilo je

ključ no sazna nje da rob ni pro met može da funk ci o ni še bez zlat nog metal nog nov-ca, odno sno sazna nje da se ume sto zlat nog novca kao sred stvo raz me ne mogu

Page 155: US - Osnovi ekonomije

144 kori sti ti i pred me ti manje vred no sti, pa čak i pred me ti čija vred nost ne mora uop šte biti ekvi va lent na sa vred no šću robe za koju se raz me nju je. To je zapra vo zna či lo da za pro met nu (raz men sku) funk ci ju nov ca uop šte nije važna nje go va stvar na vred nost. Kon se kvent no, zlat ni i dru gi metal ni novac nisu uslov bez koga ne može da funk ci o ni še rob ni pro met. Napro tiv, kao sred stvo raz me ne mogu se kori sti ti pred me ti mno go manje ili zane mar lji vo male stvar ne vred no sti, jer se u prak si poka za lo da je funk ci ja nov ca kao sred stva pro me ta pot pu no neza vi sna od stvar ne vred no sti nov ca.

Papir ni novac poja vio se u pro me tu kao pred stav nik zla ta. Sam po sebi on nema vred nost ili je nje go va vred nost zane mar lji vo mala veli či na. Moguć-nost da papir ni novac vrši funk ci ju nov ca kao pla te žnog sred stva obja šnja va se time što on u pro me tu pred sta vlja odre đe nu koli či nu zla ta, pa se zbog toga uzi ma kao da i sam ima vred nost. Među tim, kada se papir ni novac povu če iz pro me ta onda on posta je obič no par če papi ra, bez ika kve upo treb ne vred no sti. Za raz li ku od toga zla to uvek osta je zla to. I ako ispad ne iz pro me ta zla to ne gubi od svo je vred no sti.

Iako su vrlo zna čaj na, pret hod no nave de na sazna nja sama po sebi nisu bila dovolj na za poja vu papir nog nov ca. Svi argu men ti u korist papir nog nov ca (metal ni novac se upo tre bom tro ši, odstu pa nja od stvar ne vred no sti mone te koja pone kad i sama drža va dopu šta; posto ja nje sit nog nov ca koji nije izra đi van od zla ta i sl), pa i ele men ti teh nič ko-funk ci o nal nog i estet skog karak te ra, kao kom pa ra tiv ne pred no sti u korist papir nog nov ca, vre me nom su stvo ri li potreb ne uslo ve da se ume sto posto-je ćeg metal nog (zlat nog) uve de u pro met papir ni novac. Tre ba ista ći da je zapra vo odlu ču ju ći raz log za poja vu papir nog nov ca u rob nom pro me tu bio eko nom skog karak te ra. Pošto zla to pred sta vlja metal viso ke vred no sti to nije raci o nal no da se ono kori sti kao sred stvo pro me ta, a tim pre ako posto ji dru ga alter na ti va.

Pre te če papir nog nov ca bile su bank no te. Ustva ri, povod da u prak si poč ne izra da papir nog nov ca bili su tzv. ban kov ni depo zi ti, tj. moguć nost da se zla to ili zlat ni novac osta vi ban ci na čuva nje. Potvr de koje su ban ke izda va le vla sni ci ma kao dokaz za depo no va no zla to, bile su zame nji ve za zla to i poče le su da funk ci o-ni šu kao novac, kao papir ne nov ča ni ce. Kada bank no te izgu be svo ju kon ver ti bil-nost i kada više nisu zame nji ve za zla to, one više nema ju karak ter nov ca.

Od 1971. godi ne, papir ni i kova ni novac nema ju zlat no pokri će (od te godi-ne zla to je posta lo samo roba kao i sva ka dru ga roba, jer su SAD uki nu le zame nu dola ra u zla to) i čine manji deo nov ča ne mase.

4.5.3. KRE DIT NI NOVAC

Pod se ti mo se da je funk ci ja nov ca kao pla te žnog sred stva dove la do poja-ve kre dit nog nov ca. Dava nje robe kup cu na kre dit, tj. da je on nakon odre đe nog

Page 156: US - Osnovi ekonomije

145dogo vo re nog vre men skog roka pla ti, uslo vi lo je poja vu odre đe nih garan ci ja da će roba nakon tog roka biti i stvar no pla će na. Tako je nastao kre dit ni novac, bank-no ta, meni ca i ček, kao prav ne garan ci je za sigur nost pla ća nja robe.

Bank no ta je vrsta pisme ne oba ve ze ban ke kojom se ona oba ve zu je da nje-nom dono si o cu ispla ti u zla tu onu sumu nov ca koja je na bank no ti nazna če na. Kada izgu bi svo ju spo sob nost da bude direkt no zame nje na za zla to, bank no ta popri ma karak ter papir nog nov ca i tada može da slu ži kao zakon sko sred stvo pla ća nja. Danas više nema bank no ta.

Meni ca pred sta vlja pisme nu oba ve zu kup ca (dužni ka) kojom se on oba-ve zu je da će pro dav cu (pove ri o cu) u ugo vo re nom roku ispla ti ti odre đe nu sumu nov ca. Oblik, sadr žaj, pre nos i način ostva ri va nja pra va iz meni ce zako nom su pro pi sa ni. Zato je meni ca zako nom pro pi sa na pisme na oba ve za po kojoj se napla ta može izvr ši ti po poseb nom skra će nom zakon skom postup ku i po kome je pred vi đe na moguć nost pre no sa pose da meni ce s jed nog lica na dru go, odno-sno pre nos pra va iz meni ce na dru go lice, što se čini pot pi sa nom izja vom na meni ci (tzv. indo sa ment). U svim slu ča je vi ma kada lice koje je dobi lo meni cu ne saču va meni cu do roka nje ne napla te, već u tom vre me nu meni com pod mi-ru je neki svoj dug, tada meni ce zame nju je novac i popri ma obe lež ja kre dit nog nov ca, jer slu ži za pod mi ri va nje među sob nih oba ve za izme đu kupa ca i pro da va-ca pre no še njem potra žnog duga.

Ček je pisme na ispra va izda ta u pisa noj for mi kojom nje gov izda va lac daje nalog ban ci kod koje pose du je novac da licu nazna če nom na čeku ili dono si o cu čeka ispla ti na čeku nazna če ni iznos nov ca. Osnov na funk ci ja čeka je da zame ni gotov novac i da slu ži kao sred stvo pla ća nja, kako bi se rob no-nov ča ni pro met uči-nio bržim, jed no stav ni jim i efi ka sni jim, a nje go vi tro ško vi bili manji.

Uz papir ni novac i kova ni novac, bank no ta, meni ca i ček (kre dit ni novac) čine suro ga te nov ca. Zapra vo, to su vrste nepu no vred nog nov ca, koji u opti ca ju zame nju ju pra vi novac (zla to). Nji ho va oso bi na je da nema ju vred nost i da nisu zame nje ni za zla to. Oni ima ju samo pro met nu vred nost, koja isklju či vo zavi si od nji ho ve kupov ne moći, tj. od sume vred no sti koja se za njih može dobi ti u zame-nu. Raz vi li su se iz funk ci je nov ca kao pla te žnog sred stva i u rob no-nov ča nom pro me tu zame nju ju puno vred ni novac oba vlja ju ći tu funk ci ju nov ca.

4.5.4. ELEK TRON SKI NOVAC

Neve ro va tan rast Inter ne ta uslo vio je ubr zan ula zak fi nan sij skih insti tu ci ja u ovu elek tron sku are nu. Sko ra šnja istra ži va nja uka zu ju na to da veći na fi nan sij-skih insti tu ci ja imple men ti ra ili pla ni ra da imple men ti ra neku vrstu pri sut no sti na Inter ne tu tokom prvih godi na novog mile ni ju ma. Ono što uspo ra va brži pre-laz na Inter net poslo va nje u ban kar stvu jeste širo ko ras pro stra nje ni i uvre že ni

Page 157: US - Osnovi ekonomije

146 strah od sigur no sti fi nan sij skih tran sak ci ja elek tron skim putem. U sva kom slu ča-ju, migra ci ja ban kar stva na Inter net je nemi nov nost nastu pa ju ćeg mile ni ju ma i pred met je izla ga nja nared nih ode lja ka.

Trend moder nog ban kar stva je auto ma ti za ci ja svih funk ci ja (fi nan sij skih ope ra ci ja) koje se mogu kom pju te ri zo va ti. Tipič ni pri me ri auto ma ti za ci je ban kar-skog poslo va nja su upla te i ispla te sa šted nih nalo ga, upi si va nje kama te, tran sfer sred sta va sa raču na na račun, pla ća nje kre dit nom kar ti com, otpla te kre di ta, kon-ver zi ja valu ta, uvid u sta nje raču na, ili razno vr san pri kaz izvr še nih tran sak ci ja za dati račun (pre ma hro no lo gi ji tran sak ci ja, tipu tran sak ci je, odre di šnom raču nu, svr hi upla te/ispla te, itd.).

Navo di mo osnov ne obli ke elek tron skog nov ca:- Elek tron ski ili digi tal ni novac – pred sta vlja elek tron sku zame nu papir-

nog nov ca, i kao takav može se čuva ti i tro ši ti;- Elek tron ski čeko vi – elek tron ski doku ment, digi tal no pot pi san, ana log-

no pot pi sa nom papir nom doku men tu, kojim se nala že ban ci pot pi sni ka da ispla ti iznos nov ca sa pot pi sni ko vog raču na u odre đe nom roku. E-ček može biti poslat i pri mljen kao bilo koji e-mail;

- Kre dit ne kar ti ce – poda ci sa kar ti ce se raz me nju ju putem Inter ne ta, bez šifri ra nja, pro blem su taj nost poda ta ka i iden ti tet pra vog vla sni ka kar ti ce;

- Šifro va ne kre dit ne kar ti ce – poda ci o kre dit noj kar ti ci se šalju u vidu šifro va ne poru ke, pri ma lac (pro da vac) pro ve ra va iden ti tet kup ca kao vla sni ka kre dit ne kar ti ce, pro da vac vrši pro ve ru infor ma ci ja o kar ti ci i digi tal nom pot pi-su, ban ka šalje potvr du isprav no sti;

-Potvr da tre će stra ne – bro je vi kre dit nih kar ti ca ne putu ju Inter ne tom, već pre ko fi nan sij skog posred ni ka.

4.6. KOLI ČI NA NOV CA POTREB NOG U OPTI CA JUU rob no-nov ča nom pro me tu kre ta nje robe i nov ca nije para lel no. Za raz-

li ku od robe koja pre ili kasni je izla zi iz pro me ta i zavr ša va u potro šnji, novac se u sfe ri pro me ta stal no kre će i tu osta je. Stal no i nepre kid no kre ta nje nov ca u pro me tu nazi va mo opti caj nov ca. Sada se nužno posta vlja pita nje koli ko je nov ca potreb no u opti ca ju da bi se neo me ta no mogao oba vlja ti rob ni pro met. U siste mu zlat nog važe nja nov ca ova kvo pita nje bilo je suvi šno, jer je zavi sno od potre ba rob ne raz me ne spon ta no pode ša va na i potreb na koli či na nov ca u opti ca-ju. Među tim, pita nje poseb no dobi ja na zna ča ju u uslo vi ma rob nog pro me ta kada se počeo kori sti ti papir ni novac. Dodu še, sva ko emi to va nje papir nog nov ca bi tre ba lo da ima pokri će u pret po sta vlje noj koli či ni zla ta. Ali, zavi snost papir nog nov ca i zla ta goto vo da nije mogu će tač no utvr di ti. Radi toga posto je odre đe ni

Page 158: US - Osnovi ekonomije

147fak to ri koji se mogu tač no odre di ti i pre po zna ti na osno vu kojih se utvr đu je potreb na koli či na nov ca u opti ca ju. To su sle de ći fak to ri:

1. Suma rob nih cena roba koja se u tom peri o du mora ju raz me ni ti. Što je ta suma veća, potreb na je veća koli či na nov ca, tj. suma rob nih cena je direkt no pro por ci o nal na koli či ni nov ca potreb nog u opti ca ju.

2. Brzi na opti ca ja nov ca u poslo vi ma kupo vi ne i pro da je. Ona je obr nu-to pro por ci o nal na koli či ni nov ca u opti ca ju. Što se novac brže okre će, što brže pre la zi iz ruke u ruku, to se jed na koli či na u istom vre me nu može upo tre bi ti više puta, pa je sasvim logič no da je potreb na manja koli či na nov ca u opti ca ju.

Pret hod na dva fak to ra pret po sta vlja ju situ a ci ju kada je novac real no pri su-tan u pro me tu i kada vrši funk ci ju pro met nog sred stva.

Među tim, kada se novac poči nje javlja ti u funk ci ji pla te žnog sred stva situ-a ci ja se menja. Uslo žnja va se rob ni pro met, pa poja va kre dit nih, dužnič ko-pove-ri lač kih odno sa defi ni šu i dru ge bit ne fak to re koji uti ču na manju ili veću koli či-nu nov ca potreb nog u opti ca ju u odre đe nom vre me nu. Pa tako se kao poseb ni fak to ri izdva ja ju i:

3. Suma cena onih roba koje su pro da te na kre dit. Što je veća koli či na robe koja se pro da je na kre dit, tj. sa odlo že nim pla ća njem, to će u tom vre me nu, do dospe lo sti pla ća nja, biti potreb na manja koli či na nov ca u opti ca ju. Dakle, ovaj fak tor delu je obr nu to pro por ci o nal noj koli či ni nov ca potreb nog u opti ca ju.

4. Dospe la pla ća nja. Kada dođe rok za pla ća nje robe koja je pro da ta na kre dit, to pove ća va koli či nu nov ca u opti ca ju. Zato su dospe la pla ća nja upra vo pro por ci o nal na koli či ni nov ca potreb nog u opti ca ju, tj. što je više dospe lih pla ća-nja, to je potreb na i veća koli či na nov ca u opti ca ju.

5. Uza jam na pre bi ja nja (kom pen za ci je). Što je u rob nom pro me tu više uza jam nih pre bi ja nja, tj. raz me ne robe za robu (tram pa), čime se uza jam no poti-ru potra ži va nja i dugo va nja izme đu pro da va ca i kupa ca, tada nema potre ba za nov cem, pa je potreb na koli či na nov ca u opti ca ju manja za iznos tih pre bi ja nja.

Dej stvo ovih fak to ra zajed no, kao i nji ho va među sob na zavi snost, na koli-či nu nov ca u opti ca ju može se izra zi ti for mu lom:

Kn =Src – (k) + dp – Pr (k)

Br O

Ova for mu la izra ža va onu koli či nu nov ca koja je potreb na za nor mal no odvi ja nje rob nog pro me ta u nekoj zemlji. Među tim, odre đe na koli či na nov ca kori sti se i za tzv. nerob na pla ća nja (oba ve za pre ma drža vi, pore zi, tak se, dopri-no si i sl.). pa je zapra vo za tu koli či nu ukup na koli či na nov ca u opti ca ju veća od one koja je potreb na samo u rob nom pro me tu.

Page 159: US - Osnovi ekonomije

148 Da bi rob ni pro met u nekoj pri vre di funk ci o ni sao bez zasto ja i teško ća nužno je da posto ji rav no te ža izme đu ras po lo ži ve koli či ne nov ca (ponu da nov-ca) i stvar nih potre ba za nov cem (potra žnja za nov cem). Takvo sta nje u pri vre di obe le ža va mo kao sta nje mone tar ne rav no te že. To sta nje zapra vo zna či da nov-ča ni fon do vi u pri vre di po koli či ni i vred no sti ima ju pokri će u zla tu ili rob nim fon do vi ma, odno sno da sva ki pri liv nov ca u pri vre di ima svo je pokri će u zla tu ili odgo va ra pro iz vod nji, tj. pri liv roba i uslu ga. Među tim, sta nje mone tar ne rav no-te že je samo poželj no sta nje, koje se u stvar no sti vrlo teško uspo sta vlja. To zbog toga što se u rob nom pro me tu, po pra vi lu, nala zi veća ili manja koli či na papir nog nov ca u odno su na onu koli či nu koja je potreb na. Kada se u pro me tu nađe veća koli či na papir nog nov ca koja nema svo je pokri će u zla tu ili robi dola zi do poja ve koja se zove infl a ci ja. Reč je o eko nom skoj poja vi koja se u mone tar noj teo ri ji naj če šće defi ni še kao sma nje nje kupov ne sna ge nov ca na doma ćem trži štu i pora-stom opšteg nivoa cena.

Suprot na poja va infl a ci ji je defl a ci ja, tj. kada se u rob nom pro me tu u opti ca ju nala zi manja koli či na nov ca od one koja bi bila potreb na za nje go vo nor mal no funk ci o ni sa nje. Za raz li ku od infl a ci je, sta nje defl a ci je se nepo sred-no ispo lja va pre ko opa da nja cena, što tako đe ote ža va rob ni pro met i uspo ra va pri vred ni raz voj.

Za vred nost nov ca i nje go vo meri lo cene veza ne su još dve eko nom ske poja ve: deval va ci ja i reval va ci ja.

Deval va ci ja pod ra zu me va sma nje nje pari te ta odre đe ne valu te u odno su na zla to. Ako je pak papir ni novac u nekoj zemlji vezan za neku od kon ver ti bil-nih valu ta, onda deval va ci ja zna či pove ća nje zva nič nog kur sa te valu te. To je naj če šće situ a ci ja kada je drža va zbog odre đe nih okol no sti pri nu đe na da deval-va ci jom sma nju je kupov nu moć doma ćeg nov ca, kako bi pre sve ga uti ca la na urav no te že nje spolj no tr go vin skih odno sa.

Reval va ci ja je suprot na poja va i tada se pove ća va pari tet doma će valu te, odno sno kada se pari tet doma će valu te pri la go đa va rastu ćem devi znom kur su.

U knji zi “Prin ci pi eko no mi je”, autor N.G. Man kju navo di zani mljiv pri mer sta nov ni ka (10.000) ostr va Jap u Mikr o ne zi ji koji već 2.000 godi na kori ste veli ke toč ko ve od kame na (kreč nja ka, ima ih 6.600, preč ni ka izme đu 75 i 150 cm) za pla ća nja veli kih kupo vi na, a za mala pla ća nja kori ste pivo. Sta nov ni ci Japa isti ču s pono som da im je valu ta čvr sta kao kamen i ne zna ju vred nost dola ra.4

4.7. KVAN TI TA TIV NA JED NA ČI NA NOV CANovac se kori sti za raz me nu roba, pa sa pora stom rob nih fon do va raste i

potre ba za većom koli či nom nov ca, što opet zavi si od bro ja obr ta nov ca u toku

Page 160: US - Osnovi ekonomije

149jed ne godi ne. Iz ove kon sta ta ci je pro iz i la zi da je mogu će izve sti pri bli žno tač nu raču ni cu o koli či ni potreb nog nov ca kada zna mo vred nost trži šnih tran sak ci ja i bro jem obr ta.

Kvan ti ta tiv na jed na či na nov ca izra ža va upra vo tu vezu izme đu koli či ne nov ca u opti ca ju i trži šnih tran sak ci ja:

Novac x Brzi na opti ca ja = Cene x Tran sak ci je

M1 x V = P x T

Pod tran sak ci ja ma (T) pod ra zu me va mo broj raz me na roba i uslu ga izme-đu pri vred nih subje ka ta u odre đe nom vre men skom peri o du, obič no u toku jed-ne kalen dar ske godi ne. U svim tim rob nim raz me na ma uče stvu je novac kao posred nik u rob nom pro me tu. Sa P je ozna če na pro seč na trži šna cena izra že na u dina ri ma tako da izraz P x T govo ri o ukup noj vred no sti raz me nje nih roba u odgo va ra ju ćoj sumi dina ra. Sa M obe le ža va mo koli či nu nov ca u opti ca ju, a sa V brzi nu nje go vog obr ta, tj. koli ko puta je jed na nov ča ni ca uče stvo va la u raz me-ni robe i uslu ga u toku jed ne godi ne dana.

Kod trži šnih tran sak ci ja je poznat pro blem da ih je teško meri ti, pa je zato nji hov uku pan broj zame njen dru štve nim pro iz vo dom (Y). On pred sta va lja naj-bo lju aprok si ma ci ju za uku pan zbir trži šnih tran sak ci ja, pa se kvan ti ta tiv na jed-na či na nov ca menja i gla si:

Novac x Brzi na opti ca ja = Cene x Dru štve ni pro iz vod

M1 x V = P x Y

Rezul tat dobi jen na desnoj stra ni mno že njem cena i dru štve nog pro iz vo-da pred sta vlja uku pan doho dak jed nog dru štva, pa se zato V nazi va doho dov na brzi na opti ca ja nov ca. Pra vi lo je da leva stra na tre ba da bude jed na ka desnoj, ali su mogu će i među sob no uzroč no-posle dič ne veze: a) da novac odre đu je cene i b) da se novac pri la go đa va cena ma. Dakle, izve sno je da je teško teo rij ski obja-sni ti pri ro du među za vi sno sti izme đu nov ca, cena i dru štve nog pro iz vo da, ali je nespor no da ona ite ka ko posto ji.

4.8. MONE TAR NO – KRE DIT NI SISTEM I POLI TI KASve tran sak ci je u rob noj pri vre di ostva ru ju se pre ko nov ca. U tom smi-

slu, trži šna pri vre da pred sta vlja funk ci o nal no jedin stvo rob nih (real nih) i nov-ča nih (mone tar nih) toko va. Nov ča ni (mone tar ni) toko vi regu li šu se dej stvom instru me na ta mone tar no – kre dit nog siste ma i mera ma mone tar no – kre dit-ne poli ti ke.

Page 161: US - Osnovi ekonomije

150 4.8.1. MONE TAR NO KRE DIT NI SISTEM

Mone tar no–kre dit ni sistem pred sta vlja insti tu ci o nal ni okvir unu tar koga pri vred ni subjek ti mogu da dono se odlu ke po pita nji ma nov ca i kre di ta. Od toga kako je moć odlu či va nja o nov ča no-kre dit nim poslo vi ma ras po re đe na na poje di-ne pri vred ne subjek te, zavi si sušti na mone tar no-kre dit nog siste ma.

Kao celo kup nost insti tu ci o nal nih i orga ni za ci o nih reše nja u okvi ri ma pri-vred nog siste ma, mone tar no-kre dit ni sistem pre sve ga defi ni še:

“– koji se od instru me na ta koji se kori ste kao pro met no i pla te žno sred stvo sma tra nov cem;

– polo žaj pri vred nih subje ka ta i nji ho va nad le žnost u odlu či va nju o pita-nji ma pri vre đi va nja koja su veza na za novac i moti ve nji ho vog pona-ša nja;

– meha ni zam regu li sa nja emi si je, cir ku la ci je i povla če nja nov ca;– okvi re za kori šće nje mone tar ne poli ti ke kao nači na usme ra va nja pri-

vred nih toko va; i– ulo ga trži šnog meha ni zma u mone tar noj obla sti.”5

Celo kup nost insti tu ci o nal nih i orga ni za ci o nih reše nja, koja čine mone-tar no-kre dit ni sistem, u svom funk ci o ni sa nju sagle da va ju se kroz spro vo đe nje mone tar no-kre dit ne poli ti ke.

Radi toga, “dej stvu ju ći mone tar no-kre dit ni sistem vidljiv je samo u spo ju siste mat ski instu ci o na li zo va ne kom po nen te i kom po nen te teku će mone tar no-kre-dit ne poli ti ke.6

4.8.2. MONE TAR NO – KRE DIT NA POLI TI KA

Mone tar no-kre dit na poli ti ka je instru ment opšte eko nom ske poli ti ke zemlje.

Mone tar na poli ti ka pod ra zu me va ovla da va nje i sve sno usme ra va nje (odno sno kon tro la) svih obli ka i toko va nov ca u repro duk ci ji (likvid na, neli-kvid na, devi zna i dru ga sred stva).

Pod kre dit nom poli ti kom raz u me va mo “aktiv no delo va nje ban kar skog siste ma u regu li sa nju kre dit ne mase i nje ne struk tu re u pri vre di. Aktiv nim delo va njem na jedan od osnov nih kana la stva ra nja i poni šta va nja nov ča ne mase i kre dit nog volu me na, kroz kre dit nu poli ti ku, se naj ve ćim delom sve sno i plan ski regu li še zna ča jan deo mase ukup nog nov ca u pri vre di. Zbog toga se obič no jedan i dru gi pojam inte gri šu pod zaje d nič kim nazi vom: mone tar-no-kre dit na poli ti ka. Jer, ne radi se ni samo o čistim “mone tar nim” ni čisto o kre dit nim toko vi ma, mada posto ji opšti stav da je savre me ni novac u svo joj osno vi kre dit ni (depo zit ni) novac.

Page 162: US - Osnovi ekonomije

151Pred mone tar no-kre dit nu poli ti ku se u makro siste mu obič no posta vlja ju sle de ći dife ren ci ra ni i među sob no pove za ni cilje vi:

Osi gu ra va nje opti mal ne nov ča ne mase za nesme ta no odvi ja nje toko va repro duk ci je, uz uoča va nje dovolj ne inter ne i eks ter ne mone tar ne sta bil no sti (gene ral ni zada tak mone tar ne poli ti ke). Emi si ja kre di ta bana ka tre ba da je tako dozi ra na po struk tu ri, da osi gu ra va opti mal nu likvid nost (nov ča nu masu) pri-vred nog sek to ra (struk tur na mone tar na poli ti ka) u sfe ri likvid no sti,

Selek tiv no delo va nje na pri vred nu aktiv nost, odno sno odre đe ne poslo ve, kojim se delu je na pod sti ca nje ili koče nje odre đe ne delat no sti u pri vre di, odno-sno struk tu ra eko nom skog raz vo ja (struk tur no-raz voj na poli ti ka), i

Koor di na ci ja na među na rod nom mone tar nom pla nu, danas sve uže pove za nih naci o nal nih eko no mi ja i sve većeg zna ča ja među na rod ne eko nom ske poli ti ke i sarad nje.”7

4.8.3. OSNOV NI MONE TAR NI AGRE GA TI

U mone tar no-kre dit noj poli ti ci kori ste se odre đe ne kate go ri je, kao mone-tar ni indi ka to ri koji slu že za defi ni sa nje kva li te ta i funk ci ja nov ca u pri vre di, kao i za vođe nje mone tar ne poli ti ke i poli ti ke likvid no sti pri vre de i dru gih sek to ra. Oni zapra vo čine osno vu uspe šne mone tar ne poli ti ke, jer se pre ko njih vrši kon-tro la nje nih efe ka ta, a pre sve ga nje ne osnov ne ori jen ta ci je i nje ne pri la go đe no sti real nim pri vred nim kre ta nji ma. To su mone tar ni agre ga ti.

U vođe nju mone tar no-kre dit ne poli ti ke kori ste se tri mone tar na agre ga-ta: nov ča na masa (M1), likvid na sred stva (M2) i ukup na likvid na sred-stva (M3).

Pored toga, u našoj eko nom skoj poli ti ci upo tre blja va se i znat no širi agre-gat mone tar ni volu men (M4) – ukup ni depo zi ti, a u nekim raz vi je nim trži šnim pri vre da ma i agre gat mone tar ni poten ci jal (M5).

Isto tako, valja ima ti na umu da se u prak si često susre će i agre gat mone tar na baza ili pri mar ni novac (Mo) koji se neret ko nazi va i novac cen tral ne ban ke.

U pri mar ni novac ula ze sle de ća sred stva:1. Dinar ski pri mar ni novac (Mo) koga sači nja va:

– gotov novac u opti ca ju;– žiro-raču ni bana ka;– bla gaj na;– depo zi tiv ni novac drža ve (fede ra ci je);– oba ve zna rezer va bana ka; i– rezer vni fon do vi.

2. Devi zne oba ve ze pre ma ban ka ma;3. Bla gaj nič ki zapi si cen tral ne ban ke.

Page 163: US - Osnovi ekonomije

152 Nov ča na masa (M1) je agre gat koji se naj če šće kori sti u mone tar noj ana li zi i eko nom skoj poli ti ci. To zbog toga što taj mone tar ni agre gat naj vi še odgo va ra defi ni ci ji nov ca kao likvid nog sred stva, pa se upo tre blja va kao indi ka tor ponu de nov ca.

Nov ča nu masu (M1) čine:1. Gotov novac u opti ca ju;2. Depo zi tiv ni novac;3. Sred stva teku ćih i žiro - raču na;4. Sred stva name nje na (izdvo je na i osi gu ra na) inve sti ci ja ma;5. Sred stva za zajed nič ku potro šnju;6. Sred stva za stam be nu izgrad nju; i7. Osta la nov ča na sred stva.U mone tar ni agre gat likvid na sred stva (M2) ula ze sle de ća sred stva:1. Nov ča na masa (M1);2. Kva zi novac (šted ni ulo zi i dru gi depo zi ti) koga čine:

– ulo zi na šted nju po viđe nju;– oro če ni depo zi ti za stam be nu izgrad nju;– oro če ni depo zi ti do jed ne godi ne;

3. Krat ko roč ni depo zi ti doma ćih komi te na ta u devi za ma, a njih čine:– depo zi ti po viđe nju u devi za ma;– oro če ni, krat ko roč ni depo zi ti u devi za ma;

U odno su na mone tar ni agre gat likvid na sred stva (M2) širi agre gat je ukup na likvid na sred stva (M3).

1. Likvid na sred stva (M2);2. Sred stva rezer vi;3. Sred stva za dozna ke u ino stran stvu;4. Sred stva za pokri će akre di ti va;5. Osta li ogra ni če ni depo zi ti;6. Sred stva za kupo vi nu devi za; i7. Udru že na sred stva.Mone tar ni volu men – ukup ni depo zi ti (M4) pred sta vlja znat no širi

mone tar ni agre gat. Pre ma meto do lo gi ji Narod ne ban ke Srbi je, pored ukup nih likvid nih sred sta va (M3), ovaj mone tar ni agre gat obu hva ta još i:

– dugo roč ne dinar ske i devi zne depo zi te;– dru ga sred stva oro če na pre ko godi nu dana;– dugo roč ne oba ve ze bana ka pre ma doma ćim komi ten ti ma u devi za ma;– dugo roč na udru že na sred stva, oro če ne depo zi te;– dugo roč ne oba ve ze po har ti ja ma od vred no sti;– dugo roč ne oba ve ze bana ka po oro če nim sred stvi ma za stam be no-komu-

nal nu izgrad nju.

Page 164: US - Osnovi ekonomije

153Mno ge raz vi je ne trži šne pri vre de upo tre blja va ju i agre gat mone tar ni poten ci jal (M5), čiju struk tu ru, pored mone tar nog volu me na (M4), čine još i instru men ti trži šta nov ca u pose du pri vat nog sek to ra (ban kar ske meni ce, bla gaj-nič ki zapi si, depo zi ti lokal nih orga na vla sti), cer ti fi ka ti o pore skim depo zi ti ma, kao i o naci o nal nim instru men ti ma šted nje.

“Mone ta ri zam tvr di da je ponu da nov ca osnov na odred ni ca krat ko roč-nih kre ta nja nomi nal nog GDP-a i dugo roč nih kre ta nja cena... Dok kej nsi jan-ske teo ri je sma tra ju da mno štvo raz li či tih sna ga uti če na potra žnju, mone ta ri sti doka zu ju da su pro me ne u ponu di nov ca pri mar ni fak tor koji odre đu je kre ta nja pro iz vod nje i cena.”8

4.8.4. INSTRU MEN TI MONE TAR NO – KRE DIT NE POLI TI KE

U izvr ša va nju osnov ne funk ci je – regu li sa nja potreb ne koli či ne nov ca u pri vre di, mone tar no-kre dit na poli ti ka kori sti broj ne instru men te. Od nji ho vog bro ja, vrste i efi ka sno sti direkt no je zavi sna mone tar na i eko nom ska sta bil nost zemlje, kao i ostva ri va nje pred vi đe ne sto pe nje nog eko nom skog rasta. Karak ter i efi ka snost delo va nja poje di nih instru me na ta mone tar no-kre dit ne poli ti ke odre-đe ni su uti ca jem mno go broj nih fak to ra, među koji ma se kao pri mar ni isti ču dru-štve ni, mate ri jal ni i insti tu ci o nal ni uslo vi raz vo ja zemlje. Uop šte no govo re ći, “pod instru men ti ma mone tar no-kre dit ne poli ti ke pod ra zu me va ju se sred stva i meto de koje cen tral na ban ka pri me nju je da bi odr ža va la masu i struk tu ru nov ca i kre di ta na opti mal nom nivou. U posta vlja nju i delo va nju instru me na ta mone-tar no-kre dit ne poli ti ke pre sud nu ulo gu ima ju insti tu ci o nal ni uslo vi delo va nja ban kar skog i fi nan sij skog siste ma u odre đe noj zemlji, kao i posta vlja nje jed no-ban kar skog ili više ban kar skog siste ma.”9

. Instru men ti mone tar no-kre dit ne poli-ti ke mogu se pode li ti u dve osnov ne gru pe:

– Kvan ti tati v ni instru men ti, koji delu ju na nivou celi ne pri vre de;– Kva li ta tiv ni instru men ti, koji tre ba da delu ju selek tiv no, kako u pogle du

vrste, name ne i kori sni ka kre di ta, tako i u pogle du nači na kori šće nja, roko va, kama te i sl.

U gru pi kvan ti ta tiv nih instru me na ta, u mone tar noj teo ri ji i poli ti ci, obič no se spo mi nju:

– Poli ti ka oba ve znih rezer vi;– Poli ti ka eskont ne ili uop šte kamat ne sto pe; i– Poli ti ka otvo re nog trži šta.Poli ti ka oba ve znih rezer vi10 je takav instru ment mone tar no-kre dit-

ne poli ti ke, koji nala že sva koj ban ci da mora drža ti odre đe ni deo depo zi ta po viđe nju na poseb nom raču nu oba ve zne rezer ve kod cen tral ne ban ke. Za oba ve zne rezer ve ban ke vrše izdva ja nja u odre đe nom postot ku i pre ma tim

Page 165: US - Osnovi ekonomije

154 depo zi ti vi ma po viđe nju, sto pa oba ve zne rezer ve se poja vlju je kao funk ci ja tih depo zi ta. Sušti na je u tome da se ova sred stva ne mogu kori sti ti za kre dit-no poslo va nje bana ka.

Poli ti ka eskont ne sto pe je goto vo naj zna čaj ni ji instru ment mone tar no-kre-dit ne poli ti ke pre ko koga cen tral na ban ka vrši mone tar nu kon tro lu i mone tar no upra vlja nje, kako bi osi gu ra la rea li za ci ju odre đe nih kvan ti fi ko va nih cilje va koji se pred nju posta vlja ju u odre đe nom peri o du. Eskont na poli ti ka (ili dis kont na poli ti-ka) sasto ji se u pro me na ma kamat ne sto pe (porast ili pad kamat ne sto pe) po kojoj cen tral na ban ka daje kre di te poslov nim ban ka ma radi delo va nja na tra žnju nov ca i kre di ta, tro ško ve kre di ta i kre dit ni poten ci jal bana ka. Pre ko delo va nja na kre dit ni poten ci jal bana ka, poku ša va se delo va ti na ukup ne rob no-nov ča ne odno se, na zapo-sle nost i sto pu eko nom skog rasta, odno sno na naci o nal ni doho dak.

Upra vo radi toga, cen tral ne ban ke raz vi je nih pri vre da pri da ju veli ku važnost rela tiv noj sta bil no sti eskont ne sto pe i vrše nje no pažlji vo dozi ra nje, uz mini mal ne pro me ne, po pra vi lu samo onda kad do njih mora da dođe.

Poli ti ka otvo re nog trži šta11 danas je jedan od naj slo že ni jih, ali i naj e fi ka-sni jih instru me na ta mone tar no-kre dit ne poli ti ke. To je osnov ni instru ment regu-li sa nja kre dit nog poten ci ja la komer ci jal nih bana ka. Za efi ka sno delo va nje ovog instru men ta nužna je pret po stav ka raz vi je nog trži šta obve zni ca ma, jer samo na takvom trži štu cen tral na ban ka može uspe šno spro vo di ti poli ti ku kupo vi ne i pro da-je obve zni ca, a pre ko toga i odgo va ra ju ću mone tar no-kre dit nu poli ti ku.

Osnov ni obli ci kva li ta tiv nih ili selek tiv nih instru me na ta mone tar no-kre-dit ne poli ti ke su:

1. Regu li sa nje kre di ta cen tral ne ban ke poslov nim ban ka ma;2. Regu li sa nje uslo va kre di ta;3. Selek tiv na kre dit na poli ti ka.Regu li sa nje kre di ta cen tral ne ban ke poslov nim ban ka ma je instru-

ment pomo ću koga se vrši regu la ci ja i kon tro la ne samo kre dit nog poten ci ja la poslov nih bana ka, nego i uspe šno spro vo đe nje i kon tro la ukup ne mone tar no-kre dit ne poli ti ke. To tim pre, što veli ki deo sred sta va koje poslov ne ban ke kori ste za pod mi ri va nje kre dit nih potre ba pri vre de i dru gih kori sni ka, one dobi ja ju od cen tral ne ban ke iz pri mar ne emi si je. Regu li sa nje kre di ta cen tral ne ban ke može se odno si ti na ree skont ne kre di te (meni ce i dru gi obli ci vred no-snih papi ra, koji se mone ti zu ju kod cen tral ne ban ke) ili kre di te za likvid nost poslov nih bana ka.

Regu li sa nje uslo va kre di ta je kva li ta tiv ni instru ment koga kori sti cen-tral na ban ka kako bi detalj no pro pi sa la uslo ve, name nu i vrste krat ko roč nih kre di ta, odno sno defi ni sa la poslo ve i aktiv no sti koji se mogu kre di ti ra ti. Na taj način indi rekt no se kon tro li še kre dit ni poten ci jal poslov nih bana ka, poseb no

Page 166: US - Osnovi ekonomije

155pre ko moguć no sti većeg ili manjeg pro cen ta ree skon ta kod cen tral ne ban ke za pla sma ne u odre đe ne prav ce ili name ne.

Selek tiv na kre dit na poli ti ka cen tral ne ban ke je naj vi še u funk ci ji ostva ri-va nja cilje va opšte eko nom ske poli ti ke zemlje. Njo me se direkt no delu je na pro-me ne u nov ča nom opti ca ju i kre di ti ra nju samo u odre đe nim sek to ri ma pri vre de, po utvr đe nim name na ma, regi o nal nom raz me šta ju i sl. cen tral na ban ka na ovaj način kon tro li še namen sko kori šće nje i usme ra va nje novo kre i ra nog nov ca u one prav ce i poslo ve koji ma je dat pri o ri tet (uvoz, izvoz, poljo pri vred na pro iz vod nja i sl.) među cilje vi ma teku će eko nom ske poli ti ke.12

4.8.5. SUBJEK TI MONE TAR NO – KRE DIT NE POLI TI KE

Subjek ti mone tar no-kre dit ne poli ti ke su sve one insti tu ci je koje oba vlja ju poslo ve kre i ra nja nov ca, dava nja kre di ta, poslo ve sa depo zi ti ma, obez be đi va-nje krat ko roč nih i dugo roč nih sred sta va za potre be pri vre de i dru gih sek to ra dru štva (uklju ču ju ći i devi zna sred stva), kao i poslo ve plat nog pro me ta sa ino-stran stvom. Zapra vo, to su ban ke. Među nji ma naj va žni ju funk ci ju ima cen tral-na ban ka (kod nas Narod na ban ka Srbi je). Osnov ni zada tak cen tral ne ban ke s jed ne stra ne, i poslov nih bana ka s dru ge stra ne, sasto ji se u obez be đi va nju unu-tra šnje i spo lja šnje likvid no sti pri vre de.

Pri tome, unu tra šnja likvid nost pod ra zu me va kako likvid nost plat nog pro me ta, tako i likvid nost kre dit nog apa ra ta. Likvid nost plat nog pro me ta prak tič-no zna či da sva ki uče snik u plat nom pro me tu može napla ti ti svo ja potra ži va nja, što je uslov za izvr ša va nje nje go vih fi nan sij skih oba ve za. Likvid nost kre dit nog apa ra ta, pak, zna či spo sob nost poslov nih bana ka da odgo vo re svo jim oba ve za-ma u ulo zi dava la ca kre di ta. Dru gim reči ma, to pod ra zu me va da ban ke izda ju kre di te u gra ni ca ma svog kre dit nog poten ci ja la, kako ne bi dola zi lo do pore me-ća ja u veli či ni kre dit nog nov ca.

Spo lja šnja likvid nost pod ra zu me va moguć nost da se odgo vo ri oba ve za-ma pre ma ino stran stvu, koje nasta ju po raz li či tim osno va ma u spolj no tr go vin-skom pro me tu. Sufi cit ili defi cit plat nog bilan sa odre đu ju mere koje se pred u zi-ma ju u odr ža va nju spo lja šnje likvid no sti.

4.8.6. KRE DIT

4.8.6.1. Pojam i oso bi ne kre di ta

Nasta nak i raz voj kre di ta nepo sred no je pove zan sa nastan kom i raz vo jem rob no-nov ča ne pri vre de. Sa poja vom nov ca i raz vo jem nov ča nih funk ci ja nasta-je i kre dit. Zapra vo, iz funk ci je nov ca kao pla te žnog sred stva direkt no pro is ti če kre dit ni novac, kao novac savre me ne raz vi je ne rob ne pri vre de.

Page 167: US - Osnovi ekonomije

156 Šta je, u stva ri, kre dit? Kre dit pred sta vlja real nu eko nom sko-prav nu kate-go ri ju rob no-nov ča ne pri vre de, pod kojom pod ra zu me va mo odre đe ni dužnič ko-pove ri lač ki odnos u kome jedan pri vred ni subjekt (pove ri lac) dobro volj no ustu pa dru gom pri vred nom subjek tu (dužni ku) pra vo ras po la ga nja odre đe nom koli či-nom nov ca ili nekim dru gim pra vom, uz oba ve zu dru gog subjek ta (dužni ka) da taj novac ili to pra vo posle iste ka zajed nič ki utvr đe nog roka vra ti prvom subjek tu (pove ri o cu), naj če šće uz odre đe nu nadok na du, koja se zove kama ta.

Iz ova ko defi ni sa nog poj ma kre di ta, pro is ti ču i nje go va osnov na obe lež ja:1. Kre dit je po svom sadr ža ju pri vred ni odnos u kome uče stvu ju naj-

ma nje dva subjek ta: dava lac kre di ta (pove ri lac, kre di tor) i kori snik kre di ta (dužnik).

2. Kre dit je pri vred ni odnos karak te ri sti čan za rob no-nov ča ne odno se, “pošto se jedi no u okvi ru njih kupov na moć odno sno, u kraj njoj lini ji, odre đe na pro met na vred nost, može pri vre me no odvo ji ti od mate ri jal nih doba ra koja su njen pred met ni nosi lac, odno sno za koji se može zame ni ti... Opšta moguć nost vre men skog raz dva ja nja čina pro da je i čina pla ća nja, na taj način, pred sta vlja uslov neo p ho dan da bi kre dit ni odno si uop šte mogli posto ja ti.”13

3. Kre dit je dužnič ko-pove ri lač ki odnos, koji nasta je isklju či vo na osno vu slo bod no izra že ne volje nje go vih subje ka ta, putem ugo vo ra ili dru gog slič nog prav nog akta.

4. Kre di tom se pri vre me no raz dva ja pra vo vla sni štva od pra va ras po-la ga nja.

5. Kre dit karak te ri še i nače lo povrat no sti, koje je kva li ta tiv no obe lež je i bez koga nema kre di ta. Tamo gde se ustu plje ni novac ili pra vo ne vra ća ju može biti govo ra samo o poklo nu, pore zu, sub ven ci ja ma i sl., a ne i o kre di tu. Pojam bes po vrat ni kre dit, iako se može sre sti u nekim izvo ri ma, pred sta vlja con tra dic-tio in adi ec to. Među tim, odnos real nih veli či na ustu plje nog i pri mlje nog, te vra-će nog nov ca nema zna ča ja za posto ja nje kre di ta. Kre dit ni odnos posto ji i kada su te veli či ne jed na ke, ali i kada se one među sob no raz li ku ju, što pred sta vlja za jed nu stra nu gubi tak, a za dru gu dobit.

6. Takvi slu ča je vi su tipič ni za ban kar ske kre di te, čija je veli či na odre đe na u nomi nal nom izno su, bez nje ne valo ri za ci je pri li kom vra ća nja kre di ta.

7. U zasni va nju kre dit nih odno sa ele ment pove re nja je vrlo bitan. Pove re-nje se odno si na prav nu sigur nost vra ća nja pozajm lje nog nov ca i sl.

8. Posto ja nje nakna de, odno sno kama te, nije kon sti tu tiv no svoj stvo kre di ta. To zna či da kre dit posto ji i kad nema nakna de, kama te (tzv. bes ka mat ni kre dit). Među tim, u nor mal nim okol no sti ma, u naj ve ćem bro ju slu ča je va, kama ta, kao ira ci o nal na cena upo treb ne vred no sti kre di ta (po pra vi lu je manja od vred no sti kre di ta i kre dit nije u nepo sred noj vezi s njom; kama ta je u direkt noj zavi sno sti

Page 168: US - Osnovi ekonomije

157od pro fi ta – naj če šće nje gov deo, koji se ostva ru je kre di tom) je redov ni ele ment odno sa izme đu kre di to ra i kori sni ka kre di ta.

9. Oblik i način na koji se pred met kre di ta ustu pa kori sni ku kre di ta nema-ju zna ča ja za posto ja nje kre dit nog odno sa. Kre dit se može dava ti u robi, a vra-ća ti u nov cu, dava ti u nov cu i vra ća ti u nov cu i sl., i svi ti odno si zadr ža va ju karak ter kre di ta.

4.8.6.2. Funk ci je kre di ta

Zbog svog mesta i zna ča ja svo jih funk ci ja u makro e ko nom skoj poli ti ci sva ke zemlje, te zbog svog uop šte dru štve nog zna ča ja, kre dit je ugra đen u teme lje savre me ne trži šne pri vre de. Neret ko se ta pri vre da nazi va “kre dit nom pri vre dom”.

Savre me ni kre dit ima broj ne i razno vr sne funk ci je, kako sa aspek ta što pro-sti jeg i bržeg funk ci o ni sa nja rob no-nov ča nog pro me ta u uslo vi ma raz vi je ne trži-šne pri vre de, tako i sa aspek ta nje go vog kori šće nja u okvi ri ma eko nom ske poli ti-ke. Zbog toga, kre dit se danas poja vlju je kao jedan od naj va žni jih instru me na ta obez be đi va nja i raz vo ja ukup nih pri vred nih aktiv no sti sva ke zemlje.

Naj va žni je makro e ko nom ske funk ci je kre di ta su: mobi li za ci ja, kon cen tra-ci ja i cen ta li za ci ja sred sta va i nji ho va alo ka ci ja na mesta gde se naj ko ri sni je mogu upo tre bi ti. Kre dit ubr za va pro ces repro duk ci je, dovo de ći do raz vo ja pro-iz vod nih sna ga dru štva:

1. Kre dit ima zna čaj nu ulo gu u usme ra va nju pri vred nog raz vo ja, kroz dopu nja va nje doma će aku mu la ci je i raz voj neraz vi je nih pod ruč ja u zemlji;

2. Kre dit ubr za va obrt celo kup nog dru štve nog kapi ta la, čine ći ga znat-no mobil ni jim;

3. Kre dit dovo di do izjed na ča va nja pro fi t nih sto pa, kroz odliv i brzo pre-no še nje kapi ta la iz gra ne u gra nu u pro ce su repro duk ci je;

4. Kre dit vrši ulo gu raci o na li za ci je i sma nje nja tro ško va pro me ta;5. Kre dit osi gu ra va odr ža va nje likvid no sti, stal no sti i kon ti nu i te ta repro-

duk ci je svih pri vred nih subje ka ta i pri vre de kao celi ne;6. Kre dit omo gu ća va mul ti pli ka ci ju depo zit nog nov ca i stva ra nje dodat-

nog kapi ta la u okvi ru ban kar skog siste ma;7. Kre dit sna žno delu je na rob ne i fi nan sij ske odno se;8. Kre dit ima vrlo raz vi je nu kon trol nu funk ci ju u pri vre di, poseb no pre ko emi-

si o ne poli ti ke, selek tiv ne kre dit ne poli ti ke, sta bi li za ci o ne poli ti ke i sl.;9. Ban kar ski kre dit omo gu ća va rast potro šnje, bez obzi ra na for mi ra nje

šted nje i aku mu la ci je subjek ta u pri vre di. Radi se o anti ci pi ra noj potro-šnji (potro šač ki, inve sti ci o ni i dru gi kre di ti).

Page 169: US - Osnovi ekonomije

158 Pored svo je rastu će ulo ge i pozi tiv nih svoj sta va, kre dit pose du je i nega tiv-ne oso bi ne. Neke od zna čaj nih su:

1. Pre te ra na emi si ja kre di ta poten ci ra hiper pro duk ci ju i pro du blju je ciklu-se kroz koje zako ni to pro la zi savre me na pri vre da;

2. Emi si ja kre di ta neza vi sno od potre ba i zah te va repro duk ci je dovo di do dis pro por ci ja u pri vre di, do naru ša va nja rav no te že kupov nih i rob nih fon do va, i na kra ju do sna žno izra že ne infl a ci je;

3. Pre te ra na emi si ja ban kar skih kre di ta posta je ini ci jal ni fak tor nesta bil no-sti, naru ša va ju ći poseb no struk tur nu rav no te žu, pošto dola zi do pre no še-nja kupov ne sna ge iz jed nog sek to ra pri vre de u dru gi;

4. Upo tre ba krat ko roč nih sred sta va za inve sti ci je može dove sti do neli-kvid no sti pri vre de i bana ka;

5. Nekon tro li sa na emi si ja ban kar skih kre di ta dovo di do pro du blji va nja plat no-bilan sne nerav no te že, do pri ti ska doma će potro šnje, do viso ke tra žnje i sl.

Zapra vo, danas se celo kup no ciklič no kre ta nje savre me ne pri vre de poku ša-va obja šnja va ti nekon tro li sa nom eks pan zi jom kre di ta. Upra vo zato, odre đi va nje opti mal ne mase kre di ta u savre me noj pri vre di danas pred sta vlja cen tral ni pro-blem mone tar ne i pri vred ne sta bil no sti te pri vre de.

4.8.6.3. Izvo ri kre di taKao izvo ri kre di ta, efek tiv no mogu se javi ti samo ona sred stva koja poje di-

ni pri vred ni subjek ti mogu pri vre me no ustu pi ti na kori šće nje dru gim pri vred nim subjek ti ma. A to su naj če šće:

Inve sti ci o na sred stva, koja se for mi ra ju iz amor ti za ci je i aku mu la ci je. Dina-mi ka nji ho vog for mi ra nja nika da se ne pokla pa sa dina mi kom nji ho vog tro še nja. U tom vre men skom inter va lu, izme đu vre me na nji ho vog for mi ra nja i vre me na nji-ho vog tro še nja ta sred stva u celo sti se mogu kori sti ti kao izvor kre di ta;

Pri vre me no slo bod na sred stva pri vred nih subje ka ta, koja poti ču iz teku ćeg pri ho da tih subje ka ta i slu že za ispla tu mate ri jal nih tro ško va, pore za, dopri no sa, pla ta i sl. Pošto sve te ispla te ima ju svo ju dina mi ku, deo tih sred sta va može se javi ti kao izvor kre di ta;

Slo bod na nov ča na sred stva sta nov ni štva, koja se for mi ra ju na osno vu raz li ke izme đu dina mi ke pri ho da i dina mi ke ras ho da sta nov ni štva;

Pri vre me no slo bod na sred stva budže ta DPZ, koja se for mi ra ju na bazi raz li ke u dina mi ci pri li va pri ho da i odli va ras ho da tih budže ta;

Pri vre me no slo bod na sred stva raznih fon do va (pen zi o nog, zdrav stve-nog osi gu ra nja i sl.);

Sred stva bana ka, koga čine kre dit ni poten ci jal bana ka, a to su ukup na depo zit na sred stva i nede po zit na sred stva, kao dopun ska sred stva for mi ra na

Page 170: US - Osnovi ekonomije

159insti tu ci o nal nim putem ili dopun skom delat no šću bana ka (npr. kre di ti kod cen-tral ne i dru gih bana ka, fi nan sij ska trži šta i sl.);

Ino stra na sred stva, dobi je na od među na rod nih orga ni za ci ja (Među na rod-ni mone tar ni fond, Svet ska ban ka i sl.), od drža va, odno sno vla da dru gih zema-lja, kao i od poslov nih bana ka i kom pa ni ja dru gih zema lja.

4.8.6.4. Vrste kre di ta

Posto je raz li či te vrste kre di ta. Nji ho va kla si fi ka ci ja može biti izvr še na pre-ma raz li či tim kri te ri ju mi ma. “Ono što je pri tome zna čaj no jeste da se u dode lji-va nju kre di ta bilo koje vrste mora stro go vodi ti raču na o izno su kre dit nih sred sta-va, s jed ne stra ne i vrsti kre di ta, s dru ge stra ne, pošto se samo na taj način može obez be di ti dina mič ka urav no te že nost kre dit nog bilan sa, a samim tim i mone tar-na i ukup na pri vred na sta bil nost sva ke zemlje. Osnov ni prin cip koji se pri tome mora pošto va ti jeste da se krat ko roč na kre dit na sred stva kori ste za krat ko roč ne, a dugo roč na za dugo roč ne kre di te.”14

Uva ža va ju ći pret hod no, kao naj va žni ji kri te ri ju mi pode le i vrste kre di ta isti ču se:

Pre ma opštoj name ni, kre di ti se dele na pro iz vo đač ke i potro šač ke. Pro-iz vo đač ki kre di ti se kori ste za nabav ku osnov nih sred sta va (inve sti ci o ni kre di-ti), obrt nih sred sta va, kre di ti za sana ci ju ili za stam be no-komu nal nu izgrad nju. Potro šač ki kre di ti daju se sta nov ni štvu radi nabav ke potro šnih doba ra;

Pre ma roč no sti, roko vi ma vra ća nja, kre di ti se dele na krat ko roč ne (do jed ne godi ne), sred njo roč ne (do pet godi na) i dugo roč ne (od pet do dva de set godi na). Krat ko roč ni kre di ti obič no se daju za obrt na sred stva i kao potro šač ki kre di ti. Dugo roč ni kre di ti naj če šće se javlja ju kao inve sti ci o ni kre di ti;

Pre ma subjek ti ma, koji daju kre di te, kre di ti se mogu pode li ti na pri vat-ne i jav ne;

Pre ma nači nu dava nja ili pre ma pred me tu kre dit nog odno sa, kre di ti se dele na komer ci jal ne (rob ne, trgo vač ke) i ban kar ske (nov ča ne) kre di te. Komer ci jal ni kre dit se daje u robi, a vra ća u nov cu, dok se ban kar ski kre dit daje u nov cu i vra ća se u nov cu;

Pre ma nači nu obez be đi va nja vra ća nja kre di ta, kre di ti se obič no dele na lič ne, menič ne, lom bard ne i hipo te kar ne kre di te.

Lič ni kre di ti se for mal no ničim ne obez be đu ju. Manjih su raz me ra i daju se na osno vu nepo sred nog poznan stva pove ri o ca i dužni ka.

Menič ni kre dit obez be đen je meni com, kao har ti jom od vred no sti, koja kre-di to ru daje pra vo da napla ti svo je potra ži va nje iz celo kup ne imo vi ne dužni ka.

Lom bard ni kre dit obez be đen je zalo gom real nih vred no sti dužni ka kod pove ri o ca, tako da kre di tor svoj kre dit može napla ti ti pro da jom tih vred no sti.

Page 171: US - Osnovi ekonomije

160 Hipo te kar ni kre dit obez be đen je hipo te kom, tj. stvar nim pra vom zalo ga na nekret ni na ma dužni ka, tako da se kre di tor može napla ti ti pri nud nom pro da-jom nekret ni na dužni ka.

Pre ma pore klu sred sta va, kre di ti se dele na doma će i stra ne (ino kre di-te). U vezi sa ino kre di ti ma, poseb no, rele vant no pita nje je gor nje gra ni ce zadu že-no sti zemlje. U eko nom skoj lite ra tu ri obič no se kao mera zadu že no sti pomi nje odnos izme đu teku ćih oba ve za pre ma ino stran stvu (kama ta i dospe le glav ni ce) i ukup nog pri li va ino stra nih sred sta va, koji se naj če šće nazi va koe fi ci jent zadu-že no sti. Sma tra se da je zadu že nost zemlje nor mal na sve dok taj koe fi ci jent ne pre la zi gra ni cu od 25%, a da sa sva kim pro cen tom pre ko te gra ni ce zemlja posta-je pre za du že na.

5. AGRE GAT NA TRAŽNJA

Na trži štu se susre ću ponu da i tra žnja, odno sno pro dav ci i kup ci. Trži šta su mno go broj na ali se uvek radi o susre ta nju ponu de i tra žnje, bilo da je reč o seljač koj pija ci ili svet skoj ber zi akci ja. Trži šte aktiv no sti dovo de do upo tre be nov ca kao posred ni ka u raz me ni koji omo gu ća va da se robe pro da ju i kupu ju u raz li či to vre me i na raz li či tom mestu. Dok nije bilo nov ca, u vre me tram pe sva ka raz me na je zah te va la dvo stru ko podu da ra nje želja i ponu de.

Sve dok su se svi pro iz vo di pro iz vo di li unu tar doma ćin stva nije bilo posta-vlja nje pita nje cena. Kada su se poje din ci poče li bavi ti pro iz vod njom uskog asor-ti ma na pro iz vo da oni su se posred no ili nepo sred no mora li uklju či va ti u raz me nu jer tro še veći asor ti man roba od onih koje pro iz vo de. Mora ju da vode raču na o kupov noj moći svog vla sti tog pro iz vo da nad dru gom robom.

Pred u ze ća i doma ćin stva su u inter ak ci ji na dva osnov na trži šta: trži štu pro iz vo da - aut pu ta i trži štu inpu ta fak to ra pro iz vod nje. Dobra i uslu ge koji su name nje ni doma ćin stvi ma raz me nju ju se na trži šti ma pro iz vod nje. Na ovim trži-šti ma fi r me koje kon ku ri šu jed na dru goj daju ponu du, a doma ćin stva, tako đe u među sob noj kon ku ren ci ji, čine tra žnju. Da bi bili u sta nju da pro iz vo de dobra i uslu ge potreb ne doma ćin stvi ma, pred u ze ća mora ju da kupu ju resur se na trži šti-ma inpu ta. Ona kupu ju inpu te od doma ćin sta va. Pošto se može pro iz vo di ti kori-šće njem raz li či tih vrsta inpu ta u raz li či tim kom bi na ci ja ma, pred u ze ća će bira ti odre đe nu teh no lo gi ju izme đu alter na tiv nih teh no lo gi ja za pro iz vod nju odre đe-nih pro iz vo da.

Page 172: US - Osnovi ekonomije

161Koli či na pro iz vo da koju će doma ćin stva moći da kupe na trži šti ma pro iz-vo da zavi si će u veli koj meri od nji ho vog dohot ka (pri ma nja). Veći na zara đu je doho dak rade ći i ona nude svoj rad za najam ni nu. Doma ćin stva, tako đe, mogu da ula žu svo ju aku mu li ra nu šted nju ili nasle đe ni novac u pred u ze ća uz kama tu, ili da raz me nju ju ovu ušte đe vi nu za budu ći pro fi t slič no kao kada doma ćin stva kupu ju deo ni ce u kor po ra ci ja ma.

Na trži štu kapi ta la doma ćin stva nude svo ja sred stva pred u ze ći ma koja ih kori ste za kupo vi nu kapi tal nih doba ra (maši ne i sl.), a za uzvrat doma ćin stvi ma pla-ća ju kama tu, ili im garan tu ju uče šće u budu ćem pro fi tu pred u ze ća. Doma ćin stva, tako đe, mogu da daju zemlju ili dru gu vrstu nekret ni na i da za to dobi ju ren tu. Tako doma ćin stva pro da ju raz li či te inpu te pred u ze ći ma rad, kapi tal, zemlju.

Ponu da robe i nji ho ve cene odre đu ju doho dak (pri hod) doma ćin stva. Veli či na pri ho da doma ćin stva tako zavi si od odlu ka koje ono dono si i vezi sa ponu dom robe.

Dakle, trži šte ponu de i potra žnje među sob no su pove za ni pona ša njem i pred u ze ća i doma ćin sta va.

Na kra ju, pome ni mo još jed nog zna čaj nog kup ca roba i uslu ga, to je drža va.Sve ovo o čemu smo napred govo ri li pred sta vlja samo deo ukup ne (agre-

gat ne) ponu de i tra žnje. Što zna či da se agre gat na ponu da i agre gat na tra žnja mogu defi ni sa ti kao skup svih poje di nač nih ponu da odno sno skup svih indi vi du-al nih tra žnji.

S obzi rom na to da sve kupo vi ne pred sta vlja ju ele men te ukup ne ili agre gat-ne tra žnje, za dru štve nim pro iz vo dom, ako sa Y obe le ži mo ukup nu ili agre gat nu ponu du, onda u sta nju makro e ko nom ske rav no te že ima mo jed na kost agre gat ne ponu de i agre gat ne tra žnje:

Y = C + I + G + E – MEle men ti agre gat ne tra žnje su, pre ma tome:1. Potro šnja (C);2. Inve sti ci je (I);3. Rob na potro šnja drža ve (G);4. Neto izvoz ili izvoz manje uvoz (E – M)Pođi mo od aprok si ma ci je da dru štve ni pro iz vod odgo va ra agre gat noj ponu-

di. Uz to uve di mo i pojam poten ci jal ni dru štve ni pro iz vod. U nor mal nim eko-nom skim pri li ka ma nor mal no je da dru štve ni pro iz vod raste iz godi ne u godi nu. Pri rod ni pri ra štaj sta nov ni štva dono si novu rad nu sna gu, a inve sti ci je u obra zo-va nje i kva li fi ka ci ju rad ni ka podi žu kva li tet rad ne sna ge i nje nu pro duk tiv nost. Isto vre me no, inve sti ci je u nove maši ne i potro šnja pove ća va ju fond kapi ta la u zemlji, što zajed no sa pora stom ponu de rada i novim teh no lo gi ja ma pri rod no dovo di do rasta poten ci jal nog dru štve nog pro iz vo da.

Page 173: US - Osnovi ekonomije

162 Među tim, u slu ča je vi ma van red nih doga đa ja u zemlji, deša va ju se obr nu te poja ve. Nai me, u našoj zemlji, za posled njih 15 godi na, zbog pozna tih zbi va nja došlo je do naglog pada dru štve nog pro iz vo da, tako da je naci o nal ni doho dak per capi ta pre po lo vljen. Iz toga pro is ti če da je naš poten ci jal ni dru štve ni pro iz vod dva puta veći od stvar nog, jer se pro iz vod ni kapa ci te ti kori ste znat no ispod 50%, a boj neza po sle nih se kre će oko jed nog mili o na. Kada se stva ri pro me ne u ovom sme ru kojim je išla naša zemlja, tada pro me ne u nivou pri vred ne aktiv no sti mno-go više zavi se od sta nja na stra ni agre gat ne tra žnje, nego od sta nja na stra ni agre-gat ne ponu de. Posta vlja se pita nje kako u takvim uslo vi ma ostva ri ti poten ci jal ni dru štve ni pro iz vod. Među tim, u makro e ko no mi ji mno ge eko nom ske poja ve su među sob no pove za ne, tako da pore me ća ji koji nasta nu na jed noj stra ni trži šta mogu lako da se pre ne su na dru gu stra nu trži šta i potom da povrat no delu ju na prvo bit ni uzrok nesta bil no sti i da ga dodat no pod sti ču. Zavi snost stvar nog dru-štve nog pro iz vo da od sta nja agre gat ne tra žnje ne zna či da porast agre gat ne tra-žnje nužno dovo di do pora sta dru štve ne pro iz vod nje. Sasvim je mogu će da se taj pro ces pre rea li zu je u pora stu opšteg nivoa cena, nego u pove ća nju dru štve nog pro iz vo da. Otu da se javlja makro e ko nom ska dile ma: Kada je stvar ni dru štve ni pro iz vod ispod poten ci jal nog dru štve nog pro iz vo da agre gat na tra žnja odre đu je raz me re pri vred ne aktiv no sti. Porast agre gat ne tra žnje može da dove de do infl a ci-je ili do pora sta stvar nog dru štve nog pro iz vo da. Makro e ko no mi ja istra žu je kako trži šne sna ge reša va ju pita nje neza po sle no sti i infl a ci je.

Za detalj ni je sagle da va nje agre gat ne ponu de i agre gat ne tra žnje potreb no je ana li zi ra ti dve naj va žni je kom po nen te dru štve nog pro iz vo da: potro šnju i inve-sti ci je. Osta vi mo sada po stra ni potro šnju drža ve i neto izvoz.

6. POTRO ŠNJA U SISTE MU TRŽIŠNE PRI VRE DE

6.1. POJAM I ZNA ČAJ POTRO ŠNJE U TRŽIŠNOJ PRI VRE DIKonač ni cilj pri vred ne aktiv no sti sva kog dru štva, bez obzi ra na epo he u

nje go vom raz vo ju i bez obzi ra na nje go vu poli tič ku, prav nu ili dru štve no-eko-nom sku orga ni za ci ju, je stal no pove ća nje mate ri jal nog i duhov nog bogat stva.

Page 174: US - Osnovi ekonomije

163Samo na taj način može se ostva ri ti nasto ja nje sva kog dru štva da se naj ra zno-vr sni je ljud ske potre be nje go vih čla no va zado vo lje u naj ve ćoj mogu ćoj meri. Kvan ti ta tiv no i kva li ta tiv no zado vo lja va nje raz li či tih ljud skih potre ba u bilo kojem dru štvu ostva ru je se kroz pro ces potro šnje mate ri jal nih doba ra i uslu ga. U tom smi slu potro šnja pred sta vlja kraj nji cilj pri vred ne aktiv no sti sva kog dru-štva. Zapra vo, potro šnja je pro ces konač ne (fi nal ne) upo tre be (tro še nja) pro iz ve-de nih mate ri jal nih doba ra i uslu ga. Svo jim obi mom i struk tu rom ukup na potro-šnja poku ša va odgo vo ri ti zah te vi ma dina mi ke i razno vr sno sti ljud skih potre ba poje di na ca i svih njih zajed no, te ostva ri ti nji ho vo naj pot pu ni je kvan ti ta tiv no i kva li ta tiv no zado vo lja va nje u dru štvu.

Dru štve na pro iz vod nja i nje ni rezul ta ti iska za ni u agre gat nim veli či na ma dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka odre đu ju veli či nu ukup ne potro šnje u dru štvu, kao i nje nih poseb nih obli ka. Nakon namen ske ras po de le dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka u nekoj naci o nal noj pri vre di sle di pro ces tro še-nja poje di nih delo va tih veli či na u raz li či tim obli ci ma potro šnje.

Ukup na potro šnja, posma tra na sa aspek ta svo jih funk ci ja u dru štvu, prvo se deli na pro iz vod nu i nepro iz vod nu potro šnju. Pro iz vod nu potro šnju čine repro duk ci o na potro šnja, tj. potro šnja koja pod ra zu me va tro še nje pred-me ta rada, i inve sti ci o na potro šnja, tj. potro šnja koja pod ra zu me va tro še nje sred sta va za rad.

Kada se ukup na potro šnja posma tra sa aspek ta dina mi ke (kre ta nja) pri vre-de kao celi ne, onda se ona svo di na svo ja tri fi nal na obli ka:

1. Lič nu potro šnju;2. Opštu (jav nu) potro šnju;3. Inve sti ci o nu potro šnju.Zna čaj i ulo ga potro šnje u siste mu trži šne pri vre de naj bo lje se sagle da-

va kroz mesto potro šnje u celo vi tom i zao kru že nom siste mu dru štve ne repro-duk ci je, odno sno kroz vezu i među sob nu uslo vlje nost pro iz vod nje i potro-šnje, kao prve i posled nje kari ke u lan cu dru štve ne repro duk ci je u uslo vi ma rob ne pri vre de.

Potro šnja odre đu je kraj nji smi sao i cilj pro iz vod nje. Rezul ta ti pro iz vod-nje se potvr đu ju kao kraj nji ili ne samo u potro šnji. U tom kon tek stu potro šnja nazna ču je odgo vo re na dva ključ na pita nja eko no mi je u uslo vi ma trži šne pri vre-de: šta i koli ko pro iz vo di ti. Pro iz vod koji ne nađe svog potro ša ča ili svo je mesto u potro šnji je bes ko ri stan pro iz vod.

Pored toga, delu ju ći na obim i struk tu ru pro iz vod nje, potro šnja uti če na zapo slen ost rad ne sna ge, na ste pen kori šće nja kapa ci te ta, na alo ka ci ju fak to ra pro iz vod nje, na veli či nu i struk tu ru inve sti ci ja, na život ni i dru štve ni stan dard i sl.

Page 175: US - Osnovi ekonomije

164 6.2. KORI SNOST, POTRE BE I VRED NOST ROBESve do poja ve mar gi na li sta (subjek tiv na teo ri ja vred no sti) 70-ih godi na

XIX veka, pred met teo rij skih eko nom skih istra ži va nja su bila makro e ko nom ska pita nja, kao što su pro ble mi pri vred nog raz vo ja, ras po de le dru štve nog pro iz vo-da, ana li za agre gat nih veli či na i sl. Mar gi na li sti, napro tiv, istra žu ju pre te žno mikro e ko nom ske pro ble me, posta vlja ju ći u prvi plan svo jih ana li za poje di nač ne eko nom ske subjek te, poseb no potro ša ča i nje go vo pona ša nje, te poje di nač ne eko-nom ske poja ve i veli či ne (ponu da, tra žnja, cene).

Upra vo zato su poj mo vi: potre be, nji ho va kla si fi ka ci ja, redo sled i inten-zi tet zado vo lja va nja, nji ho va samer lji vost i kvan ti ta tiv no pore đe nje, kori snost kao subjek tiv na pro ce na važno sti, jedi nič na mera kori sno sti, ukup na kori snost potro šnje, gra nič na kori snost i sl., u osno vi kate go ri jal nog apa ra ta koji su kori sti-li mar gi na li sti.

U nače lu osnov ni sta vo vi mar gi na li sta mogu se sumi ra ti u sle de ćem:– potre be su isho di šte nji ho ve eko nom ske teo ri je. Iako su psi ho lo ška

kate go ri ja, nji ho vo ispo lja va nje je pre po zna tlji vo, može se pre ci zno odre di ti, među sob no su kvan ti ta tiv no upo re di ve i nji hov inten zi tet se može meri ti.

– pred met nji ho vog izu ča va nja je oblast potro šnje, odno sno potro ša či mate ri jal nih doba ra i nji ho va subjek tiv na oce na kori sno sti nekog mate-ri jal nog dobra, uva ža va ju ći samo nji ho vu vla sti tu oce nu kori sno sti pre ma nji ho vim sop stve nim potro šač kim kri te ri ju mi ma i pre ma nji ho-vim sop stve nim potre ba ma. Pola ze ći od osnov nog nače la eko nom skog pona ša nja – uti li ta ri zma (potro šač želi da u naj ve ćoj mogu ćoj meri ostva ri kori snost svo je potro šnje) mar gi na li sti defi ni šu ukup nu i gra nič-nu kori snost. Pošto je za njih kori snost mer lji va veli či na (uti le je mera jedi nič ne kori sno sti), ukup na kori snost potro šnje je rezul tat kori šće nja svih ras po lo ži vih doba ra, odno sno koli či ne raz li či tih doba ra koja sači-nja va ju potro šač ku kor pu. Pri rast kori sno sti koju potro šač ostva ru je kori šće njem dodat ne jedi ni ce nekog dobra, uz osta le nepro me nje ne uslo ve, pred sta vlja gra nič nu kori snost.15

– na toj osno vi mar gi na li sti izvo de zaklju čak da vred nost robe ne pred-sta vlja nje no suštin sko, objek tiv no svoj stvo. Za njih je kori snost izraz subjek tiv ne oce ne poje di nač nog potro ša ča, koji je samo sta lan i suve-ren, neza vi stan od datih pro duk ci o nih odno sa, te koji je u svom potro-šač kom izbo ru imun na sve dru štve ne uti ca je. Vred nost poje di nač ne vrste robe jed na ka je kori sno sti nje ne mar gi nal ne jedi ni ce, odno sno nje-noj mar gi nal noj kori sno sti, te sa sma nji va njem kori sno sti poje di nač ne robe sma nju je se i ukup na masa vred no sti dotič ne robe.

Page 176: US - Osnovi ekonomije

1656.2.1. IZMER LJI VOST KORI SNO STI ROBE U POTRO ŠNJIS obzi rom na pret hod no izne te sta vo ve mar gi na li sta i nji ma se nužno namet-

nu lo pita nje mer lji vo sti i odre đi va nje meri la kori sno sti, kao sušti ne vred no sti. U zavi sno sti od toga da li je mogu će meri ti kori snost neke robe, da li je mogu će pore di ti raz li či te kori sno sti s obzi rom na to da su ute me lje ne na subjek tiv noj oce ni potro ša ča, da li je mogu će pred vi de ti pona ša nje potro ša ča i efe kat nje go-ve akci je, te da li se kori snost uop šte može uze ti kao real na i pou zda na mera za vred nost, nasta le su raz li či te teo ri je izbo ra potro ša ča od kojih su naj zna čaj ni je: teo ri ja gra nič ne kori sno sti, teo ri ja indi fe rent no sti, teo ri ja otkri ve ne pre fe ren ci je i teo ri ja iga ra.

Sa aspek ta samer lji vo sti i mere kori sno sti, teo re ti ča ri subjek tiv ne teo ri je vred no sti pode li li su se u dve gru pe. Shva ta nje prvih je bilo karak te ri stič no za počet ke važe nja ove teo ri je. Pre ma nji ma, bez obzi ra na odre đe ne raz li ke u sta vo-vi ma, kori snost je bila na ovaj ili onaj način samer lji va veli či na. Takvo shva ta nje u eko nom skoj lite ra tu ri pozna to je kao teo ri ja kar di nal ne kori sno sti. Teo ri ja gra nič ne kori sno sti16 i teo ri ja iga ra pola ze od kar di nal ne kori sno sti, utvr đu ju ći odgo va ra ju će jedi ni ce za nje no mere nje.

Pošto takvo shva ta nje nije izdr ža lo nauč nu kri ti ku i nije našlo pro ve ru u prak si, kasni ji mar gi na li sti rela ti vi zi ra ju eks pli cit ne sta vo ve svo jih pret hod ni ka. Uka zu ju ći na to da se mar gi nal na i ukup na kori snost ne mogu meri ti i iska zi va ti u apso lut nim izno si ma, oni dozvo lja va ju samo moguć nost među sob nog upo re-đi va nja kori sno sti robe u odno su na manju ili veću, ili jedi nič nu kori snost neke dru ge robe. Samo se te raz li ke mogu kvan ti ta tiv no odre đi va ti i nume rič ki izra ža-va ti. Ovo shva ta nje je pozna to kao teo ri ja ordi nal ne (neiz mer lji ve) kori sno sti. Pome nu te teo ri je indi fe rent no sti i otkri ve ne pre fe ren ci je pret po sta vlja ju da je kori snost neiz mer lji va (ordi nal na), tako da ne posto ji odre đe na jedi ni ca mere kori sno sti, kao sušti na vred no sti robe.

Kasni ji mar gi na li sti pra ve još veći zao kret u svo jim raz mi šlja nji ma. Među nji ma poseb no zna čaj no mesto pri pa da ita li jan skom eko nom ski i soci o-lo gu Pare tuu. Uvi đa ju ći sla bo sti subjek tiv ne teo ri je vred no sti, poseb no u pre-te ra nom nagla ša va nju psi ho lo ških i hedo ni stič kih ele me na ta u nje noj osno vi, on poku ša va da ubla ži pro blem samer lji vo sti kori sno sti za pona ša nje potro ša-ča. Zato u ana li zu uvo di pojam ofe li ni tet, koji za raz li ku od kori sno sti koja je teško samer lji va pred sta vlja neu tral nu ozna ku za robu koja je jed no stav no potreb na potro ša ču. Na taj način Pare to menja pri stup u osnov nim sta vo vi-ma mar gi na li sta. Za nje ga nije više naj va žni ja subjek tiv na oce na potro ša ča pre ma spe ci fi č nim kori snim svoj stvi ma robe, već je napro sto važan samo nje-gov odnos pre ma odre đe noj vrsti robe. Istra žu ju ći pona ša nje potro ša ča pre ma raz li či tim roba ma, Pare to je imao name ru da utvr di sta nje opšte rav no te že.

Page 177: US - Osnovi ekonomije

166 Prak tič no, tako je u pot pu no sti napu šte no nasto ja nje ranih mar gi na li sta da pore klo trži šne cene pro na đu u isklju či vo subjek tiv nom shva ta nju vred no sti. Zapra vo, sa Pare to vim shva ta nji ma se nazi re poče tak ute me lji va nja teo ri je izbo ra potro ša ča.

Na osno vu pret hod no izlo že nog može se zaklju či ti da za raz li ku od teo re ti ča ra rad ne vred no sti i tro ško va pro iz vod nje, mar gi na li sti su sma tra li da se vred nost robe teme lji na nje noj kori sno sti, odno sno spo sob no sti roba da zado vo lja va ju razne potre be i želje lju di, u manje ili više subjek tiv noj pro ce ni kori sno sti koju neka roba ima za poje din ca, kao nje nog potro ša ča. Upra vo iz tog raz lo ga mar gi na li stič ka teo ri ja se često nazi va i subjek tiv na teo ri ja vred no sti.

6.3. PRO IZ VOD NA I NEPRO IZ VOD NA POTRO ŠNJAPozna to je da nema pro iz vod nje bez potro šnje, niti može posto ja ti potro-

šnja bez pro iz vod nje. Zapra vo, pro iz vod nja je nepo sred no potro šnja, a potro šnja je nepo sred no pro iz vod nja. Sva ka je nepo sred no svo ja suprot nost.17 Sa gle di šta pro ce sa dru štve ne repro duk ci je, potro šnja se može ana li zi ra ti kao pro iz vod na i nepro iz vod na. Još je K. Marks u svo jim rado vi ma jasno raz li ko vao i pre ci zno defi ni sao dva teme lja obli ka potro šnje – pro iz vod nu i nepro iz vod nu potro šnju. Prvu, pro iz vod nu potro šnju, poi sto ve ći vao je sa pro iz vod njom, dok je dru ga, nepro iz vod na potro šnja, za nje ga pred sta vlja la pra vu potro šnju, koju je shva tao kao “uni šta va ju ću suprot nost pro iz vod nje”.

U širem smi slu, i nepro izvod na ili pra va potro šnja može se ozna či ti kao spe ci fi čan oblik pro iz vod ne potro šnje. To zbog toga što se tom potro šnjom nepo sred no repro du ku je ljud ska lič nost, odno sno stva ra ju potreb ni uslo vi za obna vlja nje ljud ske rad ne spo sob no sti, koja je nužno potreb na za ostva ri va nje kon ti nu i te ta repro duk ci je. Takvu pro iz vod nju Marks je ozna ča vao kao potro-šnu pro iz vod nju.

Pro iz vod na potro šnja pred sta vlja onaj oblik potro šnje koji je nužan u pro-ce su pro iz vod nje sred sta va za pro iz vod nju, jer se pri nji ho voj pro iz vod nji isto-vre me no tro še dru ga mate ri jal na dobra (npr. pri pro iz vod nji ala ta tro ši se čelik). U stva ri, pro iz vod na potro šnja je ona potro šnja pri kojoj se uni šta va ju ći jed nu upo treb nu vred nost stva ra dru ga, nova vred nost. I upra vo ta potro šnja pred sta-vlja deo same pro iz vod nje.

Za raz li ku od toga, neproi zvod na potro šnja je fi nal na ili konač na potro šnja kojom se vrši fi zič ko uni šta va nje pro iz vo da, odno sno to je pro ces tro še nja mate-ri jal nih doba ra i uslu ga.

Page 178: US - Osnovi ekonomije

167Odnos izme đu pro iz vod ne i nepro iz vod ne potro šnje nije uvek isti i po pra-vi lu se menja. Tako u nekom vre men skom peri o du može da se pove ća va pro iz-vod nja sred sta va za pro iz vod nju u odno su na pro iz vod nju sred sta va za potro šnju. Pove ća ni obim sred sta va za pro iz vod nju u odno su na obim pro iz vod nje sred sta-va za potro šnju može da se ostva ru je samo u odre đe nim vre men skim peri o di ma i pod odre đe nim pret po stav ka ma.

Pri li kom namen ske ras po de le naci o nal nog dohot ka eko nom ska teo ri ja poseb nu pažnju posve ću je odno si ma (sra zme ne ili pro por ci je) nepro iz vod ne potro šnje (lič na i opšta potro šnja) i aku mu la ci je, kao osnov nog i naj va žni jeg, ali narav no ne i jedi nog, izvo ra inve sti ci ja. Pro por ci o nal no uče šće nepro iz vod ne potro šnje i inve sti ci o ne potro šnje u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka sma tra se goto vo naj zna čaj ni jim stra te škim pita njem eko nom ske poli ti ke drža-ve. Na prvi pogled izgle da da uko li ko se iz naci o nal nog dohot ka više izdva ja za aku mu la ci ju, odno sno inve sti ci je18, u toj meri se sma nju je potro šnja, i obrat no. Među tim, ako se vodi raču na o među u slo vlje no sti aku mu la ci je, odno sno inve sti-ci ja i potro šnje, te ako se vodi raču na o fak to ru vre me na, onda je jasno: prvo da se sa pove ća njem potro šnje sti mu li še i inve sti ci o na aktiv nost, i dru go da aku mu la-ci ja po svo joj funk ci ji nije ništa dru go nego odlo že na potro šnja, te da pred sta vlja naj va žni ju pret po stav ku većeg obi ma pro iz vod nje u buduć no sti, pa samim tim i većeg uče šća potro šnje u njoj, tj. budu ćoj ras po de li naci o nal nog dohot ka. Zapra-vo, to nije ništa dru go nego dina mič ko posma tra nje potro šnje.

Odre đi va nje pro cen tu al nog uče šća potro šnje u namen skoj ras po de li naci o nal-nog dohot ka, u stva ri impli ci ra pita nje donje i gor nje gra ni ce pro iz vod ne i nepro iz-vod ne potro šnje u toj ras po de li. Kao opšte pra vi lo može se uze ti da je u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka mini mum, donja gra ni ca, nepro iz vod ne potro šnje, pre sve ga lič ne, odre đen već dostig nu tim ste pe nom zado vo lja va nja lič nih, indi vi du-al nih i opštih potre ba, a mak si mum, gor nja gra ni ca, datom veli či nom naci o nal nog dohot ka, odno sno datim uče šćem potro šnje u naci o nal nom dohot ku.

Kad je reč o pro iz vod noj, odno sno inve sti ci o noj potro šnji, može se uze ti da je gor nja gra ni ca aku mu la ci je kao izvo ra inve sti ci ja, odre đe na već dostig nu-tim nivo om lič ne i opšte potro šnje i datim obi mom naci o nal nog dohot ka, a donja gra ni ca onim delom naci o nal nog dohot ka koji je potre ban za pokri će tzv. demo-graf skih inve sti ci ja.

6.4. LIČ NA POTRO ŠNJAU eko nom skoj poli ti ci zemlje lič na potro šnja zau zi ma poseb no mesto. To

je zbog toga što je lič na potro šnja naj zna čaj ni ji oblik fi nal ne potro šnje, pa su i izdva ja nja za lič nu potro šnju, po pra vi lu, naj ve ća.

Page 179: US - Osnovi ekonomije

168 Lič na potro šnja se defi ni še kao deo ukup ne potro šnje kojom sta nov ni štvo poje di nač no (indi vi du al no) zado vo lja va svo je potre be. Obu hva ta kako potro šnju vla sti tih pro iz vo da indi vi du al nih potro ša ča (natu ral na potro šnja), tako i potro-šnju koja se ostva ru je putem raz me ne. Lič na potro šnja je, zapra vo, tro še nje mate-ri jal nih doba ra i uslu ga za lič ne potre be. Ostva ru je se van pro iz vod nje i uvek je indi vi du al na. Po pra vi lu, lič na potro šnja pred sta vlja naj ve ći deo ukup ne potro-šnje. Pro ce nju je se da u naj ve ćem bro ju zema lja u sve tu lič na potro šnja u ukup-noj fi nal noj potro šnji uče stvu je sa 55-65%, a u nekim neraz vi je nim zemlja ma i do 4/5 ukup ne fi nal ne potro šnje.

Subjekt lič ne potro šnje je poje di nac, odno sno nje go vo doma ćin stvo, koje u okvi ru lič ne potro šnje zado vo lja va (pod mi ru je) naj ra zli či ti je vrste svo jih potre-ba, počev od onih koje su egzi sten ci jal ne, pre ko onih koje se sma tra ju luk su znim, pa sve do onih koje su samo izraz nasto ja nja da se ost va ri odre đe ni “dru štve ni” sta tus. U tim gra ni ca ma su raz vr sta ne sve ljud ske potre be. Obič no su siste ma ti-zo va ne po svom karak te ru, funk ci ja ma, pro iz vo di ma koji ma se zado vo lja va ju i sl. Tako naj če šće susre će mo pode le na pri mar ne i sekun dar ne, mate ri jal ne i kul tur ne, ele men tar ne i raz voj ne, potre be za krat ko traj nim i potre be za dugo traj-nim potro šnim dobri ma i sl. To su tzv. “stvar ne dru štve ne potre be”. Među tim, eko nom sku poli ti ku inte re su ju trži šne potre be, potre be za roba ma i uslu ga ma, za raz li ku od dru gih nau ka koji ana li zi potre ba pri la ze sa soci o lo škog, bio lo škog i dru gog aspek ta. U tom smi slu, pred me ti lič ne potro šnje jesu razno vr sni pro-iz vo di i uslu ge kojim se kre i ra efek tiv na tra žnja. Na taj način, uti ču ći na lič nu potro šnju, njen obim i struk tu ru, eko nom ska poli ti ka zapra vo raz li či tim mera ma regu li še kre ta nje agre gat ne tra žnje.

6.4.1. FAK TO RI KOJI UTI ČU NA OBIM I STRUK TU RU LIČ NE POTRO ŠNJE

Mno go broj ni su fak to ri koji uti ču na obim, dina mi ku i struk tu ru lič ne potro-šnje. Oni se u eko nom skoj teo ri ji često ozna ča va ju i kao deter mi nan te19 lič ne potro šnje. Među tim, pre nego što među nji ma izdvo ji mo one koji su domi nant ni, potreb no je uka za ti na sle de će:

Prvo, potro šnja uop šte, a poseb no lič na potro šnja, kao bit na odred ni ca makro-e ko nom ske ras po de le, bitan je pred u slov za podi za nje višeg ste pe na pro duk tiv no-sti rada. Radi toga pre te ra no uspo ra va nje nje nog rasta nepo volj no se odra ža va na pro duk tiv nost rada, a time i na uku pan raz voj pri vre de kao celi ne.

Dru go, sasvim je izve sno da porast potro šnje, i svih nje nih obli ka, pa i lič ne potro šnje, posma tra no na dugi rok, ne sme i jed no stav no ne može pre va zi-la zi ti mate ri jal nu moguć nost zemlje.

Page 180: US - Osnovi ekonomije

169Tre će, bez obzi ra na to što je pro ble ma ti ka poje di nih obli ka potro šnje spe ci fi č-na i kao takva respek to va na u nau ci, ne može se reći da posto ji neka opšta, stro ga pra vi la o nji ho vom uče šću u ras po de li naci o nal nog dohot ka. Ono je obič no deter mi-ni sa no karak te rom dru štve no-eko nom skog siste ma, peri o di ma u pri vred nom raz vo-ju zemlje, dostig nu tim nivo om pri vred nog raz vo ja, mestom i eko nom skom ulo gom drža ve u pri vred nom raz vo ju, poli tič kom orga ni za ci jom dru štva, siste mom i poli ti-kom ras po de le u dru štvu, siste mom i poli ti kom cena i sl.

I četvr to, poje di ni obli ci potro šnje i nji ho vo uče šće u ras po de li naci o nal-nog dohot ka ima ju često poseb ne i samo za njih spe ci fi č ne deter mi nan te, koje odre đu ju nji hov obim i struk tu ru, te se i one mora ju respek to va ti.

Sve su to činje ni ce koje se mora ju uva ža va ti u pri vred nom raz vo ju zemlje. Na taj način dola zi mo do odre đe nih zako ni to sti o meri rasta ukup ne potro šnje, kao i poje di nih nje nih obli ka, u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka.

Zato može mo reći da je visi na i struk tu ra lič ne potro šnje odre đe na gru-pom fak to ra, odno sno deter mi nan ti, čije je dej stvo raz li či tog uti ca ja i inten zi te ta. Među nji ma poseb no su zna čaj ni sle de ći fak to ri:

1. Dostig nu ti nivo pri vred nog raz vo ja zemlje koji se ogle da u dostig nu-tom nivou lič ne potro šnje. Pro me na dostig nu tog nivoa lič ne potro šnje bi zna či la sni ža va nje dostig nu tog život nog stan dar da, s jed ne stra ne, i pro me nu glo bal nih pro por ci ja u odno si ma izme đu pro iz vod nje i potro-šnje sred sta va za život. Dostig nu ti nivo lič ne potro šnje i nje na struk tu ra u naj ve ćoj meri tra si ra ju put za nje no budu će kre ta nje.

2. Dina mi ka rasta dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka. Stal no pove ća va nje dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka, kao posle di ca dina mi ke pora sta pri vred nog raz vo ja, daje i veće moguć no sti za zado vo lja-va nje potre ba svih obli ka potro šnje, pa pre ma tome i lič ne potro šnje. Isto tako, pro por ci je ras po de le dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka na poje di ne obli ke potro šnje (odno si izme đu lič ne i opšte potro šnje, te pro-iz vod ne i nepro iz vod ne potro šnje), koje se mera ma eko nom ske poli ti ke mogu menja ti, tako đe zna čaj no uti ču na visi nu lič ne potro šnje.

3. Struk tu ra pro iz vod nje i nivo pri me nje ne teh ni ke direkt no odre đu ju i struk tu ru potra žnje, te za rezul tat ima ju ne samo kvan ti tet, već i pro iz vo-de odre đe nog kva li te ta od čega zavi si nji ho va upo treb na vred nost. Nai-me, struk tu ra pro iz vod nje se nepre sta no menja i pro ši ru je se asor ti man novim pro iz vo di ma koji ula ze u struk tu ru lič ne potro šnje. Pro iz vod nja na taj način pod sti če potre be, te obo ga ću je struk tu ru lič ne potro šnje.

4. Sistem i poli ti ka ras po de le dohot ka. Oni su poseb no važni u lič noj potro-šnji jer odre đu ju kupov nu moć potro ša ča. U tom smi slu, visi na dohot ka

Page 181: US - Osnovi ekonomije

170 odre đu je ne samo kvan ti tet roba lič ne potro šnje, već ogra ni ča va i izbor potro ša ča kojim se on opre de lju je za odre đe ni kva li tet roba.20

Sistem i poli ti ka cena. Uz nepro me nje ne osta le uslo ve, porast cena potro šnih doba ra ima za posle di cu sma nje nje potra žnje za nji ma, pa i nji ho ve potro šnje. Narav no, važi i obr nu to.

5. Demo graf ski fak tor. Stal ni porast sta nov ni štva u nekoj zemlji, u naj-ma nju ruku zna či nužno pove ća va nje obi ma pro iz vod nje sred sta va za život, kojim se pod mi ru ju raz li či te potre be lju di. Zato je u pla ni ra nju obi ma ponu de sred sta va za život nužno uva ža va ti nara sle potre be dru-štva, koje su posle di ca pri rod nog pri ra šta ja (ali i okru že nje, obi ča ji, tra-di ci ja, reli gi ja, kul tur no-obra zov ni nivo potro ša ča, navi ke i dru gi nee ko-nom ski fak to ri).

6.4.2. FUNK CI JE LIČ NE POTRO ŠNJE

Zna čaj lič ne potro šnje se naj bo lje sagle da va kroz nje ne funk ci je, koje su odre đe ne mestom lič ne potro šnje u pro ce su dru štve ne repro duk ci je.

Osnov ne funk ci je lič ne potro šnje su:1. Repro duk tiv na, odno sno funk ci ja obna vlja nja rad ne sna ge;2. Uti caj lič ne potro šnje na pro iz vod nju,3. Uti caj lič ne potro šnje na agre gat nu tra žnju.Prva i osnov na funk ci ja lič ne potro šnje sasto ji se u repro duk ci ji rad ne sna-

ge. U njoj se ogle da smi sao i svr sis hod nost lič ne potro šnje. Od kvan ti ta tiv nog i kva li ta tiv nog nivoa zado vo lja va nja potre ba poje din ca – rad ni ka (narav no i čla-no va nje go ve poro di ce kao poten ci jal nih rad ni ka) zavi si psi ho fi zič ka i rad na spo-sob nost čove ka kao subjek tiv nog fak to ra pro iz vod nje.

Lič na potro šnja zna čaj no uti če na obim i struk tu ru pro iz vod nje. Pro me ne u struk tu ri lič ne potro šnje, u visi ni dela dohot ka potro ša ča name nje nog lič noj potro šnji, uti ču na pro me ne pro iz vod nje, koje im se nužno pri la go đa va ju. To zbog toga što je smi sao i svr ha pro iz vod nje upra vo u potro šnji. Zato se pro me ne u obi mu i struk tu ri lič ne potro šnje stal no pra te od stra ne pro iz vo đa ča. Trži šte sred sta va za potro šnju uvek objek tiv no oba ve šta va potro ša ča o pro me na ma u obi mu i struk tu ri lič ne potro šnje, koje su nasta le bilo zbog pro me ne dohot ka potro ša ča, bilo zbog pro me na cena. Pre ko delo va nja na pro iz vod nju, lič na potro-šnja uti če na zapo sle nost rad ne sna ge, isko ri šte nost kapa ci te ta, alo ka ci ju fak to ra pro iz vod nje, veli či nu i struk tu ru inve sti ci ja.

Pro me ne u obi mu i struk tu ri lič ne potro šnje delu ju tako đe i na pro me ne u odno si ma agre gat ne tra žnje. Zato prak tič no istim instru men ti ma koji ma eko nom-ska poli ti ka uti če na obim i struk tu ru lič ne potro šnje, posti že efek te u pro me na-ma veli či ne i struk tu re agre gat ne tra žnje.

Page 182: US - Osnovi ekonomije

1716.4.3. LIČ NA POTRO ŠNJA I ŽIVOT NI STAN DARDU savre me noj eko nom skoj lite ra tu ri život ni stan dard se raz li či to defi ni še.

Neki ga izjed na ča va ju sa lič nom potro šnjom. Dru gi mu, pored lič ne potro šnje, pri-do da ju i zna čaj ni deo opšte potro šnje. Tre ći, opet pod poj mom život nog stan dar-da pod ra zu me va ju sve uslo ve živo ta lič no sti u datom dru štve nom siste mu. Ova posled nja odred ba život nog stan dar da posta je sve popu lar ni ja i nala zi sve više pri sta li ca. Nisu ret ka ni takva raz mi šlja nja koja život ni stan dard posma tra ju kao meru potro šnje sa kojom, pre ma nekim već usvo je nim kri te ri ju mi ma, odme ra va se (sagle da va) koli ka se potro šnja sma tra potreb nom, poželj nom, pri me re nom, ili pra ved nu za odre đe nu gru pu potro ša ča. Pre ma samoj reči “stan dard” koji ozna-ča va meru ili meri lo, pod poj mom život nog stan dar da tre ba raz u me va ti meri lo potro šnje. Bez obzi ra na raz li či to raz u me va nje poje di nih kom po nen ti koje nesu-mlji vo spa da ju u život ni stan dard i bli že ili dalje deter mi ni šu nje go vu struk tu ru, nije spor no da je pojam život nog stan dar da u uskoj vezi sa lič nom potro šnjom, te da kre ta nje obli ka potro šnje, obim i dina mi ka pro me na struk tu re potro šnje, nepo-sred no uti ču na kre ta nje nivoa život nog stan dar da.

Čini se naj pri hva tlji vi jom ona odred ba poj ma život nog stan dar da koja pod ra zu me va u svo joj celo kup nso ti mate ri jal ne, dru štve ne i rad ne uslo ve živo ta i rada lju di. To prak tič no zna či da život ni stan dard u sebi uklju ču je lič nu potro-šnju, ali i zna čaj ne ele men te opšte potro šnje. Zato neret ko susre će mo poj mo ve život ni i dru štve ni stan dard, a to je već pita nje struk tu re život nog stan dar da, čije opti mal no reše nje ima pre sud nu ulo gu u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka na aku mu la ci ju i potro šnju, od čijih raz me ra opet zavi si tem po rasta i pro me na struk tu re dru štve ne pro iz vod nje.

Fak to ri koji odre đu ju nivo život nog stan dar da su prak tič no isti oni fak to ri koji čine deter mi nan te lič ne i opšte potro šnje. To su:

– obim i struk tu ra mate ri jal ne pro iz vod nje i uslu ga;– visi na i namen ska ras po de la naci o nal nog dohot ka;– visi na fon da lič ne potro šnje i kri te ri ju mi nje go ve ras po de le.Ste pen zado vo lja va nja mate ri jal nih i kul tur nih potre ba lju di pre sve ga zavi-

si od pro iz vod nih moguć no sti zemlje, koja opet zavi si od ste pe na raz vo ja pro iz-vod nih sna ga. Da bi uti ca li na porast život nog stan dar da, obim i struk tu ra pro iz-vod nje mora ju pra ti ti porast i struk tu ru ljud skih potre ba.

Ostva ri va nje naci o nal nog dohot ka kao nove vred no sti, real na je pret po-stav ka i višeg nivoa život nog stan dar da lju di.

Konač no, namen ska ras po de la naci o nal nog dohot ka na aku mu la ci ju i potro-šnju odre đu je visi nu život nog stan dar da u okvi ri ma datim obi mom i struk tu rom pro iz vod nje. Razu mlji vo, život ni stan dard će biti veći ako je veći deo naci o nal-nog dohot ka name njen lič noj potro šnji i delo vi ma opšte potro šnje koji ula ze u

Page 183: US - Osnovi ekonomije

172 struk tu ru život nog stan dar da. Među tim, ako se vodi raču na o do sada već nagla-še noj uslo vlje no sti aku mu la ci je i potro šnje, onda se mora vodi ti raču na i o nji ho-vom dej stvu na sada šnji i budu ći stan dard. Time se samo želi nagla si ti činje ni ca da se fond potro šnje ne može pove ća va ti nekon tro li sa no na uštrb aku mu la ci je. To može, dodu še, dove sti do pove ća nja život nog stan dar da u tom tre nut ku, ali, pot pu no je izve sno, da će ugro zi ti nje gov nivo u buduć no sti. Isto tako, i pre te ra-no izdva ja nje za aku mu la ci ju uti če na stag ni ra nje ili čak pad život nog stan dar da. Sve to govo ri u pri log činje ni ci da je nužno uspo sta vi ti takve pro por ci je u namen-skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka, koje će omo gu ći ti sta bi lan porast život nog stan dar da i pože ljan tem po pro ši re ne repro duk ci je.

Dosa da šnja kre ta nja život nog stan dar da u sve tu, bez obzi ra na dru štve no-poli tič ku orga ni za ci ju zemlje, u pogle du pro me na nje go ve struk tu re, uka zu je na neke zajed nič ke crte. To su pre sve ga:

– porast ude la opšte potro šnje u struk tu ri život nog stan dar da, tj. porast one vrste potre ba koje se zado vo lja va ju kolek tiv no, sred stvi ma dru štve-ne zajed ni ce;

– porast ude la traj nih potro šnih doba ra u odno su na krat ko traj na, što je poseb no došlo do izra ža ja u lič noj potro šnji raz vi je nih zema lja;

– porast zado vo lja va nja nema te ri jal nih potre ba, kao posle di ca većeg kul-tur no-obra zov nog nivoa sta nov ni štva;

i, sve izra že ni je i sadr žaj ni je tre ti ra nje slo bod nog vre me na, ne samo radi rekre a ci-je rad ne sna ge, već kao nužnog ele men ta u struk tu ri život nog stan dar da potreb nog za for mi ra nje viso ko obra zo va ne, viso ko kul tur ne i viso ko sve sne lič no sti.21

6.5. OPŠTA POTRO ŠNJA

6.5.1. POJAM I ZNA ČAJ OPŠTE POTRO ŠNJE

Opšta potro šnja je oblik fi nal ne potro šnje. U savre me nim, raz vi je nim trži-šnim pri vre da ma reč je o potro šnji drža ve u raz li či te svr he, pa se često opšta potro šnja ozna ča va kao držav na potro šnja. Pošto je u pita nju tzv. jav ni sek tor u kome drža va ostva ru je čitav niz funk ci ja, kao što su pri vred ne, uprav ne, admi ni-stra tiv ne, soci jal ne i sl., ova potro šnja se često nazi va i jav na potro šnja.

Finan si ra nje ovog fi nal nog obli ka potro šnje vrši se pre ko instru me na ta fi skal ne poli ti ke. Među nji ma naj zna čaj ni ji je budžet, mada kao izvo ri fi nan si ra-nja jav ne potro šnje mogu posto ja ti i raz li či ti fon do vi koje osni va drža va. Budžet, kao osnov ni izvor fi nan si ra nja jav ne potro šnje, opet fi nan si ra se (ali men ti ra) sred-stvi ma iz raz li či tih izvo ra. Direkt ni pore zi (pore zi na raz li či te dohot ke fi zič kih i

Page 184: US - Osnovi ekonomije

173prav nih lica) i indi rekt ni pore zi (porez na pro met-PDV, akci ze, cari ne, porez na poklon i sl.) čine naj zna čaj ni je jav ne pri ho de, kojim se puni budžet.

Shva ta nje opšte potro šnje kao držav ne potro šnje odre đu je i ele men te nje-ne struk tu re, u zavi sno sti od toga u kojoj se ulo zi drža va poja vlju je i koje funk-ci je ostva ru je (uprav nu, eko nom sku ili soci jal nu): da li u eko nom skoj ulo zi pri vred nog subjek ta, kada drža va kupu je raz li či te robe i pla ća raz li či te uslu ge na trži štu, ili u ulo zi naj zna čaj ni jeg subjek ta eko nom ske poli ti ke, kada drža va odo bra va sred stva za raz li či te obli ke pomo ći pred u ze ći ma ili kada se sta ra o odr-ža va nju infra struk tu re. Dva su bit na ele men ta u struk tu ri jav ne potro šnje, odno-sno u name ni jav nih ras ho da. “Prvi se nazi va rob na jav na potro šnja i obu hva ta izdat ke drža ve za kupo vi nu roba i uslu ga, za držav ni apa rat upra vlja nja (pla te činov ni ka kao i za izgrad nju i odr ža va nje infra struk tur nih obje ka ta u pri vre di – pute vi, žele zni ce, tele ko mu ni ka ci je). Dru gi ele ment jav ne potro šnje su tran sfe-ri koji obu hva ta ju izdat ke za pen zi je, soci jal nu pomoć, nakna de za neza po sle ne, zatim regre se, pre mi je i sub ven ci je pred u ze ći ma.”22

Mno go šire shva ta nje opšte potro šnje, poseb no kom po nen ti nje ne struk tu-re, bilo je pri sut no u zemlja ma koje su poku ša va le izgra di ti soci ja li stič ki sistem dru štve no-eko nom skih odno sa. U osno vi ono je pola zi lo od ulo ge pro iz vod nog i nepro iz vod nog rada, odno sno od ulo ge pri vred nih i nepri vred nih delat no sti u stva ra nju dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka, pri čemu prve uče stvu ju u nje go vom stva ra nju, a dru ge samo u nje go voj ras po de li. Dakle, u okvi ru opšte potro šnje bilo je uklju če no i fi nan si ra nje nepri vred nih delat no sti (obra zo va nje, nau ka, kul tu ra, zdrav stvo i sl.), pored fi nan si ra nja kla sič nih držav nih funk ci ja (upra va – držav na admi ni stra ci ja, voj ska, poli ci ja, sud stvo i sl.). Iz tih raz lo-ga nje no ime je bilo “zajed nič ka i opšta potro šnja”. Izvor fi nan si ra nja opšte potro šnje bio je budžet, a zajed nič ka potro šnja se fi nan si ra la iz raznih fon do va, kasni je samo u prav nih inte re snih zajed ni ca, koje su se fi nan si ra le iz dopri no sa na doho dak i lič ne dohot ke.

Trži šna valo ri za ci ja svih fak to ra pro iz vod nje, kao i uop šte rezul ta ta ljud-skog rada, što je u osno vi tran zi ci je koja je u toku u biv šim, eks – soci ja li stič kim zemlja ma, u osno vi menja sta tus nepri vred nih delat no sti, pa je opšta potro šnja i u ovim zemlja ma, narav no i kod nas, dobi la karak ter koji ima u zemlja ma raz vi-je ne trži šne pri vre de.23

Opšta potro šnja, kao deo ukup ne fi nal ne potro šnje, nužno je inte gri sa na u celo kup ni pro ces dru štve ne repro duk ci je, odno sno nužno je pove za na sa osta lim faza ma tog pro ce sa. U tom smi slu, zna čaj opšte potro šnje, gene ral no posma tra-no, ogle da se u vezi izme đu pri vre de i osta lih delo va dru štva, odno sno drža ve kao zaštit ni ka inte re sa tih delo va. Zna čaj opšte potro šnje se naj bo lje sagle da va kroz nje ne funk ci je, kako na eko nom skom, tako i na dru štve nom pla nu.

Page 185: US - Osnovi ekonomije

174 6.5.2. FAK TO RI KOJI UTI ČU NA OBIM I STRUK TU RU OPŠTE POTRO ŠNJE – DETER MI NAN TE OPŠTE POTRO ŠNJE

Način i ste pen zado vo lja va nja potre ba svih obli ka potro šnje (lič ne, opšte, inve sti ci o ne) zavi si od niza fak to ra, od kojih su, uop šte no, naj zna čaj ni ji:

– karak ter dru štve no-eko nom skog siste ma i pri vred nog siste ma kao nje-go vog pod si ste ma;

– eko nom ska ulo ga drža ve;– ste pen dostig nu te raz vi je no sti zemlje;– sistem i poli ti ka ras po de le.Među tim, bez obzi ra na zna čaj opšte potro šnje i nje go vo respek to va nje

u nau ci i prak si, ne posto ji neko opšte pra vi lo o ste pe nu uče šća opšte potro šnje u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka. Zato je teško pre ci zno defi ni sa ti i fak to re koji uti ču na obim i struk tu ru opšte potro šnje, kada su oni naj če šće veza ni za karak ter i odli ke dru štve no-eko nom skog siste ma, ili za mesto koja opšta potro šnja u nje mu ima. To tim pre, što aktiv na poli ti ka ras po de le kao deo ukup ne eko nom ske poli ti ke drža ve često ima za posle di cu pod sti ca nje ili pak ogra ni ča va nje poje di nih obli ka potro šnje, odno sno fi nal ne upo tre be naci o nal-nog dohot ka, a što naj če šće zavi si od: prvo, sta nja poje di nih obli ka potro šnje u dru štvu i dru go, cilje va poli ti ke eko nom skog i dru štve nog raz vo ja. I to tim više, što je opšta potro šnja, poseb no neki ele men ti nje ne struk tu re, direkt na poten ci ja afi r ma ci je drža ve i nje ne uspe šne eko nom ske poli ti ke, kao i zna čaj na kom po-nen ta u sadr ža ju život nog stan dar da lju di.

Ipak, mogu se izdvo ji ti neki fak to ri (deter mi nan te), koji domi nant no delu-ju na obim i struk tu ru, ali isto vre me no i na karak ter opšte potro šnje. To su:

– ste pen dostig nu tog pri vred nog raz vo ja zemlje;– eko nom ska ulo ga drža ve;– ele men ti poli tič ke orga ni za ci je dru štva;– karak ter soci jal ne funk ci je dru štva;– ste pen i dina mi ka raz vo ja nepri vred nih delat no sti.Osno vi pove ća nja opšte potro šnje nala ze se u stal nom pove ća va nju dru štve-

nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka zemlje, što je po pra vi lu posle di ca većeg ste pe na nje nog pri vred nog raz vo ja. Među tim, osno vi tog pove ća va nja nala ze se ne samo u većim mate ri jal nim moguć no sti ma zemlje, već se oni šire i kao pra te ća poja va većih funk ci ja opšte potro šnje i stal nog pove ća va nja bro ja nje nih kori sni-ka. To naj bo lje potvr đu je činje ni ca da se i u naj ra zvi je ni jim trži šnim pri vre da ma znat no pro ši ru je eko nom ska i soci jal na funk ci ja drža ve.

Sa višim ste pe nom pri vred nog raz vo ja znat no se pro ši ru je i eko nom ska ulo ga drža ve, poseb no u trži šnim pri vre da ma, a naro či to nje na regu la tiv na ulo ga

Page 186: US - Osnovi ekonomije

175u uspo sta vlja nju odno sa agre gat ne ponu de i tra žnje kao i u obla sti fi nan si ra nja budžet skog defi ci ta.

Kada se govo ri o poli tič koj orga ni za ci ji dru štva, kao deter mi nan ti opšte potro šnje, onda je tu reč pre sve ga o držav nom apa ra tu, nje go voj unu tra šnjoj orga ni za ci ji i šire nju nje go vih funk ci ja, koje je pra će no većim bro jem držav nih orga na i slu žbe ni ka, što na kon cu pred sta vlja zna čaj ne izdat ke opšte potro šnje.

Soci jal na ulo ga drža ve (razna soci jal na dava nja, pomo ći neza po sle ni ma i siro ma šni ma) u raz vi je nim trži šnim pri vre da ma zahva ta zna ča jan deo sred sta va jav ne potro šnje.

Ste pen i dina mi ka raz vo ja nepri vred nih delat no sti je deter mi nan ta opšte potro šnje, koja je poseb no bila karak te ri stič na za sistem i poli ti ku jav ne potro-šnje u eks – soci ja li stič kim zemlja ma. Uslu ge, nji hov obim i kva li tet, nepri vred-nih delat no sti zah te va ju zna čaj na mate ri jal na sred stva iz fon da opšte potro šnje, poseb no kada se dosled no uva ža va nji ho va ulo ga u dru štve no eko nom skom raz-vo ju zemlje. Zato nji ho vo šire nje nepo sred no uslo vlja va znat no pove ća nje dela sred sta va opšte potro šnje za nji ho vo fi nan si ra nje.

6.5.3. FUNK CI JA OPŠTE POTRO ŠNJE

Kom po nen te struk tu re opšte potro šnje u naj ve ćoj meri deter mi ni ra ju nje no poj mov no odre đe nje i defi ni šu nje ne funk ci je. Opšta potro šnja pre tpo sta vlja niz kori sni ka i više name na, a naj zna čaj ni je su one name ne koje se odno se na pod sti-ca je, sta bi li za ci ju i struk tur ne pro me ne pri vred nih delat no sti i aktiv no sti.

Među eko nom skim funk ci ja ma opšte potro šnje poseb no su zna čaj ne: Prvo, opšta potro šnja, poseb no neke kom po nen te njenog sadr ža ja, pred sta vlja nužan fak tor u raz vi ja nju pro iz vod nih sna ga i pove ća nju pro duk tiv no sti rada. U trži šnim uslo vi ma pri vre đi va nja, opšta potro šnja pred sta vlja kom po nen tu ukup ne agre gat ne tra žnje, te se uti caj mera eko nom ske poli ti ke na njen obim i struk tu ru, direkt no odra ža va na obim i struk tu ru ukup ne agre ga t ne tra žnje. Dru go, opšta potro šnja je bit na kom po nen ta život nog stan dar da i deo celo-kup nih život nih, rad nih i dru štve nih uslo va sta nov ni štva. Od nači na kako se zado vo lja va ju kolek tiv ne potre be u dru štvu i kako ih dru štvo pod mi ru je, u naj ve ćoj meri zavi se opšti život ni uslo vi gra đa na. Tre će, soci jal na funk ci ja jav ne potro šnje iscr plju je se u ulo zi jav ne potro šnje kao sred stvo za ubla ža-va nje soci jal nih nejed na ko sti i sred stvo za ostva ri va nje prin ci pa dru štve ne soli dar no sti i soci jal ne sta bil no sti dru štve no-eko nom skog siste ma. Četvr to, redi stri bu tiv na funk ci ja opšte potro šnje prak tič no zna či da se mera ma eko-nom ske poli ti ke vrši pre ra spo de la dohot ka u dru štvu, na način što se ade kvat-nom pore skom poli ti kom pove ća va doho dak siro ma šni jih slo je va na račun boga ti jih slo je va u dru štvu.

Page 187: US - Osnovi ekonomije

176 Funk ci ja ma opšte potro šnje odre đe ne su i aktu el ne ten den ci je pro me na u dina mi ci nje nog uče šća u naci o nal nom dohot ku i nje noj struk tu ri. Sa višim ste pe-nom pri vred nog raz vo ja zemlje dola zi ne samo do bržeg rela tiv nog uspo na opšte potro šnje i pome ra nja gra ni ca nje nog uče šća u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka u nje nu korist, nego i do pome ra nja kom po nen ti u struk tu ri opšte potro-šnje u korist onih nje nih delo va koji su na lini ji novih teh no lo gi ja. U trži šnim pri vre da ma zato eko nom ska funk ci ja opšte potro šnje ima ključ nu ulo gu, tim pre što od uspe šno sti rea li za ci je eko nom ske funk ci je opšte potro šnje direkt no zavi si i uspe šno ostva ri va nje nje ne soci jal ne i redi stri bu tiv ne funk ci je.

6.6. ODNO SI IZME ĐU LIČ NE I OPŠTE POTRO ŠNJELič na potro šnja i opšta potro šnja su delo vi fi nal ne potro šnje, koji poti ču

iz istog izvo ra (dru štve ni pro iz vod, odno sno naci o nal ni doho dak). Među tim, među sob ni odno si lič ne i opšte potro šnje su vrlo slo že ni. To prven stve no zbog toga što posto ji čitav niz razno vr snih potre ba lju di, koje se zado vo lja va ju na taj način da je vrlo teško, neka da goto vo i nemo gu će, odre di ti da li ono pri pa da obla sti lič ne ili obla sti opšte potro šnje (npr. kolek tiv na ishra na u ško la ma ili bol ni ca ma i sl.). Otu da je vrlo teško povu ći lini ju raz gra ni če nja izme đu ova dva obli ka fi nal ne potro šnje, jer se oni među sob no često pre pli ću.

Ono što im je nespor no zajed nič ko sasto ji se u sle de ćem:Prvo, što i lič na i opšta potro šnja poti ču iz istog izvo ra (dru štve ni pro iz-

vod, odno sno naci o nal ni doho dak);Dru go, što i jed na i dru ga potro šnja slu že una pre đe nju život nog stan dar da

lju di;Tre će, što pred sta vlja ju naj va žni je kom po nen te opšteg siste ma dru štve nih

potre ba;Četvr to, što i lič na i opšta potro šnja pred sta vlja ju bitan uslov dru štve no-

eko nom skog raz vo ja zemlje.Među tim, one se među sob no i zna čaj no raz li ku ju. Raz li ke među nji ma su

jasno odre đe ne i obzi rom da poti ču iz istog izvo ra, o tim raz li ka ma se uvek mora vodi ti raču na. Među sob ni odno si lič ne i opšte potro šnje izra že ni u pro por ci ja ma nji ho vog uče šća u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka, sta vlja ju pred eko-nom sku poli ti ku zemlje krup ne zadat ke. Zato ona svo jim mera ma stal no tra ga za opti mal nim odno si ma izme đu ova dva obli ka fi nal ne potro šnje, stal no vode ći raču na o nji ho vim funk ci ja ma.

Ono po čemu se lič na i opšta potro šnja raz li ku ju sasto ji se u sle de ćem:Prvo, kako se lič na i opšta potro šnja raz li ku ju po svom sadr ža ju, tako su

i prin ci pi i kri te ri ju mi zado vo lja va nja potre ba među ovim obli ci ma potro šnje

Page 188: US - Osnovi ekonomije

177raz li či ti. One se među sob no raz li ku ju po kri te ri ju mu pri sva ja nja mate ri jal nih doba ra (rad i rad ni dopri nos, svo ji na i sl.);

Dru go, kao posle di ca pret hod nog, lič na potro šnja i opšta potro šnja se među sob no raz li ku ju i po meha ni zmi ma i meto da ma ostva ri va nja. Zado vo lja-va nje potre ba lič ne potro šnje vrši se pre ko trži šta lič ne potro šnje. Van tr ži šnim for ma ma se dobrim delom zado vo lja va ju potre be i ostva ru ju funk ci je opšte potro šnje. Tako na pri mer, soci jal na funk ci ja opšte potro šnje sama po sebi zna-či odre đe no ogra ni ča va nje i kori go va nje delo va nja trži šta.

U ana li zi među sob nih odno sa lič ne i opšte potro šnje potreb no je uka za ti na činje ni cu da u raz vi je nim trži šnim pri vre da ma taj odnos siste mat ski karak te ri še pro cen tu al no veće uče šće opšte potro šnje u odno su na uče šće lič ne potro šnje u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka. To veće rela tiv no uče šće opšte potro-šnje u odno su na lič nu potro šnju može se sma tra ti opštom ten den ci jom savre me-nog sve ta. Porast opšte potro šnje i jača nje eko nom ske ulo ge drža ve, moti vi sa no raz lo zi ma eko nom ske efi ka sno sti, višeg ste pe na struč ne obra zo va no sti i zna nja nepo sred nih pro iz vo đa ča, zna čaj nim uče šćem viso kih teh no lo gi ja u pro iz vod nji, spro vo đe njem anti ci klič ne poli ti ke i sl., jed no stav no se poka za lo neo p hod nim za funk ci o ni sa nje savre me nih trži šnih pri vre da.

Među tim, pome nu ta ten den ci ja nije karak te ri stič na samo za eko nom ski raz vi je ne zemlje sve ta. Brži porast ude la opšte potro šnje u odno su na lič nu potro šnju u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka, susre će se i u eko nom-ski neraz vi je nim zemlja ma. Ta činje ni ca u nji ma se oprav da va stva ra njem opštih uslo va i neo p hod nih pret po stav ki za brzi i sve stra ni ji raz voj pri vre de i dru štva, odno sno ostva ri va njem naj zna čaj ni jih funk ci ja opšte potro šnje koje se odno se na pod sti ca je, sta bi li za ci ju, struk tur ne pro me ne pri vred nih aktiv no sti, regi o nal ni raz voj i sl.

6.7. LIČ NA I OPŠTA POTRO ŠNJA U FUNK CI JI EKO NOM SKOG RAZ VO JASve što je do sada reče no o potro šnji uka zu je na činje ni cu da potro šnja

zna čaj no uti če na dru štve no-eko nom ski raz voj zemlje. Zapra vo, potro šnja pred-sta vlja pola znu osno vu u raz ma tra nju raz voj ne ori jen ta ci je pri vre de i dru štva. To zbog toga što potro šnja ne samo da odre đu je cilj i svr hu pro iz vod nje, već i zbog toga što se svi odno si u pri vre di zemlje, sek tor ski, među gran ski, konač-no sli va ju i zavr ša va ju u potro šnji. Pro me ne u sfe ri potro šnje, nje nog obi ma i struk tu re, direkt no se odra ža va ju na pro me ne pro iz vod ne struk tu re pri vre de, te u tom smi slu raz voj pro iz vod nje nužno mora pred vi đa ti svu slo že nost i dina-mič nost dru štve nih potre ba. Pola ze ći od potro šnje, nje nog obi ma i dina mi ke u

Page 189: US - Osnovi ekonomije

178 pro me na ma nje ne struk tu re, pra vi se prva pola zna, glo bal na ski ca pro iz vod nog pro gra ma pri vre de, naj op šti ja gran ska struk tu ra pri vre de.

Pre ma tome, potro šnja je aktiv ni čini lac pri vred nog i dru štve nog raz vo ja zemlje. Ova nje na ulo ga pro iz i la zi iz činje ni ce da potro šnja (lič na i opšta) zahva-ta 2/3 naci o nal nog dohot ka. To napro sto zna či da je obi mom i struk tu rom potro-šnje, u stva ri, odre đen naj ve ći deo dru štve ne pro iz vod nje.

Uslo vlje nost dru štve no-eko nom skog raz vo ja zemlje od sfe re potro šnje poseb no se ogle da u sle de ćim para me tri ma:

– potro šnja, lič na i opšta, kao obli ci fi nal ne tra žnje, nepo sred no uti ču na kre ta nje, obim i struk tu ru pro iz vod nje i nje nu rea li za ci ju. Viši obim i slo že ni ja struk tu ra potro šnje pret po stav ka je eks pan zi je pro iz vod nje i celo kup ne pri vred ne aktiv no sti;

– potro šnja bit no uti če na šire nje unu tra šnjeg trži šta od čije apsorp ci je u naj ve ćoj meri zavi si raz voj i dome ti doma će pro iz vod nje. U tom smi slu, potro šnja for mi ra naj pre te žni ji deo unu tra šnjeg trži šta i na taj način poja vlju je se kao bit na poten ci ja eko nom skog rasta i sna žan fak-tor nje go ve sta bil no sti;

– poseb no zna čaj na ulo ga potro šnje iska zu je se u nje nom uti ca ju na pove ća nje ste pe na pro duk tiv no sti rada. Pri rod na sklo nost čove ka pre-ma boljim uslo vi ma živo ta i višem život nom stan dar du, ujed no je i glav ni pokre tač pro iz vo đa ča na veće zala ga nje i veće rad ne efek te, na veću pro duk tiv nost nje go vog rada. Uosta lom, to je pret po stav ka i većeg nje go vog uče šća u potro šnji. Ova mate ri jal na zain te re so va nost koja se ostva ru je kroz veću potro šnju, isto vre me no je i motiv više za sti ca nje struč nih zna nja i viših kva li fi ka ci ja, odno sno uop šte kul tur no obra zov nog i struč nog nivoa pro iz vo đa ča;

– pro me ne u struk tu ri lič ne potro šnje uslo vlja va ju veći ili manji ste pen kori šće nja kapa ci te ta;

– potro šnja zna čaj no uti če na alo ka ci ju pro iz vod nih fak to ra. Veća potro-šnja odre đe nih pro iz vo da i uslu ga ima za posle di cu i veću kon cen tra-ci ju fak to ra pro iz vod nje u poje di nim sek to ri ma pri vre de;

– iz pret hod nog sle di da potro šnja zna čaj no uti če i na zapo sle nost.Među tim, poseb no valja nagla si ti da savre me nu trži šnu pri vre du bit no obe-

le ža va sve veće uče šće jav ne (opšte) potro šnje, kao i dru gih nee ko nom skih fak-to ra u pri vred nom raz vo ju zemlje. Pozna to je da jav na potro šnja obu hva ta čitav splet dru štve nih aktiv no sti izvan pri vre de, koje ima ju zna čaj nu ulo gu u eko nom-skom i dru štve nom raz vo ju zemlje. Brzi na pro me na sko ro u svim obla sti ma živo-ta nužno se odra ža va ju na pri vre du i nje ne delo ve u istoj meri kao što se pro me ne pri vred nih kre ta nja refl ek tu ju na dru štve ni život. Upra vo zato se ni eko nom ski

Page 190: US - Osnovi ekonomije

179pro ce si ne mogu pot pu no raz u me ti bez raz ja šnja va nja ulo ge potro šnje u nji ma, a naro či to bez raz u me va nja nekih nje nih kom po nen ti, (a tu se pre sve ga misli na sistem obra zo va nja, nauč no-istra ži vač kog rada) koje naj vi še dina mi zi ra ju savre-me ni pri vred ni i dru štve ni raz voj zemlje.

7. INVE STI CI JE I INVE STI CI O NA POTRO ŠNJA

7.1. AKU MU LA CI JA I INVE STI CI JEAku mu la ci ja i inve sti ci je nisu iste (iden tič ne) dru štve no-eko nom ske kate-

go ri je. Aku mu la ci ja je kate go ri ja namen ske ras po de le dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka. Ona pred sta vlja deo naci o nal nog dohot ka koji je name njen za pro ši re nu repro duk ci ju. Da bi se ostva ri la pro ši re na repro duk ci ja, potreb no je deo naci o nal nog dohot ka iz teku će nepro iz vod ne potro šnje (lič ne ili opšte) izdvo-ji ti i usme ri ti u pro iz vod nju. Taj deo naci o nal nog dohot ka nazi va se aku mu la ci ja. Izra žen kao posto tak naci o nal nog dohot ka, on se zove sto pa aku mu la ci je.

a’ =ak

x 100%a’ = sto pa aku mu la ci jeak = aku mu la ci jaND = naci o nal ni doho dakND

Aku mu la ci ja je naj pro gre siv ni ja aku mu la ci ja dru štva. Njo me se uve ća va ras-po lo ži vi kapi tal u dru štvu. Ona je nužna pret po stav ka pove ća nja obi ma pro iz vod-nje. Često se tre ti ra i kao odlo že na potro šnja, odno sno kao odri ca nje dela potro šnje u sada šnjem tre nut ku, da bi potro šnja bila veća u budu ćem vre me nu.

Aku mu la ci ja posma tra na u odno su na zate če ni kapi tal (osnov na i obrt na sred-stva) defi ni še poka za telj aku mu la tiv ne spo sob no sti pri vre de. Taj para me tar izra ža-va godi šnje pro ši re no repro du ko va nje kapi ta la, odno sno poslov nih sred sta va.

Ako se aku mu la ci ja uve ća za amor ti za ci ju dobi ja se kate go ri ja bru to-aku-mu la ci je. Bru to aku mu la ci ja posma tra na u odno su pre ma dru štve nom pro iz vo du i izra že na u pro cen ti ma poka zu je sto pu bru to aku mu la ci je. Odnos izme đu bru to aku mu la ci je i zate če nog kapi ta la (poslov na sred stva u pri vre di) izra ža va para me-tar repro duk tiv ne spo sob no sti pri vre de.

Page 191: US - Osnovi ekonomije

180 Nužno je pra vi ti raz li ku izme đu nov ča ne i stvar ne aku mu la ci je. Nov ča na aku mu la ci ja je namen ski odvo je ni deo naci o nal nog dohot ka za pro ši re nu repro-duk ci ju. Ona se po pra vi lu ne tro ši odmah. Nje na potro šnja je namen ski pred o-dre đe na za neki budu ći vre men ski period. Upo tre ba nov ča ne aku mu la ci je pred-sta vlja stvar nu (real nu) aku mu la ci ju. Iako je sasvim logič no da nov ča na aku mu-la ci ja vre men ski pret ho di stvar noj (prvo se namen ski izdvo ji deo naci o nal nog dohot ka za pro ši re nu repro duk ci ju, pa se tek onda on i upo tre blja va), u prak si to često nije tako. Subjek ti pri vre đi va nja u rob noj pri vre di do inve sti ci o nih sred sta-va, često dola ze putem kre di ta i na taj način skra ću ju vre men ski inter val izme đu nov ča ne i stvar ne aku mu la ci je. U tom slu ča ju stvar na aku mu la ci ja pret ho di nov-ča noj. Na taj način se ostva ru je i mobil nost aku mu la ci je.

U eko nom skoj ana li zi aku mu la ci je za eko nom sku politi ku zemlje, poseb-no zna čaj no je pita nje donje i gor nje gra ni ce aku mu la ci je. Zapra vo, to je pita nje opti mal nih pro por ci ja na aku mu la ci ju i potro šnju u namen skoj ras po de li naci o-nal nog dohot ka. A to je ključ no pita nje, jer od nje go vog odgo vo ra zavi si dina mi-ka rasta i tem po pro me na struk tu re dru štve ne pro iz vod nje uz date, ras po lo ži ve resur se. Zato su subjek ti eko nom ske poli ti ke dužni da vode raču na o donjoj i gor njoj gra ni ci aku mu la ci je.

Donju gra ni cu aku mu la ci je odre đu je mini mum sred sta va za inve sti ci je, koji je nužan da bi se naci o nal ni doho dak po sta nov ni ku (per capi ta) odr žao na istom nivou.

Gor nja gra ni ca aku mu la ci je pod ra zu me va mak si mum sred sta va za pro ši-re nu repro duk ci ju. Takvo napre za nje pri vre de je karak te ri stič no za neraz vi je ne zemlje, koje poku ša va ju da pre đu prag neraz vi je no sti. Među tim, ako se pre đe gor nja gra ni ca, aku mu la ci ja se pre tva ra u svo ju suprot nost.

Bit no je pra vi ti raz li ku izme đu aku mu la ci je i inve sti ci ja, odno sno aku-mu li ra nja i inve sti ra nja. Za raz li ku od aku mu la ci je, koja pred sta vlja kate go ri-ju namen ske ras po de le naci o nal nog dohot ka, inve sti ci je su kate go ri ja nje ne fi nal ne (konač ne) upo tre be. Otu da se aku mu la ci ja javlja kao naj va žni ji, ali ne i jedi ni, izvor inve sti ci ja, a inve sti ci je kao upo tre ba aku mu la ci je. Aku-mu li ra nje je pro ces stal nog izdva ja nja dela naci o nal nog dohot ka u nje go voj namen skoj ras po de li, name nje nog za inve sti ci je. Inve sti ra nje, pak zna či pro-ces pro iz vod nog tro še nja tih namen skih izdvo je nih sred sta va i nji ho vo tran-sfor mi sa nje u poslov na sred stva (osnov na i obrt na sred stva), odno sno u funk-ci o ni ra ju ći kapi tal.

Aku mu la ci ja i inve sti ci je nisu iden tič ne kate go ri je ni po veli či ni. Po veliči-ni inve sti ci je naj če šće nad ma šu ju aku mu la ci ju. Pošto je aku mu la ci ja naj va žni ji, ali ne i jedi ni izvor inve sti ci ja, za inve sti ci je se mogu anga žo va ti i dru gi izvo ri,

Page 192: US - Osnovi ekonomije

181kao što su šted nja sta nov ni štva, ino stra na sred stva u obli ku kre di ta ili direkt nih inve sti ci ja i sl. A to su neki od izvo ra inve sti ci ja koji su iznad aku mu la ci je koja se for mi ra u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka.

Aku mu la ci ja se sma tra, u kraj njem slu ča ju, deter mi nan tom mate ri jal ne struk tu re pro iz vod nje. Ona pred sta vlja naj kva li tet ni ji izvor i pra vi zama jac pri-vred nog raz vo ja. Da ta svoj stva ne bi bila uskra će na aku mu la ci ji, eko nom ska poli ti ka svo jim mera ma, neza vi sno od ste pe na raz vi je no sti zemlje, nužno upu ću-je na opti mal ne pro por ci je ne samo u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka na aku mu la ci ju i potro šnju, već i u okvi ru same aku mu la ci je na sra zme re izme đu pro iz vod nih i potro šnih doba ra, a u okvi ru pro iz vod nih doba ra na sra zme re izme-đu sred sta va za rad i pred me ta rada. Eko nom ska stvar nost mno gih zema lja, pa i naše, je potvr di la rizi ke koji ma su pri vred ni rast i pri vred ni raz voj izlo že ni zbog poja vlji va nja pome nu tih nesra zme ra.

7.2. POJAM I ZNA ČAJ INVE STI CI JAPoseb no mesto u pri vred nom raz vo ju i eko nom skoj poli ti ci sva ke zemlje

ima ju inve sti ci je. Pre vas hod no, inve sti ci je su nepo sred ni fak tor dina mi zi ra nja pri vred nog raz vo ja. Pored toga, nji ma se stva ra ju neo p hod ni mate ri jal ni uslo vi i nužne pret po stav ke zado vo lja va nja svih obli ka nepro iz vod ne potro šnje. Svo jim obi mom, struk tu rom i efi ka sno šću inve sti ci je delu ju na sta bil nost, odno sno nesta-bil nost ukup nih pri vred nih i dru štve nih toko va.

U eko nom skoj lite ra tu ri susre će mo se sa raz li či tim poj mov nim odre đe njem inve sti ci ja. Pre ma jed ni ma “inve sti ci je” su deo teku ćeg dru štve nog pro iz vo da koji se ula že u sred stva za rad, bilo za zame nu utro še nih ili dotra ja lih ili za stva ra-nje novih sred sta va za rad.”24 Dru gi na inve sti ci je gle da ju šire, pa za njih “inve sti-ci je pred sta vlja ju onaj dio dru štve nog pro duk ta koji se u pro ce su nje go ve konač-ne ras po dje le i upo tre be nije potro šio (u smi slu lič ne i opće potro šnje), nego je upo tre bljen za zamje nu istro še nih i dotra ja lih i za grad nju novih kapa ci te ta.”25 Tre ći opet pod inve sti ci ja ma raz u me ju “sva ula ga nja u osnov na i obrt na sred stva u pri vre di i ula ga nja u nepri vred nim dje lat no sti ma, koji ma se izgra đu ju novi, pro-ši ru ju, zamje nju ju, rekon stru i ra ju ili moder ni zi ra ju posto je ći pro iz vod ni dru gi kapa ci te ti i objek ti.”26 U eko nom skoj lite ra tu ri susre će mo i takvu odred bu inve-sti ci ja, po kojoj one “pred sta vlja ju upo tre bu jed nog dela dru štve nog odno sno ras-po lo ži vog pro iz vo da za zame nu i pro ši re nu repro duk ci ju (pove ća nje) osnov nih fon do va u pri vre di i van pri vred nim delat no sti ma i za pove ća nje zali ha, siro vi na i nedo vr še ne pro iz vod nje i goto vih pro iz vo da u pri vre di.”27 Nave li smo pret hod-ne odred be inve sti ci ja sa name rom da poseb no uka že mo da su inve sti ci je “deo

Page 193: US - Osnovi ekonomije

182 dru štve nog pro iz vo da koji je name njen pro stoj i pro ši re noj repro duk ci ji sred sta-va za rad, odno sno nji ho voj zame ni (obno vi) i pove ća nju.”28

U gra đan skoj eko nom skoj teo ri ji posto je dva teo rij ska pri stu pa pro ble ma-ti ci inve sti ci ja:

1. Inve sti ci o na teo ri ja pro fi ta;2. Teo ri ja akce le ra ci je.Inve sti ci o na teo ri ja pro fi ta teme lji se na pret po stav ci da je osnov ni cilj

pred u zet ni ka da mak si mi zi ra pro fi t. U tom smi slu, ona se direkt no osla nja na vezu izme đu inve sti ci ja i pove ća nja pro fi ta, odno sno smi sao inve sti ra nja po toj teo ri ji je u pove ća nju pro fi ta.

Pri sta li ce teo ri je akce le ra ci je zastu pa ju gle di šte da do inve sti ra nja, ula-ga nja ne dola zi zato što se oče ki va ni pro fi t u buduć no sti uve ća va, već zato što pove ća nje pro iz vod nje vrši pri ti sak na pove ća nje nivoa i ste pe na isko ri šće no sti posto je ćih kapa ci te ta. Odnos izme đu pro me na u nivou pro iz vod nje i obi ma inve-sti ci ja poznat je kao prin cip akce le ra ci je.

Oba teo rij ska pri stu pa ima ju svo je nedo stat ke. Prvi sadr ži broj ne ele men te sta tič no sti i nje gov odnos pre ma inve sti ci ja ma je krat ko ro čan. S obzi rom na to da je inve sti ra nje dugo roč ni pro ces, inve sti ci o na teo ri ja pro fi ta ne može se pri-hva ti ti kao ade kvat na teo rij ska kon cep ci ja. Teo ri ja akce le ra ci je je ogra ni če na na pri vred ni bum, jer u peri o du rece si je zbog posto ja nja viška kapa ci te ta može doći do uspo ra va nja inve sti ci ja, čak iako tra žnja raste. U posled nje vre me u gra đan-skoj eko nom skoj teo ri ji se poja vlju ju mišlje nja da se nedo sta ci i ogra ni če no sti pome nu tih teo ri ja mogu otklo ni ti kom bi na ci jom i inte gra ci jom nji ho vih osnov-nih sta vo va.

Inve sti ci je su zna čaj ne kako sa aspek ta pro iz vod nih sna ga, tako i sa aspek-ta pro iz vod nih odno sa. Zna čaj inve sti ci ja se poseb no ogle da u funk ci ja ma koje inve sti ci je ima ju u pri vred nom i dru štve nom raz vo ju. One, pre sve ga:

– obez be đu ju kon ti nu i tet pro iz vod nje (tzv. pro sta repro duk ci ja);– obez be đu ju pro ši re nu repro duk ci ju (obez be đu ju podi za nje pro iz vod nih

poten ci ja la na viši nivo u odno su na pret hod ni period);– stva ra ju mate ri jal no-teh nič ke osno ve za rekon struk ci ju svih pri vred nih

gra na;– dopri no se pri me ni spolj ne trgo vi ne (pove ća nje izvo za fi nal nih pro iz vo-

da);– dopri no se odr ža va nju pri vred ne sta bil no sti;– obez be đu ju poželj ne sto pe pri vred nog rasta, kao cen tral nog pro ble ma

ne samo eko nom ske teo ri je, već i eko no mi je sva ke zemlje;– i ono što se čini naj va žni jim, pred sta vlja ju osno vu repro duk ci je mate ri-

jal nih uslo va živo ta lju di.

Page 194: US - Osnovi ekonomije

1837.3. INVE STI CI O NA POLI TI KA – ZADA CI I OSNOV NA NAČE LAInve sti ci o na poli ti ka zbog više stru kog zna ča ja inve sti ci ja za pri vre du i dru-

štvo u celi ni pred sta vlja naj zna čaj ni ji deo eko nom ske poli ti ke. Nje nu osnov nu pro ble ma ti ku čini obim i struk tu ra inve sti ci ja, koji osi gu ra va ju nor ma lan i skla-dan pri vred ni i dru štve ni raz voj, izvo ri i nači ni fi nan si ra nja inve sti ci ja, te eko-nom ski raci o nal no kori šće nje inve sti ci ja, kao i posti za nje nji ho ve efi ka sno sti u naj ve ćoj meri. Zapra vo, osnov ni zada tak eko nom ske poli ti ke u obla sti inve sti ci-ja sasto ji se “u izna la že nju donje gra ni ce, da bi se tako obez be dio bar mini mal ni, neo p hod ni pri vred ni raz vi tak zemlje, tako isti i u izna la že nju opti mal ne gor nje gra ni ce u pogle du obi ma inve sti ci ja, da bi se tako obez be dio mak si mal no mogu-ći naj br ži raz voj pri vre de, ali da bi se para lel no s tim obez be dio i sta lan porast život nog stan dar da lju di.”29

U pogle du obi ma inve sti ci ja, pre ma nekim kva li fi ka ci ja ma, zemlje sa više od 15% inve sti ci ja u odno su na naci o nal ni doho dak sma tra ju se kao inve sti ci o-no vrlo aktiv ne. Zemlje koje inve sti ra ju 10-15% naci o nal nog dohot ka sma tra ju se kao inve sti ci o no aktiv ne, a zemlje sa 5-10% kao sla bo aktiv ne. Zemlje koje inve sti ra ju ispod 5% u odno su na naci o nal ni doho dak sma tra ju se vrlo sla bo ili ni malo aktiv ne. U ovu četvr tu gru pu zema lja spa da naj ve ći deo neraz vi je nih zema-lja u sve tu, a one obu hva ta ju oko 50% ukup nog svet skog sta nov ni štva, pošto se u nji ma godi šnje inve sti ra 2-5% od naci o nal nog dohot ka.

U okvi ri ma inve sti ci o ne poli ti ke poseb no zna čaj no pita nje je pra vil nog izbo-ra inve sti ci o nog ula ga nja, kako sa aspek ta izbo ra glo bal ne struk tu re inve sti ci ja, tako i sa aspek ta izbo ra izme đu poje di nih inve sti ci o nih pro je ka ta. To zbog toga što pogre šan izbor na tom pla nu naj če šće ima teške eko nom ske posle di ce. Prak sa u poje di nim zemlja ma, pa i u našoj zemlji, je to mno go puta već potvr di la. Zato se osnov na funk ci ja inve sti ci o ne poli ti ke zemlje, kao naj va žni jeg dela eko nom-ske poli ti ke, sasto ji u usme ra va nju inve sti ci o ne izgrad nje, kako bi se osi gu ra la nesme ta na i maksi mal no mogu ća pro ši re na repro duk ci ja u skla du sa mate ri jal nim moguć no sti ma zemlje, pri ra stom sta nov ni štva i potre ba ma dru štva.

U naj u žoj vezi s pret hod nim je kon ci pi ra nje ade kvat ne inve sti ci o ne poli ti-ke i nje nih nače la od čijeg isprav nog spro vo đe nja i pošto va nja zavi si ras po red inve sti ci o nih sred sta va, sred sta va za pro iz vod nju i rad ne sna ge, na poje di ne pri-vred ne gra ne i obla sti.

Osnov na nače la inve sti ci o ne poli ti ke su:1. Nače lo pro por ci o nal nog (har mo nič nog, uskla đe nog) raz vo ja pri vre de;2. Nače lo pri o ri te ta pro iz vod nje sred sta va za pro iz vod nju u odno su na

pro iz vod nju sred sta va za potro šnju; i

Page 195: US - Osnovi ekonomije

184 3. Nače lo stal nog pove ća nja život nog stan dar da sta nov ni štva.4. Nače lo pro por ci o nal nog raz vo ja se može ostva ri ti kroz delo va nje trži-

šnih zako ni to sti, ali uz nužnu korek ci ju od stra ne drža ve.5. Nače lo pri o ri te ta sred sta va za pro iz vod nju pola zi od toga da pred nost

u inve sti ra nju tre ba da ima ju sred stva za pro iz vod nju u odno su na sred stva za potro šnju. Pošto va nje ovog nače la mogu će je samo u raz-vi je nim zemlja ma.

Uva ža va nje nače la stal nog pora sta život nog stan dar da sta nov ni štva je potreb no zbog ade kvat ne repro duk ci je rad ne sna ge.

7.4. VRSTE INVE STI CI JAU zavi sno sti od svr he i sve o bu hvat no sti ana li ze, inve sti ci je se mogu pode-

li ti pre ma raz li či tim kri te ri ju mi ma.Pre ma name ni, inve sti ci je se prvo dele na pri vred ne inve sti ci je i nepri-

vred ne inve sti ci je.Pri vred ne inve sti ci je pred sta vlja ju ula ga nja u sred stva za rad (osnov na

sred stva) pri vred nih delat no sti, a u okvi ru njih u pri vred ne gra ne i obla sti. Pošto one direkt no pove ća va ju pro iz vod nu moć pri vre de, od nji ho vog obi ma, struk-tu re i efi ka sno sti nepo sred no zavi si tem po budu ćeg pri vred nog raz vo ja. Nepri-vred ne inve sti ci je su ula ga nja u sred stva za rad (osnov na sred stva) nepri vred-nih delat no sti (obra zo va nje, kul tu ra, zdrav stvo i sl.) i slu že za nji ho vu pro stu i pro ši re nu repro duk ci ju. Raz li ka izme đu ove dve vrste inve sti ci ja je u tome što inve sti ci je u nepri vred noj delat no sti ne uklju ču ju ula ga nja u obrt na sred stva (zali he, nedo vr še na pro iz vod nja i sl.).

Tako đe, pre ma name ni, ali sa dru gog aspek ta, pri vred ne inve sti ci je se dele na inve sti ci je u osnov na i inve sti ci je u obrt na sred stva. Osno vu ove pode-le inve sti ci ja čine osnov ne karak te ri sti ke osnov nih, odno sno obrt nih sred sta va u pro ce su dru štve ne repro duk ci je. Inve sti ci ja ma u osnov na sred stva pove ća va se fi zič ki obim i vred nost sred sta va za rad. Pod inve sti ci ja ma u obrt na sred stva pod ra zu me va ju se ula ga nja u zali he (siro vi ne, polu fa bri ka ti, nedo vr še na pro iz-vod nja, goto vi pro iz vo di). Obrt nim sred stvi ma, po pra vi lu, iska zu je mo vred nost pred me ta rada. Raz li ko va nje bit nih karak te ri sti ka osnov nih i obrt nih sred sta va zna čaj no je ne samo zbog ove pode le inve sti ci ja, već i zbog karak te ra samog pro ce sa inve sti ra nja, a tako đe i zbog raz li či to sti izvo ra sred sta va za inve sti ci je. Inve sti ci je u osnov na sred stva naj če šće tra ju duže vre me, od neko li ko mese ci do neko li ko godi na (naj če šće 3-5 godi na), dok se kod inve sti ci ja u obrt na sred stva nji ho va vred nost pove ća va u tre nut ku odva ja nja sred sta va za te name ne. Zato je za sva ku pri vre du vrlo važno, da po moguć no sti, što manja koli či na sred sta va

Page 196: US - Osnovi ekonomije

185bude veza na za pro ces izgrad nje novih obje ka ta i kapa ci te ta i da vre me nji ho ve izgrad nje i period akti vi za ci je dotič nih inve sti ci ja bude što kra ći.

Raz li ko va nje osnov nih sred sta va i obrt nih sred sta va bit no je i sa aspek ta nači na nji ho vog tro še nja. Osnov na sred stva poste pe no (pro cen tu al no od nji ho ve vred no sti) pre no se svo ju vred nost na goto ve pro iz vo de (amor ti za ci ja), a obrt na u jed nom ciklu su pro iz vod nje pot pu no pre ne su svo ju vred nost.

Pre ma tome, oda kle poti ču sred stva za fi nan si ra nje inve sti ci ja, odno sno pre ma izvo ru sred sta va, obzi rom na vred no snu struk tu ru dru štve nog pro iz vo da, inve sti ci je deli mo na: neto inve sti ci je, bru to inve sti ci je i nove inve sti ci je.

Neto inve sti ci je poti ču iz naci o nal nog dohot ka, odno sno izvor neto inve-sti ci ja je aku mu la ci ja.

Ni = Ak (aku mu la ci ja)

Bru to inve sti ci je pred sta vlja ju ukup na ula ga nja u osnov ne fon do ve (osnov-na sred stva), i nji hov izvor čine neto inve sti ci je (aku mu la ci ja) i amor ti za ci ja. Dakle,

Bi = Ni + Am (amor ti za ci ja), odno sno

Bi = Ak + A

Bru to inve sti ci je čine ukup na ula ga nja koja poti ču iz dru štve nog pro iz vo-da, a name nje na su za zame nu dotra ja lih i pove ća nje novih osnov nih sred sta va. Spe ci fi č nost im je u tome što pored dela koji se fi nan si ra iz novo stvo re ne vred-no sti (Ak), sadr že i pre ne se nu vred nost (Am), dakle bru to inve sti ci je slu že kako za pro stu, tako i za pro ši re nu inve sti ci ju.

Nove inve sti ci je se poja vlju ju kao kate go ri ja ras po de le novog pro iz vo da. Svo jim celo kup nim izno som slu že za pro ši re nu repro duk ci ju, odno sno za uve ća-nje obi ma osnov nih sred sta va. Nji hov izvor je aku mu la ci ja i tzv. aku mu la tiv ni (neu tro še ni deo amor ti za ci je, koji je name njen zame ni) deo amor ti za ci je. Dobi ja-ju se uma nji va njem bru to inve sti ci ja za iznos zame ne. Dakle,

N (nove inve sti ci je) = Bi – zame na, odno sno

N = Ak + Am – Z

Nove inve sti ci je su jed na ke neto inve sti ci ja ma, ali samo u slu ča ju ako je cela amor ti za ci ja potro še na za zame nu osnov nih sred sta va. U slu ča ju da je amor ti za ci ja veća od vred no sti zame ne, tada su nove inve sti ci je za taj iznos veće od neto inve sti ci ja.

U odno su na uti caj inve sti ci ja na obim pro iz vod nje po sta nov ni ku, odno-sno pre ma pora stu dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka po sta nov ni ku

Page 197: US - Osnovi ekonomije

186 obzi rom na pri rod ni pri ra štaj (nata li tet) sta nov ni ka, inve sti ci je se dele na demo-graf ske i eko nom ske.

Demo graf ske inve sti ci je pred sta vlja ju onaj mini mal ni deo inve sti ci ja koji se mora ula ga ti da bi se obzi rom na pri rod ni pri ra štaj sta nov ni ka veli či na naci o-nal nog dohot ka, odno sno dru štve nog pro iz vo da po sta nov ni ku (per capi ta) odr-ža la nepro me nje na, odno sno na posto je ćem nivou u odno su na pret hod ni period. Veli či na ovih inve sti ci ja utvr đu je se pri me nom tzv. demo graf ske sto pe inve sti ci-ja. Ako sto pa inve sti ci ja bude ispod nivoa demo graf skih inve sti ci ja, dovo di se u pita nje i ugro ža va se dostig nu ti nivo život nog stan dar da.

Eko nom ske inve sti ci je obez be đu ju porast dru štve nog pro iz vo da, odno sno naci o nal nog dohot ka po sta nov ni ku. One pred sta vlja ju raz li ku sto pe inve sti ci ja i sto pe demo graf skih inve sti ci ja. Svo jom veli či nom i struk tu rom dina mi zi ra ju tem po pri vred nog i dru štve nog raz vo ja zemlje.

Pre ma teh nič koj struk tu ri sve inve sti ci je dele se na inve sti ci je u gra đe vin-ske objek te, inve sti ci je u opre mu i osta lo.

Inve sti ci ja ma u gra đe vin ske objek te stva ra ju se opšti uslo vi za pro iz-vod nju ili za oba vlja nje osnov nih rad nih funk ci ja. Pošto se uti če direkt no na to, potreb no ih je mini mi zi ra ti, odno sno taj deo inve sti ci ja što je mogu će više sma-nji ti, ali narav no ne na uštrb funk ci o nal no sti, traj no sti i sigur no sti gra đe vin skih obje ka ta. Ove inve sti ci je sadr že vred nost ula ga nja u nisko grad nju, viso ko grad-nju i hidro grad nju.

Inve sti ci je u opre mu sadr že vred nost maši na, ala ta, sao bra ćaj nih sred sta-va, instru me na ta, poslov nog inven ta ra. Nji ma se nepo sred no pove ća va pro iz vod-ni poten ci jal kapa ci te ta.

Inve sti ci je u “osta lo” ima ju po svom karak te ru i zna ča ju za pro iz vod nju sve obli ke inve sti ci ja u opre mi. Tu se radi o inve sti ci ja ma npr. u osnov no sta do, dugo go di šnje zasa de u poljo pri vre di, inve sti ci je za eko nom sku i teh nič ku doku-men ta ci ju, stu di je, ana li ze, istra ži va nja, inve sti ci je za otkup licen ci, inve sti ci je za obra zo va nje kadro va i sl.

Inve sti ci je može mo posma tra ti i sa dru gih aspe ka ta, pa se one mogu deli ti i pre ma dru gim kri te ri ju mi ma. Tako npr. pre ma nosi o ci ma inve sti ci o nih sred sta va inve sti ci je može mo posma tra ti kao inve sti ci je iz doma ćih i inve sti ci je iz stra nih izvo ra. Ili pre ma kri te ri ju mu karak te ra izgrad nje, može mo govo ri ti o inve sti ci ja-ma u izgrad nji novih kapa ci te ta, inve sti ci ja ma za rekon struk ci ju i moder ni za ci ju sta rih i sl. Tako đe, može mo govo ri ti o inve sti ci ja ma pre ma kri te ri ju mu vla sni-štva (držav ni sek tor, pri vat ni sek tor), ili pre ma regi o nal nom aspek tu i sl.

S obzi rom na zna čaj inve sti ci ja, pode le (vrste) inve sti ci ja, odno sno po-sma tra nje inve sti ci ja sa raz li či tih aspe ka ta, nema samo puki teo rij ski zna čaj.

Page 198: US - Osnovi ekonomije

187O nji ho vom raz li ko va nju i raz gra ni če nju nužno je vodi ti raču na, pre sve ga zbog toga što raz li či te vrste inve sti ci ja ima ju i raz li či te ulo ge u pro ši re noj repro duk ci ji i što se nji ho ve među sob ne sra zme re stal no menja ju u vre me nu, for mi ra ju ći se u zavi sno sti od dostig nu tog ste pe na pri vred nog raz vo ja. Tako na pri mer, počet nu fazu pri vred nog raz vo ja neke zemlje obič no karak te ri še znat no veće uče šće pri vred nih inve sti ci ja u odno su na nepri vred ne, izgrad nja novih kapa ci te ta, kao i zna čaj ni je uče šće inve sti ci ja u gra đe vin ske objek te. Sa raz vo jem pri vre de, pove ća va ju se inve sti ci je u opre mu, rekon struk ci ju i moder-ni za ci ju, pro iz vod na opre ma dobi ja znat no veće uče šće u teh nič koj struk tu ri inve sti ci ja, rastu i nepri vred ne inve sti ci je i sl.

7.5. STRUK TU RA INVE STI CI JAPored obi ma inve sti ci ja, na dina mi ku pri vred nog rasta i pri vred nog raz vo-

ja zemlje bit no uti če i struk tu ra inve sti ci ja. Zapra vo, da bi se ostva rio oče ki va ni tem po pri vred nog rasta i raz vo ja zemlje, nužna je i odgo va ra ju ća kom po zi ci ja struk tu re inve sti ci ja. Od ade kvat nog izbo ra struk tu re inve sti ci ja, zavi si i ste pen uskla đe no sti pri vred nog raz vo ja, opti mal ni raz voj pro iz vod nih sna ga dru štva i efi ka snost inve sti ci ja.

Struk tu ra inve sti ci ja obič no se posma tra sa tri raz li či ta aspek ta:1. Glo bal na eko nom ska struk tu ra inve sti ci ja;2. Teh nič ka struk tu ra inve sti ci ja; i3. Repro duk tiv na struk tu ra inve sti ci ja.Pro ble ma ti ka izbo ra struk tu re inve sti ci ja je veo ma slo že na. Ona ima dve

svo je stra ne. “Prva stra na se odno si na izbor glo bal ne struk tu re inve sti ci ja pod kojom se pod ra zu me va alo ka ci ja inve sti ci ja izme đu pro iz vod nih sek to ra, gra na i raz li či tih pro iz vod nih delat no sti, kao i nji hov ade kva tan regi o nal ni raz me štaj. Dru gu stra nu čini izbor inve sti ci ja u okvi ru jed ne homo ge ne vrste pro iz vod nje, tj. izbor izme đu raz li či tih inve sti ci o nih vari jan ti koje se odno se na isto rod nu pro iz vod nju – pro iz vod nju istih upo treb nih vred no sti. Prvom vrstom izbo ra odre-đu je se pro iz vod na struk tu ra pri vre de, a dru gom se tra ži naj po volj ni je reše nje za ostva ri va nje odre đe nih pro iz vod nih efe ka ta.”30

Glo bal nom eko nom skom struk tu rom inve sti ci ja se vrši ras po de la inve sti ci o nih sred sta va na nivou pri vre de, po pri vred nim sek to ri ma i gra na-ma, odno sno među pri vred nim delat no sti ma. Od izbo ra glo bal ne struk tu re inve sti ci ja, zapra vo od opti mal nog ras po re da inve sti ci ja na nivou pri vre de, zavi se i reše nja stra te ških pita nja sva ke pri vre de u poli ti ci pri vred nog raz-vo ja. To zbog toga što taj izbor opre de lju je glav ne pro iz vod ne sek to re, koji

Page 199: US - Osnovi ekonomije

188 pri vred nom raz vo ju daju naj ve će pod sti caj ne efek te i u koji ma se posti že eko-nom ski naj e fi ka sni je i naj ra ci o nal ni je isko ri šća va nje pro iz vod nih i dru gih pred no sti koji ma, kao kom pa ra tiv nim pred no sti ma, ras po la že jed na zemlja. Pri tome, za važni je pri vred ne gra ne, koje su izbo rom glo bal ne eko nom ske struk tu re inve sti ci ja ozna če ne kao pri o ri te ti i nosi o ci pri vred nog rasta i raz-vo ja zemlje, nužno se mora izna ći opti ma lan regi o na lan raz me štaj i napra vi ti ade kva tan izbor teh ni ke i teh no lo gi je.

Izbor glo bal ne eko nom ske struk tu re inve sti ci ja posta je još slo že ni ji, ako se ima u vidu da naci o nal na pri vre da nije zatvo ren sistem, već je deo svet ske pri vre de. Pro ces izbo ra se još više uslo žnja va i kom pli ku je činje ni com da se izbor inve sti ci ja mora posma tra ti na dugi rok, pa se onda nužno mora ju uze ti u obzir ne samo eko nom ski, nego i poli tič ki, soci jal ni i odbram be no-stra te gij ski aspek ti tog izbo ra.

Glo bal ni eko nom ski izbor inve sti ci ja se nužno mora posma tra ti i u vezi sa fak to ri ma pri vred nog rasta i pri vred nog raz vo ja zemlje. U stva ri, veza je obo-stra na. Nije spor no da struk tu ra inve sti ci ja pred sta vlja bitan fak tor pri vred nog rasta i pri vred nog raz vo ja. Ali još manje je spor no, da ste pen dostig nu tog pri vred-nog raz vo ja zemlje, te karak ter raz voj ne i inve sti ci o ne poli ti ke direkt no uti ču na obim i struk tu ru inve sti ci ja.

U utvr đi va nju glo bal ne eko nom ske struk tu re inve sti ci ja nužno je vodi ti raču na o sle de ćem:

Prvo, o nači nu i kri te ri ju mi ma koji će omo gu ći ti upo re di vost raz li či-tih aspe ka ta inve sti ci ja. Njih obič no zado vo lja va bazič ni prin cip utvr đi va nja glo bal ne struk tu re inve sti ci ja, narav no uz odre đe ne rezer ve. Bazič ni prin cip, izra žen kroz glo bal ni kapi tal ni koe fi ci jent (odnos izme đu ono ga što se ula že i ono ga što se dobi je kao konač ni rezul tat ula ga nja), na naj op šti ji način regu-li še odnos delo va i celi ne pri vre de, favo ri zi ra ju ći takve struk tur ne pro me ne kojim se poje di nač ni delo vi pri vre de raz vi ja ju ne na šte tu, već u korist celi ne pri vre de i koji ma se eli mi ni šu ele men ti, koji su iz bilo kojeg raz lo ga ispod pri vred nog opti mu ma.

Među tim, ovaj prin cip može da važi kao jedi ni samo u slu ča ju kada je isto vre me no i na isti način zado vo ljen u poje di nač nom pred u ze ću, gra ni pri vre de i u celoj pri vre di. On se ne sme jed no stra no pri me ni ti u glo bal noj gran skoj struk tu ri inve sti ci ja, bez nje go ve pro ve re sa aspek ta među gran ske uskla đe no sti i pri vred nog opti mu ma. U suprot nom, to bi nužno dove lo do pogre šnog raz vo ja onih gra na pri vre de koje po svo joj pri ro di ne mogu biti nosi o ci pri vred nog raz vo ja.

Dru go, o zate če noj struk tu ri inve sti ci ja, o budu ćim pro me na ma te struk tu re, sa oba ve znim nagla ša va njem naj va žni jih pro iz vod nih pri o ri te ta.

Page 200: US - Osnovi ekonomije

189Pri tome, uz dužno respek to va nje spe ci fi č no sti poje di nih zema lja, taj izbor je, po pra vi lu, odre đen obla šću unu tra šnje potro šnje, spolj ne trgo vi ne i regi-o nal nim raz vo jem.

Pro me ne u obi mu i struk tu ri potro šnje odre đu ju potreb nu struk tu ru pro iz-vod nje u gra na ma pri vre de name nje nim lič noj potro šnji, a to je bitan para me tar za odre đi va nje gran ske i sek tor ske struk tu re inve sti ci ja.

Spolj na trgo vi na je jedan od naj zna čaj ni jih kri te ri ju ma za izbor pri o ri te ta u ula ga nje u odgo va ra ju će pri vred ne gra ne i kom plek se. Ona dik ti ra veći ste pen raci o na li za ci je pro iz vod ne struk tu re kori šće njem kom pa ra tiv nih pred no sti koji-ma jed na zemlja ras po la že.

Glo bal nu struk tu ru inve sti ci ja odre đu je pro stor na, odno sno regi o nal na dimen zi ja. Regi o nal ni raz me štaj inve sti ci ja pod ra zu me va širu raz ra du ne samo među gran skih, nego i među re gi o nal nih dina mič kih pode la kod izbo ra struk tu-re inve sti ci ja. S dru ge stra ne, pra vil ni regi o nal ni raz me štaj inve sti ci ja tre ba da omo gu ći opti mal ne efek te inve sti ci ja, tako što će odre đe ne gra ne pri vre de biti na taj način regi o nal no raz me šte ne da osi gu ra va ju naj ve će efek te uz naj ma nja ula ga nja za datu pro iz vod nju.

O teh nič koj struk tu ri inve sti ci ja je govo re no u pogla vlju o vrsta ma inve-sti ci ja. Ovde je potreb no ista ći da se teh nič ka struk tu ra inve sti ci ja u nekoj zemlji stal no menja u zavi sno sti od dostig nu tog nivoa raz vo ja nje ne pri vre de. Na nižem ste pe nu raz vo ja domi ni ra ju inve sti ci je u gra đe vin ske objek te, a izdva ja nja za opre mu su rela tiv no mala. Sa višim ste pe nom pri vred nog raz vo ja, teh nič ka struk-tu ra inve sti ci ja se menja u korist ula ga nja u opre mu, teh nič ku rekon struk ci ju i moder ni za ci ju posto je ćih kapa ci te ta. Bitan raz log tim pro me na ma je teh nič ki pro gres, čija je posle di ca brže zasta re va nje osnov nih sred sta va i nji ho va zame na ili moder ni za ci ja u kra ćim vre men skim roko vi ma. Zahva lju ju ći nje mu menja se i struk tu ra pro iz vod nih sek to ra pri vre de, na šte tu pri mar nog, a u korist sekun dar-nog i ter ci jal nog sek to ra pri vre de.

Repro duk tiv na struk tu ra inve sti ci ja pod ra zu me va uče šće poje di nih izvo ra inve sti ci ja u nji ho voj repro duk ci ji. Ti izvo ri su naj če šće naci o nal ni doho dak, amor ti za ci ja i ino stra na sred stva. Inve sti ci je koje poti ču iz naci o-nal nog dohot ka i ino stra nih sred sta va slu že za pro ši re nu repro duk ci ju osnov-nih sred sta va. Pro blem repro duk tiv ne struk tu re inve sti ci ja svo di se na pita nje moguć no sti kori šće nja amor ti za ci je jed nim delom za zame nu osnov nih sred-sta va, a dru gim delom, kao dodat ni izvor, za aku mu la ci ju. U raz vi je nim pri vre-da ma, amor ti za ci ja po pra vi lu pre ma šu je okvi re zame ne osnov nih sred sta va, pa se taj njen deo naj če šće upo tre blja va za pro ši re nu repro duk ci ju.

Page 201: US - Osnovi ekonomije

190

8. IZVO RI INVE STI CI JA

U inve sti ci o noj poli ti ci sva ke zemlje ključ no pita nje odno si se na izvor inve sti ci ja. Aku mu la ci ja, kao deo u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka, je osnov ni, naj zna čaj ni ji “real ni” izvor inve sti ci ja. Kako aku mu la ci ja iz naci o nal nog dohot ka, po pra vi lu ne zado vo lja va potre be inve sti ci o ne potro šnje, čiji zah te vi naj-če šće pre ma šu ju iznos aku mu la ci je, nužno je pro na ći dodat ne izvo re, koji će obez-be di ti dovolj no sred sta va za inve sti ci je. Naj če šće su to sle de ći izvo ri:

1. Amor ti za ci ja, odno sno njen deo koji pre va zi la zi potre be zame ne osnov-nih sred sta va. To je tzv. aku mu la tiv ni deo amor ti za ci je;

2. Kre di ti doma ćih bana ka;3. Budžet drža ve;4. Šted ni ulo zi gra đa na;5. Ino stra na sred stva.U dina mič koj pri vre di amor ti za ci ja po pra vi lu sadr ži ele men te pro ši re-

ne repro duk ci je, tako da jedan njen deo pred sta vlja dodat ni izvor aku mu la ci je. Samo u pri vre da ma, koje stag ni ra ju, amor ti za ci ja je jed na ka izno su sred sta va za zame nu osnov nih sred sta va. Ina če, moguć nost da amor ti za ci ja posta ne dopun ski izvor aku mu la ci je poi zi la zi iz toga što se vred nost osnov nih sred sta va poste pe no i u dužem vre men skom peri o du pre no si na goto ve pro iz vo de. Sve do momen ta stvar ne zame ne osnov nog sred stva, amor ti za ci ja je oslo bo đe na svo je osnov ne funk ci je (zame na, odno sno pro sta repro duk ci ja osnov nih sred sta va) i može biti upo tre blje na, tj. inve sti ra na u pro ši re nu repro duk ci ju osnov nih sred sta va.

Kre di ti doma ćih bana ka su neza o bi la zan izvor za inve sti ci o na ula ga nja, pošto aku mu la ci ja koju ostva ru ju pred u ze ća naj če šće nije dovo ljan za name ra va-ne inve sti ci je. Malo je pred u ze ća koja mogu pokri ti name ra va ne inve sti ci je iz vla sti te aku mu la ci je, tj. samo fi nan si ra nje. To mogu samo veli ke kor po ra ci je ili mul ti na ci o nal ne kom pa ni je, koje naj če šće ras po la žu ogrom nim sred stvi ma aku-mu la ci je i amor ti za ci je.

Ako je u pita nju opti ma lan raz voj pri vre de kao celi ne, a poseb no raz voj delat no sti koji su nosi o ci tog raz vo ja, ili ako je u pita nju naru ša va nje pri vred ne rav no te že zbog opa da nja inve sti ci o ne tra žnje, ili, pak, ako je u pita nju pove ća nje

Page 202: US - Osnovi ekonomije

191jaza dru štve nog pro iz vo da, u nedo stat ku dru gih izvo ra, naj če šće se u tim slu ča-je vi ma kao subjekt inve sti ra nja poja vlju je drža va, anga žu ju ći deo sred sta va iz budže ta. Inve sti ci o na sred stva iz budže ta naj če šće se anga žu ju u infra struk tur-nim delat no sti ma pri vre de, čije funk ci o ni sa nje je od zna ča ja za celu pri vre du. Nisu ret ki ni slu ča je vi kada drža va inve sti ra budžet ska sred stva u nepri vred ne delat no sti (obra zo va nje, kul tu ra, zdrav stvo, soci jal na zašti ta i sl.) sa name rom da se povi si nivo opšteg stan dar da sta nov ni štva.

Šted nja sta nov ni štva često je vrlo zna ča jan izvor inve sti ci ja. Šted ni ulo zi gra đa na mogu biti depo no va ni kod bana ka na kra ći ili duži rok, oro če ni i neo ro-če ni pa ih ban ke uz odre đe nu kama tu mogu dava ti za krat ko roč na ili dugo roč na inve sti ci o na ula ga nja. Slo bod na sred stva gra đa na, tako đe mogu se inve sti ci o no anga žo va ti emi to va njem akci ja (deo ni ca) od stra ne rob nih pro iz vo đa ča za ostva-riva nje dodat nih pri ho da (divi den da).

Ino stra na sred stva, kao dopun ski izvor inve sti ci ja, po pra vi lu kori ste sve zemlje koje vla sti tom aku mu la ci jom ili dru gim dopun skim izvo ri ma ne mogu obez be di ti dovolj no sred sta va za svo ju inve sti ci o nu aktiv nost, sa ciljem da pod-stak nu dina mi ku pro me na nji ho ve pri vred ne struk tu re ili da bi sta bi li zo va le, iz nekih raz lo ga naru še ni tem po pri vred nog rasta i raz vo ja. Do ino stra nih sred sta-va zemlja obič no dola zi na dva nači na: spolj nom trgo vi nom ili zadu ži va njem kod stra nih bana ka, ili među na rod nih fi nan sij skih insti tu ci ja.

Spolj na trgo vi na, prak tič no na indi rek tan način dopri no si rastu doma će aku mu la ci je. Ona to čini tako što prvo, uklju či va nje doma će pri vre de na svet-sko trži šte pod ra zu me va nje nu kon ku rent nost. A to zna či nje no uče šće na svet-skom trži štu samo sa pro iz vo di ma čiji su tro ško vi po jedi ni ci dovolj no niski da izdr že među na rod nu kon ku ren ci ju. Impli ci te, spolj na trgo vi na omo gu ća va da se sa istim obi mom i struk tu rom pro iz vod nih fak to ra obez be đu je pro duk tiv ni ja pro iz vod nja, a na taj način stva ra i veći naci o nal ni doho dak, koji je izvor svih obli ka fi nal ne potro šnje. Nada lje, ako je naru še na natu ral na struk tu ra aku mu la-ci je (odnos sred sta va za pro iz vod nju i sred sta va za potro šnju), ta dis pro por ci ja se reša va pomo ću spolj ne trgo vi ne, tako što se uvo ze defi ci tar ni, a izvo ze sufi -ci tar ni ele men ti. Isto tako spolj no trgo vin ski defi cit (veći uvoz od izvo za roba i uslu ga) obič no se reša va kori šće njem ino stra nih kre di ta.

Kada je reč o ino stra nim sred stvi ma kao dopun skom izvo ru inve sti ci ja, tre ba stro go vodi ti raču na o tome da se ona:

Prvo, ren ta bil no kori ste, jer se oba ve zno mora ju ured no vra ti ti nakon odre-đe nog roka i uz odre đe nu cenu, kama tu. Dobit ostva re na ade kvat nom, eko nom-ski efi ka snom i raci o nal nom inve sti ci o nom poli ti kom može biti makar u izno su, koji će biti dovo ljan za pla ća nje godi šnjeg anu i te ta – glav ni ce, duga i kama te. U pro tiv nom, dug posta je sve veći i pre no si se na nove gene ra ci je bez nji ho ve

Page 203: US - Osnovi ekonomije

192 sagla sno sti. Sto ga sva ka zemlja tre ba da uva ža va apsorb ci o ni kapa ci tet pri vre de koji pod ra zu me va spo sob nost pri vre de da anga žu je ono li ko inve sti ci ja (doma ćih i stra nih) koji ma se posti žu pozi tiv ni efek ti, pre sve ga iska za ni u sto pi rasta dru-štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka.

I dru go, da se ino stra ni kre di ti, kao dopun ski izvor doma ćoj aku mu la-ci ji, isklju či vo uzi ma ju za pro iz vod nu potro šnju, jer samo tako oni mogu, efi ka sno i ren ta bil no inve sti ra ni, pod sti ca ti dina mi ku pri vred nog raz vo ja. Ino-stra na sred stva koja se tro še u inve sti ci je u nepro iz vod nu potro šnju, po pra-vi lu pred sta vlja ju pre pre ku pri vred nom raz vo ju i naj če šće osta ju kao teret budu ćim gene ra ci ja ma.

9. EFI KA SNOST INVE STI CI JA

Pored obi ma i struk tu re inve sti ci ja, za pri vred ni raz voj sva ke zemlje poseb-no zna če nje ima i efi ka snost inve sti ci ja.

Za utvr đi va nje ste pe na efi ka sno sti inve sti ci ja, makro e ko nom ska ana li za kori sti se meto dom kapi tal nih koe fi ci je na ta.

Kapi tal ni koe fi ci jent pred sta vlja odnos izme đu osnov nih sred sta va i pro iz-vod nje. Poka zu je koli ko je potreb no jedi ni ca osnov nih sred sta va da bi se ostva ri-la jedi ni ca pro iz vod nje. Mate ma tič ki, može se izra zi ti:

Kp =Os Kp = kapi tal ni koe fi ci jent

Os = osnov na sred stvaP = pro iz vod njaP

U makro e ko nom skoj ana li zi, uti caj inve sti ci ja na pri vre du i raz voj i ste pen efi ka sno sti u tom pro ce su, iska zu je se putem dve vrste kapi tal nih koe fi ci je na ta: pro seč nog i mar gi nal nog kapi tal nog koe fi ci jen ta.

Pro seč ni kapi tal ni koe fi ci jent je odnos izme đu osnov nih sred sta va (fi k-snih fon do va) i pro iz vod nje. Poka zu je eko nom sku efi ka snost i dru štve nu ren ta-bil nost osnov nih sred sta va.

Mar gi nal ni ili gra nič ni kapi tal ni koe fi ci jent pred sta vlja odnos izme đu inve sti ci ja i pri ra sta pro iz vod nje.

Poka zu je, zapra vo, koli ko je jedi ni ca inve sti ci ja potreb no ulo ži ti da bi se ostva-ri la jedi ni ca pri ra sta u pro iz vod nji iska za na u jedi ni ci dru štve nog bru to pro iz vo da,

Page 204: US - Osnovi ekonomije

193dru štve nog pro iz vo da i naci o nal nog dohot ka. Nji me se meri eko nom ska efi ka snost i dru štve na ren ta bil nost inve sti ci ja. Mate ma tič ki se može izra zi ti:

Ki =I Ki = mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent

I = inve sti ci je∆P = pri rast pro iz vod nje∆P

Raz li ku ju se isto vre me ni mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent i teh no lo-ški mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent ili kapi tal ni koe fi ci jent sa vre men skim raz ma kom.

Isto vre me ni mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent poka zu je odnos izme đu inve sti ci ja i pri ra sta pro iz vod nje u istom vre men skom peri o du. On ne uzi ma u obzir akti vi za cij ski period inve sti ci ja. Pret po sta vlja se da su inve sti ci je tre nut no akti vi ra ne i odmah, tre nut no uti ču na pri rast pro iz vod nje.

Među tim, ako se vodi raču na o vre me nu do akti vi za ci je inve sti ci ja, odno-sno ako se iz ana li ze eli mi ni šu neak ti vi ra ne inve sti ci je, tada govo ri mo o teh no lo-škom mar gi nal nom kapi tal nom koe fi ci jen tu. On se mate ma tič ki može izra zi ti:

Km =It – m Km = teh no lo ški mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent

It = inve sti ci je u vre me num = period akti vi za ci je inve sti ci ja∆P = pri rast pro iz vod nje∆P

Mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent može se izra zi ti i pre ko sto pe inve sti ci ja i sto pe pri vred nog rasta. Tada gla si:

K =i

ry

Pored toga, mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent može se iska za ti i u bru to i u neto izra zu, pred sta vlja ju ći tada odnos bru to i neto inve sti ci ja i pri ra sta dru štve-nog pro iz vo da ili naci o nal nog dohot ka:

Kb =Ib Kb = bru to mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent

Ib = bru to inve sti ci je∆DP = pri rast dru štve nog pro iz vo da∆DP

Ki =In Ki = neto mar gi nal ni kapi tal ni koe fi ci jent

In = neto inve sti ci je∆ND = pri rast naci o nal nog dohot ka∆ND

Page 205: US - Osnovi ekonomije

194 Pome ni mo još i koe fi ci jent glo bal ne efi ka sno sti, kojim se izra ža va efi -ka snost svih pro iz vod nih fak to ra, kako mate ri jal nih, tako i subjek tiv nih. To zbog toga što se do sada govo ri lo o efi ka sno sti osnov nih sred sta va, a na rast dru štve nog pro iz vo da uti ču i dru gi fak to ri, kao što su npr. zapo sle nost, pro duk-tiv nost rada i sl.

U eko nom skoj lite ra tu ri susre će mo raz li či ta gle di šta u vezi sa kre ta njem kapi-tal nog koe fi ci jen ta. Neki tvr de da je on nepro men lji va veli či na, dru gi da je opa da ju ća veli či na dok su tre ći mišlje nja da je kapi tal ni koe fi ci jent pro men lji va veli či na.

Posma tran samo na kra tak rok, kapi tal ni koe fi ci jent je nepro men lji va veli-či na. Ina če, sa pro te kom vre me na usled teh nič kog pro gre sa i sup sti tu ci je rada i kapi ta la, kapi tal ni koe fi ci jent ima sila znu puta nju. Zapra vo, u zavi sno sti od poje di nih eta pa u pri vred nom raz vo ju zemlje, kada se anga žu je više ili manje inve sti ci o nih sred sta va u njen raz voj i kapi tal ni koe fi ci jent se menja. Pored toga, kapi tal ni koe fi ci jent raz li ku je se i od gra ne do gra ne u pri vre di neke zemlje. On je po pra vi lu visok u gra na ma sa veli kim kapi tal nim ula ga nji ma, kao što su: maši no grad nja, bro do grad nja, eks trak tiv ne gra ne pri vre de i sl. Mno go je niži u pre ra đi vač kim gra na ma pri vre de.

Na visi nu kapi tal nog koe fi ci jen ta uti či fak to ri koji se pode li ti u dve gru pe. Prvu gru pu čine fak to ri insti tu ci o nal ne pri ro de i odno se se na: karak ter dru-štve no-poli tič kog siste ma, karak ter pri vred nog siste ma, način funk ci o ni sa nja pri-vred nog siste ma, način upra vlja nja raz vo jem i spolj nu trgo vi nu. Dru gu gru pu fak to ra čine fak to ri mate ri jal ne pri ro de i odno se se na:

– sek tor sku struk tu ru inve sti ci ja, odno sno uče šće eks trak tiv nih i pre ra đi-vač kih gra na pri vre de u bru to inve sti ci ja ma. Kapi tal no inten ziv ne gra ne pri vre de, kao što su ener ge ti ka, teška indu stri ja, rudar stvo i sl., po pra-vi lu, ima ju visok kapi tal ni koe fi ci jent, odno sno niži ste pen efi ka sno sti inve sti ci ja;

– sto pu inve sti ci ja, kao odnos izme đu bru to inve sti ci ja i dru štve nog pro-iz vo da prak sa pri vred nog raz vo ja je poka za la da posle pre ma ši va nja apsorp cij skog kapa ci te ta pri vre de, mar gi nal na eko nom ska efi ka snost (inve sti ci ja) poči nje da opa da i teži nuli;

– na teh nič ku struk tu ru inve sti ci ja u bru to inve sti ci ja ma. Sva ko skra ći-va nje vre me na izgrad nje gra đe vin skih obje ka ta vodi sma nji va nju kapi-tal nog koe fi ci jen ta. Veća ula ga nja u opre mu u odno su na ula ga nja u gra đe vin ske objek te pret po stav ka su veće efi ka sno sti tih inve sti ci ja i opa da nja kapi tal nog koe fi ci jen ta;

– akti vi za cij ski period, odno sno na skra ći va nje tra ja nja peri o da inve sti ra-nja u objek te i momen ta otpo či nja nja nji ho vog kori šće nja;

– pri rod ne uslo ve pro iz vod nje;

Page 206: US - Osnovi ekonomije

195– na uslo ve spolj no tr go vin ske raz me ne;– na ste pen isko ri šće no sti kapa ci te ta.Manje ili više, svi fak to ri koji uti ču na kre ta nje kapi tal nog koe fi ci jen ta uka-

zu ju na činje ni cu da su teh nič ki pro gres i pove ća nje ste pe na pro duk tiv no sti rada u pri vre di pri mar ne pret po stav ke i nužan uslov za sni ža va nje nje go ve vred no sti u pro ce su pri vred nog raz vo ja, odno sno za viši ste pen efi ka sno sti inve sti ci ja.

10. TRŽIŠNA RAV NO TEŽA

Već rani je smo nave li da dru štve ni pro iz vod limi ti ra agre gat nu tra žnju, ali da uvek posto je moguć no sti da se uve ća dru štve ni pro iz vod, ali uz pove ća nje agre gat ne tra žnje. To zna či da su pro iz vod ne moguć no sti pri vre de veće od teku-ćeg obi ma pro iz vod nje, te da pove ća nje dru štve ne pro iz vod nje zavi si prven stve-no od moguć no sti pri vred nih subje ka ta da kupu ju potro šna dobra lič ne potro šnje i kapi ta la radi inve sti ci ja. Sva ka kom po nen ta agre gat ne, među tim, ima svo je fak to re koji je opre de lju ju. Na p o t r o š n j u naj vi še uti če nivo ras po lo ži vog dohot ka doma ćin sta va koji je deo ukup nog dru štve nog pro iz vo da.

Na i n v e s t i c i j e naj vi še uti če real na kamat na sto pa. Nomi nal na kamat na sto pa je mone tar ni feno men i stvar trži šta nov ca. Mi smo već govo ri li o meha ni zmu odre đi va nja visi ne nomi nal ne kamat ne sto pe i sada je dovolj no da pret po sta vi mo da je tim putem odre đe na nomi nal na kamat na sto pa. Uz pret-po stav ku da je pozna ta i data visi na nomi nal ne kamat ne sto pe i uz pret po stav-ku da nema infl a ci je data nam je, tako đe, i real na kamat na sto pa. Kada je ona odre đe na, određena je i visi na inve sti ci ja pre ko inve sti ci o ne funk ci je:

Inve sti ci je =ƒ (Real na kamat na sto pa)

I = (I) r

Sada se nala zi mo u pozi ci ji da zna mo koji fak to ri upra vlja ju potro šnjom i inve sti ci ja ma, odno sno kako se pona ša ju kom po nen te agre gat ne tra žnje i koji fak to ri delu ju na njih. Na osno vu tog sazna nja pono vo može mo da napi še mo uslov rav no te že na trži štu robe po kome agre gat na tra žnja mora biti jed na ka dru-štve nom pro iz vo du:

Dru štve ni pro iz vod = Agre gat na tra žnja

Page 207: US - Osnovi ekonomije

196 Makro e ko nom ska rav no te ža se for mi ra kao zbir potro šač ke i inve sti ci o ne tra žnje. U njoj se izjed na ča va ju name ra va ne kupo vi ne i stvar ni dru štve ni pro iz-vod, odno sno ponu da i tra žnja se nala ze u rav no te ži.

Cena koja se for mi ra u situ a ci ji kada se izjed na ča va ju name ra va ne kupo vi-ne i stvar ni dru štve ni pro iz vod, nazi va se rav no te žnom cenom.

Trži šna pri vre da pred sta vlja sistem decen tra li zo va nog odlu či va nja u kome sva ki pri vred ni subjekt samo stal no dono si pri vred ne odlu ke. Te odlu ke se dono se na osno vu infor ma ci ja sa trži šta robe i uslu ga o sta nju agre gat ne tra žnje i ukup ne pro iz vod nje. Dve vrste infor ma ci ja odsli ka va ju to sta nje i zbog toga su ključ ne za pri vred ne subjek te: cene, i sta nje zali ha pro iz ve de nih roba. O cena ma smo već rani je govo ri li, osta je pita nje zali ha. U tom pogle du pred u ze ća vode knji gu zali ha i knji gu porudž bi na i na osno vu tih infor ma ci ja odlu ču ju o pro me ni svog obi ma pro iz vod nje. Kada se uspo sta vi makro e ko nom ska rav no te ža, nivo zali ha se ne menja i knji ga porudž bi na tač no odgo va ra pla ni ra noj teku ćoj pro iz vod nji u pred u ze ću.

Čuve ni teo re ti ča ri rav no te že su fran cu ski eko no mi sta Leon Val ras (1834-1910) i ita li jan ski eko no mi sta Vil fre do Pare to (1848-1923).

Val ra so va teo ri ja opšte rav no te že zna či da se diver gent ni inte re si potro ša ča i pro iz vo đa ča mogu da se har mo ni zu ju ne samo na poje di nač nim trži šti ma nego i na svim trži šti ma simul ta no, upr kos komplek sno sti i broj no sti trži šnih inter ak ci ja.

Pare to je posta vljao pita nje da li je sva ka rav no te ža poželj na, odno sno opti-mal na. On je tvo rac kon cep ta opti mal ne rav no te že. Sušti na ovog kon cep ta je da opti-mal na rav no te ža posto ji kada se pro iz vod nja i ras po de la ne mogu reor ga ni zo va ti za jedan ili više poje di na ca a da se ne sma nji kori snost za osta le. Ako su ispu nje ni Pare-to uslo vi opti mal ne alo ka ci je i distri bu ci je onda posto ji trži šte pot pu ne kon ku ren ci je i tada sva ki pro iz vo đač mak si mi zi ra pro fi t i sva ki potro šač kori snost a pri vre da je efi -ka sna. On isti če da ni naj spo sob ni ji držav ni pla ner ne bi mogao da smi sli efi ka sni ju upo tre bu resur sa od one koja se posti že na trži štu pot pu ne kon ku ren ci je.

11. TRŽIŠNI MUL TI PLI KA TOR

Stvar ni dru štve ni pro iz vod može biti ispod poten ci jal nog dru štve nog pro-iz vo da, odno sno ispod onog dru štve nog pro iz vo da koji obez be đu je punu zapo-sle nost. Među tim, i u sta nju rav no te že mogu će je pri su stvo neza po sle no sti, jer agre gat na tra žnja ne mora biti dovolj na da obez be di punu zapo sle nost svih fak to-ra pro iz vod nje. Zato se u ana li zi agre gat ne tra žnje ne sme mo zau sta vi ti samo na

Page 208: US - Osnovi ekonomije

197ana li zi nje ne prve dve kom po nen te (potro šnja i inve sti ci je), nego se mora ju uze ti u obzir i držav ne kupo vi ne, kao i kupo vi na iz ino stran stva, i nji hov uti caj pri for-mi ra nju dru štve nog pro iz vo da. No, među tim, pad odno sno rast inve sti ci ja i potro-šnje iza zi va ju mul ti pli ko va ni ili više stru ki uti caj na agre gat nu tra žnju.

Taj odnos izme đu auto nom ne pro me ne agre gat ne tra žnje i pro me ne rav no-te žnog dru štve nog pro iz vo da nazi va se mul ti pli ka tor agre gat ne tra žnje.

Pad neke auto nom ne kom po nen te agre gat ne tra žnje inve sti ci ja, iza zi va mul ti pli ko va ni ili više stru ki pad dru štve nog pro iz vo da, tako taj pro ces mul ti pli-ka ci je delu je i u suprot nom sme ru. Auto nom ni rast inve sti ci ja ili rast auto nom-nog dela potro šnje doma ćin sta va iza zi va porast dru štve nog pro i zvo da i to mno-go više nego što izno se same ini ci jal ne pro me ne agre gat ne tra žnje. Uop šte uzev, mul ti pli ka tor zavi si od mar gi nal ne sklo no sti ka potro šnji.

Da rezi mi ra mo, sta nje rav no te že je kao mir na voda u nekom jeze ru, koje tra je sve dok ne baci mo kamen u vodu. Tada se poči nju stva ra ti kru go vi u vidu tala sa, s tim što je prvi naj ve ći a zatim sve manji i manji sve dok se voda pono vo ne umi ri. Tako đe, u trži šnoj pri vre di, za raz li ku od nave de nog pro me ra, prve pro-me ne povrat no delu ju na počet ni uzrok pro me na i ta povrat na veza tra je sve dok se pono vo ne uspo sta vi rav no te ža. To je sušti na mul ti pli ka to ra.

KON TROL NA PITA NJA

1. Obja sni te pojam makro e ko no mi je i defi ni ši te pred met nje nog izu ča va nja.2. Obja sni te poj mo ve agre gat ne ponu de i agre gat ne tra žnje.3. Nave di te kako pozna ti ame rič ki eko no mi sta P. Samju el son obja šnja va raz-

li ku izme đu makro e ko no mi je i mikro e ko no mi je.4. Obja sni te pro ces kru žnog kre ta nja eko nom ske aktiv no sti.5. Defi ni ši te pojam i obja sni te nasta nak nov ca.6. Nave di te neke od zna čaj nih teo ri ja nov ca.7. Nave di te i obja sni te funk ci je nov ca.8. Koji su obli ci nov ca u pro me tu?9. Koja je koli či na nov ca potreb na u opti ca ju?10. Nave di te i obja sni te kvan ti ta tiv nu jed na či nu nov ca.11. Defi ni ši te pojam mone tar no-kre dit nog siste ma.12. Defi ni ši te mone tar no-kre dit nu poli ti ku.

Page 209: US - Osnovi ekonomije

198 13. Defi ni ši te osnov ne mone tar ne (nov ča ne) agre ga te.14. Nave di te i obja sni te instru men te i subjek te mone tar no-kre dit ne poli ti ke.15. Šta zna te o kre di tu i nje go vim vrsta ma i funk ci ja ma?16. Obja sni te agre gat nu tra žnju i nje ne ele men te.17. Obja sni te pojam, vrste i zna čaj potro šnje u trži šnoj pri vre di.18. Obja sni te kori snost, potre be i vred nost robe.19. Obja sni te izmer lji vost kori sno sti robe u potro šnji.20. Obja sni te pro iz vod nu i nepro iz vod nu potro šnju.21. Nave di te fak to re koji uti ču na obim i struk tu ru lič ne potro šnje.22. Obja sni te funk ci je lič ne potro šnje.23. Obja sni te odnos izme đu lič ne potro šnje i život nog stan dar da.24. Obja sni te pojam i zna čaj opšte potro šnje.25. Nave di te i obja sni te fak to re koji uti ču na obim i struk tu ru opšte potro šnje.26. Koje su funk ci je opšte potro šnje?27. Obja sni te odnos izme đu lič ne i opšte potro šnje.28. Obja sni te lič nu i opštu potro šnju u fu nkci ji eko nom skog raz vo ja.29. Šta zna te o aku mu la ci ji i inve sti ci ja ma i njiho vom među sob nom odno su?30. Defi ni ši te pojam, nave di te vrste i obja sni te zna čaj inve sti ci ja.31. Obja sni te zadat ke i nače la inve sti ci o ne poli ti ke.32. Nave di te i obja sni te vrste inve sti ci ja.33. Obja sni te struk tu ru inve sti ci ja.34. Koji su izvo ri inve sti ci ja?35. Na koji način se meri ste pen efi ka sno sti inve sti ci ja?36. Šta zna te o trži šnoj rav no te ži?37. Obja sni te delo va nje trži šnog mul ti pli ka to ra.

NAPO ME NE

1 Paul A. Samu el son, William D. Nord ha us, Eko no mi ja, pet na e sto izda nje, pre vod, Mate, Zagreb, 2000. str. 399.

2 Dr D. Dra gi šić, i dru gi auto ri, Poli tič ka eko no mi ja, Uni ver zi tet u Beo gra du, 1994. god. str. 145.3 Dr D. Dra gi šić, op. cit. str. 148.

Page 210: US - Osnovi ekonomije

1994 Gre go ri Man kju, Prin ci pi eko no mi je, Uni ver zi tet Har vard, tre će izda nje, pre vod, Cen tar za

izda vač ku delat nost, Eko nom skog fakul te ta Beo grad, 2005. str. 634-635.5 E. Vuka din, Eko nom ska poli ti ka, Prav ni fakul tet Beo grad, Beo grad, str. 199.6 Pri vred ni sistem SFRJ, gru pa auto ra, redak ci ja prof. dr S. Jurin, “Nauč na knji ga”, Beo grad

1977., str. 2297 Prof. dr S. Koma zec, prof dr Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, op. cit. str. 262.8 Gre go ri Man kju, Prin ci pi eko no mi je, op. cit. str. 605.9 Prof. dr S. Koma zec, prof. dr Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, op.cit. str. 29010 Ovaj instru ment može da se kori sti samo u uslo vi ma više ban kar skog siste ma. Radi se o

novom instru men tu mone tar no-kre dit ne poli ti ke, koji je prvi put kori šćen u SAD 1927., a danas u goto vo svim zemlja ma sve ta. Sa pre la skom na više ban kar ski sistem 1956. kori sti se i kod nas.

11 Ovaj instru ment mone tar no-kre dit ne poli ti ke prvi put je kori šćen u V. Bri ta ni ji pre I svet-skog rata, a siste mat ski tek 20-ih godi na pro šlog veka, poseb no u SAD i Nemač koj i dru gim zemlja ma koje su ima le raz vi je no fi nan sij sko trži šte (trži šte vred no snih papi ra).

12 U doma ćem mone tar no-kre dit nom siste mu, Narod na ban ka Srbi je se kori sti kako kvan ti ta-tiv nim, tako i kva li ta tiv nim instru men ti ma mone tar no-kre dit ne poli ti ke pri čemu se sve više uva ža va samo stal nost poslov nih bana ka u tome. Mogu se pode li ti u pet gru pa:1. Regu li sa nje kre dit nog poten ci ja la poslov nih bana ka od stra ne Narod ne ban ke (regu li-

sa nje sto pe oba ve zne rezer ve, regu li sa nje sto pe rezer ve likvid no sti, regu li sa nje kre di ta Narod ne ban ke poslov nim ban ka ma):

2. Regu li sa nje visi ne kamat ne sto pe, pove ća nje ili sma nje nje eskont ne sto pe Narod ne ban ke3. Regu li sa nje uslo va kre di ti ra nja ili selek tiv na kre di t na poli ti ka;4. Među ban kar ski spo ra zu mi i5. Poli ti ka “ot vo re nog trži šta”.

13 Dr A.M. Vacić, Eko nom ska poli ti ka Jugo sla vi je, 2. izme nje no i dopu nje no izda nje, “Savre-me na admi ni stra ci ja” Beo grad, 1988, str. 258.

14 Dr A.M. Vacić, Eko nom ska poli ti ka Jugo sla vi je, op.cit. str. 263.15 Odnos koli či ne, odno sno ret ko sti – neret ko sti doba ra i nji ho ve gra nič ne kori sno sti, odno-

sno vred no sti, defi ni sao je nemač ki nauč nik Gosen sredi nom XIX veka kao Zakon opa da-ju će gra nič ne kori sti, poznat kao I Gose nov zakon. Po tom zako nu, eko nom ski subjekt ras po la že odre đe nom koli či nom nekog dobra, koje se može upo tre bi ti za zado vo lja va nje raz li či tih inten zi te ta jed ne potre be. Sa pove ća njem potro šnje istog dobra, inten zi tet gra nič-ne kori sno sti tog dobra stal no opa da. Radi mak si mi zi ra nja ukup ne kori sno sti, potro šač će pove ća ti svo ju potro šnju sve dok gra nič na kori snost ne pad ne na nulu. Na trži štu, to zna či da će kupac biti spre man, pri pove ća nju ponu đe ne koli či ne te robe, da pla ća sve manju cenu, jer je sma nje na nje na gra nič na kori snost. II Gose nov zakon, koga P.E.Samu el son defi ni še kao zakon jed na ke gra nič ne kori sno sti, zna či da će potro šač mak si mi zi ra ti svo ju kori snost ako ras po de li svoj doho dak tako da mu sva ka poje di nač na roba dono si gra nič nu kori snost sra zmer no ceni te robe.

16 Naj zna čaj ni ji dopri nos ana li zi raz me ne na osno vu tero i je gra nič ne kori sno sti dao je engle ski eko no mi sta Alfred Mar šal, defi ni šu ći zakon tra žnje kao inverz ni odnos izme đu dodat ne cene i koli či ne robe. Mar šal je sma t rao da se kori snost ne može meri ti direkt no, već indi rekt no, pre ko cene koju je potro šač spre man da pla ti da bi dobio odre đe nu robu.

Page 211: US - Osnovi ekonomije

20017 Dr D. Dra gi šić, Dr B. Ilić, i dr., Poli tič ka eko no mi ja, Uni ver zi tet u Beo gra du, Eko nosmki

fakul tet, Beo grad, 1994., str. 10318 Aku mu la ci ja je kate go ri ja namen ske ras po de le naci o nal nog dohot ka, a inve sti ci je su fi nal na

upo tre ba aku mu la ci je. Zato aku mu la ci ja pred sta vlja naj va žni ji izvor inve sti ci ja.19 Deter mi nan ta u raz li či tim nau ka ma ima raz li či to zna če nje. U eko no mi ji, u naj op šti jem zna-

če nju, deter mi nan ta pred sta vlja defi ni sa nost i odre đe nost fak to ra ili čini la ca od kojih zavi si vred nost neke eko nom ske kate go ri je, poja ve ili pro ce sa.

20 Istra žu ju ći kre ta nje izda ta ka za poje di ne gru pe potro šnih doba ra u uslo vi ma pro me ne dohot-ka potro šač kih jedi ni ca, E. Engel je došao do odre đe nih zaklju ča ka, koji su u eko nom skoj ana li zi pozna ti kao Enge lo vi zako ni: prvo, veći nivo dohot ka pove zan je sa nižim ude lom izda ta ka za pre hra nu i obr nu to., dru go, udeo izda ta ka za ode ću, obu ću, stan, rasve tu i gori vo osta ju nepro me nje ni pro me nom dohot ka., i tre će, izda ci za kul tur ne, zdrav stve ne i slič ne potre be pove ća va ju se sa pora stom dohot ka.

21 Više o tome: Pri vred ni sistem SFRJ, gru pa auto ra, redak tor S. Jurin, Nauč na knji ga, Beo grad, 1997, str. 415-450

22 E. Vuka din, Eko nom ska poli ti ka, Teo ri ja i prak sa, Dosi je, Beo grad, 1999., str. 135.23 U eko nom skoj teo ri ji već poo dav no spo zna to i emi rij skim istra ži va nji ma potvr đe no da su

rezul ta ti (aut-puti) poje di nih obli ka ili pod ruč ja upo tre be sred sta va u nepri ved nom sek to ru (kao što su nau ka, obra zo va nje) pred sta vlja ju naj zna čaj ni je nema te ri jal ne (kva li ta tiv ne) fak to-re raz vo ja savre me ne pri vre de. Veći ste pen opšte obra zo va no sti i struč no sti rad ni ka, nauč na otkri ća i teh nič ko-teh no lo ški pro na la sci i nji ho va pri me na u prak si, bolja orga ni za ci ja rada, sti mu la tiv ni ji obli ci nagra đi va nja, nove meto de upra vlja nja, nepo sred ni su rezul ta ti ula ga nja u odgo va ra ju će obli ke nepro iz vod ne potro šnje u užem smi slu, ali isto vre me no i osnov ni. fak to ri pora sta pro duk tiv no sti rada kao naj zna čaj ni jeg nači na pove ća nja ukup nog dohot ka. Više o tome: Eko no mi ka SFRJ, Opći dio, gru pa auto ra, redak ci ja J. Sirot ko vić, V. Sti pe tić, “Infor ma tor”, Zagreb, 1980. str. 434-438

24 A. Vacić, Eko nom ska poli ti ka Jugo sla vi je, “Savre me na admi ni stra ci ja”, Beo grad, 1985., str. 26725 D. Voj nić, Inve sti ci je i eko nom ski raz voj, Eko nom ski insti tut, Zagreb, 1970, str. 326 Eko no mi ka Jugo sla vi je, opći dio, gru pa auto ra, redak ci ja J. Sirot ko vić i V. Sti pe tić,

“Infor ma tor”, Zagreb, 1980., str. 40027 D.V. Mar se nić, Eko no mi ka Jugo sla vi je, Uni ver zi tet u Beo gra du, Eko nom ski fakul tet,

Beo grad, 1994., str. 21028 E. Vuka din, Eko nom ska poli ti ka, Teo ri ja i pri me na, Dosi je, Beo grad, 1999., str. 12029 Dr V. Vasić, Eko nom ska poli ti ka Jugo sla vi je, 9. izda nje, “Savre me na admi ni stra ci ja”,

Beo grad, 1978, str. 19130 M. Kastra to vić, Menadž ment fi nan si ja pred u ze ća, FIM, Beo grad, 1997., str. 230

Page 212: US - Osnovi ekonomije

Tre ći deo

Mikro e ko no mi ja

Page 213: US - Osnovi ekonomije

202

1. TRAŽNJA I PONA ŠA NJE POTRO ŠA ČA

1.1. ODLU KE DOMA ĆIN STA VAVeć smo rani je ista kli da su doma ćin stva i pri vred na dru štva osnov ne jedi-

ni ce u potro šnji i poslo va nju koje se javlja ju kao pri vred ni subjek ti u moder-nim mešo vi tim pri vre da ma. Pod trži štem pod ra zu me va mo takav oblik raz me ne u kome na osno vu cena doma ćin stva dono se odlu ku o potro šnji raz li či tih vrsta roba, pri vred na dru štva odlu ču ju šta i koli ko da pro iz vo de, a rad ni ci za koga i koli ko da rade.

Pot pu no slo bod no trži šte jeste ono trži šte na kome drža va ne inter ve ni še.Pot pu no kon tro li sa na raz me na posto ji u komand noj pri vre di u kojoj drža-

va dono si sve odlu ke o pro iz vod nji i potro šnji. Odgo va ra ju ći admi ni stra tiv ni organ pla ni ra šta da se pro iz vo di, koli ko da se pro iz vo di i za koga da se pro iz vo di i u tom smi slu daje detalj ni je nared be doma ći ns tvi ma, pri vred nim dru štvi ma i rad ni ci ma. U real nom pri vred nom živo tu ne posto ji ni pot pu no slo bod no trži šte ni komand na pri vre da, nego mešo vi ta eko no mi ja. U mešo vi toj pri vre di drža va i pri vat ni sek tor među sob no komu ni ci ra ju o reša va nju osnov nih eko nom skih pro-ble ma. Pri vat ni sek tor radi u svom sop stve nom inte re su, ali drža va kon tro li še zna ča jan deo dru štve nog pro iz vo da putem pore za, tran sfer nih pla ća nja i pro iz-vod nje jav nih doba ra i na taj način stva ra opšti okvir u kome se ostva ru ju opšti inte re si. Mi ćemo posma tra ti pona ša nje doma ćin sta va ima ju ći u vidu da ona delu ju u mešo vi toj trži šnoj pri vre di.

Kraj nji cilj sva ke pri vred ne delat no sti jeste zado vo lja va nje potre ba. Među-tim, ovaj kraj nji cilj ne može nepo sred no da se ostva ri i nje go va rea li za ci ja u moder noj mešo vi toj trži šnoj pri vre di zah te va od doma ćin sta va da dono se veo ma slo že ne odlu ke. Sve ove odlu ke može mo raz vr sta ti u četi ri gru pe:

1. Odlu ke o izvo ri ma pri ho da. U trži šnoj pri vre di nema potro šnje bez kupo vi ne roba i uslu ga za šta su potrebni odgo va ra ju ći nov ča ni pri ho di. Osnov-ni izvor pri ho da poro dič nog budže ta su pla te i dru ge zara de iz rad nog odno sa.

Page 214: US - Osnovi ekonomije

203Pored toga čla no vi doma ćin stva mogu biti vla sni ci kapi ta la i dobi ja ti pri hod od kapi ta la. Pri hod od rada i kapi ta la iz ino stran stva, tako đe, ula zi u poro dič ni budžet. I na kra ju, jedan deo pri ho da nasta je na osno vu pen zi ja i dru gih obli ka soci jal nog osi gu ra nja, koje drža va pla ća čla no vi ma doma ćin sta va radi obez be đi-va nja nji ho ve soci jal ne sigur no sti.

Čla no vi doma ćin stva mora ju da dono se odlu ke o svom zapo sle nju u zemlji ili ino stran stvu. Ana li za trži šta kapi ta la i ulo ge drža ve u obez be đi va nju tran sfer-nih pla ća nja pokri će dru gi deo ovih odlu ka.

2. Odlu ka o šted nji i potro šnji. Kada se ostva ri doho dak doma ćin stva na jedan od napred nave de nih nači na, čla no vi doma ćin stva mora ju da odlu če koli ki deo ovog dohot ka će upo tre bi ti za teku ću potro šnju, a koli ko će da ušte de i na toj osno vi pove ća ju svo ju imo vi nu. O poro dič noj sklo no sti ka šted nji i o mikro-e ko nom skim osno va ma for mi ra nja šted nje i aku mu la ci je kapi ta la bilo je reči u makro e ko nom skoj ana li zi šted nje i inve sti ci ja. U tom delu poje di nač ne odlu ke o šted nji tre ti ra ne su kao osno va za for mi ra nje agre ga ta naci o nal ne šted nje i nje ne upo tre be za fi nan si ra nje pri vred nog rasta.

3. Odlu ka o potro šnji. Kada se izdvo ji ukup na suma dohot ka name nje na za fi nan si ra nje poro dič ne potro šnje, potreb no je done ti niz odlu ka o kupo vi ni sva ke poje di nač ne vrste roba. To odlu či va nje spa da u domen ana li ze pona ša nja raci o nal nih potro ša ča.

4. Odlu ke o imo vi ni. Kada se pak izdvo ji ukup na suma ušte đe vi na iz teku-ćih pri ma nja, potreb no je odlu či ti u kom obli ku imo vi ne će se ona drža ti. Jedan je oblik gotov novac, dru gi su devi ze, tre ći oblik pred sta vlja ju har ti je od vred-no sti i depo zi ti u ban ka ma, a četvr ti je oblik vezan za kupo vi nu real nih vred no-sti (nekret ni ne, dra go ce no sti i dr.). Razli či te vrste imo vi ne pred sta vlja ju port felj doma ćin sta va.

Dakle, doma ćin stvo je jedan veo ma slo žen pri vred ni subjekt sa sta no vi-šta odlu ke koje se u nje mu dono se. Mi smo ove odlu ke izlo ži li jed nim hro no lo-škim redo sle dom, što ne zna či da se u prak si one dono se takvim redom. Često je potreb no done ti više pove za nih odlu ka. Na pri mer, vrlo je vero vat no da će odlu ke o potro šnji biti tesno pove za ne sa odlu ka ma o šted nji. Poro dič na odlu-ka o potro šnji za kupo vi nu poje di nač ne robe su tipič ne odlu ke doma ćin sta va i ona se poi sto ve ću ju sa potro šač kom jedi ni com. Zna ju ći da je to poje di nač-no tre ti ra nje ovog pri vred nog subjek ta, mi ćemo ipak zapo če ti ovu ana li zu sa potro šač kom funk ci jom doma ćin sta va. Tipič na potro šač ka jedi ni ca u kojoj se dono se odlu ke jeste doma ćin stvo. U nje mu čla no vi doma ćin stva odlu ču ju koje će sve robe i uslu ge da pri ba ve, i u kojim koli či na ma, da bi zado vo lji li svo je potre be. Nji hov cilj u potro šnji jeste mak si mi za ci ja kori sno sti koje robe mogu da pru že svo jim tro še njem.

Page 215: US - Osnovi ekonomije

204 Porast potro šnje, u nor mal nim okol no sti ma, pove ća va ose ća nje kori sno sti potro ša ča i oni uvek radi je kupu ju veću koli či nu neke robe, ako mogu, nego manju koli či nu te iste robe. Kada kupu ju neku robu radi potro šnje potro ša či izla ze na trži-šte roba, pla ća ju kupov ne cene i time sno se odgo va ra ju će izdat ke. Da bi pokri li ove izdat ke potro ša či mora ju sebi da obez be de redov ne pri ho de. To oni čine izla-skom na trži šte rad ne sna ge gde u pro ce su zapo šlja va nja obez be đu ju sebi redov nu sti ca nja pla ta i dru gih nov ča nih pri ho da. Osim pla ta posto je i dru gi obli ci sti ca nja nov ča nih pri ho da koji spa da ju u oblast tzv. sekun dar ne ras po de le dohot ka.

Dva de se tih godi na XX veka u Srbi ji je bilo oko jedan milion doma ćin sta-va, a sedam de set godi na kasni je (1991. godi ne) bilo je oko tri mili o na doma ćin-sta va, pro se čan broj čla no va sma njio se sa bli zu 5 čla no va na oko 3,5 čla na.

Šted nju domaćin sta va pred sta vlja skup svih pri ho da uma nje na za izdat ke.Šted nja pove ća va visi nu imo vi ne sa kojom ras po la že doma ćin stvo. U nor-

mal nim okol no sti ma šted nja je pozi tiv na veli či na i to pred sta vlja način na koji se pove ća va imo vi na doma ćin stva. Među tim, u poje di nim peri o di ma sta nov ni štvo može da tro ši i više nego što to dozvo lja va ju nje go vi redov ni pri ho di, u kom slu-ča ju dodat ni deo pri ho da ostva ru je sma nji va njem svo je imo vi ne (tre nut no zane-ma ru je mo kre dit ne odno se i moguć nost pri vre me nog zadu ži va nja). Tada govo ri-mo da posto ji nega tiv na šted nja.

Potro ša či pozna ju svo je sklo no sti ka potro šnji odre đe nih roba i u sta nju su da ran gi ra ju potre be, što nazi va mo potro šač kim pre fe ren ci ja ma. Isto vre me no oni su upo zna ti sa svo jim mogu ćim kom bi na ci ja ma u potro šnji raz li či tih vrsta robe na osno vu datog poro dič nog budže ta. Ima ju ći u vidu ovo budžet sko ogra ni-če nje i name ru da postig nu mak si mal nu kori snost doma ćin stva vrše potro šač ki izbor i time for mi ra ju svo ju potra žnju za roba ma. Na osno vu svih poje di nač nih tra žnji for mi ra se ukup na trži šna tra žnja za odre đe nom vrstom robe.

Doma ćin stva, bilo da žive od pla ta (zara da), pen zi ja, seo skih pri ho da (u natu ri), sma nje ne šted nje ili više izvo ra, žive pod pri ti skom čvr stog budžet skog ogra ni če nja, jer ne mogu da potro še više nov ca nego što su im pri ho di. Sva doma-ćin stva mora ju da tro še novac za hra nu, piće, duvan, ode ću, obu ću, sta no va nje, higi je nu, kul tu ru, obra zo va nje, puto va nje i osta lo (i šted nju, uko li ko su im pri ho-di veći od ras ho da).

1.2. POTRO ŠAČ KE PRE FE REN CI JEGra đa ni kao potro ša či se među sob no raz li ku ju po želja ma i sklo no sti ma

ka potro šnji. Jed ni vole jed nu vrstu robe, dok dru gi vole dru ge robe. Među tim, raci o nal ni potro šač je ipak u sta nju da dosled no ran gi ra raz li či te mogu će kom bi-na ci je potro šnje dve ili tri ili više roba, što nazi va mo pre fe ren ci ja ma potro ša ča.

Page 216: US - Osnovi ekonomije

205Pre fe ren ci je ne tre ba meša ti sa potra žnjom roba. Isti na, pre fere nci je pret ho de potra žnji, ali na potra žnju uti če i niz dru gih fak to ra.

Pre fer enci je raci o nal nog potro ša ča ima ju sle de ća svoj stva:1. Potro ša či su spo sob ni da ran gi ra ju raz li či te kor pe doba ra, u skla du sa

svo jim želja ma;2. Pre fe ren ci je su tran zi tiv ne, što pod ra zu me va dosled nost potro ša ča u ran-

gi ra nju ras po lo ži vih kom bi na ci ja potro šnih roba (kupo va će kor pu A, ali neće kor pu B);

3. Uvek se bira radi je veći broj roba nego manji broj, što zna či da će se oda bra ti ona (potro šač ka) kor pa u kojoj je veći broj roba, jer će time zado vo lji ti veći broj svo jih potre ba (uslu ga).

Odlu ke o potro šnji dono se se pod uti ca jem niza fak to ra od kojih se neki stal no javlja ju, dok su dru gi slu čaj ni i pro la znog karak te ra. Ipak, kada se sagle da sva raz li či tost pona ša nja osta je uti sak da u sve mu tome posto ji jed na pra vil nost koja nam daje za pra vo da tvr di mo da su doma ćin stva raci o nal ni potro ša či. Ona teže da postig nu što bolji polo žaj u potro šnji suo ča va ju ći se sva ko dnev no sa čvr-stim ogra ni če nji ma da ne mogu da potro še više nov ca nego što im ras po lo ži vi doho dak dozvo lja va. Sva ko doma ćin stvo je sve sno svo jih potre ba veza nih za potro šnju roba i dosled no ran gi ra nji ho vu hit nost i zna čaj shod no sop stve nim uku si ma i želja ma. Ova ko ran gi ra nje potre ba i potro šač kih želja pred sta vlja sušti-nu pre fe ren ci ja potro ša ča. Na osno vu njih oni for mi ra ju svoj stav u pogle du kupo-vi na raznih roba. Mogu će su raz li či te kom bi na ci je roba koje mogu u potro šnji da pod mi re potre be i da ostva re isti ose ćaj zado volj stva kod potro ša ča. Potre be mogu deli mič no da se zado vo lje i ako se jed na potre ba zado vo lji u manjoj meri potro ša či se neće ose ća ti neza do volj no jer su neku dru gu potre bu zado vo lji li u većoj meri. Gubi tak kori sno sti kod jed nih potre ba može se nadok na di ti pove ća-nom kori sno šću kod dru gih potre ba.

Suo če ni sa fi nan sij skim ogra ni če njem koje ne mogu da otklo ne, na jed noj stra ni, i sa neo gra ni če nim potre ba ma, na dru goj stra ni, potro ša či mora ju da done-su odlu ke kako da pomi re te dve stva ri. Potro šač ki izbor jeste jedan for ma lan ter min u eko no mi ji koji govo ri o naci o nal nom odlu či va nju potro ša ča o vrsti i koli či ni roba koje su oni sprem ni i spo sob ni da kupe i potro še.

Na stra ni potro ša ča, sušti na nji ho vog odlu či va nja sadr ža ja je u potr o šač-kom izbo ru. Na stra ni trži šta, među tim, rezul tat takvog izbo ra javlja se kao sprem-nost potro ša ča da kupe jed nu vrstu robe, ume sto neke dru ge robe, da pove ća va ju ili sma nje svo je ukup ne kupo vi ne. U tom smi slu potra žnja neke robe zavi si kako od nje ne cene, tako i od dohot ka potro ša ča.

Nespor no je, među tim, da što je nivo ras po lo ži vog dohot ka viši to je i nivo budžet skog ogra ni če nja na višem nivou. Potro šač ima veći doho dak i može da kupi više robe.

Page 217: US - Osnovi ekonomije

206 Porast dohot ka pove ća va moguć no sti kupo vi ne i jed ne i dru ge robe i zato se gra ni ca budžet skog ogra ni če nja pome ra navi še. To omo gu ća va da se postig nu viši nivoi kori sno sti. Za sva ki nivo dohot ka potro šač tra ži svoj naj bo lji polo žaj. Sa pora stom dohot ka raste potro šnja svih roba i pove ća va ju se potro šač ki izda ci. Izme đu nov ča nog dohot ka i izda ta ka na potro šnju posto ji čvr sta veza.

Mno ge robe ima ju svoj stva nor mal nih roba. Među tim, doma ćin stva koja ima ju veće pri ho de odlu ču ju se za sku po ce ni ju i kva li tet ni ju robu (ode ću, obu ću, auto mo bi le, avi on ski pre voz, zaba vu i dr.), zatim kva li tet ni ju i raznov rs ni ju ishra-nu, itd. Nasu prot nji ma nala ze se infe ri or ne robe: polov ni auto mo bi li, grad ski pre voz, jef ti ni ja ode ća i obu ća, itd., kao i loši ja ishra na.

Posto je robe koji ma se zado vo lja va ju osnov ne život ne potre be čija potro-šnja se ne menja sa pora stom dohot ka. Te robe nazi va mo nužnim potro šnim roba-ma. Tipi čan pri mer za to je hleb, koji sva ko jede bez obzi ra na nivo stan dar da.

1.3. UTI CAJ DOHOT KA NA SUP STI TU CI JUPozna to je da pad real nih cena pove ća va real ni doho dak potro ša ča. Potro-

ša či mogu više roba da kupe za isti nov ča ni doho dak. Pro ces koji stva ra efe kat dohot ka u potro šnji ima tri ste pe ni ce: 1) cena neke robe pada, što pro u zro ku je 2) porast real nog dohot ka potro ša ča, na osno vu čega 3) raste nje go va potra žnja. Nor mal no ovaj pro ces delu je i obr nu to. Kada raste neka roba, pada real ni doho-dak potro ša ča, a sa njim i nje go va potra žnja.

Veli či na ovog efek ta zavi si od visi ne pro me ne cene i od ude la tih izda ta-ka u ukup nim potro šač kim ras ho di ma. Ako neko puši tri pako va nja ciga re ta, onda je udeo tro ško va za duvan dnev no pri lič no veli ki, pa sva ko pove ća nje cena ciga re ta auto mat ski uti če na sma nje nje kupov ne moći za dru gim roba ma. Kada se cena jed ne robe pro me ni u odno su na cenu neke dru ge robe kaže mo da je došlo do rela tiv nih pro me na cena. Ako dođe do pada cena jed ne robe u odno su na neku dru gu robu potro ša či će više kupo va ti robu sa nižim rela tiv nim cena ma, čak i kada bi im na neki način bilo odu ze to real no pove ća nje dohot ka koje pro iz i la zi iz pada cena (na pri mer, pri sil nim pove ća njem šted nje). Dakle, u ovom slu ča ju dola zi do zame ne potra žnje one robe čija je cena osta la ista, s pove ća nom potra žnjom dru ge robe čija je cena opa la i to pot pu no neza vi sno od pro me na u real nom dohot ku.

Efe kat dohot ka u potro šnji često idu zajed no i pod sti ču jedan dru gog i dosta je teško u prak si da se raz dvo je. Ipak, pra vi lo je da jef ti ni ja robe isti sku je sku plju robu.

Uko li ko, pak, drža va pove ća porez na ciga re te, puša či će, zbog ogra ni če nja u svom poro dič nom budže tu, mora ti da sma nje kupo vi ne ciga re ta, jer je samim tim došlo do real nog pada dohot ka potro ša ča.

Page 218: US - Osnovi ekonomije

2071.4. ELA STIČ NOST TRAŽNJEVisi na ukup ne trži šne tra žnje ukup nu pla te žno spo sob ne potre be za odgo va-

ra ju ćom robom. U tom smi slu ona je indi ka tor ljud skih želja i pre fe ren ci ja.Dru gi odgo vor oči gle dan, ali izu zet no važan, ako želi mo da raz u me mo prak-

tič nu orga ni za ci ju pri vred nog živo ta. Da bi se pod mi ri le potre be, neko mora da pro iz-vo di robe. Pro iz ve de na roba pod le že odre đe nim pra vi li ma od kojih je pra vi lo pro fi ta-bil no sti direkt na posle di ca pri vat ne svo ji ne. Pred u ze ća pro iz vo de i pro da ju robu ako na tome mogu da zara de, a ne zbog toga što je roba nužna za zado vo lja va nje ljud skih potre ba. Zato je za njih sta nje na trži štu važna infor ma ci ja bez koje ne mogu da pro-ce ne da li će nji ho va pro iz vod nja biti pro da ta ili će zavr ši ti negde na otpa du suvi šnih roba. U tom smi slu, reak ci je tra žnje na pro me nu cena direkt no uslo vlja va ju odlu ke pro iz vo đa ča o stra te gi ji pro iz vod nje i pro da je.

Posto ji cenov na i doho dov na ela stič nost tra žnje. U oba slu ča ja meri mo pro me nu tra žnje u odno su na pro me nu cena i dohot ka, pod uslo vom da svi osta li fak to ri osta nu neiz me nje ni.

Pot pu no nee la stič nu tra žnju ima mo u slu ča ju kada je koe fi ci jent ela stič-nost jed nak nuli. Cene se menja ju, ali se tra žnja uop šte ne menja. to je eks trem ni slu čaj kada tra žnja ne rea gu je na pro me nu cena. To je slu čaj sa osnov nim život-nim namir ni ca ma koje mora mo da kupu je mo sva ko dnev no bez obzi ra na nji ho-vu cenu (npr. hleb, mle ko itd.).

Nee la strič na tra žnja je u slu ča ju da je veća pro me na cena nego što se menja koli či na kuplje nih roba. Koe fi ce je nat ela stič no sti je manji od nule ali je veći od minus jedan (-1). U ovu gru pu bi se mogle svr sta ti ciga re te, jer rast cena ciga re ta sma nju je tra žnju, ali ne toli ko pro cen tu al no koli ko pora stu cene.

Jedi nič no ela stič na tra žnja. U ovom slu ča ju pro ce nat pro me ne cena pot pu-no odgo va ra pro cen tu pro me ne kuplje nih roba, tako da nji hov odnos daje kao rezul tat jedi ni cu.

Ela stič na tra žnja. Koe fi ci jent ela stič no sti je ovde veći od minus jedan (- 1), što zna či da je veća pro cen tu al na pro me na tra žnje u odno su na pro cen tu al nu pro-me nu cena. Može mo reći da tra žnja bur no rea gu je na pro me nu cena. S pora stom cena pred me ta za razo no du, kao i uslu ga puto va nja, tra žnja mno go više opa da nego što rastu cene.

Pot pu no ela stič na tra žnja. Ovo je dru gi eks trem kod koga veo ma mala pro cen tu al na pro me na cena dovo di do ogrom ne pro cen tu al ne pro me ne tra žnje (i teži ka bes ko nač no sti).

Posto je dve gru pe lica koje pažlji vo pra te kre ta nje ela stič ne tra žnje u odno su na cene. Jed nu gru pu obra zu ju upra ve pred u ze ća kada dono se odlu ke o cena ma svo jih pro iz vo da. Poznat je slu čaj kada je “Apple” napra vio pra vi potez

Page 219: US - Osnovi ekonomije

208 time što je sma njio cene novim mode li ma raču na ra za 50%. Među tim, kada bi peka ri sma nji li cenu hle ba za polo vi nu, malo ko veru je u to da bi se kupo vi na hle ba znat no pove ća la. Raz lo zi ova ko raz li či tih reak ci ja veza ni su za ela stič nost tra žnje. Poka za lo se da je potra žnja za raču na ri ma ela stič na, dok je tra žnja za hle bom nee la stič na.

Dru gu gru pu zain te re so va nih lica čine držav ni činov ni ci zapo sle ni u pore-skoj upra vi. Nji hov zada tak je da drža vi pri ba ve neo p hod ne pore ske pri ho de. Oni mora ju dobro da pro u ča va ju da li će se to ostva ri ti podi za njem pore skih sto pa ili će, čak, doći do pada pore skih pri ho da ako se podig nu pore ska opte-re će nja. Na pri mer, mora ju da zna ju kakva je ela stič nost tra žnje za ciga re ta ma (na pri mer) ako žele da uvo đe njem ili podi za njem akci za ostva re veći budžet ski pri hod. Rast cena ciga re ta je nužna posle di ca akci za. Pita nje je sada koli ko podi-ći nji ho ve sto pe. Ako se one mno go podig nu ciga re te će biti pre sku pe i mno gi će sma nji ti potro šnju ciga re ta ili će se pot pu no odre ći puše nja. Tada će pore ski pri hod biti manji nego što je bio pre podi za nja pore skog opte re će nja. Ako, pak rast akci za nije pre te ran, biće i skok cena ciga re ta ume ren i puša či će mno go manje da rea gu ju na pro me nu cena. U tom slu ča ju valja oče ki va ti porast ukup-nih pore skih pri ho da.

Ono što pred sta vlja izdat ke za potro ša če, čini pri hod od pro da je robe za pro iz vo đa če.

Pri hod pred u ze ća menja se sa pro me nom cena nji ho vih pro iz vo da. Ne tre-ba da zabo ra vi mo da u potro šnji posto ji moguć nost sup sti tu ci je. Ako cena jed-nog pro iz vo da raste, potro ša či poste pe no sma nju ju nje go vu kupo vi nu i pre la ze na potrošn ju srod nih pro iz vo da.

Ako je tra žnja nee la stič na, sma nji će se uku pan pri hod u slu ča ju sma nje nja cena. Nee la stič na tražnja pod ra zu me va da veće pro me ne cena dono se manju pro-me nu kuplje nih koli či na, tako da se manje pove ća va pro da ja nego što opa da ju cene. Zato se sma nju je uku pan pri hod od pro da je roba po nižim cena ma.

Pošto je uti caj cenov ne ela stič no sti pre su dan za kraj nji efe kat pro me ne cena na uku pan pri hod pred u ze ća koja pro da ju datu robu od inte re sa je da zna mo koji fak to ri uti ču na for mi ra nje odgo va ra ju će ela stič no sti tra žnje u odno su na cene.

a) Posto ja nje sup sti tu ta. Sup sti tu ti su robe koje dobro zame nju ju potro-šnju neke dru ge robe. Kla si čan pri mer sup sti tu ta za buter jeste mar ga rin. Sla bi ji sup sti tut za pri vat ni pre voz - grad ski pre voz. Ako posto je robe koje su bli ski sup-sti tu ti onda tre ba oče ki va ti veću ela stič nost tra žnje u odno su na cene.

b) Veli či na ras ho da. Nema ju sve robe pod jed na ke ude le u potro šnji doma ćin sta va. Neke robe zau zi ma ju veli ki udeo u poro dič nom budže tu i kod

Page 220: US - Osnovi ekonomije

209njih je dohod ni efe kat pro me na cena veli ki. Dru ge robe uzi ma ju mali pro stor u poro dič nom budže tu i nji hov dohod ni efe kat je mali. Što je manji udeo potro šač kih ras ho da u budže tu, to je veća vero vat no ća da će ela stič nost tih roba biti manja.

c) Vrsta roba. Kod nor mal nih roba efe kat dohot ka pod sti če sup sti tu ci je i tre ba oče ki va ti veću ela stič nost tra žnje. Kod infe ri or nih roba efe kat dohot ka delu je nasu prot efek tu sup sti tu ci je i kod njih je manja ela stič nost sup sti tu ci je u odno su na cene.

d) Vre me. Kod potro šnje poje di nih roba potreb no je vre me da se izvr še pre ra spo de le ras ho da u poro dič nom budže tu. Što je duže vre me pri la go đa va nja, to je manja ela stič nost potra žnje.

2. PRO IZ VOD NJA I TRO ŠKO VI

2.1. PONA ŠA NJE PRI VRED NIH DRU ŠTA VAViše puta smo ista kli da se na stra ni tra žnje nala ze potro ša či koji teže da

ostva re što bolji polo žaj u potro šnji. Na dru goj stra ni, na stra ni ponu de, nala ze se pro iz vo đa či orga ni zo va ni u raz li či te obli ke pred u ze ća koja teže da ostva re što veći pro fi t za svo je vla sni ke. Mada naša pri vred na dru štva, dok je bio pre o vla-đu ju ći dru štve ni oblik vla sni štva kapi ta la, nisu bila okre nu ta ka stva ra nju dobi ti, poći ćemo od pret po stav ke da su ona bila pro fi to no sno ori jen ti sa na.

Za sva ki dati nivo pro iz vod nje koji je mogu će posti ći, sva ko pri vred no dru štvo mora da zna koli ko će ga košta ti i koli ki će pri hod done ti nje go va pro da ja. Tro ško vi zavi se od teh no lo gi je kojom pri vred no dru štvo ras po la že, odno sno od pro iz vod nih moguć no sti da se pre ra de fak to ri pro iz vod nje i da se od njih napra ve pro iz vo di, na jed noj stra ni, o od cena fak to ra pro iz vod-nje, na dru goj stra ni. Pred u ze će ostva ru je pri hod pro da jom robe na trži štu po trži šnim cena ma koje zavi se od sta nja tra žnje na nje mu. Raz li ka izme đu ostva re nog pri ho da i ispla će nih tro ško va jeste dobit ili pro fi t pri vred nog dru-štva. Pri vred no dru štvo bira onu kom bi na ci ju fak to ra pro iz vod nje i onaj nivo pro iz vod nje pri kome ostva ru je naj ve ći pro fi t, ima ju ći u vidu trži šne cene fak to ra pro iz vod nje.

Page 221: US - Osnovi ekonomije

210 2.2. PRO IZ VOD NJADa bi se robe izne le na trži šte radi pro da je, mora ju pret hod no du budu

pro iz ve de ne. One se pro iz vo de u okvi ru pro iz vod nih pro ce sa u koji ma pred u-ze ća kori ste rad nu sna gu i opre mu na osno vu koje pre ra đu ju mate ri jal na dobra iz pri ro de i stva ra ju fi nal ne pro iz vo de za lič nu i inve sti ci o nu potro šnju. Rad, kapi tal i pri rod ni resur si se nazi va ju ula ga nji ma ili fak to ri ma pro iz vod nog pro-gre sa. Pro iz vod nja je ustva ri jedan teh no lo ški pro ces, a teh no lo gi ja pred sta vlja skup zna nja i prak tič nih postu pa ka na osno vu kojih se stva ra ju mate ri jal na dobra. Teh no lo ška usa vr ša va nja omo gu ća va ju da se iste koli či ne roba pro iz vo-de uz manje mate ri jal ne i rad ne utro ške, odno sno pove ća ju pro iz vod nost rada i pro iz vod ne opre me.

Sva ko pobolj ša nje teh nič ko-teh no lo ških zna nja pove ća va mak si mal ni pro-iz vod koji se može dobi ti iz datih kom bi na ci ja pro iz vod nih ula ga nja.

Pro iz vod ni pro ce si se među sob no raz li ku ju jer se pečur ke pro iz vo de na jedan način, a čelik na sasvim dru gi način. Ipak, posto je neke zajed nič ke karak te-ri sti ke svih pro iz vod nih pro ce sa:

1. Posto ji gra ni ca pre ko koje nije mogu će pove ća ti dati obim pro iz vod nje neo gra ni če nim pove ća njem jed ne vrste ula ga nja, dok se sva osta la pro iz vod nja ula ga nja ne menja ju. Fabri ka sa datom mašin skom opre mom i pro iz vod nim pro-sto rom ne može neo gra ni če no da pove ća va broj zapo sle nih rad ni ka da bi na taj način uve ća va la svoj obim pro iz vod nje. Jed nog momen ta pre ko mer no anga žo-va ni rad ni ci će poče ti da sme ta ju pro duk tiv no zapo sle nim rad ni ci ma što će pre iza zva ti pad a ne pove ća nje pro iz vod nje.

2. Jed na vrsta pro iz vod nih ula ga nja često mora da se kori sti uz neka dru ga pro iz vod na ula ga nja. Ipak, posto ji moguć nost sup sti tu ci je izme đu pro iz vod nih ula ga nja tako da se zadr ža va isti obim pro iz vod nje, a više se kori sti jedan fak tor na račun sma nje ne upo tre be nekog dru gog fak to ra. Poseb no posto ji moguć nost sup sti tu ci je izme đu pro iz vod ne opre me i rada. Moder ni za ci ja pro iz vod nje obič-no zna či da maši ne zame nju ju rad ni ke u mno gim pro iz vod nim aktiv no sti ma.

3. Ako vodi mo raču na o vre me nu unu tar koga je prak tič no mogu će izve sti zame nu jed nog fak to ra pro iz vod nje sa dru gim fak to rom pro iz vod nje, onda uoča-va mo pode lu na kraj nji rok i na dugi rok. Na kra tak rok pro iz vod na opre ma je, po pra vi lu, data i nepro me nji va, tako da je mogu će vari ra ti samo koli či nu zapo-sle nog rada. Na dugi rok, kroz inve sti ci o nu aktiv nost, pred u ze ća menja ju i pro iz-vod nu opre mu i usva ja ju nove kom bi na ci je svih pro iz vod nih ula ga nja.

Uobi ča je ni način da se pri ka žu pro iz vod ne moguć no sti nekog pred u ze ća, jeste da se sasta vi pro iz vod na tabe la koja poka zu je sve mak si mal ne nivoe pro iz-vod nje pri raz li či tim kom bi na ci ja ma pro iz vod nih fak to ra.

Page 222: US - Osnovi ekonomije

211

3. PRO SEČ NI I MAR GI NAL NI PRO IZ VOD

U krat kom roku jedan fak tor pro iz vod nje je fi k san, a dru gi vari ja bil ni. Logič no je da oče ku je mo da je rad vari ja bil ni fak tor pro iz vod nje i da se časo vi rada mogu menja ti pove ća va njem ili sma nji va njem broj zapo sle nih rad ni ka u pred u ze ću. Na dru goj stra ni uze će mo da je pro iz vod na povr ši na fi k sni fak tor i da se ne može menja ti na kra tak rok. Pret po sta vi će mo da je pred u ze će ospo so bi-lo za pro iz vod nju pečur ki tri pro iz vod ne hale u ukup noj povr ši ni od 300 m2, a da tre nut no četvr ta hala slu ži za pro iz vod nju čeli ka tako da nije ras po lo ži va za pro iz vod nju pečur ki:1

Pro seč na i mar gi nal na pro duk tiv nost rada

Časo vi rada zemlje

Obim pro iz vod nje

Pro se čan pro iz vod

Mar gi nal ni pro iz vod

Odnosi rada

1 2 3 4 5

100 35 0,35 0,35 3,00

200 150 0,75 1,15 1,50

300 210 0,70 0,60 1,00

400 250 0,63 0,40 0,75

500 270 0,54 0,20 0,60

600 288 0,48 0,18 0,50

700 305 0,44 0,17 0,43

800 315 0,39 0,10 0,38

Kako je rad jedi ni vari ja bil ni fak tor pro iz vod nje inte re su je nas nje go va pro-seč na i mar gi nal na pro duk tiv nost. Pro seč na pro duk tiv nost jed nog fak to ra pro iz-vod nje jeste odnos izme đu ukup nog obi ma pro iz vod nje i koli či ne upo tre blje nog fak to ra pro iz vod nje. Na nave de noj tabe li u tre ćoj kolo ni pri ka za na je pro seč na

Page 223: US - Osnovi ekonomije

212 pro duk tiv nost rada po jed nom rad nom satu. Pro seč na pro duk tiv nost rada izra ču-na va se na osno vu sle de ćeg obra sca:

Pro se čan pro iz vod =Uku pan obim pro iz vod nje

Ukup ni časo vi rada

Na pri mer, pro se čan pro iz vod rada pri ukup noj zapo sle no sti od 200 časo va rada izno si 750 gra ma pečur ki po jed nom rad nom satu.

Mar gi nal ni pro iz vod poka zu je pro me nu u ukup nom obi mu pro iz vod nje koja je nasta la zbog toga što je zapo sle nost pora sla za jedan rad ni sat. Dakle, mar gi nal ni pro-iz vod dovo di u vezu dve pro me ne: pro me nu u obi mu pro iz vod nje i pro me ne u obi mu zapo sle no sti. Nji hov odnos poka zu je mar gi nal nu pro duk tiv nost rada.

Kada se zapo sle nost pove ća sa 100 na 200 časo va rada pove ćao se fond časo-va rada za sto. To je dove lo do for mi ra nja novog nivoa pro iz vod nje od 150 kg pečur ki, što u odno su na pret hod ni nivo od 35 kg pred sta vlja pove ća nje za 115 kg pečur ki. Odnos izme đu pove ća nja obi ma pro iz vod nje od 115 kg i pove ća nja časo va rada od 100 rad nih sati poka zu je da sva ki novi rad ni sat dopri ne se pove ća nju obi ma pro iz vod nje za 1 kg i 15 gra ma pečur ki. Poda ci o kre ta nju mar gi nal nog pro iz vo da pri ka za ni su u četvr toj kolo ni u nave de noj tabe li.

Peta kolo na je rezer vi sa na za pri kaz odno sa izme đu upo tre be fak to ra pro iz-vod nje. Sa vari ra njem zapo sle no sti menja se odnos izme đu anga žo va nog zemlji-šta i rada. Rast časo va rada uti če na sma nje nje upo tre be pro iz vod ne povr ši ne po jed nom rad nom satu. Time se menja inten ziv nost kori šće nja zemlji šta u odno su na upo tre bu fak to ra rada. Rad posta je rela tiv no obil ni ji fak tor pro iz vod nje, dok zemlji šte posta je rela tiv no oskud ni ji fak tor pro iz vod nje.

Na osno vu poda ta ka iz tabe le može mo lak še da izve de mo zaključ ke o odno su izme đu nave de nih veli či na:

a) Uku pan pro iz vod naj pre ubr za no raste, da bi potom rastao sve uspo re ni-je. Nje gov ubr za ni rast se pokla pa sa pod ruč jem rasta mar gi nal nog pro iz vo da, a uspo ra va nje rasta sa pod ruč jem opa da nja mar gi nal nog pro iz vo da.

b) Pro se čan pro iz vod u prvom delu raste, a nakon toga opa da, tako da se u tač ki svog mak si mu ma pokla pa sa mar gi nal nim pro iz vo dom.

c) Mar gi nal ni pro iz vod pod sti če svoj mak si mum pre pro seč nog pro iz vo-da i nakon toga opa da. On jed no krat ko vre me opa da iako pro se čan pro iz vod nasta vlja da raste tako da se (ako ih gra fi č ki pri ka že mo) obe kri ve seku u tač ki mak si mu ma pro seč nog pro iz vo da. Posle toga je mar gi nal ni pro iz vod stal no niži od pro seč nog pro iz vo da.

Ova kvo kre ta nje mar gi nal nog pro iz vo da poslu ži lo je za for mu li sa nje zako na opa da ju ćih mar gi nal nih pri no sa. Po tom zako nu što se više kori sti jedan

Page 224: US - Osnovi ekonomije

213vari ja bil ni fak tor pro iz vod nje-dok su dru gi fak to ri pro iz vod nje fi k sni uz neiz me-nje nu teh no lo gi ju pro iz vod nje - nje go vi mar gi nal ni pri no si poče će da opa da ju nakon odre đe nog nivoa pro iz vod nje.

Ovaj zakon nazi va se i zako nom vari ja bil nih pro por ci ja, jer kao što smo pri-me ti li u kolo ni 5 pri ka za ne tabe le pove ća nje utro ška rada menja pro por ci je izme đu rada i zemlje kao fak to ra pro iz vod nje.

4. PRO SEČ NI I MAR GI NAL NI TRO ŠKO VI

Ima ju ći u vidu reak ci ju tro ško va na pro me nu obi ma pro iz vod nje, sve tro-ško ve može mo pode li ti na fi k sne i vari ja bil ne tro ško ve. Vari ja bil ni tro ško vi se menja ju sa pro me nom obi ma pro iz vod nje. Tipi čan pri mer za to su tro ško vi rada. Zara da rad ni ka se ne menja na kra tak rok, ali se menja zapo sle nost. Sa pro me-nom zapo sle no sti menja ju se tro ško vi rada.

Ukup ni tro ško vi pro iz vod njeObim

pro iz vod njeČaso vi

radaTro ško vi

radaTro ško vi zemlje

Ukup ni tro ško vi

0 0 0 1500 1500

35 100 200 1500 1700

150 200 400 1500 1900

210 300 600 1500 2100

250 400 800 1500 2300

270 500 1000 1500 2500

288 600 1200 1500 2700

305 700 1400 1500 2900

315 800 1600 1500 3100

Fik sni tro ško vi ne zavi se od obi ma pro iz vod nje i ne menja ju se sa pro me-nom obi ma pro iz vod nje. U našem pri me ru fi k sni tro ško vi su oni koji se odno se na upo tre bu zemlji šta. Upo tre ba zemlji šta od 300 kvm košta 1.500 dina ra, bez

Page 225: US - Osnovi ekonomije

214 obzi ra na to koli ka će biti zapo sle nost i za kakav će se obim pro iz vod nje pečur ki opre de li ti upra va pred u ze ća. Tro ško vi za amor ti za ci ju pro iz vod ne opre me pred-sta vlja ju uobi ča je ni oblik fi k snih tro ško va. Pro iz vod na opre ma se haba i mora da se nadok na di posle odre đe nog vre me na pot pu no neza vi sno od toga kakva će se pro iz vod nja ostva ri ti nje nom upo tre bom.

Ukup ni tro ško vi pred sta vlja ju zbir fi k snih i vari ja bil nih tro ško va. Na napred pri ka za noj tabe li dati su ukup ni, fi k sni i vari ja bil ni tro ško vi. Tro ško vi rada su vari-ja bil ni tro ško vi, a tro ško vi upo tre be zemlji šta su fi k sni tro ško vi.

Osim ukup nih veli či na posto je i pro seč ne veli či ne. U slu ča ju tro ško va visi na tro ško va se dovo di u vezu sa obi mom pro iz vod nje. Tako se pro seč ni tro ško vi dobi ja ju kada ukup ne tro ško ve pode li mo sa odgo va ra ju ćim obi mom pro iz vod nje:

Pro seč ni tro ško vi = Ukup ni tro ško vi / Obim pro iz vod nje

Na nave de noj tabe li pro seč ni tro ško vi su dati u dru goj kolo ni. Pro seč ni tro ško vi se sasto je iz pro seč nih vari ja bil nih i pro seč nih fi k snih tro ško va. Oni se izra ču na va ju tako što se iznos vari ja bil nih, odno sno fi k snih tro ško va pode li sa ukup nim obi mom pro iz vod nje. U kolo na ma 3 i 4 na istoj tabe li date su nji ho ve vred no sti na pri me ru pro iz vod nje pečur ki:

Pro seč ni i mar gi nal ni tro ško vi pro iz vod nje

Obim pro iz vod nje

Pro seč ni tro ško vi

Pro seč ni vari ja bil ni tro ško vi

Pro seč ni fi k sni

tro ško vi

Pri ra štaj ukup nih tro ško va

Pri ra štaj pro iz-vodnje

Mar gi nal ni tro ško vi

1 2 3 4 5 6 7

35 48,5 5,7 42,8 200 35 5,7

150 12,6 2,6 10 200 115 1,7

210 10 2,8 7,1 200 60 3,3

250 9,2 3,2 6 200 40 5,0

270 9,2 3,7 5,5 200 20 10,0

288 9,3 4,1 5,2 200 18 11,1

305 9,5 4,5 4,9 200 17 11,8

315 9,8 5,1 4,7 200 10 20,0

Ukup ni tro ško vi rastu sa pora stom obi ma pro iz vod nje. Nji hov pri ra štaj je pri ka zan u petoj kolo ni. Pro iz vod nja, isto tako, raste i njen rast može mo da pra ti mo tako što ćemo na sva ki pret hod ni nivo pro iz vod nje doda ti njen pri ra štaj.

Page 226: US - Osnovi ekonomije

215Pri ra štaj pro iz vod nje je dat u šestoj kolo ni. Kada se pode li pri ra štaj tro ško va sa pri ra šta jem obi ma pro iz vod nje dobi ja mo mar gi nal ne tro ško ve.

Mar gi nal ni tro ško vi =Pri ra štaj tro ško va

Pri ra štaj pro iz vod nje

Mar gi nal ni tro ško vi poka zu ju koli ko košta sva ka nova pro iz ve de na jedi ni-ca pro iz vo da. U tom smi slu su mar gi nal ni tro ško vi uvek pove za ni sa stva ra njem dodat ne jedi ni ce pro iz vo da. U našem pri me ru mar gi nal ni tro ško vi poka zu ju koli-ko košta pro iz vod nja još jed nog kilo gra ma pečur ki.

Na nave de noj tabe li pri ka za ni su pro seč ni i mar gi nal ni tro ško vi. Nji hov odnos je vre dan poseb ne pažnje. Posma traj mo šta se deša va kada raste pro iz vod-nja od nule navi še:

a) Celo pod ruč je pro iz vod nje se može pode li ti u dva dela: u deo gde mar gi-nal ni tro ško vi opa da ju i u deo gde mar gi nal ni tro ško vi rastu. Prak tič no rele vant-no pod ruč je jeste samo pod ruč je rastu ćih mar gi nal nih tro ško va.

b) Mar gi nal ni tro ško vi posti žu svoj mini mum za niži obim pro iz vod nje u pore đe nju sa mini mu mom pro seč nih tro ško va.

c) Mini mum pro seč nih tro ško va posto ji na onom nivou pro iz vod nje gde seku pro seč ni i mar gi nal ni tro ško vi (uko li ko bi dali nji hov gra fi č ki pri kaz). Nakon te tač ke mar gi nal ni tro ško vi rastu brže od pro seč nih tro ško va. To zna či da sva ki novi pro iz vod više košta nego što u pro se ku košta ju svi rani je pro iz ve-de ni pro iz vo di.

d) Kada se upo re de kre ta nja mar gi nal nog pro iz vo da i kre ta nja mar gi nal-nih tro ško va može se vide ti da mini mum mar gi nal nih tro ško va odgo va ra pro iz-vod nji pri kojoj posto ji mak si mum mar gi nal nog pro iz vo da.

e) Na isti način zaklju ču je mo da se ukr šta ju (odno sno seku kri ve, ako bi se pri ka za li gra fi č ki) mar gi nal ni i pro seč ni tro ško vi na nivou pro iz vod nje na kome se ukr šta ju tro ško vi mar gi nal nog i pro seč nog pro iz vo da. U našem pri me ru pečur-ki to je obim pro iz vod nje od 270 kg.

Kre ta nje mar gi nal nih tro ško va poka zu je da u pro iz vod nji delu je zakon rastu ćih mar gi nal nih tro ško va. U stva ri taj zakon pred sta vlja refl ek si ju zako na opa da ju će mar gi nal ne pro duk tiv no sti.

Pri datim cena ma fak to ra pro iz vod nje i uz datu teh no lo gi ju pro iz vod nje, opa da ju ći mar gi nal ni pri no si mora ju da dove du do rastu ćih mar gi nal nih tro ško-va pro iz vod nje.

Page 227: US - Osnovi ekonomije

216

5. TRŽIŠTE POT PU NE KON KU REN CI JE

5.1. POJE DI NAČ NA PONU DATrži šte pot pu ne kon ku ren ci je ima sle de će karak te ri sti ke:1. Broj nost uče sni ka. Posto ji veli ki broj kupa ca i pro da va ca. Sva ko

od njih je male pro iz vod ne sna ge tako da svo jim odlu ka ma o kupo vi ni ili pro da ji ne može bit ni je da menja trži šnu tra žnju ili ukup nu trži šnu ponu du roba. Spo ra zu mi izme đu kupa ca ili izme đu pro da va ca o cena ma i uslo vi ma trgo vi ne su isklju če ni.

2. Homo ge nost robe. Robe se među sobom bit no ne raz li ku ju po svo jim svoj stvi ma i kva li te tu tako da je kup ci ma sve jed no čiji će pro iz vod da kupe.

3. Slo bo dan ula zak i izla zak iz gra ne. Nova pri vred na dru štva slo bod-no ula ze na trži šte jer posto je ća pri vred na dru štva ne mogu da pri me ne nika-kve mere odma zde i da im namet nu dodat ne pro daj ne tro ško ve. U slu ča ju da opa da dobit posto je ća pri vred na dru štva slo bod no pre sta ju sa pro iz vod njom i pro da jom roba.

4. Pot pu na oba ve šte nost. Sva ko pri vred no dru štvo i sva ki potro šač su oba ve šte ni o cena ma pro iz vo da i o nje go vim ras po lo ži vim koli či na ma.

Na trži štu pot pu ne kon ku ren ci je u ulo zi pro da vac javlja ju se kon ku rent ska pri vred na dru štva. Kon ku rent ska pri vred na dru štva zau zi ma ju mali pro stor na trži-štu jer je udeo nji ho ve pro da je roba u ukup noj trži šnoj pro da ji veo ma mali. Pro-me na nji ho vog obi ma pro iz vod nje i pro da je mno go ne poga đa ukup nu pro da ju na trži štu. Zbog toga sva ko kon ku rent sko pri vred no dru štvo za sebe ne može svo jom poslov nom poli ti kom da uti če na for mi ra nje trži šne cene. Za njih su trži šne cene date na osno vu ukup nog sta nja ponu de i tra žnje na trži štu na koje, kao što smo rekli, ne mogu da uti ču. Sve što ona mogu da ura de odno si se na pri la go đa va nje nji ho vog obi ma pro iz vod nje posto je ćim trži šnim cena ma.

Okol nost da je pro da ja kon ku rent skog pri vred nog dru štva mala u odno su na ukup nu trži šnu pro da ju iza zi va još jed nu posle di cu. Pred u ze će može da pro-da po posto je ćim cena ma sve robe koje pro iz ve de. Sma nji va nje ili pove ća va nje

Page 228: US - Osnovi ekonomije

217nje go ve pro da je ne menja cene. Zato se kaže da se kon ku rent sko pri vred no dru-štvo susre će sa hori zon tal nom kri vom trži šne tra žnje.

Male pro me ne trži šnih cena veo ma mno go menja ju trži šnu tra žnju. No, ne zabo ra vi mo činje ni cu da kon ku rent sko pri vred no dru štvo ne može pro me nom svo je pro da je da menja trži šne cene, tako da hori zon tal na kri va trži šne tra žnje pred sta vlja nešto što za ova kvu vrstu pri vred nog dru štva pred sta vlja objek tiv-no spolj no trži šno ogra ni če nje. Takvo ogra ni če nje mora da se poštu je na sli čan način kao što se mora pošto va ti čvr sto budžet sko ogra ni če nje da se tro ško vi for-mi ra ju na nivou ispod pri ho da.

S obzi rom na to da se trži šne cene ne menja ju pod uti ca jem poje di nač nog kon ku rent skog pri vred nog dru štva, za nje ga kri va cena ne samo da pred sta vlja kri vu tra žnje, nego isto vre me no izra ža va i mar gi nal ni pri hod. Ostva re ni pri hod od sva kog novog pro iz vo da uvek je isti, jer su cene po koji ma se pro da je sva ki novi pro iz vod stal ne. U našem pri me ru sa pro iz vod njom i pro da jom pečur ki, cena je izno si la 15 dina ra za kilo gram, što zna či da je mar gi nal ni pri hod sva kog novog kilo gra ma pečur ki 15 dina ra.

Među tim, tro ško vi po koji ma se pro iz vo di sva ki novi kilo gram pečur ki nisu stal ni. Mar gi nal ni tro ško vi opa da ju od počet ka pro iz vod nje do nje nog odre-đe nog obi ma, a pre ko toga rastu. Ovu oso bi nu mar gi nal nih tro ško va nazva li smo zako nom rastu ćih mar gi nal nih tro ško va. To zna či da posto ji obim pro iz vod nje u kome su mar gi nal ni tro ško vi manji od cene, ali i da posto ji obim pro iz vod nje gde mar gi nal ni tro ško vi pre la ze gra ni cu trži šnih cena. U prvom delu mar gi nal ni pri ho di su veći od mar gi nal nih tro ško va, a u dru gom delu mar gi nal ni tro ško vi posta ju veći od mar gi nal nih pri ho da.

Nor mal no je da pri vred no dru štvo nasto ji da pokri je tro ško ve sva ke svo je pro iz ve de ne rob ne jedi ni ce. Uz to, ono nasto ji da ostva ri pri hod pre ko tro ško va da bi pri svo ji lo pro fi t, što pred sta vlja cilj nje go vog poslo va nja. U tom smi slu ono se prak tič no pona ša na sle de ći način:

1. Ako pro iz vod nja još jed nog kilo gra ma pečur ki manje košta nego što izno si pri hod od nje ne pro da je, pri vred no dru štvo dono si odlu ku da pove ća obim pro iz vod nje, jer sa sva kim pove ća njem obi ma pro iz vod nje raste pro fi t.

2. Ako novi kilo gram pečur ki više košta nego što dono si pri hod na trži štu, pred u ze će dono si odlu ku da sma nji pro iz vod nju, jer se sma nju ju gubi ci pri poslo-va nju na nižem obi mu pro iz vod nje.

3. Ako dodat ni kilo gram pečur ki košta tač no ono li ko koli ko je trži šni pri-hod od nje go ve pro da je, pri vred no dru štvo pre sta je da menja obim pro iz vod nje jer je posti glo naj bo lji mogu ći obim pro iz vod nje. Pro iz vod nja ispod tog nivoa sma nju je pro fi t, dok pro iz vod nja pre ko tog nivoa vodi u gubi tak.

Page 229: US - Osnovi ekonomije

218 Na taj način pri vred no dru štvo upo re đu je mar gi nal ne tro ško ve i mar gi nal ni pri hod za sva ki nivo pro iz vod nje, odno sno upo re đu je koli ko ga košta a koli ko dobi-ja od sva kog novog kilo gra ma pečur ki. Tamo gde se mar gi nal ni pri ho di i tro ško vi izjed na če, pri vred no dru štvo je posti glo opti mal ni obim pro iz vod nje.

Pogle daj mo kako to izgle da u našem pri me ru pro iz vod nje pečur ki. U nared noj tabe li pono vi li smo sve veli či ne koje se odno se na obim pro iz vod nje, mar gi nal ne i pro seč ne tro ško ve sa pret hod ne tabe le. Uz to doda li smo nove dve kolo ne, o cena ma i o pro fi tu:

Tro ško vi, cena i pro fi t

Obimpro iz vod nje

Pro seč ni tro ško vi

Pro seč ni vari ja bil ni tro ško vi

Pro seč ni fi k sni

tro ško vi

Mar gi nal ni tro šak Cena Uku pan

pro fi t

1 2 3 4 5 6 735 48,5 5,7 42,8 5,7 15 -1.175150 12,6 2,6 10 1,7 15 350210 10 2,8 7,1 3,3 15 1.050250 9,2 3,2 6 5 15 1.450270 9,2 3,7 5,5 10 15 1.550288 9,3 4,1 5,2 11,1 15 1.620305 9,5 4,5 4,9 11,8 15 1.675315 9,8 5,1 4,7 20 15 1.625

Pro fi t je po defi ni ci ji raz li ka izme đu ukup nih pri ho da i ukup nih tro ško va. (Pro fi t = Ukup ni pri hod - Ukup ni tro ško vi).

Uku pan pri hod dobi ja mo kada obim pro iz vod nje pomno ži mo sa cena ma dok ukup ni tro ško vi pred sta vlja ju pro iz vod pro seč nih tro ško va i obi ma pro iz vod-nje. U tom smi slu gor nji izraz može mo da pred sta vi mo na sle de ći način:

Pro fi t = (Cena – Pro seč ni tro ško vi x Obim pro iz vod nje)

Na osno vu izlo že nog izra ču na ta je posled nja kolo na na izlo že noj tabe li u kojoj su nave de ni izno si za uku pan pro fi t pri raz li či tim obi mi ma pro iz vod nje. Šta može mo iz nave de ne tabe le da zaklju či mo:

1. Pri vrlo niskom obi mu pro iz vod nje pro fi t je nega ti van, tako da pred u ze će ostva ru je gubit ke uko li ko se zadr ži na takvom obi mu pro iz vod nje. Pro iz vod nja od 35 kg pečur ki dono si gubi tak od 1.175 dina ra. Pri takvom obi mu pro iz vod nje ostva ren je uslov da su mar gi nal ni tro ško vi od 5 dina ra i 70 para po kilo gra mu manji od trži šne cene od 15 dina ra, ali je ujed no pro se čan tro šak pro iz vod nje od 48 dina ra i 50 para dale ko veći od trži šne cene.

Page 230: US - Osnovi ekonomije

219Gubi ci u poslo va nju posto je ako su pro seč ni tro ško vi veći od trži šne cene.2. Upra va pri vred nog dru štva dono si odlu ku: uči ni mo sve da pro iz vod-

nja pora ste pa će i gubi ci nesta ti. Već na nivou pro iz vod nje od 150 kg pečur-ki pro seč ni tro ško vi pada ju na 12 dina ra i 60 para, a mar gi nal ni tro ško vi su mini mal ni izno se jedan dinar i 70 para. Pri vred no dru štvo ostva ru je pro fit od 350 dina ra.

3. Pozi tiv ni rezul ta ti poslo va nja ohra bru ju upra vu pri vred nog dru štva da poku ša da ostva ri još veći pro fi t. Sa pora stom obi ma pro iz vod nje pove ća va se i masa pro fi ta. Naj ve ći pro fi t se dobi ja pri obi mu pro iz vod nje od 305 kg. Tada pro fi t izno si 1.675 dina ra. Još uvek su mar gi nal ni i pro seč ni tro ško vi niži od cene, ali već sada ima mo situ a ci ju da su mar gi nal ni tro ško vi veći od pro seč nih tro ško va. To zna či da sva ki novi kilo gram pečur ki više košta nego što u pro se ku košta ju sve pret hod ne pro iz ve de ne koli či ne.

4. Od sada nada lje sva ki mali rast pro iz vod nje vrlo brzo podi že dodat ne tro ško ve. Ukup na masa pro fi ta se može i dalje pove ća ti sve dok se mar gi nal ni tro ško vi ne izjed na če sa mar gi nal nim pri ho dom, odno sno sa cenom pro iz vo-da. Tada je postig nut opti mal ni obim pro iz vod nje sa sta no vi šta mak si mu ma pri svo je nog pro fi ta.

U našem pri me ru to se doga đa negde na nivou pro iz vod nje izme đu 305 i 315 kg.

5. Pro fi t se sma nju je ako pro iz vod nja dalje raste. Za nivo pro iz vod nje od 315 kg vidi mo da su mar gi nal ni tro ško vi 20 dina ra i da pri vred no dru štvo na sva kom novom kg pečur ki gubi po 5 dina ra. Zato je ukup ni pro fi t 1.625 dina ra odno sno niži je nego pri manjem obi mu pro iz vod nje.

Ovaj postu pak u stva ri pred sta vlja pro ces for mi ra nja ponu de pečur ki za trži šte od stra ne poje di nač nog pot pu no kon ku rent skog pri vred nog dru štva. Takva ponu da nazi va se poje di nač nom ponu dom.

Iza te sprem no sti nala zi se pro ces odlu či va nja u pri vred nom dru štvu koji tre ba da dove de do pri sva ja nja naj vi še mogu ćeg pro fi ta, na osno vu datih trži šnih cena i pozna tih tro ško va pro iz vod nje.

Ako bi došlo do pora sta cena, pri vred no dru štvo bi bilo moti vi sa no da pove ća obim pro iz vod nje dok se pono vo ne izjed na če mar gi nal ni tro ško vi i trži-šna cena. Ako bi cene pale ispod 15 dina ra, sma njio bi se obim pro iz vod nje. Kada bi trži šna cena nasta vi la da pada, opa da la bi i ponu da pečur ki. To je cena od 9,20 dina ra. Ona pred sta vlja mini mum pro seč nih tro ško va i posti že se za obim pro iz vod nje od 250 kg. Sva ka cena ispod tog nivoa stva ra pri vred nom dru-štvu gubit ke. Dakle, cena mora biti veća od pro seč nih mini mal nih tro ško va da bi se uop šte for mi ra la ponu da roba.

Page 231: US - Osnovi ekonomije

220 Nisu sve situ a ci je u real nom živo tu takve da pri vred no dru štvo može da mak si mi zi ra pro fi t. Posto je okol no sti u koji ma je raci o nal no pri vre me no pro iz vo-di ti iako ta pro iz vod nja dono si gubit ke na osno vu prin ci pa - m i n i m i z a c i j e g u b i t k a , što je karak te ri sti ka sta nja u mno gim našim pri vred nim dru štvi ma. U tom slu ča ju posta vlja se pita nje ima li smi sla uop šte pro iz vo di ti ako pro iz vod-nja dono si gubit ke. Odgo vor zavi si od eko no mi je pri ro de gubit ka.

Sušti na pro ble ma je u pode li tro ško va na fi k sne i vari ja bil ne tro ško ve. Fik-sni tro ško vi, kao što zna mo, ne zavi se od obi ma pro iz vod nje i njih pri vred no dru štvo mora da pla ti takve kakvi jesu bez obzi ra na to koli ko pro iz vo di - pa i bez obzi ra na to da li uop šte nešto pro iz vo di. Vari ja bil ni tro ško vi vari ra ju sa obi-mom pro iz vod nje i na njih pri vred no dru štvo može da uti če pre ko odre đi va nja pogod nog obi ma pro iz vod nje.

Pro seč ni tro ško vi se dele na pro seč ne fi k sne i na pro seč ne vari ja bil ne tro-ško ve. Ako je trži šna cena manja od pro seč nih tro ško va, ali je ipak veća od jed-ne nje ne kom po nen te - pro seč nih vari ja bil nih tro ško va, pri vred no dru štvo može da nasta vi sa poslo va njem i da mini mi zi ra ukup ne gubit ke. Ako trži šna cena ne može da pokri je ni pro seč ne vari ja bil ne tro ško ve, tada je naj ra ci o nal ni je zatvo ri-ti kapi je pri vred nog dru štva i obja vi ti ste čaj.

Na našem pri me ru, uzmi mo da je cena kg pečur ki for mi ra na na nivou od 3 dina ra. U tim uslo vi ma pri vred no dru štvo će ima ti gubit ke bez obzi ra na obim pro iz vod nje, jer su pro seč ni tro ško vi pro iz vod nje veći od 3 dina ra, i to u svim slu ča je vi ma. Među tim, ako je pri vred no dru štvo već ulo ži lo 1.500 dina ra u pri-pre mu zemlji šta za gaje nje pečur ki, tada ovaj iznos pred sta vlja fi k sne tro ško ve i uku pan iznos gubit ka ako se ništa ne pro iz vo di. Zato je raci o nal no poku ša ti da se gubi ci mini mi zi ra ju.

Na pret hod noj tabe li vidi mo da su mar gi nal ni tro ško vi manji od 3 dina ra za obim pro iz vod nje od 150 kg. Pri toj pro iz vod nji pro seč ni vari ja bil ni tro ško vi izno se 2,60 dina ra, tako da po sva kom pro iz ve de nom kg može da se ostva ri pri-hod od 0,40 dina ra koji će poslu ži ti za pokri va nje jed nog dela fi k snih gubi ta ka. Pro iz ve de nih 150 kg, raču na to po 0,40 dina ra, sma nju je uku pan gubi tak za o,60 dina ra. Neko će, možda, posta vi ti pita nje zašto se ne pro iz vo di 210 kg, jer je i po ovoj pro iz vod nji pro se čan vari ja bil ni tro šak manji od trži šne cene. Odgo vor je da to ne pred sta vlja mini mi za ci ju gubit ka. Pro se čan vari ja bil ni tro šak je sada 2,80 dina ra, što daje slo bod nih 0,20 dina ra, dono si 42,0 dina ra sma nje nja ukup-nih gubi ta ka. A to je manje nego u pret hod nom slu ča ju.

Da će tako da se desi mogli smo una pred da pret po sta vi mo, jer je pri obi-mu pro iz vod nje od 210 kg mar gi nal ni tro šak izno sio 3,30 dina ra, što je više od pro daj ne cene za 0,30 dina ra. Pra vi lo da se obim pro iz vod nje pri la go đa va uslo vu jed na ko sti mar gi nal nih tro ško va i trži šne cene vre di i kada se mini mi zi ra ju gubi ci,

Page 232: US - Osnovi ekonomije

221s tim što se posta vlja jedan dodat ni uslov da su pro seč ni vari ja bil ni tro ško vi niži od trži šne cene.

5.2. TRŽIŠNA PONU DADo sada smo posma tra li pona ša nje jed nog izo lo va nog pri vred nog dru-

štva i nje go ve reak ci je na pro me nu cena i tro ško va pro iz vod nje. Kao rezul tat dobi li smo nje go vu kri vu ponu de koja se nazi va poje di nač nom ili indi vi du al-nom kri vom ponu de, jer opi su je name ra va ne pro da je roba samo jed nog pred-u ze ća. Na trži štu, među tim, ne posto ji samo jedan pro da vac. Posto ji veli ki broj pro da va ca i mi pret po sta vlja mo da se svi oni nala ze u polo ža ju kon ku-rent nih pri vred nih dru šta va koja na sli čan način rea gu ju na pro me ne cena i tro ško va pro iz vod nje.

Za trži šte jed ne robe, na pri mer, za trži šte pečur ki, od inte re sa su svi pro-dav ci. Sva ko od njih pro da je svoj deo pro iz vod nje i oni svi zajed no mogu da for mi ra ju ukup nu koli či nu ponu đe nih roba na pro da ju. Zato je važno da sve pro-dav ce jed ne robe posma tra mo zajed no. Nji ho ve poje di nač ne ponu de obra zu ju trži šnu ponu du odgo va ra ju će robe.

Kako se for mi ra trži šna ponu da? Za datu cenu hori zon tal no se sabi ra ju koli-či ne koje su oba pro dav ca sprem na da ponu de trži štu na pro da ju. Kada dola zi do pro me ne cena, sva ko pri vred no dru štvo za sebe rea gu je i menja svo je odlu ke o pro da ji, s tim da se zbir nji ho vih pro me na odra ža va na trži šnu ponu du. Kri va trži šne ponu de je pre lo mlje na pri ceni od tri dina ra. Do tada trži šnu ponu du obra-zo va lo je samo prvo pri vred no dru štvo, a sada ula zi u gra nu i dru go pri vred no dru štvo sa svo jom ponu dom. Ako ima više pred u ze ća u jed noj gra ni to su ova mesta ula ska novih pri vred nih dru šta va češća.

5.3. ELA STIČ NOST PONU DEKao što posto ji ela stič nost tra žnje, tako posto ji i ela stič nost ponu de. Ela-

stič nost ponu de pred sta vlja reak ci ju ponu de na pro me nu cena, pod uslo vom da su svi osta li fak to ri, a to pre sve ga zna či teh no lo gi ja pro iz vod nje i cene fak to-ra pro iz vod nje, osta li neiz me nje ni. Mera ela stič no sti ponu de jeste koe fi ci jent cenov ne ela stič no sti ponu de.

Ako za 1% pora ste cena pečur ki, a za 2% se pove ća koli či na ponu đe nih pečur ki na pro da ju, onda je cena ela stič no sti ponu de pečur ki 2% / 1% = 2. Ela-stič nost ponu de je uvek pozi tiv na jer se koli či ne i cene kre ću u istom sme ru. Rast cena pod ra zu me va rast koli či na pa je nji hov odnos uvek pozi ti van. Tako đe, ela-stič nost je nei me no va ni broj pošto se u bro ji o cu izra za poti ru mere za koli či nu,

Page 233: US - Osnovi ekonomije

222 a u ime ni o cu se poti ru dina ri u koji ma se obra ču na va ju cene, tako da je odnos izme đu dva nei me no va na bro ja uvek nei me no va ni broj. Dakle, ela stič nost ponu-de nema spe ci fi č nu jedi ni cu mere i zbog toga može mo da upo re đu je mo ela stič no-sti raz li či tih vrsta roba čije se koli či ne ne mere istom vrstom mere.

P o t p u n o n e e l a s t i č n a ponu da. Koe fi ci je nat ela stič no sti jed nak je nuli. Cene se menja ju, ali se ponu da uop šte ne menja. To je eks trem ni slu čaj kada ponu da ne rea gu je na pro me nu cena. Pri vred na dru štva pro iz vo de uvek istu koli či nu pro iz vo da i pot pu no su neza in te re so va na za pro me nu cena.

N e e l a s t i č n a ponu da. Kod nee la stič ne ponu de veća je pro me na cena nego što se menja koli či na ponu đe nih roba na pro da ju. Koe fi ci jent ela stič no sti je veći od nule ali je manji od jedan (1), U ovom slu ča ju pri vred na dru štva sla bo rea gu ju na pro menu cena.

J e d i n i č n a ela stič nost ponu de. U ovom slu ča ju pro ce nat pro me ne cena pot pu no odgo va ra pro cen tu pro me ne ponu đe nih roba, tako da nji hov odnos daje kao rezul tat jedi ni cu.

E l a s t i č n a ponu da. Koe fi ci jent ela stič no sti je ovde veći od 1, što zna či da je veća pro cen tu al na pro me na ponu de u odno su na pro cen tu al nu pro me nu cena.

P o t p u n o e l a s t i č n a ponu da. Ovo je dru gi eks trem kod koga veo ma mala pro cen tu al na pro me na cena dovo di do ogrom ne pro cen tu al ne pro me ne ponu de. U kraj njem slu ča ju nji hov odnos teži ka bes ko nač no sti (μ).

Za sva ko pri vred no dru štvo je veo ma važno da zna da li ope ri še u zoni ela stič ne ponu de ili u zoni nee la stič ne ponu de. U prvom slu ča ju mno go će više da rea gu je na pro me nu cena, dok u dru gom slu ča ju nje go vo pri la go đa va nje pro-me ni cena je kraj nje ogra ni če no.

6. TRŽIŠNA RAV NO TEŽA

Na trži štu pečur ki, čeli ka ili auto mo bi la susre ću se kup ci i pro dav ci, uspo-sta vlja se odnos izme đu trži šne tra žnje i trži šne ponu de. Nji hov odnos odre đu je visi nu trži šnih cena. Pošto cene povrat no uti ču na ponu du i tra žnju, veo ma je važno da pra vil no odre di mo nji ho ve među sob ne odno se. Pođi mo od odno sa cena i ponu de. Sva ko poje di nač no pri vred no dru štvo se nala zi u kon ku rent skom polo-ža ju koji mu ne dozvo lja va da uti če na obra zo va nje cena. Zato cene pred sta vlja ju

Page 234: US - Osnovi ekonomije

223trži šne veli či ne sa koji ma ono mora da raču na kao takvim i u skla du sa nji ma da dono si svo je odlu ke o veli či ni pro iz vod nje i ponu de. Tako se for mi ra poje di nač na ponu da. Zbir svih malih i izdvo je nih poje di nač nih ponu da jed ne odre đe ne robe obra zu je trži šnu ponu du te robe.

Slič nu situ a ci ju smo opi si va li i kod obra zo va nja trži šne tra žnje. Doma ćin-stva su mali potro ša či koji svo jim kupo vi na ma ne mogu da pro me ne trži šnu cenu. Ona je za njih data veli či na, na isti način kao što je to bio slu čaj sa kon-ku rent skim pri vred nim dru štvi ma. U odno su na tu cenu i ras po lo ži vi doho dak, potro ša či dono se odlu ke o potro šnji i obra zu ju svo je poje di nač ne tra žnje za odre-đe nom vrstom robe. Na trži štu se, među tim, for mi ra nji ho va zajed nič ka tra žnja kao zbir svih nji ho vih želja za kupo vi nu date vrste robe. Ovu tra žnju zove mo trži šnom tra žnjom.

Na trži štu se susre ću trži šna tra žnja i trži šna ponu da. Nji hov među sob ni odnos odre đu je trži šne cene.

Dakle, za sva kog poje di nač nog kup ca i pro dav ca trži šne cene su date veli-či ne jer se obra zu ju izvan nji ho ve kon tro le i oni svo jim pri vred nim odlu ka ma ne mogu da uti ču na njih. Među tim, cene same po sebi nisu nepro men lji ve veli-či ne. Stvar je samo u tome ko može da uti če na njih. U slu ča ju trži šta pot pu ne kon ku ren ci je samo zbir na ponu da i tra žnja uti ču na pro me nu cena. Može mo da kaže mo da trži šne cene pret po sta vlja ju rezul ta te veli kog bro ja malih sila ponu de i tra žnje poje di nač nih kupa ca i pro da va ca. Iza for mi ra nja tih malih trži šnih sila, narav no, kri je se pro ces pri vred nog odlu či va nja u kome sva ki pri vred ni subjekt želi da postig ne što bolji polo žaj: doma ćin stva u potro šnji, pri vred na dru štva u pro iz vod nji. Doma ćin stva žele da ostva re što veću kori snost, dok pri vred na dru-štva teže mak si mi za ci ji pro fi ta.

Svi pro dav ci koji su žele li da izne su robu na trži šte po trži šnoj ceni pro da li su je i svi kup ci koji su ima li name ru da kupe robu po istoj ceni kupi li su je. Na trži štu ne posto ji višak nepro da tih zali ha, niti posto ji neza do vo lje na tra žnja. Trži-šte pret po sta vlje ne robe nala zi se u rav no te ži.

To pred sta vlja objek tiv ni uslov za for mi ra nje trži šne rav no te že. Pored nje-ga posto ji subjek tiv ni uslov u smi slu da su svi pri vred ni subjek ti zado vo lji li svo je želje i name re. Pri rav no te žnoj ceni i svo jim mar gi nal nim tro ško vi ma, pri-vred no dru štvo je odre di lo poje di nač nu ponu du da za odre đe ni obim pro iz vod nje posti že mak si mal ni pro fi t, čime je zado vo lji lo cilj poslo va nja.

U sta nju trži šne rav no te že ispu nje na su oba uslo va za rav no te žu i objek tiv ni i subjek tiv ni uslo vi. S obzi rom na to da su zado vo lje ne želje potro ša ča i moti vi pri vred ne aktiv no sti pred u ze ća, nema pod sti ca ja da se menja sta nje rav no te že. To tako tra je dok ne dođe do pro me na na trži šti ma fak to ra pro iz vod nje ili dok se ne pro me ne pre fe ren ci je potro ša ča ili teh no lo ški uslo vi pro iz vod nje. Tada pono vo

Page 235: US - Osnovi ekonomije

224 zapo či nje celo ku pan pro ces poje di nač nih pri la go đa va nja kup ca i pro dav ca, koji dovo di do izme na trži šne ponu de i tra žnje i do for mi ra nja novog rav no te žnog nivoa cena. Trži šte sva ke robe nepre kid no pro la zi kroz svo je rav no te žno sta nje, uda lja va se od nje ga i pono vo mu vra ća posle izve snog vre me na.

Raz li ku izme đu trži šne cene nekog pro iz vo da i mini mal ne cene po kojoj bi pri vred no dru štvo bilo sprem no da ponu di na pro da ju još jed nu nje go vu jedi ni cu nazi va se p r o i z v o đ a č k i v i š a k .

Mini mal no pri hva tlji va cena pred sta vlja u stva ri mar gi nal ne tro ško ve za pro iz vod nju dodat ne jedi ni ce pro iz vo da. Mar gi nal ni tro ško vi sto ga pred sta vlja-ju opor tu ni tet ni tro šak fak to ra pro iz vod nje anga žo va nih u datoj pro iz vod nji. To je onaj mini mum koji pred u ze će oče ku je da pokri je iz trži šne cene, a koji bi mogao da bude ostva ren da su fak to ri pro iz vod nje upo tre blje ni na dru goj stra ni. u tom smi slu pro iz vo đač ki višak bi se mogao shva ti ti kao raz li ka izme đu trži šne cene pro iz vo da i opor tu ni tet nih tro ško va fak to ra pro iz vod nje anga žo va nih u nje-go voj pro iz vod nji.

Ako pri vred no dru štvo može da postig ne na trži štu višu cenu u odno su na mar gi nal ne tro ško ve, ono će ostva ri ti pro fi t i to će moti vi sa ti kon ku rent sko pri vred no dru štvo da pove ća va svoj obim pro iz vod nje sve dok se mar gi nal ni tro ško vi ne izjed na če sa trži šnom cenom. U tom tre nut ku posled nje pro iz ve de na jedi ni ca pro iz vo da neće dopri ne ti pove ća nju pro fi ta, ali ga neće ni sma nji ti. Sve do tog obi ma pro iz vod nje pro iz vo đač ko pri vred no dru štvo ostva ri va će višak, jer je trži šna cena veća od one po kojoj je pred u ze će bilo sprem no da pro iz ve de dodat ni pro iz vod i da ga ponu di trži štu na pro da ju.

Dakle, pro iz vo đač ki višak je sli čan kao i potro šač ki višak. On izra ža va raz-li ku izme đu stvar ne cene i one cene po kojoj je pri vred no dru štvo bilo sprem no da pro da dati obim pro iz vod nje.

Trži šte mora da odre di gde će se upo tre blja va ti fak to ri pro iz vod nje i za koju pro iz vod nju će se pro duk tiv no anga žo va ti. No, nije sva ka takva upo tre ba naj bo lja i ne dono si naj ve ću korist za dru štvo. Pozna ti ita li jan ski eko nom ski teo re ti čar Pare to (eko no mi je bla go sta nja) raz ma trao je taj pro blem i posta vio kri te ri jum opti mal no sti za alo ka ci ju oskud nih fak to ra pro iz vod nje. Pare tov kri-te ri jum opti mal no sti je vrlo jed no sta van: trži šte opti mal no kori sti fak to re ako ni jedan dru gi način nji ho ve upo tre be ne može da pobolj ša polo žaj nekog dru gog pri vred nog subjek ta.

To zna či da jedan pro iz vod ni sistem opti ma la, na osno vu datih resur sa i teh-no lo gi je pro iz vod nje, uko li ko nije mogu će pove ća ti pro iz vod nju bilo koje robe, a da se pri tome ne sma nji pro iz vod nja neke dru ge robe. Tako đe, sva ki sistem potro šnje je opti ma lan ako, na osno vu ras po lo ži ve koli či ne potro šnih roba i želja i uku sa potro ša ča, nije mogu će pobolj ša ti polo žaj ni jed nog potro ša ča, a da se pri

Page 236: US - Osnovi ekonomije

225tome ne pogor ša polo žaj nekog dru gog potro ša ča. Ustroj stvo trži šnog siste ma kao celi ne je opti mal no i sa sta no vi šta potro šnje uko li ko su mate ri jal na dobra opti mal no ras po re đe na izme đu poje di na ca. Naš zada tak na ovom mestu jeste sada da poka že mo da trži šte pot pu ne kon ku ren ci je ispu nja va Pare tov uslov opti-mal ne alo ka ci je fak to ra pro iz vod nje.

Kada posto ji neto mar gi nal na korist dodat na koli či na neke robe je vred-ni ja za kup ce nego za vla sni ke fak to ra pro iz vod nje čijom upo tre bom je pro iz-ve de na. Nje no posto ja nje je ujed no znak za pred u ze ća da pove ća ju obim pro-iz vod nje i ponu de roba, jer se većom pro iz vod njom mogu da ostva re veći pro-iz vo đač ki višak. Trži šna rav no te ža pod ra zu me va posti za nje naj ve će mogu će sume neto mar gi nal ne kori sti. Zato kaže mo da trži šna rav no te ža dovo di do opti mal ne alo ka ci je fak to ra pro iz vod nje. Uslov za to je da su trži šne cene jed-na ke mar gi nal nim tro ško vi ma koji su, sa svo je stra ne, jed na ki mar gi nal noj kori sti potro ša ča.

Ako bi se ponu da pove ća la pre ko ovih raz me ra pro iz vod nje, tro ško vi pro-iz vod nje dodat ne koli či ne pro iz vo da bili bi veći u odno su na korist koju to pove-ća nje pru ža potro ša či ma i uku pan zbir neto mar gi nal ne kori sti bi bio manji nego u sta nju rav no te že.

7. SISTEM I POLI TI KA CENA

7.1. POJAM, ZNA ČAJ I FUNK CI JE CENACena je vrlo slo že na eko nom ska kate go ri ja. Takvom je čine fak to ri koji je

odre đu ju, širi na i obim nje nih funk ci ja, inten zi tet delo va nja na pri vred ne subjek-te i pri vred ni raz voj.

Cena je trži šna kate go ri ja. Kao nov ča ni izraz vred no sti robe, ona je isklju-či vo veza na za trži šte, odno sno za rob nu pro iz vod nju. For mi ra se na trži štu u zavi sno sti od ponu de i tra žnje i nji ho vih među sob nih odno sa. Odno si agre gat ne ponu de i agre gat ne tra žnje odre đu ju opšti (apso lut ni) nivo cena i upra vo on inte-re su je eko nom sku poli ti ku. Radi se o nivou cena koji se for mi ra na osno vu visi ne i kre ta nja cena svih pro iz ve de nih roba i uslu ga u zemlji. Cene poje di nač nih roba i uslu ga su pred met mikro e ko nom ske ana li ze. Zato instru men ti i mere eko nom-ske poli ti ke (krat ko roč ne, sta bi li za ci o ne) ima ju zada tak da pra te kre ta nje opšteg

Page 237: US - Osnovi ekonomije

226 nivoa cena, nje go ve pro me ne u raz li či tim vre men skim peri o di ma i da spre če pore-me ća je u odno si ma agre gat ne ponu de i agre gat ne tra žnje. To tim pre što nivo cena zavi si od mno gih fak to ra: od obi ma ponu de i tra žnje, kupov ne moći potro ša ča, nji ho vih potre ba i pre fe ren ci ja, tro ško va pro iz vod nje, mera eko nom ske poli ti ke, trži šnih struk tu ra i sl. I to tim više, što pro me ne opšteg nivoa cena uti ču na celi nu pri vred nih kre ta nja u zemlji.

Sistem cena je pre vas hod no odre đen karak te rom dru štve no-eko nom skog siste ma. On čini pod si stem pri vred nog siste ma i pove zan je sa dru gim delo vi ma pri vred nog siste ma. Impli ci te, direkt no je zavi stan i od eko nom ske poli ti ke i poli ti ke pri vred nog raz vo ja. Zapra vo, sam pojam siste ma cena obu hva ta celo-kup nost insti tu ci o nal nih, trži šnih, prav nih i orga ni za ci o nih ele me na ta u koji ma se for mi ra ju cene. Pored toga, on obu hva ta subjek te siste ma cena, kri te ri ju me for mi ra nja cena, režim cena i kon tro lu cena.

S obzi rom na zna čaj opšteg (apso lut nog) nivoa cena i nje go vih pro me na u vre me nu za celi nu pri vred nih toko va, eko nom ska poli ti ka posve ću je poseb nu pažnju regu li sa nju nje go ve visi ne. Zapra vo, to joj je i glav ni zada tak. U tom smi slu, celo kup nost mera i instru me na ta eko nom ske poli ti ke koji ma se uti če na visi nu i osci la ci je cena čine poli ti ku cena.

U savre me nim trži šnim pri vre da ma osnov ni zada ci poli ti ke cena mogu se sumi ra ti u:

– kon tro li ili suzbi ja nju infl a ci je;– u regu li sa nju tzv. pari te ta cena ili među sob nih odno sa cena (rela tiv ne

cene), što je od bit nog zna ča ja za obim i struk tu ru dru štve nog pro iz vo da;– i u pod sti ca nju kon ku rent no sti doma će pro iz vod nje na svet skom trži štu.Uti caj poli ti ke cena, kao sastav nog dela eko nom ske poli ti ke, na nivo i kre ta-

nje cena može biti: posre dan i nepo sre dan, odno sno direk tan i indi rek tan.Posred nim, indi rekt nim mera ma se delu je na pro iz vod nju, odno sno ponu-

du, na for mi ra nje tra žnje i na taj način pre ko uti ca ja na odno se agre gat ne ponu-de i agre gat ne tra žnje odre đu ju se okvi ri i uslo vi za for mi ra nje cena. Može se reči da ove indi rekt ne mere, zapra vo, odre đu ju dva osnov na i naj va žni ja uslo va za opšte kre ta nje cena: prvo, odre đu ju ći dina mi ku rasta tra žnje, one isto vre me-no utvr đu ju i okvi re mogu ćeg rasta pro iz vod nje (ponu de) i rasta pro duk tiv no sti rada; i dru go, od njih zavi si uskla đe nost ponu de sa rastom tra žnje, što je pret-po stav ka opšte sta bil no sti cena. Mere posred nog (indi rekt nog) karak te ra poti ču iz mone tar ne, kre dit ne, fi skal ne poli ti ke. One delu ju u skla du sa trži šnim zako-ni to sti ma i nji ma se samo do izve sne mere uti če na trži šni meha ni zam kako bi se uspo sta vi la rav no te ža agre gat ne ponu de i agre gat ne tra žnje i cene kre ta le u želje nim okvi ri ma.

Page 238: US - Osnovi ekonomije

227Mere nepo sred nog (direkt nog) karak te ra su, zapra vo, mere nepo sred ne kon-tro le cena. Svoj stve ne su admi ni stra tiv no ruko vo đe nim pri vre da ma u koji ma se ne poštu je objek tiv nost trži šnih zako ni to sti. Visi na cena se nepo sred no odre đu je od stra ne drža ve. Pri tome, cene ima ju samo obra čun ski karak ter. One ne izra ža-va ju vred nost pro iz vo da i uslu ga. Narav no, to nisu real ne cene, pa je pot pu no nere al no oče ki va ti da je nepo sred nom kon tro lom cena ili nepo sred nim utvr đi va-njem i ure đi va njem odno sa cena u poje di nim repro duk cij skim celi na ma mogu će otklo ni ti pra ve uzro ke opštih pri vred nih i trži šnih nerav no te ža.

Broj ne su funk ci je cena. Izra ža va ju se kako na eko nom skom i soci jal nom, tako i kla sno-poli tič kom pla nu. Može se reći da cene uti ču na toko ve repro-duk ci je kako na nivou pred u ze ća (mikro nivo), tako i na nivou celi ne pri vre de (makro nivo). Zna čaj no delu ju na raz voj poje di nih pri vred nih gra na, uti ču na alo ka ci ju pro iz vod nih fak to ra, uti ču na teri to ri jal ni raz me štaj pri vred nih obje ka-ta. Nji hov uti caj je dalje pove zan za sti mu li sa nje teh nič kog pro gre sa, sa boljom i kva li tet ni jom pro iz vod njom, sa raz vo jem svih obli ka potro šnje, sa sti ca njem i ras po de lom dohot ka, sa eko no mič no šću poslo va nja, zapra vo, sa svi me što čini sadr žaj trži šne pri vre de.

U orga ni zo va nju eko nom skih aktiv no sti u trži šnoj pri vre di cene oba vlja ju tri među sob no pove za ne funk ci je:

Prvo, one pre no se infor ma ci je, pove zu ju ći uče sni ke na trži štu bez obzi ra na veli ke pro stor ne uda lje no sti među nji ma;

Dru go, one pod sti ču izbor onih meto da pro iz vod nje koji su naj ma nje sku-pi, koji se bazi ra ju na kori šće nju ras po lo ži vih izvo ra i omo gu ća va ju rea li za ci-ju naj po želj ni jih cilje va. Tako cene u svoj stvu sred stva eko nom ske kal ku la ci-je tre ba real no da izra ze tro ško ve i vred nost pro iz vod nje i da slu že nji ho vom stal nom upo re đi va nju. Izbor pro iz vod nje, meto da pro iz vod nje se, zapra vo, vrši posred stvom cenov nog meha ni zma. Teh nič ka ana li za i teh nič ko-teh no lo ški kri-te ri ju mi u izbo ru pro iz vod nih alter na ti va ne mogu pomo ći, jer ne vode raču na o ogra ni če no sti i važno sti pro iz vod nih fak to ra. Ta vred no va nja i oce ne vrše se putem pra vil nog siste ma cena.

I tre će, one odre đu ju koli ko ko dobi ja od pro iz vo da, tj. vrše distri bu ci ju pri ho da.2

Pret hod nom bi se moglo još doda ti da cene vrše i zna čaj nu funk ci ju usme ra-va nja pri vred nog raz vo ja i pru ža nja odgo va ra ju ćih eko nom skih pod sti ca ja.

7.2. VRSTE CENAU dosa da šnjoj prak si može mo pre po zna ti raz li či te vrste cena. Među tim,

sve one pri pa da ju jed noj od dve osnov ne gru pe cena: admi ni stra tiv nim cena ma ili slo bod no for mi ra nim cena ma.

Page 239: US - Osnovi ekonomije

228 Admi ni stra tiv ne cene (plan ske, fi k sne, mak si mal ne, garan to va ne, mini mal-ne) odre đu je drža va i one su oba ve zne u raz me ni. Karak te ri sti ke su im:

– nere al no izra ža va nje tro ško va pro iz vod nje;– nefl ek si bil nost pre ma dina mi ci pri vred nih kre ta nja;– često su arbi trar nog karak te ra i sl.Za raz li ku od njih, slo bod no for mi ra ne cene su odre đe ne trži šnim meha-

ni zmom, tj. odno si ma ponu de i potra žnje. Zato nji ho va visi na i nji ho ve pro-me ne su funk ci ja pro me na u odno si ma ponu de i potra žnje i svih fak to ra koji delu ju na te odno se.

U vezi sa cena ma i vrsta ma cena potreb no je upo zna ti se sa još nekim poj-mo vi ma, koji se često upo tre blja va ju u eko nom skoj lite ra tu ri.

Tako, npr. jedan od nači na uspo sta vlja nja rav no te že, kada je reč o cena ma, je i odre đi va nje fi k snih (stal nih) cena. Fik sne cene se utvr đu ju za odre đe ni vre-men ski period i to tako da se mogu menja ti tek kad taj period istek ne. Fik sne cene su bile u kupo pro daj nim ugo vo ri ma, kao garan ci ja da trži šne nesta bil no sti neće uti ca ti na fi nan sij ski polo žaj eko nom skog subjek ta u raz me ni. One su i jed-na mera nepo sred nog držav nog uti ca ja na cene, nji ho ve rela tiv ne odno se i opšti nivo cena. Drža va naj če šće fi k si ra cene onih roba i uslu ga koje su od bit nog zna-ča ja za pri vre du zemlje, dru štvo ili život ni stan dard lju di.

Sta bil ne cene nisu pot pu no iste kao i fi k sne cene. Reč je o cena ma koje se u odre đe nom vre men skom peri o du ne menja ju ili se neznat no menja nji ho va visi na. Sta bi li za ci ja cena, kao nasto ja nje da cene što više roba budu sta bil ne, pod-ra zu me va eli mi na ci ju nepo volj nih tren do va u kre ta nju cena, kao npr. infl a ci ja, veli ki nesklad izme đu ponu de i tra žnje, izme đu uvo za i izvo za i sl.

Nesta bil nost i fl uk tu a ci ja cena su bli ski poj mo vi. Fluk tu a ci ja cena pod ra-zu me va menja nje, kole ba nje, nesta bil nost cena. Poja vlju je se i kod pri vre da kod kojih se cene for mi ra ju slo bod no na trži štu, ali i u pri vre da ma sa admi ni stra tiv-nim cena ma. U trži šnim pri vre da ma do fl uk tu a ci je cena dola zi zbog pro me na u odno si ma ponu de i potra žnje, zbog pro me na u eko nom skoj poli ti ci zemlje, zbog pro me na u pri vred nom siste mu, pod uti ca jem infl a ci je i sl. Kod diri go va nih, plan-skih pri vre da, fl uk tu a ci ja cena se vrši u skla du sa pla no vi ma. U oba slu ča ja, česte i zna čaj ne pro me ne cena su uzrok i posle di ca nesta bil nih pri vred nih kre ta nja i one po pra vi lu nega tiv no uti ču na pri vre du u celi ni.

Rapid nost cena ozna ča va brzi nu kojom se cene pri la go đa va ju nekoj dru goj eko nom skoj veli či ni (npr. padu ili pora stu ponu de i potra žnje), odno sno brzi nu kojom se cene menja ju navi še ili nani že.

Kolaps cena ozna ča va “slom” cena. Takvo sta nje je karak te ri stič no za pri-vre de sa enorm no viso kom sto pom infl a ci je. Radi se o takvom sta nju pri vre de

Page 240: US - Osnovi ekonomije

229kada zbog dugo traj nih pore me ća ja u njoj, cene veli kog ili naj ve ćeg bro ja pro iz-vo da više ne odgo va ra ju tro ško vi ma pro iz vod nje.

Bari je ra cena ozna ča va situ a ci ju kada cene pro iz vo da ili uslu ga koče kre-ta nje ili raz voj neke dru ge poja ve. Kao tipi čan javlja ju se sle de će bari je re: a) cena – bari je ra ponu di, tj. cena neke robe je toli ko niska da koči pro iz vod nju te robe; b) cena – bari je ra tra žnji, tj. cena robe je toli ko viso ka da se poja vlju je kao smet nja pora stu tra žnje za tom robom; c) cena – bari je ra selje nju kapi ta la, izvo zu ili uvo zu itd.

Atrak tiv ne (pri vlač ne, suge stiv ne) cene su suprot nost bari je ra ma cena. To su cene koje pri vla če kup ca. Obič no su na niskom nivou, ali to mogu biti i viso ke cene kod luk su zne robe (tzv. sno bov ski efekt).

Deli mič no kao sino nim atrak tiv nim, poja vlju ju se lukra tiv ne cene, tj. uno-sne cene, koje dono se zna čaj nu zara du.

Sve ove vrste cena sve više dobi ja na zna ča ju kada je reč o ogra ni če noj ili nesa vr še noj kon ku ren ci ji, koja je u stvar nom živo tu i naj če šća. Zato je nji ho vo pozna va nje zna čaj no i potreb no.

7.3. NAČIN OBRA ZO VA NJA CENA U KAPI TA LI ZMUNačin obra zo va nja cena u kapi ta li zmu zavi si od pro iz vod nih i trži šnih

struk tu ra; u pot pu noj kon ku ren ci ji cena nasta je sti hij ski, neza vi sno od akci ja poje di nač nih pro iz vo đa ča, i name će im se kao objek tiv na veli či na; kod oli go po la sa isto vet nim (homo ge nim) pro iz vo dom, po pra vi lu, nije mogu ća poli ti ka cena i kon ku ren ci ja putem cena; u raznim mono po li sa nim sta nji ma, počev od ogra ni-če ne kon ku ren ci je do čistog mono po la, dostup na je poli ti ka cena, ali ni tada se cena ne pre tva ra u subjek tiv nu veli či nu, jer se nje nom podi za nju pre ko odre đe ne gra ni ce supro sta vlja ju real ne eko nom ske sna ge (neo p hod nost oču va nja i šire nja sop stve nog trži šta, ela stič nost tra žnje, poten ci jal na kon ku ren ci ja, itd).

Pri su stvo mono pol skih i oli go pol skih struk tu ra, kao i raznih vido va ogra-ni če ne kon ku ren ci je u savre me noj kapi ta li stič koj pri vre di, pre tva ra for mi ra nje cena u jedan veo ma raz gra nat i slo žen pro ces. Ovaj feno men ni danas ne može da se obja sni, poseb no nji ho vi rela tiv ni odno si i opšti apso lut ni nivo. Džon K. Gal brajt piše “kon tro la cena je sta ra isto toli ko koli ko i same cene”, savre me na inter ven ci ja kapi ta li stič ke drža ve u svim toko vi ma dru štve ne repro duk ci je daje poseb no obe lež je sada šnjoj isto rij skoj epo hi. Ona posred nim ili nepo sred nim mera ma umno go me opre de lju je rela tiv ne odno se izme đu cena i uti če sna žno na nji hov opšti nivo. Zbog ove činje ni ce poje di ni eko no mi sti tvr de da je savre me-nom kapi ta li zmu svoj stven sistem poli tič kih cena ume sto siste ma eko nom skih cena kakav je neka da bio.

Page 241: US - Osnovi ekonomije

230 U dru štvu indi vi du al nih pro iz vo đa ča pove za nih trži štem sklad izme đu pro-iz vod nje i potro šnje uspo sta vlja se auto mat ski igrom cena. Marks je isti cao da je u kapi ta li stič kom eko nom skom siste mu dru štve na potre ba nepo zna ta veli či na za pro iz vo đa če, kako u pogle du svoj sta va pro iz vo da tako i u pogle du nje go ve koli či-ne. “Samo posred stvom oba ra nja i diza nja cena pro iz vo da sti ču pro iz vo đa či roba sku po pla će no isku stvo šta i koli ko od tih pro iz vo da dru štvu tre ba”.

Savre me na eko nom ska teo ri ja tvr di da cene pred sta vlja ju boga te infor ma-ci je upu će ne eko nom skim subjek ti ma, koje u sebi uklju ču ju i način odgo vo ra na pri mlje nu i uop šte nu infor ma ci ju.

U savre me nom kapi ta li zmu drža va se, manje ili više, kori sti zahva ti ma u obla sti cena da bi reši la neke pri vred ne pro ble me, kao što je ukla nja nje poje di nih infl a ci o nih žari šta koja stva ra podi za nje cena naj va žni jih život nih namir ni ca i siro-vi na, odr ža va nje rav no te že plat nog bilan sa, poma ga nje izve snih slo je va pro iz vo đa-ča (naj če šće poljo pri vred ni ka), zašti ta potro ša ča i nji ho vog stan dar da, itd.

7.4. UTVR ĐI VA NJE CENE KOŠTA NJAZbir utro še nih vred no sti, trži šno valo ri zo va nih i izda tih vred no sti u vezi

sa tro še njem ele me na ta pro iz vod nje, odno sno vrše njem funk ci je u repro duk ci ji. Nje ne kom po nen te su: 1) tro ško vi repro duk ci je; 2) izda ci uslo vlje ni tro še njem ele me na ta pro iz vod nje u repro duk ci ji, i 3) izda ci uslo vlje ni vrše njem funk ci je u repro duk ci ji.

Cena košta nja je iden tič na sa tro ško vi ma repro duk ci je u svim onim slu ča je-vi ma u koji ma pro iz vo đač nema nika kvih oba ve za direkt no uslo vlje nih ele men ti-ma pro iz vod nje. Ona je tada rav na zbi ru tro ško va mate ri ja la, tro ško va sred sta va za rad i tro ško va rada.

Izda ci uslo vlje ni tro še njem ele me na ta pro iz vod nje, kao kom po nen ta cene košta nja, su svi oni izda ci koji nisu cenov ni izraz utro ša ka ele me na ta pro iz vod-nje ali su uslo vlje ni poja vom tro še nja tih ele me na ta. Za nji ho vu poja vu je dovolj-no da je došlo do tro še nja ele me na ta za koji je vezan dotič ni izda tak koji ula zi u cenu košta nja. To su naj če šće izda ci veza ni za pod mi re nje odre đe nih dru štve nih potre ba: 1) izda ci veza ni za tro še nje i tro ško ve rada; 2) izda ci veza ni za tro še nje i tro ško ve mate ri ja la i 3) izda ci veza ni za rizik u pro iz vod nji.

Izda ci veza ni za tro še nje rada javlja ju se u onim slu ča je vi ma kad je ispla ta zara de, kao tro ška rad ne sna ge, uslo vlje na ispla tom odre đe nog izdat ka za pod-mi re nje zajed nič kih dru štve nih potre ba. Izme đu tro ško va rada i ova kve ispla te naj če šće posto ji odre đen funk ci o nal ni (uglav nom pro por ci o nal ni) odnos. Ovi izda ci, iako funk ci ja tro ško va rada, nema ju karak ter tro ško va. Oni ima ju karak-ter anti ci pi ra nih ispla ta budu ćih kvo ta rea li zo va nog dohot ka. To nisu ula ga nja u

Page 242: US - Osnovi ekonomije

231repro duk ci ju koja ima ju karak ter tro še nja vred no sti, već su ostva re nja rezul ta ta repro duk ci je, ali takvo ostva re nje koje je vre men ski i funk ci o nal no uskla đe no sa poja vom tro ško va rada. Baš zbog ove vre men ske i funk ci o nal ne uskla đe no sti ovih izda ta ka sa tro ško vi ma rada, oni, iako ne pred sta vlja ju tro še nje vred no sti u repro duk ci ji, ima ju ista dej stva na eko no mi ju pred u ze ća kakva ima ju tro ško-vi; oni su uslov za poja vu tro še nja rad ne sna ge, a ovaj je uslov za pro i zvod nju i rezul ta te pro iz vod nje; sa pora stom tro še nja rad ne sna ge rastu i ovi izda ci u istoj pro por ci ji kao što rastu i tro ško vi rada. Zbog toga što oni ima ju isto dej stvo na kva li tet eko no mi je kao što ima ju i tro ško vi rada, oni čine dru gu kom po nen tu cene košta nja koja ne spa da u kate go ri ju tro ško va u užem smi slu reči. Npr. ako se izda ci za soci jal no osi gu ra nje ispla ću ju u odre đe noj pro por ci ji pre ma lič nom dohot ku u celi ni, tada ispla će ni pro ce nat od zara da ula zi u sastav cene košta nja kao nje na kom po nen ta koja nije tro šak u užem smi slu reči, ali je u direkt noj pro-por ci ji sa zara da ma kao tro ško vi ma rada u užem smi slu reči. Među tim, onaj deo izda ta ka za soci jal no osi gu ra nje koji se ispla ću je na iznos lič nog dohot ka ostva-re nog po kri te ri ju mu poslov nog uspe ha pre ko ostva re nja po kri te ri ju mu rada ne ula zi u ovu kom po nen tu cene košta nja. Taj deo nije u direkt noj pro por ci ji sa izvr-še nim radom već sa ostva re nim poslov nim uspe hom, koji može biti i neza vi san od izvr še nog rada.

Izda ci veza ni za tro še nja, odno sno tro ško ve, mate ri ja la, koji nisu oba ve zan deo nabav ne cene toga mate ri ja la, tako đe nema ju karak ter tro ško va mate ri ja la. Npr. porez na pro met pla ćen na odre đe ne vrste mate ri ja la, ili cari na pla će na na uvo-zni mate ri jal nisu tro šak mate ri ja la, jer nisu pro u zro ko va ni nje go vim utro šci ma. Oni su, po svo joj eko nom skoj sušti ni, jedan od obli ka ras po de le dohot ka u kojoj se mome nat zahva ta nja toga dohot ka podu da ra sa momen tom kupo vi ne dotič nog mate ri ja la. Uslov za tro še nje mate ri ja la je nje go va kupo vi na, a uslov za kupo vi nu pla ća nje ovih pore skih obli ka. Otu da ti obli ci delu ju na eko no mi ju tro še nja na isti način na koji delu ju i tro ško vi iako oni po svo joj sušti ni nisu tro šak.

Upla ta poli se osi gu ra nja, kao iza da tak, nije tro šak ali je na odre đen način taj izda tak vezan za pret po sta vlje no i mogu će tro še nje sred sta va - za tro še nje u slu ča je vi ma rizi ka. Poli sa se pla ća za obno vu (“repro duk ci ju”) sred sta va za pro-iz vod nju koje je “utro še no” (u stva ri, uni šte no), pod dej stvom više sile. U ovom smi slu poli sa osi gu ra nja ima slič no sti sa amor ti za ci jom: amor ti za ci ja se upla ću je u amor ti za ci o ni fond za repro du ko va nje budu ćeg izve snog tro še nja sred sta va za rad, dok se poli sa osi gu ra nja upla ću je osi gu ra va ču za nakna du (“repro duk ci ju”) budu ćeg neiz ve snog “tro še nja” (uni šte nja) sred stva za repro duk ci ju. Od toga da li će osi gu ra na sred stva za pro iz vod nju zai sta i biti uni šte na ili ošte će na u nekom budu ćem peri o du, zavi si da li će upla će na poli sa i po for mi dobi ti oblik tro ško va ili ne; ako ona zai sta budu uni šte na ili ošte će na, to uni šte nje ili ošte će nje ima

Page 243: US - Osnovi ekonomije

232 karak ter utro ška u fi zič kom smi slu reči i poli sa osi gu ra nja, kao cenov ni izraz tih utro ša ka; obr nu to, ako ne dođe do uni šte nja ili ošte će nja, poli sa nema karak ter tro ška, ali je ona pla će na u ime neiz ve snog tro še nja po svom eko nom skom efek-tu je slič na kao tro šak, usled čega ula zi u cenu košta nja iako nije tro šak.

U komer ci jal nom pro me tu trgo vin skog pred u ze ća, to pred u ze će for mi ra tro ško ve i cenu košta nja u istom, napred izne tom smi slu, kao i pro iz vod no pred-u ze će, ali u nje go vu cenu košta nja ula zi i nabav na cena trgo vač ke robe. Cena košta nja takve robe se sasto ji u stva ri iz dve kom po nen te: 1) iz trži šne nabav ne cene robe u komer ci jal nom pro me tu i 2) iz tro ško va komer ci jal nog pro me ta, nasta lih kao posle di ca tro še nja ele me na ta u ukup nom komer ci jal nom poslo va-nju.

U kapi ta li stič koj eko nom skoj prak si, a na osno vu nje često i teo ri ji, shva-ta nje cene košta nja je naj če šće šire od izlo že nog. Ono obič no obu hva ta sve one izdat ke koje pro iz vo đač ima u vezi sa svo jom pro iz vod nom aktiv no šću, koje može pre va li ti pre ko cene košta nja na kup ca pro iz vo da. Tu ula ze naj če šće sve dru štve ne oba ve ze, kao što su čla na ri ne pro fe si o nal nim udru že nji ma, dopri no si kar tel nim orga ni za ci ja ma, svi posred ni pore zi za koje nema zakon skih i fak tič-kih smet nji da budu pre va lje ni na kup ce i sl.

7.5. KON TRO LA CENAKon tro la cena je uobi ča je na poja va na soci ja li stič kom trži štu roba. Ona

se ispo lja va na dva nači na: kao odre đi va nje naj vi ših dozvo lje nih pro daj nih cena i kao odre đi va nje naj ni žih mogu ćih otkup nih cena. U oba slu ča ja se u sušti ni radi o pri kri ve nim sub ven ci ja ma. Kod odre đi va nja naj vi ših cena sub-ven ci je dobi ja ju potro ša či, dok kod for mi ra nja naj ni žih otkup nih cena sub ven-ci je pri sva ja ju pro iz vo đa či.

O d r e đ i v a n j e n a j v i š i h p r o d a j n i h c e n a . “Pla fo ni ra nje” cena pred sta vlja uobi ča je ni izraz za odre đi va nje naj vi ših dozvo lje nih pro daj nih cena. Trži šne cene na osno vu slo bod nog delo va nja ponu de i tra žnje, bi se for-mi ra le na višem rav no te žnom nivou, ali ih drža va pri sil no zadr ža va na nižem nivou. U pri log takvom postup ku obič no se navo de raz lo zi za zašti tu inte re sa potro ša ča. Uko li ko bi se dopu sti lo for mi ra nje rav no te žnih trži šnih cena, došlo bi do nji ho vog pora sta i jedan broj potro ša ča sa niskim doho ci ma ne bi bio u sta nju da pri ba vi ove robe. To se sma tra moral no nepri hva tlji vom dis kri mi na ci jom siro-ma ših i zato drža va pri be ga va ogra ni če nju visi ne cena (naj če šće se radi o hle bu, mle ku, komu na li ja ma, i sl.).

Ovaj oblik admi ni stri ra nja kon tro le cena je popu la ran među potro ša či ma, ali se ne sla že sa trži šnom “logi kom”.

Page 244: US - Osnovi ekonomije

233Admi ni stra tiv na kon tro la cena, npr. sta na ri na, ne dozvo lja va da se uspo sta-vi rav no te ža sta no va. Sa pove ća njem sta na ri na sma njio bi se jedan deo tra žnje za sta no vi ma, ali bi na dru goj stra ni pora sla nji ho va ponu da i tako bi se otklo ni la nesta ši ca sta no va. Takav meha ni zam se zove meha ni zam za raci o ni ra nje potre ba za roba ma kod kojih posto ji nesta ši ca. U našem siste mu taj meha ni zam je bio posta vljen siste mom dode le sta no va na osno vu stam be nih rang-lista. Ova kav pri-stup raci o ni ra nju ima i svo je pri sta li ce i svo je pro tiv ni ke. Pri sta li ce isti ču soci jal-nu dimen zi ju, dok pro tiv ni ci sma tra ju da se time ne stva ra ju (eko nom ski) uslo vi za trži šnu rav no te žu u obla sti sta no va.

Kon tro la cena sta no va i komu na li ja dopu šta dava nje sub ven ci ja ne samo siro ma šnim nego i dru gim lici ma, pa se samim tim sma nju ju poten ci jal na sred-stva za izgrad nju novih sta no va (usled gubit ka aku mu la ci je neo p hod ne za inve-sti ci o no odr ža va nje i novu grad nju). Kasni je je uve den dopri nos za stam be nu izgrad nju, čime je vršen tran sfer sred sta va od pore skih obve zni ka ka kori sni-ci ma sta no va, ali ni to nije dove lo do bit ni jeg urav no te že nja ponu de i tra žnje sta no va. Sle de ći korak bio je pri va ti za ci ja dru štve nih sta no va. Sta no vi su otku-plji va ni znat no ispod trži šne cene, uz isto vre me no uki da nje dopri no sa za stam-be nu izgrad nju.

Nave de nim mera ma se ne otkla nja nerav no te ža u ponu di i tra žnji sta no va, a isto vre me no se demo ti vi še izgrad nja tj. novih sta no va.

To je slu čaj i sa cena ma osnov nih život nih namir ni ca i nekih infra struk tur nih uslu ga. Kon tro lu i ogra ni če nje tih cena pred sta vlja svo je vr snu ren tu za kup ce a gubi tak pro fi ta za pro dav ce. Te gubit ke nego mora da nadok na di, jer će se desi ti da se ponu da tih pro iz vo da sma nji, u nekim slu ča je vi ma može da dove de i do nesta ši-ce robe na trži štu (na našem trži štu je to bio slu čaj sa sve žim mlе kom).

O d r e đ i v a n j e n a j n i ž i h o t k u p n i h c e n a . Poljo pri vred ni pro iz-vo đa či tra že da im drža va garan tu je otkup ne cene. U prin ci pu ne bi tre ba lo da se neko pro ti vi držav noj pot po ri poljo pri vred ne pro iz vod nje, jer je ona neo p hod na iz naj ma nje tri raz lo ga. Prvo, u pita nju je pro iz vod nja sa viso kim rizi kom tako da pro iz vo đač mora ju na neki način da budu osi gu ra ni od pre te ra ne trži šne neiz-ve sno sti. Dru go, u pita nju je pro iz vod nja koja po pri ro di stva ri zah te va kre di ti ra-nje. I tre će, zbog sezon skog karak te ra pro iz vod nje potreb no je ubla ži ti sezon ske osci la ci je cena koje nasta ju na osno vu slo bod nog delo va nja ponu de i tra žnje. Zbog sve ga izlo že nog u svim raz vi je nim trži šnim pri vre da ma posto je meha ni-zmi za pomoć poljo pri vred noj pro iz vod nji.

D v o j n e c e n e r o b a . Na trži štu slo bod ne kon ku ren ci je, kao što je pozna to, vla da zakon jed ne cene, odno sno da jed na ista roba, istog kva li te ta ima samo jed nu cenu. To je tač no, pod uslo vom da su kup ci pot pu no oba ve šte ni o svim pro dav ci ma na trži štu i o nji ho vim cena ma. U tom slu ča ju svi kup ci bi

Page 245: US - Osnovi ekonomije

234 pri hva ti li stra te gi ju pro da je po nižim cena ma. Među tim, nisu svi kup ci dobro oba ve šte ni. Tra že nje nižih cena za istu vrstu robe često zah te va dodat ne tro ško ve obi la ska raz li či tih pro daj nih mesta i izi sku je više vre me na za kupo vi nu nego što to sebi svi kup ci mogu sebi da pri u šte. Usled toga i na pot pu no kon ku rent nom trži štu posto je raz li či te cene za istu vrstu i isti kva li tet robe.

Kup ci zna ju iz isku stva da je to mogu će, ali to ne zna či da su sprem ni da ulo že trud i novac u tra že nje naj ni žih cena. Oni dono se raci o nal nu eko nom-sku odlu ku. Ako tro ško vi pri ku plja nja infor ma ci ja o cena ma pre la ze pro ce nje nu dobit od nala že nja nižih cena, kori go va nu za vero vat no ću nji ho vog nala že nja, onda kup ci nema ju moti va da se upu ste u ovu akci ju.

Razu mlji vo je pret po sta vi ti da će kup ci biti više zain te re so va ni da pri-ku plja ju infor ma ci je o cena ma kada su u pita nju sku plje stva ri nego kada su u pita nju neke sit ni ce, jer je ušte da veća. Jav nim ogla ša va njem cena sma-nju ju se tro ško vi kupa ca za pri ku plja nje infor ma ci ja i trži šna tra žnja posta je mno go ela stič ni ja.

Dvoj ne cene poje di nih roba mogu će su i u slu ča je vi ma malih i veli kih kupo vi na, tarif nih reži ma (kod elek trič ne ener gi je, itd).

C e n a e l e k t r i č n e e n e r g i j e . U našoj zemlji pro iz vod nju, pre nos i distri bu ci ju elek trič ne ener gi je vrše još uvek jav na pred u ze ća. Drža va daje sagla snost na pro me nu cena elek trič ne ener gi je, i to nje no ovla šće nje pred sta-vlja jed no od instru me na ta eko nom ske poli ti ke, odno sno držav ne inter ven ci je u obla sti indu strij ske pro iz vod nje i stan dar da gra đa na. Među eko no mi sti ma odav-no posto ji spor da li je cena elek trič ne ener gi je niska, real na ili viso ka. Elek trič-na ener gi ja pred sta vlja vari ja bil ne tro ško ve pro iz vod nje. Sma nje nje vari ja bil nih tro ško va pro iz vod nje dovo di do sma nje nja pro seč nih i mar gi nal nih tro ško va u pri vred nim dru štvi ma kod kojih udeo tro ško va elek trič ne ener gi je pred sta vlja zna čaj nu stav ku ukup nih tro ško va pro iz vod nje. Tim se ujed no pove ća va i iznos pro fi ta, uve ća va ponu da i sma nju je cena pro iz vo da. U obr nu tom slu ča ju, što se naža lost češće deša va, porast cena elek trič ne ener gi je iza zi va lan ča nu reak ci ju posku plje nja pro iz vo da i uslu ga, a posred no ili nepo sred no uti če i na for mi ra nje cena dru gih (alter na tiv nih) izvo ra ener gi je (naf ta, gas, ugalj, drvo, itd), pa sve do cena robe koja se nudi na tzv. “zele nim pija ca ma”.

Poli ti ka drža ve pre ko cena elek trič ne ener gi je (ali i dru gih ener ge na ta), koja pred sta vlja važan fak tor pro iz vod nje (i pru ža nja uslu ga) u mno gim pred u-ze ći ma može zna čaj no da uti če na pro iz vod nju i cene na dru gim trži šti ma roba i uslu ga. Oči gled no je da cena elek trič ne ener gi je mora da omo gu ći nje nim pro-iz vo đa či ma opti ma lan polo žaj na trži štu. Pod tim uslo vi ma sva ki dalji porast cene elek trič ne ener gi je mora biti odre đen na osno vu ukup nih efe ka ta koje ona pro iz vo di u celoj pri vre di. Pozi tiv ni efek ti koji bi posto ja li u odno su na porast

Page 246: US - Osnovi ekonomije

235pro iz vod nje elek trič ne ener gi je mogu biti lako pre va zi đe ni nega tiv nim efek ti ma sma nje nja pro iz vod nje u dru gim delat no sti ma.

7.6. INFLA CI JAU savre me nim trži šnim pri vre da ma regu li sa nje pora sta opšteg nivoa cena

je goto vo naj va žni ji cilj eko nom ske poli ti ke. Napo ri u nje go voj rea li za ci ji naj-češće se mani fe stu ju kao bor ba pro tiv infl a ci je. To samo govo ri o stal nom pri su-stvu infl a ci je u pri vre da ma svih zema lja sve ta, ali i o slo že no sti te poja ve, koju pra te još uvek mno ga nere še na pita nja, kao i mno go ospo ra va nih i kon tra verz-nih sta vo va. Naj bo lja potvr da za to je da još uvek ne posto ji opšte pri hva će na defi ni ci ja poj ma infl a ci je, niti još uvek posto ji sagla snos t oko obja šnje nja nje-nih uzro ka ili posle di ca.3

7.6.1. RAZ LI ČI TI PRI STU PI U DEFI NI SA NJU POJ MA INFLA CI JE

U vezi sa defi ni sa njem poj ma infl a ci je, može se slo bod no reći da ima ono li-ko defi ni ci ja infl a ci je koli ko i auto ra koji su se nje nim pro ble mi ma bavi li.4

Među mno go broj nim shva ta nji ma infl a ci je, uglav nom su se ofor mi la dva pri stu pa:

1. Sta ri je (mone ta ri stič ko) shva ta nje infl a ci je;2. Novi ji pri stup u defi ni sa nju infl a ci jeSta ri ja (mone ta ri stič ka) shva ta nja infl a ci je, ovu poja vu defi ni šu kao sta nje

u kojem usled pove ća nja koli či ne nov ca u opti ca ju dola zi do pada vred no sti nov-ca, što se mani fe stu je u opštem pove ća nju cena. Infl a ci ja je, dakle, pove ća nje koli či ne nov ca u opti ca ju, bez odgo va ra ju ćih pro me na na stra ni ponu de (pro iz-vod nje) koje ima za posle di cu porast opšteg nivoa cena. Ovo shva ta nje infl a ci je nala zi oprav da nje u činje ni ci da su sve veli ke infl a ci je i enorm ni pad vred no sti nov ca bili veza ni za pre te ra nu emi si ju nekon ver ti bil nih nov ča ni ca.5

Tako je na trži štu stvo re na ogrom na nov ča na tra žnja u odno su na ogra ni če-ne rob ne fon do ve.6

Novi ja shva ta nja infl a ci je obra zla žu nje nu sušti nu pore me ća ji ma rob no nov-ča nih odno sa, “kad efek tiv na nov ča na tra žnja pre vla da va nad ponu dom roba i uslu-ga, bez obzi ra na to da li se takvo sta nje odra ža va ili ne na pove ća nje opšteg nivoa cena. To zna či da uko li ko je efek tiv na tra žnja 1000 jedi ni ca, a ponu da 800 jedi ni ca, onda nasta li “infl a ci o ni jaz” mora da se pokri je ili izrav na kroz porast cena.”7

Novi ja shva ta nja infl a ci je raz li ku ju se od sta ri jih shva ta nja po tome:– što u mone tar nu nesta bil nost pri vre de uno se mno go novih ele me na ta, a

ne samo porast cena;

Page 247: US - Osnovi ekonomije

236 – što isti ču moguć nost posto ja nja infl a ci je i bez pora sta opšteg nivoa cena, kao posle di cu posto ja nja mono po la, sna žnog uče šća drža ve u kon tro li cena i sl;

– što u istra ži va nju infl a ci je kao njen indi ka tor uzi ma ju pore me ća je u pro iz vod nji, dis pro por ci je izme đu inve sti ci ja i šted nje, pona ša nja u obla sti zapo sle no sti i potro šnje, pro me ne u ras po de li naci o nal nog dohot ka, sta nja i pro me ne trgo vin skog i plat nog bilan sa, odno sno sve seg men te gde se infl a ci o ni pri ti sak može poja vi ti;

– što u ana li zu uvo de pre ci zni je kate go ri je, pa ume sto glo bal ne kate go ri-je “nov ča ni opti caj”, kori ste pojam “efek tiv na nov ča na tra žnja”, kupov-na sna ga nov ca, ponu da rob nih fon do va i sl.;

– što napu šta ju deskrip tiv no, povr šin sko posma tra nje infl a ci je (porast cena se tre ti ra kao posle di ca, a uzro ke infl a ci je tre ba tra ži ti u pore me-ća ju u raz vo ju pri vre de);8

Novi ji, savre me ni ji pri stup u tuma če nju infl a ci je pro iz i la zi pre sve ga iz spe ci fi č no sti koje obe le ža va ju savre me ni kapi ta li zam: ciklič no kre ta nje kapi ta li-stič ke pri vre de, izme na nje ne struk tu re, meša nje drža ve u pri vred ni život, mono-po li za ci ja trži šta i pro iz vod nje i sl.

7.6.2. VRSTE INFLA CI JE

Pot pu na rav no te ža agre gat ne ponu de i agre gat ne tra žnje je ret ka poja va. Čak i pod pret po stav kom da se ti glo bal ni odno si nala ze u rav no te ži, u struk tu ri ponu de i tra žnje naj če šće nasta je ras ko rak, pa se poja vlju je struk tur ni pore me ćaj infl a ci je. To zna či da zapra vo savre me ni raz voj karak te ri še per ma nent na desta bi-li za ci ja, odno sno posto ja nje infl a ci je ili defl a ci je.

“U eko nom skoj poli ti ci posto je, uglav nom, dva gene ral na sta va o osnov nom pita nju: da li kod pora sta cena pri mar nu ulo gu ima eks pan zi ja tra žnje ili pove ća nje tro ško va pro iz vod nje. Na toj osno vi for mi ra na su dva kon cep ta infla ci je:

– infl a ci ja tra žnje (demand pull infl a tion, nov ča na infl a ci ja)– infl a ci ja tro ško va (cost push infl a tion).”9

Infl a ci ja tra žnje je poja va kada nov ča na tra žnja ne može biti pokri ve na ponu dom roba i uslu ga.

Infl a ci ja tro ško va je poja va kada je porast cena iza zvan pora stom tro ško-va pro iz vod nje i to većih od pora sta pro duk tiv no sti rada, a da pri tome ne posto ji višak tra žnje.

Infl a ci ja se može raz li ko va ti pre ma raz li či tim kri te ri ju mi ma:– pre ma jači ni ili inten zi te tu:– pre ma duži ni svoj tra ja nja;

Page 248: US - Osnovi ekonomije

237– pre ma pore klu svoj nastan ka;– pre ma svom uti ca ju na cene, i– pre ma nači nu svog nastan ka.Pre ma svom inten zi te tu, odno sno pre ma brzi ni infl a tor nog pro ce sa i pre-

ma ste pe nu obez vre đi va nja nov ca, infl a ci ja se deli na: laku, sred nju i hipe rin-fl a ci ju (galo pi ra ju ću infl a ci ju).

Laka ili puza ju ća infl a ci ja obič no nasta je usled bla že eks pan zi je kre di ta, manjih budžet skih defi ci ta ili zna čaj ni jeg pri li va devi za. Mani fe stu je se u godi-šnjem pora stu cena od 2-5%.

Sred nja infl a ci ja poka zu je rast cena od 5-15%.Po inten zi te tu zna čaj ni je infl a ci je su od 15-40%.Hipe rin fl a ci ja vodi u fi nan sij ski kolaps i u pot pu ni haos u pri vre di.

Cene dosti žu astro nom ske cifre.10 Rob no nov ča ni toko vi su pot pu no van kon-tro le. Ne mogu dugo tra ja ti, jer se hit no mora pri stu pi ti valut noj refor mi i sre đi va nju fi nan si ja.

Pre ma duži ni tra ja nja infl a ci o nog pro ce sa, infl a ci ja se deli na sekun dar nu, jed no krat nu i hro nič nu.

Sekun dar na infl a ci ja dugo tra je, bla žeg je obli ka, ima ume ren rast cena, reko pre la zi u ubr za nu ili hipe rin fl a ci ju, obič no se vezu je za ciklič no kre ta nje pri vre de i često se sma nju je defl a ci jom.

Jed no krat na infl a ci ja je po svom tra ja nju kra ća, ima nešto viši rast cena i obič no je uslo vlje na nekim izu zet nim mera ma u zemlji, kao što je npr. naglo zadu ži va nje drža ve kod cen tral ne ban ke, defi ci tar no fi nan si ra nje raz vo ja ili mere drža ve u slu ča ju ele men tar nih nepo go da.

Hro nič na infl a ci ja je dugo roč nog karak te ra sa ten den ci jom pro gre siv nog raz vi ja nja iz godi ne u godi nu.

Pre ma svom pore klu, infl a ci ja se deli na doma ću i uve ze nu.Doma ća infl a ci ja može nasta ti kao rezul tat veli kog bro ja fak to ra koji delu-

ju na dina mi ku raz vo ja i struk tu ru doma će pri vre de.Uve ze na infl a ci ja nasta je kao rezul tat defi ci ta ili sufi ci ta plat nog bilan sa,

pora sta cena na svet skom trži štu, ili kroz uvoz roba i kapi ta la.Pre ma uti ca ju na cene, infl a ci ja se deli na aktiv nu i neak tiv nu (pri gu še nu)

infl a ci ju. Aktiv na infl a ci ja delu je odmah direkt no na porast cena. Po istom osno-vu infl a ci ja se može pode li ti na pri gu še nu, otvo re nu i hipe rin fl a ci ju.

Pri gu še na infl a ci ja (pri kri ve na, kon tro li sa na), bar u počet ku ne delu je na rast cena, već se javlja u momen tu kada se isko ri ste svi proiz vod ni fak to-ri i ostva ri puna zapo sle nost. Danas je poseb no karak te ri stič na i nasta je kao posle di ca pri me nje nih sta bi li za ci o nih mera eko nom ske poli ti ke: kon tro la rasta cena, tro ško va pro iz vod nje, sti mu li sa nje šted nje, raci o na li za ci je svih obli ka

Page 249: US - Osnovi ekonomije

238 potro šnje. Pri gu še na infl a ci ja može samo za izve sno vre me odgo di ti nega tiv na dej stva otvo re ne infl a ci je, ali ne može da neu tra li še teške i dugo traj ne infl a ci o ne pri ti ske. Ona samo odga đa delo va nje viška nov ča ne tra žnje na opšti nivo cena i to samo za vre me dok tra ju mere admi ni stra tiv ne kon tro le.

Otvo re nu infl a ci ju karak te ri še:– stal ni i slo bod ni rast cena, bez obzi ra na pri me nu mera anti i fl a ci o ne poli-

ti ke, koji zahva ta celu pri vre du;– ona ne poga đa isto vre me no i pod jed na ko sve sek to re i gra ne pri vre de,

ali po pra vi lu dovo di do dis pro por ci je u raz vo ju pri vre de, kao i dis por por ci je u ras po de li naci o nal nog dohot ka;

– drža va se obič no ne meša u regu li sa nje otvo re ne infl a ci je, te se osla nja na meha ni zam cena;

– obič no je pra ti mone tar na emi si ja.Među tim, s obzi rom na širo ki dija pa zon mera anti in fl a ci o ne poli ti ke, danas

u sve tu goto vo da nema otvo re ne infl a ci je. Obič no se radi o nekom “meša nom” obli ku, sa karak te ri sti ka ma izme đu kon tro li sa ne i otvo re ne infl a ci je.

Hipe rin fl a ci ja je u osno vi nekon tro li sa na infl a ci ja koja dovo di do pot pu ne ero zi je vred no sti doma ćeg nov ca, zbog sva ko dnev nog viso kog rasta cena. Javlja se obič no u rat nim i porat nim uslo vi ma i godi na ma, ali i u mir no vre me kada se vodi eks pan ziv na raz voj na poli ti ka dubo kim budžet skim defi ci tom, koji se pokri-va čistom emi si jom nov ca.11 Hipe rin fl a ci ja obič no dovo di do slo ma celo kup nog mone tar nog siste ma, s obzi rom na to da novac ne može da vrši ni jed nu od svo jih funk ci ja. To dovo di do hao sa u pri vre di i konač no do pot pu nog sla ma nja eko-nom skog siste ma sa teškim soci jal nim, poli tič kim i eko nom skim posle di ca ma. Hipe rin fl a ci ja obič no zavr ša va valut nom refor mom, kada se ume sto sta re, pot pu-no obez vre đe ne valu te uvo di nova nov ča na jedi ni ca.

Pre ma nači nu nastan ka infl a ci ju može mo pode li ti na namer nu ili hoti-mič nu i nena mer nu ili spon ta nu. Namer na ili hoti mič na infl a ci ja sve sno se pred u zi ma da bi se na pri mer izvr ši la pre ra spo de la dohot ka ili budžet sko defi ci-tar no fi nan si ra nje raz vo ja.

Nena mer na ili spon ta na infl a ci ja nasta je kao posle di ca dubo kih dis pro-por ci ja u pri vre di i veli kih eko nom skih teško ća u zemlji.

7.6.3. UZRO CI INFLA CI JE

Mno go broj ni su uzro ci infl a ci je. U savre me noj pri vre di sva ki rele van tan dru štve no-eko nom ski, pa i poli tič ki fak tor može biti uzrok infl a ci je. Među tim, kada je reč o uzro ci ma infl a ci je nužno je pra vi ti raz li ku izme đu pojav nih, spolj nih mani fe sta ci ja infl a ci je i nje nih stvar nih uzro ka. To tim pre, što se infl a ci ja, povr šin-ski posma tra no, pre sve ga ispo lja va kao mone tar ni pore me ćaj u pri vre di.12

Page 250: US - Osnovi ekonomije

239“Svi uzro ci poja ve infl a ci je mogle bi se svr sta ti u sle de će gru pe:1. Infl a ci ja efek tiv ne nov ča ne tra žnje (mone tar na infl a ci ja),2. Infl a ci ja usled sma nje nih rob nih fon do va,3. Infl a ci ja usled auto nom nog pora sta cena,4. Infl a ci ja usled nerav no mer ne ras po de le naci o nal nog dohot ka u pri vre di,5. Plat ni bilans kao uzrok infl a ci je,6. Infl a ci ja tro ško va repro duk ci je,7. Struk tur na infl a ci ja”13

Infl a ci ja efek tiv ne tra žnje (mone tar na infl a ci ja, infl a ci ja kupov ne sna ge, infl a-ci ja efek tiv ne kupov ne sna ge) je, po pra vi lu, posle di ca pogre šnog delo va nja mone-tar nog siste ma, koji pra vi suvi šnu koli či nu nov ca, papir nog nekon ver ti bil nog nov-ca, čime se pove ća va ponu da nov ca na trži štu iznad potre ba pro iz vod nje i pro me ta. Infl a ci ja je, dakle, mone tar ni feno men i njen uzrok nala zi se u pre ve li koj koli či ni nov ca u opti ca ju, koji pre va zi la zi rast real nog dru štve nog pro iz vo da.14

Infl a ci o ni jaz može nasta ti i kada ne dola zi do pro me na u efek tiv noj tra žnji. Tada se nje gov uzrok nala zi u padu ponu de rob nih fon do va, bilo da se radi o apso lut nom padu pro iz vod nje, ili se radi o rela tiv nom sma nji va nju pro iz vod nje zbog pro me na u nje noj struk tu ri, bilo da se radi o sma nji va nju ponu de rob nih fon do va na doma ćem trži štu zbog pre ve li kog (pre te ra nog) izvo za u odno su na uvoz. U sva kom slu ča ju, manja rob na ponu da u odno su na istu nov ča nu efek tiv-nu tra žnju ima za posle di cu infl a ci o ni jaz.

Kada je reč o auto nom nom pora stu cena kao uzro ku infl a ci je, onda se tu misli na onaj porast cena koji odre đu je drža va, kao meru svo je eko nom ske poli ti ke, ili onaj porast cena koje su auto nom no odre đe ne od stra ne mono po la. Kao slu ča je vi auto nom nog pora sta cena, koji iza zi va infl a ci ju, obič no se navo de: pove ća nje cena uvo znih roba usled viso kih cari na, pove ća nje cena uslu ga, jav nih slu žbi, pove ća nje cena elek trič ne ener gi je, gori va i sl., pove ća nje sta na ri na, pove-ća nje pore za na pro met i dru gih indi rekt nih pore za, auto nom no odre đi va nje cena od stra ne mono po la. Obič no se ovi uzro ci poja vlju ju isto vre me no, kumu li ra ju ći svo je dej stvo i na taj način čine ći infl a ci ju mno go sna žni jom i širom u pogle du doma ćeg trži šta.

Pre ra spo de la naci o nal nog dohot ka javlja se kao pri mar ni uzrok infl a ci je, nakon čega obič no sle di porast mone tar ne mase u pri vre di. Pove ća nje uče šća lič ne potro šnje (lič nih doho da ka, pla ta), u ras po de li naci o nal nog dohot ka, koje nije pra će no ade kvat nim pora stom pro duk tiv nog rada aktiv nih pri ma la ca lič nih doho da ka, odno sno pla ta, pred sta vlja izvor infl a ci je. Inve sti ci je po svo joj pri ro di delu ju infl a tor no, jer se tro ši aku mu la ci ja (kupov na sna ga raste), a rob ni fon do vi će se poja vi ti na trži štu tek nakon akti vi za cij skog peri o da inve sti ci ja. Nepri vred-ne inve sti ci je nepo sred no ne daju rob ne fon do ve, pa ima ju još veće infl a tor no

Page 251: US - Osnovi ekonomije

240 dej stvo. Otu da se uvek mora vodi ti raču na o struk tu ri inve sti ci ja, o peri o du “akti-vi za ci je” ula ga nja, o nji ho voj efek tiv no sti, o doma ćoj ili uvo znoj opre mi radi koje se vrši ula ga nje, jer može doći do uvo zne infl a ci je ili do nje ne kom bi na ci je sa infl a ci jom zbog pre te ra nog inve sti ra nja. Uve ća va nje opšte ili budžet ske potro-šnje u namen skoj ras po de li naci o nal nog dohot ka, po pra vi lu, ima infl a tor no dej-stvo, poseb no kada se ta sred stva upo tre blja va ju za nepro iz vod nu potro šnju ili nepro iz vod ne ras ho de. Čak i u slu ča ju da se osta li obli ci potro šnje sma nju ju u meri za koje se pove ća va uče šće opšte potro šnje u namen skoj ras po de li naci o nal-nog dohot ka, pove ća nje opšte potro šnje zbog struk tur nih pore me ća ja u pri vre di, po pra vi lu, dovo di do šire nja infl a ci je.

Savre me na eko nom ska i fi nan sij ska teo ri ja sto je na sta no vi štu da plat ni bilans, i pasi van i akti van, je uzrok infl a ci je. Samo urav no te žen plat ni bilans delu je sta bi li zi ra ju će na doma ću pri vre du. Među tim, čak i on, pre ko izme nje ne struk tu re izvo za i uvo za, može delo va ti infl a tor no. Bez obzi ra na to iz kog osno-va nastao defi cit plat nog bilan sa (većim uvo zom robe širo ke potro šnje, većim uvo zom opre me ili repro ma te ri ja la, pla ća njem kama ta i otpla ta za rani je uze te zaj mo ve ili zbog “bega” kapi ta la iz zemlje), delu je infl a tor no. Aktiv ni bilans koji je nastao zbog pri li va devi za koji otku plju je cen tral na ban ka, stva ra novu kupov nu sna gu i veću mone tar nu masu u doma ćoj pri vre di. Kada se tome doda sma nje nje rob nih fon do va zbog većeg izvo za u odno su na uvoz, onda aktiv ni plat ni bilans delu je dvo stru ko na infl a ci ju u zemlji.

Infl a ci ja tro ško va repro duk ci je uzro ke infl a ci je nala zi u pora stu tro-ško va repro duk ci je (mate ri ja la, nad ni ca, amor ti za ci je i sl.), koji iza zi va ju porast cena. Tako npr. pove ća njem cena ener ge na ta dola zi do bržeg rasta tro-ško va pro iz vod nje, doho dak opa da, a pove ća njem cena se naj če šće poku ša va kom pen zi ra ti takav rast tro ško va, kako bi se oču vao ili pove ćao doho dak. Savre me ni eko nom ski raz voj je tako poka zao da infl a ci ja ne mora uvek nasta-ti usled viška nov ča ne tra žnje iznad datih rob nih fon do va, ili usled sma nje nja rob nih fon do va uz istu nov ča nu tra žnju, već njen uzrok može biti i u pove ća-nju tro ško va pro iz vod nje.

Struk tur na infl a ci ja nije neki pose ban, čist oblik infl a ci je. Pre bi se moglo reći da se radi o mešo vi tom obli ku infl a ci je, sa kom bi na ci jom oso bi na infl a ci je tra žnje i infl a ci je tro ško va pro iz vod nje. “Kada posto ji ras ko rak i veli ke pro me ne na par ci jal nim trži šti ma nije mogu će uspo sta vi ti sta bi lan opšti nivo cena, čak ni uz posto ja nje glo bal ne rav no te že rob nih i kupov nih fon do va. Zato se name će zaklju čak, da pri posto ja nju stal nih i većih pro me na u sek tor skoj kom po zi ci ji ponu de i potra žnje neo p hod no dola zi do pora sta cena, čak i u uslo vi ma kada se u pri vre di uspo sta vlja glo bal na urav no te že nost (uz nepo sto ja nost pora sta tro ško va pro iz vod nje kao auto nom nog fak to ra infl a ci je).”15

Page 252: US - Osnovi ekonomije

2417.6.4. EFEK TI I POSLE DI CE INFLA CI JEInfl a ci ju tre ba defi ni tiv no oce ni ti kao vrlo štet nu poja vu, koja raza ra pri-

vred ni meha ni zam. I pored pri vre me nih pozi tiv nih efe ka ta (samo na počet ku i krat ko tra ju), infl a ci ju tre ba shva ti ti kao goto vo smr to no snu bolest pri vred nog orga ni zma. Nje ne nega tiv ne posle di ce po pri vre du i dru štvo u celi ni dale ko pre-va zi la ze počet ne i krat ko traj ne pozi tiv ne efek te. Tim više, ako infl a ci ja popri ma brži raz voj i oblik hipe rin fl a ci je, kada dola zi do pot pu nog slo ma pri vred nog i fi nan sij skog siste ma.16

Zato kada je reč o posle di ca ma infl a ci je uvek se mora ima ti na umu o kojoj vrsti infl a ci je se radi (namer noj ili nena mer noj, doma ćoj ili uve ze noj i sl), kako u pogle du inten zi te ta nje nog tra ja nja, tako i u pogle du duži ne nje nog tra ja nja.

Posle di ce delo va nja infl a ci je mogu biti direkt nog ili indi rekt nog karak-te ra. I jed ne i dru ge (dakle, i direkt ne i indi rekt ne) posle di ce mogu ima ti svo je pozi tiv ne i nega tiv ne efek te delo va nja.

Direkt ne pozi tiv ne posle di ce infl a ci je su:– pod sti caj sto pi rasta i pro iz vod nje. Pove ća nje koli či ne nov ca u opti ca ju

iznad potreb nog nivoa, može povolj no delo va ti na akti vi ra nje neza po-sle nih kapa ci te ta i na veću upo sle nost rad ne sna ge. Među tim, kon tro-li sa nje infl a ci je na nivou tzv. “bla ge” infl a ci je goto vo je nemo gu će. Savre me ni raz voj pri vre de poka zao je da su takvi pozi tiv ni efek ti krat-ko traj ni i pri vid ni, jer je mno go češći slu čaj da dodat na emi si ja nov ca i tzv. “bla ga” infl a ci ja dove de pre do pora sta cena, nego do akti vi ra nja neza po sle nih kapa ci te ta i rada.

– Sti mu li sa nje inve sti ci ja, što može biti poseb no zna čaj no u peri o du rece si je i kri za, kada su inve sti ci je po pra vi lu vrlo niske. U uslo vi ma infl a ci je sve inve sti ci je su jef ti ne i ren ta bil ne, poseb no one koje se pokri va ju kre di ti ma bana ka, pošto je nji ho va cena (kama ta) po pra vi lu ispod sto pe infl a ci je. Sva ki dug u uslo vi ma infl a ci je je ispla tiv, poseb-no ako su roko vi vra ća nja dugi. Svo jom sna gom i duži nom tra ja nja, infl a ci ja šti ti dužni ke.

– Sti mu li sa nje potro šnje, čak i onih nera ci o nal nih obli ka, jer novac, zbog svog stal nog obez vre đi va nja, “beži” u real na dobra. Među tim, pri tome se gubi na kva li te tu pro iz vod nje, jer pre ve li ka efek tiv na nov ča na tra-žnja omo gu ća va bržu rea li za ci ju svih pro iz vo da.

Direkt ne nega tiv ne posle di ce infl a ci je su:– obez vre đi va nje doma ćeg nov ca, pad nje go ve kupov ne sna ge;– oba ra nje devi znog kur sa i inter va lu tar ne vred no sti doma ćeg nov ca;– sma nji va nje izvo za i porast uvo za, kao posle di ca veli ke doma će efek-

tiv ne tra žnje;

Page 253: US - Osnovi ekonomije

242 – veli ki porast cena, koji se raz li či to mani fe stu je na razne vrste pro iz vo-da, gra na i obla sti;

– veli ki porast tro ško va pro iz vod nje i stva ra nje poslov ne nesi gur no sti;– nee ko no mič no poslo va nje, koje se po pra vi lu poku ša va reši ti dugom,

kre di ti ma, a ne raci o nal ni jim i pro duk tiv ni jim radom;– gubi tak pove re nja u naci o nal nu valu tu;– akti vi ra nje psi ho lo ških fak to ra koji još više pro du blju ju infl a ci ju;– teške soci jal ne posle di ce jer infl a ci ja naj vi še poga đa one koje bi, ina če,

tre ba lo soci jal no zbri nja va ti i šti ti ti, a po pra vi lu šti ti one koji ma zašti-ta nije ni potreb na.

Indi rekt ne (pozi tiv ne i nega tiv ne) posle di ce infl a ci je se javlja ju kroz broj-ne efek te u ras po de li i pre ra spo de li naci o nal nog dohot ka, u kojoj jed ni bez kri vi-ce gube, a dru gi bez svo jih zaslu ga dobi ja ju. U infl a ci ji gube svi nosi o ci stal nih doho da ka: slu žbe ni ci, pen zi o ne ri, uži va o ci ren ti, ula ga či na šted nju, sti pen di sti i dru gi, čija nomi nal na pri ma nja zao sta ju iza pora sta cena, tako da real ni doho ci tih kate go ri ja sta nov ni štva opa da ju. U infl a ci ji dobi ja ju dužni ci, jer vra ća ju ći dug obez vre đe nim nov cem, real no vra ća ju manje od stvar nog duga. I drža va po dva osno va pove ća va svo je uče šće u ras po de li naci o nal nog dohot ka u uslo vi ma infl a ci je: for mi ra njem jav nih pri ho da (porez, tak sa, cari ne) na bazi naci o nal nog dohot ka, pri čemu drža va zahva ta više i brže od pora sta naci o nal nog dohot ka, i defi ci tra nim fi nan si ra njem (emi si ja nov ca) radi pokri ća budžet skog defi ci ta. Tako đe, drža va sebi omo gu ća va da sma nji teret jav nih dugo va koje kori sni ci ma zajam vra ća obez vre đe nim nov cem.

7.6.5. UZA JAM NI ODNO SI INFLA CI JE I NEZA PO SLE NO STI

Infl a ci ja i poja va neza po sle no sti su dva naj te ža pro ble ma savre me nih pri-vre da. Radi toga pred sta vlja ju (pored aktiv nog bilan sa pla ća nja i sto pe rasta) osnov ne cilje ve makro e ko nom ske (sta bi li za ci o ne) poli ti ke. To je i raz log što danas posto je broj na istra ži va nja (teo rij ska i empi rij ska) koja nasto je da otkri ju skri ve nu kore la ci ju izme đu delo va nja infl a ci je i poja ve neza po sle no sti, da defi ni-šu nji ho ve među sob ne odno se, kako bi se eko nom skoj poli ti ci mogle pre po ru či ti mere za isto vre me no reša va nje ova dva, ina če među sob no kon fl ikt na cilja.

Zapra vo, infl a ci ja i neza po sle nost, nji ho vi među sob ni odno si, došli su u cen tar inte re so va nja savre me ne eko nom ske teo ri je. Ovo tim pre, što je raz voj svih pri vre da ozbilj no doveo u sum nju sta vo ve Kej nsa i nje go vih sled be ni ka da se infl a ci ja raz vi ja samo u uslo vi ma pune zapo sle no sti rada i kapa ci te ta. Savre me ne pri vre de poka zu ju da je. Prvo, nedo vo ljan ste pen zapo sle no sti redov na poja va u tim pri vre da ma, i dru go, da su pro me nje ni uslo vi i struk tu ra neza po sle no sti, pa rani ju ciklič nu neza po sle nost zame nju je struk tur na i teh no lo ška neza po sle nost,

Page 254: US - Osnovi ekonomije

243tre će da se danas mera ma kojim se regu li še neza po sle nost, uop šte ne regu li še i infl a ci ja, četvr to, da u savre me nim pri vre da ma infl a ci ja izbi ja mno go pre nego što se postig ne puna zapo sle nost, i peto, da je sasvim mogu će posto ja nje infl a ci je i sve veće sto pe neza po sle no sti rada i kapa ci te ta.

U savre me noj gra đan skoj eko nom skoj lite ra tu ri odnos izme đu sto pe neza-po sle no sti i infl a ci je, te nad ni ca i pla ta i infl a ci je, odno sno izme đu neza po sle no-sti i nad ni ca i pla ta, gra fi č ki se pri ka zu je pre ko Filip so ve kri ve.

Na osno vu svog istra ži va nja, koje je oba vio u Engle skoj u dužem peri o du (1861-1957) A.V.Filips je utvr dio da sa pora stom neza po sle no sti dola zi do uspo-ra va nja rasta cena.

Filip so va kri va poka zu je da izme đu sto pe neza po sle no sti i sto pe infl a ci-je posto ji obr nu ta pro por ci o nal nost. Niža sto pa neza po sle no sti posti že se po cenu više sto pe infl a ci je, odno sno sto pa infl a ci je može biti sma nje na samo uz veću sto pu neza po sle no sti. “Na kra tak rok Filip so va kri va nije sta bil na i menja se u skla du sa pro me na ma kre ta nja infl a ci je. Na dugi rok, tra de off neza po sle no sti i infl a ci je ne posto ji, jer je kre ta nje neza po sle no sti neza vi sno od kre ta nja sto pe infl a ci je.”17

Sazna nja do kojih se dola zi pri me nom Filip so ve kri ve18, sta vlja ju subjek te eko nom ske poli ti ke pred alter na ti vu: ili infl a ci ja sa viso kom sto pom zapo sle no-sti, ili sta bil nost pri vre de (sta bil ne cene) uz viso ku neza po sle nost. To prak tič no zna či da su za porast cena “kri ve” najam ni ne i pla te rad ni ka, što je sasvim tipič-no za gra đan sku eko nom sku teo ri ju. Dovo đe njem u vezu pla ta i zapo sle no sti, i dola ze ći do sazna nja nji ho ve obr nu te pro por ci o nal no sti pred rad ni ci ma posta vlja se pita nje: sta bil nost pri vre de se može posti ći po cenu veće zapo sle no sti i uz ogra ni ča va nje pora sta najam ni na. Sle di da širo ki slo je vi sta nov ni štva tre ba da sno se teret sta bi li za ci je.

Page 255: US - Osnovi ekonomije

244 Infl a ci je neće biti samo u slu ča ju pove ća nja nomi nal nih pla ta i zara da, koje pra ti odgo va ra ju ća visi na pro duk tiv no sti rada. Pove ća nje real nih zara da nika da ne dovo di do infl a ci je, jer je ono po pra vi lu pra će no višom sto pom pro duk tiv no sti rada. Infl a ci ju, pre ma tome, iza zi va sva ko pove ća nje nomi nal nih nad ni ca, pošto real ne nad ni ce ne mogu rasti pre ko odre đe ne sto pe pro duk tiv no sti rada. Razu mlji-vo, jedi no reše nje koje se pre po ru ču je jeste viša sto pa neza po sle no sti, koja će ima ti za posle di cu uspo ra va nje rasta pla ta i nad ni ca, a pre ko toga i infl a ci je.

Među tim, posma tra nje i ana li za raz vo ja savre me nih pri vre da danas poka zu-ju da su infl a ci ja i neza po slen sot para lel ni pro ce si u goto vo svim pri vre da ma sve ta iz čega sle di sazna nje da infl a ci ja ne samo da ne sma nju je neza po sle nost, već se ona poja vlju je kao jedan od nje nih zna čaj nih uzro ka. Tako đe, uoči lo se i goto vo neza vi sno kre ta nje pla ta i nad ni ca u odno su na sto pu neza po sle no sti, ali i kre ta nje neza po sle no sti i infl a ci je. To tim pre, što danas infl a ci ja, zbog delo va nja broj nih novih fak to ra, sve manje delu je na kre ta nje pla ta i nad ni ca i to tim više, što neza po-sle nost danas mno go manje delu je na kre ta nje pla ta i nad ni ca nego u pret hod nim faza ma raz vo ja kapi ta li zma, jer sin di ka ti rad ni ka po pra vi lu ne dozvo lja va ju sni ža-va nje real nih najam ni na, bez obzi ra na kre ta nje sto pe neza po sle no sti.

Na to uver lji vo uka zu ju poda ci iz sle de će tabe le:

Eko nom ski rast, neza po sle nost i infl a ci jau raz vi je ni om kapi ta li stič kim drža va ma u %

Godina

JAPAN SAD NEMAČ KA FRAN CU SKA

infl a

ci ja

DP

Nez

a-po

sle n

ost

infl a

ci ja

DP

Nez

a-po

sle n

ost

infl a

ci ja

DP

Nez

a-po

sle n

ost

infl a

ci ja

DP

1990 0,9 5,5 4,0 4,5 5,1 2,9 3,2 7,8 3,8 5,6 2,11991 -0,2 6,7 4,0 2,8 5,0 3,7 3,0 8,1 3,6 3,5 2,21992 2,1 6,8 3,6 2,0 5,1 3,2 3,1 8,2 3,4 3,5 2,31993 1,9 6,9 3,6 2,0 5,8 2,8 3,0 8,6 3,1 2,8 2,41994 2,1 6,1 3,2 2,9 7,9 2,0 2,8 10,3 1,6 1,5 2,61995 2,0 5,6 2,5 1,9 9,4 1,8 2,4 11,6 1,8 0,9 3,11996 1,8 5,8 2,6 1,1 11,2 1,5 1,3 12,3 1,9 2,7 3,3

1997/8 2,2 5,0 3,0 2,9 10,1 1,5 2,8 11,2 1,8 3,1 3,2

“Pona ša nje osnov nih makro e ko nom skih agre ga ta poka zu je u svim godi-na ma da ne posto ji neka kva zako ni tost u odno si ma infl a ci je (cena) i neza po sle-no sti, kao ni u odno si ma infl a ci je i eko nom skog rasta. Takva veza ne posto ji ne samo u godi na ma izra zi te rece si je, već i u godi na ma pri vred nog oži vlja va nja. To zna či da i “Oku nov zakon”19, po kome posto ji čvr sta nega tiv na pove za nost

Page 256: US - Osnovi ekonomije

245izme đu ste pe na kori šće nja kapa ci te ta i sto pe neza po sle no sti (pove ća nje ste pe na kori šće nja kapa ci te ta, dovo di do odgo va ra ju ćeg pada neza po sle no sti i obrat no) jed no stav no ne delu je.”20

8. TRŽIŠTE FAK TO RA PRO IZ VOD NJE

8.1. RAD NA SNA GA I TRŽIŠTE RAD NE SNA GE

8.1.1. DEFI NI CI JA RADA I RAD NE SNA GERad na sna ga pred sta vlja ukup nost čove ko vih fi zič kih i umnih spo sob no sti

koje mogu da se kori ste u pro ce su pro iz vod nje i pru ža nju uslu ga. Rad nu sna gu ne sme mo izjed na ča va ti sa radom koji pred sta vlja pro ces tro še nja rad ne sna ge. Raz gra ni če nje izme đu rada i rad ne sna ge u eko nom skoj nau ci prvi je izvr šio Marks, na osno vu čega je došao do obja šnje nja viška vred no sti.

Rad na sna ga pred sta vlja osnov ni fak tor (pokre tač) pro iz vod nih sna ga sva-kog dru štva. Njen raz voj i usa vr ša va nje pred sta vlja ju uslov napret ka pro iz vod nih sna ga. Dru štve no-eko nom ski polo žaj pro iz vo đa ča kao nosi o ca rad ne sna ge bit no uti če na nje go vu zain te re so va nost za una pre đe nje pro iz vod nje. Oslo ba đa nje pro-iz vo đa ča od vane ko nom ske pri nu de da rade, omo gu ći lo je napre dak u raz vo ju pro iz vod nih sna ga. To je ostva re no pre tva ra njem rad ne sna ge u robu, kada su čisto eko nom ski raz lo zi, kroz mate ri jal ni inte res, omo gu ći li raz vi ja nje sve veće ini ci ja ti ve pro iz vo đa ča. Time se može obja sni ti činje ni ca da je kapi ta li zam za neko li ko sto ti na godi na u raz vo ju pro iz vod nih sna ga posti gao mno go više nego svi pret hod ni siste mi zajed no. Pre tva ra nje rad ne sna ge u robu bilo je mogu će na osno vu uvo đe nja lič ne slo bo de pro iz vo đa ča i nji ho vog “oslo ba đa nja” od sred sta-va za pro iz vod nju. Upo treb nu vred nost rad ne sna ge čini sam rad a nje na vred nost odre đe na je vred no šću roba i uslu ga neo p hod nih za nor mal nu repro duk ci ju rad ni-ka kao nosi o ca rad ne sna ge. Rad nik ne pro da je kapi ta li sti rad, već rad nu sna gu, koja može da stva ra novu vred nost veću od nje ne sop stve ne vred no sti, pa višak sred sta va za pro iz vod nju pri sva ja taj višak vred no sti.

Oslo ba đa nje rad ni ka od eks plo a ta ci je podruštvlja va njem sred sta va za pro iz-vod nju stva ra ju se uslo vi da rutin ske poslo ve ume sto lju di oba vlja ju auto ma ti, robo-ti i dru ge “inte li gent ne maši ne”, a da se isto vre me no lju di više bave stva ra lač kim

Page 257: US - Osnovi ekonomije

246 radom, koji nije spo lja namet nu ta potre ba, već prva život na potre ba sve stra no raz-vi je nog čove ka. Na taj način čovek će biti u moguć no sti da regu li še i kon tro li še pri-rod ne sile i raz vi tak dru štva. Na taj način čovek će moći da usme ri svo ju delat nost na samog sebe (kako da osmi sli kori šće nje slo bod nog vre me na), kao i na raz voj raci o nal nih ljud skih odlu ka i spo sob no sti.

8.1.2. TRŽIŠTE RAD NE SNA GE I ZAPO SLE NOST

Trži šte rad ne sna ge ne funk ci o ni še na isti način kao rob na trži šta. U pita nju su odno si raz me ne koji su pod broj nim insti tu ci o nal nim uti ca ji ma koja trži štu rad ne sna ge daju pose ban karak ter i izgled. Rad na sna ga je subjek ti van fak tor pro iz vod nje, koja pru ža svo je uslu ge u obli ku rada za odre đe ni vre men ski period. Cena rada se nazi va zara da (pla ta, lič ni doho dak) i ona se vrlo često odre đu je neza vi sno od odno sa ponu de i potra žnje za rad nom sna gom. U stro gom smi slu reči na trži štu rad ne sna ge se ništa ne pro da je i ne kupu je nego se rad iznajm lju je za odre đe no vre me. U ide al nom sta nju trži šne rav no te že ponu da i tra žnja za rad-nom sna gom su izjed na če ne i nema neza po slo e no sti. Kako je stvar no pri vred no sta nje u pri vre di dale ko od ide al nog, uvek posto ji izve stan (manji ili veći) broj neza po sle nih lica koja tra že, a ne mogu da nađu posao. Neza po sle nost pred sta-vlja raz li ku izme đu ponu de rad ne sna ge i potra žnje za njom, odno sno to je višak ponu de nad tra žnjom za rad nom sna gom.

Da trži šne rad ne sna ge funk ci o ni še kao sva ko dru go rob no trži šte, tada bi došlo do opa da nja pla ta i do sma nji va nja, i even tu al no, pot pu nog nesta ja nja neza po sle no sti. Nai me, sa padom pla ta, kao cene rada, došlo bi do pove ća nja potra žnje za rad nom sna gom. Rad posta je jef ti ni ji i mno gim bi se rob nim pro-iz vo đa či ma ispla ti lo da zapo sle nove rad ni ke i da ostva re dodat ne pro fi te. Na dru goj stra ni opa da nje pla ta bi jedan gra ni čan broj lica, koja ina če mogu da žive neza vi sno od rad nog dohot ka, odvra tio od tra že nja posla, tako da bi se sma nji la ponu da rada. Sa pove ća nom potra žnjom i sma nje nom ponu dom rad ne sna ge sma-nji la bi se i neza po sle nost.

U stvar no sti se to, među tim, ne doga đa. Zara de idu nado le čak i u slu ča ju viso ke neza po sle no sti, jer su zapo sle ni rad ni ci navi kli na dostig nu ti stan dard živo ta i upor no se pro ti ve oba ra nju real nih pla ta. Na dru goj stra ni, pri rod ni pri ra-štaj sta nov ni štva, kao i migra ci je iz sela u grad i iz poljo pri vre de u dru ge delat-no sti, nepre kid no pove ća va ju ponu du rad ne sna ge pot pu no neza vi sno od visi ne real nih pla ta.

Naše trži šte rada, među tim, odstu pa od uobi ča je nih stan dar da trži šnog poslo va nja.

Jedan od raz lo ga sva ka ko pred sta vlja n e r a z v i j e n o s t trži šta. Trži šte je ure đen meha ni zam za pove zi va nje ponu de i tra žnje. Dugo godi na sma tra lo se

Page 258: US - Osnovi ekonomije

247da je trži šte rad ne sna ge nemo gu će u našoj pri vre di pa su i oni trži šni meha ni zmi, koji su bili nasle đe ni iz pro šlo sti, bili vrlo brzo uki nu ti. Bez ovih meha ni za ma uobi ča je na pokre tlji vost rada tekla je kroz dru ge kana le, a ne posred stvom trži-šnih odno sa. Vred no va nje rada nije zavi si lo od ret ko sti i pro duk tiv no sti rad ne sna ge, nego se odvi ja lo na osno vu dru gih prin ci pa ras po de le. Kako su dru štve na pred u ze ća rela tiv no samo stal no dono si la odlu ke o ras po de li svo ga dohot ka i o ras po de li lič nih doho da ka svo jih rad ni ka, to je nasta la neo bič na posle di ca da se ista vrsta rada pla ća pot pu no dru ga či je. Nije posto ja la jedin stve na trži šna cena za istu vrstu rad ni ka. Trži šte rada je bilo seg men ti ra no. Pod seg men ti ra njem trži šta rada pod ra zu me va mo nje go vu pode lu na poseb ne delo ve izme đu kojih posto je teške pre pre ke za slo bod no sele nje rad ne sna ge. Pokre tlji vost rada bila je mala, a raz li ke u lič nim doho ci ma veli ke.

Broj ni raz lo zi su dopri ne li seg men ti ra nju trži šta rada. Osku di ca sta no va je samo jedan od njih. Teško nala že nje sta na je pred sta vlja lo real nu pre pre ku za pro me nu zapo sle nja kada je ono izi ski va lo pre se le nje u neko dru go mesto borav-ka. Stva ra nje “mini naci o nal nih eko no mi ja” tako đe je pred sta vlja lo pre pre ku za veću pokre tlji vost rada. Od osta lih raz lo ga osnov ni raz log je sistem ske pri ro de i nala zi se u obli ku svo ji ne i iz nje ga izve de nom pona ša nju dru štve nih pred u ze ća kao pre o vla đu ju ćih pri vred nih subje ka ta.

Neza po sle nost jeste makro e ko nom ska poja va i kao takva nala zi se pod uti-ca jem niza spolj nih fak to ra. Nema sum nje da su dugo traj ne posle di ce dužnič ke kri ze, ras pa da zemlje i eko nom ske sank ci je zna čaj no dopri ne le da se for mi ra visok ste pen neza po sle no sti. Među tim, pored njih posto je i mikro e ko nom ske osno ve neza po sle no sti koje bi delo va le čak i da nije bilo nepo volj nih spolj nih okol no sti. Zatvo re nost dru štve nih pred u ze ća isklju či va nje kon ku ren ci je neza po-sle nih i zapo sle nih lica, na jed noj stra ni, i nedo sta tak moti va za pove ća va nje zapo sle no sti i nea de kvat na reak ci ja dru štve nih pred u ze ća na trži šne sti mu lan se, na dru goj stra ni, pred sta vlja ju sušti nu mikro e ko nom skih uzro ka neza po sle no sti kao opšte makro e ko nom ske poja ve u našoj pri vre di.

8.1.3. PAR TI CI PA CI JA RAD NI KA

Pre tva ra nje samo u prav nih pred u ze ća u akci o nar ska dru štva, dove lo je do zna čaj ni jih pro me na u obla sti upra vlja nja, a pre ko toga i do zna čaj nih novi na na trži štu rad ne sna ge. Ova pro me na dove la je do rad nič ke par ti ci pa ci je, a ras po de-la pre ma radu je ustu pi la mesto trži š nom odre đi va nju zara da u okvi ri ma utvr đe-nim kolek tiv nim ugo vo ri ma. Ovo pred sta vlja važnu pro me nu koja zaslu žu je da se poseb no istak ne: rad nič ka part ci pa ci ja zame ni la je samo u prav no odlu či va nje, a trži šno odre đi va nje pla ta na osno vu kolek tiv nih ugo vo ra zame ni lo je ras po de lu pre ma radu. U pred u ze ći ma je došlo do pro me ne u struk tu ri orga na upra vlja nja.

Page 259: US - Osnovi ekonomije

248 Naj va žni ja pro me na odno si se na uki da nje rad nič kog save ta, koji nije više organ upra vlja nja pred u ze ćem.

Novi orga ni upra vlja nja su:a) Skup šti na akci o na ra;b) Uprav ni odbor;c) Direk tor; id) Nad zor ni odbor.Uprav ni odbor i direk tor pred sta vlja ju upra vu pri vred nog dru štva, a skup-

šti na je pre u ze la ulo gu koju je rani je imao rad nič ki savet (uz dobi ja nje odre đe nih novih ovla šće nja).

Rad ni ci par ti ci pi ra ju u:1. delu dobi ti koji je odre đen odlu kom skup šti ne akci o na ra,2. u upra vlja nju pre ko svo jih pred stav ni ka u uprav nom odbo ru pred u ze ća

(pri vred nog dru štva), i3. u skup šti ni akci o na ra.Osim toga rad ni ci ima ju pra vo na zara du na osno vu trži šno utvr đe ne

cene rada.O pri ma nju i otpu šta nju rad ni ka odlu ču je direk tor, odno sno upra va

pred u ze ća.Oni su ovla šće ni da pre me šta ju rad ni ke sa jed nog rad nog mesta na dru go,

koje može ali ne mora da odgo va ra kva li fi ka ci ja ma rad ni ka. Rad nik, da bi saču-vao rad no mesto, mora da posti že oče ki va ne rad ne rezul ta te, neza vi sno od svo jih for mal nih kva li fi ka ci ja. Time se uki da mono pol na rad no mesto, kako se nazi va-la apso lut na sigur nost zapo sle nja rad ni ka u peri o du samo u pra vlja nja.

Na dru goj stra ni, zapo sle nost posta je fl ek si bil ni ja i sa sta no vi šta teh nič kih i dru gih una pre đe nja poslo va nja pred u ze ća (pri ved nog dru štva). Rad ni ci zbog toga mogu da izgu be posao, ali su pri tom utvr đe na i neka nji ho va pra va, u smi slu nji ho ve dokva li fi ka ci je, pre kva li fi ka ci je, pra vu na otkup rad nog sta ža i pra vu na jed no krat nu otprem ni nu.

Sva kom rad ni ku pri pa da lo je pra vo na zara du i deo dobi ti. Kolek tiv nim ugo vo rom i pra vil ni kom o pla ta ma, koji se dono si u skla du sa kolek tiv nim ugo-vo rom, odre đi va ne su pla te rad ni ka, sra zmer no nji ho vom dopri no su u stva ra nju dohot ka pred u ze ća (pri ved nog dru štva). Ovaj dopri nos odre đu je direk tor pred u-ze ća (pri ved nog dru štva).

Pla te rad ni ka pre sta ju da ima ju rezi du al ni karak ter, jer je pla ta utvr đe na na osno vu trži šne cene rada. Rezi du al ni karak ter zadr ža va se samo u ras po de li dobi ti pred u ze ća. On zavi si od visi ne ostva re ne dobi ti i od odlu ke skup šti ne akci o na ra koji će se deo od ukup ne dobi ti pre pu sti ti pri sva ja nju zapo sle nih rad ni ka.

Page 260: US - Osnovi ekonomije

249Na dru goj stra ni, zapo sle nost se pre tva ra u vari ja bil nu kate go ri ju koja se menja sa pro me nom obi ma poslo va nja pred u ze ća (pri ved nog dru štva) i sa pro me-na ma uslo va na trži štu robe i uslu ga.

Trži šte rad ne sna ge nije neo r ga ni zo va no ili sti hij sko trži šte rada kakvo je rani je posto ja lo u Evro pi. To je moder no i orga ni zo va no trži šte rada na kome se niz odno sa ure đu je na osno vu kolek tiv nih ugo vo ra. Kolek tiv nim ugo vo ri ma se fak-tič ki posta vlja ju dru štve no pri hva tlji vi opšti uslo vi pod koji ma se zaklju ču ju poje-di nač ni ugo vo ri o zapo šlja va nju. Pored kolek tiv nih ugo vo ra posto ji i niz insti tu ci ja čiji je cilj da ubla že posle di ce fl uk tu i ra nja potra žnje za rad nom sna gom.

8.1.4. POTRAŽNJA ZA RAD NOM SNA GOM

Na pona ša nje pri ved nog dru štva na trži štu rad ne sna ge bit no uti če o kakvoj se vrsti pred u ze ća radi. Pri vat na pri vred na dru štva se pona ša ju dru ga či-je od dru štve nih pred u ze ća. Raz log tome se nala zi u uti ca ju obli ka svo ji ne na cilje ve pona ša nja pri vred nih subje ka ta. Zbog toga ana li za obli ka svo ji ne ima zna čaj za eko no mi ju.

P r i v a t n o p r i v r e d n o d r u š t v o ima pri vat nog vla sni ka koji odlu-ču je o zapo šlja va nju rad ni ka. On to čini u name ri mak si mi za ci je pro fi ta, kao kraj njeg cilja svog pona ša nja. Pozna to je da se tro ško vi poslo va nja sasto je od: tro ško va rada i tro ško va kapi ta la. Tro ško vi rada su umno žak bro ja zapo sle nih rad ni ka i nji ho vih zara da, dok tro ško vi kapi ta la zavi se od koli či ne anga žo va nih sred sta va za pro iz vod nju i opor tu ni tet nih tro ško va.

Na trži štu rada odre đe na je pla ta rad ni ka i pri vat ni vla snik može samo da odlu či o tome koli ko će rad ni ka po toj pla ti da zapo sli. Zara da rad ni ka je para me tar ska veli či na i on svo jom odlu kom ne može da uti če na nju. On, sa dru ge stra ne, ima apso lut nu slo bo du da odlu či koli ko će rad ni ka da zapo sli po tako odre đe noj zara di. Sada se posta vlja pita nje na osno vu čega će pri vat ni vla-snik da odlu či koli ko će rad ni ka da zapo sli. Sva ki novi rad nik će mu svo jim radom i pro duk tiv no šću pove ća ti uku pan pri hod. To pove ća nje ukup nog pri ho-da pri ved nog dru štva koje nasta je zapo šlja va njem još jed nog rad ni ka nazi va se mar gi nal ni doho dak ili mar gi nal na pro duk tiv nost tog zapo sle nog rad ni ka. Sa dru ge stra ne, novi rad nik pra vi nove tro ško ve pri vat nom vla sni ku. Odlu ču ju ći o novom rad ni ku pri vat nik upo re đu je mar gi nal nu pro duk tiv nost tog rad ni ka sa nje go vom pla tom. Ako je mar gi nal na pro duk tiv nost veća od pla te, pri vat ni ku novi rad nik dono si novi pro fi t. U obr nu tom slu ča ju pri vat ni ku se ne bi ispla ti lo da zapo sli novog rad ni ka.

Pre ma tome, pra vi lo o novom zapo šlja va nju novog rad ni ka gla si: pri vat ni vla snik zapo šlja va nove rad ni ke sve dok je nji ho va mar gi nal na pro duk tiv nost veća od nji ho vih pla ta.

Page 261: US - Osnovi ekonomije

250 Kod d r u š t v e n i h p r e d u z e ć a odlu ke o zapo šlja va nju dono si upra-va pred u ze ća vode ći raču na o trži šno for mi ra nim pla ta ma pred u ze ća. For mal no gle da no, dru štve no pred u ze će tre ti ra pla te i zapo sle nost na isti način kao i pri vat-no pred u ze će, ali cilj nije isti. Pri vat na i dru štve na pred u ze ća insti tu ci o nal no se tre ti ra ju na isti način, kao akci o nar ska dru štva koja teže da mak si mi zi ra ju dobit ili pro fi t. Neza vi sno od toga ona se u prak si pona ša ju raz li či to, jer par ti ci pa ci ja zapo sle nih u pro fi tu i u skup šti ni akci o nar skog dru štva tera dru štve na pred u ze ća da modi fi ku ju cilj poslo va nja i da teže da mak si mi zi ra ju pro fi t po zapo sle nom. U tom smi slu cilj dru štve nih pred u ze ća je da mak si mi zi ra ju zbir pla ta i ude la zapo sle nih u pro fi tu pred u ze ća.

Zapo sle nost koja daje naj ve ći pro fi t dru štve nom pred u ze ću nije ujed no i onaj nivo zapo sle no sti koji omo gu ća va naj ve ći pro fi t po zapo sle nom rad ni ku i time naj vi ša pri ma nja zapo sle nih. Naj ve ća pri ma nja zapo sle nih biće na onom nivou zapo sle no sti na kome se izjed na ča va ju mar gi nal na pro duk tiv nost posled-njeg zapo sle nog rad ni ka i pro se čan doho dak po rad ni ku u pred u ze ću.

Ako bi pro duk tiv nost novog rad ni ka bila veća od pro seč nog dohot ka po već zapo sle nim rad ni cima, upra va dru štve nog pred u ze ća zapo sli će novog rad-ni ka. Raz li ka izme đu nje go ve pro duk tiv no sti i posto je ćeg dohot ka po rad ni ku pove ća će pro fi t pred u ze ća, pa time i pri ma nja zapo sle nih rad ni ka. Ako bi pak nje go va pro duk tiv nost bila manja od posto je ćeg dohot ka po rad ni ku, zapo šlja va-nje novog rad ni ka done će sma nje nje pro fi ta, pa time i sma nje nje pri ma nja zapo-sle nih rad ni ka. Zato upra va pred u ze ća neće zapo sli ti novog rad ni ka.

8.1.5. PONU DA RADA

Na sva kom trži štu, pa i na trži štu rad ne sna ge, posto ji ponu da i tra žnja. Naše trži šte rada je dru ga či je u odno su na trži šta rada u dru gim pri vre da ma. To se ispo lja va i kod for mi ra nja trži šta rada.

Sva ko lice ima ogra ni čen broj časo va koje može da isko ri sti za rad u toku, na pri mer, jed ne nede lje dana. Usta vom je rad na sed mi ca ogra ni če na na 40 časo-va rada, koja se, po pra vi lu, ras po re đu ju na pet rad nih dana.

Uko li ko neko želi da ima veći real ni doho dak, tj. viši stan dard on će radi ti više na uštrb slo bod nog vre me na. Isto tako pad real nog dohot ka, po pra vi lu, pod-sti če lju de da rade više i tako nadok na de pad real ne potro šnje.

U suprot nom, tj. uko li ko real ne zara de rad ni ka rastu, oni neće mora ti da “pro da ju” svo je slo bod no vre me.

8.1.6. TRŽIŠNO ODRE ĐI VA NJE PLA TA

Ne posto ji jedin stve no trži šte rad ne sna ge. Ono je uvek pode lje no na veći broj poseb nih trži šta na koji ma se for mi ra ponu da i tra žnja za odre đe nu kate go ri ju

Page 262: US - Osnovi ekonomije

251rada. Tako može mo da govo ri mo o trži štu viso ko kva li fi ko va nih rad ni ka, o trži štu pro gra me ra, o trži štu sto ma to lo ga, vodo in sta la te ra, mon te ra, tesa ra, sl.

Iz isku stva zna mo da pro gra me ri na raču na ri ma zara đu ju veće pla te od vodo in sta la te ra u komu nal nim pred u ze ći ma. Isto tako zna mo da voza či auto bu sa u grad skom sao bra ća ju zara đu ju više od nastav ni ka u sred njim ško la ma.

Raz mo tri mo sada zašto je ponu da ili tra žnja rad ne sna ge viso ka ili niska. Pođi mo od potra žnje za rad nom sna gom, koja se, kao što zna mo, izvo di iz mar-gi nal ne pro duk tiv no sti rada. To je vred no sni a ne fi zič ki kon cept. Mar gi nal na pro duk tiv nost, pre ma tome, zavi si od fi zič ke pro duk tiv no sti rada i cene pro iz vo-da. Cene na trži štu roba zavi se od nji ho ve ponu de i tra žnje i sva ki porast cena roba se pre no si na trži šte rada što pove ća va mar gi nal nu pro duk tiv nost rada. U tom slu ča ju kaže mo da je potra žnja za radom izve de na veli či na, jer sve što uti če na porast trži šne cene roba ima uti ca ja i na porast potra žnje za rad nom sna gom koja pro iz vo di te robe.

Na dru goj stra ni fi zič ka pro duk tiv nost rada zavi si od rad nih spo sob no sti i od zala ga nja rad ni ka na poslu. To, među tim, nije sve jer iste rad ne spo sob no sti daju pot pu no raz li či te rezul ta te u zavi sno sti od toga kakva je orga ni za ci ja rada i kakve su maši ne i postro je nja, sa koji ma rad ni ci rade.

U tom smi slu viša teh nič ka opre mlje nost rada po pra vi lu zna čaj no podi že fi zič ku pro duk tiv nost rad ni ka.

Na stra ni ponu de rada od zna ča ja je veli či na rad no spo sob nog sta nov ni štva koja živi na odre đe noj teri to ri ji. Viso ka pri rod na nase lje nost na nekom pod ruč ju uvek poten ci jal no stva ra veću ponu du nego u sla bo nase lje nim pod ruč ji ma.

Lič ne spo sob no sti rad ni ka zaslu žu ju poseb nu pažnju i pred sta vlja ju stvar talen ta koji je uro đen, pri rod no dat, i ne može se ste ći obra zo va njem. Takve spo-sob no sti ret ke i za nji ma vla da osku di ca. Zato je cena nji ho vog rada veo ma viso-ka. Nagra da za takav rad nazi va se ren ta ret ko sti. Osta le spe ci ja li zo va ne rad ne spo sob no sti se sti ču u pro ce su ško lo va nja i kva li fi ka ci je. Kva li fi ko va na rad na sna ga jeste bolje pla će na jer je pro duk tiv ni ja, a da bi posta la pro duk tiv ni ja nije samo ulo že na odre đe na koli či na vla sti tog napo ra rad ni ka, nego i zna čaj na suma nov ca za pokri va nje tro ško va u sti ca nju kva li fi ka ci ja i spe ci ja li za ci je. U tom smi slu veće pla te nema ju u sebi ren tu ret ko sti, nego pred sta vlja ju nakna du za rani je tro ško ve.

Posto ji uve re nje da se u pro ce su sti ca nja kva li fi ka ci je ustva ri radi o inve sti-ra nju u h u m a n i k a p i t a l i da veće pla te u sebi nose i pri no se od ove inve sti-ci je. Sta vo vi su o tome pode lje ni, ali je sva ka ko za raz mi šlja nje ško lo va nje kod nas koje je manje-više bes plat no. Ako je ško lo va nje ula ga nje u huma ni kapi tal, koji deo naših pla ta otpa da na pri no se od dru štve nog kapi ta la, a koji deo na pri-no se od pri vat nog kapi ta la naših rodi te lja.

Page 263: US - Osnovi ekonomije

252 Trži šte rad ne sna ge kod nas nije još uvek per fekt no trži šte i ono je pod lo-žno dru štve noj inter ven ci ji, pre sve ga u odre đi va nju mini mal nih pla ta.

Odre đi va nje m i n i m a l n i h p l a t a su teko vi na za koju se zala žu rad-nič ki sin di ka ti da bi zašti ti li mini mum život nog stan dar da rad ni ka. Mini mal ne pla te se utvr đu ju kolek tiv nim ugo vo rom zaklju če nim za odgo va ra ju ću kate go-ri ju rada. Direk to ri u dru štve nim i pri vat nim fi r ma ma ne bi sme li da ispla ću ju pla te ispod mini mal nih.

Mini mal ne pla te se odre đu ju opštim i poseb nim kolek tiv nim ugo vo rom. Obič no ovi ugo vo ri pred vi đa ju način na koji će se kon kret no odre di ti visi na mini mal nih pla ta. Ona se vezu je za tro ško ve živo ta četvo ro čla ne poro di ce koji se pra te pre ko potro šač ke kor pe doba ra neo p hod ne za nor mal nu život nu repro-duk ci ju nje nih čla no va.

Sin di ka ti insi sti ra ju da se u obra čun pla ta uklju či i kva li fi ka ci ja rad ni ka, tako što će se svi rad ni ci svr sta ti u odre đe ni broj gru pa pre ma svo jim kva li fi ka-ci ja ma. Prvoj gru pi, u koju spa da ju nekva li fi ko va ni rad ni ci, pri pa da la bi naj ni ža mini mal na pla ta. Naj ni ža cena rada za sve osta le gru pe dobi la bi se mno že njem sa koe fi ci jen tom struč no sti, pola ze ći od toga da je koe fi ci jent nekva li fi ko va nog rad ni ka ozna čen bro jem 1.

Nasto ja nje da se uve de naj ni ža cena rada je razu mlji va sa sta no vi šta sin di-ka ta koji želi da zašti ti život ni stan dard rad ni ka i da posta vi naj ni žu real nu cenu rada. Pri tom mini mal na cena rada mora da bude pra vil no odme re na, ni pre ni ska ni pre vi so ka.

8.1.7. KOLEK TIV NI UGO VO RIKolek tiv ni ugo vor nazi va se opšti prav ni okvir kojim se ure đu ju sva pita nja

veza na za rad ne odno se. Kolek tiv ni ugo vor zaklju ču ju sin di ka ti i poslo dav ci.Posto je dve vrste kolek tiv nih ugo vo ra: opšti i poseb ni kolek tiv ni ugo vo ri.

Opšti kolek tiv ni ugo vor ure đu je pra va i oba ve ze iz rad nog odno sa svih rad ni ka zapo sle nih u pred u ze ći ma u dru štve noj, mešo vi toj, zadr žnoj i pri vat noj svo ji ni, kao i pra va i oba ve ze rad ni ka zapo sle nih kod pri vat nih pred u zet ni ka.

Poseb nim kolek tiv nim ugo vo rom ure đu ju se pra va i oba ve ze iz rad nog odno sa u poje di nim delat no sti ma i oni se odno se na rad ni ke i poslo dav ce u tim delat no sti ma.

Ono što pred sta vlja pra vo rad ni ka, na dru goj stra ni uspo sta vlja oba ve zu poslo dav ca. I obrat no, pra va poslo da va ca for mi ra ju oba ve zu za rad ni ke. Sva ki rad nik poje di nač no zaklju ču je sa svo jim poslo dav cem ugo vor o zasni va nju rad-nog odno sa. Uslo vi ovog poje di nač nog ugo vo ra mora ju biti u skla du sa opštim uslo vi ma pred vi đe nim kolek tiv nim ugo vo rom. Iako sin di kat zaklju ču je kolek tiv-ni ugo vor u ime rad ni ka, poje di nač ni rad nik ne mora da bude član sin di ka ta da bi uži vao pra va utvr đe na kolek tiv nim ugo vo rom.

Page 264: US - Osnovi ekonomije

253Kolek tiv nim ugo vo rom se naro či to ure đu ju sle de ća pita nja:– uslo vi i način zasni va nja rad nog odno sa,– stu pa nje na rad i ras po re đi va nje rad ni ka,– odmo ri, rad no vre me, zašti ta na radu,– mini mal ne pla te i dru ge nakna de i pri ma nja,– mate ri jal na odgo vor nost rad ni ka, rad na disci pli na i uslo vi pod koji ma

može pre sta ti rad ni odnos,– pra va i dužno sti rad ni ka i poslo dav ca u štraj ku kao i dru gi postup ci za

mir no reša va nje spo ro va,– tra ja nje kolek tiv nog ugo vo ra.Na trži štu rad ne sna ge se for mi ra cena rada na čiju naj ni žu veli či nu sin di-

ka ti žele da uti ču posred stvom kolek tiv nih ugo vo ra. Isto vre me no, trži šte rad ne sna ge pod ra zu me va dale ko veću slo bo du poslo dav ca u odre đi va nju kon kret nih pla ta kao i u pri ma nju i otpu šta nju rad ni ka. Da bi se to izbe glo kolek tiv ni ugo vo-ri pred vi đa ju pro ce du ru pri je ma i otpu šta nja rad ni ka, radi uno še nja reda što je u obo stra nom inte re su.

Mno go važni je pita nje od reša va nja mini mal nih pla ta u kolek tiv nom ugo-vo ru jeste pita nje mir nog reša va nja spo ro va.

8.1.8. KOLEK TIV NI UGO VO RI I ŠTRAJK

Postu pak koji pret ho di zaklju či va nju kolek tiv nog ugo vo ra izme đu pot pi-sni ka nazi va se kolek tiv nim pre go vo ri ma. Real ni inte re si ugo vor nih stra na su supro sta vlje ni jed ni dru gi ma: rad ni ci žele veće pla te i bolje uslo ve rada dok poslo dav ci žele veći pro fi t i veću pro duk tiv nost.

Poslo dav ci nisu u nače lu pro tiv toga da rad ni ci uče stvu ju delom u pri sva-ja nju dobi ti ako se time pove ća va pro duk tiv nost rada i ako ovo uče šće ne oba ra nivo divi den de poslo dav ca.

Ono oko čega se naj če šće spo re pre go va ra či kod zaklju či va nja kolek tiv-nog ugo vo ra, to je rok za pre go va ra nje. Ako on pro tek ne bez rezul ta ta, sin di ka ti ima ju pra vo na štrajk kao posled nje sred stvo za ostva ri va nje svo jih zah te va.

Jav nost je sva ka ko zain te re so va na da se kolek tiv ni pre go vo ri uspe šno zavr-še, zbog čega vla da uglav nom posta vlja svog posred ni ka koji će poku ša ti da izmi ri supro sta vlje ne sta vo ve i ubr za posti za nje dogo vo ra.

U slu ča je vi ma kada spor ne može da se reši dola zi do for mi ra nja arbi tra že, naj če šće tzv. ad hoc arbi tra že.

Uko li ko se ni posle toga ne postig ne spo ra zum, tada se stu pa u štrajk, kao posled nje odbram be no sin di kal no pra vo, koje je teko vi na moder ne demo krat ske drža ve i kao takvo pred sta vlja moć no oruž je rad nič ke kla se za zašti tu svo jih legi-tim nih pra va. Među tim, kao što vidi mo, štrajk je posled nje sred stvo u jed nom

Page 265: US - Osnovi ekonomije

254 orga ni zo va nom pro ce su uskla đi va nja objek tiv no raz li či tih eko nom skih inte re sa izme đu rad ni ka, sa jed ne stra ne, i poslo da va ca, sa dru ge stra ne, u jed noj demo-krat ski ure đe noj drža vi.

8.2. TRŽIŠTE KAPI TA LA

8.2.1. DEFI NI CI JA KAPI TA LAKapi tal pred sta vlja, jed no stav no reče no, vred nost koja se oplo đu je bez

obzi ra na svoj kon kre tan oblik oplod nje i koji se u sva kom tre nut ku može pre tvo-ri ti u gotov novac.

Jed na ista stvar može, ali ne mora, da bude kapi tal. Novac koji drži mo u nov ča ni ku za pla ća nje teku ćih potre ba nije kapi tal nego sred stvo raz me ne. Ako jedan deo tog nov ca sta vi mo na šted nju kod neke ban ke, on će se uka ma či va ti (oplo đa va ti) i tako dobi ti oblik nov ča nog kapi ta la. To isto važi i za stan u kome sta nu je mo, uko li ko jedan nje gov deo iznaj mi mo pod sta na ri ma, onda taj deo sta-na dono si pri hod koji pred sta vlja oblik real nog kapi ta la.

Sva ki kapi tal u trži šnoj pri vre di može da se pre o bra zi u svoj nov ča ni oblik. Šted ni ulog može mo da podig ne mo sa ban ke, deo sta na ili ceo stan može-mo da pro da mo i pre tvo ri mo u novac. Među tim, u čistom nov ča nom obli ku kapi tal se ne oplo đu je. Zato se on mora što pre pre tvo ri ti u f i n a n s i j s k i ili r e a l n i k a p i t a l .

U real nom (lat. res, zna či stvar) obli ku kapi tal egzis ti ra kao sred stvo za pro iz vod nju: maši ne, opre ma, postro je nja, zgra de i dru gi objek ti, repro duk ci o-ni mate ri jal, zali he polu pro i zvo da, zali he goto ve a nepro da te robe. On se često nazi va i real nom imo vi nom.

U svom fi nan sij skom obli ku kapi tal egzi sti ra u raz li či tim fi nan sij skim instru-men ti ma koji dono se pri hod svo me vla sni ku. Ti instru men ti mogu da budu:

1. Nov ča ni kre di ti,2. Šted ni ulo zi,3. Obve zni ce,4. Akci je (deo ni ce),5. Komer ci jal ni zapi si i sl.Posto ji jed na gra nič na kate go ri ja fi nan sij skih instru me na ta koji dono se pri-

hod, ali, pre sve ga, slu že kao sred stvo pla ća nja. To su, na pri mer, čekov ni raču ni koji pred sta vlja ju oblik depo zit nog nov ca, ali isto vre me no povla če i odre đe nu kama tu. Raz li ka izme đu ove dve kate go ri je fi nan sij skih instru me na ta je u vre me-nu i u rizi ku. Instru men ti depo zit nog nov ca su krat ko roč ni depo zi ti ili depo zi ti po viđe nju dok su osta li instru men ti fi nan sij skog kapi ta la dugo roč ni je pri ro de.

Page 266: US - Osnovi ekonomije

255Na dru goj stra ni instru men ti fi nan sij skog kapi ta la sa sobom nose rizik i moguć-nost for mi ra nja kapi tal nih dobi ta ka ili gubi ta ka, dok su instru men ti depo zit nog nov ca liše ni tog rizi ka.

Ula ga nje kapi ta la, pre ma tome, može biti:1. u obli ku kupo vi ne fi nan sij skih instru me na ta koje dono si kamat ni ili dru-

gi pri hod,2. u obli ku kupo vi ne sred sta va za pro iz vod nju, radi oba vlja nja pri vred ne

delat no sti, posred stvom koje se sti če dobit i time oplo đu je real ni kapi tal.

8.2.2 REAL NI KAPI TALPojam inve sti ci je se vezu je za real ni kapi tal, a uko li ko to nije slu čaj onda

se nagla ša va da je reč o fi nan sij skim inve sti ci ja ma, odno sno o kupo vi ni fi nan sij-skih instru me na ta radi sti ca nja pri ho da.

Ula ga nje u real ni kapi tal pod ra zu me va ula ga nja u traj na dobra koja pru ža ju uslu ge za mno go duže vre me nego što je jedan obrt pro iz vod nog pro ce sa. Uzmi-mo pri mer maši ne za ple te nje džem pe ra. Vla snik želi da je kori sti duži niz godi-na, a ne samo da isple te jedan džem per. Mere nje kapi ta la obu hva ta dve jedi ni ce mere: za koli či nu ili za vre me. Pošto kapi tal pru ža uslu ge tokom niza godi na i kako se kao rezul tat tih uslu ga javlja odre đe ni tok pri ho da u tom peri o du, posto ji potre ba da ovaj budu ći tok pri ho da kapi ta la sve de mo na neku meru koja će biti upo re di va sa izda ci ma za pri ba vlja nje kapi ta la koji se jed no krat no ispla ću ju u sada šnjem tre nut ku. Dakle, pro blem kapi ta la zah te va usva ja nje nekog postup ka, kojim se izda ci i pri ho di kapi ta la u raz li či tim vre men skim tre nu ci ma svo de na izdat ke i pri ho de jed nog istog tre nut ka (da bi bili među sob no upo re di vi).

Pro blem upo re di vo sti posto ji i kod raz li či tih fi zič kih roba, na pri mer, roba koje su name nje ne potro šnji. Da bismo raz li či te robe mogli upo re đi va ti mora mo ih sve sti na zajed nič ku jedi ni cu mere - na vred nost roba. Kod kapi tal nih doba ra, pored pro ble ma vred no sti, posta vlja se još jedan pro blem - svo đe nje na isti vre-men ski tre nu tak.

To isto vre me no poga đa i inve sti ci je i real ni kapi tal jer se iza njih nala ze traj na sred stva za pro iz vod ne uslu ge u dužem vre men skom peri o du.

Postu pak svo đe nja kapi tal nih pri ho da i izda ta ka na istu vre men sku jedi ni-cu mere nazi va se dis kon to va nje.

8.2.3. FINAN SIJ SKI OBLI CI KAPI TA LA

8.2.3.1. Nov ča ni kre di tiPođi mo od pret po stav ke da posto ji raz vi je ni ban kar ski sistem koji, na jed-

noj stra ni pri ku plja slo bod ne ušte de poje di nač nih vla sni ka kapi ta la, a na dru goj stra ni pri ma zah te ve svo jih kli je na ta za odo bra va nje nov ča nih kre di ta.

Page 267: US - Osnovi ekonomije

256 Kada posto je ispu nje ne sve pret po stav ke i od stra ne ban ke i od stra ne kli-jen ta dola zi do zaklju či va nja ugo vo ra o kre di tu.

U g o v o r o k r e d i t u pred sta vlja takav ban kar ski posao kod koga ban-ka daje na zajam svom kli jen tu ugo vo re nu sumu nov ca, a kli jent se oba ve zu je da vra ti tu sumu nov ca u ugo vo re nom roku i na ugo vo re ni način, s tim da ban ci pla ti i kama tu kao nakna du za upo tre bu nov ca.

S obzi rom na to da ban ka sno si odre đe ni rizik za even tu al nu insol vent nost kli jen ta ona, po pra vi lu, želi da se na odre đe ni način obez be di. Ovo obez be đe nje može da bude per so nal no ako neko tre će lice pre u zme jem stvo na sebe da će dužnik bla go vre me no i ured no izvr ši ti svo je oba ve ze.

Kao garant mogu da se poja ve fi zič ka lica, pred u ze ća, dru ge ban ke ili drža va.Real no obez be đe nje kre di ta se zasni va na uspo sta vlja nju zalo ge ili hipo te-

ke ban ke na imo vi nu koja pri pa da dužni ku. Česta je prak sa da ban ke kao obez-be đe nje kori ste šted ni depo zit svo ga kli jen ta ili da zah te va ju nov ča no uče šće kli-jen ta u odo bre nom kre di tu. Posto ji moguć nost i osi gu ra nja kre di ta u kom slu ča ju tro ško vi osi gu ra nja pada ju na teret ban či nog kli jen ta.

Kre di ti se, po pra vi lu, odo bra va ju na osno vu jav nog kon kur sa u kome su nave de ni opšti uslo vi kre di ti ra nja (name na kre di ta, rok otpla te, kamat na sto pa i sl.). Za odo bra va nje kre di ta potreb no je pod ne ti pro pi sa nu doku men ta ci ju, kao i doka ze o kre dit noj spo sob no sti zaj mo tra ži o ca. Tokom rea li za ci je kre di ta ban ka je ovla šće na da kon tro li še namen sko kori šće nje odo bre nog kre di ta (uz moguć-nost daljeg uskra ći va nja kori šće nja kre di ta uko li ko se usta no vi nje go vo nena-men sko kori šće nje).

Kod kre di ta posto ji tzv. period poče ka u kome zaj mo pri mac može da kori-sti kre dit, na odo bre ni iznos teče kama ta, ali kre dit ni anu i te ti dospe va ju kasni je (ako je kre dit dat, na pri mer, na pet godi na uz poček od godi nu dana, zna či otpla-ta kre di ta poči nje teći u dru goj godi ni).

Kod nov ča nog kre dit nog odno sa k a m a t n a s t o p a igra ulo gu opor tu-ni tet nog tro ška kapi ta la. Kama ta pred sta vlja cenu za upo tre bu zaj mov nog kapi ta la i ona se odre đu je kao pro ce nat od pozajm lje nog kapi ta la obra ču nat na period od godi nu dana. Zaj mov ni kapi tal jeste ona vrsta fi nan sij skog kapi ta la koja se upo tre blja va radi odo bra va nja nov ča nih kre di ta. Na stra ni ponu de zaj-mov nog kapi ta la nala zi se zaj mo da vac dok na stra ni potra žnje kre di ta se nala zi zaj mo pri mac. U savre me nim trži šnim pri vre da ma ban kar ski sistem je veo ma raz vi jen i poja vlju je se kao fi nan sij ski posred nik izme đu zaj mo da va la ca i zaj mo-pri ma la ca. Ban ke pri ku plja ju slo bod ne šted ne ulo ge i kasni je ih pla si ra ju kao zaj mov ni kapi tal svo jim kli jen ti ma. Ban ke pla ća ju pasiv nu kama tu na šted ne ulo ge, a na odo bre ne kre di te napla ću ju aktiv nu kama tu. S obzi rom na to da su i ban ke pro fi ta bil ne nov ča ne usta no ve sasvim je oči gled no da aktiv na kamat na

Page 268: US - Osnovi ekonomije

257sto pa mora da bude veća od pasiv ne kamat ne sto pe. Raz li ku čini kamat na mar-gi na koju pri sva ja ban ka kao fi nan sij ski posred nik.

Usled raz vi je no sti ban kar skog siste ma sva ki vla snik kapi ta la vrlo jed no-stav no odre đu je svoj opor tu ni tet ni tro šak pre ma visi ni kamat ne sto pe. On uvek ima moguć nost da svoj kapi tal pla si ra u neki od obli ka ban kar skih depo zi ta i da ostva ri odgo va ra ju ću kama tu.

Na trži štu zaj mov nog kapi ta la kamat na sto pa se odre đu je na osno vu ponu de i tra žnje zaj mov nog kapi ta la. Ako je kama t na sto pa viša vla sni ci nov-ča nih ušte da su više sprem ni da ponu de svoj kapi tal na šted nju, a time da ga uči ne ras po lo ži vim za odo bra va nje kre di ta. I obr nu to, što je niža kamat na sto pa vla sni ci nov ča nih ušte da su manje zain te re so va ni da ponu de svoj kapi tal na šted-nju, čime se sma nju je ras po lo ži vi kapi tal za dava nje kre di ta.

8.2.3.2. Šted ni ulo ziNaj kra će reče no, šted nja pred sta vlja odlo že nu potro šnju.Ponu da zaj mov nog kapi ta la je veća uko li ko je veći iznos ulo ga na šted nju.

Posta vlja se pita nje šta je to što opre de lju je lju de na potro šnju, odno sno na šted-nju?

Iz isku stva je pozna to da lju di veću važnost pri da ju sada šnjoj nego budu-ćoj potro šnji. Kaže se da ima ju p o z i t i v n u s t o p u vre men ske pre fe ren ci je jer više vred nu ju sada šnju od budu će potro šnje iz više raz lo ga:

1. ljud ski vek je ogra ni čen i sutra šnji ca je nesi gur na, pa sva ko više vred-nu je sada šnja nego budu ća dobra;

2. eko nom ska aktiv nost s vre me nom dono si veći rizik;3. poje din ci oče ku ju da će u buduć no sti ima ti veći doho dak pa je i pri-

ra štaj kori sno sti iste koli či ne robe danas veći nego što će im biti u buduć no sti.

Ovo vred no va nje poseb no je pod lo žno uti ca ju visi ne dohot ka i visi ne kamat ne sto pe. Ako je poro dič ni doho dak dat, sva ki ušte đe ni dinar danas zna-či jedan dinar manje za teku ću potro šnju. Uz to u budu ćoj potro šnji će ima-ti da tro ši ušte đe ni dinar i kama tu koju na nje ga ostva ri (zavi sno od visi ne kamat ne sto pe).

Pored sta nov ni štva posto je i insti tu ci o nal ni inve sti to ri kao zna čaj ni subjek-ti for mi ra nja zaj mov nog kapi ta la.

8.2.3.3. Obve zni ceObve zni ca je pisme na ispra va kojom se izda va lac oba ve zu je da će licu

nazna če nom na obve zni ci ili po nje go voj nared bi, odno sno dono si o cu obve zni-ce ispla ti ti odre đe nog dana iznos nave den u obve zni ci, odno sno iznos anu i tet-nog kupo na.

Page 269: US - Osnovi ekonomije

258 Tri su osnov ne oso bi ne obve zni ce:a) Obve zni ca je har ti ja od vred no sti kojom se kon sti tu i šu samo obli ga ci o na

pra va, odno sno potra ži va nja izme đu izda va o ca i vla sni ka obve zni ce;b) obve zni ca može biti emi to va na kao har ti ja od vred no sti na ime, po

nared bi i na dono si o ca. Njen kon kre tan oblik opre de lju je način pre no še-nja obve zni ce;

c) Obve zni ca može biti sa kupo nom ili bez nje ga.Obve zni ca može da gla si na dina re ili na stra nu valu tu, s tim da se na

našem trži štu kupu je i pro da je za dina re. Ispla ta oba ve za iz obve zni ce koja gla si na stra nu valu tu vrši se u stra noj valu ti i u dina ri ma obra ču na tim po zva nič nom (sred njem) kur su na dan ispla te.

Kupac obve zni ce sti če pra vo na obve zni cu i iz obve zni ce kada u celi ni upla ti iznos nave den na obve zni ci.

Obve zni ca se može zame nji va ti za dru ge har ti je od vred no sti.Obve zni ca sadr ži sle de će osnov ne ele men te:– naziv i sedi šte izda va o ca obve zni ce;– ime kup ca obve zni ce ili ozna ku da obve zni ca gla si na dono si o ca;– nov ča ni iznos na koji obve zni ca gla si;– visi nu kamat ne sto pe, ili kupon na kome je pored izno sa ozna čen i iznos

kama te;– roko ve otpla te glav ni ce i kama te;– mesto i datum izda va nja, serij ski i kon trol ni broj;– fak si mil pot pi sa ovla šće nih lica izda va o ca obve zni ce;– pra va iz obve zni ce.Ako se obve zni ca izda je sa garan ci jom, onda se na pred njoj stra ni obve zni-

ce ozna ča va naziv i sedi šte garan ta.Na pole đi ni obve zni ce, tj, na sva kom nje nom kupo nu, nazna če ni su roko vi

ispla te glav ni ce, kama te i anu i te ta. To se nazi va amor ti za ci o ni plan.Izda va lac obve zni ce može izvr ši ti oba ve zu i pre ugo vo re nih roko va ako je

to pred vi đe no odlu kom (odno sno dru gim aktom) o izda va nju obve zni ca.Kao izda va o ci obve zni ca naj če šće se poja vlju ju drža va, repu bli ke, gra do vi

i dru ge druš tve no-poli tič ke zajed ni ce, zatim ban ke i osi gu ra va ju ća dru štva za pri-ku plja nje fi nan sij skih sred sta va za veće inve sti ci o ne zahva te od šireg dru štve nog inte re sa(pute vi, pru ge, elek tri fi ka ci ja, vodo vo di).

Naj si gur ni je su one obve zni ce koje izda je drža va, repu bli ka ili dru ga dru-štve no-poli tič ka zajed ni ca koja ima veći auto ri tet ali i izvor ne pri ho de (budžet, pre sve ga) koji ma se garan tu je povra ćaj sred sta va danom dop se ća anu i te ta nazna-če nih na obve zni ci. Isto vre me no, drža va, kao izda va lac obve zni ce, vrlo često odo bra va razne pore ske i dru ge olak ši ce za sred stva koja su ulo že na u kupo vi nu obve zni ca, kao pose ban sti mu lans za što veću kupo vi nu obve zni ca.

Page 270: US - Osnovi ekonomije

259Posle izda va nja obve zni ce mogu biti pred met kupo-pro da je na sekun dar-nom trži štu har ti ja od vred no sti, gde im se odre đu je nji ho va trži šna cena (sva ka-ko, uz odgo va ra ju ći dis kont, zavi sno od roka nji ho vog dospe ća, ali od ponu de i tra žnje za istom).

Pome ni mo, na kra ju, da obve zni ce pred sta vlja ju jed nu vrstu spe ci fi č nog kre dit nog odno sa.

8.2.3.4. Akci je

Akci je su imo vin ske (vla snič ke) har ti je od vred no sti odno sno imo vin ski fi nan sij ski instru men ti koji ma se pove ća va neto imo vi na akci o nar skog dru štva. Izda va njem akci ja ne pove ća va se zadu že nost pred u ze ća, jer nji ho vi vla sni ci kupo-vi nom deo ni ca (akci ja) sti ču traj ni ulog u imo vi ni akci o nar skog dru štva (pred u ze-ća). Oni, dakle, sti ču pra vo uče šća u delu dobi ti, koje se zove pra vo na pri sva ja-nje divi den di, i rezi du al ni su pove ri o ci neto imo vi ne akci o nar skog dru štva. Zbog toga ima ju pra vo uče šća u upra vlja nju akci o nar skim dru štvom.

Sa sta no vi šta vla snič kog rizi ka akci je su rizič ni ji fi nan sij ski instru ment od obve zni ca. Akci o nar sko dru štvo prvo mora da ispla ti kama te na izda te obve zni-ce pa tek onda da ras po de lju ju divi den de. Kama te se tre ti ra ju kao sva ki dru gi ras-ho di i one ne ula ze u dobit pred u ze ća. Na osno vu toga na njih se ne pla ća porez na dobit. Kada se utvr di dobit onda se ispla ću je even tu al no uče šće zapo sle nih u dobi ti, zatim se pla ća porez na dobit, a pre o sta la suma dobi ti se deli na divi den-de i na deo koji se odo bra va rezer va ma. Vla sni ci obve zni ca, napro tiv, dobi ja ju kama tu neza vi sno od visi ne dobi ti.

Na dru goj stra ni, u uslo vi ma infl a ci je akci je su manje rizič ni fi nan sij ski instru-men ti. Obve zni ca nosi fi k snu kama tu koja pod uti ca jem obez vre đi va nja vred no sti nov ca real no opa da. Akci je ima ju vari ja bil nu divi den du koja zavi si od visi ne dobi ti. Kako se infl a ci ja ugra đu je u pri ho de pred u ze ća, ona se pre no si i na dobit, a time i na divi den de. No, u uslo vi ma viso ke infl a ci je teško je govo ri ti o više ili manje rizič-nim fi nan sij skim instru men ti ma, jer infl a ci ja čini da poslo va nje mno gih pred u ze ća posta je neiz ve sno, a time i ula ga nja u njih u bilo kom obli ku.

Osim obič nih akci ja posto je i pri o ri tet ne akci je, koje pred sta vljaju neku vrstu meša vi ne akci ja i obve zni ca. One se tre ti ra ju kao manje rizi čan oblik har-ti ja od vred no sti u odno su na obič ne akci je jer nji ho vi vla sni ci ima ju prven stvo u napla ti divi den di po una pred utvr đe noj sto pi. Ako akci o nar sko dru štvo nije u moguć no sti da im redov no ispla ti ugo vo re ne divi den de, one se kumu li ra ju i mora ju biti ispla će ne pre divi den di na obič ne akci je. Pri o ri tet ne akci je su raz li-či te od obve zni ca, jer nji ho vi vla sni ci mogu napla ti ti divi den de tek nakon što vla sni ci obve zni ca dobi ju svo ju ugo vo re nu kama tu. S obzi rom na to da su divi-den de i po pri o ri tet nim akci ja ma deo dobi ti akci o nar skog dru štva, one pod le žu

Page 271: US - Osnovi ekonomije

260 opo re zi va nju dobi ti pred u ze ća, dok se kama te tre ti ra ju kao tro ško vi i izu ze te su od pore za na dobit pred u ze ća. Zbog toga pri o ri tet ne akci je nisu toli ko popu lar ne kao obve zni ce u raz vi je nim trži šnim pri vre da ma.

Akci je mogu biti osni vač ke akci je i nove akci je. Nove akci je se emi tu ju radi pove ća nja kapi ta la akci o nar skog dru štva. Jed nom izda te akci je nika da se ne povla če sa sekun dar nog trži šta akci ja tako da je obim novih akci ja rela tiv no mali u odno su na nji hov uku pan iznos.

Funk ci o ni sa nje akci o nar skog kapi ta la odvi ja se pre ko poseb nih insti tu ci ja koje se zovu b e r z e a k c i j a . Posto je tri osnov ne vrste akci o nar skog kapi ta la: 1) pri mar no, 2) sekun dar no i 3) tre će trži šte akci o nar skog kapi ta la.

Na p r i m a r n o m t r ž i š t u oba vlja se pro da ja nove emi si je akci ja. Uče-sni ci na nje mu su akci o nar ska dru štva i fi nan sij ski posred ni ci (naj če šće su to ban ke). Ključ nu ulo gu na pri mar nom trži štu ima ju ban ke koje oba vlja ju sve teh-nič ke poslo ve u vezi sa teh nič kom pri pre mom za izda va nje dozvo la, regi stra ci ju akci ja i zaklju či va nja ugo vo ra o nji ho vom pla si ra nju. Ovaj posao ban ke napla ću-ju u vidu pro vi zi je.

Na s e k u n d a r n o m t r ž i š t u se kupu ju i pro da ju već izda te akci je. Osnov ni fi nan sij ski posred ni ci su bro ke li i dile ri, koji ima ju (pre ko bro ker skih i diler skih fi r mi) zaku plje no mesto na ber zi i ovla šće ne su da na njoj rade. Osta li bro ke ri i ban ke koji upra vlja ju har ti ja ma od vred no sti svo jih komi te na ta izla ze na ber zu posred stvom ovla šće nih bro ke ra. Kada inve sti tor da nalog za kupo vi nu ili pro da ju akci ja svom fi nan sij skom posred ni ku, sa odre đe nim uput stvi ma o ceni i bro ju akci ja sa koji ma želi da trgu je, ovaj ga pro sle đu je licu koje radi na ber zi, a koje nazi va “spe ci ja li sta” za akci je odgo va ra ju ćeg akci o nar skog dru štva. “Spe-ci ja li sta” drži akci je fi r me “A” kao komi si o nar (radi u svo je ime za tuđ račun) ili kao zastup nik (u tuđe ime za tuđ račun), a često i on sam pose du je deo akci ja pome nu te fi r me. Cena akci ja zavi si od ponu de i tra žnje, a sam pro ces for mi ra nja cene nazi va se a u k c i j a . Cena koja se postig ne na ber zi na kra ju rad nog dana regi stru je se pri li kom zatva ra nja ber ze. Cene naj zna čaj ni jih obve zni ca i akci ja obja vlju ju se u vode ćim dnev nim listo vi ma.

Posto je i t r e ć a t r ž i š t a na koji ma poslu ju bro ker ske fi r me koje ne žele da pla ća ju pro vi zi ju regu lar nim ber za ma. Ova trži šta nisu jav na trži šta i čine ih gru pe pred u ze ća koja su manje ili više među sob no neza vi sna. Kada pri me nalo ge za pro da ju ili kupo vi nu akci ja ona stu pa ju u direk tan kontakt sa poten ci jal nim inve sti to ri ma i na taj način posre du ju u pro me tu akci ja. Često ove fi r me za svoj račun kupu ju i pro da ju akci je. Ova vrsta trži šta je manje orga ni-zo va na i raz gra na ta nego što je to slu čaj sa ber za ma kao sekun dar nim trži šti ma har ti ja od vred no sti.

Page 272: US - Osnovi ekonomije

2618.2.3.5. Komer ci jal ni zapi siKomer ci jal ni zapis je pisme na har ti ja od vred no sti čijom pro da jom se pri-

ku plja ju krat ko roč na nov ča na sred stva.Komer ci jal ni zapis izda ju pred u ze ća, zadru ge i dru gi obli ci orga ni zo va nja

sa sta tu som prav nog lica.Odlu ku o izda va nju komer ci jal nih zapi sa dono si uprav ni odbor, odno sno

organ upra vlja nja izda va o ca komer ci jal nog zapi sa.Odlu kom o izda va nju komer ci jal nog zapi sa utvr đu je se naro či to: uku pan

iznos na koji se izda ju komer ci jal ni zapi si; name na za koju se izda ju; rok otpla-te; visi na kamat ne sto pe, ako je pred vi đe no pla ća nje kama te; pogod no sti koje se daju ima o ci ma komer ci jal nih zapi sa.

Komer ci jal ni zapis sadr ži sle de će osnov ne ele men te: ozna ku da je komer-ci jal ni zapis; fi r mu, odno sno naziv i sedi šte izda va o ca komer ci jal nog zapi sa; fak si mil pot pi sa ovla šće nih lica izda va o ca komer ci jal nog zapi sa.

9. PRO IZ VOD NA FUNK CI JA

Pro iz vod nom funk ci jom nazi va se odnos izme đu ostva re ne pro iz vod nje (aut pu ta) i utro še nih fak to ra pro iz vod nje (inpu ta).

Pro iz vod na funk ci ja se obič no raz ma tra u kon tek stu samo jed nog pred u ze-ća (mikro e ko no mi je), ali je mogu će da se govo ri i o naci o nal nom aut pu tu koji zavi si od raz li či tih resur sa i tada se radi o agre gat noj pro iz vod noj funk ci ji koja ima isti opšti oblik, kao kod pred u ze ća:

Q = f (R, K, t, itd)

gde je Q aut put, R rad, K, kapi tal, t teh nič ki pro gres.Ovde Q zna či bru to naci o nal ni pro iz vod, K i R će se odno si ti na ukup nu

naci o nal nu zali hu kapi ta la, ukup nu rad nu sna gu, itd.Eko nom ska teo ri ja, među tim, name će izve sna ogra ni če nja ovoj funk ci ji u

vidu poželj nih oso bi na koji ma ona tre ba da ras po la že.Prvo, gra nič ni pro iz vod fak to ra tre ba da budu nene ga tiv ni u rela tiv nom

inter va lu, tj. pove ća no kori šće nje fak to ra ne sme uma nji ti pro iz vod.Dru go, pro iz vod na funk ci ja tre ba da odra ža va zakon opa da ju ćih pri-

no sa. Pre ma tom zako nu pove ća nje utro ška osta lih fak to ra u uslo vi ma date

Page 273: US - Osnovi ekonomije

262 teh no lo gi je i pri mogu ćem vari ra nju fak tor skih pro por ci ja, rezul ti ra u sma-nje nju pri ra sta pro iz vo da.

I na kra ju, pro iz vod na funk ci ja tre ba da odra ža va posto ja nje konač ne gra ni ce pro iz vo da kada se jedan fak tor bes ko nač no pove ća va uz date utro ške osta lih fak to ra.

Veze izme đu pro iz vo da i utro ša ka odre đe ne su posto je ćom teh no lo gi jom u sva kom datom tre nut ku. Pro me ne u teh no lo gi ji inkor po ri ra ne u pro iz vod-nu funk ci ju mogu se izra zi ti pomo ću četi ri ele men ta funk ci je koje nazi va mo apstrakt nom teh no lo gi jom. To su: efi ka snost teh no lo gi je; teh no lo ški odre đen ste pen eko no mi je obi ma; kapi tal na inten ziv nost teh no lo gi je i (moguć nost) lako-ća sup sti tu ci je rada kapi ta lom.

Efi ka snost teh no lo gi je odre đe na je veli či nom pro iz vod nje koja se dobi ja na osno vu datih utro ša ka pri nepro me nje nim osta lim karak te ri sti ka ma apstrakt ne teh-no lo gi je. Eko no mi ja obi ma pred sta vlja pri no se pro iz vod nje pri pove ća nju utro ša-ka u istoj pro por ci ji. U zavi sno sti od toga da li se pri pove ća nju fak to ra u istoj pro-por ci ji pro iz vod pove ća va u većoj meri, pro por ci o nal no, ili u manjoj meri pri no si s obzi rom na pro me ne u obi mu pro iz vod nje su, respek tiv no, rastu ći, kon stant ni ili opa da ju ći. Često su pro iz vod ne funk ci je homo ge ne tj. pred sta vlja ju funk ci je koje se pri pove ća nju fak to ra u istoj pro por ci ji line ar no pove ća va ju.

Kapi tal na inten ziv nost teh no lo gi je izra ža va odnos anga žo va nog kapi ta la i rada u pro iz vod nji odre đen teh no lo gi jom, a ne rela tiv nim cena ma fak to ra. Lako-ća sup sti tu ci je fak to ra izra ža va se pre ko ela stič no sti sup sti tu ci je i pred sta vlja meru pro por ci o nal ne pro me ne odno sa utro ša ka fak to ra s obzi rom na pro por ci o-nal ne pro me ne nji hove gra nič ne sto pe sup sti tu ci je.

Pro iz vod na funk ci ja je izu zet no pogo dan instru ment za mere nje teh no lo-škog pro gre sa.

10. TRŽIŠNE DEFOR MA CI JE I INTER VEN CI JA DRŽAVE

Opšte je pozna to da je trži šte roba naj ra zvi je ni ji oblik trži šta koje funk ci o-ni še kako kod nas tako i u sve tu. Među tim, delo va nje zako na ponu de i tra žnje na slo bod nom trži štu i uspo sta vlja nje trži šne rav no te že u uslo vi ma pot pu ne kon ku-ren ci je kupa ca i pro da va ca nije moglo da se ostva ri u našoj rob noj pri vre di. Da

Page 274: US - Osnovi ekonomije

263bismo bolje shva ti li kako dola zi do trži šnih defor ma ci ja, kori sno je da pono vo istak ne mo osnov ne ide je na koji ma poči va slo bod na raz me na robe: decen tra li zo-va no odlu či va nje i pri la go đa va nje trži šnih subje ka ta. Među tim, raz me na roba, a pogo to vu ako su u pita nju fi nan sij ske uslu ge, sa sobom nosi i nešto dru go, a to je neiz ve snost i rizik. Pot pu na samo stal nost u odlu či va nju i nedo sta tak svih potreb-nih infor ma ci ja čini da su rezul ta ti raz me ne neiz ve sni i često pot pu no dru ga či ji od onih koje trži šni subjek ti oče ku ju. U tim okvi ri ma inter ven ci ja drža ve može da una pre di raz me nu sma nju ju ći neiz ve snost ili oba ra ju ći infor ma tiv ne pre pre-ke, ali može i da je suštin ski defor mi še. Zbog toga se i kaže da je inter ven ci ja drža ve neo p hod na zbog nesa vr še no sti trži šta.

10.1. DECEN TRA LI ZO VA NO ODLU ČI VA NJE KUPA CA I PRO DA VA CA NA TRŽIŠTUKao što svo više puta ista kli, trži šte je meha ni zam pre ko koga se pove zu ju

pri vred ni subjek ti u siste mu decen tra li zo va nog pri vred nog odlu či va nja. Sva ki pro-da vac dono si odlu ku za sebe o vla sti toj ponu di roba i sva ki kupac odlu ču je pot pu-no neza vi sno od dru gih kupa ca koli ko će roba da kupi. U tom smi slu kaže mo da sva ko pred u ze će (kao pro da vac) i sva ko doma ćin stvo (kao kupac) pred sta vlja ju neza vi sne cen tre pri vred nog odlu či va nja. To je sušti na nji ho vog tre ti ra nja kao neza vi snih pri vred nih (trži šnih) subje ka ta. Ni držav na vla da ni cen tral ni plan ski orga ni ne dono se pri vred ne odlu ke ume sto njih. Jedi ni način da se ova kvi neza vi-sni pri vred ni subjek ti pove žu jeste raz me na robe na trži štu.

10.2. PRI LA GO ĐA VA NJE PRI VRED NIH SUBJE KA TAPri la go đa va nje trži šnih subje ka ta je nepre ki dan pro ces koji važi za trži-

šnu pri vre du. Oči gled no je da potro ša či mora ju stal no da se pri la go đa va ju na visi nu cena i koli či ni nov ča nih sred sta va koji ma ras po la žu. To isto važi i za pred u ze će. Pri la go đa va ju ći se novim trži šnim uslo vi ma pred u ze ća i potro ša či menja ju svo je odlu ke o pro da ji i kupo vi ni. Sva ka za sebe ova pro me na pred sta-vlja mali deo ukup ne trži šne ponu de i tra žnje. Među tim, broj nim malim izme na-ma poste pe no se menja ju i ukup ne trži šne veli či ne, a sa nji ma se menja i trži šna cena. Na pro me ne ovih cena pono vo rea gu ju neza vi sni trži šni subjek ti tako da se ceo pro ces pri la go đa va nja nasta vlja sve dok se ne postig ne sta nje rav no te že. Uspo sta vlja nje sta nja rav no te že nije, pre ma tome, zada tak ni jed nog poseb nog subjek ta, na trži štu ili izvan nje ga, nego se ono spon ta no ostva ru je kroz broj na pri la go đa va nja kupa ca i pro da va ca.

Page 275: US - Osnovi ekonomije

264 U toku pro ce sa pri la go đa va nja sva ki pri vred ni subjekt želi da postig ne napo volj ni ji polo žaj za sebe. Potro ša či teže da mak si mi zi ra ju kori snost i u pro-me nje nim okol no sti ma, a pro iz vo đa či da mak si mi zi ra ju dobit. Svi oni rade u svom poseb nom inte re su, ali ih trži šna kon ku ren ci ja pri si lja va da svo je inte re se usa gla se sa dru štve nim inte re si ma. U sta nju rav no te že trži šte efi ka sno usa gla ša-va mar gi nal nu kori snost sa mar gi nal nim tro ško vi ma, čime se posti že efi ka sna trži šna alo ka ci ja oskud nih resur sa.

10.3. TRŽIŠNA NEIZ VE SNOSTU situ a ci ji kada trži šni subjek ti nisu sigur ni kakav će rezul tat da ostva re od

neke nji hove aktiv no sti, kaže mo da posto ji trži šna neiz ves nost. Tu neiz ve snost mogu da iza zo vu doga đa ji koji nastu pa ju izvan trži šnog siste ma, ali koji bit no uti ču na uspo sta vlja nje odno sa raz me ne. Rat na dej stva i poli tič ka blo ka da jed ne zemlje pot pu no menja ju uslo ve pod koji ma se odvi ja trži šna raz me na na njoj, Ta vrsta doga đa ja ima egzo ge ni karak ter u odno su na trži šte, jer trži šni odno si raz-me ne mogu samo da se pri la go đa va ju pro me nje nim spolj nim okol no sti ma, ali ne mogu da uti ču na njih.

Dru ga vrsta neiz ve sno sti ima endo ge ni karak ter i rezul tat je delo va nja samih trži šnih subje ka ta. Nji ho ve reak ci je na trži šna kre ta nja mogu da menja ju vero vat no-ću nastu pa nja nekog doga đa ja, koji menja uslo ve raz me ne, i neki ma od njih dono si kori sti, a dru gi ma gubi tak. U kraj njem slu ča ju opsta nak na trži štu može da zavi si i od toga. U prin ci pu trži šni subjek ti nisu koc ka ri i teže da izbeg nu pove ća ni rizik. Ako se, pak, upu šta ju u rizič ne ope ra ci je oče ku ju odgo va ra ju ću nakna du ili pre mi-ju za rizik koja ula zi u trži šnu cenu i menja uslo ve raz me ne.

Rizik od oba vljan ja trži šne raz me ne se pove ća va ako pri vred ni subjek ti nema ju pot pu ne infor ma ci je o sve mu što se deša va na trži štu. Trži šne cene jesu sig-na li na osno vu kojih se dono se pri vred ne odlu ke. Među tim, nije pro blem samo u tome što ti sig na li mogu biti iskri vlje ni i da ne odra ža vaju raz me re oskud no sti roba ili stvar no sta nje potre ba, nego što trži šni subjek ti nisu uvek u moguć no sti da dođu do pot pu nog sazna nja šta se deša va sa cena ma i uslo vi ma raz me ne roba.

10.4. ADMI NI STRA TIV NA INTER VEN CI JA DRŽAVESva ki poku šaj admi ni stra tiv ne inter ven ci je drža ve da kon tro li še trži šte

roba dovo di do odre đe nih posle di ca:1. Kon tro la cena stva ra nesta ši cu robe. Znak za to su pra zne poli ce u rad-

nja ma, dugač ki redo vi ili uvo đe nje poseb nih meha ni za ma za distri bu ci ju pro iz-vo da (bono vi za ulje, šećer, bra šno, deter džen te, idr);

Page 276: US - Osnovi ekonomije

2652. For mi ra se tzv. “crno trži šte”, jer poje din ci se upu šta ju u nele gal ne podu hva te da bi pove ća li ponu du kon tro li sa ne robe, ali po višim cena ma i uz višu zara du.;

3. Kon tro la cena ne može nika da da se spro ve de efi ka sno, jer je suvi še roba uklju če no u to, a veli ki broj lica je spre man da pre kr ši kon tro lu, u inte re-su veće zara de;

4. Pro blem nije samo u tome što se naru ša va pravna disci pli na, nego isto-vre me no i u tome što zara da od većih cena ne može da moti vi še pro iz vo đa če na porast ponu de. Ova zara da ne pri pa da nji ma nego oni ma koji krše pro pi se.

KON TROL NA PITA NJA

1. Nave di te i obja sni te osnov ne odlu ke doma ćin sta va. 2. Obja sni te pojam i svoj stva potro šač ke pre fe ren ci je. 3. Obja sni te uti caj dohot ka na sup sti tu ci ju. 4. Obja sni te pojam i ela stič nost tra žnje. 5. Šta zna te o pro iz vod nji i tro ško vi ma? 6. Obja sni te pro seč ni i mar gi nal ni pro iz vod. 7. Obja sni te pro seč ne i mar gi nal ne tro ško ve. 8. Obja sni te pojed inač nu ponu du trži šta pot pu ne kon kuren ci je. 9. Obja sni te trži šnu ponu du.10. Obja sni te pojam i ela stič nost ponu de.11. Obja sni te sta nje trži šne rav no te že.12. Defi ni ši te pojam, zna čaj i funk ci je cena.13. Nave di te i obja sni te vrste cena.14. Obja sni te način for mi ra nja cena u kapi ta li zmu.15. Šta je cena košta nja i kako se utvr đu je?16. Kako se ispo lja va kon tro la cena?17. Obja sni te pojam infl a ci je i pri stu pe u nje nom defi ni sa nju.18. Nave di te i obja sni te vrste infl a ci je.19. Nave di te i obja sni te uzro ke infl a ci je.

Page 277: US - Osnovi ekonomije

266 20. Nave di te efek te i posle di ce infl a ci je.21. Koje su direkt ne pozi tiv ne posle di ce infl a ci je?22. Obja sni te uza jam ni odnos izme đu infl a ci je i neza po sle no sti.23. Defi ni ši te pojam rad ne sna ge i obja sni te nje na svoj stva u trži šnoj pri vre di.24. Obja sni te trži šte rad ne sna ge i zapo sle nost.25. Obja sni te poja vu par ti ci pa ci je rad ni ka u akci o nar stvu pri vred nog društva.26. Obja sni te spe ci fi č no sti potra žnje za rad nom sna gom.27. Obja sni te ponu du rada i trži šno odre đi va nje pla ta.28. Defi ni ši te pojam, nave di te vrste i obja sni te ulo gu kolek tiv nih ugo vo ra.29. Nave di te defi ni ci ju kapi ta la.30. Šta je real ni kapi tal - nave di te pri mer.31. Koji su fi nan sij ski obli ci kapi ta la?32. Obja sni te nov ča ne kre di te.33. Šta zna te o šted nim ulo zi ma?34. Obja sni te pojam i oso bi ne obve zni ca.35. Obja sni te pojam akci je i raz li ku u odno su na obve zni ce.36. Šta zna te o komer ci jal nim zapi si ma?37. Šta zna te o pro iz vod noj funk ci ji?38. Obja sni te decen tra li zo va no odlu či va nje kupa ca i pro da va ca na trži štu.39. Obja sni te pri la go đa va nje pri vred nih subje ka ta i trži šnu neiz ve snost.40. Obja sni te admi ni stra tiv nu inter ven ci ju drža ve.

NAPO ME NE1 Pri mer sa pečur ka ma u celi ni pre u zet od: dr M. Labus, Osno vi eko no mi je, str. 345. i dalje.2 Mil ton Fied man, Slo bo da izbo ra, Novi Sad, Glo bal book, 1996., str. 27-313 Infl a ci ja poti če od latin ske reči infl a tio, što zna či nadu va va nje ili nadi ma nje. Prvi put se

susre će u knji zi Alek san dra Del ma ra “Veli ka papir na obma na ili pri bli ža va nje fi nan sij ske eks-plo zi je” obja vlje na u Nju jor ku 1884., tj. u vre me gra đan skog rata u SAD. Od tada se pojam infl a ci je susre će i u eko nom skoj lite ra tu ri u smi slu nadu va va nja nov ča nog opti ca ja.

4 Danas posto ji ogrom na lite ra tu ra o infl a ci ji, što poka zu je koli ki je inte res eko nomi sta za ovu hete ro ge nu fi nan sij sku poja vu. Pre ma nekim auto ri ma lite ra tu ra o infl a ci ji je toli ko obim na da je potreb no samo da bi se pro či ta la da rad ni vek čove ka bude 400 godi na.

Page 278: US - Osnovi ekonomije

2675 Takvi tipo vi infl a ci je obič no nasta ju u rat nim ili nekih dru gim dubo ko nesre đe nim pri-

vred nim i fi nan sij skim pri li ka ma, kada drža va zbog ogrom nih jav nih ras ho da (veli ki budžet ski defi cit) pri be ga va zadu ži va nju kod cen tral ne ban ke, pa zapra vo nasta je čista, nepo kri ve na emi si ja nov ca. U takvim pri li ka ma infl a ci ja naj če šće popri ma oblik hipe rin-fl a ci je, kada dola zi do pro gre siv nog obez vre đi va nja nov ca.

6 Pre ma teo re ti ča ri ma “zlat ne valu te” infl a ci ja je nemo gu ća kod zlat ne ili veza ne valu te. Ona je veza na samo za papir nu nekon ver ti bil nu valu tu. Time se pod infl a ci jom sma tra lo samo pove ća nje nov ča nog opti ca ja koje je pre la zi lo visi nu pro pi sa nog metal nog pokri ća nov ca. Među tim, stvar nost je opo vr gla ove sum nje, jer za vre me Prvog svet skog rada u Ame ri ci i Šved skoj (neu tral ne zemlje) veli ki pri liv zla ta pro u zro ko vao je veli ki porast cena, zbog pora-sta opti ca ja nov ca i tra žnje.

7 Prof. dr. S. Koma zec, prof. dr. Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, “Čigo ja”, Beo grad, 1997., str. 56.

8 Još je Kejns uočio da sva ki porast nov ča nog opti ca ja ne iza zi va nužno pove ća nje cena. Isti-cao je da porast efek tiv ne tra žnje podi že cene samo u slu ča ju kada posto ji puno kori šće nje kapa ci te ta i puna zapo sle nost rad ne sna ge. Takvo shva ta nje je danas opšte pri hva će no.

9 Prof. dr. S. Koma zec, prof. dr Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, op.cit. str. 5610 Vrlo ilu stra ti van pri mer hipe rin fl a ci je je bio u Nemač koj 1923. godi ne. Za vre me veli ke eko-

nom ske kri ze u sve tu, kada je 1 kg hle ba koštao 428 mili jar di mara ka, 1 kg masla ca 5600 mili jar di mara ka, ili kada je jed na poštan ska mar ka košta la 100 mili jar di mara ka.

11 Hipe rin fl a ci ja se u ovom obli ku prvi put javlja u Fran cu skoj 1716. g. U slu ča ju John Lawa čija je ban ka u Pari zu izda va la ogrom ne koli či ne nekon ver ti bil nog nov ca. Kada je emi si ja ovog nov ca dale ko prema ši la ras po lo ži ve rob ne fon do ve na trži štu, došlo je kroz neko li ko godi na ban krot stva veli kog bro ja bana ka i veli kog udar ca fi nan si ja u Fran cu skoj. Dru gi slu-čaj hipe rin fl a ci je desio se za vre me Fran cu ske gra đan ske revo lu ci je kada je emi to va na veli ka koli či na revo lu ci o nar nih “asig na ta”, što je dove lo do toga da je kupov na sna ga ovih nov ča ni-ca pala za 2 godi ne na mini mum. (Prof. dr. S. Koma zec, prof. dr Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, op.cit. str. 134)

12 Neki auto ri raz li ku ju četi ri osnov na uzro ka infl a ci je: infl a ci ju efek tiv ne tra žnje, infl a ci ju iza-zva nu nesra zme rom u ras po de li naci o nal nog dohot ka, infl a ci ju iza zva nu sma nje njem rob nih fon do va, te infl a ci ju nasta lu zbog nepo volj nih kre ta nja u plat nom bilan su. Dru gi opet, navo de dva na est uzro ka infl a ci je. Danas se već u fi nan sij skoj lite ra tu ri spo mi nju čak 64 uzro ka.

13 Prof. dr. S. Koma zec, prof. dr. Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, op.cit. str. 6114 Posto ji i dru gi pri stup u ana li zi ovog uzro ka infl a ci je koji se ozna ča va kao dohod ni ili ken-

zi jan ski pri stup. Na kon cu, i on pola zi od iste pre mi se da nije mogu će odvi ja nje infl a tor nog pro ce sa, uko li ko ga sa svo je stra ne ne omo gu ća va pre te ra ni nov ča ni opti caj. Među tim, pre ma ovom mode lu, infl a tor ni pri ti sak i pokre ta nje tala sa cena nasta je uvek kada neki od obli ka potro šnje pre la zi ras po lo ži ve rob ne fon do ve na trži štu. Obič no se, pri tome, misli na ras ko rak u odno si ma ponu de i potra žnje za inve sti ci ja ma.

15 Prof. dr. S. Koma zec, prof. dr Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, op. cit. stra. 7416 Vrlo je sim pa tič no pore đe nje infl a ci je i hro nič nog pijan stva, koje M. Fri ed man izno si u svo joj

knji zi “Savre me ni mone tar ni pro ble mi”. Nai me, on nagla ša va da se radi o bole sti ma u koji ma se paci jent ose ća bolje, a orga ni zam pro pa da. Ili kako poseb no isti če M. Fri ed man, infl a ci ja je kao uži va nje alko ho la. “Naj pri je se javlja ju ugod na dej stva, a gla vo bo lja i mamur luk tek kasni je. Na samom počet ku infl a ci je stva ra se period pro spe ri te ta. Pro iz vod nja i zapo sle nost

Page 279: US - Osnovi ekonomije

268 doži vlja va ju eks pan zi ju, i kada cene i nad ni ce poč nu da poka zu ju porast i rad ni ci sma tra ju da su ova pove ća nja real na. Tek kasni je rad ni ci otkri va ju da je pove ća nje nad ni ca, u stva ri, nomi-nal no, da je kupov na moć nji ho vih viših pri ma nja neu tra li sa na višim cena ma roba i uslu ga – i da nji ho ve real ne nad ni ce opa da ju. Tada nastu pa gla vo bo lja i mamur luk...

17 E. Vuka din, Eko nom ska poli ti ka, op.cit. str. 17518 Filip so va kri va sta vlje na je pod sum nju zbog situ a ci je u SAD, gde je pri hva će na kon ven ci o-

nal na sto pa neza po slen so ti od 4% (puna ili “pri rod na” sto pa neza po sle no sti). U tom slu ča ju tre ba la bi se javi ti sto pa infl a ci je od 8-10%. Među tim, u ovoj pri vre di u posled njih 10 godi na vla da neza po sle nost izme đu 6% i 9%, dok se sto pa infl a ci je kre će od 4-13%

19 “Oku nov zakon”, nazvan po svom auto ru Artu ru Oku nu, izra ža va bitan odnos izme đu rasta dru štve nog pro iz vo da i pro me ne sto pe neza po sle no sti. Pre ma nje mu, sva ko sma nje nje sto pe neza po sle no sti za 1% dovo di do pora sta real nog dru štve nog pro iz vo da za 2,5%. Pre ko tog odno sa može se meri ti jaz dru štve nog pro iz vo da, tako što porast sto pe neza po sle no sti za 1% iznad “pri rod ne” sto pe neza po sle no sti stva ra 2,5% jaza dru štve nog pro iz vo da.

20 Prof. dr. S. Koma zec, prof. dr. Ž. Ristić, Mone tar ne i jav ne fi nan si je, op.cit. str. 103

Page 280: US - Osnovi ekonomije

Četvr ti deo

Osno vi među na rod ne eko no mi je

Page 281: US - Osnovi ekonomije

270

1. MEĐU NA ROD NA PODE LA RADA – POJAM I ZNA ČAJ

Dru štve ne potre be (potro šnja) zado vo lja va ju se ulo že nim i dru štve no pri-zna tim radom (pro iz vod njom). Žive ći u rela tiv noj izo la ci ji prvo bit ni čovek bavio se razno vr snom pro iz vod njom. Često se navo di pri mer Robin so na, usa mlje nog pro iz vo đa ča na ostr vu koji se, da bi zado vo ljio svo je ukup ne potre be, pri hva ta mno gih pro iz vod nih funk ci ja, a nevo lja ga tera da svo je vre me tač no ras po de li na te raz li či te funk ci je. Na jed noj stra ni on pra vi spi sak upo treb nih pred me ta koje ima potre bu da pro iz ve de, a na dru goj rad no vre me koje mora utro ši ti na pro iz vod nju odre đe ne koli či ne sva kog od tih pro iz vo da.

Prin ci pom da se ras po lo ži vi rad mora ras po re di ti u sva kom dru štvu na razno vr sne potre be došlo je do tzv. zako na sra zmer ne ras po de le rada, čija se važnost pro te že na sve obli ke dru štve ne pro iz vod nje, te ima karak ter pri rod-nog zako na koji se ne može nika kvom dru štve nom prak som uki nu ti, a razni isto-rij ski obli ci dru štve ne pro iz vod nje jedi no menja ju način ispo lja va nja ovog zako na. “U ukup no sti razno vr snih upo treb nih vred no sti ili rob nih tela ispo lja va se ukup nost isto toli ko razno li kih kori snih rado va, raz li či tih po rodu, vrsti, poro di ci, pod vr sti što čini osnov dru štve ne pode le rada. Ona je uslov posto ja nja rob ne pro iz vod-nje, mada, obr nu to, rob na pro iz vod nja nije uslov za posto ja nje dru štve ne pode le rada. Upo treb ne vred no sti ne mogu se suče lji ti kao robe ako se u nji ma ne nala ze kva li ta tiv no raz li či ti kori sni rado vi. U dru štvu čiji pro iz vo di, po pra vi lu, uzi ma ju oblik robe tj. u dru štvu pro iz vo đa ča robe, raz vi ja se ova kva li ta tiv na raz li ka kori-snih rado va koji se kao indi vi du al ni rado vi samo stal nih pro iz vo đa ča vrše neza vi sno jed ni od dru gih u mno goč lan sistem, u dru štve nu pode lu rada.” I dalje: “U rob noj pri vre di, ma koli ko tro še ni neza vi sno jedan od dru gog, poje di nač ni rado vi su samo pri rod ni čla no vi dru štve ne pode le rada u sve stra noj među sob noj zavi sno sti, koji rad no vre me potreb no za pro iz vod nju nji ho vih pro iz vo da stal no svo de na svo ju sra zmer nu dru štve nu meru, jer se slu čaj nim i stal no kole blji vim odno si ma raz me ne nji ho vih pro iz vo da rad no vre me dru štve no potreb no za nji ho vu pro iz vod nju spro vo-di silom kao regu la to ran pri rod ni zakon, kao reci mo, zakon zemlji ne teže. Pri tome rad no vre me ima dvo ja ku ulo gu: prvo, stva ra neo p hod nu vezu izme đu ukup nog

Page 282: US - Osnovi ekonomije

271dru štve nog fon da rada i raz li či tih potre ba; dru go, ono kao dru štve na odred ba utro-ška poje di nač nih rado va, pre ko kvan ti ta tiv nih odno sa pro iz ve de nih stva ri u raz me-ni, regu li še udeo vla sni ka robe u ras po de li dru štve nog pro iz vo da.”1

Zahva lju ju ći spe ci ja li za ci ji ušte đu ju se rad i sred stva, a teh no lo gi ja daje veće pro iz vod ne efek te. Time pode la rada omo gu ću je da se valo ri zu ju i mak si-mal no isko ri ste pred no sti koje ima sva ki poje di nac i sva ka zemlja. Uti caj pode le rada na pro duk tiv nost sli ko vi to je opi sao Adam Smith. On navo di pri mer pro iz-vod nje dug ma di i kaže da u uslo vi ma zajed nič ke pro iz vod nje i spe ci ja li za ci je sva ki poje di nac pro iz ve de 4800 dug ma di dnev no, a da je radio sam sve ope ra ci je u naj bo ljem slu ča ju mogao bi napra vi ti 20 dug ma di. Sa raz vo jem pro iz vod nih sna ga došlo se do nepo bit ne zako ni to sti da je za dru štvo naj bo lje ako sva ko radi ono zašto je naj spo sob ni ji.2

Pode la rada raz vi ja la se, počev od pri rod ne pode le rada (po polu i uzra stu u prvo bit noj ljud skoj zajed ni ci); pre ko pode le rada po delat no sti ma (odva ja nje zemljo rad nje od sto čar stva negde 1500-te godi ne pre n.e.); kasni je odva ja nje zanat stva od poljo pri vre de i poja va manu fak tu re u sred njem veku, izdva ja-nje trgo vi ne i bana ka u poseb ne delat no sti u XVI i XVII veku, te poja va pode le rada na kom po nen te jed nog istog pro iz vo da sa poja vom nau ke (tzv. teh nič ka pode la rada) u XIX i XX veku.

Sa među na rod nom pode lom rada celo kup na svet ska pri vre da posta la je među sob no pove za na i među za vi sna. Eko nom ska pozi ci ja jed no ga uslo vlje na je delat no šću i pona ša njem dru go ga: onaj ko pro iz vo di tka ni nu zavi si od pro iz vo-đa ča vune, pre di va, boja itd.

U raz me ni bi, po Mark su, tre ba lo da vla da prin cip raz me ne ekvi va le-na ta, da se za iste koli či ne ulo že nog rada dobi ju pro iz vo di jed na ke vred no sti. “Pra vo pro iz vo đa ča pro por ci o nal no je radu koji oni daju; jed na kost se sasto ji u tome što se mere nje vrši jed na kim meri lom-radom”.3 Među tim, na svet skom trži štu se mora raču na ti sa oštrom kon ku ren ci jom, pa je za sva ku zemlju naj bo-lje da se u među na rod nu pode lu rada uklju ču je sa pro iz vo di ma koje pro iz vo di rela tiv no kva li tet ni je i jef ti ni je od dru gih zema lja, bez obzi ra na to da li se radi o plan skoj ili trži šnoj među na rod noj pode li rada.

Obja šnja va ju ći osnov nu pro ti vu reč nost pri vre de XIX veka, Engels je naj pre govo rio o spon ta noj pode li rada u dru štvu i o uti ski va nju pro iz vo di ma svoj stva robe, potom o pri ku plja nju rani je malih i ras tu re nih sred sta va pro-iz vod nje i nji ho vom pre tva ra nju u moć ne pro iz vod ne sna ge, da bi na kra ju, zaklju čio da je kapi ta li zam, usled sti hij ske, neplan ske pode le rada, kakva je vla da la u celom dru štvu posta vio “plan sku pode lu rada” kako bi se izbe gla “suprot nost izme đu orga ni za ci je pro iz vod nje u poje di nač noj fabri ci i anar hi je pro iz vod nje u celom dru štvu”.4

Page 283: US - Osnovi ekonomije

272

2. OSNOV NA PITA NJA SVET SKOG TRŽIŠTA

2.1. POJAM SVET SKOG TRŽIŠTAU Prin ci pu eko no mi je broj 5. G. Man kju, koji smo citi ra li u Prvom delu

ovog udž be ni ka, navo di da “Trgo vi na može sva kog dove sti u bolji polo žaj.”Pojam trži šta veo ma je slo žen. Često se kori sti u opštem smi slu kao celo-

kup nost svih faza raz me ne izme đu eko nom skih subje ka ta u dru štvu u okvi ru kojih, po prin ci pu zako na ponu de i tra žnje, robe pre la ze iz ruku pro dav ca (gde pred sta vlja ju vred nost) u ruke kup ca (gde pred sta vlja ju upo treb ne vred no sti). Često se za trži šte kaže da pred sta vlja oblik raz me ne pro iz vo da i uslu ga posred-stvom nov ca, gde se dogo vo ri o cena ma posti žu kroz odnos ponu de i tra žnje. Na stra ni ponu de poja vlju ju se pro iz vo đa či, koji svo jom pro iz vod njom ili nekom dru gom delat no šću obez be đu ju zado vo lja va nje poje di nač nih ili opštih dru štve-nih potre ba, na stra ni tra žnje potro ša či, koji u svoj stvu posed ni ka odre đe nih nov-ča nih sred sta va iska zu ju svo je potre be kao efek tiv nu eko nom sku sna gu, a izme-đu njih su obič no, posred ni ci-trgov ci.

“U rob noj pri vre di trži šte istu pa kao veli ki auto mat ski regu la tor celo kup ne pro iz vod nje. Ne ula ze ći u slo že nost poj ma trži šta i nje go vu pode lu pre ma vrsti robe koja se na nje mu pro da je, mestu koje zau zi ma u lan cu izme đu pro iz vod nje i potro šnje ili pro stoj obu hvat no sti, shva ta ju ći ga u opštem smi slu kao skup svih rob no-nov ča nih tran sak ci ja izme đu eko nom skih subje ka ta, ono ispu nja va mno-go broj ne funk ci je, koje se veo ma često svo de na tri: (1) ono vrši selek ci ju potreb-nih pro iz vo da i za sada pred sta vlja naj e fi ka sni ji meha ni zam da se utvr de potre be i želje čla no va date dru štve no-eko nom ske zajed ni ce, koja svo jim bit nim karak te-ri sti ka ma odre đu je nji ho ve kla sne, grup ne ili poje di nač ne moguć no sti; (2) ono dovo di do efi ka sne alo ka ci je pro iz vod nih čini la ca i efi ka snog izbo ra pro iz vod-nih čini la ca i na nje mu delu je zakon vred no sti i osta li zako ni rob ne pro iz vod-nje, pre ko kojih se ostva ru je opšte važe će nače lo o sra zmer noj pode li ukup nog dru štve nog rada čime ono i pod sti če raz voj teh no lo gi je, orga ni za ci o nih obli ka i

Page 284: US - Osnovi ekonomije

273zna nja samih pro iz vo đa ča; (3) ono vrši ras po de lu novo stvo re ne vred no sti (dohot-ka) izme đu svih uče sni ka u dru štve noj pro iz vod nji, pri čemu su osnov ni zako ni ras po de le dati, odno sno zasno va ni na vla da ju ćim svo jin skim odno si ma.“5

Savre me ni kapi ta li zam bit no je izme nio ovu idi lič nu sli ku trži šta. Pro iz-vod ne sna ge koje su pre više dece ni ja pre ra sle okvi re poje di nač nih kapi ta la, a kapi ta li ste poje di nač no nate ra le da se među sob no udru že u akci o nar ska dru-štva, dobi le su izra zit dru štve ni karak ter, pa su pri vat no kapi ta li stič ko pri sva-ja nje i kapi ta li stič ki moti vi pri vre đi va nja posta li pre u ski i nedo volj ni za nor-mal no odvi ja nje pro ce sa dru štve ne repro duk ci je. Krah pri vre de 1929-1933. godi ne bio je dokaz nespo sob no sti pri vat nog kapi ta la da bude jedi ni nosi lac kre ta nja i pro gre sa. Ne zadi ru ći u sušti nu kapi ta li stič kog siste ma drža va je, nizom mera, počev od mone tar no-kre dit nih pa do naci o na li za ci je čita-vih sek to ra pri vre de, pot po ma ga la dalje eko nom sko kre ta nje dru štva. Sve se ovo zasni va lo na Kej nsov nom uče nju, koji je pre po ru čio drža vi da nizom mera nate ra kapi ta li ste na inve sti ra nje i time omo gu ći punu zapo-sle nost u pri vre di.

Marks je govo rio o svet skom trži štu kao “inte gral noj zajed ni ci naro da” i ono je mani fe sta ci ja činje ni ce da u među na rod noj raz me ni uče stvu ju raz li či ti naci o nal ni orga ni zmi, sa spe ci fi č nim pro iz vod nim moguć no sti ma, nejed na kom inten ziv no šću i pro duk tiv no šću rada, što isto vre me no dovo di i do nee kvi va lent-ne raz me ne na svet skom trži štu.

Sasvim se dru ga či je mora ju shva ti ti regi o nal na trži šta koja su posta la stvar-nost, a na nji ma vla da ju isto vre me no i zako ni to sti jedin stve nog svet skog trži šta i odre đe ne regi o nal ne spe ci fi č no sti (EU, EFTA, NAF TA, ASEAN itd.).

2.2. NACI O NAL NI EKO NOM SKI PRO STO RINaci o nal ni eko nom ski pro sto ri, raz li ku ju se u onoj meri u kojoj se raz li-

ku ju eko nom ski poten ci ja li, nivo i struk tu ra raz vo ja pri vre de i dru štve no-poli-tič ki uslo vi u koji ma se odvi ja ju eko nom ski i dru gi pro ce si poje di nih faza pro-iz vod nje, raz me ne, ras po de le i potro šnje. Na ovim dife ren ci ra nim osno va ma raz vi ja ju se spe ci fi č ni siste mi odno sa među pri vred nim subjek ti ma i nji ho vim nači ni ma pona ša nja, izbo ra i odlu či va nja. U pojav nom sve tu eko nom skih indi-ka to ra ove raz li ke se ispo lja va ju kao raz li ke u naci o nal nim uslo vi ma poslo va nja u mikro sfe ri dru štve ne repro duk ci je. Naci o nal ni eko nom ski pro sto ri raz li ku ju se i pre ma ste pe nu i nači nu pove za no sti sa sve tom. Jed na zemlja uklju če na je u svet u onoj meri u kojoj radi i poslu je po svet skim prin ci pi ma i stan dar di ma nauč nog i teh no lo škog raz vo ja.

Page 285: US - Osnovi ekonomije

274 Svet sko trži šte izra sta iz naci o nal nog trži šta i pred sta vlja osnov nu sin te zu naci o nal nih trži šta, pošto na nje mu zemlje uče sni ce stva ra ju rigo ro zne uslo ve među na rod ne kon ku ren ci je.

Doma ća trži šta su deo među na rod nog trži šta, a sve zemlje se bore da što više svo jih pro iz vo da pla si ra ju na spolj nom i svet skom trži štu, isto kao što tra že i naj po volj ni je uslo ve nabav ke. Kre ta nja na svet skom trži štu su nužno pro ti vu-reč na i delu je zakon ponu de i tra žnje, koji odme ra va indi vi du al ne spo sob no sti i pozi ci ju poje di nih pro iz vo đa ča i zema lja na nje mu.

2.3. ZNA ČAJ SVET SKOG TRŽIŠTAPro ši ri va nje trži šta je neo p hod nost koja omo gu ću je efi ka sno kori šće nje

fak to ra pro iz vod nje i pove ća nje pro fi ta u svet skom raz me ra ma, čime se sma nju-ju i kri ze hiper pro duk ci je svoj stve ne kapi ta li stič kom nači nu pro iz vod nje.

Danas je zablu da ogra ni ča va ti se samo na doma će trži šte, jer suštin ski posto ji samo jed no trži šte, glo bal na eko no mi ja sve ta. Sva ka zemlja je samo deo te eko no mi je. Sva naci o nal na stre mlje nja bilo koje zemlje mora ju tra ži ti nači ne za pove zi va nje, a ne izo lo va nje od sve ta i svet skog trži šta. Samo pro iz vo di koje pri hva ta svet sko trži šte ima ju opštu upo treb nu vred nost. Zatvo re nost doma ćeg trži šta može dati samo tre nut ne uspe he, a na dugu sta zu, uvek je štet na.

2.4. RAZ VOJ SVET SKOG TRŽIŠTAU antič kom sve tu jed na od osnov nih funk ci ja gra do va bila je da slu že kao

sedi šte trgo vi ne za lokal nu teri to ri ju, ili, čak celu drža vu. U Grč koj je, počev od Miken skog raz do blja, sva ki grad imao po jedan veli ki trg ili ago ru koji je sta nov-ni štvu slu žio kao sasta ja li šte radi kupo vi ne i pro da je. Obič no su se sve vrste trgo-vi ne oba vlja le na jed nom mestu. Na jed nom od sre di šnjih tača ka nala zi li su se ban ka ri (tra pe zi toi), koji su zame nji va li novac neo p ho dan za pla ća nje.

Slič no grč kim ago ra ma u Ita li ji su posto ja li foru mi ili komi ci je. U naj ra ni-jem raz do blju (u Rimu) forum je bio mesto gde su trgov ci, posle dužeg puto va-nja, spa va li i odma ra li se, da bi sutra dan na tome mestu pro da va li robu. Kasni je su se izvan cen tral nog grad skog trga poče le javlja ti stal ne tržni ce za sva ku poje-di nu robu (odvo je ne tržni ce za gove đe meso, svinj sko meso, povr će, ribu, vino, lon ča ri je i sl.). Tržni ce na koji ma se pro da va la i kupo va la roba bile su otvo re ne samo u odre đe ne dane, obič no jed nom sed mič no (u našem naro du poznat pod ime nom – pazar ni dan).

Od sre di ne XVII veka, sa poja vom kapi ta li zma, pa nao va mo dola zi do eks pan zi je svet skog trži šta. Ona naci o nal na trži šta koja su bila pre sud na za

Page 286: US - Osnovi ekonomije

275ponu du i tra žnju odre đe ne robe posta la su isto vre me no i svet ska trži šta za tu robu. Na nji ma su for mi ra ni uslo vi kupo pro da je (cene, uslo vi pla ća nja i dru go) za širi krug zema lja.

Zbog sna ge Veli ke Bri ta ni je trži šta Lon do na, Man če ste ra i Liver pu la bila su pre sud na za sko ro sve pro iz vo de, koji su se raz me nji va li na svet skim trži šti-ma. Za neke robe (bakar, olo vo, cink, kalaj i slič no) bri tan sko trži šte svo ju sna gu zadr ža lo je i do dana šnjeg dana. Trži šte SAD kasni je je posta lo mero dav no za čitav niz pro iz vo da (pše ni ca, šećer, pamuk, kuku ruz i slič no).

U XIX veku svet sko trži šte poči nje da se raslo ja va, a kra jem tog veka Veli ka Bri ta ni ja gubi sna gu koju je ima la. Dola zi do for mi ra nja novih, broj nih cen ta ra svet ske raz me ne, prvo u raz vi je nim, a potom u neraz vi je nim zemlja ma. Svet ska trgo vi na se od tada odvi ja po svim delo vi ma zemlji ne kugle. Dola zi do for mi ra nja, prvo spolj nih (naci o nal na trži šta poje di nih zema lja), a zatim i regi o nal nih trži šta (zajed nič ka trži šta više zema lja među sob no ugo vor no pove-za nih), a jed na i dru ga dobi ja ju karak te ri sti ke svet skog trži šta i ukla pa ju se u jedin stve no trži šte.

2.5. FOR MI RA NJE CENE I RAS PO DE LA VRED NO STI NA SVET SKOM TRŽIŠTUNaci o nal ne eko no mi je odno se se pre ma svet skom trži štu kao delo vi pre-

ma celi ni. U toj celi ni sada nema jedin stve nog cen tra, nego više cen ta ra-polo-va među na rod ne trgo vi ne. Sva ka zemlja ula zi u taj pro ces sa sop stve nim sna-ga ma tru de ći se da što veći deo robe sa kojom se uklju ču je u svet sku pri vre du pro iz ve de uz veću pro duk tiv nost, da ušte da nje nog pro iz vod nog rada bude ne samo apso lut na u nje nim sop stve nim gra ni ca ma, nego i rela tiv na u odno su na dru ge zemlje u raz me ra ma svet ske pri vre de i da ponu di kon ku rent ni je cene od dru gih zema lja.

Za deo pro iz vod nje koji se rea li zu je na unu tra šnjem trži štu mogu se pri-me nji va ti unu tra šnji odno si vred no sti, a za deo pro iz vod nje koji se uvo zi i izvo zi mora ju se pošto va ti kri te ri ju mi vred no sti koji vla da ju i koje pri hva ta svet sko trži šte.

S dru ge stra ne i objek tiv nost kre ta nja na unu tra šnjem trži štu i for mi ra nje cena na nje mu zavi si od para me ta ra koje name će svet ska pri vre da, a ne samo od unu tra šnjih pri vred nih odno sa i kre ta nja. Zakon vred no sti u među na rod noj raz me ni nepre sta no šalje impul se svim subjek ti ma koji se uklju ču ju u svet sku pri vre du i pro go ni nji ho ve tro ško ve kroz igle ne uši svet ske kon ku ren ci je. Sve dok indi vi du al ne cene ne pro đu kroz zakon vred no sti u nje go voj među na rod noj dimen zi ji nisu cene u pra vom eko nom skom smi slu.

Page 287: US - Osnovi ekonomije

276 “Ono što raz me nji va če pro iz vo da prak tič no pre sve ga inte re su je jeste pita-nje koli ko tuđih pro iz vo da dobi ja ju za vla sti ti pro iz vod, dakle u kojoj se raz me ri pro iz vo di raz me nju ju. Čim ove sra zme re navi kom stek nu izve snu sta bil nost, čini se kao da pro is ti ču iz pri ro de raz me ne, tako da su npr. 1 tona žele za i dve unce zla ta jed na ke vred no sti, kao što su jed na fun ta zla ta i jed na fun ta želje za jed na ke teži ne, upr kos nji ho vim raz li či tim fi zič kim i hemij skim svoj stvi ma.”6

Raz li či te robe iste vrste, pro iz ve de ne u raznim zemlja ma za isto vre me, ima ju na svet skom trži štu nejed na ke među na rod ne vred no sti, izra že ne u jedin-stve noj svet skoj valu ti.

Zakon vred no sti na svet skom trži štu delu je u modi fi ko va nom obli ku. Na svet skom trži štu uče stvu je više drža va. Sva ka od njih nastu pa sa svo jim roba-ma koje ima ju raz li či te naci o nal ne tro ško ve pro iz vod nje i raz li či te cene pro iz vo-da. To pro iz i la zi iz raz li či tih uslo va pro iz vod nje, raz li či tog teh no lo škog nivoa pro iz vod nje odno sno organ skog sasta va kapi ta la, pro duk tiv no sti rada, struk-tu re pro iz vod nje, raz voj ne poli ti ke i niza držav nih mera.

Iz “naci o nal nih” cena, a na bazi svet ske kon ku ren ci je, for mi ra se u kon ku-rent skoj bor bi na svet skom trži štu sred nja svet ska pro fi t na sto pa i svet ska cena. Na bazi ova ko for mi ra ne svet ske cene odre đu je se koli ko će biti uče šće pro fi ta sva kog uče sni ka u for mi ra nju svet ske cene, bez obzi ra na masu ulo že nog rada u poje di nim zemlja ma.

Svet ska cena, rezul tat je kon ku ren ci je odno sno kom plek sne efi ka sno sti mikro, pa i makro uče sni ka, dakle pri vred nih subje ka ta, drža va i dru štve nih pri-vre da na svet skom trži štu.

Mono po li pro da ju svo ju robu po mono pol skim cena ma radi ostva ri va nja što većeg eks tra pro fi ta. Čak i u uslo vi ma niskih tro ško va po jedi ni ci pro iz vo da oni ne sma nju ju cene, nego se mak si mal no mogu ćim (mono pol skim cena ma) bore za uve ća nje svo ga dohot ka i aku mu la ci je.

Naj vi še eks tra pro fi te izvla če kroz cene i siro vi ne na ber za ma.Cena bakra odre đu je se na lon don skoj ber zi koja je, ina če, i za pre ko 10.000

km uda lje na od glav nih pro iz vo đa ča. Tamo Lon don Metal Exchange, kon tro li šu ći sve ga 10% trži šta izra že no u koli či na ma, kon tro li še u veli kom delu cenu crve nog meta la za dale ko veći iznos pro iz vod nje: Dovolj na je neka gla si na, neki doga đaj, bili lažni ili isti ni ti - i već lju di na ber zi raz ma hu ju ruka ma i cena ska če ili pada. Godi ne 1977. cena bakra je tako pala da se mora lo pro da va ti ispod tro ško va pro iz-vod nje. Zali he mul ti na ci o nal nih kom pa ni ja od milion tona uči ni le su bakar sred-stvo siro ma štva zema lja u raz vo ju i bogat stva zema lja raz vi je nih. Godi ne 1960. tre ba lo je pro da ti 190 tona bakra da bi se dobio jedan džip, a 350 tona 1977. godi ne. Uslo vi raz me ne nepre sta no se pogor ša va ju. Odre đu ju ih veli ke kom pa ni je. Još su loši ja isku stva sa cena ma naf te, čije su cene, pod pri ti skom ogrom nih zali ha koje

Page 288: US - Osnovi ekonomije

277su se nala zi le kod mul ti na ci o nal nih kom pa ni ja, pale od 29 dola ra po bare lu kra jem 1985. na 12 dola ra po bare lu u prvoj polo vi ni 1993. godi ne, dakle više od 100% (jedan barel=159 lita ra). Sre di nom 2004. godi ne, cena bare la naf te dosti gla je oko 50 USA dola ra, a sre di nom 2006. oko 70 bare la.

Može se slo bod no reći da je svet sko trži šte, i u uslo vi ma inter ven ci o ni-zma i delo va nje mono po la, zadr ža lo ulo gu do sada naj o bjek tiv ni jeg meri la vred-no sti i naj sti mu la tiv ni je delu je na rast pro duk tiv no sti.

3. SUBJEK TI U SVET SKOJ PRI VRE DI

3.1. POJAM I OSNOV NA PODE LA SUBJE KA TADa bi se raz vi ja la pro iz vod nja i među na rod na trgo vi na mora ju posto ja ti

spo sob ni subjek ti, kao nji ho vi nosi o ci.Subjek ti u među na rod noj pri vre di dele se na one koji nepo sred no oba vlja-

ju pro iz vod ne i spolj no tr go vin ske poslo ve (razne vrste pro iz vod nih i uslu žnih pred u ze ća), one koji oba vlja ju fi nan sij ske poslo ve (ban ke i orga ni za ci je osi gu ra-nja) i one koji siste mom pri vred nih instru me na ta opre de lju ju uslo ve pri vre đi va-nja (drža ve i orga ni držav ne upra ve, uklju čiv i među na rod ne insti tu ci je).

Pro iz vo đa či robe i uslu ga kao osnov ni subjek ti u svet skoj pri vre di, su uvek u dile mi da li pro iz vo di ti u zemlji ili ino stran stvu, koli ko pro da va ti u zemlji, a koli ko u odre đe noj stra noj pri vre di.

U svet skom eko nom skom pro sto ru danas egzi sti ra pre ko 60.000 tran sna ci-o nal nih kom pa ni ja i veli ki broj pred u ze ća sred njih i malih dimen zi ja, 1000 tran-sna ci o nal nih bana ka, oko 200 drža va i 300 raz li či tih među na rod nih orga ni za ci ja, što govo ri o sve većem bro ju subje ka ta koji se poja vlju ju u svet skoj pri vre di i među na rod nim odno si ma, a svi oni ima ju kako raz li či te inte re se, tako i raz li či tu sna gu da te svo je inte re se ostva ru ju.

Pred u ze ća se dele na mala, sred nja i veli ka. Mala i sred nja reša va ju pro-blem zapo sle no sti, a krup na sti ca nje ogrom nih bogat sta va, poseb no kroz izvoz robe, kapi ta la i teh no lo gi je. Mala i sred nja pred u ze ća mno go lak še i češće idu u ste čaj i likvi da ci ju od veli kih. Da bi se uspe va lo u među na rod noj trgo vi ni neo p-hod no je ima ti subjek te u zemlji i ino stran stvu i uspo sta vi ti nji ho vu čvr stu sarad-nju i sadej stvo sa drža vom.

Page 289: US - Osnovi ekonomije

278 3.2. PRED U ZE ĆA – MONO PO LI I TRAN SNA CI O NAL NE KOM PA NI JE

3.2.1. POJAM I PRO CES NASTAN KAU dru goj polo vi ni XIX i počet kom XX veka slo bod ni kapi ta li zam pre ra sta

u mono pol ski kapi ta li zam. Veli ki mono po li nasta ju u Engle skoj, Nemač koj, a naj ve ći raz voj doži ve li su u SAD.

Prva tran sna ci o nal na kom pa ni ja bila je holand ska Istoč no in dij ska kom-pa ni ja u dru goj polo vi ni XVII veka. Bajer posta je tran sna ci o nal na kom pa ni ja 1865, Sin ger 1867, Simens 1875. Godi ne 1870. D. Roc ke fel ler osni va prvu kom pa ni ju za pro iz vod nju naf te Stan dard Oil Company. Godi ne 1892. osno-va na je Gene ral Elec tric Company, a 1901. Uni ted Sta tes Steel Cor po ra tion. Kasni je im se pri dru žu ju Gene ral Motors, IBM, Proc ter & Gam ble, Levis, McDo nalds, Coca Cola, Meril Linch, Mic ro soft i dru gi. Posle dru gog svet skog rata dola zi do eks pan zi je ovih kom pa ni ja širom sve ta, a vla sni štvo im pre sve-ga poti če iz SAD, EU i Japa na.

U dru goj polo vi ni XIX veka mono po li su toli ko nara sli da je već 1890. u SAD donet i prvi anti mo no pol ski zakon tzv. Sher man Anti-Trust-Act. Po ovom zako nu sma tra se da u pro iz vod nji posto ji mono pol uko li ko 4 fi r me kon tro li-šu pre ko 50% odre đe ne pro iz vod nje. Svr ha ovog zako na bila je da se sti mu li še kon ku ren ci ja, oba ra ju cene i otkla nja ju sve dru ge sla bo sti mono po la.

Pri vat na ini ci ja ti va, izni kla iz kapi ta li stič ke svo ji ne, sna žno raz vi ja pro iz-vod nju, a stva ra njem veli kih pro iz vod nih jedi ni ca sa nauč nom orga ni za ci jom rada i pora stom spe ci ja li za ci je, pro iz vod nja i u kapi ta li zmu sve više posta je dru-štve na, pa, samim tim, jača među za vi snost svih samo stal nih jedin ki u pri vre di. Pri tome je kon cen tra ci ja i cen tra li za ci ja kapi ta la nužan i zako nit pro ces. Bez cen tra li za ci je kapi ta la svet bi, na pri mer, još bio bez žele zni ca da je morao čeka ti dok aku mu la ci ja ospo so bi neko li ko poje di nač nih kapi ta la za gra đe nje neke žele-zni ce. Među tim, cen tra li za ci ja je to posti gla putem akci o nar skih dru šta va.

Sve do ci smo neve ro vat no brzog savre me nog teh nič kog pro gre sa koji dovo-di do stva ra nja ogrom nih pro iz vod nih jedi ni ca, zbog pro iz vod nje u veli kim seri-ja ma i unu tra šnje spe ci ja li za ci je i pode le rada. Nau ka i teh no lo gi ja osva ja ju nova pod ruč ja mate ri jal ne pro iz vod nje. Ceo ovaj pro ces ima za posle di cu sma nje nje rada u pro iz vod nji, a jača nje kapi ta la, zna nja i nau ke. Kon cen tra ci ja i cen tra li-za ci ja pro iz vod nje svoj stve na je svim savre me nim obli ci ma pri vre de, iako je prak sa poka za la da, u trci za pro fi tom, mono po li rade na šte tu potro ša ča, jer pro-da ju ći iznad nor mal nih trži šnih cena, iza zi va ju infl a ci ju.

Veli kim pred u ze ći ma je svoj stve no da sve više rastu, što im teh nič-ki pro gres, meto de ruko vo đe nja i raz vi je ne komu ni ka ci je omo gu ća va ju.

Page 290: US - Osnovi ekonomije

279Kon cen tra ci ja je posta la sve pro duk tiv ni ja i eko no mič ni ja, a naj vi še je raz vi je-na u indu stri ji čeli ka, ener ge ti ci, sao bra ća ju, mašin skoj indu stri ji, elek tro ni ci i hemij skoj indu stri ji. Ukrup nja va nje pri vre de u kapi ta li zmu poči nje od odre-đe nih spo ra zu ma o cena ma, trži štu, pro iz vod nji, pre ko pot pu ne inte gra ci je i kon cen tra ci je, a naj ve ći oblik udru ži va nja dose žu tran sna ci o nal ne i mul ti na ci-o nal ne kom pa ni je.

Pul je spo ra zum više krup nih kapi ta li sta o koor di ni ra noj akci ji, udru ži va-nju odre đe nih inte re sa u pro iz vod nji i zajed nič kom nastu pu na trži štu. Naj če šće se radi o dogo va ra nju cena. Sva ka čla ni ca zadr ža va pot pu ni prav ni suve re ni tet, a sarad nja se svo di na ispu nja va nje dogo vo re nog. Ovo je, u prin ci pu, pri vre me ni spo ra zum, iako neka da može da tra je više godi na, pa i dece ni ja.

Kar tel je seri o zni ji spo ra zum izme đu slič nih pred u ze ća iste gra ne u cilju mono pol ske vla da vi ne na trži štu, putem spo ra zu ma o pode li pro iz vod nje, zajed-nič koj pro da ji svo jih pro iz vo da ili nabav ci siro vi na, pode li trži šta, odre đi va nju cena, uslo va pla ća nja i sl. Među tim, i u okvi ru kar te la pred u ze ća osta ju prav no i fi nan sij ski samo stal na, a spo ra zum no regu li šu samo one funk ci je koje su od zajed nič kog inte re sa za sve čla ni ce kar te la. Udru ži va njem se, u izve snoj meri, ogra ni ča va nji ho va neza vi snost i koor di ni ra zajed nič ka aktiv nost u pro iz vod nji i pro da ji. I kar te li se osni va ju kao rela tiv no pri vre me ni spo ra zu mi, ali pošto nji-ho va sta bil nost i traj nost u veli kom ste pe nu zavi si od sta nja trži šne konjuk tu re, oni često pre ra sta ju u traj ni je, pa čak, i traj ne spo ra zu me. Oni među sob no dele trži šte, odre đu ju koli či nu pro iz vo da koju sva ki član ima pro iz vo di ti, dogo va ra-ju cene i time opre de lju ju visi nu pro fi ta koji će pri pa sti sva kom poje di nač nom učla nje nom pred u ze ću. Naj bo lji pri mer kar te la je OPEC, udru že nje zema lja pro iz vo đa ča i izvo zni ka naf te.

Trust je oblik traj nog pove zi va nja pred u ze ća kroz fuzi je i pre u zi ma-nja, obič no, u okvi ru iste pri vred ne gra ne (npr. trust čeli ka, trust kafe, trust alu mi ni ju ma). To je čvrst i tra jan oblik mono pol ske orga ni za ci je. Kad je u pita-nju fuzi ja, naj če šće nasta je nova kom pa ni ja (A+B=C). Kada je u pita nju pre u-zi ma nje (akvi zi ci ja) veli ka fi r ma guta-poni šta va manju fi r mu (A+B=A). Nova fi r ma nasta vlja poslo va nje sa ime nom veće fi r me.

Kom pa ni je u sve tu sva ko dnev no vrše fuzi je i pre u zi ma nja, tako da je ukrup-nja va nje akci ja na ovaj način u 2000. godi ni izno si lo 2900 mili jar di dola ra. U 2003. naj ve će pre u zi ma nje (kupo vi na fi r me) bilo je pre u zi ma nje ame rič ke kom-pa ni je “Far ma ci ja” od stra ne “Pfi ce ra” u izno su od 57 mili jar di dola ra.

Trust ima pred nost nad kar te lom. Pri for mi ra nju cena kar tel se ruko vo di naj ma nje ren ta bil nim pred u ze ćem a trust može for mi ra ti inter kom pa nij ske (tzv. tran sfer ne cene) putem kojih može pre li va ti kapi tal iz ren ta bil nih u neren ta bil ne i lak še uki da ti neren ta bil ne pogo ne.

Page 291: US - Osnovi ekonomije

280 Hol ding kom pa ni ja je pred u ze će (gru pa) koje ras po la že kon trol nim pake-ti ma akci ja niza pred u ze ća, obje di nje nih pod jedin stve nim ruko vod stvom i većin-skim vla sni štvom. Mogu biti pot pu no nova, posto je ća udru že na ili posto je ća pode-lje na pred u ze ća, s tim da nova pred u ze ća posta ju čla no vi hol din ga. Isto kao što se mogu inte gri sa ti ver ti kal no, hori zon tal no ili kon glo me rat ski, pred u ze ća se mogu i raz dva ja ti (raslo ja va ti), kako bi se odvo ji li nji ho vi dobit nič ki od gubit nič kih delo-va. Samo stal ni novi enti te ti naj če šće se pono vo pove zu ju u neki širi (veći) oblik pove zi va nja. Vla sni ci ili akci o na ri rani jih pred u ze ća koja su for mal no nesta la sada u okvi ru hol ding kom pa ni je dobi ja ju odre đen broj akci ja novog pred u ze ća, koja im daju i odre đe na pra va upra vlja nja nad novo na sta lim pred u ze ćem, nor mal-no zavi sno od visi ne kapi ta la koji se u novo pred u ze će uno si.

Kon cern (kon glo me ret) pred sta vlja naj o bu hva tlji vi ji oblik mono pol ske orga ni za ci je. On gru pi še broj pred u ze ća, često iz raznih pro iz vod nih gra na, koja se udru žu ju spo ra zu mom u kome se regu li šu zajed nič ki inte re si, poje di nač no uče šće i dru ga važna pita nja. To je, naj če šće, sistem pro iz vod nih, tran sport nih, trgo vin skih i ban kar skih dru šta va obje di nje nih pod jedin stve nom upra vom. Pri-vred ne i prav ne veze kon cer na su veo ma slo že ne i razno vr sne. Udru ži va nje poči-nje uspo sta vlja njem pro ste zajed ni ce auto nom nih pred u ze ća, raz me nom pate na-ta, zajed nič kim ugo va ra njem snab de va nja i pro da je goto vih pro iz vo da i zajed nič-kim udru ži va njem i kori šće njem fi nan sij skih sred sta va. Kasni je se pred u zi ma ju razni obli ci čvr šćeg inte gri sa nja, stva ra nja akci o nar skih dru šta va, per so nal nih uni ja, kon sti tu ci ja jedin stve nih uprav nih orga na. Pri vre me ni spo ra zum o zajed-nič kim inte re si ma, naj če šće čine samo pola znu ste pe ni cu ka pot pu nom, čvr stom i traj nom uje di nja va nju pred u ze ća. Kao kraj nji ishod, po ste pe nu inte gri sa no sti, kon cern posta je sli čan tru stu, za raz li ku što kon cen tri še (uje di nju je) pred u ze ća iz raz li či tih gra na pri vre de, često i bez pune teh no lo ške pove za no sti, dok trust inte gri še kapi ta le u okvi ru iste pri vred ne gra ne.

Manje oba ve zu ju ći obli ci inte gra ci je gde se udru žu ju samo odre đe ni inte re-si, nazi va ju se gru pe ili poslov ne ali jan se. Nasta ju, kako radi pove ća nja pri ho-da, tako i radi sma nji va nja rizi ka.

Kon cen tra ci ja i cen tra li za ci ja kapi ta la dove la je do gigant skih mono po-la tran sna ci o nal nih i mul ti na ci o nal nih kom pa ni ja u svet skoj pri vre di. Reč je o gigant skim, super i or nim, pred u ze ći ma koja kon tro li šu ponu du, tra žnju, cene kao i sva dru ga deša va nja na među na rod nim trži šti ma. Tran sna ci o nal ne kom pa ni je for mi ra ju se na bazi kapi ta la jed ne zemlje u većem bro ju drža va, a kod mul ti-na ci o nal nih kom pa ni ja kapi tal je vla sni štvo iz većeg bro ja zema lja. U daljem tek stu upo tre blja va će mo zajed nič ki ter min tran sna ci o nal ne kom pa ni je.

Tran sna ci o nal ne kom pa ni je su pred u ze ća koji ma se ruko vo di iz jed nog cen tra kom pa ni je, koji ima ju svo je delo ve (pred u ze će i pogo ne) u većem bro ju

Page 292: US - Osnovi ekonomije

281zema lja i koje ima ju veli ke poslo ve i bogat stvo dži nov skih raz me ra. Nji ho va struk tu ra vla sni štva sasta vlje na je:

– iz osnov nog i obrt nog kapi ta la,– ljud skog fak to ra (rada, upra vlja nja i menadž men ta),– teh no lo ških kom po nen ti, uklju čiv spe ci ja li za ci ju poslo va i pro iz vod-

nje.Sa sta no vi šta upra vlja nja posto je dve gru pe ovih fi r mi:– one koji ma upra vlja vla snik ili neko li ko vla sni ka (poro dič na pred u-

ze ća) i– kom pa ni je koji ma, ume sto vla sni ka, upra vlja ju pro fe si o nal ni mena dže-

ri, tzv. kor po ra tiv no upra vlja nje.Tran sna ci o nal ne kom pa ni je defi ni šu se u skla du s opštom defi ni ci jom koju

su pri hva ti le Uje di nje ne naci je sre di nom sedam de se tih godi na XX veka. Po toj defi ni ci je tran sna ci o nal ne su kom pa ni je koje kon tro li šu pro iz vod nju ili uslu žnu delat nost u više zema lja van zemlje koja je nji ho vo matič no sedi šte. Ova kve kom pa ni je nisu uvek uje di nje na pred u ze ća, niti su uvek u pri vat nom vla sni štvu; one mogu biti tako đe pred u ze ća na koo pe ra tiv noj osno vi ili u dru štve nom vla sni-štvu. (UN, The Impact of Mul ti na ti o nal Cor po ra tion on Deve lop ment and Inter-na ti o nal Rela ti ons, New York, 1974, str. 25).

Ame rič ki eko no mi sta Raymond Ver non rani je je dao kon ku rent ni ju defi ni-ci ju ovih kom pa ni ja. To su kom pa ni je koje ras po la žu pro iz vod nim kapa ci te ti-ma “ćer ka ma” u više zema lja, godi šnji pro met penje se na mili jar de dola ra, izvo de veli ke poslov ne, fi nan sij ske i inve sti ci o ne podu hva te van zemlje gde je nji ho vo sedi šte, ima ju cen tra li stič ki orga ni zo va no poslo va nje pa nji ho vi ljud ski i fi nan sij ski poten ci ja li čine pove za nu celi nu čije je delo va nje uokvi-re no ele men ti ma zajed nič ke stra te gi je. (Raymand Ver non, Soverenighty at Bay, Basic Book, New York, 1971, str. 4).

Ovim se pod vla či suštin ska karak te ri sti ka tran sna ci o nal nih kom pa ni ja kao glav nog obli ka svet ske pro iz vod ne eks pan zi je. One obje di nju ju pro iz vod ne, teh no lo ške, trgo vin ske i fi nan sij ske aktiv no sti u većem bro ju zema lja. Nji ho va se moć ne sasto ji samo u ogrom nim fi nan sij skim teh no lo škim i orga ni za ci o no-komu ni ka cij skim siste mi ma, nego tako đe, i spo sob no sti raz vi ja nja odre đe nih kul tur nih mode la (siste ma vred no sti) od kojih je tzv. “potro šač ko dru štvo” naj-o či gled ni ja mani fe sta ci ja ovog pro ce sa. One, tim putem, opre de lju ju svet sku ponu du i tra žnju, dik ti ra ju cene i vla da ju svet skom pri vre dom.

Nasta ja nje i raz voj ovih kom pa ni ja se pri ka zu je na sle de ći način: Prvi ste-pen kon cen tra ci je pred sta vlja nivo fabri ke. Dru gi ste pen je pre ra sta nje u naci o nal-nu kom pa ni ju koja ver ti kal no pove zu je više fabri ka s tim da se oko poro dič nog kapi ta la, koji je u počet ku bio samo sta lan, sada oku plja akci o nar ski kapi tal na

Page 293: US - Osnovi ekonomije

282 široj osno vi. Tre ći ste pen u pro ce su nji ho vog rasta je među gran ska kor po ra ci ja ili kon glo me ret, koji pre ra sta gra ni ce jed ne zemlje i ima ogran ke u većem bro ju zema lja. Kapi tal u ovim kon glo me ra ti ma ne gubi uže naci o nal no obe lež je, jer domi nant nu pozi ci ju zadr ža va kapi tal zemlje u kojoj je stvo re no počet no jezgro tzv. “zemlja mati ca”.

Pene tra ci ja naci o nal nog kapi ta la u ino stran stvo naj če šće poči nje pre no som raznih tipo va paten ti i licen ci, pri me nom teh nič kih pro je ka ta, ispo ru kom maši na i opre me na kre dit, pomo ći u obra di i mon ta ži, teh nič koj pomo ći i slič no. Dru ga faza je nepo sred no anga žo va nje kom pa ni je u sarad nji sa ino stra nim pred u ze ći ma u pro iz vod nji i rea li za ci ji pro iz vo da na ino stra nom trži štu (tzv. dugo roč na pro iz-vod na koo pe ra ci ja). Pri tome se prvo ide samo na mon ta žu delo va pro iz ve de nih u zemlji mati ci, a kasni je se deo pro iz vod nje pre no si u dru ge zemlje sa koji ma se poslu je u ino stran stvu. Ovom sarad njom kom pa ni ja uspe va da zao bi đe broj ne bari je re na koje nai la zi u izvo zu. Rizik je veći nego kod prvog obli ka sarad nje, ali i dugo roč na ren ta bil nost i sta bil nost je dale ko veća, poseb no uko li ko je oda-bran dobar part ner i sta bil na zemlja.

Tre ća faza je vla sni štvo kapi ta la u ino stran stvu mešo vi to (tzv. zajed nič ka poslov na ula ga nja) ili pot pu no. Kom pa ni ja se naj vi še zala že za ovaj oblik delo-va nja u ino stran stvu, jer je on za nju naj po volj ni ji, rizik nije mali, ali je zato ren ta bil nost naj če šće veo ma pri vlač na. Oblik punog vla sni štva, karak te ri sti čan za XIX i prve dece ni je XX veka gubi na zna če nju, jer sve zemlje gde se kapi tal ula že žele da ima ju bar suvla sni štvo. Tako je, na pri mer, od ukup nog ame rič kog pro iz vod nog kapi ta la u Evro pi u 1960. godi ni na kapi tal sa punim vla sni štvom otpa da lo 75%, u 1980. ispod 50%, a u 2000. godi ni 40%.

3.2.2. DIMEN ZI JA VELI ČI NE I SNA GE

Tran sna ci o nal ne kom pa ni je posta le su glav ni nosi lac raz vo ja sve ta koje po teh nič kim, eko nom skim, teh no lo škim i fi nan sij skim karak te ri sti ka ma, pre va zi la-ze sna gu mno gih drža va.

Tran sna ci o nal ne kom pa ni je daju 30% svet ske pro iz vod nje i pre ko 50% ukup nog svet skog izvo za. Oko 1/3 svet ske trgo vi ne oba vlja se samo izme đu fi li-ja la ovih kom pa ni ja, koje poslu ju u raznim zemlja ma. Pro iz vod nja ovih kom pa-ni ja u ino stran stvu u 2003. godi ni izno si 14.000 mili jar di dola ra i duplo je veća od svet skog izvo za. Samo pro iz vod nja ame rič kih kom pa ni ja u Evro pi tri puta je veća od ukup nog ame rič kog izvo za u evrop ske zemlje. Oko 1000 ame rič kih kom pa ni ja pose du je 60% ame rič kog kapi ta la. Pede set vode ćih bri tan skih fi r mi nosi 75% bri tan skog izvo za. Šest japan skih indu strij skih dži no va pro iz vo di sko-ro polo vi nu bru to naci o nal nog pro iz vo da, a one rade u koo pe ra ci ji sa mno go malih fi r mi, koje tako đe raz vi ja ju. Švaj car ska kom pa ni ja NESTLE (osno va na

Page 294: US - Osnovi ekonomije

283kra jem XIX veka) inter na ci o na li zo va la je 95% ukup ne svo je pro iz vod nje (poda-ci UNCTAD-a).

Godi šnji ukup ni pri hod 10 naj ve ćih svet skih tran sna ci o nal nih kom pa ni ja, veći je od bru to dru štve nog pro iz vo da 80 zema lja u sve tu (ako se posma tra ju poje di nač no), a među nji ma su i raz vi je ne zemlje. Samo 20 ovih kom pa ni ja ima veći ukup ni pri hod nego polo vi na siro ma šnih sta nov ni ka sve ta, pošto mno ge poro di ce u sve tu ima ju ukup na meseč na pri ma nja oko 50 dola ra. Neke kom pa ni-je ima ju godi šnji pri hod veći i od 500 mili jar di dola ra.

“U Sje di nje nim Ame rič kim Drža va ma samo hilja du indu strij skih, trgo vač-kih, tran sport nih, ener get skih i fi nan sij skih kor po ra ci ja daje otpri li ke jed nu polo-vi nu od ukup nog obi ma robe i uslu ga koju pro iz vo di čita va pri vre da. Ste pen kon cen tra ci je je još veći u indu stri ji. Dve naj ve će ame rič ke kor po ra ci je – Gene-ral Motors i Exxon – ima ju zajed no doho dak koji je kudi ka mo iznad dohot ka save znih drža va Kali for ni je i New Yorka. Ako se zbi ru nji ho vih pri ho da pri bro je pri ho di kor po ra ci je Ford i Gene ral Elec tric, taj će zbir nad ma ši ti ukup ni zbir svih poljo pri vred nih, ribo lov skih i drv nih pred u ze ća u SAD”. (J. K. Gal bra it, Eko no-mi ja i dru štve ni cilje vi, Oto kar Ker šo va ni, Rije ka, 1979, str. 49).

Sna gu kom pa ni ja još ube dlji vi je je opi sao Lund berg. Svu da se po nje mu ose ća delo va nje veli kih kom pa ni ja: Du Pon ta, U.S. Stel la, Gene ral Motor sa, Dow Che mi ka la i dru gih. Godi šnji bru to pro iz vod “Stan dard Oil Company” of New Jersey veći je od ukup nog pri ho da tri de set drža va poje di nač no. Kom pa ni ja “Ame ri can Telep ho ne and Tele graph” ima uku pan godi šnji bru to pro iz vod veći od 80 drža va kada se posma ta ju poje di nač no. (F. Lund berg, Boga ti i naj bo ga ti ji, Glo bus, Zagreb, 1977, deo I, str. 64).

Dži nov ska petro lej ska kom pa ni ja EXXON ima 300 pred u ze ća u 50 zema-lja sve ta i uku pan pri hod u 2001. godi ni od 63 mili jar di dola ra. Pre ko 50% pro-iz vod nje ove kom pa ni je oba vlje no je izvan matič ne zemlje SAD. Kom pa ni ja GENE RAL MOTORS ima pro met veći od ukup nog bru to pro iz vo da Švaj car ske, a kom pa ni ja TEXACO veći od Keni je, Male zi je i Zai ra zajed no. U isto vre me, čak i kom pa ni ja jed ne rela tiv no male zemlje Holan di je FILIPS ima 350.000 zapo sle nih u pogo ni ma u 70 zema lja sve ta, a njen izvoz izno si 30 mili jar di dola-ra (poda ci UNCTAD).

Pre ma časo pi su “Forbs” za 2003. godi nu od 2000 mul ti na ci o nal nih kom pa-ni ja, iz SAD poti če 851, iz Azi je i Paci fi ka 540, iz Evro pe 511. Iz Rusi je poti če 12, iz Češke i Mađar ske po 2. Na spi sku su fi r me iz 51 zemlje. Naj ve će su četi ri ame rič ke kom pa ni je: “City gro ups”, “Mic ro soft”, “Gene ra le le strics” i osi gu ra-nje “AIG”. Dve hilja de naj ve ćih kom pa ni ja ima le su u 2003. godi ni uku pan obrt 1900 mili jar di dola ra, pro fi t 760 mili jar di i 64 mili o na zapo sle nih.

Page 295: US - Osnovi ekonomije

284 Po izve šta ju Svet ske ban ke za 2000. godi nu, kom pa ni je su jače od mno-gih drža va. Samo 10 zema lja na sve tu (na pri mer SAD 9800 mili jar di dola ra za 2000.) ima veći BNP od kapi ta la naj ja čih kom pa ni ja. Drža ve su ran gi ra ne po BDP, a kom pa ni je po doda toj vred no sti (pla te, pro fi ti pre pla ća nja pore za i amor ti za ci ja). U pome nu tom izve šta ju sto ji da 64 drža ve sve ta ima ju godi šnji dru štve ni pro iz vod manji od 10 mili jar di dola ra, a isto vre me no 68 tran sna ci o nal-nih kom pa ni ja ima veće bogat stvo od 10 mili jar di dola ra. EXON MOBIL je sna-žni ja od pri vre de Paki sta na (63:62 mili jar de dola ra u 2000. godi ni), GENE RAL MOTORS je ispred pri vre de Mađar ske, Perua i Novog Zelan da zajed no. FORD MOTORS je jači od pri vre de Nige ri je, FILIP MORIS je jači od Tuni sa ili Slo vač-ke. Ukup no 100 kom pa ni ja daje 4,3% svet skog BDP.

Slič na je mul ti na ci o na li za ci ja bana ka i trgo vi ne. Ban kar ska gru pa JP Mor-gan ČEJZ (dru ga iz ban kar ske SITY GRO UP) u SAD ima 2300 fi li ja la u Ame-ri ci i sve tu, kapi tal 137 mili jar di dola ra i trži šnu kapi ta li za ci ju 1.000 mili jar di dola ra (sve u 2003. godi ni). Poslu je u 50 zema lja sve ta.

Inter na ci o na li za ci ju trgo vi ne Dawson defi ni še “kao poslo ve sa jed no o bra-znim poslov nim objek ti ma u više od jed ne zemlje”. (J. A. Dawson, The Inter na-ti o na li tion of Reta il ling, Ucl Press, Lon don 2000, str. 167).

U trgo vi ni sve ta uoča va se viso ka kon cen tra ci ja. Ame rič ki WOLMART-STORS imao je samo u prvom polu go đu 2003. godi ne pro da ju od 234 mili jar de dola ra, a neto pro fi t 4,1 mili jar du dola ra. Imao je 3445 pro daj nih obje ka ta u zemlji i 1305 u ino stran stvu sa pro seč nom povr ši nom 10.000 meta ra kva drat nih. Trgo vi nu oba vlja širom sve ta. Zapo šlja va 1,1 milion rad ni ka, od čega 300.000 u ino stan stvu. (BETA, Pre gled, 18. avgust 2003).

U Evrop skoj uni ji je u posled njoj dece ni ji XX veka broj trgo vin skih pred u-ze ća sma njen za 400.000, usled ukrup nja va nja i kon cen tra ci je trgo vi ne. Naj vi še je udru že no u super i hiper mar ke te povr ši ne 10.000-15.000 meta ra kva drat nih. Sve ga 3% trgo vi ne ili 50 trgo vin skih lana ca snab de va 60% sta nov ni ka ovih zema-lja hra nom. Dola zi do pove zi va nja i ukrup nja va nja trgo vin skih lana ca malo pro-da je. Isto vre me no nasta je niz malih kom ple men tar nih fi r mi doma ćeg, stra nog i mešo vi tog vla sni štva, koji su u spre zi sa veli kim trgo vač kim siste mi ma. Male fi r me, naj če šće, poslu ju sa 1-5 vrsta robe, a pove za ne su sa veli ko pro daj nim lan-ci ma kojim se roba pro da je i ispo ru ču je, uklju čiv i tran sport kami o ni ma koji su vla sni štvo veli ko pro da je.

Nemač ka fi r ma METRO radi na prin ci pu “pla ti i nosi” (cash and cary) ima godi šnji obrt 460 mili jar di dola ra (2000. godi ne). Fran cu ska CORA gra di objek te povr ši ne pre ko 20.000 meta ra i nudi 100.000 arti ka la iz obla sti pre hra ne, ode će, obu će i elek tro ni ke.

Page 296: US - Osnovi ekonomije

285Kon ti nu i ra no se pro ši ru ju vrste uslu ga potro ša či ma od stra ne malo pro daj-nih kom pa ni ja, koje poslu ju sve kva li tet ni je i efi ka sni je, uklju čiv i prak su elek-tron ske trgo vi ne i direk tu ispo ru ku na kuć nu adre su.

3.2.3. NAČI NI DELO VA NJA

Tran sna ci o nal ne kom pa ni je ima ju ogrom nu eko nom sku sna gu, putem koje šire svo je inte re se, uti caj i moć po celoj pla ne ti. One kom bi nu ju fak to re pro iz vod nje u celom sve tu i to svo je sufi ci tar ne sa defi ci tar nim u zemlja ma u kojim poslu ju.

Nasto je da ima ju pot pu no zao kru žen lanac pro iz vod nje, trži šta, robe, fi nan si ja, rad ne sna ge, infor ma ci ja, nau ke i teh no lo gi je. Pro iz vod nja u viso-kim seri ja ma na bazi naj sa vre me ni je nau ke i teh no lo gi je omo gu ću je im efi -ka snu upo tre bu nji ho vog kapi ta la i raci o na li zu ju tro ško ve pro iz vod nje. Inve-sti ra njem u ino stran stvu, inter na ci o na li za ci ju pro iz vod nje viška vred no sti i pot pu no pri su stvo na trži šti ma dru gih zema lja. Naj ve ću eks pan zi ju dosti žu one fi r me koje su uspe le stra te ški loci ra ti svo ju pro iz vod nju i koje su izgra di-le spe ci fi čan sistem među na rod ne inte gra ci je, kori ste ći na naj e fi ka sni ji način kom pa ra tiv ne pred no sti poje di nih drža va u obla sti siro vi na, rad ne sna ge, trži-šta i teh no lo gi je, čime ostva ru ju brz obrt kapi ta la i viso ke pro fi te. Time one okre ću sve mogu će okol no sti u svo ju korist. Nasto je da, na trži šti ma gde su loci ra ni, naj bo lje unov če svo je robe, teh no lo gi ju i kapi tal. Kada oce ne da to mora ju udo vo lja va ju i rad ni ci ma kako bi ih moti vi sa li na bolji rad i pro tiv obu sta va rada i štraj ko va.

Veli ke tran sna ci o nal ne kor po ra ci je drže, pod svo jom nepo sred nom kon tro-lom, i ponu du i tra žnju, kao dve kom po nen te zatvo re nog repro duk ci o nog pro ce-sa i stva ra ju imper fekt nu kon ku ren ci ju na prin ci pi ma i po zako ni ma mono po la i monop so na, oli go po la i oli gop so na. Time one for mi ra ju cene koje su za njih veće u odno su na uslo ve kada bi vla da la per fekt na kon ku ren ci ja, a to im, sa svo je stra ne, omo gu ću je zara de i eks tra pro fi te na svet skom trži štu.

Naj ve ći broj kom pa ni ja ima ame rič ko pore klo, a sa kom pa ni ja ma Evrop-ske uni je i Japa na čine 90%. One kon tro li šu ne samo pri vre de zema lja u raz vo ju, nego i raz vi je nih zema lja kao što su zemlje EU, Japan, Rusi ja i Kina. U zemlja-ma u raz vo ju, u obli ku direkt nih ili port fo lio inve sti ci ja, ula žu da bi obez be di le jef ti ne siro vi ne, rad nu sna gu i pore ze, a u raz vi je nim zemlja ma da bi kori sti le pred no sti ogrom nih, a malo rizič nih trži šta.

Tran sna ci o nal ne kom pa ni je pona ša ju se po puta nji sti ca nja što većeg pro-fi ta. Oni sele pogo ne širom sve ta da bi iskom bi no va li fak to re pro iz vod nje, ka naj jef ti ni joj i naj kva li tet ni joj pro iz vod nji i teže da su što bli že ili na atrak tiv nim trži šti ma. Kapi tal, a poseb no teh no lo gi ja kojom one vla da ju daju im ogrom nu

Page 297: US - Osnovi ekonomije

286 pre go va rač ku moć u ostva ri va nju nji ho vih inte re sa. Naj ve ća je među za vi snost kom pa ni ja i teh no lo ških otkri ća, a u pogle du ras po lo ži vo sti kapi ta la, one se samo-fi nan si ra ju sa pre ko 90%.

Pri izbo ru zema lja pla sma na gle da ju da li posto je sve trži šne insti tu ci je (Među na rod ni mone tar ni fond je izra ču nao da bi pri vred ni godi šnji rast u Afri-ci bio veći za 0,8 indek snih poe na da ima ju pra ve insti tu ci je). One idu gde su tro ško vi manji, a pro fi t veći, a poseb no pre fe ri ra ju jef ti nu rad nu sna gu i zemlje koje ima ju niske pore ze, libe ral ni je eko lo ške pro pi se kako bi u njih sele le prlja-ve indu stri je, da posto ji poli tič ka sta bil nost i prav na drža va bez korup ci je, raz-vi je na infra struk tu ra, gde nema infl a ci ja, vla da kon ver ti bil nost i sta bi lan devi-zni kurs. Zone raz vo ja se brzo sele iz zemlje u zemlju, a kapi tal tamo gde su moguć no sti za sti ca nje pro fi ta naj ve će, a rizi ci naj ma nji (u posled nje vre me Kina, Indi ja, Rusi ja).

Pod pri ti skom viso kih tro ško va rad ne sna ge u Nemač koj nji ho va pred u-ze ća se sve više sele u ino stran stvo, a poseb no u Kinu, Indi ju, Rusi ju i drža ve Dale kog isto ka. Do kra ja 2002. nemač ka pred u ze ća iz obla sti maši no grad nje u ino stran stvo su inve sti ra la 16 mili jar di evra i tamo zapo šlja va ju 259.000 rad ni ka, a pro iz vo de u ino stran stvu maši ne vred ne 43 mili jar de evra. (Eko nom ska poli ti-ka, br. 2686, 13. okto bar 2003. godi ne).

Savre me ni trend je ukrup nja va nje veli kih kom pa ni ja kroz razne vrste ugo-vo r nih odno sa, kako bi se u okvi ru širih ali jan si obez be dio nauč no i stra ži vač ki rad, viso ka teh no lo gi ja, masov na pro iz vod nja i lak ši pro dor na svet sko trži šte. Neka da šnji kon ku ren ti često posta ju sarad ni ci naj če šće, kroz Joint Ven tu re, gde se pra va i oba ve ze pre ci zno ugo va ra ju. U vla sni štvo se ne dira, sva ko je vla snik ono ga što je uneo, a pro fi t se deli pre ma ulo že nom kapi ta lu.

Ukrup nja va nje je poželj no, sma nju je tro ško ve pro iz vod nje i distri bu ci je, fi r me su efi ka sni je. Ovo se ne odno si na inte gra ci je koje teže mono pol skom polo ža ju, lošem kva li te tu, pove ća nju cena, spu ta va nju ino va ci ja. Kon ku ren ci ja je uvek poželj ni ja od nelo jal nih mono po la. Ona sni ža va tro ško ve pro iz vod nje, pove ća va ino va ci je i eko nom sku efi ka snost. Kup ci ma (potro ša či ma) omo gu ća va da iza be ru naj kva li tet ni je i naj jef ti ni je pro iz vo de. Posle uvo đe nja više tele o pe ra-te ra, cene tele fo na u SAD i EU sma nje ne su za pre ko 1/3.

Tran sna ci o nal ne kom pa ni je se, prven stve no, ruko vo de moti vom da ima-ju kon tro lu nad pred u ze ćem u koje inve sti ra ju, što zavi si od ukup ne struk tu re vla sni štva i upra vljač kog pake ta odlu či va nja. One stva ra ju save zni štva kako bi pove ća le vred nost svo jih inte lek tu al nih doba ra, bogat stva i kon ku rent ske (tak mi čar ske) pred no sti. Spa ja nje i kupo vi na pred u ze ća, teh no lo ško udru ži va-nje, kupo vi na ili izda va nje licen ci, poslov na sarad nja, zajed nič ki po du hva ti pove ća va ju nji ho vu eko no mi ju obi ma, pri stup trži šti ma i uslo ve za pove ća nje

Page 298: US - Osnovi ekonomije

287pro fi ta. Neka da sve sno idu na osni va nje zajed nič kih pred u ze ća (Joint Ven tu re), kada se mogu ostva ri ti veće kom pa ra tiv ne pred no sti, a pro pi si zemlje takav oblik sarad nje sti mu li šu. Naj ve ći deo stra nih inve sti ci ja u dana šnjim zemlja ma u tran zi ci ji (rani je soci ja li stič kim zemlja ma) bio je u ovom obli ku u posled nje tri dece ni je XX veka.

U ruka ma mul ti na ci o nal nih kom pa ni ja kon cen tri sa na je ogrom na moć. Ruko vod stva, tzv. “vrhu ške” ovih kom pa ni ja sve više šire domen svo je moći i kon tro le u svet skoj pri vre di, kon tro li šu ći indu strij ske i dru ge poten-ci ja le mno gih zema lja u sve tu. One to poseb no čine kroz:

– pri ba vlja nje dugo roč nih kon ce si ja i pra va na geo lo ška istra ži va nja pri-rod nih resur sa u veći ni zema lja u raz vo ju;

– pri me nu svo je moći na obli ko va nje nači na živo ta mili o na lju di putem nji ho vog uti ca ja na raz voj nu poli ti ku, poli tič ke i eko nom ske insti tu-ci je koje su obič no u veći ni zema lja u koji ma poslu je veza ne za ove kom pa ni je;

– izvla če nje ogrom nih ekstra pro fi ta iz zema lja u raz vo ju i tran zi ci ji;– pri vi le gi je i izu ze ća u odno su na cari ne, pore ze, mere kon tro le plat nog

i devi znog pro me ta.Spe ci fi čan oblik moći name ću zemlja ma u raz vo ju. Oskud ne u kapi ta lu i

bez teh no lo ških izu ma, ove zemlje pred sta vlja ju veo ma ispla ti vo pod ruč je za ula-ga nje kapi ta la. Tako u peri o du 1980-2000. ame rič ke fi r me inve sti ra le su u zemlja-ma u raz vo ju 320 mili jar di dola ra pro iz vod nog kapi ta la, dok je pri liv pro fi ta iz ovih zema lja izno sio 620 mili jar di. Nije slu čaj no “Wall Stre et Jour nal” napi sao da su “ame rič ke kor po ra ci je kroz inve sti ci je u ino stra ne ope ra ci je, stvo ri le pra ve maši ne za vra ća nje nov ca”.

Tran sna ci o nal ne kom pa ni je naj vi še su uti ca le da 20% sta nov ni štva u raz-vi je nim zemlja ma drži 80% svet skog bogat stva, kao i da zemlje u raz vo ju ima ju neja ke pri vred ne subjek te, sla be pre go va rač ke moći u svet skim okvi ri ma.

One eks plo a ti šu siro vi ne zema lja u raz vo ju, pre ra đu ju ih u svo jim raz vi-je nim zemlja ma. Ceni se da samo 15-20% cene od naf te, kafe, ruda i dru gih siro vi na pri pa da zemlja ma u raz vo ju, vla sni ci ma tih siro vi na, a osta lo pri pa-da stra nim kom pa ni ja ma. Kom pa ni je tako dola ze do siro vi na po cena ma koje same dik ti ra ju.

Neo gra ni če ne su moguć no sti tran sna ci o nal nih kom pa ni ja da se pri la go đa-va ju lokal nim uslo vi ma delo va nja, uko li ko im to dono si odgo va ra ju će pro fi te i dru ge kori sti.

Od svih sek to ra pro iz vod nje u koji ma su pla si ra ni kapi ta li mul ti na ci o nal-nih kom pa ni ja, nije dan sek tor ne dono si tako viso ke pro fi te, kao naf ta. Sedam sesta ra mul ti kom pa ni ja (Exxon, Shell, Mobil Oil, Texaco, Bri tish Petro le um,

Page 299: US - Osnovi ekonomije

288 Stan dard Oil of Cali for nia i Bulf) kon tro li šu 38% svet ske pro iz vod nje naf te. Neke od njih (npr. Shell) ima ju fi li ja le u pre ko 100 zema lja. Ovo “sedam sesta ra” stal no uve ća va pro fi te i pro ši ru je geo stra te ški uti caj.

Dru gi, naju no sni ji sek tor je rudar stvo. Veli ka veći na kom pa ni ja u ovoj obla sti doži vlja va pro cvat, a u nekim zemlja ma dobi le su i niz zna čaj nih kon ce si ja za geo lo ška istra ži va nja. Kon ce si je su naj ve ćim delom u ruka ma kom pa ni ja koje ima ju među na rod ne veze sa veli kim trži šti ma u sve tu, kao što su Lon don, Paris, Nju jork, Tokio, Frank furt i sl. U pro iz vod nji alu mi ni ju ma domi ni ra ju kom pa ni-je “Alcoa”, “Alcan”, “Rei nolds”, “Kai ser”, a u pro iz vod nji bakra “Ken ne cott”, “Phelps Dod ge”, “Newlomont”, “Ana con da”. U indu stri ji nikla domi ni ra ju dve kom pa ni je: “Inco” i “Fal con brid ge Nic kel”, dok veli ki deo pro iz vod nje gvo zde-ne rude kon tro li šu dve krup ne fi r me “Hen na Mining” i “Cle ve lend-Cliffs”.

Tre ći zna ča jan sek tor su uslu ge, koje posta ju sve pro fi to no sni je.Dve uno sne obla sti, gde se loci ra ju ove kom pa ni je su, od počet ka šezde se-

tih godi na XX veka, slo bod ne zone i ofšor cen tri.Slo bod ne zone pomo gle su raz voj mno gih zema lja (Irska, Kina, Mek si ko,

Sin ga pur, Hong Kong, Taj van i slič no). Karak te ri sti ka im je pot pu na slo bo da spolj no tr go vin skog i devi znog poslo va nja za pred u ze ća koja u nji ma poslu ju (i u zemlja ma čija valu ta nije kon ver ti bil na), te zna čaj no sma nje nje (ili uki da nje) cari na i pore za. U sve tu ih ima pre ko 1500, a neke poslu ju na prin ci pu eks te ri to ri-jal no sti (isklju če nja iz naci o nal ne spolj no tr go vin ske, carin ske i devi zne juris dik-ci je), isto kao što je slu čaj sa amba sa da ma i kon zu lar nim pred stav ni štvi ma.

Ofšor cen tri (off sho re), po engle skom nazi vu, poslu ju sa subjek ti ma van teri to ri je zemlje na kojoj ima ju sedi šte. Eks te ri to ri jal nost (nere zi dent ni sta tus odno sno nere zi dent ni poslo vi) ogle da se u dva ključ na ele men ta: vla snik kom-pa ni je mora da bude stra no lice, a kom pa ni ja ma koje poslu ju u ovim cen tri ma dozvo lje no je samo među sob no poslo va nje i poslo va nje sa subjek ti ma izvan gra ni ca zemlje gde im je sedi šte. Pošto su ofšor zona ma pore zi mno go niži nego kod redov nog poslo va nja, obič no u tim zona ma stra ne kom pa ni je otva ra ju fi k tiv ne fi r me za tran sfer nov ca. U sve tu ima oko 250 ofšor zona koje kori ste ove kom pa ni je. Pre ko ovih zona oba vlja ju se sum nji ve ope ra ci je i naj če šće izbe-ga va nje pore za i pra nje nov ca. Oko 40 do 50 odsto nov ča nih toko va u sve tu odvi ja se pre ko ovog “pore skog raja”. Sušti na je u izbe ga va nju ogrom nih pore-skih oba ve za. Iz Srbi je se u ofšor zone izne se (pla si ra) pre ko 1 mili jar de dola ra godi šnje i da tu posto je sum nji ve ope ra ci je, uklju čiv i pra nje nov ca. Među tim, bor ba pro tiv njih je neu spe šna i teško ih je uki nu ti, pošto ih, uve li ko, kori ste naj ve će i naj u gled ni je ban ke sve ta.

Navo di mo samo neke ofšor cen tre u sve tu: Bri tan ska devi čan ska ostr-va, Kaj man ska ostr va, Kuko va ostr va, Ber mud ska ostr va, Holand ski Anti li,

Page 300: US - Osnovi ekonomije

289Sent Kids end Nevie, Sent vin sent end Gre na din, Aru ba, Tursk end Kaos i mno gi dru gi.

Suko be sa zemlja ma gde tran sna ci o nal ne kom pa ni je poslu ju često pred-sta vlja ju tran sfer ne cene unu tar odre đe ne kom pa ni je.

Pod tran sfer nim cena ma pod ra zu me va ju se cene za robe i uslu ge koje se raz me nju ju unu tar jed ne TNK. One su arbi trar no odre đe ne od stra ne cen tra le kom pa ni je i, naj če šće, bit no odstu pa ju od real ne trži šne i svet ske cene. Osnov ni motiv pri me ne ovih cena je izvla če nje što većih pro fi ta. Ove cene su, često, mno-go veće od cena neve za ne trgo vi ne i real nih cena. Time se eks plo a ti šu zemlje u raz vo ju i tran zi ci ji i iz njih izvla če viso ki pro fi ti u korist ovih kom pa ni ja i sma-nju ju pri ho di držav nih budže ta zema lja pla sma na. Ove cene su i izu ze te iz svet-ske kon ku ren ci je, pa su i bile povod da je UNCTAD počeo zago va ra ti usva ja nje kodek sa pona ša nja tran sna ci o nal nih kom pa ni ja.

Zbog pona ša nja tran sna ci o nal nih kom pa ni ja delu je anti mo no pol ski zako-ni. Pri me ra radi u EU, koja je naj zna čaj ni je trži šte u sve tu, posto je četi ri obla sti anti mo no pol skih mere:

– ne pri hva ta ju se spo ra zu mi o sarad nji koji ma se ogra ni ča va kon ku ren ci-ja i uspo sta vlja domi nan tan polo žaj jed ne ili više fi r mi;

– kon tro li šu se inte gra ci je pred u ze ća;– spro vo di se pot pu na libe ra li za ci ja uvo za za sek to re u koji ma poslu ju

mono pol ska pred u ze ća;– pra ti se i stro go ogra ni ča va držav na pomoć mono po li sa nim pred u ze-

ći ma.Kon cen tri sa na eko nom ska moć ovih kom pa ni ja često se tran sfor mi še u

poli tič ku moć. Neke mul ti na ci o nal ne kom pa ni je uspe va ju da pri do bi ju vla da-ju će slo je ve u poje di nim zemlja ma, tako da i oni vode poli ti ku koja odgo va ra ovim kom pa ni ja ma, a šte te inte re si ma sop stve nog naro da. U tim zemlja ma u raz vo ju mul ti na ci o nal ne kom pa ni je ne pre za ju od meša nja u unu tra šnju poli ti ku slu že ći se, uko li ko je potreb no, i nedo pu sti vim meto da ma, a da bi traj ni je ostva-ri va le svo je inte re se.

Dopri nos tran sn a ci o nal nih kom pa ni ja, odno sno nji ho vih direkt nih inve sti-ci ja, rastu zema lja u raz vo ju izno sio je u peri o du 1980-1997. godi ne 16,6% i u 1997. je 2,8 puta veći nego 1980. godi ne. Ste pen tran sna ci o na li za ci je pri vre da raz vi je nih zema lja izno sio je 1997. godi ne 13,9% (poslo vi kom pa ni ja u ino stran-stvu u odno su na ukup ne poslo ve – obrt kom pa ni ja), u zemlja ma u raz vo ju 5,8%, a u zemlja ma u tran zi ci ji sve ga 0,2%, a pro sek za svet u celi ni 11,9% (UNCTAD, WIR, Gene ve 1999, str. 13).

Pozi tiv ni efek ti za zemlje u raz vo ju i tran zi ci ji naj ve ći su u onim zemlja-ma koje su spo sob ne da pra vil no sara đu ju sa tran sna ci o nal nim kom pa ni ja ma,

Page 301: US - Osnovi ekonomije

290 da isko ri ste nji ho ve eko nom ske pred no sti, a spre če nepo volj ne poli tič ke uti ca je i meša nja. I ove kom pa ni je, iako po pri ro di pro fi ta razor no delu ju i ne bira ju sred stva, sve više shva ta ju da mora ju, sra zmer no svo joj veli či ni i bogat stvu, da budu moć ne sile u slu žbi opšteg svet skog dobra, podr ža va ju ći raz voj zema lja u raz vo ju i zema lja u tran zi ci ji kroz direk te inve sti ci je, koo pe re a ci ju i razno vr sne obli ke poslov ne sarad nje.

3.3. BAN KEZa svet sku pri vre du nužno je da posto je fi nan sij ske insti tu ci je (ban ke i

ber ze), koje omo gu ća va ju susre ta nje ponu de i tra žnje u fi nan sij skoj sfe ri, da sufi -ci ti u nov cu i kapi ta lu kod jed nih odla ze na mesta defi ci ta kod dru gih subje ka-ta. Ban ke pri ku plja ju i pla si ra ju fi nan sij ska sred stva i time pro ši ru ju fi nan sij ski poten ci jal naci o nal nih pri vre da. One oba vlja ju poslo ve plat nog pro me ta unu tar i izme đu subje ka ta raznih zema lja, odo bra va ju kre di te, ula žu u akci je, obve zni ce i dru ge vred no sne papi re, daju garan ci je, fi nan si ra ju i na taj način sti mu li šu izvoz, osi gu ra va ju likvid nost u pla ća nji ma sa ino stran stvom, utvr đu ju kama te, devi zne kur se ve i oba vlja ju niz dru gih zna čaj nih poslo va.

Ban ka ma pri pa da zna čaj no mesto u fi nan sij skom meha ni zmu sva ke pri-vre de. Od bana ka mno go zavi si fi n ansij ska sna ga pri vre de, a, sa svo je stra ne, sna ga bana ka opre de lje na je sna gom naci o nal ne pri vre de u sva koj zemlji. Naj-bo ga ti je zemlje ima ju, uglav nom, i naj sna žni je ban ke. Među dva de set naj ve ćih bana ka u sve tu, osam je ame rič kih, četi ri nemač ke i tri japan ske, što je odraz pri vred ne sna ge ovih zema lja. Koli ko je orga ni zo va na ban kar ska mre ža važna da bi pri ku pi la dovolj ne fi nan sij ske izvo re iz naci o nal ne i među na rod ne pri vre-de, naj bo lji dokaz su ban ke raz vi je nih zapad nih zema lja koje su se u krat kom roku orga ni zo va le da pri vu ku ogro man kapi tal iz zema lja pro iz vo đa ča naf te za vre me naft ne kri ze iz 1973. i 1979. godi ne i time spa se likvid nost i plat ne bilan se raz vi je nih zema lja.

Ban ka ma pri pa da važna ulo ga u svet skoj pri vre di, sko ro nije dan posao ne može da se oba vi bez nji ho vog aktiv nog uče šća. Ukup na spolj na (među na rod na) potra ži va nja bana ka čla ni ca Ban ke za među na rod ne obra ču ne u Baze lu (Bank for Inter na ti o nal Setle ment Bazel – BIS) pora sla su od 200 mili jar di dola ra u 1970. na 9191 mili jar du dola ra u 2000. godi ni, s tim da je u 2000. godi ni odo bre-no 960 mili jar di novih kre di ta (BIS, Anual Report, Basel, 2001). Ova ogrom na potra ži va nja, po logi ci ban kar skog poslo va nja, samo su delom pokri ve na depo zi-ti ma, pa ako pove ri o ci posum nja ju u ban ku povla če ći svo ja sred stva, može doći do ogrom ne kri ze, uklju čiv i likvi da ci ju mno gih bana ka. Ban ke se za ove pri li ke obez be đu ju rezer vnim fon do vi ma, ali nji ho va sred stva naj če šće nisu tako veli ka

Page 302: US - Osnovi ekonomije

291da mogu pra ti ti veli ke neiz ve sno sti i rizi ke. U zemlja ma EU samo 5% kre di ta odo bra va se lošim pla ti ša ma, a u zemlja ma u raz vo ju i do 40%.

Pro ces kon cen tra ci je i mul ti na ci o na li za ci je pra ti i ban ke, poseb no od sedam de se tih godi na XX veka, tako da i ban ke sve više pre la ze naci o nal ne gra ni ce i posta ju mul ti na ci o nal ne. Danas u sve tu poslu je oko 1000 tran sna-ci o nal nih bana ka, sa oko 11000 fi li ja la, naj vi še ame rič kih, zema lja EU i japan skih.

Pro ces ukrup nja va nja bana ka je traj na poja va posle Dru gog svet skog rata, čak i pre. Tako je u SAD 1970. godi ne bilo 15.000 bana ka, a kra jem XX veka oko 10.000. Pede set naj ve ćih bana ka vla da lo je sa 41% ukup nog ban kar skog kapi ta la SAD u 1970. godi ni, a 59% u 2000. godi ni (BIS, Anual Report, 2001). Na pet vode ćih nju jor ških bana ka otpa da lo je oko 20% ukup ne imo vi ne bana ka SAD u 2000. godi ni, koja se pro ce nju je na oko 4.000 mili jar di dola ra. Naj ve ćih pet ame rič kih bana ka pri ka za no je u tabe li.

Tabe la – Pet naj ve ćih bana ka SAD u 2003. godi niKapi tal u mlrd $

Citygroup 252,16Bank of Ame ri ca 168,16J.P. Mor gan i Bank One 136,79Wells Foso & Co 98,07Mor gan Stanley 62,67

Izvor, Die Zeit

Pored SAD zna čaj ne su ban ke zema lja EU i Japa na. Naj zna čaj ni ja ban ka Veli ke Bri ta ni je je Barclays Bank, Fran cu ske Cre dit Lyonnais, Japa na Dai Ichi Kang gio Bank. Akti va svih bana ka Rusi je izno si 40% nji go vog BDP, dok je akti-va bana ka na Zapa du 3,5 puta veća od nji ho vog BDP.

Ban ke se sve više udru žu ju u inve sti ci o ne aso ci ja ci je (tru sto ve) koje nasta-ju gru pi sa njem vode ćih bana ka i fi nan sij skih insti tu ci ja pore klom iz više zema-lja. Kao pri mer navo di mo Soce te Finan ci e re Euro pe en ne sa sedi štem u Pari zu, koje je vla sni štvo sle de ćih bana ka: bri tan ske Barclays Bank, ame rič ke Bank of Ame ri ca, ita li jan ske Ban ko Nati o na le de Lavo ro, holand ske Alge men se Bank i bel gij ske Banque de Bruxelles, a mogli bi se nave sti i mno gi dru gi pri me ri.

Aktiv nost mul ti na ci o nal nih bana ka pre pli će se sa aktiv no šću mul ti na ci-o nal nih kom pa ni ja, tako da one pred sta vlja ju naj zna čaj ni je izvo re fi nan si ra-nja ovih kom pa ni ja. Uče šće bana ka u pra vu gla sa na skup šti na ma akci o na ra tran sna ci o nal nih kom pa ni ja kre će se od 10 do pre ko 30%. Ban ke su posta le

Page 303: US - Osnovi ekonomije

292 i uti caj ni akte ri u pro ce su fuzi o ni sa nja kom pa ni ja, poseb no kada je u pita nju fuzi o ni sa nje naj ve ćih.

U vezi sa poslo va njem mul ti na ci o nal nih bana ka je i kre i ra nje evro do-lar skog trži šta kapi ta la, koje je, sa svo je stra ne, otvo ri lo nove moguć no sti za eks pan zi ju među na rod nih kre di ta. Uzrok nastan ka evro do lar skog trži šta, šezde se tih godi na, bila je poli ti ka SAD, da sma nji odliv kapi ta la u ino stran-stvo, da bi se omo gu ći lo fi nan si ra nje doma ćeg raz vo ja, zašti tio plat ni bilans, sma nji la infl a ci ja i saču va la vred nost dola ra. U ino stran stvu su, od tada, poče le masov no da se osni va ju fi li ja le ame rič kih bana ka, kako bi se pri ku pi lo što više sred sta va u vidu depo zi ta u Evro pi i na dru gim mesti ma, da bi se nadok na dio potre ban kapi tal tran sna ci o nal nih kom pa ni ja SAD. Kasni je se, iz ovih ope ra ci-ja, raz vi lo trži šte ogrom nih raz me ra. Ceni se da evro do lar sko trži šte (zajed no sa krat ko roč nim kapi ta lom, odno sno dnev nim nov cem) obr ne 720 bili o na dola-ra godi šnje (oko 2000 mlrd. dola ra dnev no) što je za oko 90 puta više od obi ma svet ske trgo vi ne.

To je jed na dra stič na cifra, koja, u stva ri, pri ka zu je ogro man rezer vni fi nan-sij ski poten ci jal za pre li va nje nov ca izme đu zema lja, za kori šće nje kre di ta, osci-la ci je kamat nih sto pa i devi znih kur se va, špe ku la ci je, što, isto vre me no, stva ra real nu bazu za uve ća nje infl a ci o nih poten ci ja la.

Tran sna ci o nal ne i mul ti na ci o nal ne ban ke stal no kre i ra ju nove zaštit ne meha ni zme u svo ju korist, kažnja va ju ći, po potre bi, mno ge zemlje koje se kod njih zadu žu ju i drže ći ih u stal noj neiz ve sno sti da li će im ili neće odo bri ti pre ko potreb ne kre di te. One, često, name ću rigo ro zne kri te ri ju me kre dit ne spo sob no-sti, sve do izo lo va nja poje di nih zema lja sa među na rod nog trži šta kapi ta la, na kra-će ili duže roko ve. Time one direk tno uti ču na pri vred ni raz voj mno gih zema lja, a u tome im podr šku pru ža ju vla de raz vi je nih zema lja, pa i Među na rod ni mone-tar ni fond. Ovo je poseb no potvr đe no u vre me veli ke kri ze zadu že no sti zema lja u raz vo ju tokom osam de se tih godi na.

Osnov no pra vi lo poslo va nja mul ti na ci o nal nih bana ka je da one više stru-ko obez be đu ju svo je inte re se, bez obzi ra kako se to odra ža va na raz voj mno gih zema lja u raz vo ju. Bud no pra te sva kre ta nja u sve tu i okre ću ih u svo ju korist. Kao što smo obja sni li na prvi “naft ni šok” iz 1973. godi ne, odgo vo ri le su pri vla-če njem arap skog kapi ta la (tzv. reci kla ža petro do la ra), kao i eks pan zi ja kre di ta van real nih potre ba zema lja u raz vo ju, pa i svet ske pri vre de u celi ni. S dru gim “naft nim šokom” iz 1979. godi ne boga te zemlje i nji ho ve ban ke, pod vođ stvom SAD, tra že izlaz kroz skup kre dit, ste za nje kai ša i obu zda va nje rasta u zemlja-ma u raz vo ju, kako bi one mogle otpla ti ti nago mi la ne kre di te uze te od bana ka raz vi je nih zema lja. Ovde je uklju če no i pro lon gi ra nje otpla te kre di ta zemlja ma u raz vo ju, uz napla tu viso kih dopun skih kazne nih kama ta. Dakle, delu ju, uvek

Page 304: US - Osnovi ekonomije

293u inte re su svog kapi ta la, a suprot no od potre ba da se zemlje u raz vo ju izvu ku iz eko nom ske kri ze.

Iako mno ge zemlje u raz vo ju (Indi ja, Kina, Bra zil i sl.) ima ju raz vi je ne ban ke, naj bo lji pri mer uspe šnog raz vo ja bana ka daju arap ske zemlje čla ni ce OPEC-a posle pove ća nja cena naf te iz 1973. godi ne, što poka zu je koli ko je raz-voj bana ka zavi stan od ras po lo ži vo sti kapi ta la.

Posle prvog iz 1973, a poseb no dru gog iz 1979. pove ća nja cena naf te sna-ga zema lja izvo zni ca naf te bit no je pove ća na. U peri o du 1974-1980. višak pla-sma na zema lja OPEC-a izno sio je oko 400 mili jar di dola ra, od čega samo u 1979. godi ni 170 mili jar di SAD dola ra.

Rani je su vla sni ci kapi ta la u arap skim zemlja ma pre pu šta li ban ka ma iz Evro pe i Ame ri ke da upra vlja ju nji ho vim nov cem radi veće zara de i veće sigur no sti. Sada se situ a ci ja pro me ni la. Rod ger F. Azar, Liba nac koji ruko-vo di sop stve nom kon sul tant skom fir mom u Pari zu, izra ču nao je da jedan barel pro da te naf te u 1972. godi ne dono si 10 dola ra u goto vom. Ako se ta sred stva inve sti ra ju u meni ce Ame rič kog Mini star stva finan si ja posle 10 godi na, usled pada kur sa dola ra, sa kama tom su vre de la samo 1/3 bare la naf te iz 1972. godi ne. Agir kon sta tu je da to nije pošte na raz me na. “Zapad je dobi jao vred nu robu, a zemlje pro iz vo đa či su u zame nu dobi le samo papir”. Porast pri ho da od naf te, gubi ci na trži štu evro ob ve zni ca i opa da nje vred no-sti dola ra, uti ca lo je na arap ske zemlje da raz vi ja ju svo je ban ke. U tome su naj da lje oti šle Sau dij ska Ara bi je, Kuvajt, Liban.

Za pro ces raz vo ja zema lja u raz vo ju i zama lja u tran zi ci ji nema real-ne alter na ti ve jača nju nji ho vih bana ka, jer u pro tiv nom sle di več na zavi-snost ovih zema lja od gigant skih bana ka raz vi je nih zema lja.

Posled njih dece ni ja u ban kar skom sve tu sve se više pomi nju Pri ma bank instru men ti (garan ci je, akre di ti vi i sl.). To je dove lo i do zlo u po tre be ovih instru-me na ta u među na rod noj ban kar skoj prak si.

Među na rod na trgo vin ska komo ra iz Pari za uka za la je na opa sno sti pre va ra u među na rod nom ban kar skom poslo va nju i dala odre đe ne save te koji gla se:

– nikad doka za nom pre va ran tu ne dati faks, pismo, memo ran dum, vizit kar tu;

– nikad ne pri ma ti pre va ran te;– uvek tra ži ti šifro va ni teleks odre đe ne ban ke za depo zi te, akre di ti ve,

garan ci je i pro ve ri ti isti kod cen tral ne ban ke;– kod svo je ban ke ili kod neke pozna te ban ke pro ve ri ti sva ki doku ment,

koji je sum nji ve pri ro de;– nikad ne pove ro va ti u broj fak sa, tele fo na ili šifru koju daju pre va ran ti.

Page 305: US - Osnovi ekonomije

294 Tren do vi ukrup nja va nja, kon cen tra ci je i mul ti na ci o na li za ci je odvi ja ju se i u osi gu ra nju. Tako u SAD 50 naj ve ćih osi gu ra va ju ćih kom pa ni ja pose du je 83% ukup ne imo vi ne u ovoj obla sti koja je 2000. godi ne pro ce nje na na 3000 mili jar di dola ra, a slič no je i u dru gim zemlja ma.

I ber ze su, tako đe, posta le zna ča jan subjekt svet skih fi nan sij skih kre ta nja. Na nji ma bro ke ri i dile ri omo gu ću ju da subjek ti koji ima ju višak kapi ta la isti pro-da ju da bi ostva ri li zara du, a subjek ti koji su u defi ci tu kapi ta la za raz voj i/ili za ostva ri va nje likvid no sti da se snab de ju na ber zi. Na ber za ma se, tako đe, kupu ju i pro da ju akci je i time menja vla sni štvo kapi ta la u pred u ze ći ma. Ber ze, u sve tu, su savla da le sve viško ve evro do la ra i petro do la ra, postu pa ju ći moti vom pro fi ta, likvid no sti i zašti te od rizi ka. Tako đe su pomo gle da se ostva ri libe ra li za ci ja u među na rod nom kre ta nju kapi ta la, a da se to ne odra zi desta bi li zi ra ju će na cene, kama te, a deli mič no i na devi zne kur se ve.

Bro ker ske i diler ske fi r me, kao i ber ze sve više šire mre žu svo jih posred-ni ka, kako bi bile na licu mesta kod poten ci jal nih part ne ra i pro u ča va li i zado-vo lja va li nji ho ve želje, moguć no sti i name re. U istom cilju se sve više nalo ga pla si ra tele fon ski (uz sni ma nje raz go vo ra) te putem inter ne ta, odno sno elek-tron skim putem.

3.4. DRŽA VAAdrou Ace mo gli sa Masa ču sets insti tu ta za teh no lo gi ju (SAD) nedav no je

napi sao da: “Dugo roč ni raz voj jed ne zemlje zavi si pre sve ga od kva li te ta raz vo ja nje nih jav nih insti tu ci ja”.

Robert Man del, dobit nik Nobe lo ve nagra de za eko no mi ju 1999. godi ne izre kao je misao da su niski pore zi i viso ki pro fi ti karak te ri stič ni za pro spe ri tet ne drža ve, a obr nu to je kod dru šta va koja pro pa da ju.

Držav ni suve re ni tet ima tri osnov na atri bu ta: zako no dav nu vlast, izvr šnu vlast i sud sku vlast.

Ne posto ji pro spe ri tet bez dobrih zako na i nji ho vog spro vo đe nja u prak-si. Još je u Rim skom pra vu zapi sa na važna odred ni ca: Pac ta sund ser van da (zako ni se mora ju izvr ša va ti – pošto va ti). Jedi no prav na drža va može da uve de red u dru štvu, a za to su neo p hod ne pro ce du re, te poli tič ka sta bil nost i odgo vor nost. U pro tiv nom vla da volun ta ri zam koji, kroz kri mi nal i korup-ci ju, raza ra drža vu.

Sta bil na i suve re na drža va je ona koja je u sta nju da sle di inte re se gra đa na i da se po nji ma pona ša. A to je drža va koja ima insti tu ci je koje su u sta nju da

Page 306: US - Osnovi ekonomije

295garan tu ju slo bo du, a kri mi nal ci da ne budu na slo bo di. Vlast je sta bil na ako stal-no spro vo di pro me ne (refor me) trži šne, ali i soci jal no izdr ži ve.

Za posled nje pola veka nasta lo je novih 120 drža va, tako da ih danas u sve tu ima pre ko 200. Narav no neke ne funk ci o ni šu dobro. A drža va se ne sma tra spo sob nom i dobrom ako:

– nije u sta nju da efi ka sno kon tro li še gra ni ce;– nema legi tim nu ni spo sob nu vla du;– nije spo sob na da zado vo lji osnov ne potre be sta nov ni ka, pa ih pre pu šta

kri mi na lu, bole sti ma i bedi.Kre di bi li tet vla sti je naj zna čaj ni ji za spro vo đe nje refor mi, a za nje ga su

pre sud ne insti tu ci je, pra vi la i pro ce du re koje čine dru štve ni pore dak. Kre di bi li-tet se meri po sna zi ostva ri va nja obe ća nja i zacr ta ne poli ti ke. Važna je bez bed-nost zemlje, sta bil nost cena, kur sa, fi skal na i inve sti ci o na poli ti ka, kao i poli ti ka moti vi sa no sti, odno sno ras po de le. Uko li ko je otpor pre ma infl a ci ji veći, kre di-bi li tet vla sti je veći. Ozbilj nim siste mi ma infl a ci ja ne odgo va ra, jer ona ne topi samo oba ve ze, nego i pri ho de.

Drža va je, mada kate go ri ja poli tič kog živo ta dru štva, jed nom svo jom stra nom i ele ment eko no mi je. U tom smi slu nije dovolj no ako se drža va u bilo kom peri o du dru štve nog živo ta tre ti ra isklju či vo kao poli tič ka kate go ri ja. Tri su osnov ne eko nom ske funk ci je drža ve. Prva je odnos date drža ve pre ma pri vred nom raz vo ju u opštem smi slu. Ona je oso bi to zna čaj na u pre la znim dru-štve nim epo ha ma. Takav slu čaj ima mo, na pri mer, danas. Dru ga eko nom ska funk ci ja drža ve tiče se odno sa inve sti ci ja i potro šnje. Naj zad, tre ća funk ci ja bi bila u vezi sa među na rod nim eko nom skim odno si ma, stra te gi ja izvo za i sta nja plat nog bilan sa, oslo nje nje na raz voj nu poli ti ku.

Eko nom ske funk ci je drža ve tre ba da raz mak nu pro stor za mikro pri vred ne subjek te, da otvo ri pro stor pro ši re noj repro duk ci ji i ubr za noj aku mu la ci ji. Pri vat-ni kapi tal, po svo joj pri ro di, teži što većem pro fi tu.

Na polju spolj no e ko nom skih odno sa ulo ga drža ve je naj i zra že ni ja, ona uti-če na: kre ta nje robe, nov ca i kapi ta la van zemlje, kre ta nje zla ta, odre đi va nje nači-na pla ća nja sa sve tom. Trgo vi na se sve više regu li še među dr žav nim dvo stra nim trgo vin skim i pla t nim spo ra zu mi ma. Drža va je pre u ze la i funk ci ju regu li sa nja spolj no e ko nom skih odno sa. Drža va delu je ukup nom ener gi jom svo je eko nom-ske i poli tič ke moći. Uz eko nom sku kon ku ren ci ju pri vre de, sve je oči ti ja i kon-ku ren ci ja drža ve.

Bez ulo ge drža ve ne može se ni zami sli ti poslo va nje savre me ne kor po ra ci-je. Tako je drža va, putem cari na mogla pred u zet ni ku pru ži ti zašti tu od ino stra ne

Page 307: US - Osnovi ekonomije

296 kon ku ren ci je; mogla je ponu di ti na upo tre bu žele zni ce, elek trič nu stru ju ili dru-ga sred stva jav ne kori sti; pose do va la je zemlju, pra vo na mine ral na bla ga, šume i dru ge pri rod ne izvo re pogod ne za pri rod no isko ri šća va nje; mogla je ponu di ti izu ze ća ili olak ši ce od pore za. Važno je u tome da su sve spo me nu te ili dru ge kori sti mogle biti pru že ne ili uskra će ne na osno vu sasvim jed no stav ne odlu ke. (J.K.Gal bra it, The New Indu strial Sta te, Boston, 1967, str. 285).

Savre me na pri vre da se zbog sna žne ulo ge drža ve, ne može više ozna ča-va ti kao pri vre da “lais ser fai re”. Drža va regu li še raz voj, zapo sle nost, cene, opštu pri vred nu sta bil nost, spolj ne odno se. Da bi to moglo, jav ni sek tor pro ši-rio je svo je uče šće u naci o nal noj pri vre di, mno gi sek to ri pri vre de su naci o na-li zo va ni, a u poje di nim zemlja ma i pre ko 1/2 ukup nog naci o nal nog dohot ka nala zi se u raznim budžet skim fon do vi ma (mada je loša drža va ako taj pro ce-nat pre la zi 1/3).

Pored aktiv nog delo va nja kom pa ni ja i bana ka, kao subjekt u među na rod-noj trgo vi ni poja vlju je se i drža va. Drža va, po pra vi lu, ne oba vlja ope ra tiv ne poslo ve izvo za i uvo za, nego čak i ako se radi o nabav ka ma za nje ne potre be, pove ra va nepo sred noj spolj no tr go vin skoj ope ra ti vi. Izu zet no drža va osni va pred-u ze ća, koja poslu ju u nje no ime i za njen račun i u tom slu ča ju govo ri se o držav-noj trgo vi ni tj. tzv. “drža vi trgov cu”.

U kapi ta li stič kim zemlja ma posto ji držav na trgo vi na kao spe ci fi čan mono-pol. Drža va osni va izvo zne i uvo zne orga ni za ci je za odre đe ne pro iz vo de od inte-re sa za ukup nu naci o nal nu pri vre du i daje im isklju či vo pra vo izvo za i uvo za (duvan, alko hol, žita ri ce i sl.). Fran cu ska, npr. izvo zi žito i alko hol pre ko držav-nih orga ni za ci ja, SAD izvoz poljo pri vred nih viško va pove ra va Cre dit Cor po ra-tion-CC. I u nekim zemlja ma u raz vo ju stva ra ju se veo ma raz vi je na držav na izvo zno-uvo zna pred u ze ća, koja na odre đe nim pro iz vo di ma, obič no naj zna čaj-ni jim za pri vre du zemlje, dobi ja ju isklju či vo pra vo izvo za i uvo za, dakle, pun izvo zno-uvo zni mono pol.

Šire posma tra no jed na zemlja i ne mora pri be ći držav noj trgo vi ni da bi kori sti la pred no sti mono po la na trži štu. To se može posti ći mera ma spolj no-tr go vin ske poli ti ke kao što su: pre mi je izvo za, cari ne, zabra ne, kon tin gen ti, opo re zi va nje izvo za i uvo za i sl., a sve u cilju oži vlja va nja pro iz vod nje, uve ća-va nja zapo sle no sti, jača nja teh no lo škog pro gre sa, pro ši ri va nje kupov ne moći naci o nal ne valu te i slič no. U ovoj tzv. regu la tiv noj ulo zi, koja se raz li ku je od ope ra tiv ne, ali često ima jače dej stvo, drža va svo jim subjek ti ma poma že u orga ni za ci ji mar ke tin ga i zaklju či va nju kon kret nih ugo vo ra o izvo zu i uvo zu. Drža va u svim zemlja ma utvr đu je opštu poli ti ku sarad nje sa sve tom, kao i kon kret nu poli ti ku izvo za i uvo za i tim putem usme ra va svo je subjek te na eks-pan zi ju izvo za i pri la go đa va nje uvo za inte re si ma svo je poslov ne i raz voj ne

Page 308: US - Osnovi ekonomije

297poli ti ke. Ove mere uvek ima ju za cilj da doma ćim pro iz vo di ma stvo re manji ili veći ste pen mono po li za ci je na stra nim i doma ćem trži štu. To je prak sa koju su veo ma raz vi le zapad ne zemlje, upr kos pro kla mo va nja poli ti ke line ra li zma. U prak si pri me nju ju i poli ti ku agrar nog i indu strij skog pro tek ci o ni zma, što doma će pro iz vo đa če sta vlja u mono pol ski polo žaj na trži štu, ili se rani ji mono-pol ski polo žaj još više uve ća va.

Drža ve raz vi je nih zema lja sve više delu ju, u svet skoj pri vre di koor di ni ra-no i pored nji ho ve povre me ne kon ku ren ci je. Time se mul ti na ci o na li zu je i ulo ga drža ve, što poseb no dola zi do izra ža ja pre ko stva ra nja regi o nal nih eko nom skih inte gra ci ja (zemlje EZ uve le su, npr. i Zajed nič ki Par la ment) kao i ula ga njem kapi ta la u razno vr sne pri vat ne kom pa ni je.

U vre me nu glo ba li za ci je poste pe no se sma nju je ulo ga drža ve, poseb no od vre me na Mar ga ret Tačer i Rega na. Odmah po pre u zi ma nju vla sti Mar ga ret Tačer pro da la je pri vat nim akci o na ri ma više od dva de set krup nih pred u ze ća, među nji ma i bri tan ski TELEL COM (dži nov ski sistem tele ko mu ni ka ci ja), a zatim elit nu fabri ku auto mo bi la JAGU AR, više petro lej skih i vazdu ho plov-nih fi r mi, šeće ra na, pri sta ni šta, tran sport nih i tra jekt nih pred u ze ća. Takvom ras pro da jom udeo držav ne imo vi ne u bru to pro iz vo du V. Bri ta ni je sma njen je od 10% u 1980. na 6% počet kom 1986. godi ne. Vred nost pro da te imo vi ne pro ce nju je se na pre ko 15 mili jar di dola ra. Ovaj pro ces se nasta vlja. Tako je u bese di koju je u maju 1986. godi ne odr žao u Lon don skom Insti tu tu za među na rod na istra ži va nja, mini star fi nan si ja u Vla di Tačer, Džon Mur rekao: “Pro gram će biti nasta vljen sve dok komer ci jal na indu stri ja u držav noj svo ji ni ne bude vra će na tamo gde joj je mesto – u pri vat ni sek tor”. Plan je da se naci-o na li zu ju: fabri ka motor Rols-Roys, Bri tish Petro le um, sever no ir ski vazdu ho-plov ni kon cern SHORD, Bri tish Gas, Nati o nal Bus Company i mno ga dru ga krup na pred u ze ća.

U Fran cu skoj ovaj pro ces je spro veo pred sed nik vla de Žak Širak, od prvih dana pobe de na mar tov skim par la men tar nim izbo ri ma 1986. godi ne. U nje go vom pro gra mu je izvr še na naci o na li za ci ja 65 naj ve ćih pred u ze ća i bana ka. Reč je o imo vi ni čija se vred nost pro ce nju je na 40 mili jar di ame rič kih dola ra.

U Japa nu je izvr še na, uz osta lo, pri va ti za ci ja japan skih žele zni ca. Cela mre-ža japan skih naci o nal nih žele zni ca pode lje na je na sedam zaseb nih pri vat nih fi r-mi. One su, u počet ku, regi stro va ne kao “spe ci ja li zo va ne kor po ra ci je”, a vla da je zadr ža la u svo jim ruka ma sve akci je žele zni ce, uz oba ve zu da ih na jav noj auk ci ji pro da, kad se ova pred u ze ća oslo bo de dugo va i neren ta bil nog poslo va nja.

Sistem soci ja li zma (izu zev u Kini) je sru šen, pa biv še soci ja li stič ke zemlje spro vo de tran zi ci ju, a neke od njih već su posta le čla ni ce NATO i čla ni ce EU.

Page 309: US - Osnovi ekonomije

298 Osni va njem OUN i nje nih eko nom skih agen ci ja, kao i GATT-a, ulo ga drža ve pre no si se i na među na rod ni teren. Od tada se u među na rod noj trgo vi-ni, pored naci o nal nih, poja vlju ju i među na rod ni subjek ti. Među tim, to je samo poku šaj da se uskla đu ju teške pro ti vu reč no sti i anta go ni stič ki inte re si u sfe ri među na rod nih eko nom skih odno sa, iako u među na rod nim fi nan sij skim insti tu ci-ja ma (IBRD, IMF i dr.).

Među na rod ni subjek ti od poseb nog zna ča ja za spolj nu trgo vi nu su: Eko nom sko-soci jal ni savet UN, Eko nom ska komi si ja UN za Evro pu (isto za Azi ju, Afri ku, Latin sku Ame ri ku), Kon fe ren ci ja UN za trgo vi nu i raz voj (UNCTAD), Orga ni za ci ja UN za indu strij ski raz voj (UNI DO), Svet ska orga-ni za ci ja za poljo pri vre du (FAO), Svet ska trgo vin ska orga ni za ci ja (WTO), Svet ska ban ka i nje ne afi li ja ci je, Među na rod ni mone tar ni fond, Orga ni za ci ja za eko nom sku sarad nju i raz voj (OECD), Gru pa sedam raz vi je nih zema lja plus Rusi ja. Zna čaj ne su i orga ni za ci je koje nema ju pri me su drža ve, ali ima-ju odre đe ni uti caj u svet skim pri vred nim zbi va nji ma, na pri mer, Svet ski trgo-vin ski cen tri, a poseb no Među na rod na trgo vin ska komo ra koja je u Pari zu osno va na 1919. godi ne.

Svet ski trgo vin ski cen tri osno va ni su sa ciljem pro mo ci je i una pre đe-nja među na rod ne trgo vi ne. Prvi takav cen tar osno van je u Nju Orle an su (SAD) 1943. godi ne, a naj ve ći u Nju jor ku 1970, koga su među na rod ni tero ri sti sru ši li 11. sep tem bra 2001. godi ne. U nju jor škom cen tru je radi lo i ima lo pred stav ni-štva 1.200 svet skih kom pa ni ja i bana ka. U svom sasta vu imao je četi ri ber ze i cari nu. Zapo šlja vao je 50.000 rad ni ka, a dnev no ga je pose ći va lo 80.000 poslov-nih lju di. Sa savre me nim elek tron skim ure đa ji ma i opre mom mogla se za krat ko vre me naru či ti roba iz celog sve ta i pla si ra ti ponu de zain te re so va nih kli je na ta. Posle pozi tiv nog isku stva SAD Među na rod ni trgo vin ski cen tri raši re ni su širom sve ta, a pre 11. sep tem bra 2001. bilo ih je ukup no 306 u 92 zemlje sve ta, sa bro jem učla nje nih fi r mi i bana ka od 750.000 Aso ci ja ci ja Svet skih trgo vin skih cen ta ra ima sedi šte u Nju jor ku, a veo ma pozna ti cen tri nala ze se u Japa nu i svim zemlja ma Jugo i stoč ne Azi je.

Među na rod na trgo vin ska komo ra stan dar di zo va la je ukup no među na-rod no poslo va nje od tip skih mode la ugo vo ra, do instru me na ta pla ća nja (meni-ca, ček, inka so, akre di ti vi, garan ci je), među na rod nih tran sport nih kla u zu la (EXW – fran ko fabri ka, FCA – fran ko pre vo zni, FOB – fran ko na palu bi bro da, CIF – cena sa osi gu ra njem i voza ri nom, DDU – dosta vlje na cari na nije pla će na i dru ge do ukup no tri de set ovih kla u zu la), pa sve do uput sta va kako se bori ti pro tiv među na rod nih kri mi nal nih rad nji u spolj noj trgo vi ni, a poseb no u ban-kar stvu i među na rod nim pla ća nji ma.

Page 310: US - Osnovi ekonomije

299

4. MEĐU NA ROD NE EKO NOM SKE TRAN SAK CI JE

Fran cu ski fi lo zof Ž. P. Sar tr pisao je da je kod ljud skog bića “... svest kon-sti tu i sa na bes ko nač nim bro jem kau zal nih nizo va i da je sva ki pred met spo zna je pro iz vod susre ta više takvih nizo va..”. Slič no je i sa tran sak ci ja ma koje čine pred-met poslo va nja u među na rod noj trgo vi ni.

Kla sič ni pro met robe i uslu ga sve više gubi na zna ča ju. Pre ko gra ni-ce se pored roba i kla sič nih, sa rob nim pro me tom veza nih uslu ga, sve više kre ću savre me ne uslu ge (inže nje ring, infor ma tič ke, nauč ne, turi zam i sl.), novac, kapi tal i teh no lo gi ja. Pored toga kla sič ne kopo pro da je robe, uslu ga i fak to ra pro iz vod nje sup sti tu i šu se, poste pe no, pro iz vod nom koo pe ra ci jom, tran sfe rom teh no lo gi je, poslov no-teh no lo škom sarad njom i ula ga njem pro-iz vod nog kapi ta la, kao naj sa vre me ni jim obli ci ma savre me nog poslo va nja. Struk tu ra među na rod nih eko nom skih tran sak ci ja posta la je veo ma kom plek-sna i obu hva ta:

1. među na rod no kre ta nje robe, uklju čiv dugo roč nu pro iz vod nu koo pe-ra ci ju,

2. među na rod no kre ta nje uslu ga,3. među na rod nu migra ci ju rad ne sna ge,4. među na rod no kre ta nje nov ca i kapi ta la, uklju čiv i direkt na ula ga nja, i5. među na rod ni tran sfer teh no lo gi je, uklju čiv ši i poslov no-teh nič ku

sarad nju.Isto rij ski je menjan zna čaj poje di nih tran sak ci ja. U XVII, XVIII, pa sve

do sre di ne XIX veka, prak tič no je jedi ni bio izvoz i uvoz robe, koga je, para-lel no, pra tio i među na rod ni pro met uslu ga, poseb no onih bez kojih među na-rod ni tran sfer robe nije bio moguć (tran sport, ban kar ske uslu ge, osi gu ra nje i sred stva veze). Dru gu polo vi nu XIX veka karak te ri še nasta nak među na rod nog kre ta nja kapi ta la, kao nove među na rod ne eko nom ske tran ska ci je. Za XX vek karak te ri stič ni su među na rod ni tran sfer teh no lo gi je, dugo roč na pro iz vod na

Page 311: US - Osnovi ekonomije

300 koo pe ra ci ja, pro iz vod no teh nič ka i nauč na sarad nja kao i nasta nak čita vog niza savre me nih uslu ga u među na rod nom eko nom skom pro me tu. U peri o du posle dru gog svet skog rata četi ri naj di na mič ni je među na rod ne eko nom ske tran sak-ci je su dugo roč na pro iz vod na koo pe ra ci ja, zajed nič ko ula ga nje kapi ta la (joint ven tu re), tran sfer teh no lo gi je, uklju čiv i poslov no-teh nič ku sarad nju i savre-me ne pri vred ne uslu ge (nauč ne uslu ge, kon sal ting uslu ge, inže nje ring uslu ge, infor ma tiv ne uslu ge, turi stič ke i dru ge vrste uslu ga). Među tim, po pon der skom zna ča ju rob na raz me na, iako gubi u rela tiv nom odno su sna ga, je još uvek zna-čaj ni ja od svih dru gih obli ka među na rod nih eko nom skih tran sak ci ja, sa izu zet-kom među na rod nog pro me ta nov ca.

4.1. MEĐU NA ROD NA MIGRA CI JA RAD NE SNA GEMeđu na rod na migra ci ja rad ne sna ge pred sta vlja ise lja va nje gra đa na jed ne

zemlje u dru gu, bilo da se radi o nemo guć no sti nje ne zapo sle no sti u zemlji, ili pak o povolj ni jim uslo vi ma živo ta u ino stran stvu (zara de i dru gi uslo vi).

Za naci o nal nu pri vre du nije dobro da joj se odli va ju ško lo va ni i kva li fi ko-va ni kadro vi u ino stran stvo. Bolje je spro vo di ti poli ti ku zapo sle no sti u zemlji, ili u doma ćim pred u ze ći ma koja poslu ju u ino stran stvu.

Veli ke isto rij ske migra ci je rad ne sna ge zabe le že ne su po otkri ću Ame-ri ke, a poseb no u XIX i prvim dece ni ja ma XX veka iz Evro pe i dru gih regi-o na u Ame ri ku, kao i u Austra li ju. Posle dru gog svet skog rata naj zna čaj ni ji region imi gra ci je posta la je i Zapad na Evro pa, u koju se use lja va lo neza po-sle no aktiv no stanov ni štvo iz južne i jugo i stoč ne Evro pe, Sred njeg Isto ka, Afri ke i Azi je.

U posled njim godi na ma, poseb no od pri vred ne kri ze iz 1973. godi ne dola zi do neza po sle no sti i u zemlja ma Zapa da. Oko 30 mili o na neza po sle nih, odno sno 9% ukup nog rad no spo sob nog sta nov ni štva je nez apo sle no u zemlja ma OECD, od čega samo u Evrop skoj uni ji 20 mili o na. Neza po sle nost je manja nego u vre-me Veli ke eko nom ske kri ze 1929-1933, kada je bez posla osta lo 30% sta nov ni-štva. Među tim, ele men ti kri ze, sada su oči gled ni, pogo to vo ako se ima u vidu da je zemlja ma u raz vo ju čita vih 300 mili o na sta nov ni štva, koje bi bilo spo sob no da radi, neza po sle no. Neza po sle nost, je u sva kom slu ča ju, kri zni feno men i ima šire dru štve ne dimen zi je, uklju ču ju ći i među na rod ne.

Ume sto traj ni jeg zapo šlja va nja rad ne sna ge u ino stran stvu, potreb na je i poželj na češća raz me na struč nih kadro va sa ino stran stvom, u cilju teh no lo škog usa vr ša va nja, efi ka sni jeg tran sfe ra teh no lo gi je, pobolj ša nja struč nog nivoa zna-nja i osva ja nja ino stra nih trži šta.

Page 312: US - Osnovi ekonomije

301Isto rij ski posma tra no migra ci ja rad ne sna ge je jedan od naj zna čaj ni jih obli-ka teh no lo škog tran sfe ra izme đu zema lja. Masov ne migra ci je u XIX veku iz Evro pe u vane vrop ske zemlje zna či le su, isto vre me no, i odliv kapi ta la i odliv struč nja ka, te su znat no dopri ne le raz vo ju zema lja imi gra ci je: SAD, Kana da, Austra li ja, Novi Zeland, Argen ti na i sl. Pozna to je da su svo je vre me no mer kan-ti li sti zabra nji va li odliv kva li fi ko va ne rad ne sna ge u stra hu da novi cen tri pro iz-vod nje ne posta nu kon ku rent zemlji-mati ci.

Rani je migra ci je bile su, uglav nom, iz raz vi je nih u novo o sno va ne zemlje u koji ma su posto ja li zna čaj ni uslo vi za eko nom sku eks pan zi ju. Danas, obr nu to, dola zi do odli va struč ne rad ne sna ge iz zema lja u raz vo ju u raz vi je ne zemlje. Samo u SAD danas se godi šnje dose lja va pre ko 5000 nauč ni ka i inže nje ra, uglav-nom iz neraz vi je nih ili manje raz vi je nih zema lja sve ta, bilo da je reč o stu den ti-ma koji se tamo ško lu ju i osta ju da rade u SAD, ili o novo u se lje nim kadro vi ma. Isti je slu čaj i sa zemlja ma Zapad ne Evro pe. To je tzv. “brain drain” (odliv mozgo va) iz zema lja emi gra ci je.

4.2. MEĐU NA ROD NO KRE TA NJE KAPI TA LAPod među na rod nim kre ta njem kapi ta la pod ra zu me va mo tran sfer

real nih i fi nan sij skih sred sta va iz jed ne zemlje u dru gu, bez kon tra tran sfe-ra za odre đe no vre me, a u cilju ostva ri va nja eko nom skih i poli tič kih inte re-sa uče sni ka u tom tran sfe ru.

Kapi tal se izme đu zema lja kre će u dva osnov na obli ka: u obli ku među na-rod nog kre ta nja pri vat nog i u obli ku među na rod nog kre ta nja jav nog kapi-ta la. Pri vat ni kapi tal (poje din ci, pro iz vod ne kom pa ni je i ban ke), sa svo je stra ne, kre će se, prven stve no: u obli ku depo zi ta, kre di ta, port fo lio pla sma na i direkt nih ula ga nja. Jav ni kapi tal (jav ne ban ke i držav ni budžet) kre će se, prven stve no, u obli ku bila te ral nih i mul ti la te ral nih zaj mo va, u obli ku port fo lio inve sti ci ja i u obli ku eko nom ske pomo ći. Prak tič no, isku stvo poka zu je da poje din ci, naj vi še ula žu u depo zi te, akci je i obve zni ce; pred u ze ća u pro iz vod nom obli ku (direkt ne inve sti ci je); ban ke u obli ku depo zi ta i kre di ta, akci ja i obve zni ca, a drža va u obli-ku zaj mo va, obve zni ca i eko nom ske pomo ći.

Među na rod no kre ta nje kapi ta la ima pozi tiv ne i nega tiv ne efek te, koji se spe ci fi č no izra ža va ju u sva koj zemlji poje di nač no i to raz li či to u zemlja ma izvo-zni ca ma i zemlja ma uvo zni ca ma kapi ta la.

Naj va žni je je da se poslo vi izvo za i uvo za kapi ta la vežu za ostva ri va nje doma će raz voj ne poli ti ke, da se isko ri ste nje go ve pred no sti radi raz vo ja i moguć-no sti otpla te, a sma nje sla bo sti u pogle du pri vred ne i poli tič ke zavi sno sti od stra nih inve sti to ra.

Page 313: US - Osnovi ekonomije

302 4.3. MEĐU NA ROD NI TRAN SFER TEH NO LO GI JEInten ziv na upo tre ba teh no lo gi je u savre me noj svet skoj pri vre di dokaz je

nje nog fun da men tal nog zna ča ja. Teh no lo gi ja je naj di na mič ni ji fak tor raz vo ja, koji menja pro iz vod ne postup ke i naci o nal nu pri pad nost pro iz vo da u svet skoj pri vre di. Ni jedan pro iz vod ni pro ces ne može se zami sli ti bez odgo va ra ju će teh-no lo gi je. Zbog toga, uvek kad nema odgo va ra ju će doma će teh no lo gi je, ona se uvo zi iz ino stran stva, a kva li tet ni sop stve ni teh no lo ški postup ci pro da ju se ino-stran stvu. Ovaj pro met teh no lo gi je sa ino stran stvom (izvoz i uvoz) ozna ča va se poj mom tran sfe ra teh no lo gi je izme đu zema lja.

Bit no je koli ko je neka zemlja boga ta u gvo žđu, uglju, čeli ku, opre mi, pa i rad noj sna zi, ali je suštin sko pita nje kako ih ona kori sti, odno sno kakvu teh no lo-gi ju ili kakav način pro iz vod nje pri me nju je.

Teh no lo gi ja i teh no lo ški pro gres: (1) podi žu efi ka snost upo tre be pro iz vod-nih fak to ra, tj. pove ća va ju pro iz vod nju i sma nju ju tro ško ve; (2) šire dru štve ne potre be i moguć nost nji ho vog zado vo lja va nja; (3) obje di nju ju sve pro iz vo đa če i sve pri vred ne gra ne u sva koj zemlji u jedin stven teh no lo ški sistem u cilju pro gre-sa ukup ne naci o nal ne pri vre de; i (4) pod sti ču izvoz.

(1) Teh no lo g i ja olak ša va ljud ski rad, ljud sku rad nu sna gu zame nju ju maši ne (jed na maši na često zame nju je i pre ko 1.000 rad ni ka), raste pro duk tiv-nost, a opa da ju tro ško vi rada i sred sta va za rad - tro ško vi pro iz vod nje.

Osnov na karak te ri sti ka svih dosa da šnjih teh no lo ških revo lu ci ja je činje ni-ca da je sva ki put došlo do stra ho vi tog pora sta pro duk tiv no sti, kao i eko no mič-no sti pro iz vod nje.

(2) Reka pro iz vo da koja je u XX sto le ću pote kla iz fabri ka i rud ni ka kom plet no je pro me ni la način živo ta i život ni stan dard. Teh no lo gi ja stal no širi dru štve ne potre be, ali i moguć nost nji ho vog zado vo lja va nja.

Teh no lo gi ja je omo gu ći la i pro me ne u prav ci ma zapo sle no sti, koje se ogle da ju u isto rij skim seo ba ma rad no-aktiv nog sta nov ni štva: prvo iz poljo pri-vre de u indu stri ju; iz indu stri je u sek tor uslu ga; pa, zatim u nau ku i infor ma ti-ku. U SAD sada u poljo pri vre di živi sve ga 5% aktiv nog sta nov ni štva, a ova ko mali broj rad ni ka pro iz vo di toli ko doba ra da zado vo lja va sve potre be SAD i još potre be dobrog dela sta nov ni štva u mno gim osta lim zemlja ma u sve tu. U posled njim godi na ma, a od vre me na naj no vi je teh no lo ške revo lu ci je, raste broj zapo sle nih u nau ci i infor ma ti ci koji već u poje di nim zemlja ma izno si i do četvr ti ne ukup nog rad no-aktiv nog sta nov ni štva, a ceni se da će kra jem sto le ća u jed nom bro ju naj ra zvi je ni jih zema lja dosti ći iznos i do 50% ukup nog bro ja zapo sle nih u tim zemlja ma.

(3) Kroz pro me nu struk tu re fak to ra pro iz vod nje teh no lo gi ja uti če na stal ne pro me ne u pri vred noj struk tu ri sva ke zemlje. Jed ni pro iz vo di nesta ju, a dru gi se

Page 314: US - Osnovi ekonomije

303uvo de u pri vred nu struk tu ru i to se deša va u bes ko nač nom kon ti nu i te tu. Pri tome ona obje di nju je sve pro iz vo đa če i sve pri vred ne gra ne u sva koj zemlji u jedin-stven teh no lo ški sistem u cilju pro gre sa ukup ne naci o nal ne pri vre de.

Čove čan stvo je posled njih 200 godi na više napre do va lo nego za svih pret hod nih 10.000 godi na koli ko posto ji kao ljud ski rad, orga ni zo va na sku pi na lju di. Šta je dopri ne lo tome? Naj vi še nau ka i obra zo va nje. Nau ka se poče la kori-sti ti u pro iz vod nji tek pre 150 godi na, da bi posle dru gog svet skog rata posta la stal na pra te ća i konač no odlu ču ju ća delat nost veli kih poslov nih orga ni za ci ja. Ame ri kan ci su izra ču na li da sva ki dolar ulo žen u nau ku dono si naj ma nje 30 dola-ra u peri o du od 10 godi na, uče šće obra zov nog fak to ra u pro duk tiv no sti rada izno-si od 30-50%. I ruski eko no mi sti doka za li su da se tro ško vi obra zo va nja ispla te već posle 1,5 godi na rada, odno sno da se 27% naci o nal nog dohot ka stva ra na osno vu ulo že nih sred sta va u obra zo va nje.

(4) Teh no lo gi ja pod sti če izvoz i naj va žni ji je fak tor izvo zne eks pan zi je. Sada je potreb no dati defi ni ci ju teh no lo gi je u užem i širem smi slu. Pod teh no lo-gi jom u užem smi slu pod ra zu me va se odre đe ni postu pak ili skup postu pa ka, koji omo gu ću je da se, uz odgo va ra ju ća ula ga nja u pro ces pro iz vod nje - zna nje, rad, sred stva za rad i odgo va ra ju ća ula ga nja u pro ces pro iz vod nje - dobi ju pro iz vo di sa una pred utvr đe nim svoj stvi ma. Slič nu defi ni ci ju dao je fi zi čar Ampe re u dru-goj polo vi ni XIX veka. On je teh no lo gi ju defi ni sao kao “skup postu pa ka spo sob-nih da pri ro du sta ve u slu žbu čove ko ve sre će”.

Pod teh no lo gi jom u širem smi slu pod ra zu me va se, pored poj ma u užem smi slu, još i niz dru gih aktiv no sti u pro ce su dru štve ne repro duk ci je kao što su: savre me na pode la i orga ni za ci ja rada, una pre đe nje pro iz vod nih pro ce sa, obra zo-va nje struč nih kadro va, upra vlja nje slo že nim siste mi ma (mana ge ment), istra ži va-nje trži šta (mar keting) i slič no.

Teh no lo ške revo lu ci je

Tokler je napra vio kla si fi ka ci ju dosa da šnje ljud ske civi li za ci je na tri peri-o da raz vo ja: poljo pri vred no dru štvo koje je tra ja lo oko 8000 godi na, negde do sre di ne XIX veka; indu strij sko dru štvo do kra ja šezde se tih godi na XX veka i naj no vi je infor ma tič ko dru štvo posle toga.

Prva indu strij ska revo lu ci ja nasta la je u Engle skoj na počet ku ula ska u indu strij sko dru štvo. Nasta la je poja vom pare i par ne maši ne koja je mul ti-pli ko va la čove ko ve fi zič ke spo sob no sti. Ovaj pro na la zak i nje go va pri me na ne samo da su izme ni li način ljud skog rada nego i način živo ta i isto vre me no omo-gu ći li veli ki porast pro duk tiv no sti rada i seo bu sta nov ni štva iz sela u gra do ve, u stva ri oku plja nje sta nov ni štva oko indu strijskih obje ka ta. Teh no lo ški zaštit ni znak dru ge indu strij ske revo lu ci je, kra jem XIX i počet kom XX veka, bila je

Page 315: US - Osnovi ekonomije

304 masov na upo tre ba elek trič ne ener gi je (poseb no tro fa zna stru ja Niko le Tesle) i pro na la zak niza stro je va koji su radi li na elek trič ni pogon.

U dru goj teh no lo škoj revo lu ci ji, kao i u prvoj, kapi ta li zam je teh no lo gi ju pre tvo rio u cen tral ni ele me nat kapi ta li stič ke aku mu la ci je. Tokom krat kog vre me-na kapi ta li zam je pre va zi šao manu fak tur nu pro iz vod nju na koju se osla njao u svo jim prvim kora ci ma; namet nuo je moder nu fabri ku zasno va nu na indu-strij skoj pro iz vod nji potro šnih doba ra, doneo je dži nov ske fabri ke s kra ja XIX veka u koji ma je zapo če ta indu strij ska pro iz vod nja maši na; stvo rio je tzv. nauč no upra vlja nje i kon tro lu rad nih postu pa ka (Tej lo ro va pokret na tra ka).

Isto vre me no, napre dak hemi je omo gu ćio je da se pri rod ne siro vi ne masov no zame nju ju veštač kim. Veli ki rezer vo a ri (tan ko vi), novi hemij ski recep to ri i indu strij ski kalu pi zame ni li su rani je maši ne i meha nič ke pro ce se. Raz voj hemi je otvo rio je nove moguć no sti za auto ma ti zo va nu pro iz vod nju. Elek tro ni ka se, tako đe, poja vi la kao čini lac bit ne pro me ne sred sta va za pro-iz vod nju i olak ša nja pro iz vod nih pro ce sa. Novi izvo ri ener gi je, kao što je atom ska, sada omo gu ću ju da se radi kal no pre ma ši pro iz vod ni okvir iz bli ske pro šlo sti. Sve veći zna čaj laser skih zra ka obe ća va revo lu ci o ni sa nje pro iz vod-nih okvi ra. Rad u dru goj indu strij skoj revo lu ci ji posta je pro u ča van i raš čla nji-van do deta lja da bi se sma nji le sve nepo treb ne ope ra ci je i pokre ti i sve ga više zame nju ju maši ne.

U pra sko zor je tre će indu strij ske revo lu ci je (tzv. infor ma ci o ne revo lu ci je) poči nju nesta ja ti poje di ni ele men ti i cela teh nič ka osno vi ca tej lo rov skog siste ma “raz mr vlje nog” meha nič kog ljud skog rada. Tre ća inud strij ska revo lu ci ja “vra ća inte lek tu al nu dimen zi ju” ljud skom pro iz vod nom radu, te nago ni rad ni ke da se stal no obra zu ju “uz rad i iz rada”, da se pri hva ta ju sve slo že ni jih pro iz vod nih zada ta ka i poslo va. Počev od 1970-tih godi na nasta ju krup ne pro me ne u struk-tu ri rada i pro iz vod nje u svim raz vi je nim zemlja ma. U pode li rada, kakva je namet nu ta, poja vlju je se infor ma ci ja kao neza men ljiv pra ti lac pro ce sa rada i pro iz vod nje. Ulo gu čove ka u pro ce su rada posta je sve više takva da on izla zi iz nepo sred ne pro iz vod nje, pre sta je da se bavi fi zič kim delom pro ce sa rada, maši-ne oba vlja ju fi zič ke ope ra ci je, a on nji ma upra vlja i nad gle da pro iz vod ni pro ces. Poja va raču na ra omo gu ći la je punu auto ma ti za ci ju pro ce sa rada, tako da smo sti gli do tre će teh no lo ške revo lu ci je tzv. “infor ma cij ske revo lu ci je”, gde mikro pro ce sor kao nova maši na mul ti pli ku je čove ko ve spo sob no sti, a pri tome se uop šte ne uma ra, može da radi i 24 časa.

Infor ma ci o na teh no lo gi ja se vrlo širo ko defi ni še kao pro ces vezan za pri ku-plja nje, pre nos i kori šće nje infor ma ci ja ma. Ona, pored osta log, uklju ču je raču-na re, tele ko mu ni ka ci je, robo ti ku i mikro e lek tro ni ku. A to zna či da se pola zi

Page 316: US - Osnovi ekonomije

305od teh no lo gi je za elek tron sku obra du poda ta ka, tele ko mu ni ka cij ske teh no lo gi je, pre ko kla sič nih infor ma ci o nih medi ju ma (radio, tele vi zi ja, knji ga, štam pa), pa do obra zo va nja, nau ke kan ce la rij skog i dru gog admi ni stra tiv nog rada, komer ci-jal nih bana ka poda ta ka, software pro iz vo da ili poslov nih infor ma ci o nih siste ma. Spe ci fi č nost mikro e lek tron ske teh no lo gi je, u odno su na sve dru ge, jeste upra vo u nje noj “infor ma ci o no-upra vljač koj sup stan ci”. Zna či, tu ima vrlo malo fi zič-kog rada, mno go više nau ke i zna nja. Infor ma cij ska revo lu ci ja uve ća va, zbog toga, moć naših umo va, isto kao što su prva i dru ga teh no lo ška revo lu ci ja uve ća-va le moć naših miši ća.

Masov na pri me na mikro pro ce so ra, ušla je u svo ju novu fazu - fazu tzv. “veštač ke inte li gen ci je”. Na taj način, može se slo bod no kon sta to va ti, mikro ra-ču na ri kao delat nost danas su ušli u fazu teh no lo ški inten ziv ne sfe re, napu šta ju ći rad no inten ziv nu sfe ru.

U naj du žoj vezi sa infor ma ti kom je i robo ti ka. Danas se robo ti naj vi še kori ste u auto mo bil skoj indu stri ji (za tač ka sto zava ri va nje, boje nje, mon ta žu, kon tro lu pro iz vod nje i sl.), u metal noj indu stri ji, elek tron skoj indu stri ji, liv ni ci-ma, meta lur gi ji, unu tra šnjem tran spor tu, rudar stvu i dru gde, zame nju ju ći veli ki broj rad ni ka. Eko nom ski efekat uvo đe nja robo ta, naj bo lje se vidi na pri me ru japan ske auto in du stri je, koja je danas bez prem ca u sve tu. Robo ti za ci ja je pomo-gla Japa nu da posta ne prvi i naj e fi ka sni ji pro iz vi đač auto mo bi la u sve tu.

Tre ću teh no lo šku revo lu ci ju pored mikro e lek tro ni ke, karak te ri šu i dru gi prav ci raz vo ja teh no lo gi je: atom ska i solar na ener gi ja, genet ski inže nje ring i bio teh no lo gi ja, nove sin te tič ke siro vi ne, izda šna optič ka vlak na, pro iz vod-nja jef ti nog sili ci ja, pro iz vod nja super vo do ni ka, moder ne tele ko mu ni ka ci je i sate li ti, sve mir ski pro sto ri, i sl.

Obli ci tran sfe ra teh no lo gi je

Teh no lo gi ja se izme đu zema lja tran sfe ri še u tri osnov na obli ka i to u obli ku: kupo pro da je tzv. teh no lo ških pra va (paten ti i licen ce), pro iz vod no-teh nič ke doku men ta ci je (mode li, uzor ci, mar ka i pore klo pro iz vo da), te zna nja i isku stva (know-how). U ova tri osnov na obli ka teh no lo gi ja se pre no si na način kla sič ne tržne kupo pro da je ili u obli ku direkt nog anga žo va nja vla sni-ka teh no lo gi je u proi z vod nji sa kori sni kom teh no lo gi je (dugo roč na pro iz vod na koo pe ra ci ja i zajed nič ko ula ga nje kapi ta la). Poslov no-teh nič ka sarad nja može se sma tra ti spe ci fi č nim obli kom tran sfe ra teh no lo gi je. Među na rod na teh nič ka pomoć može se, tako đe, sma tra ti spe ci fi č nim obli kom tran sfe ra teh no lo gi je, mada ona pro iz i la zi iz know-how.

Neki auto ri pomi nju kao oblik tran sfe ra teh no lo gi je i opre mu, poseb no lizing kao spe ci fi čan način ustu pa nja opre me.

Page 317: US - Osnovi ekonomije

306 Zemlje neto izvo zni ce i zemlje neto uvo zni ce teh no lo gi je

Teh no lo ški pro gres se nerav no mer no širi po poje di nim zemlja ma, pri-vred nim gra na ma i pro iz vo di ma, pa tako daje raz li či te raz voj ne šan se poje di-nim pred u ze ći ma i zemlja ma u svet skoj pri vre di. Raz voj teh no lo gi je je deo isto rij skog pro ce sa raz vo ja. Stal ne pro me ne u teh no lo škoj sna zi nasta ju čak i izme đu raz vi je nih zema lja (odnos SAD, EU i Japa na), a da i ne govo ri mo o odno su raz vi je nih i neraz vi je nih zema lja.

Isto rij ska puta nja kre ta nja teh no lo gi je išla je iz Sred njeg Isto ka (gde je otkri ve na geo me tri ja) i Kine (gde je pro na đen kom pas, barut, štam pa ri ja, neme-ta li), pre ma Evro pi (gde je pro na đe na par na maši na i tkač ki raz boj), pa iz Evro-pe u Ame ri ku (gde je pro na đe na elek trič na i atom ska ener gi ja) i iz Ame ri ke prven stve no SAD) u sve dru ge zemlje sve ta: iz Japa na, Zapad ne Evro pe i SAD u zemlje Istoč ne Evro pe i zemlje u raz vo ju i sl.

Danas mono pol u među na rod noj teh no lo gi ji drže raz vi je ne zemlje, viso-ko orga ni zo va ne u krup ne pro iz vod ne i inže nje ring orga ni za ci je, koji ma sna žnu podr šku pru ža ju drža ve i ban ke. To je tzv. “ver ti kal na sarad nja”, gde raz vi je ne zemlje kori ste ne samo bila te ral ne odno se, nego i sistem Uje di nje nih naci ja kao kanal za svo ju teh no lo šku eks pan zi ju. Time se nagla ša va nejed na kost izme đu poje di nih zema lja u svet skoj pri vre di. Oko 98% teh no lo ških ino va ci ja i odgo-va ra ju ćih pate na ta kon cen tri sa no je samo u neko li ko zema lja (SAD, sred nja i sever na Evro pa, Rusi ja i Japan).

U 1995. obim svet ske raz me ne teh no lo gi je pre ma šio je 40 mili jar di dola ra. Oko 3/4 ove raz me ne oba vlja se izme đu cen tra la tran sna ci o nal nih kom pa ni ja i nji ho vih fi li ja la u raznim zemlja ma. U posle rat nim godi na ma pre nos teh no lo gi je kre tao se, uglav nom, u jed nom prav cu - iz SAD u dru ge zemlje. Kasni je kada je oja čao pri vred ni i teh no lo ški raz voj Evro pe i Japa na, poseb no sa osni va njem EEZ (danas EU) i nje nih raznih insti tu ci ja za teh no lo ški raz voj, ovaj kanal tran-sfe ra teh no lo gi je postao je dvo sme ran - SAD su poče le da uvo ze teh no lo gi ju iz Evro pe i Japa na, mada su one zadr ža le vođ stvo u ovoj obla sti. Sre di nom XX veka (biv ši) SSSR je postao, tako đe, poseb no kon ku ren tan, u pro iz vod nji opre-me za rudar stvo i meta lur gi ju, opre me za pre nos elek trič ne ener gi je na dalji nu i za kosmič ke lete li ce. U teh no lo šku trku uklju čio se i Japan sa svo jim poseb nim spo sob no sti ma sa pre ra du i dora du stra ne teh no lo gi je, ali i sa zna čaj nim izu mi-ma u elek tro ni ci, kom pju te ri za ci ji i robo ti ci. Danas vode ća sila u robo ti ci, Japan-ci su svoj prvi robot uve zli iz SAD 1967. godi ne. Do 1979. godi ne samo stal no su pro iz ve li 56.800, do kra ja 1982. godi ne 111.000, a do kra ja 1994. iz sop stve ne pro iz vod nje u upo tre bi su ima li pre ko milion robo ta. U Japa nu oko 150 fi r mi pro-iz vo di indu strij ske robo te, a naj ve ći među nji ma su, po vred no sti pro iz vod nje, 15 puta veći od naj ve ćih ame rič kih pro iz vo đa ča. Slič no je i sa kom pju te ri ma. Pošto

Page 318: US - Osnovi ekonomije

307je u peri o du 1975-1990. u ovu pro iz vod nju ulo žio 75 mili jar di dola ra Japan je postao i kom pju ter ska sila u sve tu, odmah iza SAD.

Dok raz vi je ne zemlje u nauč no-istra ži vač ku delat nost godi šnje ula žu 3% ostva re nog sop stve nog bru to pro iz vo da (samo SAD u istra ži va nja i raz voj ula žu 160 mili jar di dola ra), dotle ova ula ga nja u zemlja ma u raz vo ju jedva dosti žu 1% nji ho vog, ina če niskog, godi šnjeg bru to pro iz vo da. U pri vre di SAD, na pri mer, na sva kih 100 jedi ni ca ulo že nih u fi k sne fon do ve pri vre de, ula že se još 33 jedi-ni ce u istra ži vač ko-raz voj ni rad. Ekvi va lent ni poda tak je za: SR Nemač ku 24, Fran cu sku 20, Indi ju 4.2, Bra zil 2.7 i sl.

Jasno je da se indu strij ski sistem u SAD, Evro pi, Japa nu i sl. raz vio zahva-lju ju ći teh nič kim izu mi ma, a u sve tu se godi šnje pri ja vi pre ko 400.000 raznih pro na la za ka. Marks je još dav no uočio da “bur žo a zi ja ne može da egzi sti ra bez stal nog revo lu ci o ni sa nja pro iz vod nih sred sta va i time odno sa u pro iz-vod nji i čita vom dru štvu”.

U naj ra zvi je ni jim kapi ta li stič kim zemlja ma od ukup nog bro ja struč nja ka koji se bave nauč no-istra ži vač kim radom njih 80-90% zapo sle no je u nauč no i-stra ži vač kim insti tu ti ma i labo ra to ri ja ma proi z vod nih fi r mi.

Ova istra ži va nja su, pored toga, kon stant na, pošto, u uslo vi ma viso ke dina mi ke teh no lo ških otkri ća i brze pro me ne nači na živo ta u savre me nom dru-štvu, teh no lo ška otkri ća brzo zasta re va ju. Rani je je vek od pro na la ska izu ma do nje go ve pri me ne bio izu zet no veli ki, a sada se iz godi ne u godi nu skra ću je. Tako je elek trič na maši na za veš izu mlje na 1884, a pušte na u komer ci jal nu pro da ju 1907; gasna tur bi na je izu mlje na 1900, a pri me nje na 1932; sin te tič ka guma je izu mlje na 1882, a komer ci jal no pro iz ve de na 1932; tele vi zi ja je izu-mlje na 1907, a komer ci jal no pro iz ve de na 1937; a od pro na la ska do pri me ne nukle ar ne ener gi je tre ba lo je da pro đe čita vih 50 godi na, izu mlje na 1888, a pri-me nje na prvi put 1945. godi ne. Danas veći na izu ma zasta re va za 4-5 godi na, a u elek tro ni ci i auto mo bil skoj indu stri ji se, na pri mer, cela gene ra ci ja pro iz vo da pro me ni za manje od 5 godi na.

Pri tome raz vi je ne zemlje za sebe zadr ža va ju svu elit nu inte lek tu al nu aktiv nost, a zemlja ma u raz vo ju ustu pa ju samo kla sič ne i zasta re le teh no lo ške postup ke. Posto ji još jedan nepo vo ljan teh no lo ški feno men za zemlje u raz vo-ju. To je odliv mozgo va (brain-drain) iz zema lja u raz vo ju u raz vi je ne zemlje. Po pro ce na ma UNCTAD-a u raz vi je nim zemlja ma danas radi pre ko 300.000 inže nje ra (25% od ukup nog bro ja zapo sle nih inže nje ra), 20% ukup nog bro ja zapo sle nih leka ra, te 10% struč nja ka raznih pri rod nih nau ka, koji su, zbog nemo guć no sti zapo sle nja ili povolj ni jih uslo va rada odse lje ni iz zema lja u raz-vo ju u raz vi je ne zemlje. Oni čine nove raz do re u teh no lo škom pon de ru izme đu raz vi je nih i zema lja u raz vo ju.

Page 319: US - Osnovi ekonomije

308 4.3.1. ZAŠTI TA INTE LEK TU AL NE SVO JI NE

Raz vo jem dru štva potre be i obla sti inte re so va nja lju di posta ju sve razno vr sni je, počev od onih koje su duhov nog karak te ra, kao što su umet-nič ko stva ra la štvo, obra zo va nje i kul tu ra, teh nič ke ino va ci je do zašti te fl o-re i fau ne i oču va nje život ne i rad ne sre di ne, što je rezul ti ra lo i nji ho vom prav nom regu la ti vom i pot pi si va njem broj nih među na rod nih kon ven ci ja. Naj va žni je done te kon ven ci je koje regu li šu sle de će obla sti su: 1) kon ven ci ja u obla sti autor skih i srod nih pra va; 2) kon ven ci ja u obla sti indu strij ske svo ji ne; 3) kon ven ci ja u obla sti pro sve te i nau ke; 4) kon ven ci ja u obla sti kul tu re; 5) kon-ven ci ja u obla sti spor ta; 6) kon ven ci ja u obla sti zdra vlja; 7) kon ven ci ja o zašti ti na radu i inspek ci ji rada; 8) kon ven ci ja o zašti ti živo ti nja; 9) kon ven ci ja o zašti ti život ne oko li ne.

Svet ska orga ni za ci ja za inte lek tu al nu svo ji nu - WIPO (World Inte lec-tual Property Orga ni za tion) osno va na na Diplo mat skoj kon fe ren ci ji o inte lek-tu al noj svo ji ni odr ža noj 1967. godi ne u Stok hol mu, a koja je od 19. okto bra 1977. godi ne regi stro va na kao spe ci ja li zo va na agen ci ja Uje di nje nih naci ja da vrši poslo ve na među na rod nom pla nu koji se odno se na autor sko i nje mu srod-na pra va, kao i pra vo indu strij ske svo ji ne.

Pod ter mi nom “inte lek tu al na svo ji na” pod ra zu me va ju se pra va koja se odno se na: a) knji žev na, umet nič ka i nauč na dela; b) inter pre ta ci je umet-ni ka i inter pre ta to ra i izvo đe nja umet ni ka izvo đa ča; c) fono gra me, vide o-gra me i radio emi si je; d) pro na la ske u svim obla sti ma ljud skog delo va nja; e) nauč na otkri ća; f) indu strij ske uzor ke i mode le; g) fabrič ke, trgo vač ke i uslu žne žigo ve; h) trgo vač ka ime na i ozna ke pore kla pro iz vo da; i) zašti tu od nelo jal ne kon ku ren ci je; j) sva dru ga pra va veza na za inte lek tu al nu aktiv-nost u indu strij skoj, nauč noj, knji žev noj i umet nič koj obla sti.

Član WIPO-a može posta ti sva ka drža va koja je čla ni ca neke od posto je-ćih uni ja (naj broj ni je su Pari ska, Bern ska, Madrid ska, PCT Uni ja i dr.), ali isto tako i ona koja to nije, pod uslo vom da je čla ni ca Ujed ni nje nih naci ja, neke nji ho-ve spe ci ja li zo va nje agen ci je, Među na rod ne orga ni za ci je za atom sku ener gi ju ili Sta tu ta Među na rod nog suda prav de, kao i ona drža va koju Gene ral na skup šti na WIPO-a, kao naj vi ši organ, pozo ve u član stvo.

Kao bitan doku ment tre ba izdvo ji ti Spo ra zum o trgo vin skim aspek ti ma pra va inte lek tu a le svo ji ne (TRIPS), usvo jen 15. apri la 1994. godi ne, u cilju sma nje nja pre pre ka i pore me ća ja u među na rod noj trgo vi ni inte lek tu al nom svo ji nom i veće zašti te inte lek tu al nih doba ra, olak ša nja pri me ne među na rod-nih kon ven ci ja o inte lek tu al noj svo ji ni i pre va zi la že nja raz li ka u naci o nal nim

Page 320: US - Osnovi ekonomije

309siste mi ma, pri me ne odgo va ra ju ćih među na rod nih stan dar da i prin ci pa i obez be đi-va nje efi ka snih postu pa ka i mera za mul ti la te ral no reša va nje spo ro va, kao i radi suzbi ja nja pro iz vod nje i među na rod ne trgo vi ne kri vo tvo re nom robom.

Spo ra zum utvr đu je među na rod ne stan dar de u pogle du roka tra ja nja, obi-ma i kori šće nja pra va inte lek tu al ne svo ji ne oba ve zu ju ći sve drža ve čla ni ce da se pri dr ža va ju tih nor mi, koje pred sta vlja ju mini mum pra va i oba ve za, tako da drža ve svo jim naci o nal nim zako no dav stvom mogu pred vi de ti samo viši ili isti, ali nika ko niži ste pen pra va i nji ho ve zašti te.

5. KARAK TE RI STI KE SPOLJ NO TR GO VIN SKOG SISTE MA I

POLI TI KE U SAVRE ME NIM USLO VI MA

Osnov na karak te ri sti ka savre me ne pri vre de je u tome što je raz me-na robe, uslu ga i fak to ra pro iz vod nje pre pu šte na ini ci ja ti vi pri vat nog kapi ta la, na trži štu na kome delu je zakon ponu de i tra žnje, uz odgo va ra-ju ći uti caj mono po la i drža ve.

Trži šte je sred stvo za ras po de lu eko nom skih resur sa (robe, rad ne sna ge, nov ca i kapi ta la), u skla du sa instruk ci ja ma koje daju potro ša či. Trži šte je ujed no sred stvo koji ma se ti resur si vred nu ju i nadok na đu ju u skla du s nji ho vim dopri-no som u pro iz vod nji. Od poseb nog zna ča ja je infor ma tiv na funk ci ja trži šta u okvi ru koje trži šte infor mi še pri vred ne subjek te da li su se ili nisu u dovolj noj meri opre de li li za pro iz vod nju ono ga što je dru štvu potreb no. Trži šte je mesto sti ca nja pro fi ta, a pro fi t osnov ni motiv pro iz vod nje i raz vo ja.

U spolj no tr go vin skoj poli ti ci svi instru men ti koji regu li šu raz me nu robe i uslu ga su pode še ni ne samo da saču va ju ste če ne pred no sti nego da se te pred-no sti i dalje raz vi ja ju i učvr šću ju. Osnov ni instru men ti ove poli ti ke, kao što su devi zni kurs, kon ver ti bil nost valu ta i mul ti la te ra li zam pla ća nja, zatim sistem carin ske zašti te, niz neca rin skih instru me na ta, tako su pode še ni i dozi ra ni, da na izgled odr ža va ju mak si mum slo bo de i rav no prav no sti, tj. nedi skri mi na tor-nih uslo va u među na rod noj trgo vi ni, ali svi ti instru men ti, prven stve no delu ju u inte re su pri vre de koja ih dono si.

Page 321: US - Osnovi ekonomije

310 Pored ovih uobi ča je nih instru me na ta u spolj noj trgo vi ni raz vi je ne zemlje uve le su veo ma rafi ni san sistem mera indi rekt ne zašti te uvo za i sti mu la ci je izvo-za. Ovaj sistem naslo njen na mere fi skal ne poli ti ke, admi ni stra tiv na ogra ni če nja, viso ke cene kapi ta la i ban kar skih uslu ga itd, odr ža va, u stva ri, veo ma pro fi nje-nu stra te gi ju i tak ti ku izvla če nja mak si mal nih kori sti od među na rod ne trgo vi-ne. Agrar ni i indu strij ski pro tek ci o ni zam posta li su moć ne polu ge jed ne poli ti ke koja je mogla ima ti oprav da nja kad su pri vre de ovih zema lja čini le prve kora ke u svom pri vred nom raz vo ju, ali ta poli ti ka posta je anhro ni zam na ste pe nu viso ke pri vred ne raz vi je no sti koji su dosti gle ove zemlje.

Time je spolj no tr go vin ska poli ti ka, u savre me nom sve tu, kom plet no sta-vlje na u slu žbu raz vo ja.

LIBE RA LI ZAM

Libe ra li zam pod ra zu me va slo bo du u pona ša nju pri vred nih subje ka ta, uz mini mal no meša nje drža ve u nji hov poslov ni život.

Pre ma zastup ni ci ma slo bod ne trgo vi ne, (Smit, Rikar do, Mil, Haber ler, Ohlin), slo bod na trgo vi na osi gu ra va naj po volj ni je efek te za naci o nal nu pri vre du, pošto ona dovo di do rea lo ka ci je i naj bo lje isko ri šće no sti fak to ra pro iz vod nje, na prin ci pi ma kom pa ra tiv nih pred no sti. Ona se svo di na tak mi če-nje koje će poslu ži ti da sva ko u dru štvu zau zme ono mesto koje mu pri rod no pri pa da. Po zastup ni ci ma libe ra li zma pri vat ni ci vođe ni lič nim inte re si ma i slo bo dom pona ša nja, bez meša nja drža ve, alo ci ra će se u one delat no sti i pro iz vo de koje će dati naj bo lje rezul ta te u pogle du mak si mi li za ci je dobi ti i mini ma li za ci je gubi ta ka ne samo u indi vi du al nom, nego i dru štve nom inte re-su. To bi uti ca lo na, po dru štvo, naj ce lis hod ni ju ras po de lu resur sa na pri vred ne delat no sti, naj ve će sti ca nje dohot ka i naj kva li tet ni je zado vo lja va nje dru štve nih potre ba. Drža va, u ovom siste mu, samo šti ti pri vat nu svo ji nu, omo gu ća va slo bod nu ini ci ja ti vu, utak mi cu u pri vre di i ostva ru je zašti tu od even tu al ne ugro že no sti iz ino stran stva.

Libe ra li zam je sistem spolj ne trgo vi ne bez ogra ni če nja kon ti gen ti ma, dozvo la ma i dru gim instru men ti ma spolj ne trgo vin ske poli ti ke.

Struk tu ra svet ske trgo vi ne, cena i potro šnje bila bi dru ga či ja bez pro tek-ci o ni zma koji uvek kažnja va efi ka sni je stra ne pro iz vo đa če. Kao pri mer može se nave sti tzv. dobro volj no ogra ni ča va nje izvo za japan skih auto mo bi la na ame-rič ko trži šte. Pre ma tro go di šnjem spo ra zu mu (1985-1988) izvoz je ogra ni čen na 1,850.000 auto mo bi la godi šnje. Zbog ovo ga cena pro seč nih ame rič kih kola pora sla je za 37%, čak i pri ume re noj sto pi infl a ci je u SAD. Kada bi se ame ri-kan ci odre kli toga ogra ni če nja, japan ska pro da ja pora sla bi na 45% ukup nog ame rič kog uvo za auto mo bi la, tj. na 4 mili o na auto mo bi la godi šnje, a cena za

Page 322: US - Osnovi ekonomije

311doma će kup ce bila bi za 37% jef ti ni ja. U tom smi slu je ame rič ki mini star Brok i dao izja vu za ame rič ke pro iz vo đa če auto mo bi la: “vaša neu mer nost u zah te vu za porast cari na i ogra ni če nja samo će otvo ri ti oči ame rič kom kup cu da uvi di da svo ju sla bost pre ma auto mo bi lu pla ća danas znat no više, a dobi ja znat no manje, nego kad bi se pošto va la nače la slo bod ne trgo vi ne”.

PRO TEK CI O NI ZAM

Libe ra li zam je raz vi jen na teme lju teo ri je tro ško va pre ma kojoj sva ka zemlja tre ba da se posve ti pro iz vod nji one robe za koju ima rela tiv no povolj ni je uslo ve od dru gih zema lja. Pro tek ci o ni zam je, po ovoj ško li, oprav dan samo kao izu zet na, pri vre me na i krat ko roč na mera.

Pro tek ci o ni zam poti če od latin ske reči pro te ge re što zna či pokri ti, zaklo ni-ti, šti ti ti, zašti ti. Nje gov je cilj zašti ta doma će pri vre de od ino stra ne kon ku ren ci-je. Po teo re ti ča ri ma pro tek ci o ni zma (Kery, List, Pre bish), ume sto da odre đe na zemlja (zemlje) raz voj izla že sti hij nom delo va nju svet skog trži šta, ona (one) tre ba da se slu ži raznim instru men ti ma inter ven ci o ni zma, jer zemlja koja ima pre te žno siro vin ski i poljo pri vred ni karak ter, ako se ne posve ti indu stri ji osta će uvek u pod re đe nom polo ža ju. Zbog toga je u prvim faza ma raz vo ja potre ban takav sistem carin ske i dru ge zašti te koji će, ne samo, dati počet ni impuls indu-strij skom raz vo ju, nego i traj nom pro spe ri te tu. Pri tome se sma tra da nije bit no što će, u počet ku, mla da indu stri ja biti sku pa.

Pri ti sak stra ne kon ku ren ci je je potre ban, ali on ne sme biti takvog inten zi-te ta da ugro zi dina mič ko kre ta nje doma će pri vre de. “Sva ko biće u ranom dobu živo ta mora da bude pod zašti tom”. Mla da indu stri ja ne ras po la že pro iz vod-nim isku stvom, nema obu če ne kar do ve, nije uve de na na trži šte. Jed nom reči, mla da indu stri ja nije dora sla da izdr ži rival stvo sta re, isku sne indu stri je. Zato je oprav da no da ona bude zašti će na odgo va ra ju ćim mera ma trgo vin ske poli ti ke, kako bi se mogla na trži štu odr ža ti.

DILE MA LIBE RA LI ZAM ILI PRO TEK CI O NI ZAM?

Za sva ku zemlju, u prak si, posto je dve moguć no sti: zagri sti slat ku, ali opa-snu jabu ku pro tek ci o ni zma i tako zašti ti svo je “infant” indu stri je od agre siv nog uvo za, ili osta ti na bra ni ku trgo vin skog libe ra li zma.

Pro tek ci o ni zam je, za raz voj svet ske pri vre de, poseb no opa san ako ga pri-me nju ju viso ko raz vi je ne zemlje.

Rezul tat nedo volj nog dej stva kon ku ren ci je (trži šta) koji se blo ki ra mno go-broj nim carin skim i fi skal nim zaštit nim mera ma jeste odsu stvo tzv. “kre a tiv ne destruk ci je trži šta”, kako bi je nazvao Schum pe ter. Pri vre da se u zašti će nom siste mu “lagod no” i “komot no” ose ća, jer o njoj bri ne drža va. Pre o vla da va tzv.

Page 323: US - Osnovi ekonomije

312 “cenov na kon ku ren ci ja”, dok zna čaj no zao sta ja nje tzv. “nece nov na kon ku ren ci-ja” koja se svo di na ino vi ra nje pro iz vo da, kva li tet pro iz vo da i sl. Pro iz vo đa či objek tiv no ničim nisu pri mo ra ni da brzo ino vi ra ju svo je teh no lo gi je, nego teh no-lo ški zavi se od uve ze ne pame ti iz dru gih zema lja.

Nor mal no bi bilo da libe ra li zmu teže domi nant ne, dakle, sna žne i raz vi je ne pri vre de, da se pro tek ci o ni zam negu je u kri lu pri vre da koje se nala ze u pret hod-nim faza ma indu stri ja li za ci je. Isti na je da “čist libe ra li zam”, dakle, puna slo bo da trgo vi ne, kao ni nje go va anti te za “kraj nji pro tek ci o ni zam”, dakle pot pu na zatvo-re nost trži šta ne bi mogli u savre me nim uslo vi ma ni posto ja ti. Kada se govo ri o jed nom ili dru gom uvek se ima u vidu poli ti ka “više” otvo re nog trži šta u slu ča ju libe ra li zma, odno sno “više” zatvo re nog trži šta u slu ča ju pro tek ci o ni zma. Onaj ko se ose ća dovolj no moć nim zastu pa slo bo du, otvo re nost trži šta (bez obzi ra na to što sop stve nom prak som često negi ra ta nače la), dok onaj ko se ose ća sla bi jim teži zašti ti, što izgle da kao ogra ni če nje slo bo de, dakle, zatva ra nje.

6. UTI CAJ SPOLJ NE TRGO VI NE NA DOHO DAK, CENE,

ZAPO SLE NOST I PLAT NI BILANS

UTI CAJ NA DOHO DAK

Za eko no mi ju pred u ze ća fi zič ki obim izvo za i uvo za zna ča jan je samo radi većeg kori šće nja pro iz vod nih kapa ci te ta. Među tim, dale ko je važni ja dobit (pro fi t) koji se na osno vu izvo znih i uvo znih kom bi na ci ja ostva ru je. Zbog toga se doho dak (pro fi t) mora uči ni ti naj va žni jim moti vom spolj ne trgo vi ne, jer ako se izvo zi samo da bi se pod mi ri li devi zni izda ci u uvo zu, onda poka za te lji eko no-mi je u spolj noj trgo vi ni neće ima ti traj ni je povo ljan uti caj na rezul ta te pred u ze ća koja izvo ze (čak i više od 50% svo je pro iz vod nje).

Jasno je nai me, da se zavi snost zemlje od spolj ne trgo vi ne meri putem sta vlja nja u odnos nje nog uvo za, odno sno izvo za pre ma naci o nal nom dohot ku. Mora se ima ti u vidu da ne samo spolj na trgo vi na zemlje zavi si od nje nog dohot-ka, nego i njen doho dak zavi si od spolj ne trgo vi ne.

Tako, na pri mer, više nego sva ki dru gi fra nak u Bel gi ji ili sva ki dru gi forint u Holan di ji poti če od izvo za. Sva ki tre ći evro u SR Nemač koj, i slič no. Uti caj

Page 324: US - Osnovi ekonomije

313izvo za na doho dak je, dakle, u funk ci ji uče šća izvo za u naci o nal noj pro iz vod nji, s tim da kva li ta tiv ni može biti i veći od kvan ti ta tiv nog uče šća, a samo izu zet-no je manji. Izvoz na doho dak uti če pre ko kori šće nja kapa ci te ta, kon ku ren ci je u pro duk tiv no sti i tro ško vi ma, zara da u ino stran stvu, moguć no sti uvo za često nužne, ino stra ne opre me, repro ma te ri ja la, ener gi je, savre me ne teh no lo gi je i slič-no. Kvan ti te ti uti ca ja spolj ne trgo vi ne na doma ći pri vred ni raz voj su raz li či ti u poje di nim zemlja ma. Sto pa rasta pri vre de obja šnja va se fak to rom spolj ne trgo vi-ne (tzv. ino kom po nen ta raz vo ja) izme đu 15% i 65%. Ona se raču na regre si o nom i kore la ci o nom ana li zom svih fak to ra od kojih zavi si pri vred ni rast i doho dak u poje di nim zemlja ma.

Koli ko će dohot ka poje di ne zemlje ostva ri ti u spolj noj trgo vi ni zavi si i od odno sa raz me ne (terms of tra de).

Pro u ča va nje odno sa raz me ne ili kako se kod nas često kaže “uslo va trgo-vi ne”, vodi od među na rod ne trgo vi ne. Ono je posta lo naro či to zna čaj no u posle-rat nim godi na ma, kad se sve više počeo ana li zi ra ti polo žaj novo o slo bo đe nih, nedo volj no raz vi je nih zema lja, u među na rod noj trgo vi ni. Posma tra na su kre ta-nja u odno si ma cena izme đu pri mar nih pro iz vo da s jed ne, i fi nal nih indu strij skih arti ka la, s dru ge stra ne. Ova kre ta nja su otkri la ten den ci ju na dugi rok traj nog rela tiv nog pogor ša va nja cena siro vi na i pri mar nih pro iz vo da u odno su na cene indu strij ske robe, ima ju ći u vidu da pri mar ne pro iz vo de izvo ze zemlje u raz vo ju, a indu strij sku robu raz vi je ne zemlje.

Ako se za odre đe nu nepro me nje nu koli či nu (ukup ni asor ti man) izvo za u jed noj godi ni moglo kupi ti više, a u dru goj godi ni manje stra ne robe, onda je jasno da su odno si raz me ne - terms of tra de - bili nepo volj ni. Pošto posto je dugo-roč ne ten den ci je pogor ša va nja odno sa raz me ne za zemlje u raz vo ju, to se ovo me poče lo sve više pažnje posve ći va ti u regi o nal nim eko nom skim komi si ja ma i u orga ni ma i orga ni za ci ja ma Uje di nje nih Naci ja.

Evo neko li ko pri me ra:– Male zi ja je za jedan kamion dava la SR Nemač koj 1960. četi ri tone kau-

ču ka, a 1990. deset tona;– za jedan luk su zni auto mo bil Fran cu ska je dobi ja la 1975. godi ne 529 tona

naf te, a 1990. godi ne 700 tona;– za jedan trak tor Veli ka Bri ta ni ja je 1970. dobi ja la 20 tona bana na, a u

1990. godi ni 80 tona.Sva ke godi ne se odno si raz me ne za zemlje u raz vo ju pogor ša ju mini mum

1%, a u nekim godi na ma to pogor ša nje izno si i pre ko 10%.Dru gim reči ma zemlje u raz vo ju (“peri fe ri ja svet ske pri vre de”), iako

ima ju mono pol izvo za pri mar nih pro iz vo da, nisu spo sob ne da ih rea li zu ju po mono pol skim cena ma. Cene ovih pro iz vo da se for mi ra ju u funk ci ji tra žnje na

Page 325: US - Osnovi ekonomije

314 svet skom trži štu. A pošto je tra žnja kon cen tri sa na u indu strij ski raz vi je nim zemlja ma (“cen tar svet ske pri vre de”) to se cene pri mar nih pro iz vo da u stva ri for mi ra ju u uslo vi ma monop so na ovih zema lja.

UTI CAJ NA CENE

Uti caj spolj ne trgo vi ne na cene je teško izme ri ti. U teo ri ji i prak si spolj ne trgo vi ne došlo se do zako ni to sti da uti caj spolj ne trgo vi ne na cene i infl a ci ju, zavi si, naj vi še od sta nja plat nog bilan sa. Ako je plat ni bilans u rav no te ži taj uti-caj bi, u prin ci pu, tre bao biti neu tra lan. Zna či da, u tom slu ča ju, doma će okol no-sti odre đu ju nivo cena u zemlji. Uko li ko je plat ni bilans sufi ci ta ran, zna či da je veći izvoz doma će robe, uslu ga i kapi ta la u ino stran stvo, nego što je nji hov uvoz iz ino stran stva. U tom slu ča ju je, dakle, ponu da na doma ćem trži štu manja od tra žnje; pa to uti če na rast cena u zemlji.

Obr nu to je ako je plat ni bilans defi ci ta ran, on pozi tiv no uti če na cene u zemlji (sma nju je nji hov rast) i sta bi li zu je ih, jer je veća ponu da roba u zemlji, uz istu (nepro me nje nu) tra žnju. Obr nu to je kod izvo znih cena gde nji hov porast delu je sta bi li za ci o no, a pad desta bi li za ci o no na doma ću pri vre du. No, kakav će uti caj spolj ne trgo vi ne biti na cene u zemlji bit no zavi si i od ste pe na otvo re no-sti naci o nal ne pri vre de pre ma sve tu, odno sno od izvo zno-uvo znog reži ma koji odre đe na zemlja pri me nju je. Izvoz i uvoz su, dakle, sastav ni deo ukup ne ponu de i tra žnje, odno sno sufi ci tar no sti i/ili defi ci tar no sti odre đe nih pro iz vo da i robe u celi ni. A odno si ponu de i tra žnje odre đu ju kre ta nja cena, odno sno konjuk tur nu kao i struk tur nu sta bil nost trži šta.

UTI CAJ NA ZAPO SLE NOST

Uti caj spolj ne trgo vi ne na zapo sle nost zavi si od nje nog uče šća u ukup nom kapa ci te tu apsor bo va nja doma će pro iz vod nje, što opre de lju je i uvo zni kapa ci tet od koga bit no zavi si doma ća pro iz vod nja i zapo sle nost. Tako je, na pri mer, pre II svet skog rata u Fran cu skoj sva ki osmi rad nik radio za izvoz, a danas sva ki peti. U SRN pet mili o na rad ni ka, odno sno sva ki četvr ti rad nik radi za izvoz, a ako se ura ču na ju i uslu ge, onda za izvoz radi sva ki tre ći rad nik. U Bel gi ji i Holan di ji sva ki dru gi, a u SAD sva ki šesti. Shre i ber u Svet skom iza zo vu navo di da je uvoz u Fran cu sku iz zema lja u raz vo ju, koji se, uglav nom, svo di na 14 pro iz vo da za 6 godi na uki nuo 25.000 rad nih mesta, ali je zato tra žnja u zemlja ma u raz vo ju po osno vu pri ho da od toga izvo za omo gu ći la Fran cu skoj da upo sli 100.000 rad ni ka i to naj vi še u maši no grad nji, elek tro teh nič koj i hemij skoj indu stri ji. Iz ovo ga, po auto ru, pro iz i la zi da je nelo gič na zatvo re nost raz vi je nih zema lja za pro iz vo de zema lja u raz vo ju (tzv. super pro tek ci o ni zam).

Page 326: US - Osnovi ekonomije

315UTI CAJ NA PLAT NI BILANS

Među na rod ni mone tar ni fond plat ni bilans defi ni še kao siste mat ski pre-gled svih tran sak ci ja koje rezi den ti jed ne zemlje oba ve u datom peri o du vre me-na sa rezi den ti ma dru gih zema lja. A o plat nom bilan su uvek se govo ri sa gle di šta zemlje uze te u celi ni, što zna či da se agre gat no posma tra ju nje na upo red na dugo-va nja i potra ži va nja u datom peri o du vre me na.

Devi zni bilans sadr ži sve kom po nen te bilan sa tran sak ci ja samo je logi ka posma tra nja dru ga. Nai me, on poka zu je likvid nost zemlje pre ma ino stran stvu. Sa aspek ta devi znog bilan sa nisu bit ne samo fak tič ki izvr še ne tran sak ci je, nego je bitan i mome nat napla te (pla ća nja). Ovaj mome nat napla te (pla ća nja) i čini devi zni bilans raz li či tim od bilan sa tran sak ci ja. U devi zni bilans ula ze samo oni toko vi iz poslov nih odno sa sa ino stran stvom koji pred sta vlja ju devi zni pri hod-ras hod (pri liv-odliv) odre đe ne zemlje u odre đe noj godi ni. Ovde, dakle, nije bit-no da li je tran sak ci ja izvr še na i kada je izvr še na, nego je bit no da li je tran sak ci ja napla će na (pla će na) u odre đe noj godi ni.

7. OTVO RE NOST I POLOŽAJ NACI O NAL NE PRI VRE DE NA

SVET SKOM TRŽIŠTU

Otvo re nost pri vre de, kao mera uklju če no sti u među na rod nu pode lu rada, je poka za te lja koji izra ža va koli ki deo raz me ne odre đe na zemlja vezu je sa dugim zemlja ma i koli ko je zavi sna od dru gih zema lja (među sob na zavi snost u raz vo ju sa dru gim zemlja ma). Ovaj poka za telj uspe šno sti meri i koli ko je pri vre da odre-đe ne zemlje super i or na (infe ri or na) pre ma pri vre da ma dru gih zema lja. Naj če šće se meri ili putem ude la izvo za i uvo za u naicio nal noj pro iz vod nji ili po vred no sti ostva re nog izvo za i uvo za po gla vi sta nov ni ka.

Radi pri me ra navo di mo zavi snost poje di nih zema lja od izvo za. U 1990. ona je izno si la u SR Nemač koj 27%. Ispred nje su Bel gi ja sa koe fi ci jen tom 63%, Holan di ja 60%, Nor ve ška 45%, Švaj car ska 44%, Austri ja 37%, Dan ska 35%, Bugar ska 34%, Fin ska 33%, Šved ska 30%, Kuba 50% i sl. Iza nje su: Veli-ka Bri ta ni ja 26%, Ita li ja 23%, Fran cu ska 22%, Špa ni ja 16%, Mađar ska 16%, Japan 13%. Naj ni žu uklju če nost ima ju veli ke zemlje: SAD 12%, Kina 10%, Indi ja 8% i Rusi ja 5%

Page 327: US - Osnovi ekonomije

316 Tre ba, tako đe, napo me nu ti da zavi snost od izvo za izgle da sasvim dru ga-či je kad se meri po poje di nim gra na ma ili pred u ze ći ma. Tako je, npr., auto mo-bil ska indu stri ja SR Nemač ke od izvo za zavi sna pre ko 80%, a mno ga pred u-ze ća u raznim zemlja ma i pre ko 90% ukup ne svo je pro iz vod nje rea li zu ju na stra nim trži šti ma.

Rela tiv ni zna čaj i ste pen zavi sno sti zemlje od spolj ne trgo vi ne meri se i pre ko izvo za i uvo za per capi ta. Tako je izvoz po gla vi sta nov ni ka u 1990. godi-ni izra žen u SAD dola ri ma u poje di nim zemlja ma izno sio: Bel gi ji 6.200, Holan-di ji 6.000, Švaj car skoj 5.100, Dan skoj 3.200, Nor ve škoj 3.000, Šved skoj 2.860, SR Nemač koj 2.800, Austri ji 2.500, Fran cu skoj 2.100, Veli koj Bri ta ni ji 2.000, Japa nu 1.900, Ita li ji 1.700, Bugar skoj 1.500, SAD 952, Špa ni ji 720, Kubi 610, Kini 20, Indi ji 15 i sl.

Indu strij ski raz vi je ne zemlje sred nje veli či ne (Fran cu ska, SR Nemač ka, Ita li ja) ima ju pro seč nu zavi snost od svet ske pri vre de. Iako viso ko zavi se od uvo-za siro vi na i gori va, viso ko su raz vi je ne i kon ku rent ne, pa izvoz ne pri la go đa va ju uvo zu (nema ju veće devi zne pote ško će), nego zara di pro fi ta na izvo znim poslo-vi ma. One su dakle više zavi sne od izvo za, a manje od uvo za, a što je zemlja raz vi je ni ja ovo se pra vi lo sve dosled ni je može pri me ni ti.

Male, a raz vi je ne zemlje (Holan di ja, Bel gi ja, Nor ve ška, Austri ja, Švaj car-ska i slič no) ima ju naj ve ću zavi snost od spolj ne trgo vi ne, jer ima ju viso ku pro-duk tiv nost rada, masov nu pro iz vod nju mno gih pro iz vo da, viso ku teh no lo šku opre mlje nost, a unu tra šnje trži šte je nedo volj no da apsor bu je visok pro ce nat masov ne pro iz vod nje. Pored toga, i ove zemlje su viso ko zavi sne od uvo za siro-vi na, pa ih i to tera na veći pro ce nat otvo re no sti naci o nal ne pro iz vod nje, mada ni ove zemlje nema ju plat no bi lan snih pro ble ma.

Veli ke zemlje (SAD, Rusi ja, Kina, Indi ja), bez obzi ra na nivo raz vo ja, ima-ju nisku zavi snost od spolj ne trgo vi ne, zato što ima ju masov nu pro iz vod nju, ima ju doma će siro vi ne pa mno go ne zavi se od uvo za siro vi na iz ino stran stva, a apsorp ci o na moć unu tra šnjeg trži šta je veli ka, pa mno go ne zavi se od pro da ja na spolj nim trži šti ma.

Sasvim je dru ga situ a ci ja u mono kul tur nim pri vre da ma, koje su eko nom-ski sla be i sa neraz vi je nom pri vred nom struk tu rom (Kuba, Vene cu e la, Male zi ja, Eti o pi ja, Soma li ja, Oba la Slo no va če i dr.). Ove zemlje (bez obzi ra na veli či nu) u veli koj meri zavi se od svet skog trži šta, jer u nji ho vom izvo zu naj če šće jedan ili dva pro iz vo da čine oko 90% ukup nog izvo za.

Ne posto ji opti ma lan nivo uklju če no sti koji bi se mogao pri me ni ti na sva-ku zemlju. Sva ka zemlja ima svoj opti mum koji vari ra pre ma faza ma raz vo ja i u sva koj je fazi raz vo ja spe ci fi čan.

Page 328: US - Osnovi ekonomije

317

8. AGRE GAT NA TRAŽNJA, IZVOZ I UVOZ

Izvoz pred sta vlja pro da ju doma ćih doba ra (u koji ma je doma ća sup stan-ca, pre ma defi ni ciji Svet ske carin ske orga ni za ci je, veća od 50%) i uslu ga (u) ino stran stvu, odno sno stra nim lici ma, a uvoz je kupo vi na stra ne robe i uslu ga i njih o vo defi ni tiv no tro še nje u zemlji.

Zemlje koje vrše raz me nu robe i uslu ga sa ino stran stvom su zemlje sa otvo re nom pri vre dom, a zemlje koje su izo lo va ne od raz me ne sa ino stran stvom spa da ju u zemlje sa autar hič nom pri vre dom.

Bilans izvo za i uvo za može biti, akti van, pasi van ili urav no te žen. Raz li ka izme đu izvo za i uvo za, zove se neto izvoz:

Neto izvoz = Izvoz – Uvoz

Raz me na sa ino stran stvom menja dosa da šnju defi ni ci ju agre gat ne tra žnje, tako što pored potro šnje, inve sti ci ja i jav ne potro šnje, sada i neto izvoz posta je kom po nen ta agre gat ne tra žnje:

Agre gat na tra žnja = Potro šnja + Inve sti ci je + Jav na potro šnja + Neto izvoz

U sta nju rav no te že agre gat na traž nja jed na ka je dru štve nom pro iz vo du zemlje, odno sno:

Neto izvoz = Dru štve ni pro iz vod – Doma ća potro šnja

Pri vat na i jav na potro šnja i inve sti ci je pred sta vlja ju doma ću potro šnju. Ako je doma ća potro šnja veća od dru štve nog pro iz vo da ima će mo defi cit u plat-nom bilan su, i obr nu to, uko li ko je izvoz veći od uvo za ima će mo sufi cit u plat-nom bilan su, što zna či da će se pove ća ti devi zne rezer ve zemlje. Otu da sufi cit dovo di do pove ća nja dru štve nog pro iz vo da.

Što je veći izvoz, veći je dru štve ni pro iz vod, a time i veći doho dak gra đa na i nji ho va spo sob nost da kupu ju doma će, ali i uvo zne pro iz vo de.

Page 329: US - Osnovi ekonomije

318 Veli či na dru štve nog pro iz vo da opre de lju je i veli či nu uvo za, jer pred u ze ća i gra đa ni ima ju moguć no sti da kupu ju u ino stran stvu siro vi ne, repro ma te ri ja le, inve sti ci o na dobra, pa i robu širo ke potro šnje.

Putem uvo za odli va se naša kupov na sna ga, a putem izvo za pri li va se naša kupov na sna ga, ali u okvi ru kru žnog toka robe i nov ca pri liv i odliv kupov ne sna-ge mora ju da se izjed na če. Na taj način došli smo do posled nje važe jed na ko sti u makro e ko no mi ji:

Odliv kupov ne sna ge = Pri liv kupov ne sna ge

Šted nja + Neto pore zi + Uvoz = Inve sti ci je + Jav na potro šnja + Izvoz

Sta vi mo li po stra ni fun da men tal nu jed na kost odli va i pri li va kupov ne sna-ge unu tar kru žnog toka robe i nov ca, onda mora mo ista ći odnos tri dela pri vre-de koji na sva ki način mora ju da se usa gla se, a to su pod ruč ja kapi ta la, jav nog sek to ra i ino stran stva:

Kapi tal ni račun = Budžet ski račun + Plat ni bilans

Sva ki od nave de nih raču na može biti u sufi ci tu ili defi ci tu, s tim što poja va defi ci ta na jed nom raču nu tra ži usa gla ša va nje sa dva osta la raču na. radi uspo sta-vlja nja makro e ko nom ske rav no te že za celu pri vre du, na šta drža va svo jim mera-ma eko nom ske poli ti ke mora da uti če.

9. MEĐU NA ROD NE EKO NOM SKE I OSTA LE INTE GRA CI JE

9.1. SVET SKA TRGO VIN SKA ORGA NI ZA CI JA

NASTA NAK I OSNOV NA ULO GA STO (WTO)

U okvi ru GATT-a vođe no je osam run di mul ti la te ral nih pre go vo ra o uki da-nju i sme nji va nju pre pre ka među na rod noj trgo vi ni a naj zna čaj ni je su bile: Kene-di je va, poče la 1963. a zavr še na 1967.; Tokij ska, poče la 1973. a zavr še na 1978. i Uru gvaj ska, poče la 1986. a zavr še na 1994.

Page 330: US - Osnovi ekonomije

319Tokom spro vo đe nja Kene di run de cari ne na indu strij ske pro iz vo de sma-nje ne su 35%. Usvo jen je anti dam ping kodeks i ujed na če na stan dar di zo va na carin ska osno vi ca. Do tada su pre go vo ri vođe ni “zemlja po zemlja” i “pro iz vod po pro iz vod”, a tek je ovim pre go vo ri ma usvo jen prin cip tzv. glo bal nog pri stu pa pre go vo ri ma oko sni že nja cari na.

Tokij ska run da oti šla je korak dalje. Pored sni že nja cari na na indu strij ske pro iz vo de za 33% regu li sa ne su i neca rin ske pre pre ke u mno gim dome ni ma. Tako su usvo je ni poseb ni spo ra zu mi o sub ven ci ja ma i kom pen za tor nim mera ma, o postup ku izda va nja uvo znih dozvo la, o anti dam pin gu, o teh nič kim stan dar di-ma, o vla di nim nabav ka ma, o carin skoj vred no sti i sl. Posle sni že nja cari na u okvi ru ove run de pro seč no carin sko opte re će nje izno si lo je u EZ 5%, u SAD 4% i u Japa nu 3%.

Uru gvaj ska run da (prva kon fe ren ci ja odr ža na 1986. u Pun ta de Leste, leko-vi tom pri sta ni štu Uru gva ja) u GATT-u je inte gri sa la poljo pri vre du i tek stil, uslu-ge i inte lek tu al nu svo ji nu. Osno va na je Svet ska trgo vin ska orga ni za ci ja-WTO.

U toku 2003. i 2004. godi ne vode se pre go vo ri u vezi sa uki da njem izvo-znih sub ven ci ja raz vi je nih zema lja za poljo pri vred ne pro iz vo de, čime bi se omo gu ćio pod no šlji vi ji pri stup ovih pro iz vo da iz zema lja u raz vo ju. Time bi se zapo sli lo oko pola mili jar de sta nov ni ka siro ma šni jeg dela sve ta – pro ce nju je se u STO.

STO sasto ji se od 28 spo ra zu ma, među koje i spa da GATT.STO je nastao posle tzv. Uru gvaj ske run de, a nje na pra vi la se odno se na

trgo vi nu oko 90% robe i veli ki broj uslu ga.Svet ska trgo vin ska orga ni za ci ja je osno va ma 1.1.1995. godi ne sa sedi štem

u Žene vi. Danas ima 150 zemlje - čla ni ce, a 30 zema lja ima sta tus posma tra ča. Naša zemlja od 8.2.2001. godi ne ima sta tus posma tra ča.

PRO IZ VO DI I USLU GE GLO BA LI ZA CI JE

Nije teško zaklju či ti da je sve veći broj pro iz vo da i uslu ga koje pokri-va ju trži šta širom sve ta (oko 200 zema lja). Među njih sva ka ko spa da ju COCA-COLA, odno sno McDo nald’ s.

KLA U ZU LA NAJ PO VLA ŠĆE NI JE NACI JE

Kla u zu la naj po vla šće ni je naci je pred sta vlja skup povla sti ca koje jed-na zemlja odo bra va dru goj zemlji i koje se auto mat ski pro ši ru ju na sve zemlje-čla ni ce STO.

Smi sao STO je u tome što tre ba da dove de do libe ra li za ci je među na rod-nog pro me ta robe i uslu ga.

Page 331: US - Osnovi ekonomije

320 SADRŽINA FINAL NOG AKTA

Final ni akt je obi man doku ment od 480 stra ni ca koji sadr ži 28 spo ra-zu ma o libe ra li za ci ji svet ske trgo vi ne i pokri va sve teme koje su sadr ža ne u man da tu pre go vo ra Uru gvaj ske run de. Nje go va pra vi la će se odno si ti na sko ro ukup nu svet sku trgo vi nu roba ma (oko 90%) kao i na trgo vi nu uslu ga ma (čija ulo ga u svet skoj trgo vi ni raste veli kom brzi nom). U 1993. godi ni je samo pre-ko gra nič no pru ža nje uslu ga dosti glo obim od 900 mlrd. US dola ra uzi ma ju ći u obzir i uslu ge koje oba vlja ju kom pa ni je osno va ne na stra nim trži šti ma, npr. ban kar ske uslu ge, a čije poslo va nje sada pot pa da pod okvir Spo ra zu ma o trgo-vi ni uslu ga ma Uru gvaj ske run de, ta cifra penje na nivo od 3,000 mlrd. US dola ra godi šnje.9

Lista kon ce si ja sva ke zemlje, koja je aneks uz dati Pro to kol, od tog momen ta posta je nje na Lista kon ce si ja odo bre nih GATT-u 1994. sa važno šću od datu ma stu pa nja na sna gu Spo ra zu ma o osni va nju Svet ske trgo vin ske orga-ni za ci je (STO).

SPO RA ZUM STO O TRGO VI NI USLU GA MA (GATS)

Pola ze ći od našeg poseb nog inte re sa za izu ča va nje pita nja uslu ga, poseb no ćemo se osvr nu ti na Spo ra zum o trgo vi ni uslu ga ma (GATS).

Spo ra zum o trgo vi ni uslu ga ma (GATS) zasni va se na tri ele men ta: prvi je seri ja osnov nih oba ve za u vezi sa trgo vi nom uslu ga ma koje će se pri me nji va ti na sve čla ni ce STO-a; dru gi su naci o nal ne liste kon ce si ja koje sadr že oba ve ze koje će biti pred met kon ti nu i ra nog pro ce sa libe ra li za ci je; tre ći čine anek si koji se odno se na spe ci fi č no sti libe ra li za ci je poje di nih sek to ra uslu ga.

Prvi deo Spo ra zu ma o trgo vi ni uslu ga ma regu li še obu hvat nje go ve pri me-ne - kon kret no, uslu ge koje se pru ža ju sa teri to ri je jed ne zemlje na teri to ri ji dru-ge zemlje; uslu ge koje se pru ža ju na teri to ri ji jed ne zemlje kori sni ci ma iz neke dru ge zemlje (npr. u turi zmu); uslu ge koje se obez be đu ju putem komer ci jal nog pri su stva pri vred nih subje ka ta jed ne zemlje na teri to ri ji neke dru ge zemlje (npr. u ban kar stvu), i uslu ge koje pru ža ju fi zič ka lica, drža vlja ni jed ne zemlje, na teri-to ri ji neke dru ge zemlje (npr. gra đe vin ski pro jek ti i kon sal ting).

Dru gi deo Spo ra zu ma regu li še opšte oba ve ze i disci pli ne zema lja.Oba ve za tran spa rent no sti obu hva ta publi ko va nje svih rele vant nih zako-

na i pro pi sa. Spo ra zum sadr ži i odred be o zah te vi ma za pri zna va nje (npr. škol skih kva li fi ka ci ja), u cilju obez be đe nja dobi ja nja ovla šće nja, dozvo la ili cer ti fi ka ta u rele vant nim obla sti ma pru ža nja uslu ga, i u tom smi slu Spo ra-zum pod sti če pri zna va nje kroz har mo ni za ci ju i putem među na rod no dogo vo-re nih kri te ri ju ma.

Page 332: US - Osnovi ekonomije

321Od čla ni ca STO-a se zah te va da obez be de da mono po li i eksklu ziv ni pru ža o ci uslu ga svo jim pona ša njem ne naru ša va ju kon ku ren ci ju, a restrik tiv na poslov na prak sa bi tre ba lo da bude pred met kon sul ta ci ja izme đu čla ni ca, sa ciljem nje ne eli mi na ci je.

Spo ra zu mom se pred vi đa oba ve za čla ni ca STO-a da ne uvo de restrik ci je na među na rod ne tran sfe re i pla ća nja povo dom teku ćih tran sak ci ja, koje se oba-vlja ju u vezi sa oba ve za ma po osno vu Spo ra zu ma.

Spo ra zu mom se, ana log no rele vant nim odred ba ma GATT-a, pred vi đa moguć nost posto ja nja opštih izu ze ća od oba ve za po osno vu Spo ra zu ma, kao i izu ze ća radi zašti te bez bed no sti zemlje.

Tre ći deo Spo ra zu ma obu hva ta oba ve ze o pri stu pu trži štu i naci o nal-nom tret ma nu.

Četvr ti deo Spo ra zu ma obez be đu je osno vu za pro gre siv nu libe ra li za ci ju u obla sti uslu ga, putem suk ce siv nih run di pre go vo ra o trgo vi ni uslu ga u koji ma će se dalje libe ra li zo va ti uslo vi utvr đe ni u naci o nal nim lista ma kon ce si ja.

Peti deo Spo ra zu ma sadr ži insti tu ci o nal ne odred be, uklju ču ju ći kon sul ta ci-je i reša va nje spo ro va, kao i uspo sta vlja nje Save ta za uslu ge, čije su nad le žno sti odre đe ne poseb nom Mini star skom odlu kom.

Poseb na pita nja ovog Spo ra zu ma su regu li sa na anek si ma, i njih ima osam, među koje spa da i aneks o fi nan sijs kim uslu ga ma.

Aneks o fi nan sij skim uslu ga ma (ban kar stvo i osi gu ra nje) regu li še pra vo čla ni ca STO-a da mogu da pred u zi ma ju tzv. pru den ci jal ne mere, radi zašti te inve sti to ra, šted nih ulo ga, ima la ca poli sa, kao i radi obez be đe nja inte gri te ta i sta bil no sti fi nan sij skog siste ma. Posto ji i tzv. dru gi aneks o fi nan sij skim uslu-ga ma kojim se, neza vi sno od liste izu ze ća od pri me ne kla u zu le naj po vla šće ni-je naci je, poseb no za fi nan sij ske uslu ge omo gu ća va zemlja ma da dosta ve listu izu ze ća odno sno listu mera nekon zi stent nih sa čla nom II Spo ra zu ma. Tako đe, čla ni ca STO-a može, 4 mese ca nakon stu pa nja na sna gu Spo ra zu ma o osni va-nju STO-a, da u roku od 60 dana, izme ni ili povu če kon ce si je koje je ponu di la za fi nan sij ske uslu ge u svo joj listi kon ce si ja.

Dodat nim ugo vo rom o tuma če nju fi na nsij skih uslu ga i anek sa o fi nan-sij skim uslu ga ma, regu li sa na su, u odno su na pri stup trži štu, mono pol ska pra-va, pre ko gra nič na trgo vi na (izda va nje nekih poli sa osi gu ra nja i reo si gu ra nja, obra da fi nan sij skih poda ta ka i tran sfer), pra vo na komer ci jal no pri su stvo i pri vre me ni ula zak per so na la. U odno su na naci o nal ni tret man, izri či to se uka-zu je na pri stup plat nom pro me tu i obra čun skom siste mu koji su u nad le žno sti jav nih tela i držav nom fi nan si ra nju i refi nan si ra nju. Tako đe se regu li še i član-stvo u nekim nevla di nim insti tu ci ja ma, ber za ma har ti ja od vred no sti i obra čun-skim siste mi ma.

Page 333: US - Osnovi ekonomije

322 Final nim aktom obu hva će na su, kao rele vant na za budu će funk ci o ni sa-nje Spo ra zu ma o trgo vi ni uslu ga ma tako i odre đe ne odlu ke, među koje spa da i odlu ka o pro fe si o nal nim uslu ga ma.

Odlu ka o pro fe si o nal nim uslu ga ma kojom se osni va Rad na gru pa za pro fe si o nal ne uslu ge. Man dat gru pe je da se ispi ta i hit no pod ne se izve štaj, sa pre po ru ka ma o disci pli na ma koje je potreb no pri me ni ti kako bi se obez be di lo da mere koji ma se regu li šu pri zna va nje škol skih kva li fi ka ci ja i odgo va ra ju ća pro ce du ra, teh nič ki stan dar di i izda va nje dozvo la u obla sti pro fe si o nal nih uslu ga, ne pred sta vlja ju nepo treb ne bari je re za trgo vi nu ovom vrstom uslu ga. Odlu kom je pri o ri tet dat raču no vod stve nim uslu ga ma.

9.2. MEĐU NA ROD NA TRGO VIN SKA KOMO RAMeđu na rod na trgo vin ska komo ra (Inter na ti o nal Cham ber of Com mer ce-

ICC) je među na rod na uni ver zal na nevla di na orga ni za ci ja čije član stvo čine hilja de kom pa ni ja, pri vred nih udru že nja, raznih dru gih pri vred nih insti tu ci ja i usta no va i poslov nih lju di iz pre ko 130 zema lja. Osno va na je 1919. godi ne, a nje no sedi šte je u Pari zu. Ona ima sta tus save to dav nog orga na Orga ni za ci je uje di nje nih naci ja naj vi še kate go ri je (“A”). Član stvo u ovoj Komo ri se ostva ru je pre ko naci o nal nih komi te ta u koje, pored poje di nih pred u ze ća, mogu biti učla nje nja razna pri vred na udru že nja i komo re i poje di ni držav ni orga ni koji su zadu že ni za pri vre du.

Naj vi ši organ Komo re je Kon gres koji se odr ža va sva ke dru ge godi ne, a naj va žni ji organ upra vlja nja je Savet u koji ula ze pred stav ni ci svih naci o nal-nih komi te ta.

Osnov na delat nost Među na rod ne trgo vin ske komo re (MTK) je raz voj među na rod ne trgo vi ne pro iz vo da, uslu ga, teh no lo gi je i dru gih zna nja. Uz to, ona ula že znat ne napo re za šire nje direkt nih stra nih inve sti ci ja, jača nje trži šne pri vre de i raz voj pri vat nih pred u ze ća, raz voj zema lja u raz vo ju i uspo sta vlja nje i rea li za ci ju inte gra ci o nih pro ce sa u svet skoj pri vre di.

Struč ne slu žbe Komo re ana li zi ra ju i uka zu ju na pro ble me u poje di nim sek-to ri ma među na rod ne trgo vi ne. Ona sara đu je sa broj nim među na rod nim, naci o nal-nim, među vla di nim, vla di nim i stru kov nim među na rod nim orga ni za ci ja ma. Uz to, pred u zi ma ini ci ja ti ve i podr ža va napo re dru gih među na rod nih orga ni za ci ja u cilju jača nja među na rod nog trgo vin skog siste ma i suzbi ja nja pro tek ci o ni zma u svet skoj trgo vi ni.

Sa sta no vi šta raz vo ja među na rod ne trgo vi ne, pose ban dopri nos, pose ban dopri nos su dale nje ne komi si je:

a) Komi si ja za među na rod nu trgo vin sku poli ti ku,b) Komi si ja za tran sna ci o nal ne kom pa ni je i direkt ne stra ne inve sti ci je,

Page 334: US - Osnovi ekonomije

323c) Komi si ja za među na rod nu trgo vin sku prak su,d) Komi si ja za među na rod no elek tron sko pla ća nje,e) Komi si ja za inte lek tu al nu i indu strij sku svo ji nu,f) Komi si ja za među na rod ni mar ke ting,g) Komi si ja za među na rod nu arbi tra žu itd.Ove komi si je ana li zi ra ju ini ci ja ti ve poslov nih kru go va širom sve ta i poje di-

nih naci o nal nih vla da veza nih za una pre đe nje među na rod nog poslo va nja i u vezi sa tim izno se svo je sta vo ve, komen ta re, izve šta je i pre po ru ke.

Pri Među na rod noj trgo vin skoj komo ri se nala ze broj ne važne spe ci ja li zo-va ne insti tu ci je i odbo ri, a među nji ma su, sa sta no vi šta među na rod ne trgo vi ne, poseb no zna čaj ni:

a) Odbor za mul ti la te ral ne trgo vin ske pre go vo re,b) Insti tut MTK za među na rod no poslov no pra vo i prak su,c) Komi tet za eko nom ske odno se Zapad- Istok,d) Među na rod ni biro MTK za pomor stvo,e) Komi tet za pita nja cari na i trgo vin sku regu la ti vu,f) Ured za istra ži va nje zlo u po tre ba i nedo zvo lje nog kori šće nja rob nih

zna ko va,g) Teh nič ki cen tar MTK za eks per ti ze,h) Među na rod ni biro trgo vin skih komo ra, itd.Tela MTK su kre i ra la vrlo veli ki broj nor ma tiv nih mode la i pra vi la među-

na rod nog trgo vin skog pra va. Bez obzi ra na to što su ovi mode li i pra vi la dis po-zi tiv nog karak te ra, oni se širo ko pri me nju ju u sve tu. Tako su, na pri mer, “Jed no-o bra zna pra vi la i obi ča ji za među na rod ne doku men tar ne akre di ti ve” pre ra sli u stan dar de za regu li sa nje među na rod nih odno sa akte ra u među na rod nom poslo-va nju. Tako đe su širom sve ta pri hva će na Pra vi la za tuma če nje ter mina u među-na rod noj trgo vi ni, “INCO TERMS”, koja su prvi put usvo je na 1936. godi ne, a posled nji put revi di ra na 2000. godi ne.

Među na rod na trgo vin ska komo ra orga ni zu je sim po zi ju me, semi na re, okru-gle sto lo ve i obja vlju je knji ge, stu di je, pri ruč ni ke i dru ge pri god ne publi ka ci je u cilju šire nja zna nja i pospe ši va nja među na rod ne trgo vi ne.

JED NO O BRA ZNA PRA VI LA MTK

U pogle du regu li sa nja pla ća nja, napla ta, garan ci ja i dru gih među na rod nih komer ci jal nih tran sak ci ja, nemi nov no se name ću i veći broj jed no o bra znih pra vi-la, koja je utvr di la MTK u Pari zu.

Među na rod na trgo vin ska komo ra u Pari zu usvo ji la je veći broj jed no o bra-zni pra vi la, od kojih navo di mo naj va žni ja, a to su:

1. Jedo o bra zna pra vi la i obi ča ji za INKA SO, 1933. godi ne;

Page 335: US - Osnovi ekonomije

324 2. Jed no bra zna pra vi la za tuma če nje trgo vač kih ter mi na - Inco terms, 1936. godi ne (posled nja izme ne 2000. godi ne);

3. Jedo o bra zna pra vi la i obi ča ji za akre di ti ve, 1958. godi ne, (posled nja revi zi ja bila je 1993. koja je stu pi la na sna gu 1.1.1994. godi ne). Revi zi ja ovih pra vi la bila je iz raz lo ga zbog raz vo ja u tran spor tu i pri me ne nove teh no lo gi je rada - SWIFT, EDI, EDI FACT. Ban ke su odbi le oko 56% doku me na ta pod ne tih po akre di ti vi ma zbog odstu pa nja od uslo va pro pi sa nih u akre di ti vu a zna čaj no je pove ćaj broj spo ro va veza nih za akre di tiv no poslo va nje.

4. Jed no bra zna pra vi la za ugo vor ne garan ci je - MTK je usvo ji la 1978. godi ne, u sarad nji sa Komi si jom UN za među na rod nu trgo vin sku sarad nju (UNCI TRAL). Ova pra vi la se zasni va ju na pra vič noj rav no te ži izme đu ugo vor-nih stra na poštu ju ći komer ci jal nu svr hu garan ci ja. Odgo va ra ju ći struč nja ci iz naše zemlje uče stvu ju u radu odre đe nih odbo ra.

9.3. REGI O NAL NE I OSTA LE EKO NOM SKE INTE GRA CI JEPored STO, zna čaj nu ulo gu u svet skoj trgo vi ni ima ju i među na rod ne

regi o nal ne i dru ge eko nom ske inte gra ci je, od kojih su, po našem mišlje nju, naj zna čaj ni je:

1. Orga ni za ci ja za eko nom sku sarad nju i raz voj (OECD);2. Evrop ska uni ja (obu hva ta 25 zema lja Evro pe);3. Evrop sko udru že nje slo bod ne trgo vi ne (EFTA);4. Sever no-ame rič ko udru že nje spolj ne trgo vi ne-NAF TA (SAD, Kana-

du i Mek si ko);5. Zajed ni ca Neza vi snih drža va (ZND);6. Udru že nje zema lja Jugo i stoč ne Azi je (ASEAN);7. Spo ra zum o slo bod noj trgo vi ni zaklju čen izme đu zema lja JIE, itd.Cilj regi o nal nog eko nom skog pove zi va nja je uki da nje cari na i dru gih carin-

skih i neca rin skih bari je ra u kre ta nju robe, kapi ta la i lju di.

9.3.1. ORGA NI ZA CI JA ZA EKO NOM SKU SARAD NJU I RAZ VOJ - OECD

NASTA NAK I ČLAN STVO

Orga ni za ci ja za eko nom sku sarad nju i raz voj (Orga ni sa tion for Eco no mic Coo pe ra tion and Deve lop ment - OECD) je među na rod na među vla di na orga ni za-ci ja koja oku plja 30 zema lja čla ni ca u jedin stve ni forum koji ras pra vlja, raz vi ja i pobolj ša va eko nom sku i soci jal nu poli ti ku u broj nim zemlja ma sve ta. Sedi šte OECD je u Pari zu.

Page 336: US - Osnovi ekonomije

325Čla ni ce OECD-a su: Austra li ja, Austri ja, Bel gi ja, Češka, Dan ska, Fin-ska, Fran cu ska, Grč ka, Holan di ja, Irska, Island, Ita li ja, Japan, Južna Kore-ja, Kana da, Luk sem burg, Mađar ska, Mek si ko, Nemač ka, Nor ve ška, Novi Zeland, Polj ska, Por tu gal, SAD, Slo vač ka, Špa ni ja, Švaj car ska, Šved ska, Tur ska i Veli ka Bri ta ni ja.

OECD sara đu je sa 70 zema lja koje nisu čla ni ce, od Bra zi la, Kine i Rusi-je do naj ma nje raz vi je nih zema lja u Afri ci i dru gde. U radu OECD-a uče stvu je Komi si ja Evrop ske uni je.

OECD je nasta la 1961. godi ne iz Orga ni za ci je za evrop sku eko nom sku sarad nju (Orga ni sa tion for Euro pean Eco no mic Co-ope ra tion - OEEC) koja je for mi ra na radi admi ni stri ra nja ame rič ke i kanad ske pomo ći u ovi ru Mar ša lo vog pla na za obno vu Evro pe nakon Dru gog svet skog rata.

Glav ni zada tak, koji je sebi posta vi la OECD, je izgrad nja sna žnih pri vre da u zemlja ma čla ni ca ma, pove ća nje efi ka sno sti trži šnog siste ma, šire nja slo bod ne trgo vi ne i dopri nos raz vo ju indu strij skih i zema lja u raz vo ju.

Bitan ele me nat rada OECD je sta ti sti ka.

GLAV NE AKTIV NO STI

Sta bi lan eko nom ski rast i raz voj. U pro te kloj dece ni ji u zemlja ma OECD je zabe le žen napre dak u pri vred nom rastu, pove ća nju pro duk tiv no sti i zapo sle no sti. Ovaj napre dak je imao pro ve ru u nedav nim doga đa ji ma kao što su potre si na fi nan sij skim trži šti ma, jav no obja vlji va nje infor ma ci ja o nepra vil no-sti ma u prak si kor po ra tiv nog upra vlja nja i poja ča na aver zi ja pre ma rizi ku.

Zapo šlja va nje, obra zo va nje i soci jal na kohe zi ja. U mno gim zemlja ma OECD-a je neza po sle nost još uvek veli ka. Sta re nje sta nov ni štva pred sta vlja za vla de sve veći fi skal ni i soci jal ni iza zov. U izve šta ju koji je nedav no obja vljen “ OECD Pro gram me for Inter na ti o nal Stu dent Asses sment” (PISA), posta vlja se pita nje o tome koli ko je pra vi čan pri stup siste mu obra zo va nja i kakvo obra zo va-nje sti ču stu den ti.

Trgo vi na i ino stra ne inve sti ci je. OECD vrši razne ana li ze o tema ma kao što su pri stup trži štu roba i uslu ga, poljo pri vre da, izvo zni kre di ti, inve sti ci je, veze izme đu raz li či tih trgo vin skih poli ti ka, eko lo gi ja i kon ku ren ci ja. Tako dopri-no si jača nju mul ti la te ral nog trgo vin skog siste ma i uspe hu trgo vin skih pre go vo ra u okvi ru Svet ske trgo vin ske orga ni za ci je. Eko nom ski rast, soci jal ni raz voj i eko lo ška zašti ta Sta lan raz voj (susta i na ble deve lop ment) obu hva ta tri zna čaj ne stav ke eko nom ski rast, soci jal ni raz voj i eko lo šku zašti tu i pred sta vlja naj vi ši cilj vla da zema lja OECD i Orga ni za ci je kao celi ne.

Vla de zema lja čla ni ca. U cilju posti za nja veće efi ka sno sti i pod sti ca nja pri vat ne ini ci ja ti ve i pri vred nog raz vo ja, OECD raz ma tra iza zo ve u vezi sa

Page 337: US - Osnovi ekonomije

326 jav nom upra vom. To obu hva ta ini ci ja ti ve za jača nje kva li te ta pro pi sa, zatim pre ci zno defi ni sa nje odno sa izme đu jav nog i pri vat nog sek to ra sa ciljem da se uspo sta vi pove re nje u insti tu ci je jav ne upra ve i vla du zbog pove ća ne tran spa-rent no sti, pou zda no sti i viso kih etič kih stan dar da.

Od poseb nog zna ča ja za pri vre de zema lja čla ni ca i nji ho vu sta bil nost je inte gri tet kor po ra ci ja, fi nan sij skih insti tu ci ja i trži šta. OECD radi na pove ća nju tran spa rent no sti i pou zda no sti i na taj način jača pove re nje inve sti to ra i sta bil-nost i otpor nost fi nan sij skih trži šta pre sve ga putem uspo sta vlja nja stan dar da i pro mo ci je naj bo lje prak se - kao što su na pri mer OECD Prin ci pi upra vlja nja pred u ze ćem (Prin ci ples of Cor po ra te Gover nan ce), Smer ni ce za mul ti na ci o nal-na pred u ze ća (Gui de li nes for Mul ti na ti o nal Ene ter pri ses) i Kon ven ci ja pro tiv korup ci je (Anti-Bribery Con ven tion), kao i sarad nja sa Rad nom gru pom za fi nan-sij ske akci je (Finan cial Action Task For ce).

Pri me na novih teh no lo gi ja. Da bi se odgo vo ri lo iza zo vi ma koje pred sta-vlja brzi raz voj eko no mi je zasno va ne na zna nju i brzom raz vo ju infor ma tič kog dru štva, aktiv no sti OECD su usme re ne na što bolje moguć no sti pri me ne novih teh no lo gi ja.

OECD istra žu je u kojoj meri će e-govern ment (elek tron ska vla da vi na) tran sfor mi sa ti jav nu upra vu i uti ca ti na nje nu efi ka snost u pru ža nju uslu ga. Pod-sti caj bez be do no sne kul tu re i pove re njeu on-line svet je naj no vi je usme re nje, pre sve ga putem Smer ni ca OECD o bez bed no sti infor ma ci o nih siste ma i mre ža (OECD Gui de li nes for the Secu ritz of Infor ma tion Systems and Networks).

Raz voj na sarad nja. Doku ment iz Dohe (Doha Deve lop ment Agen da), Kon sen zus iz Mon te re ja (Monterrey Con sen sus) i Samit u Joha nes bur gu (Johan-nes burg World Sum mit on Susta i na ble Deve lop ment) izgra di li su novo part ner-stvo izme đu raz vi je nih i zema lja u raz vo ju kako bi se odgo vo ri lo jed nom od naj ve ćih iza zo va ovog veka - kako da se oset no pobolj ša kva li tet živo ta u siro-ma šni jim regi o ni ma sve ta. Done ta je stra te gi ja za posti za nje važnog cilja Mile-ni jum ske dekla ra ci je (Mil le ni um Dec la ra tion) da se do 2015. godi ne pre po lo vi broj lju di koji žive sa manje od dola ra dnev no.

Sarad nja sa zemlja ma-neč la ni ca ma. OECD sara đu je sa zemlja ma širom sve ta koje nisu čla ni ce OECD. neč la ni ce se pozi va ju da uče stvu ju u instru men-ti ma i komi te ti ma OECD-a čime ih dovo de u sam cen tar zbi va nja u OECD. Pri mer je nedav no obja vlje nja stu di ja “Kina i svet ska pri vre da” koja ana li zi ra iza zo ve koje član stvo Kine u Svet skoj trgo vin skoj orga ni za ci ji pred sta vlja za kine sku unu tra šnju poli ti ku; zatim lan si ra nje pro gra ma zakon skih for mi u Rusi-ji i sta vlja nje struč nih zna nja i isku sta va OECD na ras po la ga nje zemlja ma Afri-ke pre ko doku men ta Novo part ner stvo za afrič ki raz voj (New Part ner ship for Afri ca Deve lop ment – NEPAD).

Page 338: US - Osnovi ekonomije

327ORGA NI ZA CI JA RADA OECD

Komi te ti. Zemlje čla ni ce se sasta ju i raz me nju ju infor ma ci je u komi te ti ma. Sasta ju se pred stav ni ci zema lja čla ni ca, čla no vi vla da zema lja čla ni ca ili čla no vi nji ho ve stal ne dele ga ci je u OECD u Pari zu. Naj va žni ji organ OECD je Savet, koji ima ovla šće nje dono še nja odlu ka. Savet se sasto ji od po jed nog pred stav ni ka sva ke zemlje čla ni ce, kao i od pred stav ni ka komi si je Evrop ske uni je.

Spe ci ja li zo va ni komi te ti se sasta ju da bi pod ne li pred lo ge i utvr di li ostva-re ni napre dak u stro že defi ni sa nim pod ruč ji ma poli ti ke, kao što su napri mer eko-nom ska poli ti ka, trgo vi na, nau ka i teh no lo gi ja, raz voj na pomoć ili fi nan sij ska trži šta. OECD ima ukup no oko 200 komi te ta, rad nih i eks pert skih gru pa.

Sekre ta ri jat. Sekre ta ri jat OECD u Pari zu ima 1.850 slu žbe ni ka koji direkt no ili indi rekt no poma žu rad komi te ta. Oko 700 eko no mi sta, prav ni ka, nauč ni ka i osta lih pro fe si o na la ca, koji se nala ze u raznim direk to ra ti ma, oba vlja-ju istra ži va nja i ana li ze.

OSTA LA VAŽNIJA PITA NJA

Finan si ra nje. OECD fi nan si ra ju zemlje čla ni ce. Dopri no si zema lja čla ni-ca zavi se od veli či ne nji ho vih pri vre da. Naj ve ći dopri nos daju SAD, 25% budže-ta, a zatim sle di Japan. Godi šnji budžet izno si oko 200 mili o na dola ra.

Prin ci pi rada. OECD pru ža osno ve za raz ma tra nje i disku si je zasno va-ne na istra ži va nji ma i ana li za ma, što poma že vla da ma da for mi ra ju poli ti ku koja može dove sti do for mal nih spo ra zu ma o doma ćim i među na rod nim pita-nji ma. OECD, za raz li ku od Svet ske ban ke i Među na rod nog mone tar nog fon da (MMF), ne odo bra va direkt no fi nan si ra nje kori sni ci ma.

OECD i jav nost. Veći deo mate ri ja la koji se pri ku plja ili ana li zi ra u OECD publi ku je se u poseb nim publi ka ci ja ma, knji ga ma ili saop šte nji ma za štam pu. OECD obja vlju je oko 250 naslo va godi šnje na engle skom ili fran cu-skom jezi ku, a oda bra ni naslo vi se pre vo de i na dru ge jezi ke. OECD ima uspo-sta vlje ne odno se sa Među na rod nom orga ni za ci jom rada (Inter na ti o nal Labo ur Orga ni za tion – ILO, FAO (Food and Agri cul tu re Orga ni za tion), Među na rod nim mone tar nim fon dom (Inter na ti o nal Monetary Fund - IMF), Svet skom ban kom (World Bank), Među na rod nom agen ci jom za atom sku ener gi ju (Inter na ti o nal Ato mic Energy Agency) i mno gim dru gim teli ma Uje di nje nih naci ja.

9.3.2. EVROP SKA UNI JA

Rim skim ugo vo rom zaklju če nim 25. mar ta 1957. poče la je da funk ci o ni-še Evrop ska eko nom ska zajed ni ca (EEZ). Čla ni ce ovog “zajed nič kog trži šta” posta le su zemlje rani je carin ske uni je nazva ne Benelux-Bel gi ja, Holan di ja i

Page 339: US - Osnovi ekonomije

328 Luk sem burg, te Fran cu ska, Ita li ja i SR Nemač ka. U okvi ru Evrop ske eko nom-ske zajed ni ce nasta vi la je da funk ci o ni še Evrop ska zajed ni ca za ugalj i čelik (CECA) i EURO A TOM kao novi organ za zajed nič ko istra ži va nje i kori šće nje atom ske ener gi je. U EEZ eli mi ni sa nje unu tra šnjih cari na i uspo sta vlja nje zajed-nič ke carin ske tari fe zavr še no je 1. jula 1968. i to pre odre đe nog pre la znog peri o-da, a kvan ti ta tiv na ogra ni če nja su uki nu ta već 1. jula 1961. godi ne.

Sa 1. janu a rom 1973. godi ne otpo čeo je pro ces pro ši ri va nja EEZ putem pri me ne spo ra zu ma o uklju či va nju u zajed ni cu Veli ke Bri ta ni je, Dan ske i Irske. Temelj spo ra zu ma o pro ši ri va nju bilo je uki da nje cari na u trgo vi ni indu strij skim pro iz vo di ma među zemlja ma čla ni ca ma EEZ. Uki da nje je spro ve de no u roku od 5 godi na, do 1. jula 1977, s tim da su sva ke godi ne cari ne sni ža va ne za 20% dok nisu pot pu no uki nu te. Veli ka Bri ta ni ja, Irska i Dan ska time su kra jem 1977. pre šle na zajed nič ku carin sku tari fu. Izu ze ci su jedi no bili kod tzv. “ose tlji vih pro-iz vo da” (alu mi ni jum, cink, olo vo, pamuč ni tek sti, poljo pri vre da i dru go), čiji je rok uki da nje cari na izno sio 8 godi na, a za kar ton i har ti ju još duže, 11 godi na.

U 1979. godi ni u Par la men tu EEZ done ta je odlu ka o pro me ni nazi va u Evrop sku zajed ni cu (EZ) kako bi to odra zi lo ten den ci ju radi stva ra nja kom plek-sne uni je ne samo eko nom ske nego i mone tar ne i poli tič ke. Od 1 janu a ra 1981. godi ne rav no prav ni član posta je Grč ka, a od 1. janu a ra 1986. Špa ni ja i Por tu ga li-ja. Počev od 1. janu a ra 1995. puno prav ne čla ni ce su Austri ja, Šved ska i Fin ska, tako da se uni ja pove ća va na 15 zema lja čla ni ca.

Od 1. maja 2004. godi ne Evrop ska uni ja se pro ši ru je za deset novih čla-ni ca, i to: Kipar, Češka, Mađar ska, Esto ni ja, Litva ni ja, leto ni ja, Mal ta, Polj ska, Slo ve ni ja i Slo vač ka. Danas uni ja ima 25 drža va čla ni ca.

Evrop ska uni ja pred sta vlja vrlo sna žnu eko nom sku inte gra ci ju, obje di nju-je indu strij ski raz vi je ne zemlje. Od počet ka se ove zemlje tru de da pre po ro de evrop sku indu stri ju, da nasu prot ame rič koj i japan skoj kon ku ren ci ji, pod stak-nu brzo usa gla ša va nje naj va žni jih gra na pri vre de. I pored toga što je pro ces inte gra ci je zasno van na trži šnom meto du u zajed ni ci posto ji zajed nič ka poli ti-ka raz vo ja svih važnih sek to ra pri vre de (ener gi ja, čelik, ugalj, poljo pri vre da, sao bra ćaj, nau ka, teh no lo gi ja). Inten ziv na sarad nja ostva re na je i u teh no lo ški inten ziv nim gra na ma: kom pju te ri, elek tro ni ka, vazdu ho plov stvo, nukle ar na ener gi ja, gene ti ka, eko lo gi ja i sl. To bit no uti če na polo žaj i sistem odno sa u ukup noj svet skoj pri vre di.

Poče la je sa carin skom uni jom. U među sob noj raz me ni uki nu te su cari ne, a pre ma tre ćim zemlja ma uve de na je jedin stve na carin ska tari fa. Rim ski spo ra-zum pred vi deo je libe ra li za ci ju u kre ta nju robe, rad ne sna ge, kapi ta la, teh no lo gi-je, te koor di na ci ju eko nom ske, mone tar ne i fi skal ne poli ti ke. Kasni je su stal no pro ši ri va ni nači ni sarad nje da bi se što čvr šće vezi va le zemlje čla ni ce. Tako se,

Page 340: US - Osnovi ekonomije

329na kra ju, došlo na ide ju stva ra nja kom plek sne eko nom ske, mone tar ne i poli tič-ke uni je, poseb no posle spo ra zu ma u Mastrih tu 1993. godi ne.

KAKO ISPU NI TI ZAH TE VE TRŽIŠTA EU

Efi ka sna trži šna eko no mi ja pod ra zu me va veo ma visok nivo odgo vor no-sti pro iz vo đa ča koji pla si ra ju svo je pro iz vo de na “odre đe nom” trži štu. Pojam “odre đe no” trži šte odno si se na tzv. “regi o nal na trži šta”, koja nasta ju na osno-vu poseb nih spo ra zu ma gru pa ci ja zema lja, koje defi ni šu pra vi la orga ni zo va nja regi o nal nog trži šta, čime u neku ruku šti te sop stve ne inte re se, odno sno inte re se zain te re so va nih stra na.

Osnov ni zada tak i naj ve ći pro blem tran zi ci je našeg dru štva ka ure đe noj trži šnoj eko no mi ji, odno sno ka upo zna va nju i pri me ni pra vi la “jedin stve nog evrop skog trži šta”, jeste neo p hod na i sve o bu hvat na refor ma celo kup nog dru štva i pri vre de koja mora zahva ti ti: 1) zako no dav nu vlast, 2) izvr šnu vlast i 3) pri-vred ne orga ni za ci je. To je i osnov ni raz log što oče ki va ne pro me ne spo ro teku. Ova tran sfor ma ci ja (ili tran zi ci ja) koju mora mo spro ve sti, pred sta vlja za čita vo dru štvo i pri vre du naj ve ću refor mu u našoj novi joj isto ri ji.

Naj bit ni ji zada tak naših pred u ze ća – poten ci jal nih izvo zni ka na trži šte EU, jeste upo zna va nje i pri me na ovih pro pi sa i pre nego što kao zemlja stek ne mo sta-tus puno prav nog čla na EU. Za izvo zni ke iz zema lja van EU osnov na ogra ni če nja i bari je re pred sta vlja ju direk ti ve i teh nič ko zako no dav stvo EU koje važi, kako za pri vred ne subjek te iz zema lja EU, tako i za pred u ze ća iz zema lja van EU.

ZAKO NO DAV STVO EVROP SKE UNI JE

Glav ni cilj utvr đen ugo vo rom iz Rima 1958. godi ne o osni va nju Evrop ske eko nom ske zajed ni ce (EEZ), kasni je Evrop ske uni je (EU), bio je stva ra nje regi-o nal nog - jedin stve nog evrop skog trži šta, eli mi ni sa njem trgo vin skih pre pre ka u raz me ni izme đu čla ni ca EEZ, putem:

• carin ske uni je (koja je poste pe no for mi ra na do 1968. godi ne uki da-njem cari na),

• eli mi ni sa nja kvan ti ta tiv nih pre pre ka (kvo ta, kon ti ge na ta i sl.) u trgo-vi ni,

• obez be đe nja slo bo de kre ta nja lju di, uslu ga i kapi ta la.Zbog nespro vo đe nja odre da ba Rim skog ugo vo ra u pot pu no sti (usled

teh nič kih pre pre ka od stra ne drža va čla ni ca EZ), Komi si ja EZ je sre di nom osam de se tih godi na kon sta to va la da zemlje EZ gube godi šnje od 4,25% do 6,5% svog bru to naci o nal nog pro iz vo da (BNP). Juna 1985. godi ne Komi si-ja EZ obja vlju je “Belu knji gu” o rea li za ci ji unu tra šnjeg trži šta EEZ do

Page 341: US - Osnovi ekonomije

330 kra ja 1992. koja je sadr ža la pred lo ge oko 300 zako no dav nih aka ta EU, sa ciljem da se eli mi ni šu:

• fi zič ke pre pre ke (za lica i robu) na gra ni ca ma izme đu čla ni ca;• teh nič ke pre pre ke (naci o nal ni teh nič ki pro pi si o roba ma i uslu ga-

ma) putem har mo ni za ci je pro pi sa ili uza jam nim pri zna va njem reci-proč nih pra vi la čla ni ca;

• pore ske pre pre ke (uskla đi va njem akci za i har mo ni za ci jom pore za na dodat nu vred nost).

Rea li za ci ja “Pro gra ma Evro pa’92” doži ve la je veli ki poli tič ki, medij-ski i eko nom ski uspeh, mada sve pred vi đe ne mere nisu bile u pot pu no sti rea-li zo va ne (kon tro la kre ta nja lica, usva ja nje sta tu ta evrop ske kom pa ni je, sek tor tran spor ta, har mo ni za ci ja pore za). To je zah te va lo pot pu nu pri me nu zako no-dav stva EU u naci o nal nim okvi ri ma i dalje aktiv no sti na rea li za ci ji unu tra-šnjeg trži šta. Juna 1997. Komi si ja EZ dono si Akci o ni plan za jedin stve no trži šte, koji je pred vi đao da se do kra ja 1999. rea li zu ju 62 “aktiv no sti”, sa pre ci znim roko vi ma i nosi o ci ma posla uz redov no šesto me seč no izve šta va nje o rea li za ci ji aktiv no sti. U ove aktiv no sti su uklju če ne i nove obla sti (direk ti ve o: infor ma ci o nom dru štvu, zašti ti bio teh no lo ških pro na la za ka, moder ni za ci ji siste ma pore za, libe ra li za ci ji tele ko mu ni ka ci ja, trži štu elek trič ne ener gi je i dr.). Doku ment Komi si je EZ Stra te gi ja za unu tra šnje trži šte usvo jen novem-bra 1999. obu hva tao je krat ko roč ne i dugo roč ne cilje ve do 2004. godi ne, koji su pode lje ni u četi ri gru pe:

• pobolj ša nje kva li te ta živo ta gra đa na (pobolj ša nje zako no dav stva u obla sti ma: zašti te potro ša ča, pri zna va nja diplo ma i kva li fi ka ci ja, pra va nasta nji va nja i sl.);

• jača nje efi ka sno sti trži šta EU (finan sij ske uslu ge, usva ja nje pro pi sa o paten ti ma i paten tu na soft ve re u EU, pro pi sa o tele-ko mu ni ka ci ja ma i dr.);

• pobolj ša nje poslov nog okru že nja (moder ni za ci ja pore za na dodat-nu vred nost i o akci za ma, pro pi si o držav noj pomo ći maloj pri vre-di, jav nim nabav ka ma i sl.);

• kori šće nje pred no sti unu tra šnjeg trži šta u sve tu koji se menja (uklju či va nje pred stav ni ka zema lja kan di da ta za EU u rad tela EU zadu že nih za unu tra šnje trži šte, mere zašti te poda ta ka u nekim zemlja ma van EU i dr.).

Posle uvo đe nja jedin stve ne valu te mogu će je govo ri ti o “doma ćem trži štu EU”, koga pored nov ca i har mo ni zo va nog pore skog siste ma čine inte gri sa na infra struk tu ra (tran se vrop ske mre že sao bra ća ja, ener ge ti ke i tele ko mu ni ka ci ja),

Page 342: US - Osnovi ekonomije

331kao i prav ni meha ni zmi koji u pot pu no sti omo gu ća va ju slo bod no i efi ka sno poslo va nje u EU (sta tut evrop ske kom pa ni je).

Zako no dav stvo Evrop ske uni je (franc. “acquis com mu na u ta i re”) je zajed nič ki prav ni sistem, koga su sve drža ve čla ni ce EU pre u ze le u svo ju naci o nal nu regu la ti vu, a to mora ju ura di ti i drža ve koje se pri dru žu ju - i to naj-ka sni je do svog puno prav nog član stva u EU. Ove drža ve će mora ti u peri o du pri dru ži va nja i “har mo ni za ci je” pre u ze ti oko 20.000 pro pi sa. To mora uči ni-ti, tako đe i Srbi ja.

Ova kav pro je kat pre u zi ma nja zakon skih i teh nič kih pro pi sa EU tra ži siste ma ti čan pri stup i koor di na ci ju u izvo đe nju od stra ne drža ve. Među tim, to isto vre me no zah te va da uspe šna pred u ze ća koja name ra va ju da izvo ze svo-je pro iz vo de na trži šte EU, u pot pu no sti upo zna ju i pri me nju ju pro pi se EU i pre nego što zemlja-kan di dat posta ne član EU. Pre po ru ka Evrop ske komi si je odno si se na oko 1.200 onih pro pi sa, koji su od bit nog zna ča ja za ure đe-nje “zajed nič kog trži šta EU” ili “unu tra šnjeg trži šta EU” (com mon mar ket, inter nal mar ket), a koje tre ba “drža ve kan di da ti” što pre da pre u zmu u svo je naci o nal no zako no dav stvo. Među nji ma su i sve har mo ni zo va ne direk ti ve EU (EEC, EC), koje se odno se na teh nič ko zako no dav stvo i ozna ča va nje pro iz-vo da sa CE ozna kom.

Spro vo đe nje zako no dav stva u vezi sa bez bed no šću pro iz vo da (pro iz vo di sa CE ozna kom) u Evrop skoj uni ji se od 1985. godi ne bit no pro me ni lo. Čla-ni ce EU su poče le napu šta ti spe ci fi č no naci o nal no zako no dav stvo i pri hva ta ti zajed nič ki dogo vo re ne direk ti ve koje su imple men ti ra le na naci o nal nom nivou. Oba ve zno ispi ti va nje i ser ti fi ka ci ja (ate sti ra nje) kod neu tral nih i neza vi snih insti-tu ci ja se sma nji va lo a bri ga za ispu nja va nje zah te va za bez bed nost pro iz vo da je u mno go većoj meri pre pu šte na pro iz vo đa či ma. Na taj način je na pro iz vo đa če pre ne ta znat no veća odgo vor nost.

ŠTA JE - CE?

Pre ma pro pi si ma Evrop ske uni je, u cilju har mo ni za ci je naci o nal nih stan dar da i obez be đe nja slo bod nog pro to ka roba na jedin stve nom trži štu Uni-je, uve de no je oba ve zno mar ki ra nje nekih pro iz vo da ozna kom CE (akro nim fran cu skog izra za “Con for mi te Euro pe e ne”). Ova oba ve za važi u još nekim zemlja ma koje pri pa da ju Evrop skom eko nom skom pro sto ru (Island, Lih ten-štajn i Nor ve ška). Ozna ka CE je svo je vr sni “pasoš” pro iz vo da. Kad uđe u EU, roba sa ovim zna kom se može bez ogra ni če nja pla si ra ti na trži šti ma svih 18 zema lja koje ovaj “pasoš” pri zna ju. Tre nut no više od 50% roba koje se uvo-ze u EU nose ovu ozna ku.

Page 343: US - Osnovi ekonomije

332 Ozna ka CE na pro iz vo du pred sta vlja potvr du nje go ve uskla đe no sti sa mini mal nim zakon skim zah te vi ma EU u pogle du sigur no sti i neško dlji vo sti po zdra vlje.

• Za pro iz vo đa ča ozna ka CE pred sta vlja oba ve zu da se za odgo va ra-ju ći pro iz vod ispu ne i doka žu zah te vi posta vlje ni rele vant nim direk-ti va ma EU.

• Za kup ca ozna ka CE pred sta vlja dekla ra ci ju pro iz vo đa ča da je pro-iz vod uskla đen sa zah te vi ma rele vant ne direk ti ve EU, odno sno da zado vo lja va oba ve zne stan dar de za tu vrstu pro iz vo da, pa time i pose du je mini mum pro pi sa nog kva li te ta.

• Za nad le žno lice EU ozna ka CE zna či da se pro iz vod može legal no pusti ti u pro met na trži šte.

Unu tra šnje trži šte EU pred sta vlja zna čaj no dostig nu će u cilju pri vred nog jača nja EU. Radi obez be đi va nja slo bod nog pro to ka robe izme đu zema lja čla-ni ca EU, raz vi je ni su odre đe ni meha ni zmi. Među nji ma zna čaj no mesto zau-zi ma tako zva ni “Novi pri stup” za utvr đi va nje suštin skih zah te va za pro iz vo-de i “Glo bal ni pri stup” za utvr đi va nje usa gla še no sti pro iz vo da sa zah te vi ma. Ova dva pri stu pa se dopu nju ju, a zajed nič ko im je to da ogra ni ča va ju držav ne inter ven ci je i dopu šta ju indu stri ji što je mogu će veću slo bo du (i odgo vor nost) pri li kom izbo ra nači na ispu nja va nja zah te va. Od 1987. godi ne poste pe no nasta-ju direk ti ve EU, usvo je ne na osno vu Novog pri stu pa i Glo bal nog pri stu pa. Takvih direk ti va koje zah te va ju CE ozna ku za pro iz vo de danas ima 21 i one pokri va ju zna ča jan deo pro iz vo da širo ke potro šnje (indu strij skih, medi cin skih, kuć nih apa ra ta i dru gih pro iz vo da).

PRO CES HAR MO NI ZA CI JE

Inten zi van pro ces har mo ni za ci je i pri dru ži va nja EU zapo či nje zaklju či va-njem “Spo ra zu ma o sta bi li za ci ji i aso ci ja ci ji”, kao i dru gih spo ra zu ma koji ma se regu li še pri dru že ni sta tus, a odno si sa EU posta ju sastav ni deo unu tra šnjih pro ce sa. To je u stva ri tran zi ci ja poli tič kog i eko nom skog siste ma u sistem kom-pa ti bi lan sa siste mi ma u EU i pod ra zu me va:

• jača nje demo kra ti je i gra đan skog dru štva,• zdra vu makro e ko nom sku poli ti ku, pri va ti za ci ju i pre struk tu ri ra-

nje pri vre de,• prav ne i insti tu ci o nal ne pro me ne u cilju libe ra li za ci je trgo vi ne sa

EU i sused nim zemlja ma.Za našu pri vre du i dru štvo pro ces har mo ni za ci je će pred sta vlja ti veo-

ma težak zada tak posle više go di šnjeg zao sta ja nja u mno gim obla sti ma.

Page 344: US - Osnovi ekonomije

333Među tim, jedan od ključ nih pro ble ma na koji se često ne uka zu je, jeste ogro-man posao na pre u zi ma nju (tran spo zi ci ji) evrop ske teh nič ke regu la ti ve koja bazi ra na među na rod nim - EN stan dar di ma i direk ti va ma, što se poseb no mora sagle da ti u okvi ru Naci o nal ne stra te gi je har mo ni za ci je ili Poli ti ke una-pre đe nja kva li te ta.

Zako no dav stvo EU obu hva ta niz prav nih aka ta kao što su:• direk ti ve (engl. direc ti ves) – oba ve zne po cilju, koji žele ostva ri ti;• odlu ke (engl. deci si ons) – oba ve zne samo za ono ga na koga su adre-

si ra ne;• ured be (engl. regu la tion) – oba ve zne u celi ni za sve;• mišlje nja (engl. opi nion) i pre po ru ke (eng. recom men da ti ons).Naj va žni ji doku men ti su direk ti ve, koje pred sta vlja ju glav nu aktiv nost

pri har mo ni za ci ji zako no dav stva. Drža va ma čla ni ca ma je tre ba lo od 5 do 10 godi na za pri hva ta nje i uvo đe nje u prak su sva ke poje di ne direk ti ve. Slo ve ni ja je u pero du od 5 do 6 godi ne pri hva ti la i uve la u upo tre bu celo kup no zako no-dav stvo EU i uz to još uspo sta vi la svu potreb nu infra struk tu ru (stan dar di za ci ja, akre di ta ci ja, ser ti fi ka ci ja i utvr đi va nje usa gla še no sti).

DIREK TI VE NOVOG PRI STU PA

Nova stra te gi ja i teh ni ka ure đi va nja unu tra šnjeg trži šta EU utvr đe na rezo-lu ci jom Save ta EU 1985. godi ne “novim pri stu pom” teh nič koj har mo ni za ci ji i stan dar di za ci ji, pri ka za na na sli ci 1, bazi ra na osnov nim prin ci pi ma koji obu hva-ta ju sle de će bit ne ele men te:

• Har mo ni za ci ja zako no dav stva je ogra ni če na na suštin ske zah-te ve, koje mora ju zado vo lji ti pro iz vo di kod slo bod nog pro to ka unu tar EU.

• Teh nič ke spe ci fi ka ci je pro iz vo da o zado vo lja va nju suštin skih zah-te va, koje posta vlja ju direk ti ve, date su u har mo ni zo va nim stan-dar di ma.

• Pri me na har mo ni zo va nih ili dru gih stan dar da nije oba ve zna. Pro iz-vo đač može uvek kori sti ti i dru ge teh nič ke spe ci fi ka ci je sa koji ma zado vo lja va suštin ske zah te ve.

• Za pro iz vo de izra đe ne u skla du sa har mo ni zo va nim stan dar di ma važi pret po stav ka o usa gla še no sti sa suštin skim zah te vi ma.

• Pro iz vo đa či mogu da bira ju izme đu raz li či tih postu pa ka utvr đi va-nja usa gla še no sti koji su pred vi đe ni u odgo va ra ju ćoj direk ti vi.

Page 345: US - Osnovi ekonomije

334

Veza izme đu direk ti va novog pri stu pa, naci o nal nog zako no dav stva i har mo ni zo va nih stan dar da

Direk ti ve novog pri stu pa se odno se na pro iz vo de koji se po prvi put poja-vlju ju na trži štu ili za upo tre bu u EU, kako za nove pro iz vo de pro iz ve de ne u drža va ma čla ni ca ma, tako i za nove i pro iz vo de uve ze ne iz tre ćih zema lja.

Veći na direk ti va novog pri stu pa pred vi đa pre la zni period. Ovo omo gu-ća va pro iz vo đa či ma i “pri ja vlje nom orga nu” (Noti fi ed body) da se pri la go de postup ci ma za utvr đi va nje usa gla še no sti i suštin skim zah te vi ma koje posta vlja nova direk ti va. Time je uklo nje na opa snost od zasto ja u pro iz vod nji, tako da pro-iz vo đa či, uvo zni ci i distri bu te ri ima ju dovolj no vre me na da mogu ostva ri ti sva pra va koja su ste kli pri me nom pret hod nih pro pi sa - na pri mer pra vo na pro da ju zali ha. Pre la zni period pru ža dovolj no vre me na za usva ja nje har mo ni zo va nih stan dar da, iako to u prin ci pu nije uslov za pri me nu direk ti va novog pri stu pa.

RAZ VOJ TRGO VIN SKIH ODNO SA IZME ĐU SRBIJE I EU

Jed no stra ne auto nom ne trgo vin ske povla sti ce EU, koje su, u okvi ru Pro-ce sa sta bi li za ci je i pri dru ži va nja za zemlje Zapad nog Bal ka na, odo bre ne Srbi ji kra jem 2000.g., a koje omo gu ća va ju bes ca rin ski i prak tič no neo gra ni čen pri stup u EU za veći nu izvo znih pro iz vo da naše zemlje.

EU pred sta vlja naj zna čaj ni jeg spolj no tr go vin skog part ne ra Srbi je. Ita li ja i Nemač ka su zemlje sa koji ma Srbi ja ostva ru je naj ve ći obim raz me ne. Ukup na

Page 346: US - Osnovi ekonomije

335spolj no tr go vin ska raz me na sa Nemač kom (1,33 mlrd. USD) 2003.g. čini la je čak 33,3% ukup ne vred no sti spolj ne trgo vi ne Srbi je i EU, odno sno 13,2% ukup ne spolj no tr go vin ske raz me ne sa sve tom. U slu ča ju Nemač ke ostva ru je mo i naj ve ći defi cit u raz me ni sa EU. U 2003.g. defi cit je izno sio 750 mil. USD.

Što se tiče naše izvo zne struk tu re u EU u 2003.g. izdvo ji li su se sle de ći pro iz vo di: šećer od šećer ne trske – rafi ni san (7,38% ukup ne vred no sti izvo za), mali ne (6,4% vred no sti izvo za), gume spolj ne pne u mat ske za put nič ke auto-mo bi le (6,31% ukup ne vred no sti izvo za) i tapa ci ra na sedi šta sa drve nim kostu-ri ma (2,34% ukup ne vred no sti izvo za).

Uko li ko posma tra mo struk tu ru spolj no tr go vin ske raz me ne Srbi je i EU, pri-me ću je mo da je od 2001.g. do 2003.g. u struk tu ri našeg izvo za u EU došlo do neznat nog pada vred no sti pro iz vo da za repro duk ci ju, pada vred no sti pro iz vo da za inve sti ci je, i rasta ude la pro iz vo da za širo ku potro šnju. U ukup nom izvo zu 2003.g. pro iz vo di za repro duk ci ju uče stvo va li su sa 44,8%, pro iz vo di za inve-sti ci je 6,1% i pro iz vo di za širo ku potro šnju sa 49,02%. S dru ge stra ne, u struk-tu ri našeg uvo za od 2001. do 2003.g. pri met no je sma nje nje ude la pro iz vo da za repro duk ci ju, neznat nog pada uče šća pro iz vo da za širo ku potro šnju i rasta ude la pro iz vo da za inve sti ci je. Tako je ukup no uče šće pro iz vo da za repro duk ci ju u našem uvo zu iz EU 2003.g. izno si lo 46,03%, pro iz vo da za inve sti ci je 33,3% i pro iz vo da za širo ku potro šnju 20,7%.

9.3.3. EVROP SKO UDRUŽENJE SLO BOD NE TRGO VI NE-EFTA (EURO PEAN FREE TRA DE ASSO CI A TION)

Evrop sko udru že nje slo bod ne trgo vi ne osno va no je, na ini ci ja ti vu Veli ke Bri ta ni je, 1959. godi ne, kao odgo vor na stva ra nje Evrop ske eko nom ske zajed ni-ce. For mi ra la su ga sedam zapad no e vrop skih zema lja (Veli ka Bri ta ni ja, Austri-ja, Švaj car ska, Dan ska, Šved ska, Nor ve ška i Por tu gal). Kasni je su čla ni ce posta-le i Grč ka, Fin ska i Island. Evrop sko udru že nje slo bod ne trgo vi ne je stu pi lo na sna gu 1960. godi ne.

Cilje vi ovog Udru že nja bili su znat no skrom ni ji, a carin ska poli ti ka pre ma neč la ni ca ma znat no ela stič ni ja nego u slu ča ju EZ.

Čla ni ce EFTA su odlu či le da uki nu cari ne u među sob noj trgo vi ni samo za indu strij ske pro iz vo de, ali su zadr ža le pra vo naci o nal ne carin ske tari fe pre ma zemlja ma neč la ni ca ma.

Čla ni ce EFTA su pri hva ti le poli ti ku ujed na ča va nja nivoa sub ven ci ja izvo-za i nor mi za pošto va nje fer kon ku ren ci je na pod ruč ju ovog Udru že nja.

Bilo je pred vi đe no da se do 1969. godi ne pot pu no uki nu cari ne u među sob noj trgo vi ni, a to je ostva re no tri godi ne pre pred vi đe nog roka (1966. godi ne).

Page 347: US - Osnovi ekonomije

336 EFTA je bila pri lič no hete ro ge na aso ci ja ci ja, kako u pogle du nivoa raz-vi je no sti tako i geo graf ske loka ci je, moti va ula ska, poli tič kog sta tu sa i sl. I pored toga, među sob na trgo vi na zema lja EFTA je dina mič no rasla 60-ih godi-na pro šlog veka.

Tokom 1972. i 1973. godi ne izme đu sva ke zemlje EFTA i Evrop ske zajed-ni ce zaklju če ni su spo ra zu mi o uki da nju cari na u među sob noj trgo vi ni indu strij-skih pro iz vo da, čime je stvo re na Evrop ska zona slo bod ne trgo vi ne za indu strij-ske pro iz vo de ili, kako se često nazi vao, Evrop ski sistem slo bod na trgo vi ne indu-strij skih pro iz vo da, pa su do kra ja 80-ih godi na uki nu te sve carin ske bari je re u raz me ni ovih pro iz vo da izme đu zema lja ove dve gru pa ci je.

S obzi rom na to da se naj ve ći deo spolj ne trgo vi ne zema lja EFTA oba vljao sa zemlja ma EZ, one su bile pri nu đe ne da pri hva te i uki da nje raznih van ca rin-skih bari je ra (poseb no teh nič kih), a i da uskla đu ju svo je eko nom ske poli ti ke, zako no dav stvo itd.

Kao posle di ca sve ga pret hod no izne tog, ostva re ni ste pen inte gri sa no sti zema lja unu tar ovog Udru že nja je bio veći nego što se pred vi đa lo u momen tu nje go vog stva ra nja. Uz to, ste pen inte gri sa no sti zema lja EFTA sa Evrop skom zajed ni com bivao je vre me nom sve veći. Zbog sve ga toga, od 1972. pa zaključ-no sa 1995. godi nom, sedam zema lja čla ni ca EFTA izla zi iz tog Udru že nja i posta ju čla ni ce Evrop ske zajed ni ce (Veli ka Bri ta ni ja, Dan ska, Por tu gal, Grč ka, Austri ja, Šved ska i Fin ska).

Danas Evrop sko udru že nje slo bod ne trgo vi ne čine samo četi ri zemlje: Nor-ve ška, Švaj car ska, Island i Lih ten štajn.

Na pod ruč ju te četi ri zemlje živi samo nešto pre ko 11 mili o na sta nov ni ka.Uku pan rob ni izvoz četi ri zemlje EFTA u 2000. godi ni izno sio je oko 145

mili jar di a uvoz oko 120 mili jar di dola ra, što je čini lo oko 3% svet skog rob nog izvo za i oko 2,5% svet skog rob nog uvo za. Te zemlje su u istoj godi ni ostva ri le izvoz komer ci jal nih uslu ga od pre ko 40 mili jar di dola ra (oko 2,0% svet skog izvo-za) i oko 30 mili jar di dola ra uvo za ovih uslu ga (oko 2,2% svet skog uvo za).

Zbog pri lič ne među sob ne uda lje no sti, skrom ne kom pa ti bil no sti pri vre da i uop šte niske inte gri sa no sti, uče šće među sob ne raz me ne u ukup noj spolj noj trgo-vi ni ovih zema lja je sim bo lič no - ispod 1%.

Kao što smo napo me nu li, 1992. godi ne EFTA i EZ su pot pi sa li Spo ra zum o stva ra nju evrop skom pro sto ru (Euro pean Eco no mic Area - EEA) koji je nakon rati fi ka ci je Stu pio na sna gu počet kom 1994. godi ne. Pošto sta nov ni ci Švaj car ske i Lih ten štaj na na refe ren du mu nisu pri hva ti li ovaj spo ra zum, tre nut no on važi za EU, Nor ve šku i Island. Ovim Spo ra zu mom pred vi đe no je slo bod no kre ta nje robe, sta nov ni ka, uslu ga i kapi ta la (tzv. “četi ri slo bo de”) izme đu zema lja ove dve gru-pa ci je. Obe gru pe zema lja zadr ža va ju svo je carin ske tari fe pre ma neč la ni ca ma i

Page 348: US - Osnovi ekonomije

337zadr ža va ju sop stve ne spolj no tr go vin ske poli ti ke. Pre ma tome, Evrop ski eko nom-ski pro stor je dži nov ska slo bod na trgo vin ska zona.

9.3.4. SEVER NO-AME RIČ KA ZONA SLO BOD NE TRGO VI NE - NAF TA

Ide ja o jed nom sve o bu hvat nom spo ra zu mu o slo bod noj trgo vi ni izme đu Mek si ka i SAD prvi put je raz ma tra na počet kom 1990. godi ne u kon tak tu pred-sed ni ka Bush-a i pred sed ni ka Sali nas de Gor ta ria. Kana da se u pre go vo re uklju-či la u sep tem bru 1990. godi ne. Pre go vo ri o NAF TA (North Ame ri can Free Agre-e ment) otpo če li su juna 1990. godi ne a zavr še ni avgu sta 1992. godi ne. Spo ra-zum o slo bod noj trgo vi ni Sever ne Ame ri ke izme đu SAD, Kana de, i Mek si ka (u daljem tek stu Spo ra zum), pot pi san je 17. decem bra 1992. godi ne i rati fi ko van od stra ne nad le žnih insti tu ci ja tri ju zema lja u peri o du od juna do novem bra 1993. godi ne, a stu pio na sna gu 1. janu a ra 1994. godi ne. Mek si ko je posled nji rati fi ko-vao Spo ra zum obzi rom na raz mi mo i la že nja sa SAD po pita nju zašti te život ne sre di ne i trži šta rad ne sna ge. Spo ra zu mu je pret ho dio Spo ra zum o slo bod noj trgo vi ni izme đu SAD i Kana de, pot pi san janu a ra 1988. godi ne.

Glav ni cilj Spo ra zu ma je da, pola ze ći od “naci o nal nog tret ma na” stvo ri uve ća no, dina mič no i otvo re no trži šte za trgo vi nu roba ma i uslu ga ma tri zemlje i pove ća moguć nost za inve sti ra nje u Sever noj Ame ri ci. Spo ra zum pokri va stan-dar de, inve sti ci je, pri stup trži štu roba i uslu ga, zašti tu inte lek tu al ne svo ji ne, a sadr ži i pra vi la o trgo vi ni.

9.3.5. ZAJED NI CA NEZA VI SNIH DRŽAVA - ZND

Zajed ni ca Neza vi snih Drža va nasta la je nakon ras pa da SSSR-a, kada su kra jem 1991. godi ne Belo ru si ja, Ruska Fede ra ci ja i Ukra ji na pot pi sa le Spo ra-zum o nje nom for mi ra nju. Spo ra zum o osni va nju ZND je do kra ja te godi ne pro šao rati fi ka ci o nu pro ce du ru u skup šti na ma ove tri čla ni ce. Na samom kra ju te godi ne u Alma Ati je usvo jen Pro to kol uz Spo ra zum u kome se kaže da Azer-bej džan, Jer me ni ja, Belo ru si ja, Kazah stan, Kir gi stan, Mol da vi ja, Rusi ja, Tadži ki-stan, Turk men stan, Uzbe ki stan i Ukra ji na osni va ju Zajed ni cu Neza vi snih Drža-va. Tada su čla ni ce ZND pot pi sa le i Dekla ra ci ju u kojoj se nagla ša va da ova Zajed ni ca nije ni držav na ni nad dr žav na tvo re vi na i da je ona otvo re na za drža ve koje pri hva ta ju nje ne cilje ve i prin ci pe. Spo ra zum je u sva koj od ovih 11 dri ža va stu pio na sna gu nakon rati fi ka ci je. Time je stvo re na prav na osno va, kon sti tu i-sa ni su i funk ci o ni su orga ni ZND u cilju rea li za ci je broj nih pred vi đe nih obli ka sarad nje, kako u sfe ri pri vre de, tako i u sfe ri spolj ne poli ti ke i voj ne pro ble ma-ti ke. Zajed ni ca je od počet ka bila usred sre đe na na izgrad nju jedin stve nog pri-vred nog pro sto ra, odno sno stva ra nja eko nom ske uni je. Donet je (1993. godi ne)

Page 349: US - Osnovi ekonomije

338 Sta tut ZND-a kojim se detalj ni je regu li še među sob na sarad nja drža va čla ni ca a for mi ran je i tzv. Eko norn ski sud. Kra jem 1993. godi ne Azer bej džan, Jer me ni ja, Belo ru si ja, Kazah stan, Kir gi stan, Mol da vi ja, Rusi ja, Tadži ki stan i Uzbe ki stan i Turk me ni stan pot pi sa li su Ugo vor o osni va nju Eko nom ske uni je. Ukra ji na je zva-nič no saop šti la da ima name ru da sara đu je sa Eko nom skom uni jom u svoj stvu pri dru že nog čla na.

Kra jem iste godi ne i Gru zi ja je pri mlje na u ZND.Vrlo zna ča jan organ Zajed ni ce je Među par la men tar na skup šti na drža va

čla ni ca. Skup šti na je done la niz nor ma tiv nih aka ta sa pre po ru ču ju ćim karak-te rom, od kojih su za pri vred ne i spolj no tr go vin ske odno se sa ino stran stvom zna čaj ni “Opšti prin ci pi regu li sa nja među na rod nih trgo vin skih odno sa”, “Jedin-stven carin ski zakon”, “Osnov ni uslo vi ispo ru ke robe”, “Opšti prin ci pi među dr-žav nog tran spor ta” itd.

Zajed ni ca Neza vi snih Drža va, poput Evrop ske uni je i Lige arap skih drža-va, ima sta tus posma tra ča u Uje di nje nim naci ja ma.

Iako su čla ni ce ZND do 1991. godi ne bile deo SSSR-a, tj. jedin stve nog eko-nom skog pro sto ra (bez cari na i van ca rin skih bari je ra), među sob na eko nom ska sarad-nja čla ni ca Eko nom ske uni je Zajed ni ce Neza vi snih Drža va je vrlo skrom na. Tako je u 2000. godi ni nji ho va među sob na trgo vi na, odno sno intra gru pa cij ska trgo vi na čini la rela tiv no mali udeo u nji ho voj ukup noj spolj no tr go vin skoj raz me ni. Nai me, od ukup nog izvo za svih zema lja ZND, na rea li za ci ju na pod ruč ju čla ni ca odla zi lo je samo 20,3%.10 Naj ve ći deo izvo za koji je rea li zo van na pod ruč ju Zajed ni ce ima la je Belo ru si ja - čak 60,5%, a naj ma nju Ruska Fede ra ci ja - samo 13,9%.11

Uče šće uvo za sa pod ruč ja zema lja čla ni ca u ukup nom uvo zu svih zema-lja Zajed ni ce je u 2000. godi ni bilo dva puta veće od uče šća izvo za i izno si la je 40,8%. Naj ve će uče šće uvo za iz zema lja Zajed ni ce u ukup nom uvo zu imao je Tadži ki stan (83,0%) i Belo ru si ja (70,9%) a naj ma nje Jer me ni ja (18,6%.) i Azer bej džan (27,0%).12

9.3.6. UDRUŽENJE ZEMA LJA JUGO I STOČ NE AZI JE - ASEAN

Osno va no je 1967. godi ne Dekla ra ci jom iz Bang ko ka od stra ne pet zema-lja Jgo i stoč ne Azi je: Male zi ja, Indo ne zi ja, Fili pi ni, Sin ga pur i Taj land.

Kasni je su se ovom Udru že nju pri klju či lo i sle de ćih pet zema lja: Bru-nej, Mian mar (Bur ma), Vijet nam, Kam bo dža i Laos, tako da ono danas bro ji deset zema lja - čla ni ca, u koji ma živi oko 520 mili o na sta nov ni ka na povr ši-ni od 4,1 mil kvm.

Udru že nje poslu je na prin ci pu zone slo bod ne trgo vi ne, tako da su uki nu te cari ne za veći nu indu strij skih pro iz vo da (izu zev neko li ko tzv. ose tlji vih pro iz vo-da), ali ne i u obla sti rudar stva, ener ge ti ke i poljo pri vre de.

Page 350: US - Osnovi ekonomije

339U 2003. godi ni ostva ri lo je izvoz robe iuslu ga od pre ko 500 mlrd USA dola ra, što čini oko 7% ukup nog svet skog izvo za. U raz me ni sa sve tom ostva-tu ju sufi cit.

Pri for mi ra nju inte gra ci je nji ho va među sob na raz me na bila je skrom na, da bi u 2003. godi ni nara sla na oko 25% ukup ne spolj ne trgo vi ne zema lja čla ni ca. Nakon for mi ra nja inte gra ci je (1970-2000) nji hov uku pan izvoz rastao je po sto-pi od 7% pro seč no godi šnje, a među sob na trgo vi na po sto pi od 9%. Od spolj nih part ne ra naj ve ću sarad nju ostva ru ju sa Japa nom, Kinom, EU, zemlja ma Bli skog Isto ka i sused nim azij skim zemlja ma.

Radi se o zemlja ma koje su od pro iz vo đa ča siro vi na pre ra sle u zemlje viso ke fi nan li za ci je i naj mo der ni je teh no lo gi je. To su moder ne trži šne pri vre de sa raz vi je nom infra struk tu rom i zna čaj nim uče šćem u među na rod nom kre ta nju kapi ta la.

9.3.7. SPO RA ZU MI O SLO BOD NOJ TRGO VI NI IZME ĐU ZEMA LJA JIE

Pod pokro vi telj stvom Pak ta za sta bil nost u JIE, mini stri spolj ne trgo-vi ne osam zema lja regi o na pot pi sa li su, 27. juna 2001. godi ne u Bri slu, Memo-ran dum o raz u me va nju o libe ra li za ci ji i ola ka ša va nju uslo va trgo vi ne (MoR). Time su se Repu bli ka Alba ni ja, Bosna i Her ce go vi na, Repu bli ka Bugar ska, Repu bli ka Make do ni ja, Repu bli ka Hrvat ska, Rumu ni ja, SR Jugo sla vi ja i Repu bli ka Mol da vi ja oba ve za le da će među sob no pot pi sa ti bila te ral ne spo-ra zu me o slo bod noj trgo vi ni.

Do sada, od ukup no 28 bila te ral nih spo ra zu ma, pot pi sa no je 26, a od toga je 15 u pri me ni.

Što se tiče Srbi je (i Crne Gore) Spo ra zum o trgo vi ni sa Make do ni jom je u pri me ni od okto bra 1996. godi ne i toku je nje go va adap ta ci ja pra vi li ma MoR. U okvi ru Spo ra zu ma pred vi đe na je libe ra li za ci ja pri li kom uvo za u Srbi ju iz Make do ni je od oko 97%.

Spo ra zum o slo bod noj trgo vi ni sa BiH pri me nju je se sa libe ra li za ci jom 100% pri li kom uvo za u Srbi ju, od 1. apri la 2004. godi ne.

Pri me na Spo ra zu ma o slo bod noj trgo vi ni sa Bugar skom poče la je počet-kom ovog mese ca, sa Hrvat skom i Rumu ni jom je pla ni ra no da spo ra zu mi stu-pe na sna gu počet kom jula 2004. godi ne. Spo ra zum sa Alba ni jom bi se tre bao poče ti rea li zo va ti počet kom avgu sta, dok Mol da vi ja još uvek nije oba vi la rati fi -ka ci ju Spo ra zu ma.

Poče tak pri me ne svih 28 spo ra zu ma pred vi đen je u 2004. godi ni. Od počet ka 2007. godi ne izme đu zema lja pot pi sni ca MoR posti ći će se pot pu na libe ra li za ci ja u trgo vi ni indu strij skim pro iz vo di ma i deli mič na libe ra li za ci ja

Page 351: US - Osnovi ekonomije

340 trgo vi ne poljo pri vred nim pro iz vo di ma, sa ciljem poste pe nog uspo sta vlja nja zone slo bod ne trgo vi ne u jugo i stoč noj Evro pi.

Pro ces libe ra li za ci je trgo vi ne, odno sno stva ra nje zone slo bod ne trgo vi ne omo gu ći će zna čaj ne pred no sti, kako zemlja ma poje di nač no, tako i regi o nu u celi ni. Obez be di će se uslo vi za:

– slo bo dan pro tok roba, lju di, kapi ta la, uslu ga, ide ja,– sma nje nje tro ško va pro iz vod nje, uvo đe nje savre me nih teh no lo gi ja i

pošto va nje među na rod nih stan dar da,– jača nje kon ku ren ci je u zemlji i pove ća nje kon ku rent no sti doma ćih

pro iz vo da,– više stru ko pove ća nje raz me ne,– uskla đi va nje pri vred nog raz vo ja,– pove ća nje pri li va stra nih inve sti ci ja u region s obzi rom na stva ra nje

znat no većeg trži šta, od oko 60 mili o na sta nov ni ka,– podi za nje pri vred ne sarad nje na viši nivo,– ubr za nje pro ce sa pri stu pa nja STO (za BiH i Srbi je) i Evrop skoj uni ji.

EU je zau ze la stav da je za zemlje pot pi sni ce MoR ovo naj bo lji i naj br-ži put za uklju či va nje u EU.

Za pred u ze ća u regi o nu pro ces libe ra li za ci je trgo vi ne pret po sta vlja trži-šne uslo ve poslo va nja i oštru kon ku ren ci ju. Neo p hod no je podi za nje teh no lo-škog nivoa pro iz vod nje, pove ća nje pro duk tiv no sti i efi ka sno sti, kao i pri me na savre me nog menadž men ta i mar ke tin ških teh ni ka. Za pri vred ni ke je ovo i test koji se mora pro ći na putu ka znat no široj i slo že ni joj inte gra ci ji koju pred sta vlja Evrop ska uni ja.

Potro ša či ma se pru ža moguć nost višeg stan dar da kroz razno vr sni ju ponu-du, kva li tet ni je i jef ti ni je robe, slo bo du kre ta nja i komu ni ci ra nja.

Ovaj pro ces pod ra zu me va pri me nu dogo vo re nih pra vi la o pore klu robe, ispu nja va nje među na rod no pri zna tih teh nič kih stan dar da i nor mi, fi to sa ni tar nih, sani tar nih i vete ri nar skih pro pi sa, pra vi la u obla sti kon ku ren ci je, zaštit nih mera, inte lek tu al ne svo ji ne, pro pi sa u obla sti ban kar skog i pore skog siste ma, jav nih nabav ki, držav ne pomo ći, jed nom reč ju stan dar de poslo va nja EU. U zemlja ma regi o na u toku je pro ces uskla đi va nje zakon ske regu la ti ve sa odgo va ra ju ćom prak som i pro ce du ra ma u EU.

Zona slo bod ne trgo vi ne će biti kom plet na uklju či va njem libe ra li za ci je trži-šta uslu ga u regi o nu. Potreb no je obez be di ti stva ra nje ade kvat ne infra struk tu re u obla sti sao bra ća ja, tele ko mu ni ka ci ja, fi nan sij skih i jav nih slu žbi itd.

Aktiv no sti Pak ta za sta bil nost usme re ne su i na iden ti fi ka ci ju tzv. neca-rin skih bari je ra. Prak sa je poka za la da cari ne nisu oba ve zno i naj ve ća bari je ra u trgo vi ni. Neca rin ske bari je re kao što su uti caj vla da na trgo vi nu, restrik ti van

Page 352: US - Osnovi ekonomije

341vizni režim, nee fi ka snost carin ske pro ce du re, admi ni stra tiv na prak sa i teh nič ke bari je re su neka da neu po re di vo veća pre pre ka od samih cari na.

Gra nič ni pre la zi u regi o nu mora ju biti sprem ni za obim ni ji i ubr za ni ji pro tok robe. Carin ska kon tro la će se oba vlja ti i u unu tra šnjo sti zemlje, siste mom revi zi ja, što zah te va mno go veću sofi sti ci ra nost carin skog postup ka, uz neo p ho-dan infor ma ci o ni i teh no lo ški nivo kom plet ne carin ske slu žbe.

Potreb no je zna ti i sle de će prin ci pe na koji ma se bazi ra ju spo ra zu mi:– u među sob noj trgo vi ni neće se uvo di ti nove izvo zne cari ne, ili dažbi-

ne jed na kog dej stva od dana stu pa nja spo ra zu ma na sna gu i da će se uki nu ti sve izvo zne cari ne ili dažbi ne jed na kog dej stva stu pa njem na sna gu spo ra zu ma.

– uvo zne cari ne i dažbi ne jed na kog dej stva tre ba uki nu ti za naj ma nje 90% vred no sti uza jam ne trgo vi ne ugo vor nih stra na i carin skih pozi ci ja po HS (Har mo ni zo va ni sistem nazi va i šifar skih ozna ka roba), tako da se za veći deo pro iz vo da uki da nje izvr ši po stu pa nju spo ra zu ma na sna gu, a za naj o se tlji vi je robe pro gre siv no u pre la znom peri o du koji nije duži od šest godi na.

– pokre nu ti postu pak za uki da nje kvan ti ta tiv nih restrik ci ja i mera jed na kog dej stva, poseb no onih koje nisu u skla du sa pra vi li ma STO. Uko li ko se spo ra zu mi ma pred vi đa ju izu ze ća od zabra ne uki da nja kvan ti ta tiv nih ogra ni če nja, nji ho va pri me na mora biti selek tiv na i vre men ski ogra ni če na.

Spo ra zu mi ma su obu hva će ni indu strij ski i poljo pri vred ni pro iz vo di.– “indu strij ski pro iz vo di” ozna ča va pro iz vo de obu hva će ne u gla va ma 25.

do 97. HS,– “poljo pri vred ni pro iz vo di” ozna ča va pro iz vo de obu hva će ne u gla va ma

1. do 24. HS.Kod indu strij skih pro iz vo da se posti že veća libe ra li za ci ja. U zavi sno sti

od struk tu re raz me ne sa odno snom zemljom, pro seč no od 50% do 90% uza jam-ne trgo vi ne, odno sno tarif nih sta vo va je obu hva će no bes ca rin skim reži mom. Osta li pro iz vo di se sma tra ju ose tlji vim i libe ra li za ci ja trgo vi ne se vrši poste pe-nim sni ža va njem osnov nih cari na na godi šnjem nivou, u pre la znom peri o du ne dužem od šest godi na.

Zbog poseb ne ose tlji vo sti poljo pri vred nog sek to ra, trgo vin ske povla sti-ce za ove pro iz vo de su uglav nom ogra ni če nog dome ta. Za poljo pri vred ne pro iz-vo de pri me nju ju se sle de ći mode li libe ra li za ci je trgo vi ne:

– pot pu no uki da nje cari na stu pa njem spo ra zu ma na sna gu ili tokom pre-la znog peri o da;

Page 353: US - Osnovi ekonomije

342 – sni ža va nje cari na stu pa njem spo ra zu ma na sna gu ili tokom pre la znog peri o da;

– uki da nje ili sni ža va nje cari na za ogra ni če ne koli či ne pro iz vo da (tzv. carin ska kvo ta).

Trgo vi na poljo pri vred nim pro iz vo di ma, koji nisu obu hva će ni nijed nim od gore nave de nih mode la, kao i koli či ne pro iz vo da iznad nivoa utvr đe nog carin skom kvo tom, vrši se po MFN cari na ma (cari na ma po nače lu naj po vla šće-ni je naci je).

Bit no je da se dogo vo re ne trgo vin ske povla sti ce odno se samo na pro-iz vo de pore klom iz stra na ugo vor ni ca, što se doka zu je pod no še njem uve-re nja o pore klu robe EUR1, ili izja vom izvo zni ka. Spo ra zu mi ma o slo bod-noj trgo vi ni pre ci zno se odre đu je način izda va nja, utvr đi va nja i doka zi va nja pore kla pro iz vo da.

10. MEĐU NA ROD NE FINAN SIJ SKE INSTI TU CI JE

Kod pro u ča va nja među na rod nih eko nom skih odno sa mora se poći od tri naj va žni ja stu ba, a to su:

1. Među na rod ni mone tar ni fond (MMF);2. Gru pa Svet ske ban ke (WBG);3. Svet ska trgo vin ska orga ni za ci ja – WTO (o kojoj je bilo reči na pret-

phod nim stra ni ca ma).Tako đe potreb no je pozna va nje i zna čaj ni jih regi o nal nih fi nan sij skih

orga ni za ci ja.Gru pu Svet ske ban ke čine četi ri fi nan sij ske insti tu ci je (Agen ci je), i to:– Među na rod na ban ka za obno vu i raz voj (IBRD);– Među na rod na orga ni za ci ja za raz voj (IDA);– Među na rod na fi nan sij ska kor po ra ci ja (IFC); i– Među na rod na orga ni za ci ja za garan to va nje inve sti ci ja od neko mer ci-

jal nih rizi ka (MIGA).

Page 354: US - Osnovi ekonomije

34310.1. MEĐU NA ROD NI MONE TAR NI FOND (MMF)MMF je spe ci ja li zo va na agen ci ja Uje di nje nih naci ja sa sedi štem u Vašing-

to nu. Sta tut MMF-a for mal no je usvo jen 27.12.1945, kada ga je pri hva ti la veći-na zema lja čiji su pred stav ni ci pri su stvo va li kon fe ren ci ji u Bre ton Vud su jula 1944. godi ne. Fond je počeo sa radom 25. juna 1946. godi ne. Danas MMF ima 184 zemlje čla ni ce.

Pre ma odred ba ma čla na I Sta tu ta MMF cilje vi osni va nja Fon da su:1. Raz vi ja nje među na rod ne mone tar ne sarad nje;2. Olak ša va nje šire nja i rav no me ran rast među na rod ne trgo vi ne;3. Radi na sta bil no sti kur se va;4. Poma ga nje uspo sta vlja nju mul ti la te ral nog siste ma pla ća nja;5. Pri vre me no sta vlja nje na ras pola ga n je sred sta va Fon da za uspo sta-

vlja nje rav no te že u plat nom bilan su pojedi nih zema lja, koji ma je to neo p hod no.

Važno je ista ći oba ve ze koje zemlje čla ni ce pre u zi ma ju shod no odred ba-ma čla na VIII Sta tu ta:

1. Da izbe ga va ju ogra ni če nja na teku ća pla ća nja;2. Da izbe ga va ju dis kri mi na tor ne valut ne prak se ili više stru kih kur se va;3. Kon ver ti bil nost valu te jed ne čla ni ce u pose du dru gih čla ni ca - otku plju-

je sop stve nu valu tu koju drži neka dru ga čla ni ca, itd.Odred ba ma čla na IV Sta tu ta MMF, u pogle du aran žma na za kur se ve, utvr-

đe no je da isti mogu biti utvr đe ni:1. pre ma SDR - spec. pra vi ma vuče nja ili nekom dru gom deno mi na to ru

osim zla ta, koji oda be re čla ni ca;2. kao zajed nič ki aran žma ni koji ma čla ni ce odr ža va ju vred nost svo jih

valu ta u odno su na vred nost valu te ili valu ta dru gih čla ni ca;3. kao dru gi aran žma ni za kur se ve pre ma izbo ru čla ni ce.U ovom čla nu utvr đe no je pra vo Fon du da vrši nad zor nad među na rod nim

mone tar nim siste mom.Sva ka čla ni ca poslu je sa Fon dom jedi no pre ko svog mini star stva fi nan si ja,

cen tral ne ban ke ili neke dru ge slič ne fi nan sij ske usta no ve, a Fond poslu je samo sa tim usta no va ma ili pre ko njih.

Pre ma odred ba ma čla na III Sta tu ta MMF za sva ku čla ni cu se odre đu je kvo-ta izra že na u SDR - spec. pra vi ma vuče nja (obra čun ska valu ta Fon da).

Kvo ta pred sta vlja mak si mal nu fi nan sij sku oba ve zu zemlje čla ni ce pre ma MMF-u, nje nu gla sač ku moć, i osnov je za dete mi ni sa nje pri stu pa MMF fi nan si-ra nju. U janu a ru ’99.-te, stu pio je na sna gu porast kvo te od 45%.

Aktu el ni zbir kvo ta izno si oko SDR 213 mlrd. SAD ima ju naj ve ću kvo-tu od SDR 37.149.3 mili o na.

Page 355: US - Osnovi ekonomije

344 10.2. MEĐU NA ROD NA BAN KA ZA OBNO VU I RAZ VOJ (IBRD)Među na rod nu ban ku za obno vu i raz voj osno va le su, kao prvu od insti tu ci-

ja Svet ske ban ke (1944. u Bret ton Woods-u, SAD), 44 zemlje, među koji ma je bila i (biv ša) Jugo sla vi ja sa ciljem da pod povolj ni jim uslo vi ma od trži šnih fi nan-si ra obno vu i raz voj u zemlja ma u raz vo ju, usme ra va njem fi nan sij skih sred sta va iz raz vi je nih zema lja. Ban ci su do sada pri stu pi le 184 zema lje. Čla ni ce Među-na rod ne ban ke mogu da budu samo one zemlje koje su čla ni ce Među na rod nog mone tar nog fon da. Sedi šte IBRD je u Vašing to nu.

Iako prvo bit no osno va na s name rom da uče stvu je u fi na si ra nju ratom raz ru še ne Evro pe, IBRD je danas posta la isklju či vo ban ka za raz voj. Osnov-ni zada ci Ban ke su da olak ša va njem inve sti ra nja kapi ta la u pro iz vod ne svr he poma že obno vu i raz voj na teri to ri ja ma zema lja čla ni ca; da pod sti če pri vat ne inve sti ci je u ino stran stvu putem garan ci ja ili uče stvo va nje i dru gim vrsta ma pri vat nih inve sti ci ja, itd.

Visi na kvo te koju sva ka zemlja čla ni ca upi su je utvr đu je se spo ra zu mom izme đu Ban ke i sva ke poje di ne čla ni ce, a na teme lju nje odre đu je se i gla sač-ka pra va zema lja.

Na poli ti ku Ban ke naj vi še uti ca ja ima vla da SAD-a, koja tradi ci o nal-no uče stvu je u for mi ra nju kapi ta la Ban ke sa 1/5. Od ukup nog kapi ta la Ban-ke naj ve ći udeo sred sta va otpa da na SAD, zatim Japan, Veli ka Bri ta ni ju i Nemač ka.

U for mi ra nju kapi tala Ban ke uče šće naše zemlje meri se pro mi li ma.U cilju obno ve i raz vo ja svo jih čla ni ca Među na rod na ban ka odo bra va

dugo roč ne zaj mo ve. Ban ka godi šnje odo bri 15 do 20 mili jar di dola ra kre di ta, mada te sve kre di te ne isko ri ste u godi ni na koju se odno se. Naj ve ći kori sni ci sred sta va su Kina, Indi ja, Mek si ko i Bra zil, ali sve više sred sta va kori ste i biv še repu bli ke SSSR-a.

Zaj mo vi IBRD se obič no odo bra va ju zemlja ma u raz vo ju koje su na višem nivou eko nom ske i soci jal ne raz vi je no sti. Osnov ni kri te ri jum pre ma kome se odre đu je da li zemlja čla ni ca može da bude kori snik zaj ma Ban ke je visi na ostva-re nog dohot ka po sta nov ni ku. U gru pu zema lja s niskim dohot kom, koje po pra-vi lu nisu kori sni ci zaj mo va IBRD-a već kre di ta IDA-e, spa da ju one čiji doho dak ne pre la zi 926 dola ra per capi ta. Zaj mo vi se odo bra va ju zemlja ma s dohot-kom po sta nov ni ku izme đu 926 i 2.650 dola ra (po cena ma iz 1980. godi ne), bez obzi ra da li su u pita nju uvo zni ci ili izvo zni ci naf te. Zemlje čiji doho dak po sta nov ni ku pre la zi 2.650 dola ra ne mogu kori sti ti zaj mo ve Ban ke jer nema ju sta-tus zema lja u raz vo ju. Zajam Ban ke odo bra va se direkt no vla di odre đe ne zemlje ili uz garan ci ju vla de lokal nim ban ka ma ili pred u ze ći ma.

Page 356: US - Osnovi ekonomije

345Zaj mo vi Ban ke odo bra va ju se s peri o dom poče ka otpla te do pet godi na i sa rokom otpla te do 25 godi na. Pro seč na kamat na sto pa se do kra ja fi skal ne 1983. godi ne odre đi va la u fi k snom izno su i uvek je bila znat no ispod teku će trži šne kamat ne sto pe. Od počet ka fi skal ne 1984. odno sno od 1. jula 1983. svi zaj mo vi se odo bra va ju sa vari ja bil nom kamat nom sto pom.

Zaj mo vi Ban ke odo bra va ju se od 1. jula 1982. uz varu ja bil nu kamat nu sto pu, koja se odre đu je sva kih 6 mese ci a odra ža va stvar ne tro ško ve Ban ke pri li-kom uzi ma nja zaj mo va. U janu a ru 1994. kama ta Ban ke je izno si la 8.5%.

10.3. MEĐU NA ROD NO UDRUŽENJE ZA RAZ VOJ (IDA)Među na rod no udru že nje za raz voj - IDA (Inter na ti o nal Deve lop ment Asso-

ci a tion), osno va no je 1960. kao fond kojim upra vlja Svet ska ban ka. Sto ga u član stvo IDA mogu biti pre mlje ne samo one zemlje koje su učla nje ne u Svet sku ban ku. IDA ima u svom član stvu 159 drža va, među koje spa da i naša zemlja.

Kre di ti IDA name nje ni su sko ro isklju či vo, veo ma siro ma šnim zemlja ma u raz vo ju koje ne bi ni mogle biti u sta nju da uzmu sred stva na zajam pod uslo vi ma pod koji ma ih odo bra va Svet ska ban ka.

Pre ma sta tu tu IDA posto je dve kate go ri je član stva: Prvi deo obu hva-ta boga ti je zemlje, a dru gi deo obu hva ta zemlje u raz vo ju.

U prvoj kate go ri ji, tj. kate go ri ji raz vi je nih zema lja ima ih sve ga dva de-se tak, dok sve osta le zemlje pri pa da ju dru goj kate go ri ji, u koje se ubra ja i naša zemlja.

Pri li kom odo bra va nja “kre di ta” IDA daje pred nost pro jek ti ma koji ma se ubr za va raz voj poljo pri vre de, pobolj ša va obra zo va nje, pove ća va pro iz vod nja elek trič ne ener gi je, pro ši ru je tele ko mu ni ka ci o na mre že, moder ni zu je sao bra ćaj-ni sistem i dru ge infra struk tu re.

Bit no je napo me nu ti da IDA odo bra va kre di te isklju či vo vla da ma. IDA odo bra va sred stva naj si ro ma šni jim zemlja ma, tamo gde je život tako re ći na ivi ci opstan ka, i na naj si ro ma šni je lju de. Gru pi sa nje zemlje pre ma pro seč nom dohot-ku koji ostva re po sta nov ni ku (tzv. doho dak per capi ta) ne uka zu je na ras po de lu dohot ka u tim istim zemlja ma. Otu da su i pro jek ti koje sači nja va IDA upra vo takvog karak te ra da naj vi še kori ste onim masa ma sta nov ni štva koje ima ju naj ni ži doho dak u zemlja ma koje ispu nja va ju uslo ve za dobi je nje ova kve vrste pomo ći. Sada je ta gra ni ca 926 USD per capi ta.

U pogle du roko va vra ća nja odo bre nih sred sta va “zaj mo ve” Svet ske ban ke, pre ma dosa da šnjoj prak si, obič no je tre ba lo otpla ti ti za naj ma nje od 20 godi na, dok se “kre di ti” koje IDA odo bra va naj ma nje raz vi je nim zemlja ma, po pra vi lu,

Page 357: US - Osnovi ekonomije

346 tre ba da otpla te za 50 godi na. Pored toga, “kre di ti” se poči nju otpla ći va ti tek posle 10 godi na (gra ce period), tako što se u nared nih deset (od jeda na e ste do dva de se te godi ne) vra ća po 1% od izno sa uze tog “kre di ta”, a posled njih tri de set godi na vra ća se po 3% od “kre di ta”.

U pogle du kama te i dru gih tro ško va “kre di ti” IDA su znat no povolj ni ji. Na “kre di te” IDA kama ta se uop šte ne pla ća. Nakna da za uslu gu pla ća se 0.75% godi šnje na iznos ispla će nog dela sva kog “kre di ta”. Ova nakna da ima svr hu da pokri je admi ni stra tiv ne tro ško ve oko odo bra va nja (kori šće nja) “kre di ta”. Od nedav no se pla ća i com mit ment fee na “kre di te” IDA i izno si 0.5%. Tro ško vi “zaj mo va” koje odo bra va Svet ska ban ka znat no su viši.

Naša zemlja je član IDA i kon ti nu i ra no popu nja va sred stva IDA (nala zi se u II gru pi zema lja - pri vred no nedo volj no raz vi je nih zema lja). Na osno vu član-stva u IDA naša zemlja je ste kla pra vo da uče stvu je na među na rod nim lici ta ci ja-ma u zemlja ma čla ni ca ma IDA.

10.4. MEĐU NA ROD NA FINAN SIJ SKA KOR PO RA CI JA (IFC)Među na rod na fi nan sij ska kor po ra ci ja osno va na je 1965. godi ne od

stra ne IBRD (kao nje na afi li ja ci ja) sa ciljem da poma že pri vred ni raz voj pri vat nih pro iz vod nih pred u ze ća u zemlja ma čla ni ca ma, poseb no u neraz-vi je nim obla sti ma. Aktiv nost Kor po ra ci je time dopu nju je aktiv nost IBRD. Kor po ra ci ja ima sta tus spe ci ja li zo va ne agen ci je OUN u okvi ru Gru pe Svet-ske ban ke. Kor po ra ci ja dopri no si efi ka snom kom bi no va nju doma ćeg pozna-va nja trži šta, kori šće nja doma ćih siro vi na i rad ne sna ge zema lja u raz vo ju sa teh nič kim i nauč nim dostig nu ći ma raz vi je nih zema lja. Danas IFC ima 174 zema lja - čla ni ca.

Čla ni ce Kor po ra ci je mogu biti sve zemlje pod uslo vom da su čla ni ce Među na rod ne ban ke za obno vu i raz voj. Član stvo Kor po ra ci je, po bro ju čla ni-ca, od samog je osni va nja zao sta ja lo za član stvom u Ban ci.

Sedi šte Kor po ra ci je je u Vašing to nu.Iako je IFC pove za na sa Ban kom ipak je ona poseb no prav no lice i nje na

sred stva su odvo je na od Ban ke. Sre di nom 1968. naša zemlja je posta la čla ni ca Kor po ra ci je sa upi sa nim kapi ta lom od 591.000 dola ra. Svo jim ukup nim sred-stvi ma naša zemlja u če stvu je sa 0.53% u kapi ta lu Kor po ra ci je. Naša zemlja je u posled njih 30 godi na kori sti la kre di te IFC za razne pro jek te: “Zasta va” Kra gu je-vac, FAP Pri boj, FRI KOM Beo grad, i dr.

Page 358: US - Osnovi ekonomije

34710.5. MUL TI LA TE RAL NA AGEN CI JA ZA INVE STI CI O NE GARAN CI JE (MIGA)Na ini ci ja ti vu pred sed ni ka Ban ke (IBRD), izne tu na godi šnjoj skup šti ni

1981. u Ban ci je, posle dužeg raz ma tra nja i uobi ča je ne pr o ce du re, pri pre mljen nacrt Kon ven ci je o osni va nju Mul ti la te ral ne agen ci je za inve sti ci o ne garan ci je (Mul ti la te ral Invest ment Gua ran tee Agency - MIGA), čiji bi cilj bio da pod sti če kre ta nje pri vred nog kapi ta la u zemlje u raz vo ju putem izda va nja garan ci ja pro tiv neko mer ci jal nih rizi ka pove za nih sa inve sti ci ja ma toga kapi ta la. Među na rod na ban ka je, na godi šnjoj skup šti ni 11. okto bra 1985. odo bri la tekst Kon ven ci-je i upu ti la ga na pot pi si va nje zain te re so va nim zemlja ma čla ni ca ma.

MIGA, kao aso ci ja ci ja u okvi ru Gru pe Svet ske ban ke (pored IBRD, IDA, IFC), izda je garan ci je za stra ne inve sti ci je u zemlji i garan tu je ula ga-nja u zemlja ma čla ni ca ma MIGA.

MIGA izda je garan ci je za neko mer ci jal ne rizi ke kao što su: tran sfer valu ta, eks pro pri ja ci ja, krše nje ugo vo ra, rat i soci jal ni potre si.

Pre učla nji va nja u Svet sku ban ku, uklju či ju ći i sve nje ne aso ci ja ci je, prvi uslov je bio da zemlja posta ne član Među na rod nog mone tar nog fon da.

Do sada je 141 drža va učla nje na u MIGA.Sedi šte Agen ci je je u Vašing to nu.Zemlje čla ni ce pode lje ne su u dve kate go ri je: u prvu kate go ri ju spa-

da ju raz vi je ne zemlje (21 zemlja), a dru gu kate go ri ju su svr sta ne sve osta le zemlje (u raz vo ju).

Naj ve ći broj akci ja pose du ju SAD 20.519 (20,5% od ukup nog kapi-ta la), zatim sle de: Japan sa 5.095 akci ja, SR Nemač ka sa 5.071 akci ja, V. Bri ta ni ja i Fran cu ska sa po 4.860 akci ja, itd.

Iz dru ge kate go ri je zema lja naj ve ći broj akci ja ima ju: Kina 3.138 akci ja, Sau di Ara bi ja 3.137 akci ja, Indi ja 3.048 akci ja, Bra zil 1.479. akci ja, itd.

Naša zemlja je od 2002. godi ne posta la puno prav ni član Među na rod ne agen ci je za garan to va nje inve sti ci ja (MIGA).

10.6. REGI O NAL NE FINAN SIJ SKE ORGA NI ZA CI JEPo istom mode lu, kao što su orga ni zo va ne svet ske, orga ni z o va ne su i regi-

o nal ne fi nan sij ske orga ni za ci je. Među naj zna čaj ni je spa da ju:1. Evrop ska ban ka za obno vu i raz voj;2. Evrop ska inve sti ci o na ban ka;3. Inter a me rič ka ban ka za obno vu i raz voj;4. Afrič ka ban ka za obno vu i raz voj;5. Azij ska ban ka za obno vu i raz voj, itd.

Page 359: US - Osnovi ekonomije

348 Ove ban ke su osno va ne sa ciljem da (su)fi nan si ra ju raz voj ne pro jek te uglav nom u svo jim regi o ni ma, ali i izvan regi o na.

Naša zemlja je čla ni ca veći ne pome nu tih regi o nal nih fi nan sij skih orga ni-za ci ja. Time smo ste kli pra vo na kori šće nje povolj ni jih kre di ta, a naša gra đe vin-ska pred u ze ća sti ču pra vo da se poja vlju ju na među na rod nim ten de ri ma koji se (su)fi nan si ra ju iz sred sta va tih regi o nal nih fi nan sij skih orga ni za ci ja.

11. MEĐU NA ROD NI MENADŽMENT KVA LI TE TA

11.1. MESTO I ULO GA MEĐU NA ROD NE ORGA NI ZA CI JE ZA STAN DAR DI ZA CI JU – ISOOd 1948, kada je for mi ran ISO/TC 68, zna čaj nje go vog rada je u stal nom

pora stu jer kon ti nu i ra no podr ža va savre me nu glo bal nu eko no mi ju. Sa novim eko nom skim zah te vi ma, stan dar di stal no nude fi nan sij skoj indu stri ji jasan i efi -ka san put za oba vlja nje tran sak ci ja i za una pre đe nja uslu ga.

Među na rod na orga ni za ci ja za stan dar di za ci ju – ISO (Sli ka 2) je svet-ska fede ra ci ja oko 120 naci o nal nih orga ni za ci ja za stan dar di za ci ju, čla ni ca ISO ispred svo jih zema lja. Misi ja ISO je da pri pre ma među na rod ne stan dar de koji obez be đu ju zajed nič ka reše nja teh nič kih pita nja u svim obla sti ma poslo va nja gde zajed nič ki, glo bal ni dogo vo ri mogu done ti kori sti. ISO je nevla di na orga ni za ci ja i stan dar di koje raz vi ja su dobro volj ni. Među tim, izve stan broj stan dar da – uglav-nom onih koji se odno se na zdra vlje, aspek te bez bed no sti i oko li nu – pri hva ćen je u mno gim zemlja ma kao deo oba ve zne zakon ske regu la ti ve.

ISO stan dar di se dono se među na rod nim kon sen su som eks pe ra ta koji zastu pa ju indu stri ju i prak tič no sve sek to re rada i živo ta; eks per ti mogu biti iz vla di nih insti tu ci ja, zako no dav nih tela, orga ni za ci ja za ispi ti va nje, aka de-mi ja, gru pa potro ša ča ili dru gih orga ni za ci ja i koji ima ju odgo va ra ju će zna nje i izra zi li su inte res da rade na raz vo ju stan dar da. Bez obzi ra na to što su ISO stan dar di dobro volj ni, činje ni ca da se nji ho va izra da pla ni ra pre ma zah te vi ma trži šta i da su bazi ra ni na kon sen su su zain te re so va nih stra na, obez be đu je nji-ho vu širo ku pri me nu.

Page 360: US - Osnovi ekonomije

349

Sli ka 2 – Među na rod na orga ni za ci ja za stan dar di za ci ju (ISO)

U ovom kon tek stu, ISO je pri znat kao uti ca jan i vode ći lider kao i uspe-šan pro iz vo đač glo bal no pro men lji vih među na rod nih stan dar da koji zado vo lja va-ju ili pre va zi la ze oče ki va nja među na rod ne zajed ni ce. ISO ima repu ta ci ju u sve tu zahva lju ju ći svom inte gri te tu i neu tral no sti i uži va visok sta tus među među na-rod nim orga ni za ci ja ma (spe ci jal ne agen ci je UN, Svet ska trgo vin ska orga ni-za ci ja – WTO, Među na rod na trgo vin ska komo ra – MTK, itd.). Deve de se tih godi na XX veka, ime ISO je posta lo još popu lar ni je sa seri jom stan dar da ISO 9000. Zahva lju ju ći svo jim viso kim poten ci ja li ma, ISO je iden ti fi ko vao pita nja svet ske trgo vi ne uslu ga (osi gu ra nje, fi nan si je, turi zam, edu ka ci ju, itd) koja su ušla u nje gov pro gram stan dar di za ci je. Stan dar di za kva li tet – ISO 9000 tako đe se uvo de u uslu žne orga ni za ci je u mno gim zemlja ma.

Rad na pri pre mi među na rod nih stan dar da se oba vlja na dobro volj noj osno vi, u teh nič kim komi te ti ma ISO (TC) kojih ima oko 200 i koji pokri va ju spe ci fi č ne poslov ne obla sti. Na pri mer, za aktiv no sti ban kar skog poslo va nja, har ti je od vred no sti i fi nan si je uop šte, ISO/TC 68 je vode će među na rod no telo za stan-dar de u kome sara đu ju eks per ti iz fi nan sij ske indu stri je. Kada je to potreb no, za uža pod ruč ja stan dar di za ci je obra zu ju se pot ko mi te ti (SC) kojih sada ima pre ko 600. Stan dar di se obič no izra đu ju u rad nim gru pa ma (WG) kojih sada ima pre ko 2000. Do sada publi ko va no oko 10.000 među na rod nih stan dar da.

Pro ces raz vo ja stan dar da je otvo ren; u okvi ru ISO, do fi nal nog pri hva ta nja stan dar da dola zi se kon sen su som čla no va ISO/TC ili veli kom veći nom – pre ko 75% P-čla no va. Posto ji i meha ni zam za pre i spi ti va nje teh no lo ške ažur no sti stan-dar da. Počev od svog publi ko va nja, sva ki stan dard se na sva kih pet godi na pod vr ga va pre gle du da bi se oce ni lo da li novi poda ci ili teh no lo gi ja mogu da se pri me ne na stan dard koji je na sna zi.

Među tim, ISO sistem ne može da funk ci o ni še bez dobrih držav nih infra struk tu ra koje obez be đu ju čla ni ce ISO. Naci o nal ne čla ni ce ISO su one

Page 361: US - Osnovi ekonomije

350 orga ni za ci je koje naj bo lje repre zen tu ju stan dar di za ci ju u svo jim zemlja ma i naj-kom pe tent ni je su da upra vlja ju širo kim opse gom kon sul ta ci ja na naci o nal nom nivou koje se zah te va ju da bi ISO sistem efi ka sno radio. Sva ka naci o nal na orga-ni za ci ja za stan dar di za ci ju koja je zain te re so va na za pod ruč je stan dar di za ci je za koje je for mi ran teh nič ki komi tet ISO, ima pra vo da uče stvu je u radu tog komi-te ta. Na pri mer, Zavod za stan dar di za ci ju, kao zva nič ni pred stav nik Srbi je u ISO može biti član sva kog teh nič kog komi te ta za čije pod ruč je rada ima ju inte re so va nja orga ni za ci je iz naše zemlje. Zavod za stan dar di za ci ju može ovla sti-ti orga ni za ci je iz naše zemlje da nji ho vi pred stav ni ci rade kao eks per ti u odre đe-nim teh nič kim komi te ti ma ili nji ho vim rad nim gru pa ma.

U okvi ru teh nič kih komi te ta ima dva nivoa član stva – “P” i “O” član stvo. P-čla no vi aktiv no uče stvu ju u svim faza ma aktiv no sti komi te ta: oni odlu ču ju o stan dar di ma koji će biti raz vi je ni i revi di ra ni, uče stvu ju na sastan ci ma komi te ta, ime nu ju naci o nal ne eks per te koji će zastu pa ti nji ho ve sta vo ve u rad nim gru pa ma, gla sa ju o nacr ti ma stan dar da i uče stvu ju u dru gim zna čaj nim poslo vi ma. O-čla no-vi (posma tra či) su infor mi sa ni o aktiv no sti ma teh nič kih komi te ta, mogu dava ti komen ta re i pred lo ge za izra du novih stan dar da, ali nema ju pra vo gla sa.

11.2. STAN DAR DI ZA SISTE ME MENADŽMEN TA I ODGO VOR NOST RUKO VOD STVATeh nič ko zako no dav stvo u EU zasno va no na direk ti va ma Novog pri stu pa

sta vlja naj ve ću odgo vor nost za bez bed nost pro iz vo da na pro iz vo đa ča. Pošto bez bed nost pro iz vo da mora biti ugra đe na od raz voj ne faze do pro iz vod nje i kori šće nja pro iz vo da, ruko vod stvo pred u ze ća za izvr še nje tih zada ta ka pre u zi-ma naj ve ću odgo vor nost.

Ruko vod stvo pred u ze ća se mora pobri nu ti za pra vil no i efi ka sno spro-vo đe nje zako no dav stva EU – odno sno har mo ni zo va nog naci o nal nog zako no-dav stva. Naj vi še ruko vod stvo mora biti sve sno zna ča ja osi gu ra nja bez bed no sti svo jih pro iz vo da i da zbog toga izgra đu je u pred u ze ću “kul tu ru osi gu ra nja bez-bed no sti”. To zna či da već u naj ra ni joj fazi raz vo ja pro iz vo da zapo sle ni kori ste odgo va ra ju će teh nič ke spe ci fi ka ci je - a za to su naj po god ni ji har mo ni zo va ni stan dar di (EN). U mno gim slu ča je vi ma u prak si naj ve ći pro blem je upra vo uvo-đe nje i kori šće nje stan dar da!

Pored osi gu ra nja zah te va ne bez bed no sti pro iz vo da, naj vi še ruko vod stvo mora zado vo lji ti isto vre me no zah te ve u pogle du kva li te ta pro iz vo da (zah te vi trži šta koje name će kon ku ren ci ja), zatim zah te ve dru štva koji se odno se na pri-me nu osta lih zakon skih pro pi sa u vezi sa delat no šću pred u ze ća (zašti ta život ne sre di ne, zašti ta zdra vlja i bez bed nost na radu, raču no vod stve ni stan dar di, i sl.),

Page 362: US - Osnovi ekonomije

351a pri tom mora zado vo lji ti i zah te ve vla sni ka – da ostva ru je pro fi t. Za reša va nje ovih pro ble ma, kao alat menadž men ta (naj vi šeg ruko vod stva) kori ste se među na-rod ni stan dar di za siste me menadž men ta, koji su rezul tat naj bo lje svet ske prak se u upra vlja nju i ruko vo đe nju orga ni za ci ja ma.

Pose do va nje ser ti fi ka ta ISO 9001:2000 za sistem menadž men ta kva li te-tom sve do či da se radi o pred u ze ću za koje garan tu je ser ti fi ka ci o no telo (kao neza-vi sna tre ća stra na), da uspe šno upra vlja pro ce si ma koji se odno se na ugo vo re ni ili spe ci fi ci ra ni kva li tet pro iz vo da. Pri me na među na rod nih stan dar da za sistem menadž men ta zašti tom život ne sre di ne seri je ISO 14000 poka zu je da orga ni za ci-ja uspe šno pri me nju je pro pi se u obla sti zašti te život ne sre di ne, ili da pri me nom seri je stan dar da ISO 18000 (OHSAS 18000) ruko vod stvo obez be đu je pri me nu pro pi sa koji se odno se na zašti tu zdra vlja i bez bed nost na radu.

Sve direk ti ve Novog pri stu pa zah te va ju, na odre đe ni način, upra vlja nje (menadž-ment) kva li te tom. U poje di nim direk ti va ma zah te va se da takav sistem menadž men-ta bude ser ti fi ko van od poseb nog ser ti fi ka ci o nog orga na iz EU (Noti fi ed Body), koji pored svih zah te va iz stan dar da ISO 9001 tra ži i ispu nja va nje dodat nih zah te va iz direk ti ve i dru gih stan dar da. U tim slu ča je vi ma nije dovolj no uklju či ti bilo-koje ser ti fi ka ci o no telo i od nje ga tra ži ti ser ti fi ka ci ju siste ma menadž men ta kva li te tom po ISO 9001, već to mora biti “pri ja vlje ni organ” (Noti fi ed body).

Ne ana li zi ra ju ći dale ku pro šlost, poja mo vi “mena džer” i “menadž ment” vezu ju se, pre sve ga, za trži šnu pri vre du i spo sob nost ruko vo đe nja i upra vlja-nja “orga ni za ci jom” u ure đe nim pri vred nim siste mi ma, sa jasno defi ni sa-nim “zah te vi ma” koje mora ispu ni ti “pro iz vod” ili “uslu ga” sva ke orga ni za-ci je, kao i sama orga ni za ci ja.

Drža va, pored oba ve ze da ure di trži šni sistem nizom pro pi sa, ima oba ve zu da obez be di stro gu pri me nu zako na i pro pi sa pre ko trži šnog nad zo ra, a poseb no da spre či korup ci ju poseb no sukob inte re sa. Ta pra vi la važe za sve subjek te koji se poja vlju ju na trži štu, pa je neo p hod no dobro pozna va ti ne samo pra vi la sva kog trži šta (poseb no “unu tra šnjeg trži šta EU”), već i ter mi no lo gi ju.

Naj zna čaj ni ji, ili osnov ni (bazni), u nizu stan dar da za raz li či te obla sti siste ma menadž men ta, sva ka ko su među na rod ni stan dar di za siste me menadž men ta kva-li te tom seri je ISO 9000:2000. U posled njih 15-20 godi na pri sut na je ten den ci ja da se u naci nal nu stan dar di za ci ju sve više pre u zi ma ju među na rod ni stan dar di. Danas veći na evrop skih zema lja ima pre ko 90% naci o nal nih stan dar da har mo ni zo va nih na osno vu među na rod ne sarad nje u okvi ru ISO (Među na rod na orga ni za ci ja za stan dar-di za ci ju), a sve manji broj stan dar da dono si isklju či vo na naci o nal nom nivou.

Među na rod na orga ni za ci ja za stan dar di za ci ju (The Inter na ti o nal Orga ni za tion for Stan dar di za tion - ISO) je svet ska fede ra ci ja naci o nal nih tela za stan dar di za ci ju (član ca ISO). Rad na izra di među na rod nih stan dar da oba vlja se kroz teh nič ke komi te te ISO. Sva ka čla ni ca ISO koja je zain te re so va na

Page 363: US - Osnovi ekonomije

352 za oblast rada nekog od teh nič kih komi te ta, ima pra vo da dele gi ra svo je pred stav-ni ke u taj komi tet.

Među na rod ne orga ni za ci je, vla di ne i nevla di ne, koje su u vezi sa ISO, tako đe uče stvu ju u radu komi te ta. ISO tesno sara đu je sa Među na rod nom elek tro teh nič kom komi si jom (IEC) u vezi sa pita nji ma stan dar di za ci je u obla sti elek tro teh ni ke. Regi o nal na evrop ska orga ni za ci ja (komi tet) za stan-dar di za ci ju je CEN, koja sara đu je sa Evrop skim komi te tom u obla sti elek-tro teh ni ke CENE LEC. Naj ve ći broj evrop skih EN – stan dar da se pre u zi ma od ISO, sa kojim CEN/CENE LEC čvr sto sara đu ju.

11.3. MEĐU NA ROD NI STAN DAR DI ZA SISTE ME MENADŽMEN TA KVA LI TE TOMČesto se može čuti kon sta ta ci ja da posled njih dece ni ja XX veka ni

jedan pro gram u sve tu nije tako širo ko obu hva tio i pokre nuo sve dru štve ne struk tu re kao što su to uči ni li dva naj ve ća glo bal na pro je ka ta:

– Sistem menadž men ta kva li te tom pre ma seri ji među na rod nim stan-dar di ma ISO 9000, i

– Sistem menadž men ta zašti tom život ne sre di ne u skla du s među na-rod nim stan dar di ma seri je ISO 14000.

Na samom kra ju XX veka, pored niza gran skih stan dar da, poja vlju je se i tre ća seri ja stan dar da koji će usko ro biti obja vlje ni kao ISO 18000, na bazi izda-nja BSI (Engle ska), sa ozna ka om OHSAS 18000:1999, koji se odno se na siste-me menadž men ta za zaž ti tu zdra vlja i bez bed nost zapo sle nih (Occu pa ti o nal Health and Safety Asses sment Seri es).

U veli kom bro ju zema lja u Evro pi i u sve tu ovi pro gra mi se rea li zu ju uz orga ni zo va no uče šće, pod sti ca je i podr šku drža va i vla da.

Prva ver zi ja među na rod nih stan dar da za menadž ment kva li te tom poja vi la se 1987. godi ne (seri ja ISO 9000:1987). Revi zi ja ovih stan dar da (koja se, po pra vi lu, vrši sva ke pete godi ne) obja vlje na je 1994. godi ne (seri ja ISO 9000:1994), da bi se novom revi zi jom done la važe ća seri ja među na rod nih stan dar da za siste me menadž men ta kva li te tom (QMS) - ISO 9000:2000. Posled nja revi zi ja je ima la za cilj pri me nu moder nih pri stu pa menadž men tu radi pobolj ša nja učin ka orga ni-za ci je. Uve de ne su struk tur ne pro me ne stan dar da, dok se bit ni zah te vi pret hod ne fami li je zadr ža ni, zna čaj no pojed no sta vlje ni i pri la go đe ni upra vlja nju pro ce si ma orga ni za ci je. Tako je pret hod na fami li ja stan dar da ISO 9000:1994, koja je sadr ža la pre ko 20 stan dar da i doku me na ta, sve de na na četi ri pri mar na stan dar da:

– ISO 9000:2000, Siste mi menadž men ta kva li te tom - osno ve i reč nik, koji bli že obja šnja va ter mi no lo gi ju siste ma menadž men ta kva li te tom i zame nju je pret hod ni stan dard ISO 8402 i delo ve ISO 9000-1.

Page 364: US - Osnovi ekonomije

353– ISO 9001:2000, Siste mi menadž men ta kva li te tom - zah te vi, sadr ži zah te ve za pri me nu siste ma menadž men ta kva li te tom tamo gde je potreb-no demon stri ra ti spo sob nost orga ni za ci je da obez be di pro iz vo de koji zado vo lja va ju zah te ve kup ca i pri me nu pro pi sa. Ovaj stan dard zame nju-je pret hod ne: ISO 9001:1994, ISO 9002:1994 i ISO 9003:1994.

– ISO 9004:2000, Siste mi menadž men ta kva li te tom - uput stva za una pre đe nja per for man si, pred sta vlja uput stva za siste me menadž-men ta kva li te tom koja uklju ču ju pro ce se kon ti nu al nog una pre đi va nja, radi zado vo lje nja kupa ca orga ni za ci je i dru gih zain te re so va nih stra na. Ovaj stan dard zame nju je pret hod ni ISO 9004-1.

– ISO 19011:2002, Uput stva za pro ve ra va nje siste ma menadž men ta kva li te tom i/ili siste ma menadž men ta život nom sre di nom. Ovaj stan-dard zame nju je: ISO 10011, ISO 14010, ISO 14011 i ISO 14012.

U ISO-u posto ji težnja da se ostva ri kom pa ti bil nost pome nu te tri seri je stan dar da za siste me menadž men ta: ISO 9000:2000, ISO 14000:1996 i OHSAS 18000. O tome sve do či i jedin stven stan dard ISO 19011:2002, na bazi koga se može vrši ti obu ka pro ve ra va ča i ser ti fi ka ci ja nave de na tri stan dar da (ISO 9001:2000, ISO 14001:1996 i OHSAS 18001:1999).

Zavod za stan dar di za ci ju Srbi je izdao je dve seri je stan dar da za siste me menadž men ta sa ozna kom: JUS ISO 9000:2001 (siste mi menadž men ta kva li-te tom), odno sno JUS ISO 14000:1997 (siste mi menadž men ta zašti tom život ne sre di ne), a pri pre mlje no je izda va nje i stan dar da JUS ISO 19011:2003.

11.4. PRIN CI PI SISTE MA MENADŽMEN TA KVA LI TE TOMSeri ja među na rod nih stan dar da ISO 9000:2000 zasni va se na osam prin-

ci pa siste ma menadž men ta kva li te tom, koji pred sta vlja ju naj bo lju prak su menadž men ta u ovoj obla sti. Oni se pre po ru ču ju za kori šće nje svim orga ni za ci-ja ma koje žele da pri me ne QMS i ostva re pred nost na trži štu.

1. Usme re nost na kori sni ka (kup ca) – Orga ni za ci je zavi se od svo jih kupa ca i sto ga tre ba da raz u me ju nji ho ve teku će i budu će potre be, kako bi ispu nja-va le nji ho ve zah te ve u težnji da pre va zi đu oče ki va nja svo jih kupa ca.

2. Lider stvo – Lide ri uspo sta vlja ju jedin stve ne cilje ve, prav ce i inter no okru že nje orga ni za ci je. Oni kre i ra ju ambi jent u kome zapo sle ni mogu da posta nu pot pu no uklju če ni u ispu nja va nje cilje va orga ni za ci je.

3. Uklju či va nje zapo sle nih – Zapo sle ni na svim nivo i ma pred sta vlja ju srž sva ke orga ni za ci je, a nji ho vo pot pu no uče šće omo gu ća va kori šće nje nji ho vih spo sob no sti u posti za nju mak si mal ne dobi ti za orga ni za ci ju.

4. Pro ce sni pri stup – Želje ni rezul tat se efi ka sni je ostva ru je kada se odgo-va ra ju ćim resur si ma i aktiv no sti ma upra vlja kao pro ce si ma.

Page 365: US - Osnovi ekonomije

354 5. Sistem ski pri stup menadž men tu – Inden ti fi ko va nje, raz u me va nje i upra vlja nje među sob no pove za nim pro ce si ma kao siste mom koji dopri-no si efi ka sno sti i efek tiv no sti u dosti za nju cilje va.

6. Nepre kid no pobolj ša va nje – Kon ti nu al no una pre đi va nje svih per for-man si tre ba da bude stal ni cilj orga ni za ci je.

7. Odlu či va nje na osno vu činje ni ca – Efek tiv ne odlu ke su zasno va ne na ana li zi poda ta ka i infor ma ci ja.

8. Uza jam no kori sni odno si sa ispo ru či o ci ma – Orga ni za ci ja i nje ni ispo ru či o ci su neza vi sni a uza jam no kori sni odno si pove ća va ju spo sob-nost i jed nih i dru gih da stva ra ju novu vred nost.

Prin ci pi QMS poma žu uspe šnom upra vlja nju, ruko vo đe nju i delo va nju orga ni za ci ja, koje se mora rea li zo va ti na siste ma ti čan i jasan način.

Među na rod ni stan dard, zasno van na osam prin ci pa menadž men ta kva li te-tom, poma že orga ni za ci ji da:

– iden ti fi ku je i zado vo lji potre be i oče ki va nja svo jih kori sni ka i osta-lih zain te re so va nih stra na (oso blja u orga ni za ci ji, ispo ru či la ca, vla-sni ka, dru štva), da postig ne kon ku rent sku pred nost i da to uči ni na efek ti van i efi ka san način, i

– da ostva ri, odr ža va i pobolj ša va ukup ne per for man se orga ni za ci je i nje ne moguć no sti.

Pri me na prin ci pa menadž men ta kva li te tom ne samo da daje direkt ne kori sti, nego tako đe, pru ža važan dopri nos uvo đe nju i dru gih siste ma menadž men ta. Za uspeh orga ni za ci je na trži štu (EU ili u sve tu) neo p hod no je ispu ni ti dva cilja, za koje tre ba obez be di ti dva poseb na doku men ta: 1) doka za ti ispu nje nje zah te va za QMS ser ti fi ka tom ISO 9001:2000 (pre ko tre će stra ne – akre di to va no ser ti fi ka ci o no telo); i 2) doka za ti ispu nje nje zah te va za pro iz vod ser ti fi ka tom (dekla ra ci jom ili izja vom) o ispu nje nju spe ci fi ci ra nih karak te ri sti ka za pro iz vod.

Naj vi še ruko vod stvo orga ni za ci je, mena džer ili menadž ment (izvr šno ruko-vod stvo – kole gi jum direk to ra i uprav ni odbor) mora uspe šno i na skla dan način pove za ti, upra vlja ju ći poslov nim siste mom pre ko svo ga siste ma menadž men ta, tri bit na ele men ta poslo va nja:

– pro iz vo de - kre i ra nje i rea li za ci ja pro iz vo da (zah te vi kva li te ta), koje orga-ni za ci ja raz vi ja i pla si ra na trži štu zado vo lja va ju ći zah te ve kupa ca;

– dru štvo – pri me na zako na i pro pi sa (zah te vi dru štva), uklju ču ju ći bri-gu o zašti ti život ne i rad ne sre di ne, teže ći da zado vo lji sve zain te re so-va ne stra ne u dru štvu;

– vla sni ke – zain te re so va ne za fi nan sij sko poslo va nje (zah te vi vla sni ka), ostva-re nje fi nan sij skog uspe ha poslov nog siste ma orga ni za ci je na trži štu.

Izme đu tri nave de na i kom plek sna ele me na ta poslov nog siste ma posto-je direkt ne i posred ne veze, a nji ho vim inter ak ci ja ma se upra vlja nja u okvi ru

Page 366: US - Osnovi ekonomije

355iden ti fi ko va nih poslov nih pro ce sa. Seri ja među na rod nih stan dar da ISO 9000:2000 daje moguć nost da se na bazi doku men ta ci je QMS to uspe šno rea li zu je. Kako? Odgo vor na to pita nje zah te va obu ku naj vi šeg ruko vod stva orga ni za ci je – čemu naj ra zvi je ni je fi r me u sve tu pokla nja ju izu zet nu pažnju. Japan ski mena dže ri pro vo de godi šnje u pro se ku 50 do 60 dana na raz li či tim semi na ri ma za ino va-ci ju zna nja i pro u ča va nja naj bo ljih isku sta va u sve tu.

KON TROL NA PITA NJA1. Obja sni te pojam i zna čaj među na rod ne pode le rada.2. Kako se raz vi ja lo svet sko trži šte i u čemu je zna čaj svet skog trži šta?3. Kako se for mi ra ju cene na svet skom trži štu?4. Kako se vrši ras po de la vred no sti na svet skom trži štu?5. Koji su subjek ti u svet skoj pri vre di?6. Šta su mono po li?7. Nave di te vrste mono po la.8. Šta su mul ti na ci o nal ne i inter na ci o nal ne kom pa ni je?9. Koji je način delo va nja mul ti na ci o nal nih i tran sna ci o nal nih kom pa ni ja?10. Obja sni te ban ku kao subjek ta u svet skoj pri vre di.11. Obja sni te drža vu kao subjek ta u svet skoj pri vre di.12. Obja sni te pojam i nave di te vrste među na rod nih eko nom skih tran sak ci ja.13. Koji su moti vi, a koji su efek ti među na rod ne migra ci je rad ne sna ge?14. Obja sni te pojam, obli ke i efek te među na rod nog kre ta nja kapi ta la.15. Šta zna či među na rod ni tran sfer teh no lo gi je?16. U čemu je zna čaj među na rod nog tran sfe ra teh no lo gi je?17. Nave di te pozna te teh no lo ške revo lu ci je.18. Koji su obli ci tran sfe ra teh no lo gi je?19. Obja sni te zašti tu inte lek tu al ne svo ji ne.20. Koje su karak te ri sti ke spolj no-trgo vin skog siste ma i poli ti ke u savre me-

nim uslo vi ma?21. Obja sni te sistem libe ra li zma i sistem pro tek ci o ni zma.22. Kako spolj na trgo vi na uti če na doho dak, cene, zapo sle nost i plat ni bilans?23. Obja sni te otvo re nost i polo žaj naci o nal ne pri vre de na svet skom trži štu.24. Šta zna te o agre gat noj tra žnji, izvo zu i uvo zu?25. Šta zna te o Svet skoj trgo vin skoj orga ni za ci ji?

Page 367: US - Osnovi ekonomije

356 26. Obja sni te Spo ra zum STO o trgo vi ni uslu ga ma - GATS.27. Šta zna te o Među na rod noj trgo vin skoj komo ri?28. Nabroj te zna čaj ni je regi o nal ne i osta le zna čaj ni je eko nom ske inte gra ci je.29. Šta zna te o OECD?30. EU - nasta nak i raz voj, cilje vi osni va nja i član stvo?31. Kako ispu ni ti zah te ve trži šta EU?32. Obja sni te ukrat ko zako no dav stvo EU.33. Šta je CE?34. Pro ces har mo ni za ci je i Direk ti ve Novog pri stu pa EU?35. Raz voj trgo vin skih odno sa izme đu Srbi je i EU?36. Evrop sko udru že nje slo bod ne trgo vi ne - EFTA?37. Sever no-Ame rič ka zona slo bod ne trgo vi ne - NAF TA?38. Zajed ni ca Neza vi snih drža va - ZND?39. Udru že nje zema lja Jugo i stoč ne Azi je - ASEAN?40. Spo ra zu mi o slo bod noj trgo vi ni Srbi je sa zemlja ma JIE?41. Nabroj te i obja sni te među na rod ne fi nan sij ske insti tu ci je.42. Šta zna te o Među na rod noj orga ni za ci ji za stan dar di za ci ju - ISO, mesto i ulo ga?43. Šta zna te o o stan dar di ma za siste me menadž men ta i odgo vor no sti ruko vod stva?44. Nabroj te i obja sni te prin ci pe siste ma menadž men ta kva li te tom.

NAPO ME NE1 K. Marks, F. Engels, DELA, Kapi tal I, Insti tut za istra ži va nje rad nič kog pokre ta, Pro sve ta,

Bgd, 1977. 49-50,2 Adam Smith, Istra ži va nje pri ro de i uzro ka bogat stva naro da, Kul tu ra, Bgd, 1970. knji ga I,

str.50-513 K. Marks, F. Engels, Dela, tom 30. Anti Diring, op. cit. Bgd, 1979. str. 17.4 K. Marks, F. Englels, op. cit. str. 206-2095 Pja nić dr Zoran, “Samo u prav ni pri vred ni sistem”, Rad nič ka štam pa, Bgd, 1983. god. str. 58.6 K. Marks, F. Engels, Dela, op. cit. str. 76-77.7 Raymond Ver non: Soverenighty at Bay, Basic Kooks, New York 1971. p. 4.8 Fra e de rick Cla ir min te: Dynamics of Finan ce Capi tal, Jour nal of Contemmporary Asia, No 2

1982. str. 2529 Final Act Embo ding the Results of the Uruguay Round of Mul ti la te ral Tra de Nego ta tion,

Mar ra kesh, 15.04.1994.10, 11, 12 WTO, Ibi dem

Page 368: US - Osnovi ekonomije

Peti deo

Tran zi ci ja

Page 369: US - Osnovi ekonomije

358

1. TRAN ZI CI JA U SVE TU

Posled njih neko li ko dece ni ja savre me ni svet domi nant no obe le ža va ju dva para lel na pro ce sa:

– Glo ba li za ci ja od 70-ih godi na dva de se tog veka,– Tran zi ci ja od 90-ih godi na dva de se tog veka.Osnov ne karak te ri sti ke poli tič kog ambi jen ta u kome funk ci o ni šu čita ve

naci o nal ne pri vre de svo de se na sle de će:– izme nje na je poli tič ka kar ta sve ta u kome više nema pode le na 2 među-

sob no ide o lo ški raz li či ta, poli tič ki i eko nom ski kon fro ti ra na blo ka;– ume sto rani je kon fro ti ra nih veli kih sila sa Isto ka i Zapa da danas

domi ni ra samo jed na (SAD), koja pred vo di i šti ti inte re se naj ra zvi je-ni jih zema lja;

– ras pa dom soci ja li zma, pode la zema lja na soci ja li stič ke i kapi ta li stič ke ustu pi la je mesto pode li na raz vi je ne trži šne pri vre de, sred nje raz vi je ne, odno sno neraz vi je ne.

U eko nom skom smi slu tri su bit ne činje ni ce koje opet domi nant no karak-te ri šu to okru že nje:

– trži šte, trži šna ori jen ta ci ja i trži šno regu li sa nje eko nom skih aktiv no sti (rea fi r ma ci ja trži šta)

– neo li be ra za ci ja i neo li be ral na eko nom ska fi lo zo fi ja, koja zame nju je do tada domi nant nu neo ken zi jan sku eko nom sku fi lo zo fi ju, sa novim mera-ma i instru men ti ma eko nom ske poli ti ke: poli ti ka zdra vog nov ca, poli ti ka izba lan si ra nih budže ta, poli ti ka sma nji va nja pore skih sto pa, poli ti ka sma-nji va nja soci jal nih tran sfe ra i dere gu la ci ja eko nom skog živo ta;

– inter na ci o na li za ci ja eko nom skih aktiv no sti i eks pan zi ja tran sna ci o nal-nih kor po ra ci ja.1

U posled njim dece ni ja ma dva de se tog veka i eko nom ski naj ra zvi je ni je zemlje u sve tu pri hva ta ju novi pri stup u reša va nju pro ble ma pri vred nog rasta i pri vred nog raz vo ja. Na to ih je doslov no nate ra la rece si ja iz 1973/74. godi ne koja je dove la do zna čaj nog sma nji va nja i uspo ra va nja dina mi ke pri vred nog

Page 370: US - Osnovi ekonomije

359rasta u naj ra zvi je ni jim zemlja ma sa trži šnom eko no mi jom. Feno men stag fl a ci-je (isto vre me no pri su stvo infl a ci je, neza po sle no sti i stag nat nih sto pa pri vred-nog rasta) u ovoj rece si ji je došao do punog izra ža ja. Pot pu no izve snim se poka za lo da se stag fl a ci ja ne može reši ti mera ma i instru men ti ma eko nom ske poli ti ke neo ken si jan ske pro ve ni jen ci je, koji su se uglav nom bazi ra li na sti mu li-sa nju efek tiv ne tra žnje, a da se pri tom ne rizi ku je još veće ras pi ri va nje infl a ci-je. Zato se one okre ću libe ra li za ci ji, sa ube đe njem da uklju čiva nje u glo bal nu svet sku pri vre du pred sta vlja naj ve ći iza zov dana šnji ce. Ener gič no se odba cu je vode ća ulo ga drža ve i pro tek ci o ni zam, kao model za ostva ri va nje pri vred nog raz vo ja. Defi ni tiv no se napu šta nepri ja telj ski stav pre ma mul ti na ci o nal nim kor-po ra ci ja ma. Iz osno va je izme njen stav pre ma stra nim ula ga nji ma. Otva ra ju se pro ce si pri va ti za ci je i dere gu la ci je.2

Pod sti če se pred u zet nič ko pre struk tu i ra nje pred u ze ća i ubr za va se pro ces for mi ra nja malih i sred njih pred u ze ća u svim savre me nim eko no mi ja ma. Brži raz voj malih i sred njih pred u ze ća rezul tat je rea fi r ma ci je trži šta, indi vi du al no-pri-vat nog vla sni štva i pred u zet ni štva, kao i činje ni ce da mala i sred nja pred u ze ća, zahva lju ju ći svo joj fl ek si bil no sti, mno go lak še pod no se rece si ju.

Među na rod ni eko nom ski odno si u savre me nom sve tu raz vi ja ju se u prav cu glo ba li za ci je svet ske pri vre de, pre tva ra ju ći je u “veli ko selo” u kome više ne posto-je kon ku ren ci ja dva raz li či ta i među sob no suprot sta vlje na ide o lo ška siste ma. Pro-ces glo ba li za ci je svet ske pri vre de, kao i nje na inter na ci o nal na inte gra ci ja, isti če na prvo mesto fi r mu – mul ti na ci o nal nu kor po ra ci ju, koja posta je osnov ni subjekt svet-ske pri vre de. Sa pro ce som glo ba li za ci je svet ske eko no mi je naci o nal ne eko nom ske poli ti ke nužno se menja ju. Pošto su po pra vi lu naci o nal no obo je ne i opre de lje ne, dola ze u sukob sa pro ce som inter na ci o na li za ci je kapi ta la. Pro ces glo ba li za ci je svet-ske pri vre de, zapra vo ostva ru je se kroz teku ći pro ces tran zi ci je u kome su rani je dva ide o lo ški raz li či ta i suprot sta vlje na siste ma zame nje na sta di jem kom pa ra tiv-nih eko nom skih poli ti ka u prav cu for mi ra nja tri eko nom ska blo ka: ame rič kog, azij-skog i evrop skog. For mi ra nje ovih blo ko va u pro ce su tran zi ci je svet ske pri vre de ne zna či nesta ja nje kon ku ren ci je sa svet skog trži šta. Napro tiv, ona biva oštri ja, ali je to kon ku ren ci ja eko nom skih blo ko va u uslo vi ma imper fekt nog svet skog trži šta. Pre ili kasni je tran sna ci o nal na svet ska pri vre da će dove sti do pot pu ne glo ba li za ci-je, kada će nesta ti potre ba za kom pa ra tiv nim eko nom skim poli ti ka ma. Napro sto, javi će se potre ba za jed nom jedin stve nom eko nom skom poli ti kom. Ona se, isti na, tek mora for mu li sa ti u smi slu eko nom ske teo ri je.

Može se “reći da su danas cen tral ni eko nom ski pro ble mi raz vi je nog sve ta har mo ni za ci ja, kon tro la suko ba, glo ba li za ci ja, koo pe ra ci ja i pla ni ra nje u raz me ra-ma koje nadi la ze posto je će svo jin ske struk tu re i poli tič ke gra ni ce.

Poče tak pro ce sa tran zi ci je vezu je se za raz vi je ne trži šne pri vre de u koji-ma se on inten ziv no odvi ja duže od jed ne dece ni je. Tran zi ci ja u raz vi je nom

Page 371: US - Osnovi ekonomije

360 sve tu ozna ča va pre la zni period ka postin du strij skom, odno sno infor ma tič-kom dru štvu.”3

Zato tran zi ci ju tre ba shva ti ti kao svet ski, a ne samo kao regi o nal ni pro ces, koji obu hva ta sve obla sti ljud skog živo ta, a ne samo eko nom sku. To je put ka stva ra nju pred u zet nič kog dru štva, odno sno dru štva zna nja. Ono što je na tom putu naj va žni je jesu radi kal ne pro me ne nači na pro iz vod nje, ute me lje ne na plu-ra li zmu svo jin skih obli ka i na koo pe ra ci ji rada i kapi ta la, a ne na nji ho voj kon-fron ta ci ji, uz pri su stvo koo pe ra tiv ne i pred u zet nič ke drža ve, “epo hal ni pro ces tran sfor ma ci je pri ro de ljud skog rada u uvje ti ma total nog glo ba li zi ra nog pri vre đi-va nja na super viso kim infor ma tič kim teme lji ma”4, koji pod ra zu me va kva li ta tiv-no novu struk tu ru pro iz vod nih sna ga, koja pored pro iz vod nih fak to ra uklju ču je ino va ci ju kao osnov nu sna gu raz vo ja, infor ma ci ju i nje nu slo bod nu raz me nu sa okru že njem, eko lo ški fak tor, pred u zet ni štvo i menadž ment.

Zapra vo pro ces tran zi ci je u svet skim okvi ri ma pod ra zu me va pro ces pre la-ska indu strij skog u postin du strij sko (infor ma tič ko) dru štvo. Nje ga, pre sve ga, obe le ža va pre la zak sa indu strij ske u infor ma ci o nu teh no lo gi ju, u kojoj robo ti poti sku ju robo ve, rad gla ve zame nju je rad ruke, pre ra sta nje kon fron ta ci ja u koo-pe ra ci ju na rela ci ji rad-kapi tal-koo pe ra tiv na (pred u zet nič ka) drža va i pre ra sta nje inter na ci o nal nih inte gra ci ja u pot pu nu glo ba li za ci ju.

Sve pret hod no reče no upu ću je na zaklju čak da je sasvim pogre šno pro ces tran zi ci je isklju či vo vezi va ti za radi kal ne pro me ne u eks-soci ja li stič kim zemlja-ma i nje nu sušti nu u pot pu no sti poi sto ve ći va ti sa trži šnim nači nom pri vre đi va nja. Time se ne samo uma nju je zna čaj tran zi ci je, već se sma nju je i dubi na pro me na koje ona sa sobom dono si, te skra ću je širi na nji ho vih dome ta i efe ka ta.

2. TRAN ZI CI JA U EKS-SOCI JA LI STIČ KIM ZEMLJA MA

2.1. POJAM, ZNA ČAJ I DOME TI TRAN ZI CI JE U EKS-SOCI JA LI STIČ KIM ZEMLJA MAGoto vo sve eks-soci ja li stič ke zemlje nala ze se na počet ku ili u toku pro ce sa

tran zi ci je, koja se pri hva ta kao pože ljan pra vac i osno va eko nom skih pro me na. U nji ma se tran zi ci ja shva ta kao pro ces defi ni tiv nog napu šta nja sta rog insti tu ci o nal nog

Page 372: US - Osnovi ekonomije

361okvi ra i nje go va zame na novim, bazi ra nom na trži šnim i demo krat skim insti tu ci ja-ma zajed no sa pro ce som struk tur nog pri la go đa va nja pri vre de i poste pe nim ukla nja-njem eko nom skih ten zi ja, pre sve ga infl a ci je, neza po sle no sti, budžet skog defi ci ta, defi ci ta u bilan su pla ća nja, veli kog pada pro iz vod nje i sl.

Tran zi ci ja se defi ni še kao reform ska stra te gi ja pre tva ra nja (tran sfor ma ci je) soci ja li stič kih pri vre da i nji ho vog pre struk tu i ra nja u otvo re ne trži šne pri vre de, kao i nji ho vo rav no prav no uklju či va nje u kon ku ren ci ju na svet skom trži štu.

Tran zi ci ja u eks-soci ja li stič kim zemlja ma naj kra će, ali dovolj no pou zda-no, defi ni še se kao raz voj trži šne pri vre de. Pome nu to odre đe nje tran zi ci je, u eko nom skom smi slu, pod ra zu me va napu šta nje komand nih regu la tiv nih meha-ni za ma drža ve u pri vre da ma u koji ma oni domi ni ra ju jed nim novim trži šnim kon ku rent nim meha ni zmom, kako bi se obez be di la veća pro iz vod na (poslov na) i alo ka tiv na efi ka snost u odno su na posto je će ure đe nje, odno sno kako bi bilo mogu će ostva ri ti uobi ča je ni eko nom ski cilj: mak si mi ra nje rezul ta ta uz ras po lo-ži ve resur se. Pre la zak na trži šni sistem pri vre đi va nja (tran zi ci ja), zapra vo pod-ra zu me va trži šnu valo ri za ci ju eko nom skih resur sa i rezul ta ta uz pret po stav ku trži šne kon ku ren ci je eko nom skih subje ka ta (pred u ze ća) i na taj način uvo đe nje efi ka sni jeg nači na pri vre đi va nja.

Trži šne insti tu ci je pret po sta vlja ju ne samo for mal ne orga ni za ci je ili modi fi -ko va ne prav ne nor me, nego još više pona vlja nje odre đe nih obra za ca eko nom skog pona ša nja, uklju ču ju ći i pona ša nje drža ve u nje nim raz li či tim ulo ga ma. Zato se trži-šna pri vre da ne može pra vi ti iz gla ve, niti se poli tič kom voljom netr ži šna pri vre da pre ko noći može pre tvo ri ti u otvo re nu trži šnu pri vre du. Zato tran zi ci ju u eks-soci-ja li stič kim zemlja ma tre ba više posma tra ti kao izbor jed nog raz voj nog kon cep ta ili kao opti mal nu eko nom sku stra te gi ju raz vo ja pri me re nu posto je ćim uslo vi ma raz vo ja i osnov nim prin ci pi ma moder nog trži šnog pri vre đi va nja.5

U insti tu ci o nal nom pogle du to pod ra zu me va:– garan to va nje eko nom skih slo bo da, prav ne i poslov ne sigur no sti, a pre

sve ga u pogle du zašti te svo ji ne i ugo vo ra, kako za doma će, tako i za ino stra ne uče sni ke;

– plu ra li zam svo jin skih obli ka uz domi na ci ju pri vat ne svo ji ne;– funk ci o ni sa nje inte gral nog trži šta roba, kapi ta la i rada na osno vu kon ku-

ren ci je i raz vi je nih trži šnih insti tu ci ja;– decen tra li zo va ni sistem odlu či va nja, samo stal nost pred u ze ća i nji ho vu

punu odgo vor nost za done te odlu ke;– moti va ci o ni sistem ute me ljen na pred u zet ni štvu i, s dru ge stra ne, na

tarif noj auto no mi ji i par ti ci pa ci ji zapo sle nih;– zaga ran to va nost soci jal nih pra va i soci jal ne sigur no sti u skla du sa real-

nim eko nom skim moguć no sti ma.

Page 373: US - Osnovi ekonomije

362 A na nivou prak tič ne akci je, to zna či:– da eko nom ski raz voj poči va i funk ci o ni še na eko nom skoj pri nu di i da vla-

snik pred u ze ća sam sno si posle di ce za nee fi ka sno poslo va nje i upra vlja nje;– da dužnik sno si imo vin sku i kri vič nu odgo vor nost za nepla ća nje svo jih

dugo va;– da rad nik gubi zapo sle nje ako pred u ze će pro pad ne;– da bri gu o neza po sle nim rad ni ci ma pri vre me no pre u zi ma drža va;– da selek ci ju izme đu spo sob nih i nespo sob nih uče sni ka vrši samo trži šte;– da zdrav novac pred sta vlja osno vu eko nom ske sta bil no sti zemlje;– da drža va ne može da tro ši više nego što pri ho du je.Dosa da šnja empi rij ska sazna nja poka zu ju da se pro ce si eko nom ske tran zi-

ci je brže ili spo ri je, sa manje ili više uspe ha, odvi ja ju u svim eks-soci ja li stič kim zemlja ma. Poseb no su zahva ti li neko li ko obla sti, a pre sve ga:

– vrši se otva ra nje pri vre de za slo bod ne trži šne odno se putem libe ra li za-ci je cena, trgo vi ne i spolj ne trgo vi ne, i nasto ji se mera ma svoj stve nim trži šnim pri vre da ma obez be di ti makro e ko nom ska sta bi li za ci ja;

– spro vo di se pri va ti za ci ja u pred u ze ći ma držav nog i dru štve nog sek to ra u indi vi du al nu, akci o nar sku i dru ge obli ke pri vat nog vla sni štva;

– radi kal no se menja ju funk ci je i ulo ga drža ve u pri vre di, dere gu la ci jom i pro me na ma odgo vor no sti drža ve, koji se sada svo de na obez be đi va nje prav nih i insti tu ci o nal nih okvi ra za slo bod no delo va nje trži šta i nje go-vih zako ni to sti;

– stva ra ju se prav ne i insti tu ci o nal ne osno ve za pošto va nje pri vat ne svo ji ne.Među tim, širi pro ces tran zi ci je pod ra zu me va i mno ge dru ge među za vi sne

pro me ne. Među nji ma se poseb no isti ču: pre struk tu i ra nje pri vre de u korist onih pri vred nih delat no sti za koje u zemlji posto je pri rod ne, mate ri jal ne, kadrov ske i dru ge pret po stav ke, sa impli ka ci ja ma na pro me nu nji ho vog uče šća u ukup nom aut-pu tu i zapo sle no sti u drža vi; ume sto domi na ci je veli kih pred u ze ća favo ri zu ju se mala i sred nja pred u ze ća; sa pre struk tu i ra njem se isto vre me no spro vo di i demo no-po li za ci ja veli kih držav nih pred u ze ća, ostva ru je se poste pe ni pre o bra žaj od trži šta pro da va ca u trži šte kupa ca; pri kri ve na neza po sle nost pre tva ra se u otvo re nu; napu-šta ju se posto je ći a pri hva ta ju svet ski stan dar di; vrši se dena ci o na li za ci ja rizi ka i gubi ta ka; pre no si se soci jal na zašti ta sa pred u ze ća na drža vu i sl.

Tran zi ci ja u eks-soci ja li stič kim ima i jed no šire zna če nje, koje pre va zi la-zi nje no isklju či vo eko nom sko poi ma nje. Ona tada obu hva ta radi kal ne poli tič-ke i soci jal ne refor me, teme lji tu pro me nu siste ma dru štve nih vred no sti, dubo ke pro me ne u sfe ra ma dru štve ne sve sti, koje u svo joj celo kup no sti vode izgrad nji jed nog novog, libe ral no-demo krat skog poret ka i dru štva. Sa tog aspek ta posma tra-no, tran zi ci ja je poli va len tan pojam, jer dik ti ra pro me ne deter mi nan ti soci jal nog,

Page 374: US - Osnovi ekonomije

363eko nom skog i poli tič kog siste ma u dru štvu. Zato je u eks-soci ja li stič kim zemlja-ma izgrad nja i raz voj trži šnog nači na pri vre đi va nja oba ve zno para lel no pra će no bazič nim poli tič kim refor ma ma, sa uvo đe njem demo krat skih insti tu ci ja u poli tič-ke pro ce se i poli tič ki sistem zemlje.

Ono što se čini poseb no zna čaj nim nagla si ti je da tran zi ci ja pred sta vlja dina mič ku stvar nost, tj. skup među za vi snih pro ce sa pre o bra ža ja koji su sabi je ni u krat kom vre me nu, koja zah te va pro me nu u nači nu raz mi šlja nja, pri me nu nove fi lo zo fi je u reša va nju kva li ta tiv no novih pro ble ma koji pro iz i la ze iz tran zi ci je, vred no snu pro me nu siste ma, kako bi se novi sagle da vao dru gim oči ma i na dru-ga či ji način. Zato u naj ši rem smi slu reči, tran zi ci ja se može shva ti ti i kao sve op-šti pre o bra žaj eks-soci ja li stič kog dru štva u moder no pred u zet nič ko dru štvo, sa pred u zet nič kom stra te gi jom raz vo ja i pred u zet nič kim menadž men tom, sa pred u-zet nič kom drža vom, koja tre ba da izne dri i raz vi je pred u zet nič ku eko no mi ju, sa čove kom koji na nje ga gle da sa pred u zet nič kom fi lo zo fi jom, koja pro iz i la zi iz pred u zet ni štva i trži šta, a sve to na prin ci pi ma eko nom ske slo bo de i otvo re nog dru štva, dere gu la ci je i trži šno sti, dina mič no sti i samo re gu la ci je.

2.2. CILJE VI TRAN ZI CI JE U EKS-SOCI JA LI STIČ KIM ZEMLJA MASušti na tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma svo di se na celo vit pre o-

bra žaj eta ti stič kog siste ma, koji se sasto ji u izgrad nji efi ka sni jeg nači na pri vre đi-va nja (trži šna pri vre da), a koji je pra ćen pro ce som demo kra ti za ci je dru štva kroz izgrad nju demo krat skog poli tič kog siste ma. Ustva ri, sušti na tran zi ci je deter mi ni-ra i njen osnov ni cilj: izgrad nja trži šnog siste ma pri vre đi va nja.

Među tim, osnov ni cilj tran zi ci je (izgrad nja trži šne struk tu re pri vre de) u sebi sadr ži poje di nač ne cilje ve, čija rea li za ci ja pred sta vlja pret hod ne, nužne pret po stav ke za nje go vo pot pu no ostva ri va nje. Zato je nužno sagle da ti ne samo osnov ni cilj tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma, nego, još i više, nužne pret po stav ke (poje di nač ne cilje ve), čija rea li za ci ja tre ba da omo gu ći sigu ran i uspe šan pro ces tran zi ci je, uz mini mi zi ra nje nužnih soci jal nih potre sa, koji po pra vi lu pra te veli ke i radi kal ne pro me ne, kao i da ujed no obez be di i oču va sve eko nom ske i dru štve ne vred no sti koje su do tada stvo re ne.

Poje di nač ne cilje vi tran zi ci je, koji su isto vre me no i nužne pret po stav ke za ostva ri va nje nje nog osnov nog cilja - izgrad nja trži šne struk tu re pri vre de u eks-soci ja li stič kim zemlja ma, su:

1. Pri va ti za ci ja držav no/dru štve nog sek to ra pri vre de;2. Libe ra li za ci ja eko nom skih odno sa na unu tra šnjem i među na rod nom pla nu;

Page 375: US - Osnovi ekonomije

364 3. Dere gu la ci ja, nova eko nom ska i soci jal na ulo ga drža ve i nje na nova eko nom ska poli ti ka;

4. Makro e ko nom ska sta bi li za ci ja.

2.2.1. IZGRAD NJA TRŽIŠNE STRUK TU RE PRI VRE DE-OSNOV NI CILJ TRAN ZI CI JE U EKS-SOCI JA LI STIČ KIM ZEMLJA MA

U eko nom skoj lite ra tu ri i među inte lek tu al nim kru go vi ma o jed noj činje ni-ci posto ji nepo de lje no mišlje nje: eta ti stič ki siste mi su se ras pa li, pre sve ga, zbog nee fi ka snog funk ci o ni sa nja pri vre de što su je odre di li nee fi ka sno cen tral no pla ni ra-nje i nee fi ka sno držav no/dru štve no vla sni štvo. Zato ne čudi što glav nu ori jen ta ci ju eks-soci ja li stič kih zema lja u tran zi ci ji pred sta vlja izgrad nja trži šnog meha ni zma na osno va ma pro me ne insti tu ci o nal ne struk tu re koja pod ra zu me va domi na ci ju trži šta i trži šnog nači na pri vre đi va nja. Domi na ci ja trži šnog siste ma pri vre đi va nja pret po sta-vlja decen tra li zo va ni način odlu či va nja svih uče sni ka u raz me ni, koji samo stal no dono se odlu ke o svo joj delat no sti i koji su ruko vo đe ni, pre sve ga, osnov nim eko-nom skim ciljem da se oču va i uve ća imo vi na (kapi tal) i ostva ri dobit.

Nema sum nje da je nedo sta tak trži šta jedan od naj bit ni jih fak to ra koji je biv še eta ti stič ke drža ve odveo u pro past. Tako đe, zai sta nije spor no da trži šte pru ža mno go efi ka sni ji meha ni zam od admi ni stra tiv nog cen tra li zma i nje go ve hije rar hi je. Moder na pri vre da danas se ne može ni zami sli ti bez funk ci o ni sa nja trži šnih meha ni za ma zbog svih nje go vih pred no sti, koje su, ina če, odi gra le ključ-nu ulo gu u eko nom skom raz vo ju danas naj ra zvi je ni jih zema lja sve ta.

Među tim, u eko nom skoj teo ri ji dobro su pozna te, a u eko nom skoj prak si i ozbilj no potvr đe ne, zna čaj ne manj ka vo sti trži šta, što je od poseb ne važno sti za eks-soci ja li stič ke zemlje u tran zi ci ji. Upra vo zato pro ces tran zi ci je u nji ma pred-sta vlja težak put u trži šni sistem pri vre đi va nja, pro ces koji je vrlo kom pli ko van i koji zah te va odluč nu poli tič ku volju i eko nom sku mudrost.

Za funk ci o ni sa nje trži šnog meha ni zma od fun da men tal nog zna ča ja je insti tu ci o nal no defi ni sa nje trži šnih subje ka ta i utvr đi va nje zakon skih okvi ra za eko nom sku slo bo du pred u ze ća u nji ho vom poslo va nju. Pri tome, valja ima ti na umu da pot pu na slo bo da pred u ze ća ne zna či i pot pu nu slo bo du trži šta. Revo lu-ci o nar na teo ri ja J.M.Kej nsa je već odav no to doka za la. Isku stvo uči da pot pu no slo bod no trži šte ili trži šte savr še ne, apso lut ne kon ku ren ci je prak tič no ne posto ji i nikad nije posto ja lo. Radi se više o teo rij skoj moguć no sti, nego o prak tič noj akci ji. S dru ge stra ne, sti hij ska pri ro da slo bod nog trži šta stva ra mono po le i impli-ci ra visok ste pen nejed na ko sti, pod sti če neza po sle nost i infl a ci ju, stva ra konjuk-tur ne ciklu se i uspo ra va dina mi ku pri vred nog rasta. Zato kao odgo vor na sve manj ka vo sti trži šnog meha ni zma, moder ne pri vre de uvo de kon tro li sa nu ulo gu drža ve, pa je nji ho va kon sti tu ci ja ute me lje na na vidlji voj ruci drža ve zajed no sa

Page 376: US - Osnovi ekonomije

365nevi dlji vom rukom trži šta. “Danas u svim napred nim indu strij skim zemlja ma može mo naći mešo vi tu pri vre du u kojoj trži šte odre đu je veći nu poje di nač nih cena i koli či na, dok drža va upra vlja celo kup nom pri vre dom pomo ću pro gra ma opo re zi va nja opće potra žnje i mone tar ne regu la ci je.”6 To samo zna či da se u trži šnoj pri vre di ne sme izo sta vi ti važna ulo ga drža ve u pod sti ca nju efi ka sno sti, posti za nju pra ved ni je ras po de le i ostva ri va nju makro e ko nom skih cilje va sta bil-no sti i eko nom skog rasta. Nje na ulo ga nika ko ne sme da zna či one mo gu ća va nje ili ome ta nje funk ci o ni sa nja trži šta i nje go vih objek tiv nih funk ci ja. Napro tiv, ona pod ra zu me va pot po ma ga nje funk ci o ni sa nja trži šta sa ciljem da se eli mi ni šu sve manj ka vo sti koje trži šte pro u zro ku je.

Model mešo vi te pri vre de u raz vi je nim zemlja ma sve ta ne može se bez rezer ve u iden tič nom obli ku pri me ni ti u eks-soci ja li stič kim zemlja ma koje se nala ze u tran zi ci ji i pri tome oče ki va ti da daje iden tič ne rezul ta te. Makro e ko nom-ska poli ti ka sva ke zemlje mora biti i jeste na neki način poseb na, ali prin ci pi funk ci o ni sa nja pri vre de u celi ni svu gde su isti.

2.2.2. POJE DI NAČ NI CILJE VI (PRET PO STAV KE) TRAN ZI CI JE U EKS-SOCI JA LI STIČ KIM ZEMLJA MA

Dina mi ka i ste pen uspe šno sti u rea li za ci ji poje di nač nih cilje va tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma direkt no odre đu ju dina mi ku i rezul ta te u ostva ri-va nju osnov nog cilja tran zi ci je u nji ma (izgrad nja trži šne struk tu re pri vre de), pa pre ma tome i uspeh samog pro ce sa tran zi ci je u nji ma. Nužne pro me ne do kojih će dove sti ostva ri va nje poje di nač nih cilje va tran zi ci je u tim zemlja ma, zapra vo svo de se na pret po stav ke i pri pre ma nje tere na za ostva ri va nje osnov nog cilja tran zi ci je - izgrad nja trži šnog siste ma pri vre đi va nja.

2.2.3. NOVA ULO GA DRŽAVE U EKS-SOCI JA LI STIČ KIM DRŽAVA MA

Tran zi ci ja u eks-soci ja li stič kim zemlja ma nužno pret po sta vlja aktiv nu ulo-gu drža ve. Zapra vo, danas uop šte nije spor no pita nje da li je drža va potreb na ili nije u trži šnoj pri vre di. Mno go je važni je pita nje kakva je drža va i koli ko drža ve je potreb no trži šnom siste mu pri vre đi va nja? Na kojim sek to ri ma pri vre de tre ba, manje ili više, da delu je? U čemu se sasto ji i na kojim pro ble mi ma se pri o ri tet-no iscr plju je inter ven ci ja drža ve? Kojim i kakvim instru men ti ma i mera ma se kori sti? Dru gim reči ma, kakva je i u čemu se sasto ji sušti na nove eko nom ske poli ti ke drža ve u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran zi ci ji? Ono što je pot pu no izve sno je da to nije glo ma zna, nee fi ka sna i zasta re la drža va, koja je bila svoj-stve na zemlja ma real nog soci ja li zma. Izgrad nja trži šnog nači na pri vre đi va nja pret po sta vlja moder nu, demo krat sku i funk ci o nal nu drža vu. Uz takvu drža vu

Page 377: US - Osnovi ekonomije

366 trži šte može biti regu la tor svih pri vred nih toko va i mesto na kome se potvr đu-je eko nom ska efi ka snost i raci o nal nost poslo va nja svih pro iz vo đa ča. Upra vo to zna či ono li ko drža ve koli ko je nužno potreb no i na sek to ri ma pri vre de gde je zai sta potreb no, zapra vo, samo ono li ko koli ko to zah te va ju među u slo vlje no sti drža ve i trži šta. Sve to samo potvr đu je teo rij ski već pozna tu, a isku stvom već iska za nu činje ni cu da trži šte zah te va moder nu i veštu drža vu, čija moder na struk-tu ra mora biti ute me lje na na pozi tiv nim isku stvi ma savre me nih drža va u Evro pi i sve tu, a ume šnost potvr đe na u vešti ni nje ne eko nom ske poli ti ke, koja će dava ti punu podr šku izgrad nji i raz vo ju trži šta i trži šnom nači nu pri vre đi va nja. Samo uz takvu drža vu, koja je sklo na tran zi ci ji i trži štu, može se uspo sta vi ti trži šte, i to trži šte ne ona kvo kakvo mi želi mo, već ona kvo kakvo je ono po svo joj pri ro di, sa svom ozbilj no šću i objek tiv no šću nje go vih funk ci ja. Isto vre me no samo uz takvu drža vu i nje nu trži šno kon ci pi ra nu eko nom sku poli ti ku može se izbe ći zam ka da drža va pono vo ne pre u zme ulo gu jedi nog orga ni za to ra i regu la to ra čita ve pri vre-de, odno sno poti snu ti nje na pri rod na sklo nost ka podr ža vlje nju svih pri vred nih funk ci ja i delat no sti, i posti ći nje no mak si mal no anga žo va nje u izgrad nji trži-šnog siste ma pri vre đi va nja.

Pre ma tome, za uspe šno ostva ri va nje tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja-ma od poseb nog zna ča ja je nova ulo ga drža ve. Drža va je oba ve zna, a ona je jedi na koja to i može, da u rela tiv no krat kom roku ispu ni mini mum neo p hod nih uslo va bit-nih za trži šni način pri vre đi va nja, a da se pri tom mini mi zi ra ju soci jal ni potre si, uma-nje nejed na ko sti, spre či veli ki pad pri vred nih aktiv no sti, zatim oču va ju eko nom ske i dru štve ne vred no sti do tada stvo re ne, i na kra ju, obez be di eko nom ska sta bil nost i eko nom ski rast kroz afi r ma ci ju pred u zet ni štva kao ključ nog fak to ra savre me nog eko nom skog raz vo ja, i osi gu ra izgrad nju ade kvat nog siste ma eko nom skih instru me-na ta za vođe nje trži šta ume re nih toko va dru štve ne repro duk ci je. U sušti ni to zna či da je drža va ta koja tre ba da defi ni še i pri pre mi takve insti tu ci o nal ne pret po stav ke za delo va nje trži šta, naj ma nje u onoj meri da pro iz vo đa či ostva ru ju dobit na zako-nom dozvo lje ni način, te da ih moti vi še na pro ši ri va nje i usa vr ša va nje pro iz vod nje, na pošto va nje prin ci pa eko nom ske efi ka sno sti, eko no mič no sti, raci o nal no sti i ren ta-bil no sti, kao i na uva ža va nje objek tiv nih pra vi la trži šne utak mi ce.

Koje su to pri vred ne funkci je drža ve kojim se defi ni šu cilje vi i oprav da va ju raz lo zi nje nog upli ta nja u funk ci o ni sa nja pri vre de eks-soci ja li stič kih zema lja u tran-zi ci ji? Zapra vo, u čemu se sasto ji sadr žaj nje ne nove eko nom ske poli ti ke?

Pita nje ulo ge drža ve i dome ta nje nih pri vred nih funk ci ja u peri o du tran-zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma je vrlo kom plek sno, a i kon tra verz no, iz naj ma nje tri raz lo ga:

Prvo, da pod se ti mo, drža va je ta moć na sna ga koja tre ba da podr ži i ini-ci ra trži šne pro ce se u tim zemlja ma u tran zi ci ji. S dru ge stra ne, ona kva kakva

Page 378: US - Osnovi ekonomije

367je bila orga ni zo va na u eks-soci ja li stič kim zemlja ma, ona se mora povu ći sa eko nom ske sce ne.

Dru go, sve eks-soci ja li stič ke zemlje u tran zi ci ji nužno mora ju para lel no spro vo di ti i poli ti ku makro e ko nom ske sta bi li za ci je i poli ti ku struk tur nih refor mi pri vre de, što samo po sebi nagla ša va zna čaj ni ju ulo gu drža ve u pri vred nom živo-tu tih zema lja.

I tre će, dome ni tzv. trži šnog neu spe ha i trži šnih manj ka vo sti radi kojih se u savre me noj eko nom skoj nau ci i oprav da la držav na inter ven ci ja u pri vre di, ne samo da su pri sut ni u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran zi ci ji, već su tokom vre-me na sve nagla še ni ji: makro e ko nom ske nesta bil no sti, mono po li stič ke struk tu re, nepra vič na ras po de la naci o nal nog dohot ka i sl.

Sve su to momen ti koji jasno iska zu ju potre bu nagla še ni jeg pri su stva drža ve u pri vred nom živo tu eks-soci ja li stič kih zema lja u tran zi ci ji. Među-tim, pri me ti ti je da je to pot pu no kon tra dik tor no sa činje ni com da u isto vre me u svet skim raz me ra ma dola zi do veli ke rea fir ma ci je trži šta, pri va ti-za ci je, libe ra li za ci je i dere gu la ci je, kada se držav ne inter ven ci je u pri vre di uop šte sma nju ju.

Bez obzi ra na pome nu te kon tra ver ze, danas posta je pot pu no jasno da eks-soci ja li stič ke zemlje u tran zi ci ji mora ju zame ni ti dosa da šnje, tipič no admi-ni stra tiv no upli ta nje drža ve u pri vred ni život sa novom moder nom držav nom regu la ci jom, kakva posto ji i funk ci o ni še u zemlja ma sa raz vi je nom trži šnom eko no mi jom. Zato se sadr žaj i dome ti držav ne inter ven ci je u pri vre di u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran zi ci ji poseb no isti ču u sle de ćim pri vred nim funk ci ja ma drža ve:

1. Defi ni sa nje i utvr đi va nje zakon skih okvi ra za trži šnu pri vre du

Ova funk ci ja se odno si na defi ni sa nje, utvr đi va nje i uva ža va nje trži šnih pra vi la, koja uklju ču ju defi ni sa nje vla sni štva, uza jam ne oba ve ze rada i upra ve, zako ne o ugo vo ri ma, ste ča ju i likvi da ci ji, i sl. Zapra vo, cilj ove funk ci je drža ve (Vla de) je ne da se ome ta funk ci o ni sa nje trži šnog meha ni zma, već da se pomo ću sistem skih zako na omo gu ći eko nom ska slo bo da pred u ze ća u nji ho vom poslo va-nju, ali i da se ona, kao osnov ni trži šni subjek ti, uči ne zakon ski odgo vor nim za svo je odlu ke, postup ke i pro iz vo de.

2. Uti caj na alo ka ci ju pri vred nih resur sa

Pozna to je da jedi no trži šte per fekt ne ili savr še ne kon ku ren ci je pot pu no objek tiv no i eko nom ski efi ka sno alo ci ra pri vred ne resur se. Kako savr še ne kon-ku ren ci je u prak si nema, čak ni u naj ra zvi je ni jim trži šnim pri vre da ma, sasvim

Page 379: US - Osnovi ekonomije

368 logič no, još manje je ima u pri vre da ma eks-soci ja li stič kih zema lja u tran zi ci ji. Otu da ozbilj ne manj ka vo sti trži šta u alo ka ci ji resur sa nisu ret ke, pa je zbog toga inter ven ci ja drža ve (Vla de) neiz be žna. Ona se poseb no odno si na: spre ča va nje naru ša va nja zdra ve kon ku ren ci je, što uklju ču je i anti mo no pol sku poli ti ku; spre-ča va nje dis kri mi na ci je na trži štu rad ne sna ge; spre ča va nje eks ter na li ja, poseb no onih nega tiv nih koje se odno se na zaga đi va nje vazdu ha, vode, zemlji šta i sl.; na spre ča va nje ula ga nja u nau ku itd.

3. Pre ra spo de la dohot ka

Ulo ga drža ve u sma nji va nju jed na ko sti u ras po de li dohot ka uz neo me ta no funk ci o ni sa nje trži šta i pove ća nje efi ka sno sti pred sta vlja neo p hod nu, ali i naj de-li kat ni ju funk ci ju demo krat ske drža ve u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u peri o du tran zi ci je, ali i posle nje ga.

4. Aktiv na ulo ga drža ve u pra će nju pro ce sa pri va ti za ci je

Ova funk ci ja drža ve je poseb no zna čaj na da bi se spre či le špe ku la ci je u vezi sa pro me nom vla snič ke struk tu re pri vre de (pri va ti za ci ja bez ulo že nog kapi-ta la, pre u zi ma nje veli kih pred u ze ća od ino stra nih fi r mi radi sla ma nja kon ku ren-ci je i mono pol skog pona ša nja i sl.).

5. Poli ti ka makro e ko nom ske sta bi li za ci je

Defi ni sa njem mera i instru me na ta makro e ko nom ske sta bi li za ci je, drža va poku ša va ubla ži ti pri vred ne ciklu se, spre či ti enorm ni rast neza po sle no sti, obu zda ti infl a ci ju, ubla ži ti soci jal ne ten zi je i pod sta ći dina mi ku eko nom skog rasta. Za te cilje ve drža va se kori sti instru men ti ma mone tar ne, fi skal ne i soci jal ne poli ti ke.

Nave de ne funk ci je drža ve u trži šnoj pri vre di svo de se, ustva ri, na eli-mi ni sa nje trži šnih manj ka vo sti i nika ko ne zna če ome ta nje trži šnog funk ci o-ni sa nja pri vre de. Zato je u toj funk ci ji i na tom obi mu držav na inter ven ci ja u pri vre di kom ple men tar na sa funk ci o ni sa njem trži šta. Takav način kom bi-no va nog funk ci o ni sa nja trži šnog meha ni zma uz pomoć, nje mu naklo nje ne, držav ne regu la ti ve pred sta vlja oblik mešo vi te pri vre de, koji je karak te ri sti čan za eko nom ski naj ra zvi je ni je zemlje. Pot pu no je sigur no da je on pože ljan i u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran zi ci ji, čije se pri vre de suo ča va ju sa veli-kim pro ble mi ma u tom pre la znom raz do blju.

Page 380: US - Osnovi ekonomije

369

3. PRI VA TI ZA CI JA

Cen tral no pita nje počet ka i tra ja nja dubo kih reform skih pro me na u eks-soci-ja li stič kim zemlja ma, bez sum nje je odnos pre ma svo ji ni i svo jin skim odno si ma. Pot pu no je izve sno da je potro šen kon cept bilo mode la držav nog, bilo mode la samo u prav nog soci ja li zma u kome je svo ji na bila sva či ja i niči ja, stvar apa ra ta i pred met moći poli ti ke ili insti tu ci ja koje su posre do va le poli ti ku. Zato pro ces tran zi ci je u tim zemlja ma, koji nema alter na ti vu, zapra vo pret po sta vlja sna žnu poli-tič ku volju za kore ni tim pro me na ma eko nom skih insti tu ci ja, a čiji kraj nji cilj je trži šna pri vre da, ute me lje na na vla da vi ni pra va, refor mi svo jin skih odno sa, libe ra-li za ci ji, dere gu la ci ji i stva ra nju efi ka snog fi nan sij skog siste ma.

Tran zi ci ja nije samo pro me na vla snič ke struk tu re u eks-soci ja li stič kim zemlja ma. Ali, da je pri va ti za ci ja u osno vi tran zi ci je i con di tio sine qua non tran zi ci je, u to defi ni tiv no ne tre ba sum nja ti. To zbog toga što pri va ti za ci ja čini sušti nu i osnov nu pret po stav ku eko nom skih refor mi u eks-soci ja li stič kim zemlja-ma u tran zi ci ji. Bez nje nog uspe šnog spro vo đe nja nije mogu će stva ra nje trži šne eko no mi je zasno va ne na čvr stoj fi nan sij skoj disci pli ni, pred u zet ni štvu i pred u-zet nič koj fi lo zo fi ji, trži šti ma rad ne sna ge i kapi ta la, kon ku ren ci ji i slo bod nom for mi ra nju cena, efi ka snoj alo ka ci ji oskud nih pri vred nih resur sa.

Ono što danas nije spor no jeste gene ral ni cilj pri va ti za ci je, koji se ogle-da u stva ra nju uslo va za pobolj ša nje upra vlja nja pred u ze ći ma u trži šnim uslo-vi ma pri vre đi va nja i posti za nje opti mal ne dis per zi je svo ji ne, koja bi tre ba lo da bude upra vo ono li ka da se neo me ta no for mi ra aktiv no trži šte kapi ta la, pobolj ša ras po red dobi ti i izbeg ne pre te ra na pri vred na kon cen tra ci ja koja je i dove la do eko nom ske nee fi ka sno sti. Isto tako, ona ne bi sme la ni da bude toli ko veli ka da iza zo ve ras pli nja va nje svo ji ne, što bi spre ča va lo vla sni ke u vrše nju nad zo ra nad nje nim upra vlja njem.

3.1. CILJE VI I KORI STI PRI VA TI ZA CI JEZašto pri va ti za ci ja pred sta vlja naj zna čaj ni ji aspekt pri vred nih refor mi u

eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran zi ci ji?

Page 381: US - Osnovi ekonomije

370 Napro sto zbog toga što pri va ti za ci ja dono si broj ne kori sti kako na mikro-e ko nom skom, tako i na makro e ko nom skom pla nu. Otu da ne čudi što se u osno-vi makro e ko nom ske sta bi li za ci je pri vre de u svim eks-soci ja li stič kim zemlja ma teži šte sta vlja na pri va ti za ci ju držav nih/dru štve nih pred u ze ća i nji ho vu refor mu na novim vla snič kim osno va ma. Zapra vo, pot pu no je sigur no da krat ko roč ne poli ti ke sta bi li za ci je ne mogu ima ti traj ni jeg uspe ha uko li ko se makro e ko nom-ski ambi jent ne menja na ključ nim seg men ti ma, u koje pre vas hod no spa da ju pro ce si pri va ti za ci je i dugo roč ne trži šne libe ra li za ci je.

Broj ne su kori sti pri va ti za ci je na mikro e ko nom skom pla nu:Prvo, novi inve sti ci o ni kapi tal. Pri va ti za ci jom se ubri zga va novi, svež kapi-

tal u pred u ze ća, koji se obez be đu je pro da jom ili inve sti ci ja ma novih vla sni ka, što je poseb no zna čaj no ako se radi o stra nim inve sti to ri ma.

Dru go, sma nji va nje tro ško va poslo va nja i veća efi ka snost u poslo va nju pred u ze ća.

Tre će, nova upra vljač ka struk tu ra u pred u ze ću, naj če šće nije opte re će na poli tič kim fak to ri ma i bli ža je pred u zet nič koj fi lo zo fi ji i lider stvu, kao ključ nim fak to ri ma u savre me noj trži šnoj pri vre di.

Četvr to, svež kapi tal i nova upra vljač ka struk tu ra sa sobom obič no nose i viši nivo struč ne ospo so blje no sti, kako ruko vo de ćih i upra vljač kih kadro va, tako i samih rad ni ka.

Kori sti pri va ti za ci je na mikro e ko nom skom nivou u veli koj meri se refl ek-tu ju i na pri vre du kao celi nu. Narav no, to važi samo u okvi ri ma celo kup no sti refor mi koje garan tu ju stva ra nje otvo re ni jih i kon ku rent ni jih trži šta. U tom kon tek stu pri va ti za ci ja pred sta vlja naj zna čaj ni ji korak u prav cu pri vred nog rasta i pro spe ri te ta.

Na makro e ko nom skom pla nu kori sti pri va ti za ci je tako đe su više stru ke. Među nji ma poseb no su zna čaj ne:

Prvo, veća kon ku ren ci ja. Sa pri va ti za ci jom držav no/dru štve na pred u ze-ća gube pri vi le go va ni sta tus i poseb nu držav nu zašti tu od kon ku ren ci je. Poja va većeg bro ja pred u ze ća na trži štu nate ra će kon ku ren te da efi ka sni je pro iz vo de i pru ža ju kva li tet ni je uslu ge. Pri ti sak kon ku ren ci je, zapra vo i pred sta vlja sušti-nu pri vred nih siste ma zasno va nih na trži štu. Među tim, ovde je poseb no važna i sklo nost drža ve trži šnim refor ma ma, što pret po sta vlja da drža va mora da uspo-sta vi odgo va ra ju će kon trol ne meha ni zme, kako bi na trži štu obez be di la dovo ljan obim kon ku ren ci je, jer se držav no/dru štve na pred u ze ća nika da dobro volj no neće odre ći svog pri vi le go va nog mono pol skog sta tu sa.

Dru go, fi skal na sta bil nost. Sa pri va ti za ci jom drža va ima šan su da popra-vi svoj fi skal ni polo žaj po dva osno va. Prvi osnov pred sta vlja ju redov ni gole mi

Page 382: US - Osnovi ekonomije

371izda ci koji se nago mi la va ju zbog sub ven ci o ni ra nja poslo va nja držav no/dru štve-nih pred u ze ća i pokri va nje nji ho vih gubi ta ka. Pri va ti za ci ja tih pred u ze ća će te izdat ke sma nji ti ili pot pu no eli mi ni sa ti. Para lel no sa sma nje nim budžet skim izda ci ma u tom prav cu, sma nju ju se i infl a tor ni pri ti sci koji pod ri va ju celu pri vre du i desta bi li zu ju celo kup ni pro gram refor mi. Dru gi osnov pred sta vlja pri hod od pro da je držav no/dru štve nih pred u ze ća, koji bi bilo naj bo lje rein ve-sti ra ti u pri vre du kako bi se izbe glo infl a tor no delo va nje zbog naglo pove ća ne koli či ne nov ca u opti ca ju.

Tre će, stva ra nje efi ka sni je svo jin ske osno ve eko no mi je. Efi ka snost pri vat-ne svo ji ne kao domi nant nog obli ka svo ji ne ispo lja va se u: kon trol nom meha ni-zmu koji poči va na inte re su vla sni ka da mak si mi ra pro fi t; u raz vo ju cir ku la ci je kapi ta la; u jača nju pred u zet ni štva; u većoj pri me ni ino va ci ja i jača nju mena džer-skih pod sti ca ja; u moti va ci ji za oču va nje i uve ća nje kapi ta la. Zapra vo, pri va ti za-ci jom se uda ra ju teme lji demo kra ti za ci ji eko no mi je.

Četvr to, soci jal ni pro gram. Sred stva koja nisu mala i koja su se po pra vi lu tro ši la na odr ža va nje u živo tu držav no/dru štve nih pred u ze ća, drža va može kori-sti ti za raz li či te vrste soci jal nih pro gra ma, kako bi se amor ti zo va le posle di ce pri-la go đa va nja sta nov ni štva na pri va ti za ci ju. Na taj način pri vred na refor ma dobi ja opštu podr šku.

Peto, pri vla če nje stra nih inve sti ci ja. Sta bil no makro e ko nom sko okru že-nje pred sta vlja naj va žni ji uslov za pri vla če nje stra nih, poseb no direkt nih inve sti-ci ja, bez čijeg pri li va nema uspe šne tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma. One sa sobom dono se zna čaj ne kori sti zemlja ma u koje se ula žu. Tu se pre sve-ga misli na tran sfer teh no lo gi je, otva ra nje novih, moder ni za ci ju i rekon struk ci-ju sta rih kapa ci te ta, otva ra nje novih rad nih mesta, pove ća nje izvo za. Pri va ti za ci-ja pred sta vlja goto vo naj zna čaj ni ji pred u slov za pri vla če nje stra nih inve sti to ra, pošto se njo me stva ra ju nova trži šta, sma nju je rizik ula ga nja, redu ci ra ju uvo zna ogra ni če nja i sl.

I šesto, otva ra nje doma će pri vre de pre ma svet skoj pri vre di. Nova svo jin-ska struk tu ra, koja je kom ple men tar na svet skim nor ma ma omo gu ću je pot pu ni ju inte gra ci ju doma će pri vre de u svet sko trži šte, olak ša va doma ćim pred u ze ći ma izlaz na stra na trži šta, kao i ulaz stra nog kapi ta la na doma će trži šte.

Pobro ja ne kori sti pri va ti za ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran zi-ci ji, koje bise mogle defi ni sa ti i kao cilje vi pri va ti za ci je u nji ma, ne mogu se ostva ri ti sami po sebi, niti spo n ta no, već samo nji ma odgo va ra ju ćim meto da-ma pri va ti za ci je.

Page 383: US - Osnovi ekonomije

372 3.2. METO DI (MODE LI) PRI VA TI ZA CI JESa meto do lo škog aspek ta pri va ti za ci ja u eks-soci ja li stič kim zemlja ma

nužno mora da uva ža va 3 prin ci pa:1. U okvi ri ma zakon ske regu la ti ve potreb no je i kori sno odvo ji ti pri va ti za-

ci ju malih od pri va ti za ci je sred njih i veli kih pred u ze ća, te mak si mal no pojed no-sta vi ti pro ce du ru pri va ti za ci je malih pred u ze ća. Na taj način pri va ti za ci ja trgo vi-ne (malo pro da ja), ser vi sa, ugo sti telj stva, turi zma i sl., može biti rela tiv no brzo zavr še na, uz zna ča jan porast efi ka sno sti tih delat no sti. Pri tome, pro da ja malih držav no/dru štve nih pred u ze ća tre ba da bude osnov ni metod pri va ti za ci je.

2. Uče šće stra nog kapi ta la u pro ce su pri va ti za ci je tre ba sti mu li sa ti poseb-nim pogod no sti ma.

3. Raz voj ori gi nal nog pri vat nog sek to ra (pred u ze ća koja su nasta la kao pri-vat na) tako đe tre ba sti mu li sa ti.

Isku stvo pri va ti za ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma poka zu je da su se kori sti li raz li či ti meto di pri va ti za ci je, ili kom bi na ci ja raz li či tih meto da, koji bi tre ba lo da obez be de naj bo lje efek te, od ubr za nja pro ce sa do sti mu la tiv nih uslo va za pri liv dodat nog kapi ta la.

Pre nego što uka že mo na meto de pri va ti za ci je, koji su naj če šće kori šće ni u eks-soci ja li stič kim zemlja ma, tre ba napo me nu ti da je nji hov izbor u tim zemlja-ma zavi sio od neko li ko pret po stav ki, koje su se naj če šće raz li ko va le od zemlje do zemlje, te naj če šće bile veza ne za raz li či ti ste pen raz vi je no sti ili za posto ja nje neke tra di ci je iz pro šlo sti. Pre sve ga, tu se misli na:

Prvo, na nasle đe ne odno se u dru štvu i ste pen izgra đe no sti jav nog mnje nja o efi ka sno sti pri vat ne svo ji ne i oprav da no sti nje nog favo ri zo va nja.

Dru go, na cilje ve pri va ti za ci je.Tre će, pred no sti i mane poje di nih meto da pri va ti za ci je, koji odgo va ra ju ili

ne odgo va ra ju odre đe noj zemlji.U teo ri ji i prak si pri va ti za ci je uop šte, pa i pri va ti za ci ji u eks-soci ja li stič-

kim zemlja ma, pozna ti su i pri me nji va ni su razni meto di pri va ti za ci je. Među tim svi oni, bez obzi ra na nji ho ve kom bi na ci je, svo de se na dve osnov ne gru pe. Prva gru pa pola zi od toga ko su glav ni uče sni ci pro ce sa pri va ti za ci je, a dru ga, od toga da li nosi o ci tog pro ce sa posta ju bes plat no vla sni ci tog kapi ta la, koji se pri va ti zu je ili su oba ve zni da za to pla te. Zavi sno od pri hva će nog kri te ri ju ma, u prvu gru pu spa da inter na ili unu tra šnja pri va ti za ci ja, odno sno eks ter na ili spo-lja šnja pri va ti za ci ja. U inter noj pri va ti za ci ji uče stvu ju zapo sle ni u pred u ze ći ma koja se pri va ti zu ju, a u eks ter noj svi zain te re so va ni gra đa ni. U dru goj gru pi su pri va ti za ci ja sa nakna dom ili pri va ti za ci ja bez nakna de, uz moguć nost nji ho vog više stru kog kom bi no va nja sa vrsta ma iz prve gru pe. Svi ovi meto di se mogu

Page 384: US - Osnovi ekonomije

373kom bi no va ti sa lici ta ci jom ili sa nekom dru gom vrstom jav ne ponu de. Posto ji i pri va ti za ci ja for mi ra njem veli kih držav nih hol ding kom pa ni ja, gde su vla sni ci više držav nih pred u ze ća, a upra vlja nje je izu ze to iz nepo sred ne držav ne kon tro le i vođe no je poslov nim kri te ri ju mi ma.

Kon kret ni je, do sada posto ji pet pozna tih i naj če šće u kom bi na ci ji upo tre-blji va nih meto da pri va ti za ci je:

1. Akci o nar stvo (deo ni čar stvo) zapo sle nih;2. Bes plat na (vau čer ska) pri va ti za ci ja;3. Pro da ja držav no/dru štve nih pred u ze ća;4. Kon ver zi ja duga u imo vi nu;5. Repri va ti za ci ja (vra ća nje imo vi ne sta rim vla sni ci ma).Akci o nar stvo (deo ni čar stvo) zapo sle nih se u dosa da šnjoj prak si pri va ti-

za ci je poka za lo kao naj di na mič ni ji metod. Odvi ja se tako što se vrši bes plat na pode la ili pro da ja akci ja (deo ni ca) zapo sle nim u pred u ze ću, rad ni ci ma i mena-dže ri ma, s tim što se tu mogu uklju či ti i pen zi o ne ri kao biv ši rad ni ci. Spa ja ju ći funk ci ju rad ni ka i vla sni ka pret po stav ka je da se kod rad ni ka širi moti va ci o ni sistem, pa pored pla ta nji hov motiv posta je i uve ća nje pro fi ta i imo vi ne. Pred-nost ovog meto da je u tome što je pri men ljiv u svim pred u ze ći ma, što mobi li še resur se koji bi naj ve ro vat ni je zavr ši li u potro šnji, što omo gu ću je nor mal no funk-ci o ni sa nje pred u ze ća tokom postup ka nje go ve pri va ti za ci je, što uop šte pri va ti za-ci ja pred u ze ća može biti spro ve de na rela tiv no brzo i uz povolj nu okol nost da se akci je mogu pro da va ti rad ni ci ma i sa popu stom. Kao nedo sta tak ovog mode la pri va ti za ci je obič no se navo di činje ni ca da u uslo vi ma tran zi ci je kada su nara sli držav ni tro ško vi, ne obez be đu je dovo ljan pri liv sred sta va u budžet drža ve.

Bes plat na pri va ti za ci ja (ras po de la deo ni ca gra đa ni ma) se sma tra takvim mode lom koji poka zu je izra zi te pred no sti u brzi ni pro ce sa pri va ti za ci je, jed na ko sti u samom pro ce su i širo koj moti va ci ji za nju. Sušti na ovog mode la pri va ti za ci je je u sle de ćem: gra đa ni ma se pod jed na kim uslo vi ma ras po de lju ju vau če ri (nov ča ni bono vi, kupo ni), sa ogra ni če nim rokom važe nja, kojim oni mogu direkt no kupo va ti akci je una pred odre đe nih pred u ze ća za pri va ti za ci ju, uče stvu ju ći u vla sni štvu manjeg dela kapi ta la tih pred u ze ća. Veći deo kapi ta la tih pred u ze ća pre no si se na neko li ko novo for mi ra nih inve sti ci o nih fon do va u jed na-kom izno su i sa jed na kim osni vač kim kapi ta lom. Ti inve sti ci o ni fon do vi emi tu ju svo je akci je, koje gra đa ni mogu kupo va ti svo jim vau če ri ma, tako da sada gra-đa ni posta ju akci o na ri inve sti ci o nih fon do va, koji u nji ho vo ime pro fe si o nal no upra vlja ju pred u ze ći ma čije akci je pose du ju.

Ovaj model pri va ti za ci je obje di nju je male vla sni ke akci ja i time omo gu-ću je kon tro lu nad pred u ze ći ma koja su pri va ti zo va na. Pored toga, inve sti ci o ni fon do vi jača ju trži šte kapi ta la, a posto ja nje više takvih fon do va nužno raz vi ja

Page 385: US - Osnovi ekonomije

374 nji ho vu uza jam nu kon ku ren ci ju. Isku stva sa ovim mode lom pri va ti za ci je poseb-no su bila dobra u Češkoj Repu bli ci.

Pro da ja držav nih/dru štve nih pred u ze ća je metod pri va ti za ci je čije se pred no sti sasto je u tome što se nji me vrši pot pu no svo jin sko i poslov no restruk-tu i ra nje pred u ze ća i što se nji me drža vi obez be đu ju držav ni pri ho di bilo u doma-ćoj valu ti ili devi znim sred stvi ma. Pri vat ni vla sni ci pred u ze ća koja se pro da ju posta ju svi oni koji su zain te re so va ni za nji ho vu kupo vi nu, uklju ču ju ći tu i stra ne inve sti to re. Osnov ni pro blem kod ovog mode la pri va ti za ci je je u pita nju kome pri pa da pri hod i u koje svr he se on kori sti, od pro da je držav nog/dru štve nog pred-u ze ća. Bilo bi logič no da deo pri ho da pri pa da zapo sle ni ma u tom pred u ze ću (u obli ku akci ja pred u ze ća), deo Pen zi o nom fon du, deo Fon du za zapo šlja va nje, deo držav nom budže tu za fi nan si ra nje soci jal nog pro gra ma. Zapra vo, pode la pri-ho da ne može nika da opti mal no izra zi ti dopri nos svih fak to ra veli či ni imo vi ne (kapi ta la) pred u ze ća. Zato je mno go važni ja name na tih pri ho da, koja ih sta vlja u funk ci ju eko nom skog raz vo ja.

Kon ver zi ja duga u imo vi nu je spe ci fi čan metod kod koga se ume sto vra-ća nja duga pove ri o cu ustu pa imo vi na. Ovaj metod ima smi sla samo u slu ča ju ino-stra nih pove ri la ca, kre di to ra. U slu ča ju doma ćih kre di to ra, bana ka, ovaj metod je pri me njiv samo na osno vu nji ho ve pret hod ne pri va ti za ci je.

Repri va ti za ci ja je vra ća nje imo vi ne sta rim vla sni ci ma, koja im je odu ze ta naj če šće po nekom poli tič kom osno vu. Tamo gde nije mogu će vra ti ti kon kret nu imo vi nu, vra ća se nje na real no pro ce nje na trži šna pro tiv vred nost.

U vezi sa pri va ti za ci jom, neza o bi la zno pita nje je i ude la (veli či ne) i funk ci ja držav ne svo ji ne. Razu mlji vo, u spe ci fi č nim obla sti ma od veli kog jav nog zna ča ja držav na svo ji na osta je u veli či ni, na neki način i sa funk ci ja ma slič nim u dru gim, moder nim trži šnim eko no mi ja ma u Evro pi i sve tu. Pri tome mora se izbe ći zam ka od ree ta ti za ci je i spre či ti mono pol ski polo žaj držav nih pred u ze ća, koji je ute me-ljen isklju či vo na direkt nim ili indi rekt nim držav nim sub ven ci ja ma.

3.3. LIBE RA LI ZA CI JANova ulo ga drža ve i nje na nova eko nom ska poli ti ka u eks-soci ja li stič kim

zemlja ma u tran zi ci ji, koji su ute me lje ni na mak si mal nom uva ža va nju prin ci pa dere gu la ci je u toko vi ma pri vred nih aktiv no sti u tim zemlja ma i van njih, zapra-vo pro mo vi še prin cip libe ra li za ci je. “Libe ra li za ci ja je širok i slo žen pro ces, jer obu hva ta više ele me na ta, tako da se naj jed no stav ni je može defi ni sa ti kao napu-šta nje plan ske regu la ti ve u ključ nim seg men ti ma pri vre de. Tri su osnov na pod-ruč ja u koji ma je nemi nov no izvr ši ti libe ra li za ci ju: prvo obu hva ta doma će cene

Page 386: US - Osnovi ekonomije

375i trži šta, dru go spolj nu trgo vi nu i tre će pod ra zu me va moguć no sti za otva ra nje novih pri vat nih fi r mi.”7

Libe ra li za ci ja, pre sve ga, pod ra zu me va stva ra nje uslo va za delo va nje inte-gral nog trži šta.

Pro iz vo di i uslu ge pod le žu trži šnoj valo ri za ci ji i nji ho ve cene se for mi ra ju slo bod no, pod uti ca jem odno sa ponu de i potra žnje. Slo bod no for mi ra nje cena važna je pret po stav ka trži šnog pona ša nja pro iz vo đa ča, jer one odre đu ju vrstu i koli či nu pro iz vod nje koja je potreb na, odno sno defi ni šu kon sti tu ci ju tra žnje. Razu mlji vo je da u poče ci ma tran zi ci je sve zemlje kori ste meha ni zam kon tro le cena vital nih pro iz vo da, kako bi se spre či li soci jal ni potre si, desta bi li za ci ja u pro ce su tran zi ci je. Pro te kom vre me na cene svih pro iz vo da i uslu ga tre ba da se for mi ra ju slo bod no.

Libe ra li za ci ja u toko vi ma spolj ne trgo vi ne pod ra zu me va samo stal no istu-pa nje pred u ze ća na ino stra na i svet sko trži šte, kao i uki da nje ili barem ubla ža-va nje stro gih pra vi la koja su važi la za biv še soci ja li stič ke zemlje (tač no odre đi-va nje obi ma uvo za i izvo za, una pred odre đe ne cene, viso ke cari ne, spe ci jal ne dozvo le, kon ti gen ti i kvo te) u spolj no tr go vin skoj raz me ni, uz zadr ža va nje pro-tek ci o ni stič kih mera koje su svoj stve ne, manje ili više, svim raz vi je nim trži šnim pri vre da ma.

Libe ra li za ci ja se tako đe odno si i na raz voj ori gi nal nog pri vat nog sek to ra, odno sno na pred u ze ća koja se u star tu for mi ra ju kao pri vat na. Za eks-soci ja li-stič ke zemlje u tran zi ci ji ovo pred sta vlja novi nu, koju tre ba sti mu li sa ti raznim pod sti caj nim mera ma, od mak si mal nog pojed no sta vlje nja pro ce du re i nor ma tiv-ne regu la ti ve pri li kom osni va nja pri vat nih pred u ze ća, pre ko pore skih olak ši ca kod osni va nja tih pred u ze ća, do raznih pod sti ca ja za nji ho vo osni va nje u manje atrak tiv nim sek to ri ma pri vre de. To napro sto iz raz lo ga što sva isku stva poka zu ju da je to mno go brži i izve sni ji put u pred u zet nič ku pri vre du od bilo kog obli ka pri va ti za ci je držav nog ili dru štve nog sek to ra pri vre de.

Pose ban aspekt libe ra li za ci je odno si se na osni va nje stra nih fi r mi i pred u ze-ća u naci o nal nim pri vre da ma eks-soci ja li stič kih zema lja. Ovaj aspekt je poseb no važan zbog veli ke rezer vi sa no sti stra nog kapi ta la za nje go vo uče šće u pri vre da-ma eks-soci ja li stič kih zema lja, usled loše eko nom ske i raz voj ne situ a ci je u tim zemlja ma. Zato novi eko nom ski i prav ni pore dak u tim zemlja ma nužno mora sti mu li sa ti uče šće stra nog kapi ta la u osni va nju novih pred u ze ća poseb nim mera-ma sti mu la ci je, čija bi se zakon ska sigur nost garan to va la, kako sa aspek ta zašti-te svo jin skih upra vljač kih pra va u tim pred u ze ći ma, tako i sa aspek ta nji ho ve dozvo lje ne pri vred ne aktiv no sti.

Page 387: US - Osnovi ekonomije

376

4. MAKRO E KO NOM SKA STA BI LI ZA CI JA

Rani je je već nagla še no da sve eks-soci ja li stič ke zemlje u tran zi ci ji mora-ju para lel no spro vo di ti i poli ti ku struk tur nih refor mi pri vre de i poli ti ku makro-e ko nom ske sta bi li za ci je. U prin ci pu, ste pen struk tur ne nerav no te že pri vre de deter mi ni ra mere i instru men te makro e ko nom ske sta bi li za ci je. Među tim, u krat-ko roč noj per spek ti vi makro e ko nom ska sta bi li za ci ja pred sta vlja glav ni ele ment tran zi ci je. Zato je sasvim pri rod no što se u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran-zi ci ji, pogo to vo na samom počet ku pro ce sa tran zi ci je, daje prven stvo makro e-ko nom skoj sta bi li za ci ji i što se upra vo ona sma tra osnov nom pret po stav kom za uspeh tran zi ci je, tim pre što je pozna to da su za spro vo đe nje ova dva dela refor mi potreb ni raz li či ti vre men ski peri o di.

Pro gram mera makro e ko nom ske sta bi li za ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja-ma u tran zi ci ji po pra vi lu je zasno van na kla sič nim orto dok snim instru men ti ma sta bi li za ci je, a nje gov glav ni cilj je da se spro ve de:

– napu šta nje prak se u odno si ma izme đu drža va i pred u ze ća, u kojoj su se pred u ze ća goto vo isklju či vo osla nja la na fi nan sij sku pomoć drža ve kroz raz li či te obli ke sub ven ci ja;

– sma nje nje agre gat ne potra žnje;– obu zda va nje infl a ci je i pre va zi la že nje poja ve pre ko mer ne koli či ne nov-

ca u opti ca ju;– regu li sa nje ukup ne koli či ne nov ca u opti ca ju;– libe ra li za ci ja cena i spolj ne trgo vi ne, kao i reži ma stra ne valu te;– fi nan sij ska sta bi li za ci ja.Makro e ko nom ska sta bi li za ci ja pri vre de u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u

tran zi ci ji upra vo pred sta vlja test ispit za novu ulo gu drža ve kao subjek ta eko nom-ske poli ti ke i pri me nu novog seta mera i instru me na ta nje ne eko nom ske poli ti ke pri me re nih domi nant no trži šnom nači nu pri vre đi va nja.

Na lini ji prak tič ne akci je to pod ra zu me va da eko nom ski raz voj pred u ze ća poči va i funk ci o ni še na eko nom skoj pri nu di i da vla sni ci pred u ze ća sami sno se posle di ce za nee fi ka sno poslo va nje i upra vlja nje (ste čaj, likvi da ci ja). Zapra vo, to zna či pot pu no napu šta nje sta re prak se u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u odno si ma

Page 388: US - Osnovi ekonomije

377izme đu drža ve i pred u ze ća. Prin cip tvr dog budžet skog ogra ni če nja, čiji je cilj napro-sto name ta nje budžet ske rav no te že, kao i mera teku će eko nom ske poli ti ke, pod ra zu-me va pra vi lo da svi eko nom ski subjek ti poslu ju tako da sami odgo va ra ju za svo je fi nan sij ske oba ve ze, koje pra vi lo važi i za drža vu, koja tako đe ne može da tro ši više nego što pri ho du je.

Mere makro e ko nom ske sta bi li za ci je u okvi ru poli ti ke eko nom skih odno sa sa ino stran stvom i spolj no tr go vin ske poli ti ke, pre sve ga, odno se se na pro me nu regu li sa nja devi znog kur sa naci o nal ne valu te u tran zi tor nim pri vre da ma, koji pored nomi nal nog sidra, ostva ru je naj di rekt ni ji uti caj na plat no bi lan sne pozi ci je zemlje. Pri tome, eks-soci ja li stič ke zemlje u tran zi ci ji tre ba le su pomi ri ti ovu dvoj nu i done kle kon fl ikt nu ulo gu kur sa. Nai me, nji ma je potreb na i inter na sta bi-li za ci ja (pre sve ga, sna žno redu ci ra nje infl a ci je), koja zah te va što sta bil ni ji kurs, i eks ter na sta bi li za ci ja, koja tra ži koli ko god je mogu će kon ku rent ni je posta vljen pari tet doma će valu te.

Među tim, reč je pre sve ga o tome da se izvr ši deval va ci ja nere al nog i po pra vi lu pre ce nje nog devi znog kur sa, kao naj če šće glav nog uzro ka plat no-bi lan sne nerav no te že i uve de kon ver ti bil nost doma će valu te. Dva su bit na raz lo ga za takvu akci ju nove eko nom ske poli ti ke u eks-soci ja li stič kim zemlja-ma u tran zi ci ji: prvi, koji je više psi ho lo škog karak te ra i odno si se na stva ra-nje pove re nja u doma ću valu tu; a dru gi se “ogle da u zna ča ju devi znog kur sa doma će valu te u spolj no tr go vin skoj raz me ni koja tako đe poči nje da se odvi ja po novim prin ci pi ma.”8

I mone tar na poli ti ka, izbor i pri la go đe nost nje nih mera osnov nom cilju tran-zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma – trži šnom nači nu pri vre đi va nja – trži šnim prin ci pi ma i disci pli ni u toko vi ma nov ca i kapi ta la, sma tra se glav nim pod ruč-jem makro e ko nom ske sta bi li za ci je u eks-soci ja li stič kim eko no mi ja ma. Čvr sta i restrik tiv na poli ti ka cen tral ne ban ke, viso ke eskont ne sto pe, limi ti poslov nim ban ka ma, real na kamat na sto pa, trži šte kapi ta la i nov ca, devi zno trži šte, trži šte har ti ja od vred no sti kao sekun dar no trži šte kapi ta la, su mere i instru men ti mone-tar ne poli ti ke u funk ci ji stva ra nja zdra vog nov ca i uspo sta vlja nja i odr ža va nja ponu de i potra žnje na nov ča nom trži štu. Upra vo one tre ba da done su zna čaj ne pro me ne u nači nu ras po la ga nja nov cem i kapi ta lom, kao naj o skud ni jim resur si-ma u eks-soci ja li stič kim tran zi tor nim eko no mi ja ma.

Kao poje di nač ni cilje vi, koji su pret po stav ka ostva ri va nja osnov nog cilja u eks-soci ja li stič kim zemlja ma u tran zi ci ji – izgrad nja i raz voj trži šne struk tu re i trži šnog nači na pri vre đi va nja, pri va ti za ci ja, libe ra li za ci ja i makro e ko nom ska sta bi li za ci ja, sa raz li či tim uspe hom i u raz li či tom obi mu, ali nig de u pot pu no sti, ostva re ne su u eks-soci ja li stič kim eko no mi ja ma.

Page 389: US - Osnovi ekonomije

378 Pri tome, dobi ja se uti sak da raz li ke u postig nu tim rezul ta ti ma tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma više su posle di ca iza bra nog kon cep ta, mera i instru-me na ta eko nom ske poli ti ke u poje di nim zemlja ma u tran zi ci ji, nego što su posle-di ca zate če nog sta nja i uslo va u kojim se pro ces tran zi ci je odvi ja.

5. SVET SKA BAN KA – OCE NA PRO CE SA TRAN ZI CI JE U ZEMLJA MA CEN TRALNE I

ISTOČ NE EVRO PE, BAL TI KA I ZND

U doku men tu: “Tran zi ci ja - Prvih deset godi na - Ana li za i pou ke za Istoč-nu Evro pu i biv ši Sovjet ski Savez”, Svet ska ban ka sači ni la je ana li zu za 14 zema-lja Cen tral ne i Jugo i stoč ne Evro pe i Bal ti ka i 12 zema lja biv šeg SSSR-a. Zemlje Cen tral ne i Jugo i stoč ne Evro pe i Bal ti ka (CJB) obu hva ta ju Alba ni ju, Bosnu i Her ce go vi nu, Bugar sku, Hrvat sku, Repu bli ku Češku, Esto ni ju, Mađar sku, Leto-ni ju, Litva ni ju, Make do ni ju, Polj sku, Rumu ni ju, Repu bli ku Slo vač ku i Slo ve ni-ju. Zajed ni ca neza vi snih drža va (ZND) obu hva ta Jer me ni ju, Azer bej džan, Belo-ru si ju, Gru zi ju, Kazah stan, Kir gi sku Repu bli ku, Mol da vi ju, Rusku Fede ra ci ju, Tadži ki stan, Turk me ni stan, Ukra ji nu i Uzbe ki stan.

Naša zemlja nije uklju če na u agre gat ne podat ke za drža ve CJB zbog toga što pre 1998. godi ne o njoj nije bilo ras po lo ži vih poda ta ka.

5.1. REZUL TA TI TRAN ZI CI O NE PRI VRE DEZemlje Evro pe i Cen tral ne Azi je u prvih 10 godi na tran zi ci je ispo lji le su

neke zajed nič ke ten den ci je, ali i neke zna čaj ne među sob ne raz li ke. Te raz li ke su bile naj u oč lji vi je ako se, na jed noj stra ni, pore de zemlje Cen tral ne i Jugo i stoč ne Evro pe i Bal ti ka (CJB) i, na dru goj stra ni, zemlje čla ni ce Zajed ni ce neza vi snih drža va (ZND); ali raz li ke su veli ke i unu tar tih dve ju gru pa.

5.1.1. NAGLI PAD PRO IZ VOD NJETen den ci ja raz vo ja real nog bru to doma ćeg pro iz vo da (BDP) u zemlja ma

CJB u kva li ta tiv nom smi slu odgo va ra ono me što se oče ki va lo na počet ku tran-zi ci je (sli ka 1.1). U počet ku je došlo do naglog pada, zatim do brzog opo rav ka

Page 390: US - Osnovi ekonomije

379i potom do odr ži vog rasta na nivou odre đe nom fak to rom aku mu la ci je i pove ća-njem pro duk tiv no sti (sli ka 1.2.). Među tim, čak i u tim zemlja ma, počet ni pad je bio veći od oče ki va nog.

Pad pro iz vod nje je bio dale ko veći i dugo traj ni ji u novo formira nim zemlja-ma čla ni ca ma ZND, poseb no s obzi rom na to da je počet ni opo ra vak 1997. godi-ne bio bit no pore me ćen fi skal no-fi nan sij skom kri zom koja je u Ruskoj Fede ra ci ji nastu pi la već nared ne godi ne.

5.1.2. PAD U INDU STRIJ SKOM, RAST U USLUŽNOM SEK TO RUZemlje CJB i ZND zapo če le su tran zi ci ju uz posto ja nje većin skog indu-

strij skog sek to ra. U vre me tran zi ci je indu strij ski sek tor se sma nji vao, tako da je pao na oko jed nu tre ći nu pri vre de, dok je udeo uslu ga pove ćan na oko polo-vi ne (tabe la 1.1.). Pove ća nje uslu ga u ZND ostva re no je nau štrb indu stri je i poljo pri vre de, a i u jed nom i u dru gom sek to ru zabe le žen je pad od oko 9 posto BDP. Ova sek tor ska pome ra nja i pad ukup ne pro iz vod nje zna či li su da je pro iz vod nja u poljo pri vre di i pro iz vod nji sada izno si la 40-45 posto nivoa iz vre me na pre tran zi ci je.

Page 391: US - Osnovi ekonomije

380 Tabela 1.1 Sastav proizvodnje, 1990-91. i 1997-98.

Regioni i periodi

Procenat BDP

Poljoprivreda Industrija Usluge

CJB1990-91.1997-98.

13,713,9

45,133,0

41,253,1

ZND1990-91.1997-98.

27,518,7

39,731,2

32,850,1

Izvor: Podaci nacionalnih kancelarija Svetske banke; Maddison (1992).

5.1.3. PRI VAT NA PRED U ZE ĆA PRE U ZE LA SU DRŽAVNI SEK TOROsnov ni pre o bra žaj odno sio se na pome ra nje resur sa iz držav nog u pri vat-

ni sek tor. Godi ne 1999. pri vat ni sek tor u veći ni zema lja u regi o nu pro iz vo dio je manje od jed ne polo vi ne BDP (tabe la 1.2.). U zemlja ma sa uzna pre do va lom refor mom kao što su Repu bli ka Češka, Esto ni ja i Mađar ska, taj udeo je bio znat-no veći, i izno sio je i više od 70 posto.

Tabela 1.2 Rast privatnog sektora, 90-te godine

ZemljeProcenat BDP

1990. 1994. 1999.

CJB 11 50 68

Izvo

r: EB

RD

(200

0)Republika Češka 12 65 80Estonija 10 55 75Mađarska 18 55 80Rumunija 17 40 60ZND 10 20 50Jermenija 12 40 60Belorusija 5 15 20Ruska Federacija 5 50 70

5.1.4. POVE ĆAN IZVOZ KA INDU STRIJ SKIM ZEMLJA MA

Zemlje koje su posti gle veći napre dak u svom opo rav ku bile su uspe šni je i u pove ća nju izvo za i nje go voj pre o ri jen ta ci ji ka indu strij skim zemlja ma. Među-tim, čak i u zemlja ma u koji ma dru štve ni pro iz vod nije rastao u peri o du izme đu

Page 392: US - Osnovi ekonomije

3811993. i 1998. godi ne, kao što su Mol da vi ja, Rusi ja i Ukra ji na, real ni izvoz je uve ćan (tabe la 1.3.).

Tabela 1.3 Rast i destinacija izvoza, 90-te godine (u procentima)

Zemlje Realni rast izvoza 1993-98.

Udeo izvoza u industrijske zemlje

1992-93. 1998-99.

CJB 8,8 35,8 67,5

Izvo

r: B

aze

poda

taka

Sve

tske

ban

ke i

Međ

unar

odno

g m

onet

arno

g fo

nda

Albanija 22,0 62,9 94,1Bugarska 4,3 55,1 59,0Republika Češka 10,4 29,9 69,3Estonija 10,8 25,9 71,3Mađarska 11,1 67,4 81,5BJR Makedonija 7,3 22,2 65,5Poljska 12,9 71,6 75,5Rumunija 8,7 44,3 71,0Republika Slovačka 6,9 15,9 59,2Slovenija 5,7 33,7 70,7ZND 3,2 28,0 29,0Jermenija -8,6 9,4 34,9Azerbejdžan a 14,0 4,2 20,0Belorusija -3,2 15,3 11,0Gruzija a 10,3 2,3 25,9Kazahstan 3,4 43,8 29,6Kirgiska Republika -2,4 24,7 44,0Moldavija 4,8 6,2 31,3Ruska Federacija 4,7 59,3 49,4Ukrajina 5,8 18,1 23,3

a-1995-98.

5.1.5. DIREKT NA ULA GA NJA VAŽNA ZA OPO RA VAK

Direkt na ula ga nja iz ino stran stva bila su važna za opo ra vak dru štve nog pro iz vo da ali i za uvoz novih teh no lo gi ja za moder ni za ci ju indu stri je i eks-plo a ta ci ju pri rod nih resur sa, i znak pove re nja u pre la zak na trži šnu pri vre du. Tokom 1996-99. godi ne u region se sli lo više od 70 mlrd dola ra, od toga veći deo u zemlje CJB (tabe la 1.4). Kada je reč o zemlja ma-čla ni ca ma ZND, direkt-na stra na ula ga nja bila su usme re na ka zemlja ma boga tim ener get skim izvo ri-ma kao što su Azer bej džan, Kazah stan i Rusi ja; te zemlje su dobi le 75 posto ukup no pri sti gle svo te.

Page 393: US - Osnovi ekonomije

382 Tabela 1.4 Glavni primaoci direktnih stranih ulaganja, 1992-99.

Zemlje1992.-95.

1996.-99.

milioniUSD

procenatBDP

milioniUSD

procenatBDP

Izvo

r: Pr

ocen

e za

posl

enih

u S

vets

koj b

anci

i po

daci

nac

iona

lnih

stat

istič

kih

zavo

da

CJB 21.091 0,5 50.558 3,3Republika Češka 4.821 2,9 10.104 4,6Estonija 647 3,9 1.050 5,2Mađarska 9.399 5,7 6.979 3,8Poljska 2540 0,6 17.096 2,9ZND 8.272 1,0 22.001 2,5Azerbejdžan 237 4,2 3.222 20,9Kazahstan 2.357 2,7 4.971 6,4Ruska Federacija 3.956 0,3 8.412 0,7Turkmenistan 427 3,5 334 3,0

Napomena: Udeli BDP dati su kao periodični proseci srednjih vrednosti za celu grupu

5.1.6. NAGLO UVE ĆA NJE SIRO MA ŠTVA

Iako je kraj nje siro ma štvo još uvek manje u pri vre da ma u tran zi ci ji nego što je to slu čaj u zemlja ma u raz vo ju, ono se znat no i naglo uve ća lo (tabe la 1.5). Tokom 1998. godi ne sva ki dva de se ti sta nov nik zemlje u tran zi ci ji imao je doho dak manji od jed nog dola ra dnev no, dok je dece ni ju pre toga taj pro blem poga đao tek sva kog šezde se tog, pa čak i manje od toga. Čak i u naj u spe šni jim zemlja ma kao što je Polj ska gde se siro ma štvo kon stant no sma nji va lo posle 1994. godi ne – kada je dose glo vrhu nac – sto pa siro ma štva je u 1998. godi ni bila viša nego u 1991. godi-ni. Siro ma štvo se uve ća va lo ne samo zbog pada BDP, već zbog veće nejed na ko sti u distri bu ci ji dohot ka.

Tabela 1.5. Prosečna stopa siromaštva, 1990. i 1998. (u procentima)

Regioni Stanovništvo koje živi sa manje od

1 USD dnevno

1990. 1998.

Izvo

r: Po

daci

Sve

tske

ban

keIstočna Evropa i Centralna Azija 1,5 5,1Istočna Azija i Pacifi k 28,2 15,3Latinska Amerika i Karibi 16,8 15,6Bliski Istok i Severna Afrika 2,4 1,9Južna Azija 43,8 40,0Subsaharska Afrika 47,0 46,4Ukupno: 20,0 17,1

Page 394: US - Osnovi ekonomije

383U nekim slu ča je vi ma pove ća nje siro ma štva bilo je ume re no - kao na pri-mer u Mađar skoj. Čak i u Repu bli ci Češkoj i u Slo ve ni ji gde je nejed na kost u većoj meri uve ća va na, distri bu ci ja dohot ka je osta la pri lič no rav no mer na. Među-tim, u ZND i dru gde zabe le že no je dosad neslu će no pove ća nje nejed na ko sti. U Jer me ni ji, Rusi ji, Tadži ki sta nu i Ukra ji ni nivo nejed na ko sti je udvo stru čen.

5.2. UČI TI OD KINEUspeh u pod sti ca nju otva ra nja novih pred u ze ća koji je zabe le ži la Kina

dovo di do toga da se može posta vi ti pita nje pri me nji vo sti kine ske refor me na zemlje u tran zi ci ji u Istoč noj Evro pi i u biv šem SSSR-u. Od 1978-1995. BDP po sta nov ni ku u Kini pove ća van je za 8% godi šnje, tako da je 200 mili o na lju di izba vlje no iz apso lut nog siro ma štva. Od počet ka refor mi 1978. godi ne Kina se uhva ti la uko štac sa dve ma isto rij skim tran zi ci ja ma: prvo, tran zi ci jom iz seo skog poljo pri vred nog dru štva u urba no, indu stri ja li zo va no dru štvo, i dru go, pre la skom iz komand ne u trži šnu trži štu. Zna čaj no pove ća nje pro duk tiv no sti u poljo pri vre di više stru ko je pomo glo raz voj osta lih pri vred nih gra na (U Kini kažu: “Uspra vio se seljak – uspra vi la se Kina”).

Kada je reč o tran zi ci ji sa komand ne na trži šnu pri vre du može se ista ći da je samo 19% rad ne sna ge radi lo u držav nom sek to ru, za raz li ku od, na pri mer, Rusi je u kojoj je 1990. godi ne čak 90% rad ne sna ge radi lo u držav nom sek to ru.

Od kri tič nog je zna ča ja bila spo sob nost vla de da upra vlja ovim pro ce som. Kina je obu zda la zlo u po tre be tako što je spro ve la stro gu poli tič ku kon tro lu i na taj način one mo gu ći la pljač ku sred sta va, arbi tri ra ju ći izme đu kon tro li sa nih i trži šnih cena ne bi li one mo gu ći la sti ca nje neza ko ni te dobi ti i korup ci ju. Nasu-prot tome, izla zak iz netr ži šne pri vre de, poseb no u zemlja ma ZND, doveo je do kra ha držav nih insti tu ci ja, tako da su se, u odsu stvu zakon skih okvi ra neo p hod-nih za zašti tu imo vin skih pra va ste kli, uslo vi da se obez be di širok pro stor za pre u sme ra va nje, isi sa va nje i pljač ku držav nih doba ra.

Cena kine skog pri stu pa tran zi ci ji koja je pro is ti ca la iz mekih budžet skih ogra ni če nja, tek tre ba da bude pla će na. Ban kar ski sistem koji je kori šćen za pru ža nje podr ške pred u ze ći ma-gubit ni ci ma opte re ćen je nevra će nim zaj mo vi-ma čija vred nost izno si 30-40 posto godi šnjeg BDP. Ozdra vlje nje držav nog ban kar skog siste ma na račun tih zaj mo va moglo bi dove sti do rasta doma ćeg duga sa 20 na 75% BDP. Ser vi si ra nje tog duga pred sta vlja će ogro man fi skal ni iza zov za vla du.

U celi ni gle da no, tran zi ci o ne pri vre de Istoč ne Evro pe i biv šeg Sovjet skog Save za nisu ras po la ga le resur si ma za poste pe nu tran zi ci ju držav nih pred u ze ća,

Page 395: US - Osnovi ekonomije

384 ali bi bilo veo ma dobro ako bi iz kine skog isku stva izvu kle poru ku o važno sti pod sti ca nja novih pred u ze ća kao osno ve za stva ra nje bogat stva i pri vred ni rast.

5.3. ZADA CI ZA BUDUĆ NOST: PRI VA TI ZA CI JAPri va ti za ci ja je ključ u tran zi ci ji za pre la zak sa netr ži šne pri vre de na trži-

štu. Brza pri va ti za ci ja u ranoj fazi tran zi ci je ima la je za cilj da se drža va izba vi od upra vlja nja pred u ze ći ma, da se for mi ra ju širo ke kate go ri je bira ča opre de lje-nih za refor me i da se zau sta vi “spon ta na pri va ti za ci ja”. Pri va ti za ci ja je tako pred sta vlja la način za name ta nje stro gih budžet skih ogra ni če nja i pod sti ca nje restruk tu i ra nja. Povre me no, ona je bila i način da se for mi ra tra žnja za jačom zašti tom imo vin skih pra va i sna žni jim insti tu ci ja ma kor po ra tiv nog upra vlja nja, čime je dopri no si la raz vo ju pri vat nog sek to ra.

Na osno vu mno go broj nih stu di ja mogu se izdvo ji ti dva vida pri va ti za ci je:– Pri va ti za ci ja pro da jom kon cen tri sa nim spolj nim vla sni ci ma (inve sti ci-

o ni fon do vi, stran ci i vla sni ci veli kih pake ta akci ja) bila je od kori sti za restruk tu i ra nje;

– Pri va ti za ci ja difu znim vla sni ci ma i rad ni ci ma i ruko vo di o ci ma pred u-ze ća (tzv. insaj de ri ma) nije bila od kori sti za restruk tu i ra nje, zapra vo, pri va ti za ci ja pro da jom rad ni ci ma u ZND za restruk tu i ra nje je bila štet-ni ja nego što je to bilo pret hod no držav no vla sni štvo.

Logič na hipo te za kojom se može obja sni ti nee fi ka snost difu znog ili insaj-der skog vla sni štva poči va na odsu stvu ade kvat nog insti tu ci o nal nog okvi ra. Taj okvir bi tre ba lo da obu hva ti sna žne meha ni zme kor po ra tiv nog upra vlja nja, uklju-ču ju ći tu i pra vi la zašti te manjin skih akci o na ra, pra vi la pro tiv insaj der skih pogod-bi i suko ba inte re sa; odgo va ra ju će raču no vod stve ne i revi zi o ne stan dar de, kao i stan dar de koji ma će se regu li sa ti oba ve za obe lo da nji va nja svih rele vant nih poda-ta ka o poslo va nju. Pome nu ti okvir bi tako đe tre ba lo da sadr ži pra vi la za ste čaj ni postu pak i nesol vent nost i zakon ske pro pi se koji ma se regu li še obez be đe nje, odno sno jem stvo za otpla tu duga, kao i pro pi se o nači nu na koji će pri vat ne ban-ke koji ma se efi ka sno upra vlja oba vlja ti kre di tor ski nad zor. Bez takvih insti tu ci-ja oni koji kon tro li šu imo vi nu pred u ze ća mogu goto vo nespu ta no da mani pu li šu ne bi li ste kli neku pri vat nu korist.

Pre ma tome, ide al na stra te gi ja pod ra zu me va la bi da se imo vi na tran sfe ri-še što je brže mogu će pro da jom indi vi du al nim inve sti to ri ma ili kon cen tri sa nim gru pa ma stra te ških inve sti to ra, i to pomo ću otvo re nih, pra vič nih i tran spa rent-nih meto da. Neke zemlje kao što su Istoč na Nemač ka, Esto ni ja i Mađar ska pri-hva ti le su upra vo tu stra te gi ju i posti gle zado vo lja va ju će rezul ta te.

Page 396: US - Osnovi ekonomije

3855.4. POU KE KOJE SE MOGU IZVU ĆINa osno vu pret hod nog isku stva može se utvr di ti sle de ći red postu pa ka pri-

va ti za ci je:– Pri va ti za ci ja tre ba da bude deo ukup ne stra te gi je disci pli no va nja i

pod sti ca nja;– Mala pred u ze ća u držav nom vla sni štvu tre ba brzo pro da ti i to tre ba

uči ni ti nepo sred no novim vla sni ci ma na otvo re nim i kon ku rent nim auk ci ja ma;

– Sred nja i veli ka pred u ze ća tre ba pro da va ti stra te škim spolj nim inve-sti to ri ma;

– Zašti ta inve sti to ra tre ba da bude ute me lje na u prav nom siste mu i da bude na odgo va ra ju ći način namet nu ta;

– Pri va ti za ci ju tre ba pro pra ti ti poja ča nom kon ku ren ci jom na trži štu pro-iz vo da koja pro da ju pred u ze ća koja se izla žu pri va ti za ci ji;

– Pra va na goto vin ski pri liv i imo vin ska pra va drža ve tre ba pre ci zi ra ti kada je reč o pred u ze ći ma u koji ma drža va zadr ža va odre đe ni vla-snič ki udeo;

– Pro da ji pred u ze ća u sek to ri ma koji se karak te ri šu pri rod nim mono-po li ma ili oli go po li ma tre ba pri stu pa ti sa veli kim opre zom, ako joj uop šte tre ba pri stu pa ti.

U zemlja ma CJB suštin ski su pri va ti zo va na mala i sred nja pred u ze ća. Vau čer ska pri va ti za ci ja ili kon ku rent na goto vin ska auk ci ja ovde nisu

rele vant ne opci je. Bugar ska, Hrvat ska i Rumu ni ja u koji ma posto je veli ka komer ci jal na pred u ze ća koja tek tre ba pri va ti zo va ti - tre ba da pri me ne tran-spa rent ne i kon ku rent ne meto de od slu ča ja do slu ča ja kako bi mobi li sa le stra-te ške inve sti to re.

U zemlja ma-čla ni ca ma ZND kao što su Jer me ni ja, Gru zi ja, Kir gi ska Repu bli ka, Rusi ja i Ukra ji na u koji ma je pri va ti za ci ja bila važna u pro te kloj dece ni ji, naj zna čaj ni ji kora ci koji sada tre ba da budu pred u ze ti odno se se na pobolj ša nje prav nog okvi ra, pru ža nje pomo ći u tran spa rent noj kon so li da ci ji akci ja i raz vo ju insti tu ci ja koje će omo gu ći ti da se nad zi re pona ša nje ruko vo di-la ca. Pre o sta li zada ci na pla nu pri va ti za ci je mora ju pod ra zu me va ti tran spa rent-nu i kon ku rent nu pri va ti za ci ju od slu ča ja do slu ča ja, uklju ču ju ći tu i tran sfer pre o sta log držav nog vla sni štva.

U zemlja ma kao što su Belo ru si ja, Turk me ni stan i Uzbe ki stan, u koji ma je veći na sred njih i veli kih pred u ze ća osta la u držav nom vla sni štvu, i dalje posto je ogrom ni iza zo vi sa koji ma se tek tre ba suo či ti. Onog tre nut ka kada se te zemlje odlu če na refor me ključ ni iza zo vi sa koji ma će se suo či ti odno si će se na libe ra li za-ci ju, pod sti ca nje poja ve novih pred u ze ća na eko nom skoj sce ni i kre i ra nje prav nog

Page 397: US - Osnovi ekonomije

386 okvi ra (za pri vat no vla sni štvo i spro vo đe nje ugo vor nih oba ve za) kao i trži šnih insti-tu ci ja koje će omo gu ći ti nad zor nad pona ša njem ruko vo di la ca.

5.5. DOBIT NI CI I GUBIT NI CI DISCI PLI NO VA NJA I POD STI CA NJAPoli ti ka eko nom skih refor mi poči nje para dok som: od sta nov ni ka se tra ži

da podr že eko nom ske mere koje krat ko roč no dono se veli ke i jasne tro ško ve, a zauz vrat im se daje obe ća nje da će dobi ti dugo roč na ostva re nja koja su nemi-nov no pod lo žna viso kom rizi ku. Zato vla da mora biti spo sob na da sa veli kim kre di bi li te tom obe ća krat ko roč nim gubit ni ci ma da će dugo roč no svi ubi ra ti plo do ve refor mi.

Dobi ci i gubi ci zavi se od toga koli ko je radi ka lan prvi korak u reform skom pro ce su na samom počet ku tran zi ci je. Što je taj korak radi kal ni ji, to su veći ini ci-jal ni tro ško vi pri la go đa va nja i za rad ni ke u držav nom sek to ru, i za poten ci jal no nove eko nom ske akte re. Ipak, novi akte ri tre ba da poč nu da uoča va ju veću dobit u rani joj fazi tran zi ci je uko li ko takve refor me dovo de do brzog raz vo ja insti tu ci-ja koje pod sti ču poja vu novih pred u ze ća i raz voj kon ku ren ci je.

Kako raz li či te kom bi na ci je refor mi dono se i raz li či te kon fi gu ra ci je dobit ni-ka i gubit ni ka, okvir disci pli no va nja i pod sti ca nja nala že reša va nje dva ju poli tič-kih zada ta ka za pro mo vi sa nje eko nom ske refor me:

Tre ba obez be di ti da poten ci jal no novi akte ri na eko nom skoj sce ni pru že avan snu podr šku sve o bu hvat nim refor ma ma,

Tre ba spre či ti da rani dobit ni ci od libe ra li za ci je i pri va ti za ci je poku ša ju da odr že rav no te žu deli mič nih refor mi ili da pri beg nu uzi ma nju ren te ili čak pljač ki, čime bi pod ri li dalje refor me.

Da bi se uspe šno uhva ti la uko štac sa ovim iza zo vi ma, vla de mora ju biti spo sob ne da uli va ju pove re nje poten ci jal no novim akte ri ma i da obu zda ju oli gar-he i insaj de re.

5.6. UTI CAJ POLI TIČ KIH SISTE MA NA IZBOR EKO NOM SKIH REFOR MIKon ku rent ne demo kra ti je su među naj na pred ni jim eko nom skim refor ma-

to ri ma u regi o nu Evro pe i Cen tral ne Azi je. One spro vo de poli ti ku koja je omo-gu ći la una pre đe nje rasta i raz vo ja MSP i odr ža va nje stro gih budžet skih ogra ni-če nja i u sta rim i u novim pred u ze ći ma. Kon cen tri sa ni poli tič ki reži mi bili su sklo ni da odr ža va ju obra zac par ci jal nih refor mi kojim se šti te sta ra pred u ze ća i

Page 398: US - Osnovi ekonomije

387stva ra ju pre pre ke za ula zak novih pred u ze ća na trži šte. Ipak, u tim zemlja ma je kom bi na ci ja libe ra li za ci je i pri va ti za ci je uz nasta vlja nje mekih budžet skih ogra-ni če nja i sla bu vla da vi nu zako na ohra bri la čak i nova pred u ze ća da svo je napo re usred sre de na poku šaj izvla če nja ren te i pre u sme ra va nje i isi sa va nje sred sta va ume sto na pro duk tiv no pred u zet ni štvo.

Nekon ku rent ni poli tič ki reži mi bili su naj sklo ni ji da odba ce ključ ne ele-men te pre la ska na trži šte, a ume sto toga su oda bra li da odr že sna žan kon ti nu i tet sa struk tu ra ma i prak som pret hod nog komand nog siste ma.

Kon ku rent ne demo kra ti je, pre ma ana li zi EBRD, ostva ri le su naj ve ći napre-dak u pri me ni trži šno ori jen ti sa nih refor mi, dok su naj sla bi ji napre dak zabe le ži li nekon ku rent ni reži mi.

Među tim, posle samo jed ne dece ni je tran zi ci je, svi ovi poli tič ki i eko nom-ski siste mi još uvek su u fazi koju bismo mogli ozna či ti kao “fazu detinj stva”.

5.7. ZAKLJU ČAK SVET SKE BAN KEPro te kla dece ni ja tran zi ci je sve do či o ključ noj ulo zi poli tič kog ruko vod-

stva u obli ko va nju refor mi. Isku stvo čita vog sve ta poka zu je da talen to va ne poli-tič ke vođe mogu mane vri sa ti tako da izve du svo je zemlje iz tako zva nih reform-skih zam ki i izme ni ti pute ve rav no te že.

Kri tič ni izbo ri mogu obez be di ti izlaz iz dugo roč nih ćor so ka ka u koji su refor me pone gde zapa le. Novi lide ri mogu mobi li sa ti alter na tiv ne koa li ci je i pod sta ći kolek tiv nu akci ju koja pre o kre će rav no te žu sna ga izme đu poten ci jal nih dobit ni ka i gubit ni ka daljih eko nom skih refor mi. Mudri refor ma to ri mogu raz-ra di ti stra te gi ju u kojoj svi pobe đu ju i koja pod ra zu me va koop ti ra nje poli tič kih pro tiv ni ka kako bi se izgra di la podr ška refor ma ma.10

KON TROL NA PITA NJA

1. Defi ni ši te pojam tran zi ci je. 2. Nave di te i obja sni te cilje ve tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma. 3. Koji su poje di nač ni cilje vi tran zi ci je u eks-soci ja li stič kim zemlja ma? 4. U čemu se sasto ji nova ulo ga drža ve u pro ce su tran zi ci je? 5. Obja sni te pojam pri va ti za ci je.

Page 399: US - Osnovi ekonomije

388 6. Nave di te cilje ve pri va ti za ci je. 7. Koje su kori sti pri va ti za ci je? 8. Nave di te i obja sni te meto de (mode le) pri va ti za ci je. 9. Obja sni te pojam libe ra li za ci je.10. Šta zna či pojam makro e ko nom ske sta bi li za ci je?11. Nave di te oce ne prvih deset godi na pro ce sa tran zi ci je u Ana li zi Svet ske ban ke.

NAPO ME NE1 Pro ce nju je se da do 80-ih godi na XX veka tran sna ci o nal ne kom pa ni je kon tro li šu pre ko 50%

svet ske pro iz vod nje, više od 2/3 svet ske trgo vi ne, 3/4 među na rod nog tran sfe ra teh no lo gi je, s ten den ci jom rasta.

2 Ti pro ce si su se naj pre otvo ri li u Veli koj Bri ta ni ji i SAD a kasni je su se pre ne li u niz zema lja u raz vo ju.

3 E, Vuka din, Eko nom ska poli ti ka, op. cit. str. 247.4 Dr A. Dra gi će vić, Uvod u poli tič ku eko no mi ju, Infor ma tor, Zagreb, 1992. 1992. stra na 370.5 Evrop ska ban ka za rekon struk ci ju i raz voj pri vred na kre ta nja u zemlja ma u tran zi ci ji pra ti po

nave de nim gru pa ma u koje su one pode lje ne. • Istoč na Evro pa: Alba ni ja, Bosna i Her ce go vi na, Bugar ska, Hrvat ska, Češka Repu bli ka, BJR

Make do ni ja, Mađar ska, Polj ska, Rumu ni ja, Slo vač ka Repu bli ka i Slo ve ni ja • Biv ši SSSR: Arme ni ja, Azer bej džan, Belo ru si ja, Esto ni ja, Gru zi ja, Kazah stan, Kir gi stan,

Litva ni ja, Latvi ja, Mol da vi ja, Ruska Fede ra ci ja, Tadži ki stan, Turk me ni stan. Ukra ji na. • Bal tič ke zemlje: Esto ni ja, Latvi ja i Litva ni ja. • Zajed ni ca neza vi snih drža va: Zemlje biv šeg SSSR-a bez Bal tič kih zema lja (Pre ma: E.Vuka din, Eko nom ska poli ti ka, op.Cit.Str.249)6 P.E.Samu el son, W.Nord ha us, Eco no mics, op.cit.str. 457 E.Vuka din, Eko nom ska poli ti ka, op.cit. str. 2598 E.Vuka din, Eko nom ska poli ti ka op.cit.str. 2619 M.Traj ko vić, Pri va ti za ci ja – osno va trži šne refor me u zemlja ma u tran zi ci ji Pra va i pri vre di,

broj 5-8/97, Beo grad, str.24110 The World Bank, Washington

Page 400: US - Osnovi ekonomije

389

LITE RA TU RA1. Ada mo vić dr Lju bi ša, Inte gra ci ja i dez in te gra ci ja svet ske pri vre de, S. Admi ni stra-

ci ja, Beo grad, 1988. godi ne;

2. Ada mo vić dr Sve tla na, Viso ka teh no lo gi ja i struk tur ne pro me ne, D. Novi ne, G. Mila no vac, 1991. godi ne;

3. Alek sić dr. D. Barać dr S. Osno ve eko nom ske poli ti ke, Uni ver zi tet Crne Gore, Pod go ri ca, 1998. godi ne;

4. Ćiro vić dr Milu tin, Teo ri ja urav no te že nja plan skog bilan sa, Nolit, Beo grad, 1958. godi ne;

5. Gal bra jith J. Džon, Novac, pre vod, Stvar nost, Zagreb, 1975. godi ne;

6. Gams dr Andri ja, Svo ji na, Insti tut dru štve nih nau ka, Beo grad, 1987. godi ne;

7. GATT, Final Act embodyng the results of the Uru gu au round of mul ti la te ral tra de nega ti a tion, Mar ra kesh. 15. april, 1994;

8. Gnja to vić dr Dra ga na, Dobri i zli dina ri, Jugo slo ven ski pre gled, Beo grad, 1998. godi ne;

9. Dra gi šić dr D., Ilić dr B., Poli tič ka eko no mi ja, Eko nom ski fakul tet, Beo grad, 1994. godi ne;

10. Dra gi šić dr. D. Teo rij ske osno ve istra ži va nja trži šta, Beo grad, 1977. godi ne;

11. Eko nom ski lek si kon, Savre me na admi ni stra ci ja, Beo grad, 1975. godi ne;

12. Ilić dr. B. Barać dr. D. Jed nak dr. J. Eko no mi ja, Ome ga, Beo grad, 2000. godi ne;

13. Jak šić dr M. Pejić dr. L. Dok tri ne veli kih eko no mi sta, Eko nom ski fakul tet, Beo grad, 1994. godi ne;

14. Jović dr Srbo ljub, Ban ka r stvo, Nauč na knji ga, Beo grad, 1990. godi ne;

15. Jurin dr S. redak tor, Pri vred ni sistem SFRJ, Nauč na knji ga, Beo grad, 1977. godi ne;

16. Karl Marks, Fri drich Engels, Kapi tal, tom I - III Insti tut za izu ča va nje rad nič kog pokre ta, Pro sve ta, Beo grad, 1977. godi ne;

Page 401: US - Osnovi ekonomije

390 17. Kastra to vić dr. M. Menadž ment fi nan si ja pred u ze ća, FIM, Beo grad, 1997. godi ne;

18. Koma zec dr M, Ristić dr. Ž. Mone tar ne i jav ne fi nan si je, Čigo ja, Beo grad, 1997. godi ne;

19. Kova če vić dr Mla đan, Među na rod na trgo vi na, Eko nom ski fakul tet, 2002. godi ne;

20. Kova če vić dr Mla đan, Fak to ri kon ku rent no sti doma ćeg izvo za, P.F.C. Oeco no mi-ca, Beo grad, 1973. godi ne;

21. Labus dr Miro ljub, Osno vi eko no mi je, Stu bo vi kul tu re, Beo grad, 1999. godi ne;

22. Mar se nić dr. V. Eko no mi ka Jugo sla vi je, Uni ver zi tet u Beo gra du, Eko nom ska poli ti-ka, Teo ri ja i pri me na, Eko nom ski fakul tet, Beo grad, 1994. godi ne;

23. Pavi će vić dr Boži dar, Sta kić dr Budi mir, Ban ke i plat ni pro met sa ino stran stvom, Zavod za obra zo va nje kadro va, Beo grad, 1987. godi ne;

24. Petro vić S. Pri vred ni sistem, Eks pers biro, Novi Sad, 1992. godi ne;

25. Samju el son P. A. Eko no mi ja, Savre me na admi ni stra ci ja, Beo grad, 1969. godi ne;

26. Sirot ko vić dr J. i dr. Eko no mi ka SFRJ, Opći deo, Infor ma tor, Zagreb, 1980. godi ne;

27. Smith Adam, Istra ži va nje pri ro de i uzro ka bogat stva naro da, Kul tu ra, Beo grad, 1970. god;

28. Sta kić dr Budi mir, Među na rod ne fi nan sij ske orga ni za ci je, Jugo sla vi ja pu blik, Beo grad, 1988. godi ne;

29. Sta kić dr Budi mir, Pri ruč nik za poslo va nje har ti ja ma od vred no sti, Ju-publik, Beo grad, 1990. godi ne;

30. Sta kić dr Budi mir, Mar ko vić Dra gan, Pri ruč nik za stra na ula ga nja, Poslov ni biro, Beo grad, 1997. godi ne;

31. Sta vrić dr B., Eko no mi ka pred u ze ća, KIZ Cen tar, Beo grad, 1994. godi ne;

32. Sto ja no vić dr. I. Soci ja li zam i trži šte, Eko no mi ka, Beo grad, 1986. godi ne;

33. Stra te gi ja raz vo ja pred u ze ća u trži šnoj pri vre di, redak tor dr M. Mili sa vlje vić, Eko nom ski fakul tet - NIC, Beo grad, 1995. godi ne;

34. Ugo vor o Evrop skoj uni ji, pre vod, Među na rod na poli ti ka, Beo grad, 1995. godi ne;

35. Unko vić dr Milo rad, Među na rod no kre ta nje kapi ta la i polo žaj Jugo sla vi je, Nauč na knji ga, Beo grad, 1980. godi ne;

36. Unko vić dr Milo rad, Svet ska pri vre da danas, Ju-publik, Beo grad, 1988. godi ne;

37. Unko vić dr Milo rad, Sta kić dr Budi mir, Među na rod ni eko nom ski odno si, FST, Bije lji na, 1996. godi ne;

Page 402: US - Osnovi ekonomije

39138. Vacić dr A. Eko nom ska poli ti ka Jugo sla vi je, Savre me na admi ni stra ci ja, Beo grad, 1985. godi ne;

39. Vasi lje vić dr Mir ko, Trgo vin sko pra vo, Savre me na admi ni stra ci ja, Beo grad, 1995. godi ne;

40. Voj nić dr D. Inve sti ci je i eko nom ski raz voj, Eko nom ski insti tut, Zagreb, 1970. godi ne;

41. Pozi tiv ni zakon ski pro pi si i osta la nea u to ri zo va na izda nja.

42. The World Bank, Washington “Tran zi ci ja - Prvih deset godi na - Ana li za i pou ke za Istoč nu Evro pu i biv ši Sovjet ski Savez”

Page 403: US - Osnovi ekonomije

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Narodna biblioteka Srbije, Beograd

330.1(075.8)330.101.54(075.8)339.9(075.8)330.34(075.8)

BARA], Slobodan Osnovi ekonomije / Slobodan Bara}, Budimir Staki}. - 1. izd. - Beograd : Univerzitet Singidunum, 2007 (Beograd : Cicero-Print). - X, 391 str. ; 24 cm.

Tira` 600. - Napomene uz svako poglavlje. - Bibliografi ja : str. 389 - 391.

ISBN 978-86-7912-010-6

1, Staki}, Budimir

a) Ekonomija b) Makroekonomija c) Mikroekonomija d) Svetska privreda

e) Tranzicija

COBISS.SR-ID 142154252

Na osnovu člana 23. stav 2. tačka 7. Zakona o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS”, br. 84/04... i 61/07), Odlukom Senata Univerziteta Sin-gidunum, Beograd, broj 260/07 od 8. juna 2007. godine, ova knjiga je odobrena kao osnovni udžbenik na Univerzitetu.