Usmena knjievnost (Josip Kekez)A) TEORIJA USMENOKNJIEVNIH OBLIKA1.Pojmovno odreenje;poetiki suodnos usmene i pisane knjievnosti-umjetnike tvorevine dijele se na :usmenu ili narodnu knjievnost i pisanu knjievnostUsmena knjievnost je najstariji i najdugotrajniji oblik umjetnikog stvaranja jezinim medijem.-stara je koliko i sam ovjek-razliitost vremenskih perioda i ambijenata uvjetovali su tematsku i stilsku razliitost izmeu pisane i usmene knji. Iz ega proizlazi i razliita tehnika oblikovanja,a to znai da se usmeni nain izraavanja nuno drugaije komponira knjievni tekst od pisanoga-usmena i pisana knjievnost istovjetne su na razini knjievnosti (stvorene su na jednom jeziku,pripadaju istom narodu) zajedniko im je sve to ih ini knjievnostima i obje ine ukupnost ljudskog,duhovnog i etnolokog znanja ali se razlikuju stilski

2.Povijesni suodnos usmene i pisane knjievnosti-usmena knj.starija je od pisane,ni brojem ni kvalitetom ostvarenih jedinica ne zaostaje za pisanom knj.,ak je vie usluga prua pisanoj knjievnosi negoli je od nje dobila zauzvrat-u povijesnom suodnosu usmene i pisane knj. Uoavamo 3 faze:1) agrafijska-postoji iskljuivo usmena knj.2) usmena i pisana-postoje obje,ali s preteitou usmene (traje od po.pismenosti do 2.svj.rata)3) usmena i pisana-obje, ali s preteitou pisane (od rata pa nadalje)-pisana je knjievnost od poetka tvorena usmenoknjievnim podacima-utok jedne knj i drugu u pravilu je tekao od usmene prema pisanoj-iznimka je srednjovjekovlje u kojemu je proces tekao obostrano-3 su temeljna razloga zato je to tako1) kronoloki-usmena je knj uvijek tradicija pisanoj2) socioloko-komunikacijski-do zatvorenih agrafijskih ruralnih sredina tee je dopirala pisanja knj pa joj je blia i poznatija bila usmena3)poetiki-poetiko-estetiki sustav je ve bio izgraen i rezultirao je brojnim,stalnim izvoenjem i priznatim vrijednostima-srednjovjekovna obostrana interferencija uvjetovala je prijenos pisanih oblika putem slune percepcije prijeu u puku usmenu knj.-proces preplitanja poetike usmenog i pisanog oitovan je na 3 temeljna naina:1) komentiranjem i sakupljanjem2) cjelovito inkorporiranim primjerima3) govorenjem na narodnom jeziku-Petar Hektorovi tumai kako narodne pjesme treba biljeiti vjerno,onako kako ih izgovori kaziva-u 19.st. Stanko Vraz tvrdi da se pri biljeenju nita ne smije mijenjati ili popravljati-to formuliramo kao Hektorovi-Vrazov zakon

-povijesti knj.redovito su bilavale povijesti pisane knj.jer za veinu povjesniara pod pojmom povijest knjievnosti smatra samo pismom ostvarenu kn.-rije je o subjektivnom stavu stanovnitva sadanjosti,jer danas usmena knj.nema onu snagu i drutveni status koji uiva pisana -usmenoknjievni primjeri se donose u prijelazu iz 18.u 19.st.kada poinje novija knj.

3.Nazivi i pristupi-usmena knj.predmet je izuavanja znanosti o knj.,kao i pisana pripada filologiji kao znanstvenoj disciplini-prouava se i unutar drugih disciplina kao to je etnologija-koja na nju gleda samo kao dio narodnih obreda i obiaja-znanosti o usmenoj knj. Pomone discipline su etnologija,sociologija,psihologija,lingvistika i dr.-nijedna knjievnost ili knjievni pojam nije ni priblino esto mijenjao svoje ime kao knj.koju danas nazivamo najee usmenom-nazivana je pukom,narodnom,tradicionalnom,seljakom,anonimnom,narodna poezija,upotrebljava se i naziv folklor koji s jedne strane oznauje ukupnost narodne duhovne kulture a s druge strane knjievni(verbalni) folklor-najbolji naziv je upravo usmena knj.jer ne govori zato djelo nastaje ali daje informaciju kako i time prua poetiku oznaku-komunikacijski prisup zanima samo kako djelo traje-neofolkloristika narodno stvaralto vidi kao ukupnost narodnog znanja u koje ulazi i likovni,plesni i glazbeni folklor-Dundes razlikuje folklor od nefolklora prema trima komponentama:tekst,tekstura i kontekstJo neke torije o postanku,trajanju i vrednovanju usmene knjievnosti-medijevalna koncepcija o feudalnom podrijetlu epske poezije-tvrdi da je epsa poezija nastala na dvorcima na kojima su postojali pjevai i pjevake druine koji su oblikovali i doprinosili popularnosti i optjecajnosti epske poezije-pjesme su tako dolazile do naroda koji ih je prilagoavao svojim shvaanjima i i penosio dalje-meu teorijama o postanku i podrijetlu usmene knj.istie se komparativizam koji je podvrgavao tumaenju sve knjievnousmene oblike,najvie epsku pjesmu,pripovijetku i poslovicu-pokuavali su objasniti svaku srodnost i tragali za zajednikim vrelom,smatrali su da mogu odrediti tko je i kada preuzeo neku pripovijetku i kako ju je adaptirao u svojoj pripovjednoj tradicijiB) USMENOKNJIEVNI OBLICI-ukupnost usmenoknjievnog sustava tvore sljedei oblici: lirska,epska pjesma,pripovijeka,drama,retorika,poslovica i zagonetka1.Dramsko stvaralatvo-u prolosti se o veini usmenoknjievnih oblika pisalo,govorilo,komentiralo,ali na mogunost scenskog stvaralatva u narodu se nije ni pomiljalo-nevjerica u postojanje usmenoknjievne drame postupno biva prevladana od poetka 20.st.-tragove njezina postojanja pronalazimo u daljnjoj prolosti-jedna predaja govori o izvoenju Vinodolskog mesopusta jos prije Vinodolskog zakonika-iz 13.st imamo podatak da su Trogirani za vrijeme uskrsa pravili kraljeve i igrali se orujem-Korulanska drama s crnim i bijelim kraljem koji se bore za lijepu robinju,opisi datirani u 18.st-Lastovski poklad se spominje u 17.st-Valvasor u 17.st. biljei u Istri dramsku igru traenja prepelice -Ivan K.Sakcinski utemeljio je asopis Arkiv za povestnicu jugoslavensku-rije je o znanstvenoj metodi prikupljanja podataka,oekuje se da itatelji prikupljaju podatke i donose ih u urednitvo-njegova pitanja se odnose na narodne obrede,vjerovanja,narodnu povijest i usmenu knj.-posao sakupljanja i obraivanja dramskog stvaralatva obavio je u hrv.Nikola Bonifai Roin-prikupljao je gradivo po svim hrv.regijama-cilj tog rada bilo je objavljivanje dramskih tekstova u knjizi Narodne drame,poslovice i zagonetke u kolekciji 5 stoljea hrv.knj.-tim prikupljenim tekstovima trebalo je potvrditi stvarno postojanje scensko-dramskog izraza u narodu-naeni su u analogiji s dramskim stvaralatvom pisane knj:-didaskalije-upadaljivo prisutne u zabiljeenom gradivu,informiraju o svemu to je prisutno u izvedbi,scenografiji,kostimima,glumcima,publici-scena-vrlo jednostavna,bez raskoi,elementi scenskog prostora i rekviziti se vie zamiljaju-pozornica nije fiksna,organizira se za stanovitu priliku,glumci izlaze iz publike-kostiografija je djelomina-tematika najee komina ili satirina-glumci cu uvijek mukarci-nema redatelj-tekst nije fiksan,ne ui se na pametKlasifikacija drame:1)svadbene dramske igre (traenje ovce,traenje prepelice,tef i Bara,Obuvanje magarca)2)pokladne3)karnevalske( orje,vila i turica iz okolice Dubrovnika,)4)momake-izvode samo mladii,provjeravaju se njihove fizike i intelektualne sposobnosti,razne borilake vjetine,zagonetke npr.Bemberovo brijanje kod akovca5)inicijacijsko-obredne6)dramske igre u tematskoj vezi s pojedinim zvanjima7)drutveno-povijesne dramske igre-najpozatija scenska igra je spaljivanje lutke Mesopustove- Mesopust,Poklad,Fanik,Karneval-izvodi se u pokladne dane kada se ostavljaju mesna jela i nastupa korizma-Vinodolski mesopust traje 4 dana,rije je o mranim,demonskim sadrajima i porocima svih vrsta kojima se suprotstavlja humanistiki in-poetike osobine usmenoknjievnog teatra predoava podjela prema tome koji se scenski izraz primjenjuje-teatar sjena-sjena je nosilac i tuma dramske igre,provodi se bacanjem sjene na okreeni bijeli zid -teatar lutaka-nosi sve osobine teatra sjena ali se taj sadraj ostvaruje lutkom kao scenskim rekvizitom-lutke su vrlo raznolike,kako se one oblikuju pokazuju didaskalije iz uvodnih djela-u teatru maski temeljni je scenski izraz maska koja je matovita ili jednostavna-bogatstvo maski zapaamo u kastavskim zvonarima ali i ostalim makarama-zadnji teatarski tip je onaj u kojemu je glumac nosilac ukupnog scenskog dogaaja a ine ga dramske igre u kojima glumci jos i pleu i pjevaju-glazbeno-scenske igre npr.Kolo na kolo to se izvodi u bih-usmeno knjievna monodrama brojna je u izvedbama ali nema zapisa-izvodi ju jedna osoba sklona oponaanju prizora iz ivota ruralne sredine-mijenja boju glasa,pokrete,ponaanje-njezin tekst se izvedbeno nikad ne ponavlja2.Usmenoknjievna retorika-kao i o usmenoknjievnoj drami i o retorici govorimo tek u novije vrijeme-retoriki oblici donose se u zbirkama poezije ili proze -u gradivu usmenoknjievnog sustava prepoznajemo ostvaraje koji nisu ni lirski,ni epski ni dramski-usmenoknjievni retoriki tekst ili nekoga u neto uvjrava ili uvjebava umijee govorenja ili je to govorna tvorevina koja estetiku gradi na asemantikim svojstvima jezika-tipinim oblikom govorenja smatramo ZDRAVICU-naziv za nju je prisutan od davnine-izvodi se na mnogim narodnim okupljanjima,povodom blagdana,krtenja,svadbi-formom su kratke,izriu elje-poetak i kraj su u mnogim zdravicama isti,a elje se niu istim redosljedom-karakteristian je ditirampski ton,ritmizirani tekst ostvaruje se brojnim rimama i cjelovitim stihovima najee osmercima i desetercima-karakteriziraju je jo i slikovite usporedbe,metafore i reenini obratiBASMA ILI ZAKLINJANJE-retoriki oblik koji pretendira na to da mu mo izraavanja bude toliko funkcionalna da ovjka titi ili oslobaa od bolesti-naglaena je komponenta uvjeravanja-jedna vrsta narodne magijske medicine u kojoj je lijek pjesnika rije-stilizacija teksta je takva da se nakon to se izgovori oekuje da bolesnik ozdravi-basma je pretkranskog postanja,postoje brojni zapisi od sprednjovjekovlja-nakon pokrtavanja u njih se uvode kranski motivi-basmalo se protiv demona i zlih duhova,bolesti,za duhovno i tjelesno ozdravljenje,protiv nesanica,straha,vtoglavice,uroka i mora-najvie ih ima protiv uroka-opsjednutosti koja nastaje zlim urokljivim pogledom zatim uenje i hvaljenjem-i danas se kada hvalimo npr.novoroeno dijete dri da rijei hvaljenja i uenja treba popratiti rijeima ne ureklo se-formulativno uroci se gone u nebeske visine,morske dubine,gdje pjetao ne pjeva,gdje pas ne laje-brojne su i basme protiv more,mukog ili enskog bia nalik na vjeticu koje mui ljude i pije im krv u snuBROJILICA-tekst nema nikakav logiki smisao,ostvaruje zvonkost nabrajanjem elemenata prema etimolokoj podudarnosti-nabraja zvukovne elemente ostvarujui ritmiko-akustiko-muziki dogaaj i izvan toga nema nikakav drugi sadraj-asemantian oblik-imamo i primjere u kojima se niu od 1 do 9 ili 10 ime se postie ritminost i sposobnost pamenja-jedan od najljepih primjera je pr.varadnskog prof.Matije Valjavca Kaj sem zasluil (163)-neke primjere nazivamo BRZALICAMA jer bi se jezine i ritmike prpreke trebale svladati ubrzanim izgovorom (165.)-takvi retoriki primjeri dobri su za uvjebavanje dikcije-retoriki su manje tipine RUGALICE ILI HVALE-retorikim se smatraju zato to sadre komponentu uvjeravanja nekoga u neto-hvala je samohvala,pa postoji mali broj takvih ostvaraja-u rugalikim se primjerima podvrgavaju ruglu ljudske slabosti kao to su lijenost,nemoral,la,pijanstvo-podskupinu rugalikog gradiva tvore LAGARIJE koje izriu ono to je nemogue mrtav pade,a zdra kui doe

3.Poslovice i zagonetkePoslovice-u usmenoknjievnom sustavu poslovica je najkrai oblik-svrstava se u najjednostavnije i najsitnije oblike-poslovica je precizna slikovita izreka koja uopava raznovrsne ivotn pojavnosti,kaemo da ona apsolutizira vrijeme i prostor,karakterizira ju opevaee izraavanje misli i osjeaja-posebnost se oituje u njezinoj prisutnosti u raznim kulturama svijeta,i podacima o povijesnom zanimanju za nju-kao termin uvodi se u 19.st iz ruskog jezika,do tada je u uporabi bio naziv pririje-postoji znanstvena disciplina koja prouava,tumai i rjeava pitanja vezana za poslovice-paremiologija-moemo ih podijeliti u nekoliko skupina1) historijsko semantiko polje (npr.O Turinu kad govori,skini kapu pa vidi da nije pod njom.)2) etnoloko semantiko polje (Bolje da nestane sela,nego obiaja.)3) filozofsko semantiko polje ( Vie valja aka dobrote nego vria mudrosti,Ri ka jednu iz ust izide,nazad nigdar ve ne pride.)4) politoloko semantiko polje (Ko judi mue,ne znai da su jezik zgubili.)5) socioloko semantiko polje (Ljudi su gusto posijani ali rijetko niu.)-prema kompozicijskom naelu moemo ih podijeliti na:1) poslovice2) izreke-za razliku od poslovica ne zaokruuju misaoni proces u zakljuak ve paraboliki asociraju na stvaran dogaaj,vre su vezan uz kontekst i krae forme3) poslovice pitalice-sadraj im je postavljen u formu pitanja i odgovora,dijalog kompozicijsko stilsko sredstvo4) poslovice anegdote ili poslovice priice-oblik im je saetak ili naslov nekog dogaaja,neke anegdote,takvih poslovica je malo jer iza njih stoji konkretan dogaaj (Jedne gae u trojice brae)5) paremiologizmi-tvore ih frazeologizami,poredbe i metafore,kreu se od jedne rijei do veih prenosivih i ustaljenih cjelinaFrazeologizmi-izriu se kao gotova cjelina,sintaktika struktura im je stabilna i prenosivPoredba uspostavlja se metodom usporeivanja,oblikovni proces sveden na priliku,isti se mo rei i za metaforu-i poredbe i metafore su vrlo brojne-poredba : Tvrd kao orah,uti kao riba,pijan ko zemlja-metafora: zubato sunce,lisac,runjava nozdrva6) kletve,zakletve,proklinjanja: more ti kosti izbacival,kroz kosti ti trava pronicala-kletve smo registrirali i u prvom pisan hrv.spomeniku Baanskoj ploi,nalazimo ih i na stecima7) blagoslovi-zavrna skupina paremiolokog gradiva : nek ti je na sreu,iz neba vam kapalo,iz zemlje vam nicaloZagonetke-kao i za poslovice kaemo da su svjetski kulturni i knjievni fenomen jer su ih poznavale najstarije kulture i nalazimo ih u svih naroda svijeta-nekada su sluile za provjeru intelektualne zrelosti mladei-njima se vjeba pronicljivost i domiljatost,tako zagonetka funkcionira u srednjovjekovnim tekstovima,takvom se oituje u Ribanju i ribarskom prigovaranju npr.-manje su biljeene od poslovica,od 18.st tiskaju se u kalendarima,asopisima,knjigama-zagonetke su binarne fakture:sastoje se od zagonetljaja i odgonetljajaNpr.Cijelom svijetu jedan tanjur dosta.Sunce.-metaforiki nain izraavanja je uvjetovao dvodijelnu kompoziciju-zagonetljaj i odgonetljaj zamjenjuju poetske slike prema predmetnoj srodnosti-oblik sunca kao tanjura,i funkcionalnoj srodnosti (kao to hrana koju jedemo iz tanjura odrzava ljude na ivotu,tako i sunce)-jezina i slikovna postava je takva da iziskuje samo jedan odgonetljaj-prema funkcijsko-oblikovnom kriteriju postoje i zagonetke pitalice(smicalice ili skrivalice), koje se sastoje od upita i neoekivana,duhovita odogovora npr.Kamo ide zec kad navri drugu godinu? U treu.to je posijedi u Zagrebu? etvrtak.4.Lirska poezija-usmenoknjievna poezija dugo se dijelila na junaku ( ona koja se izovdi uz gusle i pjeva o junakim djelima)i ensku ( ona koja je nosilac uvstvenosti i izvode je ene)-odgovara naem razgraniavanjem na lirsku i epsku pjesmu-za lirsku pjesmu se kae da prati ovjeka od koljevke pa do groba,u tuzi i veselju,uz sveanosti ali u ratu i miru,ljubavi i mrnji-ima irok povijesni raspon-u zborniku Nike Ranjine nalo se nekoliko usmenoknjievnih lirskih oblika,danas se dre najstarijim slavenskim pjesnikim zapisima uope-u 18.st. zapoinje se stvarati ugled nae usmene knj.u svijetu,1774.Julije Bajamonti upozorava talijana Fortisna na estetsku vrijednost nae poezije oduevivi ga baladom Hasanaginica-pjesme moemo podijeliti na: ladarske koje se pjevaju u posebnim prigodama,dok ladarice pleu okoloposlenike-izvode se uz pojedine godinje radoveuspavanke i tubalice-romarske pjesme koje se pjevaju na hodoaimareligiozne i molitvene pjesmemitolokeljubavne lirske-posebno velik broj jer su dio svakodnevnog ivota svih razdobljapjesme s tematikom morapjesme s povijesnom i drutvenom tematikom-tragini i melankolini ugoaj

-motivsko-tematsko svojstvo usmenoknjievne lirik je da izrie puni ivotni realizam-sredinjim dijelom lirskog pjesnitva smatraju se balade i romance-balada privodi naraciju traginom zavretku-posebnu grupu usmenoknjievnih balada ine bugarice-pjesme dugog stiha,melankoline,zapisane od 16.do 18.st.-obrauju unutranje ljudske sadraje,tekst se privodi estetici traginoga,karakterizira ih nostalgija,otunost-zanimljiv ljudski duevni sadraj obrauje zasebno ili ga stavlja u odnose:prijateljske,obiteljske i sl.to je zajednitvo prisnije psihomotiv je razorniji-romanca je cijelim svojim tokom vedra,iva i razdragana5.Epska poezija-epska pjesma u svih naroda je drevnog podrijetla-kod svakog naroda zbog razliitih socijalnih,jezinih,ambijentalni i ostalih razloga razvijao se oseban tip epskog pjesnitva-najpoznatiji su kod Babilonaca :Ep o Gilgameu,kod Indijaca: Mahabharata i Ramajana,u Nijemaca Pjesma o Nibelunzima itd.-djelo Andrije Kaia Mioia :Razgovor ugodni naroda slovinskoga primljeno je u narodu kao usmenoknjievna epika-preko Kaia Mioia strani svijet je doznao za nau usmenu knjievnost-za razliku od lirske,epsku pjesmu ne memo zamisliti bez fabule i likova,i jedno i drugo ona uzima iz drutvene stvarnosti ali bez oponaanja to nazivamo epskom objektivnou-epski tekst zapoinje invokacijom,ili slavenskom antitezom ( upitnoj tezi ili ili suprotstavlja se antitetiki odgovor niti niti)-epska zbivanja se razvijaju brojnim digresijama,sporednim scenama i likovima,epizodama,opisima -paralelizam je postupak u oblikovanju u kojem se ponavljaju odreeni tekstovni segenti,takoer est-poseban tip epskog dijaloga je i borba rijeima koja se ostvaruje pismom kojim jedan protivnik izaziva drugog na dvoboj,vrijea ga,prijeti se ili licem u licem prije fizikog obrauna-epske scene se oblikuju eksplikativno-dijaloki:s pregledna mjesta se promatra vojni tabor,neupueni lik trai od upuenog da mu objasni to se vidi na bojitu-najei stih je epski deseterac6.Pripovijetke-od usmenoknjievnih proznih primjera bajka je najpoznatiji oblikBAJKA -je najdulji prozni narativni oblik,njezina je struktura kompleksnija od ostli pripovijednih tipova-naracija je jednosmjerno linijska,bez epizoda,retardacija i digresija-sve je svedeno na akciju kojom likovi tee cilju svladavajui brojne prepreke-apstrahiranost j metoda oblikovanja bajke-sve je svedeno na akciju likova,prostor i vrijeme su kao i u poslovici apsolutizirani-apstrahiranost uvjetuje komponentu udesnoga,fantastinoga i metafizikogaLEGENDE I PREDAJE-prevladavaju elementi nadrealnog ali je prisutna i konkretnija graa,povijesni i zemljopisni podaci,istaknuti pojednici,imena gradova to konkretno gradivo je prisutno jer legende i predaje tumae uzroke kulturnih i povijesnih pojava-to uzrokuje i plono nizanje,izostaje narativni zaplet i rasplet-za predaju se tvrdi da sadrajno upuuje na istinu,iz toga ne treba izvui zakljuak da je ona vjerovanje,a ne fikcija-prisjetimo se predaje po kojoj onaj ko proe ispod duge promjeni spolANEGDOTA-kratka,duhovita i satirino zajedljiva pripoijest o znamenitim ljudima i dogaajima-oblikovana je gradivom preuzetim iz svakodnevice-elementi fantastinoga svedeni na minimum-poanta je usmjerena na nemoral,ljudsku glupost,lijenos,drutvenu nepravdu-paa i babaBASNA-novele o ivotinjama i stvarima preko kojih se prikazuju ljudski karakteri-kompozicijsko sredstvo je dijalog-za nju nije karakteristino slikovno miljenje ko za bajku uapstraktnim v stvarnim preddbama-parabolinost ju je dovela i do slinosti s bajko to je vidljivo po ahistorinosti i ageografinosti