Program polaganja stručnog ispita

Primjeri mogućih pitanja iz općeg dijela programa za usmeni dio stručnog ispita za sve pripravnike

1. Biranje zastupnika u Sabor Republike Hrvatske – neposredno tajnim glasovanjem na četiri godine

2. Predsjednik Republike HrvatskeBira se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na osnovu većine glasova birača koji su glasovali na pet godina. Predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. Raspisuje izbore za Sabor i poziva ga na zasjedanje, raspisuje referendum, povjerava mandat za sastavljanje Vlade, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga,.

3. Vlada Republike HrvatskeObavlja izvršnu vlast. Čine je jedan predsjednik, potpredsjednik i ministri. Predlaže zakone i akte Saboru, predlaže državni proračun, provodi zakone, vodi vanjsku i unutarnju politiku, nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi.

4. Nadležnost Sabora Republike HrvatskePredstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, donosi strategiju sigurnosti i obrane, odlučuje o promjeni granica, raspisuje referendum, nadzire rad Vlade, daje amnestiju.

5. Ustavni zakon o ljudskim pravimaSvatko ima pravo na život. Čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. Zabranjen je prisilni i obvezatni rad. Pravo na slobodu kretanje, slobodu mišljenje, sigurnost i tajnost osobnih podataka, sloboda i tajnost dopisivanja, sloboda mišljenja i izražavanje misli, pravo na pristup informacijama, sloboda savjesti i vjeroispovijedi, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, biračko pravo, pravo vlasništva, pravo na rad i zaradu, pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor, pravo na socijalno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, pravo na štrajk, pravo na zdrav život, sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

6. Tijela lokalne uprave i samouprave: općine i gradovi(komunalne djelatnosti, osnovnoškolsko obrazovanje, protupožarna i civilna zaštita,uređenje naselja i stanovanja), mjesne samouprave, županije(školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, prometna infrastruktura).lokalna: općina ili grad, područna:županija. Samostalno uređuju svoje unutarnje ustrojstvo i slobodno raspolažu vlastitim prihodima.

7. Djelokrug rada stručnih organa školeStručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, zdravstveni djelatnik, socijalni djelatnik. Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te stručno-razvojne i koordinacijske posloveODGOJNO-OBRAZOVNA DJELATNOST STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOJ ŠKOLINositelji razvojno-pedagoške djelatnosti su stručni suradnici u školi. To su: pedagog,

psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjižničar.Stručni suradnici u školi ostvaruju sljedeće zadaće:– potiču usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje omogućavaju cjelovit razvojosobnosti učenika,– prate razvoj i odgojno-obrazovna postignuća učenika,– sudjeluju u provođenju zdravstvene i socijalne skrbi učenika,– profesionalno informiraju i usmjeravaju učenike u skladu s njihovimpotrebama, interesima i sposobnostima,– pružaju savjetodavnu pomoć učenicima, roditeljima, učiteljima, stručnimtijelima i drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,– sudjeluju u uvođenju pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad,– sudjeluju u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih djelatnika,istražuju potrebe za kvalitetnu organizaciju odgojno-obrazovnoga rada,– istražuju i analiziraju pojedine defektološke pojavnosti (programa, akcija,odgojno-obrazovnih postignuća, pedagoškog standarda) i drugih sastavnicaodgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,– rade na povezivanju škole s lokalnom i širom zajednicom,– uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovnedjelatnosti/procesa,– prate nove spoznaje iz područja pedagogije/psihologije/defektologije i njihovuprimjenu u nastavnom i školskom radu,– uspostavljaju i razvijaju sustav informatičke i dokumentacijske djelatnosti radievidencije i unaprjeđivanja osobnoga rada te rada škole,– provode vrjednovanje i samovrednovanje rada sudionika odgojno-obrazovnedjelatnosti/procesa u školi.Područja rada stručnih suradnika:– pripremanje školskih odgojno-obrazovnih programa i njihovarealizacija– neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu– vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, provođenje studijskihanaliza, istraživanja i projekata– stalni stručni razvoj nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti– bibliotečno-informacijska i dokumentacijska djelatnost

Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedećih aktivnosti:– upisi djece u I. razred osnovne škole– unaprjeđenje rada škole– razvojni i savjetodavni rad– profesionalno informiranje i usmjerivanje učenika– zdravstvena i socijalna zaštita učenika

Pedagog je najšire profiliran stručni suradnik. Sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovnedjelatnosti, od planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On surađujesa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u školi. Prati,istražuje i analizira nastavni rad, te predlaže načine i sadržaje za unaprjeđivanje ipoboljšavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog rada u školi. Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji učenika s teškoćama u razvoju i učenju. Utvrđuje individualne odgojno--obrazovne sadržaje namijenjene učenicima s teškoćama u razvoju i učenju, te određuje nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima takve djece. Brine o osposobljavanju i stručnom usavršavanju učitelja u

području integracije i brige za razvoj djece s teškoćama. U skladu s vrstom i stupnjem teškoće, utvrđuje didaktičko-metodičke uvjete rada. Surađuje s roditeljima usklađujući odgojno-obrazovne napore škole i roditeljskoga doma.

8. Dokumentacija trajne vrijednosti u školiOsnovne škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima. Osnovna škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole. Imenik i evidencija o ispitima čuva se deset godina.

9. Individualizirani oblici rada u skupinama: dodatni rad za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju (max. 10 učenika) i dopunska nastava za učenike koji u određenim nastavnim predmetima ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet(max.15 učenika). Pripremna nastava za učenike koji ne znaju dovoljno hrvatski jezik.

10. Učenik, darovit učenik, učenik s teškoćamaUčenik – sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu ili srednju školu i stječe znanja te razvija sposobnosti i vještine, navike i odgojne vrijednosti pohađajući obveznu i neobveznu osnovnu školu.– Učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama – učenik s teškoćama ili potencijalno daroviti učenik:-učenik s teškoćama u razvoju – učenik koji je uključen u redovitu ili posebnu osnovnoškolsku ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu– darovit učenik – učenik iznadprosječnih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i) stvaralačkih, ili(i) psihomotornih sposobnosti.

vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju su: 1. oštećenje vida 2. oštećenje sluha 3. poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju 4. tjelesni invaliditet i kronične bolesti 5. mentalna retardacija 6. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim

psihopatološkim stanjem 7. autizam 8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju

Učenici s teškoćama: - u razvoju- u učenju, u ponašanju i emocionalnim problemima- uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima

11. Županijski ured za školstvo - ustrojstvo i zadaćeŽupanijski odnosno gradski ured ua školstvo obavlja poslove školstva na nivou županije odnosno grada. Na čelu ureda je pročelnik koji ima zamjenika i pomoćnika. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport obavlja poslove koji se odnose na: predškolski odgoj i naobrazbu, odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, visoko obrazovanje, djelatnosti u kulturi (kazališna, glazbena, muzejska, likovna, knjižnična, arhivska i druge

djelatnosti), šport i tehničku kulturu, mlade, neformalno obrazovanje, obrazovanje odraslih, osiguravanje sredstava za financiranje u pojedinim djelatnostima, programe javnih potreba u djelatnostima, izradu, donošenje i provedbu programa za mlade, upravni nadzor i nadzor nad zakonitošću rada i nadzor općih akata u pojedinim područjima, te na druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost.Obavlja poslove u vezi s izradom mreže školskih ustanova, usklađivanja i donošenja plana upisa učenika u osnovne škole, određivanja broja razrednih odjela u osnovnim školama, određivanja uvjeta i načina osnivanja grupa i razrednih odjela za učenike s teškoćama u razvoju, usklađivanja prijedloga plana upisa učenika u srednje škole i učeničke domove, provođenja poslova organiziranja prijevoza učenika, izrade gradskog standarda djelatnosti i mjerila za financiranje programa djelatnosti, u vezi s izradom stručnih podloga za osnivanje i prestanak ustanova u djelatnosti, obavljanje poslova prema odlukama Vlade Republike Hrvatske o financiranju decentraliziranih funkcija i djelatnosti i drugih programa i odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (izrada nacrta programa redovite djelatnosti koje se financiraju iz državnog proračuna, izrade izvješća za Ministarstvo i obavljanje drugih poslova po traženju Ministarstva), utvrđivanja uvjeta za ostvarivanje prava i obveza korisnika programa i mjerila za njihovo sudjelovanje u cijeni usluga, provedbu dodijeljenih Stipendija za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, iz područja obrazovanja odraslih, provedbu socijalnih programa u djelatnosti, neposrednu provedbu odluka i osiguravanje njihove provedbe, praćenja i izrade izvješća o stanju u djelatnosti i potreba stanovnika, pripreme, organizacije i provedbe posebnih školskih, izvannastavnih i izvanškolskih programa, provedbe natjecanja i smotri u osnovnim i srednjim školama, izrade i praćenja provedbe gradskog programa javnh potreba u djelatnosti, utvrđivanja prava i obveza nositelja programa, praćenja i unapređivanja provedbe neformalnog obrazovanja, koordiniranja poslova obrazovanja s tijelima mjesne samouprave, te se obavljaju i drugi poslovi iz djelokruga Odjela.

12. Izostanci učenika iz školeMogu biti opravdani i neopravdani. U slučaju velikog broja opravdanih izostanaka zbog kojih učenik nije mogao biti ocijenjen učeniku se omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Za neopravdane izostanke učeniku se izriču pedagoške mjere sve do isključenja iz škole. Izostanke učeniku može odobriti razrednik, ravnatelj, a učenik ih opravdava određenim dokumentima ili isprikom roditelja.Neopravdani sati:-do 10-opomena-11-20-RV izriče ukor-više od 20-UV izriče strogi ukor-više od 40-preseljenje u drugu školu

13. Izvannastavne- nisu obvezni dio učenikovog opterećenja, ali mogu se priznati učenicima kao ispunjavanje obveza u školi. npr. učeničke zadruge.Izvanškolske aktivnosti učenika – izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Treba izraditi detaljan program aktivnosti koji sadrži: način realizacije, vremenik, troškovnik, način financiranja i vrednovanja, pisanu suglasnost roditelja, pratnju sukladno broju učenika.

14. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskojpredškolski odgoj, osnovna škola (obavezna), srednja škola, visoka škola

15. Kalendar rada osnovne školeŠkolska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza naredne godine. Školska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.Nastavna godina, odnosno početak i završetak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih dana i odmori učenika propisuju se posebnim kalendarom koji donosi Ministarstvo.

Nastavni dani

Nastava počinje 03. rujna 2012., a završava 14. lipnja 2013. godine I. polugodište traje od 03. rujna 2012.  do 21. prosinca 2012. godine.

II. polugodište traje od 14. siječnja 2013. do 14. lipnja 2013. godine.

Školski praznici

Zimski odmor je od 24. prosinca 2012. - 11. siječnja 2013. Proljetni odmor je od 25. ožujka 2013. - 29. ožujka 2013.

Ljetni odmor je od 17. lipnja 2013. - 02. rujna 2013.

Državni praznici i blagdani

08. listopada - Dan neovisnosti 01. studenoga - Svi sveti

25. prosinca - Božić

26. prosinca - Sveti Stjepan

01. siječnja - Nova godina

06. siječnja - Sveta tri kralja

31. ožujka - Uskrs

01. travnja - Uskrsni ponedjeljak

01. svibnja - Praznik rada

30. svibnja - Tijelovo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

25. lipnja - Dan državnosti

16. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodređeno vrijeme u osnovnoj školi?Pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa koji su propisani Zakonom o radu, učitelj mora udovoljiti i posebnim uvjetima u pogledu stručne spreme, mogućnosti izvođenja nastave na hrv. jeziku, ispunjavanju zdravstvenih uvjeta, nekažnjavanja. Učitelji koji se prvi put zapošljavaju u školi dužni su položiti stručni ispit u roku godinu dana od zasnivanja radnog

odnosa. Biraju se na temelju javnog natječaja kojeg raspisuje školski odbor.Učitelj predmetne nastave u OŠ: diplomski, preddiplomski ili stručni sveučilišni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima pedagoške kompetencije kojima se stječe 60 ECTS bodova.

17. Kako se u Ustavu Republike Hrvatske spominje školstvo: Obrazovanje je svakome dostupno pod jednakim uvjetima i u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno. Jamči se autonomija sveučilišta koje samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju.

18. Koliko školska godina ima radnih tjedana? 175 radnih dana u petodnevnom radnom tjednu, odnosno 210 radnih dana u šestodnevnom radnom tjednu

19. Kako treba čuvati spomenicu škole (ljetopis)? Osnovna škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole. Imenik i evidencija o ispitima čuva se deset godina.

20. Kako treba čuvati imenik i evidenciju o ispitima učenika? . Imenik i evidencija o ispitima čuva se deset godina.

21. Matična knjigaTrajni dokument koji sadrži sve bitne podatke o školovanju učenika uz važne osobne podatke. Matična knjiga mora se čuvati 75 godina, a u nju se ne smiju vršiti nikakvi naknadni upisi i promjene podataka. Podaci se moraju pisati čitko, a ispravci se vrše vidljivo uz potpis i napomenu.Matična knjiga (matica učenika) sadrži:1. Opće podatke o školi i matičnoj knjizi: naziv županije, naziv i sjedište škole (područnaškola), redni broj matične knjige, naznaka i podatak o matičnim brojevima i razdoblju kojeknjiga obuhvaća; ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme početka i u vrijeme završetkavođenja knjige; oznaka za mjesto pečata škole2. Matični broj učenika3. Prezime i ime učenika4. Osobne podatke o učeniku: dan, mjesec, godina, mjesto i država rođenja; državljanstvo inacionalnost; spol, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa učenika, ime i prezime majke ioca, odnosno učenikova skrbnika5. Datum upisa u školu i osnova upisa (naziv i broj javne isprave; klasa, urudžbeni broj idatum izdavanja rješenja o primjerenome obliku školovanja, vrsta programa uz mogućnostupisa i promjene rješenja tijekom školovanja)6. Vrsta škole ili obrazovnoga programa (osnovna, vrsta gimnazije, naziv zanimanja)7. Popis nastavnih predmeta i učenikov uspjeh (ocjene) po školskim godinama i razredima

8. Podatke o općem uspjehu i vladanju, te o izostancima s nastave po školskim godinama irazredima9. Podatke o izdanoj razrednoj svjedodžbi: klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datumizdavanja10. Ime i prezime razrednika te njegov vlastoručni potpis11. Bilješke o učeniku i posebnostima važnim za učenikovo školovanje12. Podatke o izdavanju duplikata ili prijepisa svjedodžbi (datum izdavanja i potpis ovlašteneosobe)13. Upute o jednoobraznome vođenju knjige14. Matična knjiga (matica učenika) za srednje škole sadrži i:− podatke o državnoj maturi: klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum izdavanjasvjedodžbe o državnoj maturi, identifikacijski broj pod kojim se učenik vodi u središnjemuregistru državne mature− podatke o završnome radu: vrijeme (razdoblje) polaganja, ocjena izradbe i obrane, ocjenazavršnoga rada, klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum izdavanja svjedodžbe ozavršnome radu, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja škole

22. Biranje ravnatelja osnovne školeZa ravnatelja osnovne škole može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika i ima najmanje 5 godina radog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama, ima licencu za rad ravnatelja. Prednost kod izbor za ravnatelja ima, pod jednakim uvjetima, osoba s višim stupnjem stručne spreme. Ravnatelja bira i razrješava školski odbor na temelju javnog natječaja uz prethodnu suglasnost ministra na prijedlog povjerenstva Ministarstva kojeg čine nadležni državni tajnik, ravnatelj u Ministarstvu i ravnatelj prosvjetne inspekcije. Ravnatelj se bira na pet godina. Nakon isteka mandata ista osoba može biti ponovno izabrana na istu funkciju.

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove. Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove.Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj kao stručnivoditelj obavlja osobito i sljedeće poslove:– predlaže školskom odboru godišnji plan i program rada,– predlaže školskom odboru statut i druge opće akte,– predlaže školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun,– odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa – provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora,– posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje,Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj kao stručni voditeljobavlja osobito i sljedeće poslove:– planira rad, saziva i vodi sjednice učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća,

– u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem, predlaže školski kurikulum,– poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja poslova ili zbog neispunjavanja drugih obveza iz radnog odnosa,– brine se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika školske ustanove,– odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ostalih radnika,– surađuje s učenicima i roditeljima,– surađuje s osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i drugim tijelima,– nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u elektronsku maticu.23. Nastavna dokumentacijaUz obveznu pedagošku dokumentaciju čini cjelinu koja omogučava normalan rad škole.U ovoj skupini dokumenata i evidencija jesu:1. Pregled rada tjelesne i zdravstvene kulture u školi2. Statističke evidencije i izvješća o učenicima, učiteljima/nastavnicima i sredstvimarada3. Knjiga dežurstva odgojitelja i učenika u učeničkome domu4. Obrazac pohvalnice i drugih priznanja za posebna postignuća5. Očevidnik o radu učiteljskoga/nastavničkoga vijeća i ostalih stručnih tijela škole6. Pregled rada učeničkih aktivnosti u učeničkome domu7. Knjiga evidencije zamjena učitelja, odnosno nastavnika ili odgajatelja8. Pregled rada izvannastavnih aktivnosti9. Evidencija o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavca

24. Godišnji plan i program osnovne školeNastavni plan – isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih školskih aktivnosti te s tjednim i godišnjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred. Nastavni program – isprava kojom se propisuje cilj, sadržaj i opseg svakog nastavnog predmeta te sadržaj i opseg svih drugih nastavnih i školskih aktivnosti

Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.

Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine.Nastavni plan i program osnovne škole sadrži obvezne i izborne predmete.

Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski odbor do 30. rujna tekuće školske godine.

Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu:

– podatke o uvjetima rada,

– podatke o izvršiteljima poslova,

– godišnji kalendar rada,

– podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,

– tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,

– planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika,

– planove rada školskog odbora i stručnih tijela,

– plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole,

– podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.

Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada.

Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.

Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.

Školskim kurikulumom se utvrđuje:

− aktivnost, program i/ili projekt

− ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta

− namjena aktivnosti, programa i/ili projekta

− nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost

− način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta

− vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta

− detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta

način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja.

25. Obvezna pedagoška dokumentacija u školi

Pedagoška dokumentacija i evidencije koje se obvezno vode u školskim ustanovama jesu:1.Matična knjiga učenika (matica učenika)je službena evidencija o učenicima u koju se upisuju podatci značajni za praćenje učenika od upisa do završetka obrazovanja u osnovnoj ilisrednjoj školi, a koje omogućuju vjerodostojan i cjelovit uvid u podatke učenika tijekomnjegova školovanja.2. Matična knjiga učenika u učeničkome domu,3. Registar učenika upisanih u matičnu knjigu služi kao pomoćna evidencija za jednu ili više školskih godina u koju se učenici upisuju po prezimenu abecednim redom.

4. Razredna knjiga s imenikom učenika, pregledom rada i dnevnikom rada1) Razredna knjiga vodi se za svaku odgojno-obrazovnu skupinu.2) Razredna knjiga je dokument u koji se upisuju podaci o učenicima, učiteljima/nastavnicimai nastavnim predmetima te o odgojno-obrazovnome radu i drugim aktivnostima u odgojnoobrazovnoj skupini tijekom jedne školske godine.3) Na prednjoj stranici korica otisnute su riječi RAZREDNA KNJIGA »O« i podaci za upisnaziva škole, vrste škole, odgojno-obrazovne skupine i školske godine.

4) Na prvoj stranici dnevnika rada nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv i vrsta škole,odnosno centra, oznaka odgojno-obrazovne skupine i školska godina za koju se vodi, tepotpisi ravnatelja i voditelja skupine.5) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, dnevnik rada i pregledrada.6) Upute o načinu vođenja obvezujuće su i sastavni su dio razredne knjige.I. Imenik sadrži:1. Osobne podatke o učeniku: redni broj i matični broj učenika iz matične knjige, prezime iime učenika, ime majke i oca, odnosno učenikova skrbnika, podatke o rođenju (datum, mjestoi država), adresa stanovanja učenika i roditelja/skrbnika, primjereni program školovanja kojiučenik polazi2. Prostor za bilješke o zadacima, radu, napredovanju i opisnome praćenju učenika popredmetima, programskim dijelovima, mjesecima i sastavnicama praćenja, podatke oizostancima, uspjehu učenika, o vladanju učenika3. U posebnome se prostoru bilježe rehabilitacijski postupci koji se provode s učenikom.II. Pregled rada sadrži:1. Podatke i raspored zadaća i izvedbe programa po mjesecima, izvedbi tih zadataka, lektira isl.2. Popis nastavnih predmeta s podatcima o razini i vrsti obrazovanja učitelja, odnosnonastavnika te o razdoblju u kojemu izvode nastavu u razrednome odjelu3. Popis vrsta odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama4. Podatke o izvannastavnim aktivnostima, stručnim posjetima, školskim izletima iekskurzijama te o suradnji s roditeljima5. Godišnji plan i tjednu evidenciju te bilješke o radu razrednika u razrednome odjelu6. Pregled rada za strukovne programe sadrži i podatke o praktičnoj nastavi i vježbama, te orasporedu i praćenju učenika na praktičnome dijelu naukovanja7. Podatke o provedbi programa profesionalnoga informiranja i usmjeravanja8. Tablice sa zbirnim podacima za razredni odjel: broj učenika na početku, tijekom i na krajuškolske godine, po spolu, po uspjehu, po učenju stranih jezika, o ukupnome broju održanihnastavnih sati, o pedagoškim mjerama te o drugim bitnim sastavnicama uspjeha učenika9. Popis učenika s podatcima o naknadnome upisu i ispisu, dužnostima učenika i sl

10. Zapisnike i bilješke o sastancima razrednoga odjela11. Ime, prezime i potpisi razrednika i ravnatelja kojim potvrđuju vjerodostojnost podataka urazrednoj knjizi.III. Dnevnik rada sadrži:1. Podatke o održanoj nastavi po nastavnim jedinicama ili temama nastavnih predmeta ilipodručja, radnim tjednima, danima i nastavnim satima2. Podatke o izostancima učenika, dežurnim učenicima razrednog odjela i održanimnastavnim satima u tjednu3. Ime, prezime i potpis razrednika kojim potvrđuje vjerodostojnost podataka u dnevniku.6) Sve razredne knjige vode se na obrascu veličine 29,5 x 42 cm, s brojčano označenimstranicama koje su uvezane u korice tvrdoga uveza.7) Na prednjoj stranici korica otiskane su riječi »RAZREDNA KNJIGA« i podatci za upisnaziva škole, vrste škole, razrednoga odjela i školske godine.8) Na unutarnjoj stranici korica ispisuju se upute o jednoobraznome vođenju knjige.9) Razredna knjiga grafički se oblikuje za:– (A) razredne odjele osnovne škole od I. do IV. razreda– (B) razredne odjele osnovne škole od V. do VIII. razreda– (K) kombinirane razredne odjele, razredne odjele s produženim boravkom (od I. doIV. razreda) ili cjelodnevnom nastavom (od I. do VIII. razreda) u osnovnim školama– (Z) razredne odjele u zdravstvenoj ustanovi– (O) odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa– razredne odjele u programima gimnazija te strukovnim programima ovisno o modelu itrajanju obrazovanja.10) Umjetničke osnovne škole te srednje glazbene škole vode Razrednu knjigu napojedinačno tiskanim obrascima (listovima) u kojima su sadržaji Razredne knjige navedeni uovome članku oblikovani i prilagođeni posebnostima organizacije nastave glazbenih i plesnihobrazovnih programa. Škole su dužne pojedinačne obrasce uvezati u korice tvrdoga uveza kaošto je to propisano za Razrednu knjigu.

5. Dnevnik rada odgojne skupine u učeničkome domu,6. Prijavnica za natječaj za upis u srednju školu,7. Prijavnica za natječaj za upis u učenički dom,8. Upisnica u osnovnu školu,9. Upisnica u srednju školu,10. Upisnica u učenički dom,11. Prijavnica i Zapisnik o polaganju popravnoga ispita,

12. Prijavnica i Zapisnik o polaganju razrednoga – predmetnoga (razlikovnoga;dopunskoga) ispita,13. Zapisnik o godišnjim i popravnim ispitima u glazbenim i plesnim školama,14. Prijavnica za izradbu i obranu završnoga rada u srednjoj školi,15. Zapisnik o izradbi i obrani završnoga rada u srednjoj školi,16. Spomenica škole je trajni dokument u kojemu osnovna škola vodi zapise o redoslijeduvažnih događaja u povijesti škole.17. Dnevnik praktične nastave i vježbi.

Svjedodžbe i druge isprave o ocjenama, postignutome uspjehu, stečenome znanju ilivještinama koje učenicima izdaju školske ustanove, odnosno Nacionalni centar za vanjskovrednovanje obrazovanja, jesu:1. Učenička knjižica za učenike od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole je dokument u koji se upisuju činjenice značajne za praćenje učenika od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole, a koje omogućuju cjelovit uvid u njegov uspjeh, odnosno postignuća, vladanje, ispunjavanje obveza u nastavi i sudjelovanju u nastavnim i izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.2. Izvješće o postignutome uspjehu na kraju prvoga polugodišta za učenike od petoga doosmog razreda osnovne škole i za učenike srednje škole je pisana obavijest kojomškola upoznaje roditelje/skrbnike učenika s ostvarenim rezultatima na kraju prvogapolugodišta.3. Razredne svjedodžbe koje se izdaju učenicima osnovnih škola na završetku petoga doosmoga razreda, učenicima srednjih škola na završetku svakoga razreda, učenicima steškoćama polaznicima osnovnih škola,4. Svjedodžba o završnome radu,5. Svjedodžba prevodnica,6. Uvjerenje o završenome dijelu obrazovnoga programa za stjecanje zdravstvenihkvalifikacija,7. Potvrda o položenome predmetnom (razlikovnom, dopunskom) ispitu,8. Potvrdnica o završenome dijelu programa u zanimanjima pomorski nautičar, tehničar zabrodostrojarstvo ili drugo odgovarajuće zanimanje,9. Svjedodžba o državnoj maturi,10. Potvrde o položenim ispitima državne mature.

26. Opći akti u školi

Određeni su zakonskim i drugim propisima. Temeljni akt je Statut, kojim se uređuju osnovna

pitanja važna za rad škole, te ostali opći akti koje škola mora imati. Pored Statuta škola ima ove akte:

- Pravilnik o radu,- Pravilnik o zaštiti na radu,- Pravilnik o zaštiti od požara,- Pravilnik o radu školske knjižnice,- Pravilnik o ispitima,- Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju odraslih,- Pravilnik o polaganju završnog ispita,- Pravilnik o radu autoškole,- Pravilnik o čuvanju, korištenju, odabiranju i izlučivanju arhivskog i registraturnog gradiva.- Pravilnik o kućnom redu,- Poslovnik o radu Školskog odbora- Poslovnik o radu Nastavničkog vijeća i drugih stručnih tijela škole,- Poslovnik o radu Vijeća učenika,- Poslovnik o radu Vijeća roditelja/skrbnika.- Pravilnik o promicanju spoznaja o štetnosti duhanskih proizvoda,- Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti.

27. Opišite kadrovsku strukturu osnovne školeNa čelu škole nalazi se ravnatelj, Neposredni odgojno-obrazovni rad izvode učitelji razredne nastave i učitelji predmetne nastave. STRUČNI SURADNICI-pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Administrativno-računovodstvene poslove obavljaju tajnik te voditelj računovodstva. Poslove održavanja obavljaju domar i čistačice.

28. Opterećenost učenika u osnovnoj školiUčenik razredne nastave može biti opterećen najviše 4 sata redovne nastave dnevno, a s 25 sati tjedno svim oblicima nastave, dok učenik predmetne nastave s najviše 6 sati redovne nastave dnevno, a s 30 sati tjedno svim oblicima nastave. Za učenike srednje škole godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1120 sati, a tjedni 32 nastavna sata, osim u programu čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave.

29. Opterećenost učitelja u osnovnoj školiUkupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnikau školskim ustanovama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom iprogramom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom iškolskim kurikulumom, o čemu se učitelju, nastavniku, odgajatelju i stručnom suradnikuizdaje rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju na poslovima neposrednog nastavnograda i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnograda i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma.Tjedna norma neposrednog rada učitelja razredne nastave s učenicima iznosi broj satipropisan nastavnim planom za razrednu nastavu – 20 sati za učitelje hrvatskog jezika.Tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne nastave, uključujući 2 sataRada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata.Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika i učitelja kojiradi u produženom boravku je 25 sati.

30. Organi upravljanja u osnovnoj školi

Osnovnom školom upravlja ravnatelj škole i školski odbor koji donosi statut osnovne škole i godišnji plan i program. Školski odbor ima sedam članova, od kojih tri člana iz reda učitelja i stručnih suradnika, dva člana iz reda roditelja učenika na prijedlog vijeća roditelja, adva člana samostalno. Članovi školskog odbora biraju se na četiri godine i mogu biti ponovno izabrani. Svaki član može biti izabran za predsjednika. Školski odbor ima položaj i ovlaštenja organa upravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja u skladu sa Zakonom. Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog odbora utvrđuje se Zakonom i statutom osnovne škole

31. Pedagoške mjere koje se izriču učenicima u osnovnoj školiUčenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti pohvaljeni usmeno(razrednik) i pismeno(razredno vijeće), odnosno nagrađeni(nastavničko vijeće). Pismeno se pohvaljuju učenici koji su postigli opći uspjeh veći od 4,80.

Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u: opomena(razrednik), ukor(razredno vijeće), strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka (nastavničko vijeće), preseljenje u drugu osnovnu školu(ravnatelj).

opomena- neopravdanog izostajanja do 15 sati s nastave ili drugih aktivnosti,

ukor - neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 15 do 25 školskih sati,

32. Pedagoški standard osnovnoškolskog sustavaUtvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske.

MJERILA ZA USTROJ MREŽA ŠKOLA NA PODRUČJIMA ŽUPANIJA

MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE ŠKOLE KAO JAVNE USTANOVE, ZA USTROJ PODRUČNE ŠKOLE I ZA USTROJ NASTAVE U DISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE ŠKOLE

MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ ŠKOLI KAO SAMOSTALNOJ USTANOVI: najmanje po jedan razredni odjel od 1. do 8. razreda. Optimalna škola ima od 16 do 20 razrednih odjela. Rad se ostvaruje u jednoj smjeni.

MJERILA ZA BROJ UČENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI: optimalan broj je 20 učenika, najmanji 14, a najviši 28. U razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a taj razred ima sveukupno najviše 20 učenika.

MJERILA ZA UČITELJE, STRUČNE SURADNIKE, RAVNATELJE I DRUGERADNIKE U OSNOVNOJ ŠKOLI

MJERILA ZA OPTEREĆENOST UČENIKA SATIMA NASTAVNOGA PLANA IPROGRAMA

MJERILA ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE UČITELJA ISTRUČNIH SURADNIKA TE MJERILA ZA OSPOSOBLJAVANJE I STRUČNOUSAVRŠAVANJE OSTALIH RADNIKA

Učitelji i stručni suradnici imaju obvezu trajnoga stručnog usavršavanja:- najmanje jednom u dvije godini sudjelovati na stručnom usavršavanju nadržavnoj razini,- najmanje tri puta godišnje sudjelovati na stručnom usavršavanju nažupanijskoj razini,- redovito sudjelovati na stručnim usavršavanjima u školi u kojoj radi,- osobno se stručno usavršavati u skladu s poslovima i obvezama za koje jezadužen.

MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ ŠKOLI

MJERILA ZA POSEBNE POTREBE U OSNOVNOM ŠKOLSTVU

MJERILA UČENIČKOG STANDARDA

MJERILA ZA ŠKOLU VJEŽBAONICU I ZA ŠKOLU U KOJOJ SE PROVODEISTRAŽIVANJA

SUSTAV KVALITETE OSNOVNOGA ŠKOLSTVA

33. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog radaPod utjecajem promjena i novih spoznaja u svim područjima života i rada, mijenja se pogled i na školu kao organizaciju. Polazište za sustavne promjene na razini predškolskoga odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja je Nacionalni okvirni kurikulum (NOK). Kurikulum podrazumijeva i uključuje opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo i kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi donosi smjernice i načine unaprjeđivanja odgoja i obrazovanja u hrvatskom društvenom kontekstu radi osiguravanja što kvalitetnijeg sustava školstva. To je temeljni dokument koji na nacionalnoj razini utvrđuje vrijednosti, opće ciljeve i načela odgoja i obrazovanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, određuje odgojno-obrazovna postignuća na određenim stupnjevima učenikova razvoja, odnosno postignuća za određene odgojno-obrazovne cikluse i odgojno-obrazovna područja, te načine i kriterije vrjednovanja i ocjenjivanja. Nacionalni okvirni kurikulum razvojni je dokument i kao takav otvoren za promjene i poboljšanja ovisno o potrebama i razvojnim težnjama na području odgoja i obrazovanja, a promjene će se temeljiti na rezultatima istraživanja i rezultatima vrjednovanja. odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.Školski kurikulum odnosi se na načine na koje škole implementiraju Nacionalni okvirni kurikulum uzimajući u obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete učenika i škole, te sredine u kojoj škola djeluje. Njime se utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojno - obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama HNOS – a. Pod pojmom Školskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja kako bismo promovirali intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika.

Školski kurikulum temelji se na učeničkoj razini znanja, interesa i sposobnosti, na raznolikosti i kompleksnosti obrazovnih interesa i potreba učenika, roditelja i lokalne zajednice, stalnom porastu znanja, te potrebom oblikovanja učenikove osobnosti u svijetu koji se stalno mijenja. On obuhvaća, osim službenih programa nastave, i druge programe koje škola provodi, pokazuje brojne aktivnosti učenika i učitelja, te ono po čemu je škola prepoznatljiva tj. njen zaštitni znak. Dakle, glavna zadaća školskog kurikuluma je izgradnja jedinstvenog profila škole. Školski je kurikulum osobna iskaznica škole i odraz njene vlastite obrazovne filozofije. Popis mogućih sadržaja školskog kurikuluma (više kao ilustracija nego kao potpuni inventar): - Izborna nastava - Dopunska nastava - Dodatna nastava - Program rada s darovitim učenicima - Izvannastavne aktivnosti, učenička društva, družine i skupine - Izvanškolske aktivnosti - Kulturno-umjetničke aktivnosti - Projekti - Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti - Sportske aktivnosti - Ekološke aktivnosti - Kulturna i javna djelatnost - Natjecanja i natječaji - Terenska nastava - Izleti i ekskurzije - Školski preventivni program - Suradnja škole s ustanovama i institucijama - Programi koji se realiziraju tijekom školske godine Dalje se ovi specifični sadržaji školskog kurikuluma razrađuju prema sljedećim odrednicama: − aktivnost, program i/ili projekt, − ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta, − namjena aktivnosti, programa i/ili projekta, − nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost, − način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta, − vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta, − detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta, − način vrjednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja. Školski kurikulumi se objavljuju na početku tekuće školske godine kako bi s njima pravovremeno bili upoznati učenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i šira javnost odnosno svi zainteresirani za rad i život Škole.

Nastavni plan – isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugihškolskih aktivnosti te s tjednim i godišnjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.−Nastavni program – isprava kojim se propisuje cilj, sadržaj i opseg svakoga nastavnogpredmeta, te sadržaj i opseg svih drugih nastavnih i školskih aktivnosti.

Nastavni plan i program je temeljni metodički dokument. Nastavni plan sadrži: naslov, popis nastavnih predmeta, godišnji broj sati svakog predmeta i redoslijed njihove realizacije. Nastavni program predstavlja materijalnu osnovicu nastavnog plana, a obuhvaća sadržaje pojedinih konkretnih nastavnih predmeta koji su navedeni u nastavnom planu.

Nastavni program ima tri razine razrađenosti:

1. Okvirni (ili opći) nastavni program - odnosi se na sve škole. Struktura nije detaljno razrađena. Donosi ga ministarstvo prosvjete.

2. Izvedbeni (ili posebni) program - predstavlja razradu okvirnog programa. Izrađuju ga stručna vijeća učitelja.

3. Operativni (ili pojedinačni) - detaljnija razrada izvedbenoga. Izrađuje se na razini konkretne škole. Izrađuje ga svaki učitelj.

Priprema za nastavu.

34. Pravilnik o broju učenika u razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi

Redoviti razredni odjel ustrojava se od učenika istoga razreda i ima od 14 do 28 učenika. Kombinirani razredni odjel ustrojava se od učenika dvaju ili više razreda. Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od učenika istoga ili dvaju i više razreda, ovisno o vrsti i programu rada skupine. Redoviti i kombinirani razredni odjel ustrojava se za provedbu redovite nastave po redovitom ili posebnom nastavnom planu i programu. Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavne aktivnosti ili za drugi oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada. Broj učenika u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima

II. BROJ UČENIKA U REDOVITOM RAZREDNOM ODJELU

Redoviti razredni odjel ustrojava se s 30 učenika. Ako u školi postoji samo jedan razredni odjel istoga razreda, razredni odjel ustrojava se s najviše 34 učenika.

Ako škola ima više od 34 učenika istoga razreda, razred se ustrojava u dva ili više razrednih odjela s brojem učenika koji je najbliži broju učenika iz stavka 1. ovoga članka s time da ne prelazi 32 učenika po razrednome odjelu.

U redoviti razredni odjel mogu se uključiti najviše 3 učenika s lakšim teškoćama u razvoju koji rade po prilagođenom programu.

Redoviti razredni odjel umjetničke škole u teoretskoj nastavi ustrojava se s 15 učenika.

III. BROJ UČENIKA U KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU

Kombinirani razredni odjel od dva razreda za učenike od 1. do 4. razreda ima najviše 16, a od tri i četiri razreda najviše 12 učenika. U kombiniranom razrednom odjelu mogu biti integrirana najviše 3 učenika s lakšim teškoćama u razvoju koji rade po prilagođenom programu. Kombinirani razredni odjel od dva razreda za učenike od 5. do 8.raz. ima najviše 10 učenika.

IV. BROJ UČENIKA U ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI

Odgojno-obrazovna skupina dopunske nastave može imati najviše 10, a odgojno-obrazovna skupina dodatne nastave najviše 15 učenika.

Broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini izvannastavne aktivnosti te broj učenika u drugim oblicima neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima sukladan je zahtjevima programa određene izvannastavne aktivnosti odnosno drugoga oblika neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima.

35. zakon o osnovnom školstvu

36. Pravilnik o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavni. predmetima i načinu utvrđivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u osnovnoj školiOdgojno-obrazovni rad obuhvaća izvođenje: redovite nastave, izborne nastave,dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika. Tjedna norma za nastavnika hrv. jezika je 20 sati, a stranog jezika 21 sat.

Poslovi u okviru tjedne norma utvrđene člankom 3. ovog pravilnika vrednuju se: a) razredniku - 2 sata b) voditelju stručnog vijeća (aktiva nastavnika istih ili srodnih predmeta) koji ima

najmanje 5 članova u školi - 1 sat c) voditelju stručnog vijeća (aktiva) na županijskoj razini - 2 sata d) voditelju stručnog vijeća (aktiva) na državnoj razini - 1 sat e) nastavniku koji izvodi nastavu iz 3 i više predmeta -1 sat, pod uvjetom da škola iste te

predmete nije rasporedila na 2 i više nastavnika f) nastavniku do položenog stručnog ispita - 2 sata

g) voditelju odgojne skupine u učeničkom domu - 2 sata.Ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave iz ne može biti veći od broja razrednih odjela u srednjoškolskoj ustanovi s tim da jedan nastavnik može izvoditi najviše 4 sata tjedno dopunske ili dodatne nastave.Ostali poslovi nastavnika iz članka 2. podstavka 2. ovog pravilnika su: stručno-metodička priprema, razredničko administrativni poslovi, stručno usavršavanje, planiranje i vođenje ekskurzija, suradnja s roditeljima, rad u stručnim tijelima škole i izvan škole, unos podataka u e-maticu, popravni, razredni i razlikovni ispiti, poslovi u okviru provođenja nacionalnih ispita, državne mature ili ispita državne mature, poslovi vezani uz izradu i obranu završnog rada, rad u stručnim povjerenstvima, organizacija natjecanja i susreta, poslovi sindikalnog povjerenika, kulturne i športske aktivnosti škole te izvannastavne aktivnostiSati mentorstva vezani uz izradu i obranu završnog rada, pomoćničkog ispita u okviru ukupne godišnje norme rada iznose 4 sata po učeniku.Tjedna norma stručno-metodičke pripreme po nastavnim predmetima iznosi za nastavu hrvatskog jezika 12 sati, a stranog jezika 11 sati.Razredničko-administrativni poslovi su rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijeća, rad na razrednoj evidenciji i administraciji i ostali poslovi razrednika – tjedna norma za rad u razredu s više od 20 učenika je 4 sata.

37. Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja u osnovnom školstvu

1. Hrvatski jezik - prof. hrvatskog jezika i književnosti

- prof. jugoslavenskih jezika i književnosti koji je diplomirao do 1991. godine i čiji je temeljni studij hrvatski jezik i književnost

- dipl. kroatolog

- prof. hrvatske kulture

- dipl. komparatist književnosti (ili prof. komparativne književnosti) pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

- prof. jugoslavenskih jezika i književnosti sa smjerom animacija kulture, diplomirao na Pedagoškom fakultetu u Rijeci do 1991. godine pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom fakultetu.

2. Engleski jezik - prof. engleskog jezika i književnosti

- dipl. anglist

Potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem učitelja u osnovnim školama smatra se pedagoško-psihološko obrazovanje koje obuhvaća obrazovna područja opće pedagogije, didaktike, metodike i psihologije odgoja i obrazovanja.

Učitelj i stručni suradnici, koji imaju stručnu spremu utvrđenu ovim pravilnikom, a nemaju potrebno pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje, dužni su to obrazovanje steći u roku godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa

38. Propisana pedagoška dokumentacija

39. Razrednik, uloga i zadaćeRazredništvo je skup poslova koji uz poslove razrednika u neposrednome radu s učenicima obuhvaća i:

- planiranje i programiranje te provedbu plana i programa rada razrednoga odjela

- sudjelovanje u provedbi programa profesionalnoga informiranja i usmjeravanja učenika

- brigu o učeničkoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi učenika te o poduci plivanja

- suradnju s roditeljima (roditeljske sastanke, predavanja za roditelje, pojedinačne razgovore)

- brigu o podmirenju učeničkih obveza

- vođenje razrednoga vijeća

- vođenje razredne dokumentacije i očevidnika te pisanje i uručivanje učeničkih knjižica i svjedodžaba

- provedbu učeničkih izleta i ekskurzija

- druge poslove vezane uz razredni odjel.(Pravilnik o obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, čl. 3)

40. Statut školeUstanova ima statut kojim se, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove, pobliže utvrđujeustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih organa, te uređuju druga pitanja od značenjaza obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanoveStatut donosi školski odbor. Njime se uređuju način obavljanja djelatnosti škole, djelokrug tijela upravljanja i stručnih tijela škole, te uređuju druga pitanja od značaja za djelatnosti i poslovanje škole, u skladu s aktom o osnivanju škole i zakonom.

41. Stručni organi u osnovnoj školiStručni organi u osnovnoj školi jesu: učiteljsko vijeće, razredno vijeće i razrednik. Djelokrug stručnih organa uređuje se statutom osnovne škole.

Učiteljsko i razredno vijeće raspravljaju i odlučuju o stručnim pitanjima škole, razreda i razrednih odjela, brinu se o uspješnom ostvarivanju ciljeva i odgoja obrazovanja, raspravljaju o radu i rezultatima odgojno- obrazovnog rada te daju školskom odboru i ravnatelju mišljenja i prijedloge u svezi s organizacijom rada i uvjetima za obavljanje djelatnosti škole i drugih poslova određenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom škole.

42. Školska godina – započinje 1. rujna, završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar.

43. Učiteljsko vijećePoslovnikom o radu učiteljskog i razrednog vijeća uređuje se:_ pripremanje sjednica_ sazivanje sjednica, dostavljanje poziva i radnih materijala_ vonenje sjednica i način odlučivanja članova_ položaj, prava i obveze članova i drugih osoba_ izvješćivanje radnika i učenika Škole, te osnivača o radu učiteljskog vijeća- rješavanje drugih pitanja značajnih za rad i odlučivanje na sjednicama učiteljskogvijeća

44. Upravljanje školomOsnovna škola ima statut. Statut osnovne škole donose radnici škole referendumom. Osnovnom školom upravljaju ravnatelj škole i školski odbor. Školski odbor ima položaj i ovlaštenja organa upravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja u skladu sa Zakonom. Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog odbora utvrđuje se Zakonom i statutom osnovne škole.

ŠO: imenuje i razrješuje ravnatelja, daje suglasnosti za zasnivanje radnog odnosa u OŠ, donosi statut, donosi školski kurikulum, donosi godišnji plan i program rada, donosi financijski plan, donosi odluke o pitanjima važnima za rad i sigurnost u školskoj ustanovi.

45. Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj školiVrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini

kompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti premaradu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima,a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija ipostavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnimplanom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom. Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnomepredmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja iprovjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnogapredmeta.

Elemente ocjenjivanja određenoga nastavnoga predmeta te načine i postupke vrednovanjaizrađuje učitelj/nastavnik određenoga nastavnoga predmeta s učiteljima/nastavnicimaistoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja na lokalnoj,regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.Uspjeh učenika ocjenjuje se temeljem primjene učenikova znanja u izvođenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vještina, korištenju materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okolišu.Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učenikovih kompetencija i ponašanja provodeučitelji/nastavnici, razrednici i stručni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, poštujućiučenikovu osobnost i dajući svakom učeniku jednaku priliku. Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu munjegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastalezbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj.na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno.Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine - u svrhu uvida u postignutu razinukompetencija učenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu - provestiuvodno ili inicijalno provjeravanje.

Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna odpočetka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranihpisanih provjera. Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignuterazine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provodekontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnihsadržaja.Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnomesatu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku.U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoganastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanihprovjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka.

Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultirajuocjenom učenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obrađenih iuvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine. Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta(u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (udaljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovatiopsegom nastavnoga sadržaja. Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za bilješke u imeniku. Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati i načinu provođenja pisane provjere. U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere.Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, učitelj/nastavnik trebautvrditi uzroke neuspjeha i ponoviti pisanu provjeru. O dogovorenome treba obavijestitirazrednika i stručnu službu škole. Prije ponavljanja pisane provjere, učitelj/nastavnik je dužan organizirati dopunsku nastavu.

Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je školski dokument koji jesvaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu. Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole. Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela.U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet) nastavnih dana prije provedbe. Iznimno, vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed.

Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovihkompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanjatijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.

U rubriku bilježaka učitelj/nastavnik može unositi i sljedeće podatke: datum pisaneprovjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj mogućihbodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radovaučenika, redovitost izvršavanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenupojedinoga predmeta.

46. Pravilnik o napredovanju učitelja i profesora u osnovnom i srednjem školstvuUčitelji i nastavnici koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu zakonom, potrebnu pedagošku-psihološku naobrazbu te udovoljekriterijima ocjenjivanja utvrđenim ovim pravilnikom, mogu napredovati u zvanja:- učitelja mentora i učitelja savjetnika,- profesora mentora i profesora savjetnika,- odgojitelja mentora i odgojitelja savjetnika,- stručnog suradnika mentora i stručnog suradnika savjetnika,- stručnog učitelja mentora i stručnog učitelja savjetnika.

Elementi za vrednovanje stručnosti i kvalitete rada učitelja odnosno nastavnika su:- uspješnost u radu s učenicima,- izvannastavni stručni rad,- stručno usavršavanje.Elementi vrednovanja uspješnosti u radu s učenicima su1. Metodička kreativnost u poučavanju, odnosno pronalaženje postupaka za optimalno postizanje odgojno-obrazovnih ciljeva.2. Primjenjivanje suvremenih oblika i metoda rada u poučavanju i korištenje suvremenih izvora znanja.3. Postignuti rezultati u odgojnom radu s učenicima.

4. Postignuti obrazovni rezultati učenika i njihova osposobljenost za samostalno učenje i trajno obrazovanje.5. Promicanje ljudskih prava i briga za zdrav okoliš.6. Suradnja s učiteljima odnosno nastavnicima, roditeljima te predstavnicima društvenog okružja škole, koji sudjeluju u poboljšanju kvaliteteživota mladeži.

Ocjenu rada učitelja odnosno nastavnika daju:- ravnatelj škole na osnovi praćenja rada učitelja odnosno nastavnika uz suglasnost učiteljskog vijeća odnosno vijeća nastavnika,- stručno-pedagoški nadzornik Ministarstva prosvjete i športa na osnovi neposrednog uvida u rad i praćenja rada učitelja odnosno nastavnika.Zvanje mentora može steći učitelj odnosno nastavnik:- koji ima najmanje 6 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ilistručno-pedagoškom radu,- koji je prema članku 5. i članku 6. ovoga pravilnika postigao ocjene vrlo uspješan ili izvrstan,- koji je prema članku 8. i 9. ovoga pravilnika postigao najmanje 7 bodova iz izvannastavnog stručnog rada,- koji se je prema članku 10. i 11. ovoga pravilnika redovito stručno usavršavao.Zvanje savjetnika može steći učitelj odnosno nastavnik:- koji ima najmanje 11 godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnoj struci, odnosno rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi i to u nastavi ilistručno-pedagoškom radu,- koji je prema članku 5. i b. ovoga pravilnika postigao ocjenu izvrstan,- koji je prema članku 8. i 9. ovoga pravilnika postigao najmanje 15 bodova iz izvannastavnog stručnog rada,- koji se je prema članku 10. i 11. ovoga pravilnika redovito stručno usavršavao

Postupak za napredovanje učitelja odnosno nastavnika po kreće prosvjetno-pedagoški nadzornik na prijedlog ravnatelja škole iIi učiteljaodnosno nastavnika

Učitelji i nastavnici biraju se u zvanje mentora odnosno savjetnika na pet godina i mogu biti ponovno izabrani u isto zvanjePostupak za napredovanje u zvanje savjetnika može biti pokrenut najranije 5 godina nakon izbora u zvanje mentora.

47. Školski odbor

Školski odbor broji 7 članova. Članove školskog odbora biraju učiteljska vijeća (tajnim glasovanjem) iz reda učitelja i stručnih suradnika, roditelji iz reda zajednice doma i škole te skupština općine, odnosno Skupština grada Zagreba. Članovi školskog odbora biraju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno izabrani. Najmanje polovina ukupnog broja članova školskog odbora bira se iz reda učitelja i stručnih suradnika. Članovi školskog odbora o svim pitanjima iz nadležnosti odbora odlučuju zajednički. Odluke su školskog odbora pravovaljane ako se za njih izjasni većina ukupnog broja članova školskog odbora.

48. AZZO

Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju, aregulirana je Zakonom i Statutom o Agenciji za odgoj i obrazovanje. Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljanapruža stručno-savjetodavnu pomoć odgojno-obrazovnim radnicima i ravnateljima, predlaže i organizira održavanje stručnih skupova za usavršavanje odgojno- obrazovnih radnika te u njemu sudjeluje, organizira i sudjeluje u pripremi te provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika, provodi postupak napredovanja u struci za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje obavlja stručno-pedagoški nadzor, prati provedbu nastavnih planova i programa, sudjeluje u izradi i provođenju učeničkih smotri i natjecanja, radi u stručnim povjerenstvima i radnim skupinama Agencije, sudjeluje u izradi stručnih publikacija Agencije, surađuje s nadležnim ministarstvom, agencijama, centrima i komorama u području odgoja iobrazovanja

49. MZOŠ

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva ustrojavaju se sljedeće upravne organizacije u sastavu Ministarstva, posebne ustrojstvene jedinice i unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. Kabinet ministra

2. Glavno tajništvo Ministarstva

3. Uprava za znanost i tehnologiju

4. Uprava za visoko obrazovanje

5. Uprava za odgoj i obrazovanje

6. Uprava za sport

7. Samostalni sektor za inspekcijski nadzor

8. Samostalna služba za unutarnju reviziju.

Odjel za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje prati, analizira i unaprjeđuje sustav osnovnoškolskog obrazovanja; brine se o izvršavanju zakona i drugih propisa u sklopu svoga djelokruga, priprema i izrađuje izvještaje, elaborate, analitičke i stručne podloge za izradu nacrta prijedloga zakona i drugih propisa, obavlja radnje u postupku rješavanja u vezi s osnivanjem, početkom rada školskih ustanova i s izvođenjem programa, te drugim pitanjima iz djelokruga rada, ako ovi poslovi nisu dani u nadležnost drugom tijelu državne uprave ili lokalne, odnosno, područne (regionalne) samouprave ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva, te u vezi s time: izrađuje nacrte akata, surađuje s uredima državne uprave i

tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnim za poslove osnovnog obrazovanja, priprema i daje mišljenje o upitima i podnescima, sudjeluje u izradi i metodologiji i kriterijima za izradu i planiranje mreže ustanova i programa kao i za planiranje upisa učenika, priprema prijedloge za rad povjerenstava na utvrđivanju uvjeta u ustanovama za izvođenje programa obrazovanja i za odobravanje rada, obavlja poslove nadzora provedbe mjera utvrđenih Državnim pedagoškim standardom, obavlja poslove vezane uz organizaciju hrvatske nastave u inozemstvu, surađuje s drugim institucijama i socijalnim partnerima, izrađuje prijedloge normativa i standarda, priprema prijedloge i predlaže utvrđivanje dokumentacijskih standarda u djelatnosti osnovnog školstva, obavlja poslove vezane uz planiranje potrebnih sredstava u državnom proračunu po pojedinim aktivnostima, te vodi propisane očevidnike. Odjel obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga.

Služba za posebne programe i kurikulum obavlja poslove praćenja i nadzora ostvarenja ciljeva i sastavnica nacionalnog kurikuluma i školskih kurikuluma, sudjeluje u izradi kurikuluma za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, obavlja poslove vezane uz programe školovanja nacionalnih manjina, a osobito poslove vezane uz: provedbu zakona i drugih propisa iz područja školovanja nacionalnih manjina, praćenje stanja na području predškolskog odgoja i naobrazbe, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja nacionalnih manjina, priprema i prati međuresorne programske okvire, prati i vrednuje programe u sklopu sektorske nadležnosti, obavlja upravne i stručne poslove vezane za praćenje javnih potreba u tehničkoj kulturi, obavlja poslove vezane uz sufinanciranje, praćenje, vrednovanje i izvještavanje o provedbi projekata i programa udruga koje djeluju u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja, prati i analizira stanje u odgoju i obrazovanju darovite djece i djece s poteškoćama u razvoju u predškolskim i školskim ustanovama, brine se o izvršavanju zakona i drugih propisa u sklopu svoga djelokruga, priprema i izrađuje izvještaje, elaborate, analitičke i stručne podloge za izradu nacrta prijedloga zakona i drugih propisa, obavlja radnje u postupku rješavanja u vezi s osnivanjem, početkom rada školskih ustanova s posebnim programima i s izvođenjem posebnih programa, te drugim pitanjima iz djelokruga rada, ako ovi poslovi nisu dani u nadležnost drugom tijelu državne uprave ili lokalne, odnosno, područne (regionalne) samouprave ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva, te u vezi s time: izrađuje nacrte akata, surađuje s uredima državne uprave i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnim za poslove odgoja i obrazovanja, priprema i daje mišljenje o upitima i podnescima, izrađuje prijedloge normativa i standarda, priprema prijedloge i predlaže utvrđivanje dokumentacijskih standarda, obavlja poslove vezane uz planiranje potrebnih sredstava u državnom proračunu po pojedinim aktivnostima, te vodi propisane očevidnike, obavlja stručne poslove u povodu žalbi na prvostupanjska rješenja ureda državne uprave koji se odnose na utvrđivanje primjerenog oblika školovanja djece s poteškoćama u razvoju, te u vezi s time izrađuje nacrte akata. Služba obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu; nacionalni kurikulum; udžbenike, normative i standarde te druge uvjete za odgojno-obrazovni rad; razvitak školstva; učenički standard; inspekcijski nadzor; osnivanje i nadzor nad zakonitošću rada ustanova te osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad u odgoju i obrazovanju; osposobljavanje djece, mladih i odraslih za stjecanje tehničkih znanja i vještina te djelatnost udruga u ovom području.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvoj visokoga obrazovanja; ostvarivanje nacionalnih strategija i programa za visoko obrazovanje; osiguravanje i praćenje financijskih i materijalnih uvjeta za rad visokih učilišta; pripremanje i predlaganje izvješća o radu i vrednovanju visokih učilišta i studijskih programa; subvencioniranje troškova studija; studentski standard; praćenje uspješnosti studija i drugih procesa visokog obrazovanja; upravljanje provedbom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira; vođenje upisnika visokih učilišta i registra studijskih programa; upravljanje bazama podataka o visokom obrazovanju; poticanje cieloživotnoga učenja i visokoga obrazovanja odraslih, te upravni nadzor nad visokim učilištima.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: razvitak znanstvene i tehnologijske djelatnosti; razvitak znanstvenih i drugih pravnih osoba; razvitak znanosti i primjenu znanstvenih dostignuća u pojedinim područjima; usklađivanje financiranja programa i projekata znanstveno-istraživačke djelatnosti; industrijsko i intelektualno vlasništvo; planiranje i usklađivanje tehnologijskog razvitka u Republici Hrvatskoj; vođenje upisnika znanstvenika i znanstvenih organizacija; praćenje, evidentiranje i ostvarivanje znanstvene, tehničke i tehnologijske suradnje sa stranim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima; upućivanje naših stručnjaka u inozemstvo i uključivanje stranih stručnjaka u Republici Hrvatskoj; obavljanje poslova u svezi sa stipendiranjem, specijalizacijom i praktičnom izobrazbom naših i stranih stručnjaka na osnovi međunarodnih, državnih, poslovnih i drugih sporazuma te upravni nadzor nad znanstvenim organizacijama.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na razvoj sporta, bavljenje sportom i tjelesnom kulturom, unapređenje rekreativnog, zdravstvenog, školskog, amaterskog, profesionalnog, natjecateljskog i promotivnog značaja sporta i sportaša, predlaganje i provođenje propisa o organizaciji i djelovanju sporta, sportskih klubova, udruga i saveza, financiranje sportskih programa i programa razvoja sporta, stručne poslove u pitanjima unapređenja sportskih djelatnosti, kategorizaciji sportova i sportaša, predlaganje i provođenje propisa o zdravstvenim, obrazovnim, radnim, mirovinskim i drugim oblicima potpore i priznanja vrhunskim sportašima, predlaganje nacionalnog programa razvoja sporta i ukupan upravni i inspekcijski nadzor sportskih djelatnosti.

Ministarstvo sudjeluje u pripremi programa i projekata te provedbi projekata iz programa Europske unije i ostalih oblika međunarodne pomoći.

Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije i drugih međunarodnih tijela u područjima iz njegove nadležnosti.

Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.

50. Stručno pedagoški nadzorStručno-pedagoški nadzor sustavno je i organizirano stručno praćenje ostvarivanja propisanihnastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u školskim ustanovama te stručnog i pedagoškog rada odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Stručno-pedagoški nadzor obavlja se u školskim ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost odgoja i naobrazbe, u granicama djelokruga Ministarstva prosvjete i športa. Stručno-pedagoški nadzor provode državni službenici u zvanju školskog nadzornika i višeg školskog nadzornika.Zvanje školskog nadzornika, odnosno višeg školskog nadzornika izjednačuje se sa zvanjemsavjetnika, odnosno višeg savjetnika.

Osobu iz stavka 3. ovoga članka ovlašćuje ministar prosvjete i športaStručno-pedagoški nadzor obavlja se:- uvidom u izvođenje godišnjeg plana i programa rada školske ustanove,- neposrednim praćenjem izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada,- uvidom u pedagošku evidenciju i dokumentaciju,- razgovorom s učenicima, roditeljima, nastavnicima i članovima stručnih tijela školskeustanove.